1.Kada je uveden novi austrijski apsolutizam?

31.12.1851. Silvestarski patent – car Franjo Josip I. uvodi apsolutizam (Bachov

apsolutizam):
 nema političkih sloboda (car o svemu odlučuje)
 poticanje razvoja ekonomije
2. Kako je slomljen apsolutizam? Kada se i u kojim okolnostima to dogodilo?
Nakon poraza u ratu protiv Pijemonta i Francuske sredinom 1859. car Franjo Josip
I. u strahu od nemira u Habsburškoj Monarhiji odlučuje ukinuti apsolutizam, koji je
ukinut Listopadskom diplomom 1860. godine.
3. Što je određeno Listopadskom diplomom?
Car Franjo Josip I., 20. listopada 1860., objavljuje Listopadsku diplomu – ukidanje
apsolutizma.
4. Koji su glavni zaključci Hrvatskoga sabora 1861. godine?
Hrvatski se sabor sastao 1861. i zasjedao je 7 mjeseci nakon kojih je raspušten jer
su odbili poslati zastupnike u Carevinsko vijeće u Beč. Glavni zahtjevi Sabora:
ujedinjenje hrvatskih zemalja, razvojačenje Vojne krajine i njezino spajanje s
građanskom Hrvatskom.
5. Koje su se političke grupe profilirale tijekom zasjedanja Hrvatskoga sabora
1861. godine?
Narodnjaci, pravaši i unionisti.
6. Tko su glavni predstavnici Narodne stranke i kakve su političke ciljeve
imali?
Glavni predstavnici: Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački. Politika stranke: ulazak
HR u realnu uniju s Ugarskom pod uvjetom da se prizna samostalnost i teritorijalna
cjelokupnost Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
7. Gdje i kada se počela razvijati južnoslavenska ideja? Opiši ukratko tu ideju.
Nastala je pod dojmom loših iskustava s austrijskim centralizmom i
velikomađarskim hegemonizmom. Nastala je u okviru Narodne stranke, 60-ih
godina 19.st. Zagovornici ideje su smatrali da bi se Hrvati u nastojanjima oko
afirmacije svoga nacionalnoga i političkoga identiteta trebali povezati sa
Slovencima, Srbima, Bugarima i općenito sa Slavenima.
8. Tko su bili glavni predstavnici Unionističke stranke i kakve su političke
ciljeve imali?
Glavni predstavnici: Mirko Bogović, grof Julije Janković, barun Levin Rauch,
Koloman Bedeković-Komorski i dr.
Politika stranke: bezuvjetna unija s Ugarskom, protivnici povezivanja s Austrijom.
9. Tko su glavni predstavnici Stranke prava i kakve su političke ciljeve imali?
Glavni predstavnic: Eugen Kvaternik, Ante Starčević.
Politika stranke: stvaranje samostalne hrvatske države (koja nebi imala ništa ni s
Austrijom ni s Ugarskom)
10. Kako su u dualističkom ustroju bile podijeljene hrvatske zemlje?
1867. sklopljena Austro-ugarska nagodba kojom su hrvatske zemlje i dalje
podijeljene:
• Dalmacija i Istra – austrijski dio Monarhije
• Hrvatska i Slavonija – ugarski dio Monarhije
• Vojna krajina – podređena zajedničkom Ministarstvu rata u Beču
11. Kad je sklopljena Hrvatsko-ugarska nagodba i koje su njezine odredbe?
Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 24. srpnja 1868. godine. Odredbe
Nagodbe:
• autonomni poslovi Hrvatske: sudstvo, školstvo, unutarnja uprava i vjerska politika
• svi ostali poslovi bili su zajednički i o njima se odlučivalo u Ugarskom saboru
• Hrvatska se obvezala sudjelovati u podmirenju zajedničkih ugarsko-hrvatskih
poslova, kao i u podmirenju zajedničkih Austro-ugarskih poslova ( Hrvatskoj je od
poreza ostajalo 2,2 milijuna forinti za autonomne poslove)
• službeni jezik u Hrvatsko i Slavoniji je hrvatski
• Hrvatima je priznat status političkog naroda
12. Što je Riječka krpica?
U prvoj verziji Nagodbe pisalo je da oko grada Rijeke nije postignut sporazum.
Mađari su na prvotnu verziju nadodali da grad, luka i kotar Rijeka „sačinjavaju
posebno u ugarskom krunom spojeno tijelo“. Vladar Franjo Josip I popustio je pred
ovim mađarskim zahtjevom i naredio u studenome 1868. Hrvatskom saboru da se
prihvati ovaj naknadno nalijepljen komad papira s mađarskom verzijom o Rijeci;
ovo su Hrvati podrugljivo nazvali Riječkom krpicom. Time Rijeka nije bila pravno
dio Ugarske, ali je potpala pod izravnu upravu ugarske vlade.
13. Tko je i kada podigao bunu u Rakovici i kako je završila?
Pravaš Eugen Kvaternik s nekolicinom suradnika 7. listopada 1871. podiže bunu u
selu Bročancu kraj Slunja (u Vojnoj krajini) i proglašava hrvatsku narodnu vladu.
