PSIHOLOGIJA

MENADŽMENTA
Prof. dr. Jasna Bajraktarević

1
Predavanje
br.3
Prof. dr. Jasna Bajraktarević

2
 3

STRES PROUZROKOVAN
POSLOM
 Izvoristresa na poslu
 Burnaut –sagorijevanje na poslu
 Radoholizam
 Tipovi ljudi prema načinu korištenja
vremena na poslu
 Stres kod menadžera
 Ponašanje menadžera u stresnim i
konfliktnim situacijama
 STRES NA POSLU
Poslovni stres može prouzrokovati više rizika
za srčani udar nego hronični stres koji se
akumulira kroz cijelu godinu.
Radna preopterećenost, prevelika
uključenost i gotova potpuno predanost
poslu, prekomjerni sati rada, stalna
putovanja, čest i neizbježan sukob poslovnih
i porodičnih interesa nesumnjivo su stresori
koji prate većinu menadžerskih pozicija.
4
 5

IZVORI MENADŽERSKOG
STRESA
 Radna preopterećenost
i vremenski pritisak  Pritisak na brze i vidljive
 Promjenljiv i rezultate
neujednačen program  Nesigurnost i strah od
rada kao i „nošenje“ gubitka posla
posla kući
 Negativna konkurencija
 Dvosmislenost i
promjenjivost radnih  Budnost i napetost koju
zadataka, područja i zahtijeva posao
uloga  Stalni kontakt sa
 Konstantna promjena i osobama pod stresom
dnevna varijabilnost  Seksualno
 Konflikt uloga uznemiravanje
 Razvoj karijere  Ubrzano napredovanje
 Potreba stalnog  Štetni uslovi radne
potvrđivanja okoline
 SIMPTOMI MENADŽERSKOG
STRESA
Simptomi stresa mogu biti:
1. Emocionalni
2. Kognitivni
3. Fiziološki
4. U ponašanju

6
EFEKTI I POSLJEDICE
MENADŽERSKOG STRESA
 Subjektivni
 Bihevioralni
 Kognitivni
 Fiziološki
 Organizacijski

Efekti stresa se mogu podjeliti i u

individualne i organizacijske
7
 BURNOUT- SAGORIJEVANJE NA
POSLU
Burnout sindrom je stanje koje se javlja nakon
emocionalnog zamaranja a rezultira smanjenom
sposobnošću u obavljanju poslovnih zadataka.
Burnout je rezultat hroničnog stresa na radnom
mjestu koji nije na vrijeme uklonjen. On se najčešće
javlja u profesijama koje podrazumjevaju njegu ljudi
i rad sa ljudima kao klijentima.

8
 9

Maslach definira profesionalno iscrpljenje

kao kontinuiranu varijablu rangiranu od
niskog preko umjerene do visokog osjećaja
iscrpljenosti, kojega ne vidi samo u
terminima prisutnog ili odsutnog. Uvijek je
prisutan u nekoj mjeri, često je sinonim za
radni stres, a javlja se kao odgovor na
dugoročni stres.
Freudenberger je definisao burnout sindrom
kao stanje mentalne i fizičke iscrpljenosti
uzrokovanom poslovnim životom pojedinca.
 RAZLIKE IZMEĐU STRESA I
BURNOUT
 Postoje tri razloga zašto moramo razlikovati stres i
burnout:
 Uzroci burnouta su različiti nego kod stresa,
 Tretmani za burnout su različiti nego onih od stresa,
 Prihvatanje ključnih razlika između burnouta i stresa
može pomoći u određivanju učinkovitijih
preventivnih mehanizama.
Razlika između sindroma izgaranja na poslu i stresa
se odnosi na dimenziju vremena, gdje je stres
privremeno stanje, a sindrom izgaranja na poslu je
proces koji duže traje i ima sliku hroničnog
poremečaja.

