BEČ

- dinastija Babenberg, 1278.-1918. Habsburg

- 1. Habsburški vladar – Rudolf I.
- Rudolf IV. – 1365. utemeljio Bečko sveučilište
- Eugen Savojski - rat protiv Osmanlija
- Marija Terezija (1740.-80.)
- Josip II. (1780.-90.)
- Franjo I. – zadnji car SRCNJN, 1804. titula austrijskog cara
- Ferdinand I. – epilepsija ⤌ kancelar Metternich ⤴
- Franjo Josip I. (1848.-1916.)
- Karlo I./VI. (1916.-18.)
- 1857., Božićni patent, Franjo Josip I. – rušenje zidina
- 1857.-59. rušenje zidina – 1. bezirk se sjedinjuje s prstenovima (oslobađanje glacisa)
- 1858. javni natječaj za izgradnju Ringa - zamišljeno puno vojnih građevina, ali su neizvedene (od 1867.
vojska nema veliku ulogu)
- Ring – ulica oko središnjeg bezirka Beča
- kružni/poligonalni oblik
- građevine oko njega gledaju glavnim pročeljem na njega (izuzetak Museusquartier)
- izgradnju Ringa kontrolira država, a ne Beč (Odbor za širenje Beča)
- Gürtel – ostali, „vanjski“ dio Beča
- carski/dvorski forum – jedine građevine na Ringu koje koje gledaju jedna prema drugoj
- nastavlja se na kompleks carskog dvorca
- granica lijevog krila Hofburga – granica nekadašnjih zidina
- ostatak - Hofburška carska vrata, 2. pol. 19.st. uklopljena u carski forum
- arhitekti - “Baubaroni”
-> F. Schmidt
-> H. Ferstel
-> T. Hasenauer
-> E. van der Nüll
-> A. Sicard von Sicardsburg
(-> T. Hansen
-> O. Wagner)
- 1873. Svjetska izložba

1
- Grčka crkva, 1780-e, - pročelje 1858., T. Hansen
- novo pročelje - neobizant
- barokno-klasicistička
- Körnhäuselturm, 1820-te, J. Körnhäusel
- pseudosrednjivijek, podsjeća na arhitektonski ekspresionizam 1920ih
- Schottenstift, J. Körnhäusel
- bidermajer – plitka dekoracija, jonski stil, naglašen zabat
- Maria am Gestade, gotika
- glavno pročelje – restaurira Lunz, 19.st. - neogotika
- glavni oltar – T. Mažek, 1840-e – romantičarsko shvaćanje gotike
- historicizam
1. Romantičarski - naivan pogled i nagoni u oponašanju prošlosti - nedovoljno znanja o stilovima
2. Visoki – oponaša se najvažnija faza u razvoju stila (npr. firentinska renesansa 15.st.), dominira
Ringom
3. Kasni – namjerno miješanje stilova, omiljeni neobarok