8. listopada ustanici prelaze u Rakovicu pa se zato ustanak naziva Rakovička buna.
11. listopada buna biva ugušena u krvi, a sam Kvaternik ubijen sa svojim
suradnicima. (Nakon ovoga Stranka prava dolazi pod udar vlasti i privremeno je
obustavila aktivnost).
14. Otkad dokad je Ivan Mažuranić hrvatski ban i koje je reforme proveo?
Ivan Mažuranić (ban od 1873. do 1880.) on je kao prvi ban koji nije bio plemićkog
podrijetla, te je nazvan banom pučaninom. Oslanjajući se na narodnjačku većinu u
Saboru, provodi mnoge liberalne reforme s ciljem modernizacije Hrvatske.
Reforme:
• zakon o ravnopravnosti Židova
• odvajanje uprave od sudstva
• obvezatno četverogodišnje osnovno obrazovanje, a Crkvi oduzet nadzor nad
školstvom
• 1874. osnovano Kr. sveučilište Franje Josipa I. kao prvo moderno sveučilište u
hrvatskim zemljama
• 1875. osnovan Zemaljski statistički ured za Hrvatsku i Slavoniju
• zakon o slobodi tiska i pravu okupljanja
• obvezatni otkup zemlje uz jamstvo države, čime se uklanjaju ostaci feudalnog
sustava
15. Kakav je bio politički položaj Hrvatske u vrijeme banovanja Ivana
Mažuranića?
Ugarska vlada sustavno je kršila Nagodbu. Pitanje povrata hrvatsko-slavonske
Vojne krajine pod vlasti Hrvatskoga bana i riječko pitanje i dalje neriješeno.
1875. Franjo Josip I izdaje otpis kojima odgađa rješenje pitanja sjedinjenja Rijeke i
Vojne krajine s civilnom Hrvatskom.
16. Kako se Mažuranićeva vlada odnosila prema bosanskohercegovačkom
ustanku?
Kad je 1875. izbio ustanak u Bosni i Hercegovini, Mažuranićeva je vlada
organizirala prihvat brojnih izbjeglica. Smatrajući Bosnu i Hercegovinu hrvatskom
povijesnom zemljom, Hrvatski je sabor 1878. pozdravio austrougarsku okupaciju
BiH izražavajući nadu da će se BiH pripojiti Hrvatskoj ( u sklopu, naravno, Austro-
Ugarske Monarhije); vladar Franjo Josip I je oštro ukorio Hrvatski sabor.
17. Zašto je Mažuranić odstupio s banskog položaja?
Kad je ugarska vlada sjedinjenje Vojne krajine s civilnom Hrvatskom i Slavonijom
uvjetovala nepovećanjem broja hrvatskih zastupnika u Ugarskom saboru, Ivan
Mažuranić silazi s banske stolice.
18. Za što se zalaže Neodvisna narodna stranka?
Neodvisna narodna stranka se zauzimala za izmjenu Nagodbe i potpunu
autonomiju hrvatskih zemalja u sklopu ugarskog dijela Monarhije.
19. Zašto se vojnokrajiški sustav polako urušavao?
Modernizacija i procesi hrvatske nacionalne integracije pridonosili su postupnom
urušavanju Vojne krajine, koja je zbog promjena u međunarodnim odnosima,
organizaciji vojske i načinu ratovanja postala nepotrebnom.
20. Kakav je stav o Vojnoj krajini imao Hrvatski sabor?
Hrvatski sabor je na svojim zasjedanjima 1848. godine i 1861. godine govorio o
potrebi ujedinjenja Vojne krajine s civilnom Hrvatskom. 1848. godine Sabor je
donio tzv. Krajiški ustav s ciljem stvaranja preduvjeta za povratak Vojne krajine
civilnoj Hrvatskoj, a 1861. godine skupina zastupnika u Hrvatskom saboru, koji su
bili s područja Vojne krajine, traži od vladara Franje Josipa I. sjedinjenje Vojne
krajine s civilnom Hrvatskom.
21. Kada započinje, a kada završava proces ukidanja Vojne krajine?
1871. je ukinuta Đurđevačka i Križevača pukovnija i stvorena Bjelovarska županija
koja se pridružuje Hrvatskoj; iste se godine izdvajaju Žumberak i Senj. 1873.g.
Vojna krajina je razvojačena, čime je počeo višegodišnji proces njezine prilagodbe
civilnom ustrojstvu. Manifestom vladara Franje Josipa I 15.srpnja 1881. Vojna
krajina je konačno ukinuta i vraćena pod basnku vlast.
22. Čime je ugarska vlada uvjetovala sjedinjenje Vojne krajine s civilnom
Hrvatskom i Slavonijom?
Uvjetovala je time da se broj hrvatskih zastupnika nakon pripojenja Vojne krajine
značajnije ne povećava (što je bilo u suprotnosti s Nagodbom).
23. Što je uzrokovalo nemire 1883. u Hrvatskoj i kako su oni završili?
