Navedite i opišite značaj nekoliko povijesnih događaja koji su obilježili kraj antike i početak srednjeg

vijeka u Europi.
476. – pad Zapadnog Rimskog Carstva
Seoba naroda
622. početak muslimanske ere
629. Justinijan zatvara posljednje nekršćanske škole
641. nakon smrti cara Heraklija, Egipat pada u arapske ruke

Naziv i godina najstarijeg hrvatskog povijesnog dokumenta. Pojasniti društveno povijesni kontekst tog
vremena.
Povaljska listina iz 1250. god. – najstariji sačuvani dokument pisan hrvatskom ćirilicom. Pravni je dokument
koji govori o raspodjeli i posjedu zemljišta na Braču. Vrlo je važan zbog jezičnih aspekata te kao izbor
proučavanja aspekata tadašnjeg života. Govori nam o proširenosti ćirilice na našim prostorima te o kulturno
jezičnom sadržaju. Pisana je čakavskim i hrvatskom redakcijom staroslavenskog sa elementima romanskog te iz
nje doznajemo kako je već tada bio utvrđen ikavski refleks jata.

Navedite i pojasnite sadržaj i povijesno-društveni kontekst nastanka triju najvažnijih izvora hrvatske
srednjovjekovne povijesti.
Ljetopis popa Dukljanina (12.st.) – važan izvor za povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, sadrži legendu o
smrti kralja Zvonimira, legenda o osnutku Dubrovnika, priča o dolasku slavena na današnje hrvatsko područje i
osnutak Bijele i Crvene Hrvatske. (gotska teorija)

Toma Arhiđakon, Historia Salonitana (13.st.) – povijest salonitanske crkve do 1266. god., sadrži imena vladara
hrvatske narodne dinastije, gotsku teoriju o dolasku Hrvata, pokrštenje Hrvata, pregled biskupa i nadbiskupa.

Konstantin VII. Porfirogenet - De administrando imperio (10.st.) – diplomatski priručnik. Podatci o povijesti
Grvata u 29., 30., 31. poglavlju. Narodna predaja o pradomovini i dolasku hrvata (petero braće i dvije sestre),
borbe Hrvata sa susjednim narodima, podatci o hrvatskim županijama i gradovima.

Uloga i značaj sv. Ćirila i Metoda u razvoju slavenske i hrvatske pismenosti.

Solunska braća su sastavili glagoljicu i krenuli u Veliku Moravsku gdje su ju podučavali slavenskom narodu.
Širili su pismenost i evanđelje te se izborili za bogoslužje na narodnom jeziku. Glagoljica se u potpunosti
afirmirala na našim prostorima i koristila se čak do 19. stoljeća.
Objasnite povijesni i kulturni značaj Baščanske ploče. Potkrijepite to citatima iz njezina teksta.
Nađena je na Jurandvoru kod Baške na otoku Krku u crkvi sv. Lucije, potječe iz oko 1100. godine. Pisana je
prijelaznim oblikom glagoljice, te je značajna za proučavanje njenog razvoja. Započinje invokacijom te govori
kako je kralj Zvonimir darovao zemljište za izgradnju benediktinskog samostana. „Ja, u ime Oca i Sina i
Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah to o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane svetoj Luciji
pred svjedocima…“

Navedite i pojasnite najvažnije značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Hrvatska književnost bila je trojezična (latinski, hrvatski, staroslavenski) i tropismena (glagoljica, ćirilica,
latinica). Početak hrvatskog književnog stvaralaštva se bazirao na crkvenim uvjerenjima te su začetnici pisci
svećenici, prvo benediktinci a kasnije i franjevci.

Navedite naziv najstarije narativne tvorbe u hrvatskoj književnosti i napišite što o njoj znate.
Legende – narativni izvor u kojem su bile sjedinjene sve srednjovjekovne teme i svetački simboli. Pripadaju
crkvenoj književnosti.

