1. SOCIOLOGIJA SPOZNAJE proucava uticaj drustvenih okvira na
prihvacanje, saopstavanje I sirenje stecenih spoznaja. 2. SOCIOLOGIJA SPOZNAJE je disciplina sociologije koja istrazuje drustvenu uvjetovanost spoznaje 3. SPOZNAJA je proces ili sami cin sticanja znanja o necemu. 4. SPOZNAJA je najvisa misaona djelatnost svijesti svojstvena samo covjeku. 5. SPOZNAJA je subjektivno poimanje objektivne stvarnosti na temelju iskustva I misljenja -------------( 3 vrste spoznaje I 7 tipologija spoznaje po Gurvicu) 6. MISLJENJE je ponavljanje u umu onoga sto trebamo reci,napisati ili uraditi 7. SVJETONAZOR je cjelovito I opste objasnjenje svijeta,istorije I covjeka. 8. SVJETONAZOR oznacava sveukupnost shvacanja pojedinca ili skupine o svijetu I svom polozaju u njemu. 9. SVIJEST je znanje o vlastitom dozivljaju, nadzor nad vlastitim doživljajem. 10. SAMOSVIJEST je svijest o samome sebi, nase znanje o samome sebi o svome JA. 11. KOLEKTIVNA SVIJEST je drustveni proces povezivanja I medjusobnog uticaja pojedinacnih svijesti. 12. KOLEKTIVNA SVIJEST je jedinstveno glednje pripadnika kolektiviteta na stvarnost a posebno na dijelove te stvarnosti koji su bitni za taj kolektivitet. 13. SKUPNA ili GRUPNA SVIJEST je svijest izmedju individualne I kolektivne svijesti. 14. NACIONALNA SVIJEST je oblik GRUPNE SVIJESTI. Cine je uvjerenja I osjecanja koja pojedinca vezu za nacionalnu skupinu. Znaci, NACIONALNA SVIJEST je osjecaj da se pripada zajednici istog jezika,porijekla I istorije. 15. KONFESIONALNA SVIJEST spada u tip KOLEKTIVNE SVIJESTI. KONFESIONALANA SVIJEST nije samo svijest o formalnoj pripadnosti nekoj religijskoj skupini nego I svijest o dogmatskim,moralnim I drugim zahtjevima koji se moraju slijediti. 16. SAVJEST je licna moralna vrijednost. SAVJEST je sposobnost pojednica da procjeni licne namjere I postupke sa tendencijom da se ponasa na pozitivan nacin. 17. SAVJEST je subjektivna svijest o “dobrom” i “losem”, unutrasnja reakcija licnosti na vlastito ponasanje. 18. SAVJEST je moralni unutrasnji covjekov glas. 19. JEZIK je dogovoreni kodni sistem, JEZIK je sredisnji element svake kulture, JEZIK je proizvod drustvenog zivota, JEZIK je sredstvo komunikacije ali I ekskomunikacije, JEZIK je kuca bitka, JEZIK je sistem glasovnih znakova. 20. INTERES je korist, prednost, oznacava neciji aktivni stav, teznju… 21. INTERES je instiktivno ili svjesno usmjeravanje paznje prema onome sto odgovara vlastitim potrebama I vlastitoj koristi. 22. JAVNO MNJENJE / VOX POPULI/ Glas Naroda- je neodredjen pojam. 23. JAVNO MNJENJE je misljenje drustvene skupine, oblik kolektivnog rasudjivanja politicke javnosti o vaznim I njima interesantnim pitanjima. 24. JAVNO MNJENJE je misljenje siroke mase ljudi o nekom vaznom pitanju koje se formira u javnosti na neorganizovan nacin. 25. IDEAL je stav o najvisoj-krajnjoj vrijednosti u drustvu kojoj se osoba nastoji pribliziti-dostici je. IDEAL je najvisi cilj prema kome se tezi. IDEAL je uzor, savrseni obrazac ili savrseni model. 26. IDEJA je misao,pojam,zamisao,predstava koja se radja u ljudskom umu. IDEJE su slike ljudskog zivota. 27. IDEOLOGIJA je nauka o idejama, ucenje o idejama. 28. IDEOLOGIJA je izgradjeni skup ideala I uvjerenja neke grupe,klase,poretka. 29. IDEOLOGIJA je sistem vrijednosti koji ima zadatak da zastiti neki poredak. 30. IDEOLOGIJA je sistem vrijednosnih sudova o svijetu,drustvu I covjeku. 31. IDEOLOGIJA je iskrivljena slika svijeta,ona mistificira drustvenu stvarnost (Marx I Engels) 32. UMJETNOST je ljudska duhovna djelatnost izrazena culnim/osjetilnim elementima. 33. UMJETNOST je subjektivni odraz objektivne stvarnosti. 34. UMJETNOST je estetski oblikovana stvarnost. 35. IDENTITET je osjecaj pripadnosti nekoj grupi. 36. ETNICKI IDENTITET je skupina pojedinaca koji se pozivaju na zajednicko porijeklo,jezik I kulturu. 37. NACIONALNI IDENTITET je najbitniji I najsveobuhvatniji kolektivni identitet. 38. NACIONALNI IDENTITET je samosvjesnost jednog naroda o sebi. Samosvjest koja ga odvaja od drugih. 39. TRADICIJA je odrzavanje starih obicaja nasljedjenih od predaka. 40. TRADICIJA je natalozena svijest opterecena predrasudama.