OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE

UNIJE
Sadržaj:

1. Značaj EU
2. Povijest EU-a – pravni temelji
3. Pravna struktura EU-a
3. Institucije EU-a
4. Proširenje EU-a
6. Hrvatska i EU
 ZNAČAJ EU-a
• 7% svjetske populacije – 505,5 milijuna ljudi
• 20% svjetske trgovine
• 25% BDP svijeta
• 31% svjetske proizvodnje
• 36% proračuna UN-a
• 50% humanitarne pomoći
• 60% razvojne pomoći
 Razlozi osnivanja EU-a
• Nakon Drugog svjetskog rata zemlje pobjednice
odlučile su stvoriti uvjete za trajni mir
• Nekolicina državnika (Robert Schuman, Konrad
Adenauer, Alcide de Gasperi i Winston Churchill)
odlučila je uvjeriti svoje narode da uđu u novo razdoblje
- novi poredak, utemeljen na zajedničkim interesima i
na ugovorima koji jamče vladavinu prava i jednakost
među svim državama
 CILJEVI EU-a
• jedinstveno unutarnje tržište
• sloboda kretanja unutar Unije
• unutarnja sigurnost građana Unije
• jedinstvena europska valuta
• zajednička vanjska sigurnosna i obrambena
politika
 SIMBOLI EU
• Europska zastava
• Europska himna
• Dan Europe
• Vozačka dozvola
• Valuta – Euro
• Moto EU - „Ujedinjeni u raznolikosti”
 Povijest EU-a – pravni temelji
Schumanova deklaracija (1950.)
• predloženo je osnivanje Europske zajednice za
ugljen i čelik, što se ostvarilo potpisivanjem
Pariškog ugovora 18. travnja 1951. godine
• zbog posljedica Drugog svjetskog rata cilj je
bio osigurati mir između europskih
pobjedničkih i pobijeđenih nacija te ih
povezati kao ravnopravne države koje
surađuju u okviru zajedničkih institucija
 Osnivački ugovori
• Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za
ugljen i čelik iz 1951. god., stupio na snagu 1952.

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemačka i
Francuska
• Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske
zajednice i osnivanju Europske zajednice za
atomsku energiju iz 1957. god. – cilj uspostaviti
carinska unija (ostvareno 1.1. 1968.)
 IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA
• Jedinstveni europski akt, 1986.
– na snazi 1. srpnja 1987.
• Maastricht, 1992.
– na snazi 1. studenog 1993.
• Amsterdam, 1997.
– na snazi 1. svibnja 1999.
• Nica, 2001.
– na snazi 1. veljače 2003.
• Lisabon, 13. prosinca 2007.
– na snazi 1. prosinca 2009.
 Osnivački ugovori
• Ugovor iz Maastrichta – 1992. god., 1993. stupio na
snagu – uveden pojam Europska unija
- EU se prikazuje kao grčki hram na tri stupa:
1. Gospodarska integracija – Europska zajednica
2. Zajednička vanjska i sigurnosna politika
3. Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova

• Lisabonski ugovor, stupio na snagu 1. prosinca 2009. i

načinjen je kako bi zamijenio Ustavni ugovor iz 2004.,
čije ratificiranje nije uspjelo
 LISABONSKI UGOVOR
 Lisabonski ugovor = dopuna Ugovora o Europskoj uniji
(1992) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1957) koji
je preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije
 Pravna osobnost - spajanje EZ i EU
 Osnažena uloga nacionalnih parlamenata
 Reduciran broj pravnih instrumenata
 Pojašnjenje nadležnosti EU
 EV pravno priznat kao institucija
 Predsjednik EV s mandatom od 2,5 godine
 Klauzula izlaska - pravna osnova za istupanje iz Unije
 Pravo inicijative građana
 Povelja o temeljnim pravima postaje pravno obvezujuća
 Povijest - ukratko
• 1951.: Šest država osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i čelik
• 1957.: Istih šest država potpisuje Rimske ugovore, kojima su
osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica
za atomsku energiju (Euratom)
• 1973.: Zajednice se šire na devet država članica te uvode više
zajedničkih politika
• 1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament
• 1992.: Uspostava europskog jedinstvenog tržišta
• 1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je Europska unija (EU)
• 2002.: Euro ulazi u opticaj
• 2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja način
funkcioniranja EU-a
OSNIVAČKI UGOVORI PROPISUJU

