Solarna energija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz
članka Sunčeva energija. (Rasprava)

Parabolični tanjur i Stirling motor sustav koji koncentrira sunčevu svjetlost za proizvodnju
solarne energije.

Sunčeva energija

Solarna ili sunčeva energija je energija Sunca, njegova svjetlost i toplina koju ljudi koriste
od davnina uz pomoć raznih tehnologija. Sunčeva zračenja, uz sekundarne solarne izvore kao
što su vjetar, energija valova i biomasa, se računaju u najčešće dostupne obnovljive izvore
energije na Zemlji. Upotrebljava se samo mali dio solarne energije od one koja je na
raspolaganju.

Solarna energija pruža električnu energiju pomoću toplinskih strojeva ili fotonaponskih
sustava. Jednom pretvorena, njena upotreba je ograničena samo ljudskom genijalnošću.
Djelomični popis solarnog sustava uključuje prostor za grijanje i hlađenje kroz solarnu
arhitekturu, pitku vodu kroz destilaciju i dezinfekciju, toplinsku energiju za kuhanje i visoku
temperaturu procesa topline za industrijske svrhe.

Solarne tehnologije su široko karakterizirane ili kao pasivne solarne ili aktivne solarne, ovisno
o načinu sakupljanja, pretvaranja i distribuiranja sunčevog svjetla. Aktivne solarne tehnike
uključuju uporabu fotonaponskih ćelija i solarnih termičkih kolektora (s električnom ili
mehaničkom opremom) kako bi pretvorili sunčevu svjetlost u korisne izlazne jedinice.
Pasivne solarne tehnike uključuju orijentaciju zgrade prema Suncu, odabir materijala s
povoljnim termalnim svojstvima ili svojstvima raspršivanja svjetlosti te projektiranje prostora
kod kojih prirodno cirkulira zrak.
Sadržaj
[sakrij]

 1 O energiji Sunca
 2 Primjena solarne energije
o 2.1 Arhitektura i urbano planiranje
o 2.2 Poljoprivreda i vrtlarstvo
o 2.3 Solarna termalna energija
 2.3.1 Grijanje vode
 3 Vidi još
 4 Izvori

O energiji Sunca [uredi]

Pola ulazne solarne energije dosegne Zemljinu površinu

Sunce kao fuzijski reaktor svake sekunde pretvori oko 600 milijuna tona vodika u helij pri
čemu se oslobađa ogromna količina energije koja se šalje u svemir u vidu elektromagnetnog,
svjetlosnog, toplinskog, rentgenskog i drugih vidova zračenja. Od ukupno 3,8×1026 W
energije koju Sunce zrači u svemir, Zemlja primi 1,7 ×1017 W (174 PW). Oko 30% primljene
energije Zemlja reflektira natrag u svemir, oko 47% zadrži kao toplinu, oko 23% ide na
proces kruženja vode u prirodi dok se ostatak "potroši" na fotosintezu.

Zemljina površina, atmosfera i oceani apsorbiraju sunčevo zračenje, a to im povećava

temperaturu. Povećava se topli zrak koji sadrži vodenu paru iz oceana uzrokujući cirkulacije
atmosfere ili konvekcije. Kada zrak dosegne visoke nadmorske visine, gdje je temperatura
niska, vodena para kondenzira u oblake iz kojih počne padati kiša na Zemljinu površinu i tako
završava ciklus vode. Latentna toplina kondenzacije vode povećava konvekciju, proizvodi
atmosferske fenomene poput vjetra, ciklona i anticiklona. Sunčeva svjetlost, apsorbirana od
oceana i kopna, drži na površini temperaturu od 14 ˚C. Fotosintezom zelene biljke pretvaraju
sunčevu energiju u kemijsku koja proizvodi hranu, drvo i biomasu od koje su izvedena fosilna
goriva.
Ukupna solarna energija apsorbirana u Zemljinoj atmosferi, oceanima i kopnu iznosi oko
3.850.000 EJ (exaoules) godišnje. Godine 2002., to je bilo više energije u jednom satu nego
što je svijet iskoristio u jednoj godini. Fotosinteza bilježi oko 3.000 EJ godišnje u biomasi.
Količina sunčeve energije koja doseže površinu planeta je ogromna, tolika da je u jednoj
godini dva puta veća od svih Zemljinih neobnovljivih izvora ugljena, nafte, prirodnog plina i
miniranog uranijurana u kombinaciji koja će se ikad dobiti.