Od kada do kada traje srednji vijek. Koji su događaji u Europi i u Hrvatskoj obilježili početak, a koji
kraj srednjeg vijeka.
Od 5. do 15. stoljeća.
Počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva 476. god. A traje do otkrića Amerike 1492. god./ do pada Carigrada
1453. god
U Hrvatskoj – pojava prvih kneževina u 8. i 9. st., pokrštavanje u 9. st. Su obilježili početak, a kraj – bitka na
Krbavskom polju 1493. god.

Objasnite pojmove humanizam i renesansa.

Humanizam – pokret koji se razvio u 14. st. U Italiji. Čovjek je, za humaniste, u centru pozornosti. Čovjek je
predmet izučavanja. Vraćaju se antičkoj tradiciji – u njemu se rađa filologija.
Renesansa – također se razvija u 13./14. st. U Italiji. Pokret koji se zasniva na otkrivanju čovjekova
individuuma – u književnosti se teži k oponašanju antike, koja je smatrana vrhuncem čovjekovog stvaralaštva.
Navedite najvažnije značajke kulture, umjetnosti i svjetonazora humanizma i renesanse. Usporedite ih sa
srednjim vijekom u europskom i hrvatskom kontekstu.
Svjetonazor – u renesansi se razvija pojam individuuma - pojedinca, u humanizmu je čovječanstvo u središtu
pažnje.
Kultura – humanizam – sklonost prema klasičnim studijima – čovjek je tvorac vlastite povijesti – težnja za
obnovom klasične kulture.
Renesansa – obrazovan, svestran pojedinac – pojam renesansnog čovjeka – kult genija – oživljavanje antičke
kulture.
Umjetnost – u Europi – drama se prebacila na crkvene prostore, razvoj petrarkističkog stila poezije, razvoj
novele, junački epovi…u Hrvatskoj se piše na latinskom jeziku i većinom o borbi protiv Turaka, preko
dubrovačkih pjesnika u naše škole dolazi i petrarkistička poezija.

Što su inkunabule?
Knjige tiskane u Europi nakon izuma tiskarskog stroja do 1500. godine.

Naziv i godina izdanja prve hrvatske tiskane knjige na latinskom i hrvatskom jeziku.
Misal po zakonu rimskog dvora – 1483
Elegiae et Craminare – 1477

Značaj književnoga djelovanja Marka Marulića s osvrtom na društveno povijseni kontekst vremena u
kojem djeluje.
Otac hrvatske književnosti – ostavio značajan opus koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem
i vještinom. Pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom po uzoru na Bibliju i antiku. Nastojao je probuditi
svijest o turskoj opasnosti, o tome je i pisao domoljubne pjesme – Molitva suprotiva Turkom, te religiozni p
Judita . Jedno od najznačajnijih djela mu je i religiozno-junački-povijesni ep Davidias na latinskom.

Nvedite i pojasnite glavne značajke razdoblja baroka u Hrvatskoj. Posebno se osvrnite na razvoj
hrvatskog književnog jezika u tom razdoblju.
Barok se u Hrvatskoj javlja u 17. st. – razdoblje protureformacije – osnivanje isusovačkih školi u Varaždinu,
Požegi, Zagrebu… karakteristike barokne književnosti – kićenost, gomilanje ukrasa, pobožan i uzvišen stil,
religiozne teme, bogata metaforičnost, forma bitnija od sadržaja. Središte barokne književnosti u HR je bilo u
Dubrovniku gdje je djelovao Ivan Gundulić. U HR djelovala su četiri književna kruga: Dubrovačko-dalmatinski
(štokavsko-ijekavski), Ozaljski (mješavina čakavskog, štokavskog i kajkavskog), Slavonski (štokavsko ikavski)
i Kajkavski krug. Javlja se pitanje jedinstva hrvatskog književnog jezika – Bartol Kašić 1604. piše prvu
hrvatsku gramatiku na štokavskom – Institutionum linguae Illyricae.

Značaj književnog djelovanja Ivana Gundulića s osvrtom na društveno povijesni kontekst vremena i
prostora u kojem djeluje.
Bio je najveći hrvatski barokni pisac, djelovao u Dubrovačko-dalmatinskom književnom krugu. Teme su mu
bile kršćanske. Pisao je u duhu katoličke obnove a njegov jezik nam predstavlja osnovu štokavskog narječja.
Neka djela – Pjesni pokorne kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman. Osman je njegovo
najpoznatije djelo, povijesno-rmantični ep u 20 pjevanja u kojem je opisao suvremene političke događaje vezani
uz tursku opsadu Hrvatske.

S kojim se važnim društvenim i duhovnim pokretima preklapaju humanizam i barok te pojasnite kako?
Poklapaju se s reformacijom i protureformacijom. Martin Luther je kroz svoje teze utjecao na promjene u
književnosti.

Naziv, autor i godina izdanja prvog hrvatskog rječnika i prve hrvatske gramatike.
Gramatika: Bartol Kašić – 1604.
Rječnik: Faust Vrančić – 1595- Rječnik najplemenitijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog,
dalmatinskog i mađarskog

Značaj književnoga rada Andrije Kačića Miošića.

Franjevac i pjesnik. Pisao mnoga djela, priručnike, filozofske rasprave, pjesme. Najpoznatije djelo mu je
Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) – zbirka poezije na štokavskoj ikavici koja je stekla veliku
popularnost među narodom te je zaslužna za uspjeh štokavskog kao općehrvatskog.

Pojasnite pojavu i razvoj panslavenskog pokreta u hrvatskoj povijesti.

Javlja se u 19. st. A cilj mu je bio kulturno, vjersko i političko jedinstvo Slavena. Nastao je od ideje romantizma
i zagovarao političko jedinstvo i suverenost s rasnom homogenošću. Kao preteča je bila ideja Jurja Križanića iz
17. st. O osnivanju velike slavenske države s ruskim carem na čelu. Glavni ideolog panslavizma bio je Jan
Kollar.

U kojem periodu izlazi Kraljski Dalmatin i njegov značaj.

Prve novine na hrvatskom – od 1806. do 1810.
Objasnite kulturni i politički program i ciljeve ilirskoga pokreta. Značaj jezika u tom periodu.
Pokret je nastao pod utjecajem djela Jana Kollara o slavenskom jedinstvu (panslavizmu). Cilj je bio odvojiti se
od Habsburške Monarhije i dokazati da su Slaveni autohton narod na tom području te buđenje nacionalne
svijesti. Naziv „Ilirski“ dolazi iz vjerovanja da su Južni Slaveni potomci Ilira. Vođa je bio Ljudevit Gaj koji
1835. objavljuje Novine Horvatske s Danicom Horvatskom, Slavonskom i Dalmatinskom (kasnije Matica
Ilirska pa Matica Hrvatska), gdje su objavljivani domoljubni tekstovi. Ilirski pokret trajao je do 1843. kada je
zabranjeno ilirsko ime i uvedena cenzura, ali je bio korak prema Hrvatskom Narodnom preporodu, uređen je
pravopis, uvedeni dijakritički znakovi, štokavsko narječje je postalo nacionalno. 1847. hrvatski jezik postaje
službeni.

Zašto su sebe nazivali ilircima, a svoje djelovanje ilirskim, a ne hrvatskim pokretom?

Zbog hrvatskog tradicionalnog vjerovanja da su Južni Slaveni potomci Ilira.

Glavne značajke hrvatske književnosti romantizma.

Javlja se u 19. st. Glavno obilježje hrvatskog romantizma je stvaranje jezičnog identiteta. Razlikuje se od
europskog zato što je naglasak bio na jedinstvu naroda, kolektivizmu dok je u Europi bio na individualizmu.
Pišu se budnice i davorije u svrhu buđenja nacionalne svijesti. U epici se pišu putopisi, novele i dramski oblici.
Najznačajniji predstavnici su Ivan Mažuranić, Dimitrije Demeter, Ivan Kukuljević Sakcinski, Stanko Vraz,
Petar Preradović…

Značaj i književni rad Ivana Mažuranića s osvrtom na društveno povijesni kontekst.