• Temeljna prava pojedinaca

• Institucionalnu struktura EU
• Što EU može uređivati (nadležnosti EU)
• Način na koji EU odlučuje o pitanjima
unutar svoje nadležnosti
 PRAVNA STRUKTURA EU-a
pravna stečevina „acquis”
• PRIMARNI IZVORI - osnivački ugovori +
akti doneseni izravno od država članica
• SEKUNDARNI IZVORI - akti koje donose
institucije EU (uredbe, direktive,
odluke,preporuke i mišljenja)
• Međunarodni ugovori koje sklapa EU
• Sudska praksa Suda EU
• Opća načela prava
 VRSTE NADLEŽNOSTI EU-a

• Isključive nadležnosti - Jedino Unija može donositi pravne

akte, a države članice samo provoditi zakonodavstvo EU-a
• Podijeljene (konkurentne) nadležnosti - Države članice
mogu donositi pravno obvezujuće akte ako to nije učinila
Unija
• Nadopunjujuće (komplementarne) nadležnosti - EU
usvaja mjere za podupiranje ili dopunjavanje politika
država članica
 ISKLJUČIVE NADLEŽNOSTI
EU može donositi pravno obvezujuće akte i
mjere u područjima:
• carinske unije
• prihvaćanja pravila o tržišnoj utakmici nužnih za
funkcioniranje unutarnjeg tržišta
• monetarnoj politici za države čija je moneta Euro
• očuvanja morskih bioloških resursa u okviru
zajedničke politike ribarstva
• zajedničke trgovinske politike
 PODIJELJENE NADLEŽNOSTI
DČ mogu uređivati područja sve dok EU nije
prihvatila zajedničke mjere kojima ih uređuje:
• unutarnje tržište
• socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom
• ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija
• poljoprivreda i ribarstvo, isključujući očuvanje morskih
bioloških resursa
• okoliš
• zaštita potrošača …
DOPUNJUJUĆE (KOMPLEMENTARNE)
OVLASTI
EU je nadležna za poduzimanje djelovanja
kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju
djelovanja država članica u područjima:
• Zaštita i poboljšanje zdravlja
• Industrija
• Kultura
• Turizam
• Obrazovanje, mladi i sport
• Civilna zaštita
 INSTITUCIJE EU-a
• Europska komisija (zastupnik interesa Unije)
• Vijeće ministara/Vijeće EU (usuglašava prijedloge DČ)
• Europsko Vijeće
• Europski parlament (predstavnik građana)
• Sud EU (Opći sud, Sud za službenike EU)
• Europski revizorski sud
• Europska središnja banka

