Lučki sistem je posebno važan segment valorizacije mora i pomorske orijentacije svake zemlje i, zajedno sa brodarstvom, temeljna je karika

pomorske privrede.
More je najjeftiniji prometni put kojim se odvija 4/5 svjetskog robnog prometa. Višestruke prednosti mora kao prometnog puta uslovile su brz
rastprekomorske robne razmjene u XX vijeku.
Međunarodna pomorska robna razmjena koja je 1913.g. bilana nivou od oko 260 miliona tona, već 1950.g. je iznosila 550 miliona tona.
Dvadeset godina poslije,odnosno 1970.g., količina roba koja se prevozi morem je gotovo pet puta veća (2,54 milijardi tona), dokje 1990.g.
zabilježeno 3,97 milijardi tona.
U idućim godinama pomorski promet i dalje raste, a krajem XX vijeka iznosi gotovo 5,5 milijardi tona. U skladu sa kretanjima međunarodnog
pomorskog prometa u XX vijeku, realno je očekivati njegov rast i u XXI vijeku.
Uobičajeno je da država učestvuje u izgradnji prilaza luci i kapitalnih infrastrukturnih objekata (lukobrana, ...), ali troškove izgradnje lučke
infrastrukture na samom lučkom području u osnovi snose lučke uprave. Troškovi izgradnje objekata osnovne lučke infrastrukture redovno se
nadoknađuju od naknada od koncesija za rad na lučkom području i drugih definisanih izvora prihoda lučkih uprava.
Troškove održavanja postojeće suprastrukture, odnosno potrebne opreme, uređaja i sredstava za nesmetano odvijanje lučkog rada snose
terminal operatori, koji su to pravo ostvarili na osnovu dobijene koncesije.

Luka je prirodno ili vještački zaštićen morski, riječni, kanalski ili jezerski bazen, gdje brodovi nalaze zaklon od talasa, struja, morskih mijena, i
leda, zaštitu od neprijateljskih napada, mjesto gdje mogu krcati gorivo, vodu i hranu, izvršiti popravke na brodskom trupu, mašinama i uređajima
ili obaviti čišćenje svih djelova, gdje mogu sigurno i brzo iskrcati, ukrcati ili prekrcati teret i putnike, gdje mogu odmoriti posadu
(Kirinčić, 1991).

Respektujući činjenicu da je teško obuhvatiti sve namjene, ali i aktinvosti koje se odvijaju u lukama, pojam luke se može definisati kao prostor
vode i kopna s građevinama i opremom za prijembrodova, njihov ukrcaj i iskrcaj, skladištenje i otpremu robe kopnenim transportnim sredstvima,
koji čestosadrži i poslovne aktivnosti vezane za pomorski saobraćaj; ili još preciznije: luka je saobraćajno čvorište- vodeni i s vodom neposredno
povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama,lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim
pristajanju, sidrenju i zaštiti brodova, ukrcaju i iskrcaju putnika i robe, uskladištenju i drugom rukovanju robom, proizvodnji, oplemenjivanju
i doradi robe, te ostalim privrednim djelatnostima, koje su sa tim djelatnostima i međusobnoj ekonomskoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi
(Dundović, 2003).
Pomorsko-putničke luke jedan su od bitnih preduslova za razvoj saobraćaja, turizma i privrednih djelatnosti u funkciji turističke
ponude i zadovoljenja potreba putnika za transportom.

Karakteristike, saobraćajni kapacitet, namjena i

izgled putničke luke ovise o brodovima koji se na
terminalima očekuju. U svijetu se razlikuju luke/
terminali namijenjene za:
brodove u linijskom prijevozu
brodove za kružna putovanja.
Navedena podjela luka vezana je uz
organizacioni aspekt poslovanja luka u čijem se
fokusu nalazi putnik kao predmet transporta.

Postoji još jedna podvrsta pomorskoputničke luke,

a to je nautička luka ili marina. Marina predstavlja
primarni objekt nautičkog turizma, izgrađen,
rekonstruisan, proširen ili modernizovan u cilju
pružanja svih usluga sudionicima raznih vidova
turističke i zabavne navigacije na moru.
NAZIVI DJELOVA LUKE

Sidrište je dio vodenog prostora luke u kojem se zadržavaju usidreni brodovi dok čekaju na slobodan vez ili zbog nekog drugog razloga.

Akvatorijum ili vodena površina luke je vodeni prostor koji se nalazi unutar luke.

Lučki bazen je otvoreni dio vodenog prostora izložen uticajima promjene nivoa vode, djelimično okružen operativnim obalama, gatovima ili
lukobranom koji topografski čine jednu cjelinu.

Dok je izgrađeni lučki bazen u kojem se stalno održava isti nivo vode potreban za držanje broda na vezu i nesmetano odvijanje ukrcaja tereta.

Vez je vodeni prostor uz ivicu operativne obale ili gata na koji brod može biti sigurno vezan i obavljati
ukrcaj ili iskrcaj ljudi ili tereta.

Operativna obala je izgrađena čvrsta obalna građevina, najčešće paralelna sa obalnom vodenom linijom (mora, jezera ili rijeke), namijenjenja
pristajanju brodova radi ukrcaja tereta ili putnika. Zbog svog oblika omogućava prihvat brodova samo na svom uzdužnom pravcu.

Gat je izgrađena čvrsta obalna građevina, građena pod određenim uglom u odnosu na liniju obale u
smjeru duboke vode (mora, jezera ili rijeke), namijenjena pristajanju brodova radi ukrcaja tereta ili putnika sa obije strane.

Lukobran je čvrsta građevina izgrađena nasipom u more i povezana sa obalom, a osnovna mu je namjena da štiti luku od štetnog djelovanja
vjetorva i talasa.

Brodobran (bokobran) je zaštitna naprava koja služi za sprečavanje dodira između broda i obalne konstrukcije.

Privezište je naprava na obali koja služi za vezivanje brodskih konopa.

Lučka skladišta čine zatvoreni ili otvoreni prostor uređen za smještaj i čuvanje različitih vrsta tereta do njegove otpreme iz luke.
Sydney Cruise Terminal / Johnson Pilton Walker Architects