- Češka, ½ 19.st. – prednjači u romant. tendencijama – grof Leo Tun ministar

- Schottenkirche (Škotska crkva), 18.st.
- H. Ferstel, 19.st. – intervencija u dekoraciji – horror vacui
- zgrada apoteke
- prijelaz baroka u klasicizam – zopfstil (ukras na fasadi koji je samostalno apliciran, zpof =
pletenica)
- fontana Austrije, 1840-e, Schwanthaler
- 19.st. – popularna memorijalna plastika na trgovima – kult nacionalnog
- Ferstel Gebaude (Zgrada banke i burze), H. Ferstel
- romantičarski historicizam - gotika, renesansa (dominira 1850-ih i 60-ih)
- kolorizam - freske
- passage – prolaz kroz zgradu, najam dućana
- Donauweichenbrunnen, sred. 19.st., Fernkorn
- zgrada austrijskog namjesništva Donje Austrije, 1840-te, P. Spanger
- Minoritska crkva, kasna gotika
- restaurirana u baroku
- restauracija - neogotika – vrijeme Josipa II., F. Hotzendorf, V. Lunz
- Augustinska crkva, kasna gotika
- nastavlja se na Hofburg
- 19.st. - restauracija
- grobnica Marije Christine od Saske-Teschena, 1798.-1805., A. Canova
2
 - piramidalni oblik
- neoegipatska – Egipat se ponovno „otrkiva“ nakon Napoleonove ekspedicije
- u zamračenu grobnicu ulaze ljudi razne dobi - smrt ne bira
- umirući lav - hrabrost, ouroboros - vječnost, antički simbol
- antikizirajuća odjeća i proporcije
- antička i kršćanska simbolika
- konjanička skulptura Josipa II., Josephsplatz, Zauner, B. Felbinger (postament)
- 1. konjanička skulptura kraja 18.st./19.st.
- istočno krilo Hofburga (Michaelertrakt), 19.st.
- Franjo Josip I. - po planu F. von Erlacha iz doba Karla VI.
- palača Pallavicini, 1780-e, F. Pallavicini
- klasicizam
- Stephansdom, Stephensplaz
- restauracija u 19.st. - 1863.-91., F. Schmidt
- željezni vrh tornja - P. Sprenger
- MAK (Muzej primijenjene umjetnosti), 1868.-71., H. Ferstel
- neorenesansa
- Eitengberger - osnivač muzeja
- 1868. osnovana Obrtna škola
- crkva sedam svetih utočišta, kraj 1840-ih-1860-e, projekt P. Sprenger, preuzeo J.G. Miller?, završio F.
Zitter
- kasni bidrmajer, klasicizam
- koncept oslika - nazarenci Kupelwieser, Furich
- predložak za katedralu u Đakovu
- rundbogenstil (“stil oblog luka”) - 1. faza historicizma, rom. uzori miješani s renesansom i
bizantom
- ciborijski oltar
- Zgrada suda i zatvora, 1829.-41., J. Fischer i P. Hatzinger
- architecture parlant
- Votivna crkva, 1856.-79., H. Ferstel (kasnije se okreće neorenesansi)
- 1. zahvat na glacisu (prije rušenja zidina i stvaranja Ringa)
- jedina sakralna građevina na prostoru Ringa
- zavjetna za spas Franje Josipa od atentata
- prvo vojna garnizonska pa sveučilišna
- neogotika (visoki historicizam) - uzori francuske katedrale, Koln
- obrnuta orjentacija (Z-I), ali u istoj liniji sa Stephansdomom
3
 - 3 broda, 2 tornja, latinski križ
- okolo planiran univer. četvrt u neogotici (ali je ipak na Ringu u neorenesansi)
- oko nje Schattenplatz
- Bečko sveučilište, 1877.-84., H. Ferstel
- s Rathausom i Parlamentom na dijelu Ringa koji je zadnji koncipiran (nasuprot im je
Hofsburgtheater) - neovisne međusobno, ali sve okrenute pročeljima prema Ringu
- neorenesansa - zbog funkcije građevine - usmjerenost na humanizam, moderni tip obrazovanja
(gotovo sve obrazovne građevine 19.st. u tom stilu), uzori Firenca 15. i Rim 16.st.
- kupole na uglovima, mansardni krov
- dekorativni oslik kupole - groteske, figurativne scene, profaniji karakter oslika
- atrij - otvoren arkadama
- G. Klimt, poč. 20.st. - alegorije fakulteta na stubištu
- javna arhitektura - gotovo uvijek pravokutnog tlocrta ili sastavljena od više njih + unutarnje dvorište
- Rathaus, 1871.-83., F. Schmidt
- predložak iz srednjeg vijeka - flamanske vijećnice (pročelje s visokim centralnim tornjem)
- okružuju je kuće s arkadama - njemačka neorenesansa
- Parlament, 1869., T. Hansen
- neoklasicizam - antikizirajuća grčka dekoracija (stil pokazuje funkciju)
- Palača Epstein, 1860-te, T. Hansen
- Tezejev hram, Hofburški park, 1820-e, P. von Nobile
- 1. javni izložbeni prostor Beča!
- dorski peripter
- za Tezej ubija kentaura, A. Canova
- Heldenplatz - između Hofburga i Hofburških vrata
- Hofburška gradska vrata, 1819.-22., P. von Nobile
- 2 zgrade muzeja (KHM, prirodoslovni), 1869.
- Hasenaure i Lör - ali na kraju ipak Semper i Hasenauer
- KHM - neorenesansa i neobarok u interijeru, kulisna kupola s 2 ljušture, stucco lustro na zidovima
- konjaničke skulpture Nadvojvode Karla, 1860-e i Eugena Savojskog,1870-e, A. D. Fernkorn
- Opera, 1861.-69., A. Sicard von Sicardsburg i E. van der Nüll
- rom. verzija neorenesanse
- ALU, 1871.-77., T. Hansen
- Leopold I. osnivač Akademije, Franjo Josip I. gradi
- neobizant, neorenesansa, neoklasicizam
- atrij - toskanski+dorski red, na frizu bečki odljev partenonskog friza
- srednjovjekovna katedra - Schmidt
4
 - klasična katedra - Hansen pa Hasenauer pa Wagner