• Ostale institucije: Gospodarski i socijalni odbor, Odbor

regija, Europska investicijska banka
• Pomoćna tijela: agencije, uredi itd.
 Europska komisija
• Predstavlja interese Europske unije kao cjeline –
izvršna vlast
• Uloga:
• predlaže pravne akte
• glavno izvršno tijelo, provodi politike i upravlja
proračunom EU
• kontrola poštivanja prava EU (“čuvarica Ugovora”)
• glavni pregovarač u međunarodnim ugovorima
• provodi vanjsku politiku
• Sastav: 28 povjerenika uključujući predsjednika
Komisije i visokog povjerenika za vanjske
poslove
 Vijeće EU-a
Predstavlja interese država članica - 10 formata Vijeća – ovisno o temi o kojoj se
raspravlja
 uz parlament obnaša zakonodavnu vlast
Uloga: donosi zakonodavstvo EU
• usklađuje šire gospodarske politike država članica
• potpisuje sporazume između EU-a i drugih zemalja
• razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.
• usklađuje suradnju između sudova i policija država članica
• Donošenje odluka – ovisno o politici – jednoglasno ili kvalificiranom većinom
glasova (Od 2014. uvodi se „sustav dvostruke većine” - da bi prijedlog bio
prihvaćen, trebat će podršku dvije vrste većina: većine zemalja (barem 15) i
većine cjelokupnoga stanovništva EU-a (države koje ga podržavaju moraju
predstavljati barem 65 % stanovništva EU-a)
Radni jezici: 24 službena jezika EU
Sjedište: Bruxelles (dijelom u Luxembourgu)
Sastav: po 1 predstavnik DČ na ministarskoj razini
Šestomjesečno predsjedanje EU
 Europski parlament
Uloga: Predstavlja interese građana EU-a – dijeli zakonodavnu vlast s
Vijećem EU-a
• raspravlja i donosi europske propise - u suradnji s Vijećem EU
• prati aktivnosti ostalih institucija EU-a
• raspravlja i donosi proračun EU - u suradnji Vijećem EU
• daje demokratsku legitimnost EU
• sudjeluje u imenovanju EK i nadzire rad Komisije
• potvrđuje članove raznih tijela EU (pučkog pravobranitelja,
Europska središnja banka, Revizorski sud)

Sastav:
• od 2014. broj zastupničkih mjesta je max. 750+predsjednik; mandat od 5
godina
 Europsko vijeće
Uloga: određuje opći smjer političkoga
djelovanja i prioritete EU

Sastav: šefovi država ili vlada država članica +

predsjednik Komisije i predsjednik EV koji
predsjedava sastancima – sastaju se 3-4
puta godišnje

Ugovorom iz Lisabona EV postaje institucija +

imenuje se predsjednik EV
 Sud Europske unije
Sud opće nadležnosti i Opći sud
Uloga:
• tumačenje pravnih odredaba EU
• nadzor primjene prava EU
• daljnje oblikovanje pravnog sustava EU
Sastav: po jedan sudac iz svake države članice (28)
izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog
imenovanja
• 8 nezavisnih odvjetnika (advocate general) –
pomoćna uloga
 Europska središnja banka
• ESB upravlja eurom (jedinstvenom
valutom EU), odgovorna je za utvrđivanje i
provedbu gospodarske i monetarne
politike EU
• ESB je potpuno neovisna, a institucije EU-
a i vlade država članica moraju poštivati
ovo načelo i ne smiju pokušavati utjecati
na nju, niti na nacionalne središnje banke
 Europski revizorski sud
• ERS posebna kontrolna institucija EU koja ima
pravo ispitivati sve prihode i rashode svih tijela
koje je osnovala Unija, ukoliko to nije isključeno
osnivačkim ugovorima
• kontrolira ispravnost i zakonitost te regularnost
svih transakcija
• ima 28 članova koje imenuje Vijeće EU, uz
prethodno mišljenje Europskog parlamenta i
djeluju potpuno neovisno
 Pomoćne institucije
• Europski gospodarski i socijalni odbor
• Odbor regija
• Europska investicijska banka
Institucionalni trokut

• KOMISIJA
• predlaže zakonodavstvo

• VIJEĆE EU-a PARLAMENT

• predstavlja predstavlja
28 DČ građane
• zajednički odlučuju o zakonodavstvu
ODLUČIVANJE U EUROPSKOJ UNIJI

Zajedničke politike Zajednička vanjska i

sigurnosna politika

NADNACIONALNI MEĐUVLADINI
POSTUPCI POSTUPCI
ODLUČIVANJA ODLUČIVANJA
 ZAJEDNIČKE POLITIKE
• Jedinstveno tržište
• Regionalna politika EU
• Kohezijska politika EU
• Zajednička poljoprivredna politika EU
• Socijalna politika EU
• Politika zaštite okoliša EU
• Ekonomska i monetarna unija EU
• Prometna politika EU
• Politika tržišnog natjecanja EU
• Potrošačka politika EU
 JEDINSTVENO TRŽIŠTE

• Četiri slobode
Slobodno kretanje roba
Slobodno kretanje radnika
Slobodno kretanje usluga i pravo na poslovni nastan
Slobodno kretanje kapitala
 REGIONALNA POLITIKA
• prenošenje sredstava iz bogatih u
siromašnije zemlje kroz tzv. strukturne
fondove i Kohezijski fond
• poticanje razvoja u zaostalim područjima,
oživljavanje industrijskih područja u
propadanju
• pomoć mladim ljudima i duže
nezaposlenima da nađu posao te za
modernizaciju poljoprivrede
• pomoć nerazvijenim ruralnim područjima
 KOHEZIJSKA POLITIKA
• postizanje ujednačenog razvoja -
smanjivanje razlika između razvijenijih i
manje razvijenih dijelova EU
• Kohezijski fond - financiranje velikih
infrastrukturnih projekata u EU na području
prometa i zaštite okoliša
Proračun EU
ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA
POLITIKA
• ZVSP provodi Europsko vijeće i Vijeće EU-a – JEDNOGLASNO
(iznimke propisane UEU)
• ZVSP provodi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku
• Instrumenti provedbe:
utvrđivanje općih smjernica
donošenje odluka
jačanje sustavne suradnje među državama članicama
PROŠIRENJE EUROPSKE
UNIJE
 KRITERIJI ZA ČLANSTVO U EU
KRITERIJI IZ KOPENHAGENA (1993)
POLITIČKI GOSPODARSKI PRAVNI
demokracija postojanje djelotvornoga usvajanje cjelokupne
vladavina prava tržišnog gospodarstva pravne stečevine
poštivanje ljudskih prava Postojanje i sposobnost
tržišnih zakonitosti
poštivanje prava manjina
MADRIDSKI
prihvaćanje političkih
ciljeva
KRITERIJ (1995)
ADMINISTRATIVNI
DODATNI KRITERIJI (SSP) jačanje administrativne
(1991) sposobnosti
učinkovita državna
Regionalna suradnja Suradnja s Haškim sudom uprava
 Proširenja EU

1. PROŠIRENJE: 1973. – Velika Britanija, Irska, Danska

2. PROŠIRENJE: 1981. – Grčka
3. PROŠIRENJE: 1986. – Portugal, Španjolska

1992. – Maastricht – EU

4. PROŠIRENJE: 1995. – Švedska, Finska, Austrija

5. PROŠIRENJE: 1. svibnja 2004. – 10 novih država članica
DRUGI DIO 5. PROŠIRENJA: 1. siječnja 2007. – Bugarska, Rumunjska
6. PROŠIRENJE: 2013. - Hrvatska
Države kandidatkinje
Makedonija
Crna Gora
(Island)
Srbija
Albanija
Turska

Potencijalne kandidatkinje
Bosna i Hercegovina
Kosovo
Hrvatska i Europska unija
 SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
RAZVOJ ODNOSA EU-a s Albanijom, BiH,
Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom
(Kosovom)  potpisan
ŠTO SVE SADRŽAVA? 29. listopada 2001.
1. Politički dijalog  stupio na snagu
2. Regionalna suradnja
1. veljače 2005.
3. Slobodno kretanje roba,
kretanje radnika, kretanje kapitala,
poslovni nastan, pružanje usluga
4. Usklađivanje zakonodavstva
5. Suradnja na području pravosuđa i
unutarnjih poslova
6. Politike suradnje
7. Financijska suradnja
8. Institucionalne, opće i završne odredbe
 PUT HRVATSKE
srpanj 2013
PREMA EU članstvo u
EU
prosinac 2011
Čl. 49. UEU potpisivanje Ugovora o
pristupanju i početak
lipanj 2011 procesa ratifikacije
Završetak
pregovora
2005
Otvaranje pristupnih
2003 pregovora
Zahtjev za
2001 članstvo u EU
Sporazum o
stabilizaciji i
pridruživanju
(SAA)
 OD ZAHTJEVA ZA ČLANSTVO DO
PREGOVORA…
 21. veljače 2003.- RH podnosi Vijeću EU-a zahtjev za punopravno članstvo u EU
 9. listopada 2003.- RH uručila EK odgovore na upitnik
 20. travnja 2004. - EK donijela pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU
 18. lipnja 2004.- EV u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za članstvo u EU
 3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom
 30. lipnja 2011. - pregovori formalno zatvoreni
 9. prosinca 2011.- potpisan Ugovor o pristupanju – RH država pristupnica
 1. srpnja 2013.- RH postaje članica EU

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 1.7.2013.
screening
Sadržajni pregovori Država pristupnica
Zahtjev za
članstvo u EU
Status Pregovori
30.6. – kraj pregovora
DRŽAVA
kandidata 9.12. UGOVOR O PRISTUPANJU RH ČLANICA EU
EU
 O čemu se pregovaralo?
• država kandidatkinja treba prihvatiti pravnu stečevinu EU
i pokazati spremnost za njezinu punu primjenu

• pregovara se o uvjetima pod kojima država kandidatkinja

pristupa EU (prijelazna razdoblja)

• prijelazna razdoblja moraju biti vremenski ograničena i

određenog opsega

• zapravo, nije riječ o pregovorima, već o prilagođavanju

vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i socijalnom
sustavu EU-a
 Tko je pregovarao ?

• EU
 27 država članica, čije zajedničko stajalište zastupa
Predsjedništvo Vijeća

• Država kandidatkinja (Hrvatska)

 Državno izaslanstvo
Pregovaračka skupina
 Poglavlja pregovora
1. SLOBODA KRETANJA ROBA
2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA 19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE
3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA 20. PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA
USLUGA 21. TRANS-EUROPSKE MREŽE
4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA
5. JAVNE NABAVE STRUKTURNIH INSTRUMENATA
6. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 23. PRAVOSUĐE I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA
7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA 24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST
8. TRŽIŠNO NATJECANJE 25. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE
9. FINANCIJSKE USLUGE 26. OBRAZOVANJE I KULTURA
10. INFORMATIČKO DRUŠTVO I MEDIJI 27. OKOLIŠ
11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK 28. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA
12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I 29. CARINSKA UNIJA
FITOSANITARNI NADZOR 30. VANJSKI ODNOSI
13. RIBARSTVO 31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA
14. PROMETNA POLITIKA 32. FINANCIJSKI NADZOR
15. ENERGETIKA 33. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE
16. POREZI 34. INSTITUCIJE
17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 35. OSTALA PITANJA
18. STATISTIKA
 Pretpristupna pomoć
namijenjena državama kandidatkinjama
ISPA, 2000.
Phare, 1989.

• promet
• zaštita okoliša
• jačanje institucija
• infrastruktura, razvoj malog i srednjeg
poduzetništva, obrazovanje SAPARD, 2000.

• poljoprivreda
• ruralni razvitak
 Program CARDS
CARDS (2001.-2006.)
/Community Assistance for Reconstruction, Development and
Stabilisation/

• korisnici: države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja

• uvjeti: demokracija i vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina
• cilj: izgradnja institucija i ulaganja kojima se potiču demokratske, gospodarske i
institucionalne reforme
 IPA 2007.-2013.
IPA (Instrument for Pre-accession Assistance)
• države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za
članstvo u EU
• pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranična
suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i
ruralni razvoj

• financijska vrijednost programa: 11,468 milijardi eura

• za RH do 2010. g. osiguran iznos od 589,9 milijuna
eura
 Literatura
https://uprava.gov.hr/osnove-sustava-
europske-unije-12944/12944
• Europa u 12 lekcija, Pascal Fontaine
• Hrvatska na putu u EU
• Vodič kroz Lisabonski ugovor
• http://bookshop.europa.eu/hr/kratki-vodi-o-europskoj-uniji-
pbBAAA13001/?CatalogCategoryID=iEKep2Ix3hEAAAEud3kBgSLq

• http://bookshop.europa.eu/hr/kako-funkcionira-europska-unija-
pbNA0113090/?CatalogCategoryID=bWWep2Ix5vkAAAEkP.Nbfv1k
Hvala na pažnji !