Ribarić Eva Buba

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 12

Volkswagen buba

SADRŽAJ

Sadržaj..........................................................................................................................................2

- -I- - Volkswagen Buba............................................................................................................1

- -II- - Povijest...........................................................................................................................2

II- - a Prototip.......................................................................................................................2

II- - b DAF, GEZUVOR i početak proizvodnje...........................................................................3

II- - c Drugi svjetski rat i poslijeratna obnova proizvodnje........................................................3

II- - d Veliki uspjeh................................................................................................................4

II- - e Pad proizvodnje...........................................................................................................5

II- - f Posljednje Bube...........................................................................................................5

- -III- - Unutrašnjost...................................................................................................................7

- -IV- - Motor..............................................................................................................................8

- -V- - Popis slika.......................................................................................................................9

prilog...........................................................................................................................................11
- -I- - VOLKSWAGEN BUBA

Volkswagen Buba (njem. Volkswagen Käfer, službeni naziv Typ 1)


automobil je njemačkog proizvođača Volkswagena. Buba se proizvodila u razdoblju od 1938.
do 2003. godine te je postala jedan od najpoznatijih i najpopularnijih automobila svih
vremena. U tom je vremenu proizvedeno 21.529.464 automobila (od čega 15.444.858 u
Njemačkoj i oko 3.350.000 u Brazilu).[1] Kada je godine 2003. proizveden posljednji
primjerak u Meksiku, Buba je već bila najprodavaniji model (bez mijenjanja dizajna) nekog
automobila u povijesti.
Kao rijetko koji automobil, Buba je dosegla kultni status te ima veliki broj
ljubitelja širom svijeta, udruženih u klubove. Pojavljivala se u popularnoj kulturi (Herbie u
istoimenom Disneyevom serijalu filmova), bila jedan od zaštitnih znakova hippie pokreta te
neiscrpan izvor inspiracije za brojne profesionalne i amaterske prerade.
Slika I.1 Tip 1 Buba
- -II- - POVIJEST

Povijest Bube počinje 1934. godine…

II.a Prototip

Godine 1934. njemački je inženjer austrijskog podrijetla Ferdinand Porsche,


u suradnji s tvrtkom NSU Motorenwerke AG izradio tri prototipa oznake Typ 32, što je bila
osnova iz koje je uz sitne modifikacije kasnije nastala Buba.[2] Prototip je nastao nakon
direktne zapovijedi Adolfa Hitlera, koji je na otvaranju berlinske automobilske izložbe 1933.
održao svoj prvi govor kao Führer, u kojem je između ostalog obećao da će uskoro svaka
prosječna radnička obitelj imati automobil.[3] Postoje naznake da je prototip Typ 32 bio
inspiriran modelom iz 1920-ih, inženjera Josefa Ganza.[4] Ime Volkswagen doslovno znači
"narodno vozilo". Hitler je tražio od Porschea vozilo koje bi petoročlanu obitelj moglo
prevesti brzinom do 100 km/h i koje ne bi koštalo preko 1000 reichsmaraka, što je bila cijena
manjeg motocikla i što je prosječna obitelj mogla uštedjeti u četiri godine ukoliko bi svaki
tjedan ostavila sa strane 5 RM.[5]
Dana 22. lipnja 1934. Udruženje njemačkih proizvođača automobila (RDA)
potpisalo je ugovor s Porscheom o proizvodnji Slika II.2 Ferdinand Porsche

Volkswagena. Porsche je trebao isporučiti tri


prototipa novog automobila u roku od 10 mjeseci, za
što mu je plaćeno 20.000 RM. U suradnji s tvrtkom
NSU, glavni Porscheov inženjer Erwin Komenda,
Porscheov sin Ferry Porsche i ekipa inženjera prionuli
su izradi vozila, a glavnu im je poteškoću predstavljao
Hitlerov uvjet da automobil ne smije biti skuplji od
900 RM (što je kasnije povećano na 990 RM), te su
prototipovi isporučeni RDA-u tek u listopadu 1936.
[3] Kako je prototip koristio nezadovoljavajući
dvotaktni motor, koji nije uspio pogoniti automobil
do zahtijevane brzine od 100 km/h, Porscheov
inženjer Franz Reimspiess konstruirao je
četverotaktni četverocilindrični boxer motor čiji se
osnovni dizajn koristio u svim kasnijim izvedbama
VW Bube.[3]
II.b DAF, GEZUVOR i početak proizvodnje