BIDERMAJER, 1815.-48./49.
- Franjo I., Ferdinand I. - kancelar Metternich
- mjere štednje – manjak financija zbog napoleonskih ratova
- ograničene slobode i mogućnosti napretka za građanstvo
- umjetnost za građanstvo - građanstvo sve važniji naručitelj (ali plemići i dalje prevladavaju)
- pojednostavljeni, prilagođeni klasicizam građanstva
- arhitektura - srednjovjekovna, barokna tradicija – ali više katova, suzdržana arhitektonska dekoracija
- austrijsko slikarstvo tog doba nema velikane kao Ingres, Delacroix
- ingrevski pristup u Austriji - linija, intenzivne boje, klasicizam, jasnoća
- ljudi se povlače u obitelj, dom - žanr scene, žanr portreti
- F. von Amerling
- najbolji portretist tog doba
- neformalnost portreta - brisanje granice portreta i žanra
- individualnost, ali u neformalnom položaju (ruši hijeratičnost)
- predmeti iz svakodnevnice - informacije o životu u to doba
- estetika štedljivosti
- radi i za Hrvatsku
- Udovica, 1836. - tip udovice (sama na svijetu, unutarnji nemir, zdvojnost)
- socijalne teme
- Sviračica lutnje - ista tema i kod Karasa

- M. Stroj
- Slovenac, bio i u Zagrebu
- odlike bidermajera na lokalnoj razini
- fokus na lice osobe, pozadina pejzaž, praznina i sl.

5
- G. Tominz
- Slovenac, radi u Trstu (glavna luka Habsburške Monarhije)
- bogata trgovačka elita naručitelji
- Drago Popović, 1832.-35.
- pejzaži - dramatizirano, srednjovjekovne konotacije, elementi konkretnog krajolika
- sve veći interes za alpski pejzaž
- F. G. Waldmüller
- počinje karijeru u Zagrebu - portreti bana i M. Vrhovca
- Autoportret, 1828.
- htio potpuno prenjeti prirodu u slike
- Na Tijelovo ujutro, 1857. - intenzivna žućkasta svjetlost (donosi iz Italije), uljepšava
svakodnevnicu

- interes za prošlost - vedute

- slike trebaju pobuditi plemenite osjećaje, moral
- mnoga djela tematiziraju smrt
- R. van Alt
- prikaz arh. spomenika - u centru, prikaz svih osobina
- dnevno svjetlo, spontano
- Stephansdom vom Stock-im-Eisen Platz, 1832.

6
- J. Dauhauser
- moralno - poučni karakter slika
- priča o Lazar i bogatašu (oholost) vs. večera u samostanu gdje redovnici pomažu ubogima
- F. Hayez
- radi u Veneciji
- Tajna optužba, 1847.-48.
- povijesni žanr - kako je “mali čovjek” živio u prošlosti