Ban pučanin – tijekom banovanja uveo mnoge reforme koje su poboljšale hrvatsko pravosuđe, upravu i
školstvo. Kao jedan od najznačajnijih preporoditelja bavio se raznim pitanjima i problemima jedinstva
hrvatskog jezika. Dovršio je Gundulićevog Osmana, a najpoznatije djelo mu je ep Smrt Smail-age Čengića po
uzoru na Kačića i Gundulića a u njemu govori o stvarnom povijesnom događaju gdje prikazuje borbu protiv
turske vlasti.

Koji događaji i djela obilježavaju kraj realizma i početak moderne u Hrvatskoj? Navedite glavne aktere i
kratko pojasnite glavne značajke hrvatske moderne.
1891. – Janko Leskovar objavljuje Misao na vječnost
1892. – Matoš objavljuje novelu Moć savjesti
1895. – studenti u Zagrebu, po dolasku Franje Josipa I., spalili mađarsku zastavu.
Kraj – 1914. – godina izlaska antologije Hrvatska mlada lirika i godina Matoševe smrti.
Značajke: anti tradicionalistički pokret liberalne i kozmopolitske orijentacije. Zauzimanje za stvaralačku
slobodu i načela subjektivnosti, dekorativnost, česta upotreba motiva i simbola. Teme – pejzaž, smrt i ljubav,
folklor, mitovi, legende. Naglasak na psihološku analizu likova.
Antun Gustav Matoš, Vladimir Nazor, Milan Begović, Janko Leskovar

Koji su bili razlozi i okolnosti sjedinjenja Hrvatske s Kraljevinom Srbijom?

1918. Hrvatska prekida sve državnopravne veze s Austro-Ugarskom, proglašava se samostalnom državom koja
pristupa Državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Antanta ne priznaje Državu SHS te priznaju legitimnost
Jugoslavenskom odboru – to omogućuje talijanskoj vojsci da započne s okupacijom hrvatskih područja koje je
dobila Londonskim ugovorom iz 1915.
Talijanska okupacija je potakla želju za brzim ujedinjenjem sa Srbijom što se i dogodilo 1.12.1918.

Objasnite značaj i posljedice rezolucije Informbiroa.

Rezolucija Informbiroa – dokument iz 1948. kojim Informbiro osuđuje KPJ zbog odbijanja da se podvrgne
naputcima iz SSSR-a. KPJ je optužena za napuštanje marksizma-lenjinizma i za protusovjetsko stajalište nakon
što je pružala pomoć Grkoj u Grkom građanskom ratu iako je SSSR to zabranio. Posljedice rezolucije su;
uvođenje nacional-komunističke paradigme, odnosno posebnog komunističkog sustava za Jugoslaviju, te
narušavanje monolita svjetskog komunističkog pokreta.

Novosadski dogovor i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Novosadski dogovor iz 1954. Govori kako su jezici Hrvata, Srba I Crnogoraca jedan jezik, a latinica i ćirilica
ravnopravna pisma koje Srbi I Hrvati moraju učiti podjednako. Jezik se trebao nazivati Srpsko-hrvatski – cilj je
bio da hrvatski postane samo varijacija srpskog.

1967. hrvatski su jezikoslovci iznijeli svoje negativne stavove prema novosadskom dogovoru u Deklaraciji o
nazivu I položaju hrvatskog književnog jezika. Matica hrvatska se odrekla Novosadskog dogovora I
zajedničkog pravopisa te je prekinula rad na zajedničkom rječniku I pokrenula izradu novog pravopisa. 1971.
Izlazi “Londonac”. Slijedilo je I kažnjavanje potpisnika, a 1972. Hrvatski jezik je postao zaštićen ustavom.