Sporovi oko Vojne krajine i mađarsko kršenje Nagodbe je pogoršalo hrvatsko-
mađarske odnose. Antal David 1883. je naredio postavljanje dvojezičnih tekstova
na zgradi Financijskog ravnateljstva što je bio povod demonstracijama u Hrvatskoj.
Javljaju se protumađarski prosvjedi seljaka. Biva proglašeno izvanredno stanje, ban
Pejačević daje ostavku, komesar postaje Herman Ramberg. Mađarski natpisi s
grbova su uklonjeni, David napušta Zagreb, ban postaje Khuen Hedervary.
24. Kakvu je politiku vodio Khuen Hedervary i što je želio postići?
Khuen Hedervary (1883.-1903.) provodi sustavnu mađarizaciju Hrvatske s ciljem
da je pretvori u običnu mađarsku pokrajinu. Služi se raznim sredstvima i
prijevarama kako bi pobijedio na izborima.
25. Koja se stranka najodlučnije opirala Khuenovoj vladavini?
Stranke prava je glavna opozicijska stranka.
26. Što se dogodilo u Zagrebu prilikom otvorenja zgrade HNK?
To je bilo 1895.g., ban Khuen je pozvao cara Franju Josipa I., a potrudio se posuti i
mađarski pijesak putem kojim je vladar hodao, kako bi demonstrirao kako je uspio
politički pokoriti Hrvatsku; ovo je izazvalo skupinu studenata (među njima Stjepan
Radić) koji su na obližjem Jelačićevom trgu spalili mađarsku zastavu.
27. Opiši ukratko tijek bosanskohercegovačkog ustanka!
Počeo je u lipnju 1875.g. među hrv. pučanstvom oko Gabele u zapadnoj
Hercegovini, a zatim se prošio na srpsko stanovništvo oko Nevesinja u istočnoj
Hercegovini, a potom na Bosnu. Hrvatska je primila oko 100 000 bh. izbjeglica.
(odlukom Berlinskog kongresa 1878.g. Austro-Ugarska je dobila pravo da vojnički
okupira BiH te da uvede red i mir u ove dvije nemirne pokrajine.)
28. Kakav je bio odnos HR prema tom ustanku?
Hrvatska je zbrinula oko 100 000 bh. izbjeglica.
29. Kakav je bio položaj BiH pod austrougarskom upravom?
Austro-Ugarska je dobila mandat na 30 godina da sredine unutarnje prilike i
organizira upravu u BiH (koja je nominalno još dio Osmanskog Carstva). BiH nije
ušla ni u austrijski ni u ugarski dio nego zajedničkoj vlasti. 1882.g. vojničku upravu
mijenja građanska uprava pod vodstvom Kallaya pod čijom je upravom BiH
doživjela značajan kulturni i gospodarski napredak. 1910. Franjo Josip I potvrđuje
zemaljski ustav BiH, prema kojem je formiran Bosanski sabor.
30. Kada je proglašena aneksija BiH?
1908. godine, po isteku 30-godišnjeg mandata, Austro-Ugarska proglašava aneksiju
BiH, tj. pripojenje BiH Austro-Ugarskoj Monarhiji.
31. Kada je uspostavljena redovita katolička hijerarhija u BiH i tko je bio prvi
nadbiskup?
U srpnju 1881.g. papa Lav XIII. donosi odluku o uspostavi redovite katoličke
hijerahije u BiH (Vrhbosanska nadbiskupija na čelu s dr. Josipom Stadlerom i njoj
podređene Banjalučka i Mostarsko-trebinjska biskupija).
32. Kakvu je politiku vodio Benjamin Kallay?
Austrougarski voditelj u BiH, poticao je stvaranje jedinstvene bosanske nacije i
jezika; time je Austro-Ugarska htjela anulirati utjecaje iz Hrvatske i Srbije koje su
obje BiH vidjele kao svoju povijesnu zemlju. Oslanjajući se na svoje osmanske
posjednike, Kallay je htio stvoriti posebnu bosansku naciju, ali u tome nije uspio jer
su Hrvati i Srbi već bili nacionalno emancipirani. (nakon Kallaya, austrougarska
vlast odustaje od ideje)
33. Kada se osnivaju prve političke stranke u BiH?
1906. godine osnovana je Muslimanska narodna organizacija, 1907. Srpska
narodna organizacija, 1909. godine je utemeljena Socijaldemokratska stranka BiH.
34. Koje su dvije političke stranke formirali Hrvati u BiH; tko je na čelu tih
stranaka i kakvu su politiku vodile?
1907. je osnovana Hrvatska nacionalna zajednica pod vodstvom Nikole Mandića,
što su podržali franjevci. Uloga im je bila uspostaviti osnove političke doktrine
Stranke prava u BiH. 1910. nadbiskup vrhbosanski Josip Stadler je osnovao
Hrvatsku katoličku udrugu koja se zalagala za ujedinjenje BiH s Hrvatskom, u
sastavu Austro-Ugarske. Te dvije stranke su bile u sukobu, ali je 1911.
posredovanjem papina izaslanika ukinuta Hrvatska katolička udruga.