Primjena solarne energije [uredi]

Prosječna insolacija prikazuje površine (male crne točke)na svijetu kod kojih je potrebno
zamijeniti primarnu energiju sa solarnom elektičnom strujom

Solarna energija se prije svega odnosi na korištenje sunčevog zračenja u praktične svrhe. Sve
obnovljive energije, osim geotermalne energije i plime, dobivaju svoju energiju od Sunca.

Solarne tehnologije su široko karakterizirane kao pasivne ili aktivne ovisno o načinu na kojim
oni prikupljaju, pretvaraju i distribuiraju sunčevu svjetlost. Aktivne solarne tehnike koriste
fotonaponske panele i pumpe kako bi pretvorili sunčevu svjetlost u koristan izlaz. Pasivne
solarne tehnike uključuju odabir materijala s povoljnim toplinskim svojstvima, projektiranje
prostora koji prirodno cirkuliraju zrak uzimajući u obzir položaj zgrade prema Suncu.

Arhitektura i urbano planiranje [uredi]

Tehničko Sveučilište u Darmstadtu u Njemačkoj osvojilo je Solarni desetoboj u Washingtonu

Sunčeva svjetlost je utjecala na dizajn građevina od početka arhitektonske povijesti. Napredna

solarna arhitektura i metode urbanog planiranja su prvo upotrebljavali Grci i Kinezi, koji su
orijentirali zgrade prema jugu kako bi osigurali svjetlost i toplinu.

Zajedničke značajke pasivne solarne arhitekture su orijentacija u odnosu prema Suncu,

kompaktni udio (površine i volumena), selektivno sjenčanje i termička masa. Kada se ove
značajke prilagode lokalnoj klimi i okolišu, mogu se stvoriti dobro osvijetljeni prostori koji
ostaju u rasponu ugodne temperature. Najnoviji pristup solarnom dizajnu koristi računalno
modeliranje povezano sa solarnom rasvjetom, grijanje i ventilacijske sustave u integrirane
solarno dizajnirane pakete. Aktivna solarna oprema kao što su pumpe, ventilatori mogu
upotpuniti pasivni dizajn i poboljšati performanse sustava.

Urbani toplinski otoci (Urban Heat Islands – UHI) velegradska su područja s višim
temperaturama nego okolica. Više temperature rezultat su povećane apsorbcije sunčevog
svjetla kod urbanih materijala, kao što su asfalt i beton, koji imaju viši toplinski kapacitet od
onih u prirodnom okruženju. Jednostavan je način suzbijanja UHI efekta bojanje zgrada i
ulica u bijelo i sadnja drveća.

Poljoprivreda i vrtlarstvo [uredi]

U staklenicima, poput ovog u općini Westland, raste voće, povrće i cvijeće

Poljoprivreda nastoji optimizirati hvatanje sunčeve energije kako bi se optimizirala

produktivnost biljaka. Tehnike kao što su vremenski ciklusi sadnje i usklađena orijentacija
redova mogu poboljšati doprinos usjeva. Sunčeva svjetlost se općenito smatra kao obilan
resurs, ali iznimke pokazuju kako je važna solarna energija za poljoprivredu. Tijekom kratke
sezone uzgoja u Malom ledenom dobu, francuski i engleski farmeri izrađivali su zidove voća
kako bi se povećalo prikupljanje solarne energije. Ovi zidovi su djelovali kao termalna masa i
tako su ubrzano sazrijevali pomoću držanja biljaka na toplom. Rani zidovi voća bili su
građeni okomito na zemlju i okrenuti prema jugu, ali s vremenom, nagnuti zidovi su razvijeni
kako bi bila bolja iskoristivost sunčeve energije. Godine 1966. Nicolas Fatio de Duillier je
predložio korištenje mehanizma koji bi se mogao vrtjeti prema Suncu. Primjena sunčeve
energije u poljoprivredi, osim uzgoja usjeva uključuje pumpanje vode, sušenje usjeva, sušenje
pilećeg gnojiva itd.