Premda Porscheovi ljudi nisu uspjeli proizvesti automobil po zahtijevanoj


cijeni, njihovo se vozilo svidjelo Hitleru te je on daljnju proizvodnju povjerio Deutsche
Arbeitsfrontu (DAF), na čijem je čelu bio Robert Ley. Ley je iskoristio trenutak za
samopromociju, održavši niz govora u kojima je isticao da je DAF preuzeo proizvodnju
Volkswagena nakon što "kapitalisti nisu uspjeli zbog kratkovidnosti, zavisti, profiterstva i
gluposti".[6] Porsche, koji je sad radio za DAF, izgradio je novu Volkswagenovu tvornicu u
Fallerslebenu (današnji Wolfsburg). Tvrtka je dobila ime GEZUVOR (Gesellschaft zur
Vorbereitung des Deutschen Volkswagen GmbH - Društvo za izradu njemačkog narodnog
vozila). Troškovi gradnje tvornice bili su enormni, što je Ley donekle pokrio financijskim
malverzacijama DAF-ovih fondova i novcem od članstva (DAF je u nacističkoj Njemačkoj
bio neka vrst sindikata).
Češki je proizvođač automobila Tatra pokrenuo sudsku tužbu kad je
ustanovljeno da novi automobil prilično nalikuje njihovom modelu T97, u dizajnu, tada
revolucionarnom zračnom hlađenju te motoru postavljenom straga sa stražnjim pogonom.
Tužba je ugašena kada je Treći Reich 1938. okupirao Čehoslovačku. Tatra je nakon rata
ponovo pokrenula tužbu te je 1961. presuđeno da im tvrtka Volkswagen mora isplatiti
3.000.000 DEM, što je uvelike usporilo razvoj Bube.[7]
Proizvodnja je počela krajem 1938., a prvi su se modeli Volkswagena
pojavili početkom 1939. godine, pod službenim nazivom "KdF-Wagen" (KdF je značilo
"Kraft durch Freude" - "Snaga kroz radost", što je bio slogan DAF-a). Čak 340.000 Nijemaca
uplatilo je automobil prema DAF-ovom planu štednje ("5 Mark die Woche musst Du sparen -
willst Du im eignen Wagen fahren!" - "Uštedi 5 maraka tjedno kako bi se vozio u vlastitom
automobilu"), no zbog početka Drugog svjetskog rata nitko od njih nije ga dobio. Cijeli je
projekt bio financijski neisplativ te je postojao isključivo iz propagandnih razloga, a bio je
moguć kao posljedica teške financijske korupcije nacističkog režima.[6]

II.c Drugi svjetski rat i poslijeratna obnova


proizvodnje

S izbijanjem rata volfsburška je tvornica prestala s proizvodnjom KdF-


Wagena i preorijentirala se na proizvodnju vojnih vozila. Neka od njih su Typ 82 Kubelwagen
(terensko vozilo, zapravo adaptirani KdF-Wagen), njegova podvrsta Typ 155 s gusjenicama te
Typ 128 Schwimmwagen, amfibijsko vozilo s pogonom na sva četiri kotača i propelerom.
Posebna prerada KdF-Wagena, zapravo Kubelwagen s karoserijom KdF-Wagena, zvala se
Kommandeurwagen, no proizvedeno ih je samo 669 do kraja rata.
Nakon početka savezničkih bombardiranja, većina se proizvodnje preselila u
podzemne bunkere. To je omogućilo brzi oporavak tvornice nakon svršetka rata. Tvornica je
bila u rukama Amerikanaca, koji su je prepustili Britancima. Potonji su je planirali raspustiti i
strojeve preseliti u Veliku Britaniju, no britanske tvrtke nisu bile zainteresirane za tvornicu jer
su je proglasile zastarjelom i ekonomski neisplativom.[8] Proizvodnja je obnovljena, ali su se
i dalje proizvodila samo vojna vozila, ovaj put za britansku vojsku. Upraviteljem je imenovan
britanski časnik Ivan Hirst, koji je uspio uvjeriti britanske vojne vlasti da naruče vozila te je
tvornica do 1946. proizvodila 1000 vozila mjesečno, pod novim-starim imenom Volkswagen.
Tadašnje su Bube poznate pod engleskim nazivom "split window" (podijeljeni prozor), zbog
karakterističnog stražnjeg stakla. Sljedeće je godine izvezeno 5 automobila u Nizozemsku, što
je bio prvi njemački izvoz nakon rata. Do 1952. u Nizozemsku je izvezeno 10.000
Volkswagena.[9]

II.d Veliki uspjeh

Godine 1948. za direktora tvornice postavljen je Nijemac Heinz Heinrich


Nordhoff, pod čijom upravom proizvodnja strelovito raste te je 1955. s trake izašlo milijunto
vozilo.[9] Buba je imala naprednu tehnologiju u klasi malih automobila te je lakoćom
postizala bolje performanse od konkurenata, kao što su bili Renault 4CV, Citroen 2CV ili
Morris Minor. Postizala je 115 km/h sa standardnim 33 KS motorom, rijetko se kvarila i bila
prilično udobna. Osim u Nizozemsku, izvozila se u Belgiju, a u Irskoj i Brazilu sklapala su se
vozila od dijelova uvezenih iz Njemačke. U Sjedinjenim su Državama, po običaju, bili
skeptični prema europskim automobilima, ali se Nordhoff nije predavao i već 1955.
Volkswagen je s 28.097 komada bio najprodavaniji uvozni automobil u SAD-u. Tijekom
1960-ih potražnja za Bubom poprimala je oblike histerije te je 1963. u SAD-u prodano više
Buba nego u Njemačkoj.[9] Tako je Buba postala važnim dijelom "njemačkog gospodarskog
čuda" (Wirtschaftswunder).
Dizajn Bube pretrpio je mnoge promjene tijekom 1950-ih i 1960-ih.
Posebice se to odnosilo na stražnje staklo, koje je bilo podijeljeno ("split window"), pa manje
i ovalno (cjelovito) te na koncu cjelovito veliko staklo, kakvo je ostalo do kraja proizvodnje.
[10] Također je bilo promjena u motoru, koji je zamijenjen jačim 1,2 litarskim, a kasnije
(1967.) i 1,5 litarskim s 54 KS.
Do početka 1970-ih Buba je postala najprodavaniji automobil svih vremena
(službeno je to bilo 17. veljače 1972. godine, kada je proizvedena Buba br. 15.007.034, čime
je Volkswagen preuzeo rekord od Fordovog Modela T). Buba i danas drži titulu
najprodavanijeg automobila istog dizajna, sa 21.529.464 proizvedenih primjeraka. Na listi
svih vremena vodi Toyota Corolla, koja se prodala u preko 40 milijuna primjeraka, no taj je
automobil pretrpio nekoliko drastičnih promjena izgleda od 1966. do danas. Buba se na toj
listi nalazi na 4. mjestu, iza Corolle, Ford F-Series kamioneta i Volkswagen Golfa.[11]1

II.e Pad proizvodnje

Ušavši u četvrto desetljeće proizvodnje, Volkswagenova je Buba polako


počela gubiti utrku s novijim modelima automobila. Premda je 1971. zabilježio rekordnu
prodaju od 1,3 milijuna primjeraka Bube, Volkswagen je počeo uvoditi i druge modele, kako
bi mogao parirati na tržištu koje se okretalo većim i snažnijim automobilima. Među njima su
bili Typ 3, Typ 4 te K70. Međutim, ni jedan od tih automobila nije se približio uspjehu Bube
koja je u međuvremenu također bilježila strmoglav pad prodaje pa je tvrtka bila na rubu
bankrota. Uz pomoć njemačke vlade 1974. je u tvornici u Wolfsburgu počela proizvodnja
novog, modernijeg automobila s prednjim pogonom - Golfa, kojeg je dizajnirao Talijan
Giorgetto Giugiaro. Premda se proizvodnja Bube nastavila u drugim tvornicama širom svijeta,
u Njemačkoj se veoma smanjila, sve dok u siječnju 1978. godine nije proizveden posljednji
primjerak (u Osnabrücku se kabriolet izvedba Bube proizvodila do 1980.).
Nakon gašenja proizvodnje u Njemačkoj, glavne tvornice za sklapanje Bube
bile su u meksičkoj Puebli i u brazilskom São Bernardu do Campu. U Sarajevu se u TAS-u
Buba sklapala od 1972. do 1976. u tri inačice, 1200, 1300 i 1303 (Super Beetle), nakon čega
se i ta tvornica preorijentirala na proizvodnju Golfa.[12]

II.f Posljednje Bube

Buba se u Meksiku sklapala u tvornici u Puebli od 1967. godine. Od 1954.


postojala je tvrtka Volkswagen Mexicana, S.A., koja je ispočetka koristila Chryslerove
pogone za proizvodnju. Nakon 36 godina proizvodnje, tvornica u Puebli je proizvela
posljednju originalnu Bubu dana 30. srpnja 2003. Vozilo je odmah otpremljeno u
Volkswagenov muzej u Wolfsburgu, a pratio ga je mariachi sastav.[13]
U Brazilu je proizvodnja prestala 1986., da bi ponovo bila pokrenuta 1993.,
ali je zbog nezadovoljavajućih rezultata prodaje 1996. definitivno ugašena. U Europi je
Volkswagen s prodajom Bube prestao još 1985., premda su privatne tvrtke uvozile meksički
model sve do prestanka proizvodnje 2003.
Razlozi prestanka proizvodnje prvenstveno su u padu prodaje - primjerice,
2003. je proizvedeno samo 30.000 modela, u usporedbi s 1,3 milijuna iz rekordne 1971. Uz
to, ukus potrošača se dosta promijenio, pa su najprodavaniji modeli, uz Golfa, postali Passat i
Touareg. Također, meksičku je proizvodnju dodatno pogodila odluka njihove vlade da zabrani
1
https://theweeklydriver.com/
korištenje Buba kao taksija u Ciudad de Méxicu, zbog velike emisije štetnih plinova (Ciudad
de México je jedan od najzagađenijih svjetskih gradova[14]), kao i zbog zakona da taksi
vozila moraju imati četvora vrata.
- -III- - UNUTRAŠNJOST

Bubu je od samih početaka krasila vrlo jednostavna, ali kvalitetno izrađena


unutrašnjost, u kojoj je bilo malo toga osim upravljača, pedala, mjenjača, ručne kočnice,
brzinomjera i indikatora goriva. Iza volana su bili otvori za ventilaciju, dok se na suvozačevoj
strani nalazio pretinac za rukavice i ručica za držanje. Na upravljaču je bio grb grada
Wolfsburga. Detalji unutrašnjosti su se neznatno mijenjali tijekom godina.
Buba je uobičajeno imala samo jedan ključ, koji je otvarao sva vrata i
pokretao motor.[15] Imala je zračno nepropusnu unutrašnjost, zbog koje je mogla plutati na
vodi[16] (te je Volkswagen čak koristio tu činjenicu u reklamne svrhe[17]), a vrata su se
lakše zatvarala ukoliko bi se malo otvorio prozor.[16] Vozačev i suvozačev prozor imali su
leptir stakla. Većina je modela imala prednja sjedala s podesivim naslonom i mogućnošću
pomicanja naprijed-natrag. Nasloni za glavu nisu se serijski ugrađivali sve do kasnijih
modela.
- -IV- - MOTOR

Početkom 1970-ih, na vrhuncu popularnosti Bube, uobičajeno su se


ugrađivala tri motora, i to 1.2 sa 1198 ccm, 1,3 L sa 1285 ccm te jači, 1,6 L sa 1584 ccm. Jači
je motor imao 50 KS te je trošio, za današnje prilike, zastrašujućih 11,0 litara goriva na 100
km (izvedba s automatskim mjenjačem i do 12,0 litara), premda su tvornički podaci navodili
9,0 i 9,5 litara,[18] dok je najslabiji motor, 1,2 L sa 1198 ccm, trošio 7,5 do 8 litara na 100
km.
- -V- - POPIS SLIKA

Slika I.1 Tip 1 Buba........................................................................................................................1


Slika II.1 Ferdinand Porsche...........................................................................................................2
PRILOG

Ovaj tekst u cijelosti je preuzet s Wikipedije i koristi se isključivo u svrhu izrade ispitnih zadataka
kojima se provjerava znanje korištenja programa MS Word te niti sadržajno niti strukturom nije
namijenjen obradi teme iz naslova.

You might also like