10
 11

RAZLIKE IZMEĐU STRESA I

PROFESIONALNOG ISCRPLJIVANJA
PROFESIONALNO
STRES ISCRPLJIVANJE
 Pretjerane emocionalne  Emocionalna praznina
reakcije
 Javljanje osjećaja
 Javljanje osjećaja bespomoćnosti i
obavljanja radnih besperspektivnosti
zadataka pod pritiskom
 Iscrpljenost motiva, ideala,
 Fizička iscrpljenost nade
 Vodi anksioznom  Vodi paranoji, depresiji i
poremećaju disocijaciji
 Uzrokuje dezintegraciju  Uzrokuje demoralizaciju
ličnost
 Primarna šteta je
 Primarna šteta je fizička emocionalna
 Stres može onesposobiti u  Ne vodi fizičkom oboljenju,
smislu javljanja oboljenja ali zato utiče na smanjeno
opasnih po život zadovoljstvo životom
UZROCI NASTAJANJA BURNOUT
SINDROMA
Burnout sindrom nastaje onda kada osobe posvećene poslu
shvate da njihovo žrtvovanje nije bilo dovoljno da bi se postigli
željeni ciljevi i veza između preduzeća i pojedinca se prekida.
Uzroci su:
 Preopterećenje na poslu (previše posla, nedovoljno resursa)
 Kontrola ( manjak utjecaja, odgovornost bez moći)
 Nagrada (nedovoljno priznanja, zadovoljstva, mala plata)
 Zajednica (izolacija, konflikt, nepoštovanje)
 Pravednost (rasizam, favoritizam)
 Vrijednosti (konflikti na etičkoj osnovi, beznačajni zadaci)

12
 DIMENZIJE BURNOUT
SINDROMA
Christina Maslach je odredila tri dimenzije koje
čine burnout sindrom:
1. Emocionalna iscrpljenost
2. Depersonalizacija
3. Smanjeno lično postignuče
Sve se dimenzije razvijaju u odnosu na radnu
okolinu, gdje je emocionalno iscrpljenje odgovor
na preopterećenost poslom i konflikt uloga, a
smanjenje ličnog postignuća i efikasnosti na
nemogućnost odlučivanja i izostanak socijalne
podrške.
13
 SIMPTOMI IZGARANJA NA
POSLU
 ZNAKOVI EMOCIONALNE I FIZIČKE ISCRPLJENOST:
1. Hronični umor
2. Nesanica
3. Zaboravnost / smanjenje koncentracije i pažnje
4. Fizički simptomi
5. Povećanje bolesti
6. Gubitak apetita
7. Anksioznost
8. Depresija
9. Ljutnja
14
 ZNAKOVI DEPERSONALIZACIJE (CINIZAM,
SARKAZAM I OTUĐENOST)
1. Gubitak užitka
2. Pesimizam
3. Izolacija
4. Otuđenost

 ZNAKOVI SMANJENOG LIČNOG POSTIGNUĆA:

1. Osjećaj apatije i beznadnosti
2. Povećana razdražljivost
3. Smanjena produktivnost i loše obavljanje posla

15
 FAZE BURNOUT SINDROMA
 Faze prema 11. Depresija
Freudenbergeru: 12. Burnout sindrom
1. Potreba za dokazivanjem
pred drugima  Faze prema Thomasu:
2. Marljiviji rad 1. Radni (idealistički)
3. Zapostavljanje svojih entuzijazam
potreba 2. Stagnacija
4. Pomicanje konflikta 3. Emocionalno povlačenje i
5. Revizija vrijednosti izolacija
6. Odbacivanje problema 4. Apatija
koji nastaju  Faze prema Thebaudu:
7. Povlačenje 1. Faza medenog mjeseca
8. Očigledne promjene u 2. Početak problema
ponašanju
9. Depersonalizacija 3. Faza hroničnog stresa
16
10. Unutrašnja praznina
4. Faza krize
5. Faza iscpljenosti
 INSTRUMENTI ZA MJERENJE
SINDROMA IZGARANJA NA POSLU
Postoje različiti instrumenti koji imaju za cilj
mjerenje burnout sindroma.
1. Maslach Burnout Inventory (MBI):
 MBI – HSS (MBI – Human Services Survey,
upitnik za službe za rad s ljudima)
 MBI – GS (MBI – General Survey, sveobuhvatni
upitnik)
2. Burnout Measure (BM)
3. Oldenburg Burnout Inventory (OLBI)
4. Copenhagen Burnout Inventory (CBI)

17
 PREVENCIJA BURNOUTA
Dva smjera prevencije bornouta:
• Lječenje kada se već ispoljilo
• Prevencija koja se dijeli na individualne i
organizacijske strategije.
U individualne strategije U organizacijske strategije
ubrajaju se: ubrajaju se:

1. Priprema kroz edukaciju 1. Fleksibilno planiranje posla

2. Samopomoć 2. Podrška od strane kolega
3. Svijest o vlastitim 3. Dobre uslove rada
osjećanjima 4. Jasne ciljeve
4. Bavljenjem rekreativnim 5. Stalna edukacija
aktivnostima van posla
5. Reorganizacija rada
18
 NAČINI OPORAVLJANJA OD
BURNOUTA
Terapije koje se koriste u liječenju burnout
sindroma i koje su naučno evidentirane su:
1. Kognitivno bihevioralna terapija
2. Stres menadžment trening
3. Fizioterapija
4. Terapija muzikom
5. Qigong terapija
6. Terapija zlatnim korijenom (fitoterapija)
19
 UPRAVLJANJE STRESOM
Upravljanje stresom označava niz aktivnosti koje
preduzima menadžment u svrhu smanjenja uzroka i
osposobljavanja zaposlenih za uspješno suočavanje sa
neizbježnim stresom da bi se na minimum svele
negativne posljedice za pojedinca i organizaciju.
Njegova načela su:
1. Individualno i organizacijsko zdravlje se međusobno
prožimaju
2. Menadžment je odgovoran za zdravstveni status
uposlenika
3. Individualni i organizacijski problemi nisu neminovni
4. Svak osoba i organizacija jednostavno reaguje
nastres.
20
 21

METODE UPRAVLJANJA
STRESOM
 INDIVIDUALNE  ORGANIZACIJSKE
Usmjerene su na Usmjerene su na
individualne organizaciju i
probleme, mjenjaju mjenjaju okolinu koja
pojedinca i pomažu proizvodi stres,
mu da bolje smanjuju stresne
savladava stresore. uslove i eliminišu
organizacijske i radne
stresore.
 22

ONO ŠTO POJEDINAC MOŽE

UČINITI SAM ZA SEBE JE DA SEBI
PRIUŠTI DOVOLJNO SNA, DA IMA
REDOVNU ISHRANU, DA VJEŽBA I
DA NAUČI SAM SEBE POŠTOVATI
 23

Radoholizam
 Uspješan poslovni  Kompluzivno-opsesivno
čovjek oboljenje koje nastaje
 radi 60-70 sati usljed prekomjernog
sedmično
 penje se visoko u predavanja poslu i
organizaciji nedovoljnog
 ima veliku platu oporavka.
 socijalna interakcija u
privatnom životu
izuzetno nekvalitetna
 Slabljenje zdrastvenog
statusa
 24

Tipovi ljudi prema

načinu korištenja
Tri tipa radoholičara vremena na poslu

 „Sveili ništa“ tip  Dominantni tipovi

 Neobuzdan tip  Incijativni tipovi

 Nepovjerljiv tp  Kontinuirani tipovi

 Savjesni tipovi
 PAUZA

25
 26

MOBING
 Simptomatologija mobinga
 Vrste mobinga i stepeni reakcije na
mobing
 Ciljevi mobinga
 Posljedice mobinga
 Mobing u BiH
Upotrebno značenje termina
mobing
 Riječ mobbing dolazi od engleskog glagola
“to mob”, za koji u riječniku nalazimo prevod
bučno navaliti, nasrnuti u masi.
 U osnovi, mobing je specifično ponašanje koje
na radnom mjestu pokazuje jedna ili više
osoba, duže vrijeme, sa ciljem da se drugoj
osobi ugrozi ugled i dostojanstvo te sistematski
dovede do dezintegracije ličnosti.

27
“Mobing ili psihološki teror na radnome mjestu
odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju
koja je sistemski usmjerena od strane jednoga ili
više pojedinaca prema, uglavnom, jednom
pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u poziciju
u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti
odbraniti se, te držan u njoj pomoću stalnih
mobizirajućih aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se
visokom učestalošću (statistička definicija: barem
jedanput u semici) i u dužem razdoblju (statistička
definicija: najmanje šest mjeseci). Zbog visoke
učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog
ponašanja te meltretiranje dovodi do značajne
mentalne, psihomatske i socijalne patnje.”
(Leymann, 1992) 28
 29

„ Mobing je psihičko maltetiranje što se

ponavlja putem akcija kojima je cilj ili
posljedica degradacija radikalnih radnih
uslova koji mogu uzrokovati napad i
nanijeti štetu ljudskim pravima i ljudskom
dostojanstvu, naštetiti fizičkom ili
mentalnom zdravlju ili kompromitirati
žrtvinu profesionalnu budućnost.“
(def. Mobinga u francuskom Zakonu socijalne
modernizacije br. 2002-73 od 17.1.2002. god.)
 30

Najčešći uzroci pojave

mobinga
Na nivou poduzeća Kako ih vide žrtve i
svjedoci
a) Jaka hijerarhijska struktura a) Zavist
b) Neadekvatno b) Borba za poziciju i status
obrazovanje c) Ličnost zlostavljača
rukovodećeg kadra d) Moć koju je zlostavljač
c) Nepravilna raspodjela dobio
radnih zadataka e) Ličnost žrtve – stidljivost,
d) Sve veći pritisak za uspjeh povučenost, nisko
projekta samopoštovanje
e) Mjere organizacije f) Loše rukovođenje
f) Nedostatak informacija g) Rukovodilac koji
g) Slaba informisanost podržava zlostavljanje
 Generalni cilj mobinga (Bodiroga- Vukobrat,
Frančišković, Pernar, 2006) se može definisati
kroz sljedeće segmente:
a) Agresivna manipulacija
b) Socijalna stigmatizacija
c) Socijalna izolacija
d) Progon

31
 32

Prema Leymannu (1992) aktivnosti kojima se

radnik zlostavlja su podijeljene u 5 kategorija:
 Komunikacija (ograničavanje, prekidanje, odbijanje
neverbalnog kontakta)
 Socijalni odnosi (izolacija, ignoriranje, udaljavanje,
izbjegavanje)
 Lični integritet (ogovaranje, ismijavanje, sumnje,
zadirkivanje, prisiljavanje)
 Način obavljanja zadatka (kritike, pretjerana
kontrola, kažnjavanje, dekvalifikacija,...)
 Zdrastveni aspekt (negiranje god. odmora i
slobodni dani, prijetnja fizičkim napadom, seksualno
zlostavljanje)
 33

Faze mobinga
1. Neriješeni sukob među saradnicima, poremećeni
međuljudski odnosi, agresivne težnje
2. Agresija eskalira u psihoteror, žrtva gubi
profesionalno i ljudsko dostojanstvo, osjećaj
manje vrijednosti
3. „vreća za udarce“, glavni krivac
4. „borba za opstanak“, sindrom izgaranja na poslu
5. Oboljevanje od hroničnih bolesti i poremećaja,
napuštanje posla, suicidalni izlaz
Osobine radnih organizacija u kojima se
javlja mobing
 Dosadašnja istraživanja ukazala su da se mobing
češće pojavljuje u radnim organizacijama sljedećih
obilježja:
a) Kompetitivna radna sredina
b) Radne organizacije svoju pažnju usmjeravaju
isključivo na povećanje ekonomske dobiti i vode
malu brigu o radnoj klimi i međuljudskim odnosima.
c) Postoji velika zabrinutost zbog viška radne snage.
d) Autoritarni stil u nadgledanju i upravljanju.
e) Loše planiranje organizacijskih promjena i stalna
nesigurnost i ozborima.
34
f) Loše i nedostatno uključivanje i sudjelovanje
radnika u odlučivanju.
g) Slabe mogućnosti za profesionalno
osposobljavanje i usavršavanje.
h) Nedostatak međusobnog poštovanja,
pogotovo nedostatak poštovanja kulturnih
razlika.
i) Nedostatak jasnih pravila u radu i pravila
ponašanja.
j) Pretjerano radno opterećivanje ili besmisleni
radni zadaci.
k) Nedovoljno definisane uloge (dvosmislene,
konfliktne) i nedostatak profesionalnosti. 35
 Posljedice mobinga za firmu
Prema Bruno de Pasqual (2002)
1. pada motivacije zadovoljstva i kreativnosti svih
uposlenika
2. smanjenja efikasnosti i produktivnosti (sporiji ritam,
više pogrešaka) i zlostavljača i žrtve, a i zaposlenih
u njihovoj neposrednoj radnoj okolini
3. negativna radna klima
4. izostajanja s posla zbog bolovanja
5. Troškovi vezani za privremeno uključivanje novih
zaposlenika i njihovo osposobljavanje.
6. Stalno premještanje radnika i stalne promjene
radnog vremena.
7. šteti i opštoj slici firme. Glasine o mobingu unutar
tvrtke i otpuštanju radnika štete imidžu firme.
8. Ako žrtva podigne tužbu protiv firme, firma mora
angažovati advokate i time dodatno povećava 36
svoje troškove.
 37

Posljedice mobinga kod

žrtava mobinga
 Osjećajkrivice
 Usamljenost
 Autodestrukcija
 Promjene na socijalno-emocionalnom
nivou
 Promjene na tjelesno-zdrastvenom nivou
 Poremećaji ponašanja
 38

Prevencija mobinga
 Primarna prevencija - spriječavanje
pojave patoloških slučajeva
 Sekundarna prevencija – uključivanje
savjetnika od povjerenja i medijatora
 Tercijarna prevencija – poduzimanje
mjera za brže ponovno uspostavljanje
psihofizičkog zdravlja i vračanje uništenog
dostojanstva
 Vrste mobinga
Osnovna podjela:
 Vertikalni – pretpostavljeni
zlostavlja jednog podređenog
radnika

 Horizontalni– problem u
komunikaciji između
uposlenika na istom i
sličnom strateškom ili
hijerarhijskom nivou

39
Podgrupe:
 Strateški – upravljački vrh donosi odluku
koji su radnici nepoželjni i kako ih što prije
udaljiti s radnog mjesta
 Bosing – neprijateljski odnos prema
radniku na nižem položaju
 Serijski – kada jedna osoba po odabiru
„uništava” jednog po jednog zaposlenog
 Sekundarni – psihičko stanje ostalih
zaposlenih koji bez uspjeha pokušavaju
izaći na kraj sa serijskim mobingom 40
 41

Mobing u BiH
 ???
 Vježbe br. 2
Mr. Belma Duvnjak

42
 43

Zadatak 1
 Formirati grupe od 5-6 studenata i
napraviti strategiju smanjivanja stresa na
poslu
 Izložiti svoj prijedlog pred grupom
 Glasati za najbolju strategiju
 Dodatni bodovi na testu
 44

Zadatak 2
 Upitnikza ispitivanje mobinga –uraditi do
slijedećih vježbi sa jednim ispitanikom koji
je zaposlen
 45

Zadatak 3
 Radionice opuštanja
46