Staklenici pretvaraju sunčevu svjetlost u toplinu i tako omogućavaju cjelogodišnju

proizvodnju rasta (u zatvorenim sredinama) specijalnih žitarica i drugih biljaka kojima ne
odgovara lokalna klima. Primitivni staklenici su se prvo upotrebljavali tijekom rimskih
vremena kako bi se proizvodili krastavci tijekom cijele godine za rimskog cara Tiberija. Prvi
moderni staklenici građeni su u Europi u 16. stoljeću kako bi se održale egzotične biljke
donešene izvana.

Solarna termalna energija [uredi]

Solarna termalna tehnologija može se upotrijebiti za grijanje vode, grijanje prostora, hlađenje
prostora i proces toplinske energije.

Grijanje vode [uredi]

Solarni grijači vode okrenuti su prema Suncu kako bi se povećala dobit

Solarni sustavi za toplu vodu koriste Sunce za zagrijavanje vode. U niskim geografskim
širinama (ispod 40 stupnjeva) 60-70% tople vode do 60°C može se osigurati pomoću solarnog
grijanja. Najčešće vrste solarnih grijača su evakuirani cijevni kolektori (44%) i glazirani
plosnati kolektori (34%) koji se uglavnom koriste za toplu vodu, te neglazirani plastični
sakupljači (21%) koji se uglavnom koriste za zagrijavanje bazena.

Od 2007. ukupno instalirani kapacitet solarnih sustava tople vode iznosi oko 154 GW. Kina je
svjetski lider u njihovoj implementaciji sa 70 GW instaliranih od 2006. i cilj im je 210 GW do
2020. godine. Izrael i Cipar su, po glavi stanovnika, vođe u korištenju solarnih sustava tople
vode. Više od 90 % kućanstava se koristi njima. U SAD-u, Kanadi i Australiji grijanje bazena
je dominantna primjena solarne tople vode.

Vidi još [uredi]

 Solarna fotonaponska energija
 Solarna ćelija
 Solarne termalne elektrane
 Solarno hlađenje

Izvori [uredi]
 "How do Photovoltaics Work?" (engl.)
 "Europe and Africa solar calculator" (engl.)
 "Solar Power in Australia" (engl.)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Solarna_energija"
Kategorije: Članci u koje treba uklopiti drugi tekst | Obnovljiva energija

Osobni alati

 Nove mogućnosti
 Prijavi se

Imenski prostori
  Članak
 Razgovor

Inačice

Pogledi

 Čitaj
 Uredi
 Vidi stare izmjene

Radnje

Traži

Posebno:Traži

Traži

Orijentacija

 Glavna stranica
 Kafić
 Aktualno
 Nedavne promjene
 Slučajna stranica
 Pomoć
 Donacije

Ispis/izvoz

 Napravi zbirku
 Preuzmi kao PDF
 Verzija za ispis

Alati

 Što vodi ovamo

 Povezane stranice
 Postavi datoteku
 Posebne stranice
 Trajna poveznica
 Citiraj ovaj članak

Drugi jezici

 Afrikaans
 Aragonés
 ‫العربية‬
 Asturianu
 Azərbaycanca
 Беларуская
 Беларуская (тарашкевіца)
 Български
 Bosanski
 Català
 Česky
 Cymraeg
 Dansk
 Deutsch
 Ελληνικά
 English
 Esperanto
 Español
 Eesti
 Euskara
 ‫فارسی‬
 Suomi
 Français
 Gaeilge
 贛語
 Galego
 ‫עברית‬
 हिन्दी
 Magyar
 Bahasa Indonesia
 Íslenska
 Italiano
 日本語
 한국어
 Ladino
 Limburgs
 Lietuvių
 Latviešu
 Malagasy
 മലയാളം
 मराठी
 Bahasa Melayu
 नेपाल भाषा
 Nederlands
 Norsk (nynorsk)
 Norsk (bokmål)
 ਪੰ ਜਾਬੀ
 Polski
 Português
 Runa Simi
 Română
 Русский
 Sicilianu
 Srpskohrvatski / Српскохрватски
 Simple English
 Slovenčina
 Slovenščina
 Shqip
 Српски / Srpski
 Svenska
 தமிழ்
 తెలుగు
 ไทย
 Türkçe
 Українська
 ‫اردو‬
 Tiếng Việt
 Winaray
 中文
 Bân-lâm-gú
 粵語

 Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 06:36, 20. kolovoza 2010.

 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete korištenja za detalje.

 Zaštita privatnosti
 Impresum
 Uvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti