Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Fizika - Zbirka Zadataka

    Uploaded by

    Esad Beslagic
    2K views108 pages

    Original Title

    Fizika_-_zbirka_zadataka (2)

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Available Formats

    PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf or txt
    2K views108 pages

    Fizika - Zbirka Zadataka

    Uploaded by

    Esad Beslagic

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf or txt
    of 108
    Sadria Prvi dio. MEHANTKA 1 VEKTORSKI RACUN 11 KINEMATIKA YL STATTKA 1 DINAMIKA IV RADNJA, ENERGIJA 1 ZAKONT OCUVANJA V KRUINO GIBANJE, VRTNJA KRUTOG TIJELA T GRAVITACIJA VI REPERENTNI SUSTAVI I RELATIVNOS? VII HIDROM 1 AEROMEHANIKA Dragi dio. TOPLINA I MOLEKULARNA PIZIKA VIII TOPLINA I TOPLINSKA SVOJSTVA TIJELR 1X SVOJSTVA IDBALNOG PLING X MOLEKULARNO-KINETICKA TEORIJA I TERMODIMGMTKA Treéi dio. OPPIKA XI GEOMETRIJSKA OPTIKA XIT PIZIKALNA OPTIKA I FOTOMETRISA a u4 uM 20 25 28 32 39 2 4s otretite veliginu (Senos) vextora Feats ate AE 5. Ako su dana dva neparalelna vektora 4 i B, nadite izraz 2a proizvoljasvektor H koji lei u ravnini odredencj vek~ torima Xi BL 6. Dokatite: ako eu ava vektora t i E neparalelna onda why yB =F smpticira s-y=0. v) Rijeseni zadach 7. Nadite radi jue-vektore to8aka P(2,4,3) 4 Q(2,-5,2), te njihov zbroj - grafivki 4 onalitisKi. 8. ako oa Fw aie sf 5k i Fa Ts oT 3k, naai- we IRE. 9. Nadite jednaazbu pravea odredenog vrhovima avaju vel~ tora Bija eu hvatiSta u intos to8ei 0. lo. Dokatite da spojnice sredista susjeanih stranica bilo kakvog Setvorokuta tvore paralelogran, Ll. Formalirajte i dokazite analogon 6. cadatka za tri Voktora koji ne lee u istos ravnini. a2, Ako fo key Boxte yd, ease ou Ti Fone paraleini, onda je x =x, 4 ¥, = yp+ Analogno zu tri vektora koji ne le¥é u istoj ravnini. Dokadst XE KINEUATIKA a) Nerijeseni zataci 2a vjetbe 13. GibanJe mater Jalne toBke predatavijeno Je vek- ‘torskom jednaddbon: Fa (vtee T+ (atee rd? gdje jo: t~vrijene, b= 4m/2, 0-25, 4=-1 2/5, en2m Odredite ajenu putanja, brainu i akceleraciju. 14. Komponente vektora ubreanja, #, materijelne totke je- sor ayein/e?, ae 2n/e i a, = -20/o% Wagite brzinu materijalne totke a trenutka t, ako o} 0, njen smjer poklapso ea snjerom vek- a vrijeme t tora @, @ iznos x-konponente bio : v, «3 B/s- 15. Ako je automobil prevalio prva polovina pute br zinon od 40 km/h, a draga breinom of 60 kn/h, koli~ ka je njegova srednja brzina na Sitavon putu? 16,Tijelo se giba jednoliko uaporeno take dau toku prve sekunde prevali 2m puta, a pola sekunde nakon toga se.zaustavlja. Odredite potetnu breinu tijela i asporenje. yr .Terazite braina Jednolike ubrzano ponoéa njenog polota, teri jalne totke koja se giba 28. Ako s viaine od 2m iepustine tijelo, koliko augo ono padati od visine 1m do podnodja, @ obziron na Loje Rjerimo visin? (Trenje crake zanesarajeno.) 19. Iz toBke na visini y, isned povrsine Zenlje izbetena su, kroz interval t,, Jedno za drugim, ava tijela Jednakoo breinon v, 4 to: prvo tielo vertikalno preme gore, a dru~ £0 vertikalno presa dolje. Kroz koje Go vo vréiene, of po- Sotka gibania prvog tiJela, obe tijele nalaziti na uda~ Lfenoati Dy Jedno of drugoga, pod uvieton da Je: 2v,>t,67 b) Rijedeni zadaci 20. Ie tozke s koordinatana x,, y, izbateno je tijelo pod katen of, prema horizontu, podetaom brainan v,+ Nadite: 4) polotaj 4 brzina tijela kroz vrijene ty b) Jednadzbu patanje ti Je! ©) normalno i tangencijalno ubrzanje ti jela; €) najveéa vioina uapinjesias e) kut pod kojim treba izbaciti tijele da bi Baksinalna visina 4 donet bili jeasaki za xey 0. 2X, tn neke todke nt povrdini Zenlje izbakeno Je tijelo, vertikatno vie, bréinon v,. Nekon kojeg vrenena ge pono- vo pasti ma isto mjesto? 22. Vorilo se 10 5 kreée brzinom od 6 m/s, jednom eajeru, 20.8 brzinon 8 m/s, u suprotaom. Koliki je srednji iznos brzine vozila { srednja brzina na ci jelon puta? X 23. Gibenje tijela sadano je jeanadtbon: eat vt? + et? adie jet t-vrijene, a=2m/0,d=30/8%, 4 en 4m/o°. Treva nati: fa) kako breina i akceleracija ovise vrenena; b) prevaljeni pat, brzinu 4 akeeleract{a 2 8 nakon poSetka gibania; ¢) grat of a(t), w(t) i a(t) a degt ze 4) srednja brzina unuter t=30 i tals. 24, Avion leti na nekoj releciji 1 natrag, brzinom v. Wasite erednju breinu 2a evaki od preleta ako: a) a jeanom snjera, a usdu% rate, pode vjetar breinon a; D) okomito na ruta, page vjeter istom br2inom. 25. Pielak tréi breinom of 6 @/2 2a autobasom koji toss kod senafora. U trenutka pal jenja selenog avjetle pjetak Je 04 autobues ual jen za 24m. Auto— bus potinje jednoliko abrzavatt akecleract jon od 1 m/e®. Koiina Je sejnanja adaljenost na koja ée pieBak priniiziti aatobasu? 26. Gibanje materijalne totke predoteno je wektorekon jednad¥bom: * Fe (oy sot Ts (oye otits Co +680 adje jer t= veijone, by = 3m, by = 2m DL Amy en 2a/ oy =-38/s. Odredite putanja, vraina § ekeeleraciju mater! jalne totke. = 60/0, 2 TIT STATIKA 1 DINAMTKA 8) Nerijeeni zagact za vjetbe 27. Covjek vori té8ke stalnom brzinom. Dio puta ih gora Pred aobea, a aio vabe ta gabon, U oba slatasa rutke © hortzontelnis paten catveraja kut od © rad. U ojen sla Saju fovdek alate veéa situ, { koltka, ako je koetictient trenja k= 0,2, @ masa tétki, zajedno 8 teretom, m= 50 ke? 28. De bi se 8 mjecta pomakle saonice nase 100kg potred- na J@ sila od 500 H. akon #to se pokrena, potrebno Je print jeniti silu od 150 N da bi klizile daije. tress oarediti koeficijent posetnog trenja i trenja klizanja. 29, U dizalu mase m= 200 kg objeden je teret mse 1m, 610 ke na visini od 1,5 m of poda dizala. Dizalo ee ize (a ubrzanjen) djelovanjen eile of 2300 N. Nadite: 8) dbraanje dizale 9 tereton; b) napetost niti kojom Je teret pritvrsten ze strop dizaia; ©) ubreanje dizala i tereta, nakon Sto se nit iz nenada prekinula; 4) wrigeme potretno da teret, nakon prekidea niti, padne na pod aizala. 30. Dinamometar na Zenlji pokazuje te#ina utega od 10 N, Na Mjeseca, jedan kanen mjeren iotim dinsnonetrom, ina ‘takoaer teZina of 10 N. Na Mjesecu su se kamen 4 uteg, povezant nerastes}jivon niti prebadenos preko kolotu- re, pogeli gibati ubrzanjen od 1,2 m/s*. Kolika je nasa kenena? BL. Automobil te#i 10000 N. Za vrijeme jednolikeg gi- banja, na automobil djeluje sila trenja jednaka jednoj desetini ajegove tetine, Ako se automobil giba uz bo 2 nagibon od 1 m na ovakih 25 m pata, kolika ée bits vaine sila njegova motore? 32. Na strop vagona koji ge giba a ubrzanjen od 1 gy objeSena je kuglica. Koliki kut zatvara nit, 0 koja Je kuglica objedena,s podon vagona’ 33. Dvije eile, of 5 Ni od 3N, djeluju na materi jal~ na toBka tako da im anjerovi djelovanja eatvaraje kut od Brod. Odredite inca resultante tih aviju eile. 34s Ma Odredite kutove koJe one medusobno zatvaraju ako ou njihovi iznosir 6 N, BN 1 10K, ri jalna tofka djelaja tri eile a ravnotezt. 35. Na krajevina kolice dugatkih § m, mase 260 ke, nalaze oe dva Sovjeka mash 60 kg 1 80 kg. Za koliko ée se promijeniti polofaj kolica u odnoau na zemlju, ‘ako Ljudi zamijene mjesta? (Kolica su na horizontal~ oj podlozi,a trenje se zanemaraje.) 36. Odredite polotaj centra mase homogenog trapeza, ako Je: AB = 2BC = 20D, ABLBC i ABILCD. Az koje Je izrezan dio kratnog oblixa. 38. Stap, duljine L, presavinut na polovici pod rravim katem, objelien Je za jedan od krajeva. Kolike de kuteve posedini di jelovi Stopa zatvarati © okcaicon koja prole~ 21 kroz objeaiste? b) RijeBeni zadaci 39. Na podlozt, koja nalasi sa tijelo P. povrdinee Zoalje satvara ut « , Vanjoka alia F, gure thjeto ar potion faa, Ako $0 Koetiot jent trenja iemela tijela 1 posioce i, at teneau F, t pottoge A 4 tetina thjole G, hornet aoe ra biti innos site ¥, da bi se tijelo gibalo jediiodico? fo- Na thdele mase 5 ke, u horizontalnoa sujeru ajelaje stla of 20 N. Odredite abrzanje tijela, ako je koefiei— dent trenja taeda tijela i horizontalne podloge 0,4. (ts Ne tijelo mase 2 ke djeluja site? 23H iF, = = €N pod katov: z 2m, > ‘ime 4, = Fred i Bradsreepektivao, prema pobetno breini v 20 m/s. Nadit 8) ubrzanje tie: 42. Na aiti,koja mode izdrtati maksimalnu napetost od 2000%, dite se teret tezine 1000 N iz stanje mirovenja vertikalno vis, Sila otpora sredine je 19 ¥. Nadite pajveéa visina na koja ve mote poditi te od 20. ta vrenen 434 Dya tijela jednakih masa nalaze se a situact{i prike- zanoj slikom 3. Nadite ubrza- Aje tijelf, ako je koeficijent trenja izmedu tijela i podloge oy, @ trenje u koloturi zane~ marajemo. 1.3 44, Avion Lett pravoertno i horizontalno uslé jed kons~ tantne vuine eile elise of 50000 N, Otpor sraka je P, = nbv’, adie Jeb = 0,5 kg/m. Odredite najveda mom gaéa breinu aviona. 45. Za vrijee gibanja,na automobil mase 1000 kg aje~ luje sila trenja jednaka 0,1 njegove teZine. Nadite iznos vuéne eile njegova motora prilikon gibanja konstentaon breinon a) uzbrio, b) nizbrdo. 46. KoLtki Je nagld kosine, ako u vostla, Kose 00 ber trenja iba nix nju, ateg nase 1 ke tobi 6 Ny & onjera ZT 47. Aatomobil teak 10000 N zaustavija se, prilikom koBenja, 2a 5 8, prelazeéi tads razdaljinu od 25m. Nagite sila ko8enja, ako je usporavanje jednoliko. 48. Na mirnoj vodi nalazi se splav duzine 10 mi 9¢ 900 kg. Na jednom kraja mirajuée splavi nalari se Zovjek nase 60 ke, na drugom djetak mase 20 ke. Ko- Ji 6e biti novi polo¥aj splavi prema zemijij ako dje~ Sak dode na sredina, Foviek na drugu strana splavi, a 9 otporon vote ne ratunnmo? de 49. Nadite abrzania a, 4 a, masf m, im, 4 napetost piti a sitema prikazanon ma elicit 4. (Mase koloturd Anmiti, kao 4 trenje u ko- loturana, 2anemarujeno.) 50. Iz metalne tanke plo- Ge kvadratnog oblika tre ba icrezati jednakokratnt trokut tako da ee dobiven lik (prikazan na 91.5) objeden a totki P nalazi 4 ravnote#i, bez obzira na polotaj 1ika u prostora. sl. 5 Kolika je vieina 1eJeBenog trokuts ako je stranica kvadrata dul jine a7 IV RADNSA, ENERGIJA I ZAKONI OBUVANA a) Nerijedeni zadaci za vjotbe SL. Nadite rad koji Je sevrbite atte F-[2t - 7 - Zw pokreguéi neki objekt uzdué vektora ¥ = [i « 27 - si}a. 52. Makeinaina anaga koja noke razvit motor jednog automobile, mage 1000 ke, Sznosi 120 KN. Ako se ta maksimalna snaga postize pri brzini ed 60 km/h, koliko Je a tom trenatka ubreanje aatonobile? ees hee nese 9 aa asezese atin 7 potrede 40.50 oat vertikalnon nosaga do vi- La ah--te sine h = 0,5 9. Kat dje~ i lovanja sile je stalan: 3 Fe oe Frad.Fada tijelo alo “ bodno klizi keefici jent | trenja Je 0,3. KoLikt je sew ni rad i stupanj korienog djelovanja? sl. 6 54, Kuglica njihala, mase m 4 sanenarivih dimenzi ja (otpor zraka, kuglici 1 niti na kojoj ona visi, sane~ merujeno), ima u srednjem (vertikalnoa) polodaja a2 brainu v. Koliki Ge biti otklon nits of vertikele w krajnjim polotajina, ako je duljina niti 1. 55. Iz polotaja A (v. al. 7) Aepadtano Zelitnu kuglica nase m. Ona udare (elno) a nepoaitay kuglica mase m’ koja se nalazi a polotaju B 4 edbacuse Je do meteinalnog otilona odredenog katom of! , Koliki je otklon nits prve kuglice od vertikale u tom trenutku? (Suder je elastiSan.! 1.7 56. Dva tijela jednakin masa givajuéi ee breinana Sednake t2n0% sraze se savrieno neelastiino pod rra~ vim kutom, Koliti se postotak ajihove ukupne enereije pretvorio u toplina 1 deformsci je? b) RijeBeni zadact 57. Neka je os Oz postavijena okomito na povréina Bemije. CilJ je podiés tijelo,mase m= 1 kg,urdut puta edredenog vektoron ¥ = 31+ 67+ 9F a, ajelovanjen site F = 4T +874 N, na 3m visi nivo od podetnog- Koliki je i2vrSeni rad 4 stupanj korienog @jelovan ja? 58. Prilikon vertikalnog podizanja tereta mi 2 ke ‘na vioina od 1m konstantnom eilom P bio je Szvren Fad of 80 J. § kolikim ubrzanjen je bio podignut teret? 3 59. S kosine, %iJ1 Je jedan kraj uzdignat calm i koja Je dugatka 10 m, Klizi tijelo mase 1 kg. Naditer a) kinetigka o: b) breina tijela a dna kosine; ©) pat kojeg tijelo prede, po horizontalnos podlo~ zi na kojoj se nalazi kosina, do saustavi janja. srgija tijele a dau kooine Koeficijent trenja na Sitavom pata je 0,05 60. Komen mase 1 kg baten je uvis potetaom brzinon of 9,8 m/s. Nacrtajte raf: a) ovienosti visine 1 breine o vremena t; b) ovisnosti Kinetitke, potencialne i ukupne energi je o vrenena; ©) ovisnosti kinetiske, potencijalne 4 ukupne energije 0 vioint; ta vremenski interval O€¢¢2 #, kroz svaku 0,2 Otpor zraka zaneasrajeno. 61, Kugla mase m objesena je na neraster}jivoj aiti aul jine L. Kogla otklanjeso of vertikale za kut of 4 zatin iepaSteno, 0 trenutku kad nit prolazi vertikalnin , dolazeés joj direktno asueret, polotajen a kagla zabija tane 4 zoustaviJa kogla. Kolike je bile brei— na teneta, ako je njegova masa 62, Tijelo, tedke 30 N, giba ve brzinon od 4 m/s i nalifeée, centralao \ savrteno neelastitno, na arugo, mirajage tijelo jednake tefine. Kolike se kolitina topline oslobodile prilikon utara? 4 V KRUZNO GIBANJE, VRENJA KRUTOG ‘TISBLA I GRAVITACIJA a) Nerijeteni zadaci 2a vierbe 63. Kolotura Atwoodovog stroja ima pronjer of 0,? Uteri,objeBeni na krajevis ALth prebafene preko alot Fe, gidaja se a ubréanjen of 0,2 m/s”, caredite proj okretaja 4 katnu breina koloture 3s naken patetka gi: anja. 64, Koliki je pritieak na podloga totkova kamione tedkog 75000 N (uzimajuéi da je povrSina gama a kon~ takta © podlogom = cca 1m”) na udubl jenon di jelo ceate, © polumjerom zakrivl jenosti od 60 mt, ako se kanjon giba brzinon od 70 ko/h? 65, Teljeuites pruga ima zavoj polujera 200 m. Ko- Lika maksinalna brzina mofeno omoguéiti, azdizenjen vanjoke tragnice, teretnon vleku, 8131 pojedini, a8 tovareni vagoni imaja teiste 3 m iznad nivoa (a ice meda) tratnica (normalnog kolosjeka, 1435 ma)? (Up ta: Vagoni so ne emiju prevrnuti ako viak stane u zavoju.) 66. Praten i disk jednakog promjera i jednake nase kotri jaja oe bez Klizanja jednakon Linearnom brzinos. Forika je kinetitka energi ja dieka ako Je kinetisl energija prstena 1 J? 35 67. Koliko pate fe kinetivka enorgija unjetnog Zen] jinog satelita, koji se giba po keuinict, manja od apsolatne vrijednosti njezove gravitacijeke potencijalne onergi je? 68. Nadite izrez za prvu kosmitku brazing, tj. ona brzin koja tijelo mora imats prilikes ulaska u kruina orbituy oko planete polumjera Ri nase M, na visini h od povrdi- ne planete. b) RijeBeni zadact X 69. U dvostrukoj koloturs, prikazanoj na elici 8, na veéi kotur namotena je nit 9 utegon m,, @ na manji - ae eee ee ee ea tura okrene za totno 2 puna okre~ ie! a easiest are To. Automobil se gibs po krutnici radijusa r brzinoa v, prekorafenjen koje dolazi do "proklizavanja", Nadite ai nimalni Koeficijent trenju Klizanje pri kojen ne dolazi do “proklizavanja". XTi. Stup, visine L, pada iz vertikalnog polotaja. Na @ite wreina gornjeg kraja tupa prilikom udera o zenl ju. 16 72. Radi jus Zenl jine orbite je r; redijus Sunce - R. Nagite srednja gustoéa Sune 73. Uncter kuglactog tijela (vr. ol. 9) polunere B 4 gus toge @ nalazi se Sapljine polunjera r, Kolika je gravi- ‘tacijska privlatnost ove kugle A tijele mase m, udaljenog 2a 4 of pravea koi prolagi 4\stina kage i Supl jine? Th, Deije zvijerde mash m, 4 revnonjerno rotiraja po kon~ centrignia krufnicana (v. sl. 20) oko centra,pri demu Je ramak megu njima avijek kon~ atentan i jednak L, Nadite ran i jase orbita 4 ophodne de svi jezaa. sl. lo rho- — Nadite moment inerei je honogene kugle mage m i ra~ @ijosa R. (Za rjebenje v. sadatak 178.) VI REFERENINI SUSTAVI £ RELATIVNOST a) Neri jeBeni zadaci za vjeibe 75. U Luna parka je tobogan (v. #1. 12) konstrairan tako da saonice, uz zanenarivo trenje, polaze 8 visine h, laze w petija spirale (priv blizno kruznica) radi jusa r= 2h 4 produtasa. Koltka 60 viastita tezinu moéi registrirat! posjetilac a najvisos tobks petlie? si. aa 76. Vagon je, po horizontalaim tratnionsa, ubrzavan 9 akceleraci jon od 1 g. Za koliko ée stupnieva, preas~ ‘trata a yagona koji ne zna da je ubrzaven, biti nag aut pod © obsiron na ajegoy vertikalan polotaj? 71. Dva se automobile mimoidu na ravaon dijelu puta, kere6uéi se breinom of 100 kn/h, ovaki. Kojon se breinon udal jaja jedan o& éragoga? 78. Dva se fotona mimoidu, kreéuéi ge brzino of © = 1080000000 km/h. Kojom ge breinon udaljuja jedan of arugoge? x 28 79. Protont « kospitkia zrakana gibaju se br2inon v = = (1-20 )e. Kad bi se mogao sagraditi kosmitki rod koji bs mogeo postiés takva breinu, kolike ti vre- mena atronautina, 9 njihove toske gledista, bite posred- no da takvoa breinom etigau 9 jednog kraja nase galakoi~ fe na dragi (10% 2)? Aa nade totke glediBte? G0. Kelika je masa protona koji se kreée brzinom spoa enutom a prethodnem zadatku (nssa mirovania protona Jem, = 1,67252-20°7 kg) 2 b) RijeSent zadact @1, Kolika ée axceleraci ju imati saonice, nase m, iz redatka 15+, u trenacka ked dn braina bade ummjerena vertikalao? 62, Iz jedne baze lansirana je rake! vertikalno avis, Morizontehnin praveem, za a uta~ Ljentm od putanje rakete, konetantnos brainon kreée se kontrolni avion. Koliku akceleraciju rakete registri- » uxceleracijom 2 Fa promatrat a avionu? 83. Na kosini nagautod pod kutom od 30° ubrzava se, prema gore, vosilo # akeeleraci jon od 0,6 g. U kojem omjeru je teXina utega a ton vozilu prena teZini atega Jedoake mase a mirnom prostoru? 84. Nadite brzina koamiske Festice, ako je njena ukup~ na energsia pet puta veéa od eneretie mirovania. 39 1X 85. Dva se elektrona gibaju 4 suprotnon praveu brzinos 0 0,000, avaki. Naaite: fa) masa pojedinog elektrona; b) akapau 4 Kineti8ka energija pojedincg elektrona; ¢) reletivaa brzinu dvaja elektrona. 86. U gornjim slojevina atnosfere formiran A-mezon, gi- pa se brzinom od 0,99¢- Presao je put od 5 km prije ne~ go Sto ae raspac. Koliko dugo je Hivio mjereno u naien gastava, a Koliko mjereno @ njegovon? Koliki je sloj atmoofere yrobao Rjereno © njegovon eustera? 20 VIL HIDRO- T AEROMERANIXA 8) NerijeBeni zadact 2a vietbe volanena 10 n>. 2a koliko ¢e se promijeniti mivo vode kad se led potpuno o- topi? A a olugaju da led sadr#i mjehurié crake, volumena 3. 2 ene 87, U2 al vode, u Sas, pliva kocka Ledi 88. ci iev pluts, uspravi jena a vodi, kao Sto Je prikazano na Sl. 12, tako de jedan njen dio, dudine b= 5 cx, stréi iznad vode. Kolika je ukupna duzina ehjevi, Hy ako ona mode biti potpune napunjena uljer, gus~ toge P= 900 ke/a’, a de joj 2e polotaj © obzirom na povr Bina ne proaijeni? (Gustoéa vode Je p'= 1000 ka/e a 89, Katodna ofjev televizora (kineskop) ina ekran slimensi jo 44 om X 58 om. Kojom silom djeluje crak na ekran us atmo ferokt tek od J at? (Tlak unutar cLjevi je praktizes jed- nak nali.) (1 at = 1 tennigka atwoofera = 9,61.104 Pa) a. 90, Ako uhvatimo dva 1sete papira pratina, tako da vio paralelno jedan uz dragog, medusobno udal Jeni za 3 ~ 4 em, nese rezmaknuti veé okapi- 91. Neboder ima 15 katova a avaki kat je vieok 2,5 m. Ko~ Liki je tlak w vodovodnim eijevina u prizemlju, ako je tlak aa 15 kata 2 atm (= 2,02 bar = 2,02"107 Pa) ? 92, Miaz vode istive is cijevi promjera a = 1 om brzinon od 1 #/s 4 adara u vertikalan 2id. Odredite eila kojon mlaz djelaje na 2id, ako je cijev okomita na njega 4 ako zanenarimo rasprekavanje vode (ti. ako pretpostavimo da je udar vode 0 2id savrSeno neolustiten). b) RijeBeni gadact 93. Posude eilinarignog obli- ka 9 tekaéinon aalazi se a ravnoteti na rubu stole (v. sl, 13). Da 1i ée se posuda Prevrnuti ako a nju etavimo komad drveta kao Sto je prikazano alici? 94. Gumena lopt mi radi ja R, potepliens je a Yoda do dubine h i otpadtena, Do koje ée visine Jopta Askogiti iz vode, ako sanenarimo otpor vole { zraka? Koju ee 22 6e breina Lopta imati a trenutku izranjanja iz vode? 95. Letvs duking Ly polozena je ajelomisno a voda, a djelo~ mitao Lei ne stijeni, kac ito seus Je prikazano na sl, 14. Koji je dio letve potopljen, ako je spect figna teBina ava T? 96. U Biren 4ijelu horizontalno polotene oijevi nafto~ vota tee nafta brsinon 2 9/s. Odredite brsinu protoka nafte o oxen dijelu eijevi ako Je rezlika slekova izmeda Birokeg { eudenog dijela 50 mn stupca 2ive, a gustoéa atte 900 ke/a?, (2 mm Hg (Bive) = 1,53:10° Pa) 97. Kidpsiara (vodent wet koji se a stares sae Grekej koristio za menske ogranitenje vrenena kale govorenja a skupitini i mg suda) ima oblik kao na sl. 15. Vrijeme . te odreduje prema nivou vode @ posudi, Ko jom jednadtbom ée biti odreden oblik koji nora i snoka skala bile uniforane? th posuda da bi vri 98. (Binsteinoy Saj) Zabto ge Lietiéi aja skuplijnja o sredini Balice nakon mjesanja? Dragi aio TOPLINA I MOLEKULARNA PIZTKA VIII TOPLINA I TOPLINSKA SVOJSIVA TIJBLK a) NerijeBeni sadaci 2a vjezbe 99. Ako ae volunen kocke kod zagrijavanja of 0°¢ do 10°C poveéa za 1K, koliki ée biti Koeficijent linearnog rasteza~ je materijala od kojeg je kocka napray3 jena? ov. Ueljezni obrus treba nanjeotiti na arveni todak radi- juea 0,5 m. Pronjer obrufa je 5 mm manji of promjera toka. Do koje temperature treba najmanje zagrijati obrut u ta evrhu ako je Koefici jent linearnog rastezanja teljeza: Kp, = 1202076 I, Jol. Da 1i ge temperatura u kuhinji pasti ako otvorimo vra~ ta of friniaera? aM, Koja Wagite kolidina 102. Cigla mase m apubtena je na kolica ee baju pravolinijeki, konatantnon brzinon v,. topline, oslobodene tom priliken. 103. Jedan kraj, urdutno izolirancg, Zeljeznog Stapa, du Hine 28 om i presjeka 2 cn”, sagrijava se do 100°C, a arugi Aodiraje led. Koeficijent toplinake vodl jivoots teljeza oi yl do: sown 7). xolika je orzina prolaza topline kroz Beas? 26 og. Kanion maze 3600 kg krege se, autoputon, neko stal- nos treinos, aviaaavajuth otpor kratania 0,05 viastite tetine, pri Senu Je kooficijent korianog djelovania nj nova motere 184. ta koLiko kilonetara puta ée kaniona bi #4 dovoljno 40 1 venzina, ako je topline sagort jevania, benzina 4,610" J/kg, @ gustoge benzina 700 ke/a? ? b) RijeBent radaci 105. Sat o Hlatnom ide, Kod temperature of 0°C, T= 89 naprijed na dan, a kod tenperavure t, = 25°C kaeni = = 10 5 na dan. Od kakvog je materijala naginjeno kLatno sate? 106. Solisns Sipka, koja treba biti uévrigens izmetu dvi- je neponiine atijene se prethodnon obradon bila zazri jane. Priliko wivriéena, nije se prigekalo da se Bipka potpane onledi, veé je montirana kod temperature of 250°C. Na ko joj ée tenperaturt, uslijed toga, Sipka popucati? (Koefi~ cijent Linearnog rastezanja BeLika ses = 13-2076 Ty Youngov modul elastignoati Selika je: B= 2-10" n/n’; maket— nalna naprezanie ois Selsk, priliken rastezanja, moe isu driati a da ne pupucn set 0» 4-20 n/a.) 1o7. Rezervear kod temperature t, oadr#i maou m, tekudine, a ‘a kod teaperature t, mast m,. Odredite koeficijent Linear nog rasteranja materijala od kojeg je napravljen rezervoar, ako je koeficijent voluniog rastezanja tekuéine /y. a1 108, Olovna saéma wi se brtinoa v, horisontalno zabi- ja a konad Zeljeza m talno} podiovi (trenie zsnemarujeno), Kolika Ge biti nji- a 6 Bg, Koji Lezi na glatko} horizon nova tenperstura nakon adara, ako je prije njega temper vara Heljesmog konada bile t,, # saéme t,? Log. 0 zadatku 103. odredite koli8ina leda koja ée se oto- ‘ako je latentna toplina tabienja pitt token jednog sa Leda 79,7 keal/kg. (1 cal = 4,19 J) Lio. Odredite koja se koligina olova, potetne temperature tg'= 0°C, mote rastalits kolisinon topline polagencm seq gorjevanjes nase a, = 1 Ke nafte, ako Je efikasnoat oa- 126 Ske? x; atentna toph. = gorjevange natte 80% « (ey, Aggy = 22600 J/kg; specifitna toplina scgarenia nafte = me 440107 J/kg) 28 IK SVOSSTVA IDEALNOG PLINA a) NerijeBeni zadaci 2a vjetbe U2, Volunen posude, napunene plinon pod takes od py = = 1)2:107 Pa, Je ¥, = 61. Kolikl de tak, pp, bLEL a po- fsudi, ako Je spojino » dragon posudon, volunena V, = 10 1, 4 kojod Je vakuum, 4 ako se temperatura ne promijeni? 112, Epraveta datine & = 50 om 4 presjeka A = 0,5 ca” je potopl jena 4 vodd kao Bto je prikazano na el. 16, Koliku oflu treba upotrijebith 2a dr¥anje epravete pod povrsinen fa dubint h od vrha preokreaute epruvete uz atmoaferski ‘lak od 160 to He? Tokina epruvete se @ = 0,5 N. (1 mm Rg = 1,33-107 Po) si. 16 113. Baronetar pokazuje netogne vri- jednosti jer je prisutno neste zra~ ka Sonad tive a staklenoj eijevi (v. L 2. 17). od taka ot 3,5 = 755-88 Me, barcontar petnsuje St = 148 an Hey 0 kod bop = 740 ma He pokscsje = sar 29 Dy = 736 mm He. Nagive datinu 1 etjevi barceetra. 114, Prilikon zagrijavanja plina za 1K, kod konstantnog volumen povea za 0,005 prvobitnog volu~ tleka, njegov meat. Na kojoj se temperaturi nalazi plin? 115. Kisik a plinoviton stanju (moiekularna masa 32), maze n= 10g, se nalazi pod tlakon p, = 3+10° Pa, kod tenpere- tare od t, = 10°C. Poslije Birenje uzrokovanog segrijava- njea, kod stalnog tlaka, plin je sauzimao volumen V, = 101. Nadite volumen, V,, i gustoéu, Py, plina prije ekspanzi- de, 1 temperatura, t,, 1 gustogu, 0, nakon ekepanzije. sdusobno epojene ponosa 16, Dvije zatvorene pooude ou eljeri » ventilom. Dok Je ventil sof zatvoren, u proj se pooudi plin naiasi pod taken p, = 2-10” Pa, a 4 drugos pod py = 2,220 Pa, Volumen prve posude je Vy = 22, 8 aruge Vy = 6 1. Tenperatara je u obje poade jednak Kakay Ge se tlak uspostaviti © posudena, ako otvorine ventil? b) Rijeseni zadaci X17. Sto je teve: kilogram olova i1i kilogram perja? 118. Svakin radnim (avostrukim) taktom klip punpe uot volumen ¥, zraka. Prilikon toisavanja crake, takvon pun 3e pon, iz posude volunena V, bilo je izvedena a vednib tak tova Klipom. PoSetni tlak unutar posude, p,, bo Je jeinak atnosferckon tlaks. slakon toga Je drogen pumpor Jeasakog aktivaog volumena v,, izvedeno takoger a radnin ‘aktova ilipom, da Pi se upumpao atosferski arak. Koliks ée, na kraju, biti tlak u poaudi? 119. Da 1i je tlak unutar plina jednak pritiska plina na Jedinignn povrdin stijena posude koja ga sadrdi? 120. Dvije jed~ oo snake steklene a kagle, papa~ njene phinom, povezane sa ojev8icom koja sadrei kapljica fees. Bive u sredini. Pod kojim avjetina moze napreva posluziti eo termoetar? 121. Na kojod dubini vode ge radijas mjehuriéa eraka biti avostrko manji nego na povrSini, ako je atnosferski ‘lak np povrdini jednak 760 mm Hg? (Lam Hg = 1,33+107 Pa) 322. 0 sobi volupena ¥, = 60m? je temperatura porasla sat, = 17°C na ty = 27°C. Tlak se pri tome is 5 mijenio od py =1,03+10° Pa (744.4 wm He) na py = 1,06-107 Pa (797 ma Hg) « Za Kolike se promijenila 3B mesa zraka a sobi? (Srednja masa jednog kilonola zraka je: p= 29 ke/tol) 32 2X MOUEKULABNO-KINERICKA TEORTJA T ‘TERMODINAMIKA e) Neri jeseni zadaci za vjetbe 123. Koliko molekule plina eadr#i poguda volunena V = 60.1, pri teaperaturi T= 300° i tlaku p » 5-10? n/a” + 124, KoLiko molekule vodika smije sedrEavati sferna poaude proajera 1a, da medusobai eudart golekule plina ne budu statietites snatajat? (Proajer aolekule vodika je 10°? =) 125, Fis saprena volumen V = 4 1 pod tlakon p = £-10? n/a”. Odredite ukupna kinetitka energita kactitnog gibarja sole kala, na sobnoj teaperetari. 126, Plin, mase m = 15 ke, sadrli N= 5,64-10°° melekol koje we sastoje of atona ugljika i vodika. Oaredite atone ugljike i vodika, koji tvore molekulu tog pling. ~ 121. Koliko sudara, pod norualnin uvjetina, dofivi aoleku- la ueljiénog dioksida (ako 303 je arednji slobodni put jed- nak 4-107 m) a toku jedne sekunde? 3B x 326. Plin, na tenpe- yaturi 04 17°C, Ko- ji sauzina volumen vy eb bs kod take yc hat Biri ae, jeotermno (Kod jed~ ake temperature), do avostrukor vor 2a. si. 19 Jumena Vp tatin au se tlak pre~ Azonerao (kod konstantnog, jednakog, volumena), jzobarno (kod konatantnog tlaka) volunen Kolika je tenperata~ Jpolov) jase pe kraja se j4o5 jednon poavoot? a totkana C iD? Koliki je tlak u tovki C7 Kosim proce 5 joa plin vrdi najveéi rad? (1 atm = 1,01+10° Pa) rabaje (v. sl. 19). 9. Pokatite, za idealni plin Si ja unatarnja energija ovi- ano o temperaturi, da je razlika meda specifignim mol- toplinuna (Koli8ina topline potrebna 2a zegrijavanje Jmol tvori 2a 1K; 1 kmol je masa tvari, israzena a kilo~ ma, numeriti jednake molekalernoj sasi tvari) kod tantnog tlaka i konstantnog volumena setnaka plinskoj astanti, R, 0 Kioik (ft = 32 ke/lmol), mase 2 ke, taprema volusen 1m, pod tlakon od 2 atm. Plin je isprva bio isobar- (wv. sadatak 128) zagrijevan do volunena od 3 a ‘tim, izohorno (v. tedatak 126) do tlaka od 5 atm, a4 20)- Nadite promjenu unutar- platm) aje energije plina. (1 ate lal tar) 13L. Nadite rad, koji je plin invrSio, 1 toplinu, preaanu 7 plinu, @ prethodnom zadatku. ae v(m) sl. 20 132. Kad ge tek plina vise poraeti: kad se komprimire toplinski izoliran (adi jabatski) ili kad se Konprimira Azotermno (v. zadatak 128). b) RijeBeni zadaci 133. Zatvorena posuda sadréi 1 1 vode na temperaturi of 17°c. Koji bi tak bie a posudi kad bi gile izmequ mole kala od jednon isgezbe? 134. Da 1i je koncentraci ja molekula unuter posude koja adr$i plin (aioli se na sredsna goeude) jednaka koncen- traci{i molekula pling us atijenke posude? 13}. Ieragunajte erednju udaljenost izmedu aredists m Lekula idealnog pina u normalnim uvjetsne. X136, Koliko se, prosjetno, molekula dvoatomnog plina nala~ 35 i w poouds volunena Y= 20m) kad thaka p# 1.06-10" Fa | temperature t = 27°C? Kolika srednju kineti¢ka energie Amaju te solekule? srednja kvadratna breina volekals nekog plina ~ njthova $0 Veg ~ 450 @ /o, flak plina jer aT. efektivna braina ~ p= 7-10! K/a®, Nadite gustocu plina. 138, Nadite srednji slobodni put molekula 2raka kod nor malnin avjeta, ako Je efektivni pronjer molekule sraka 10 ae 3207 n. 439. Ka el. 21 je prikazana promjena stanja idealnog plina u koordinatana pV. Predo’ite taj proces a Ko~ ordinatana pt i VI. 4a. Neka kolitina idealnog na podvrenuta je zatvo~ frenom krufnom procesu prika- janiom na sl, 22. Prikazite si. at tad proces u koordinatama A nagite u kojim stadijima in apeorbira, au kojsm Je toplinus 241. Cabo jkatka lopta 200 @ 1 volumena 8 1, na~ si. 22 panpana je do tlaka od 1,2 ata. Lopta je bila izbagena na viinu 08 20m 4 poslise pada na tvrde tlo ponove Je odskodila na tu istu vieinu. Ocijenite makeimalna tempe- rataru zraka u lopti u mopentu udara o tlo, ako je tex peratura okolnog zraka 27°C, a specifitai toplinski ka- pacitet (specifisna toplina) ey = 700 J/(ke-K). 142, “Inraunajte” Veliko ameriéxa pustina (Great Ame rican Desert, unter koje je i poznata Dolina emrti, Death Valley), tj. njenu temperatura, znajuéi da 9 Ti- hog oceana u nju puse vlatan (y = 60%), topac (25°C) zrak preko obalnog ogranka Korditjera (Coast Range) ko~ Ji se podizanjem uz planinu, adijabateks (v. zadatak 132) Siri, Madi 4 oslobada viage Kondensaciiom, ti. oborinama. (Pareijalni tlek vodenin para je pete 10 320? 8 specifséna toplina Separavania Vode Sznoai oy # 245-10° J/kg.) regi dio OprIKA XI GEOMETRIJSKA OPTIKA 8) NerijeSeni zadaci za vjetbe 3. Nadite grafivki, na sl. 23, poloaj Sovjekovor oka sh Ge mu omoguéiti da u ogledala ¢ vidi upravo u pot- josti etrelicu AS. Konstruirajte, takoger, sliku koju le Sovjek vidjeti u ogledalu. B A si. 23 sh. 24 4. Lesa daje oliku B°A’ predmeta AB, kao Sto je prika: na sl. 24. Odredite Sto Ge vidjeti boviekovo oko u tot- ay 243s eredstvo I sredstvo IIT 40 145. Na sl. 25 je prikazan prolaz srake avjetlosti kroz tri optiéka sredetva. Odredite medusobne odnose ( ) optiskin gustods pojedinin sredstava. 146. Kolika minimalaa visi- pa ogledala prigvrééenoe vertikalno na sid (v. al. 26) omoguéuje nekom Sov- Jeku da se vidi u punoj v0j0j visini? Na ko joj = dal jenosti of poda Fa nalaziti donji rub ogiedala? 147. Kea sunSeve crake prolaze kroz mali otvor na vrhu kroinje nekog drveta, one tvore eliptinu sliku Suntevog diske na tlu, Kolika je visina drveta, ako je mala oo elipse b = 10 cm, velika os 8 = 12 om, a kutna dimencija Sunéevog diska e¢ = 0.0093 rad? 148. Zasto se Mie: 4 mora, 2a vrijene vedrih Mjesetevik nogi, umjesto 4a ima odraz priblino na sano jednom mjevtu a yous? (wv a1. 27) a 1149. Da 1i je Soviek koji ye vod vidi noraelno de-N ekoviden {11 kratkovi= ee oe 2 (ws al 26) i oe cA 50. U zadisl eno} oko- sl Mai neke tyornice, vide — jivost je by = 50m Les e tice dima ineja radi- ye 3 yoo r= Sama Lo? ara he padrti masu m = 0,04 ¢ feestica) dima. Koliko disa ulm? ima u okolini druge jornice, ako je radijus Sestic& njenog dima ry = 10sim, vidljivost L, = 20 2 L. Leéa #8 Yariinom udaljeno’éu F = 16 cm daje jasnu lika predmeta u dva poloZaja (uveéanje i umanjenje), Si~ Je megueobna udaljenost L = 60 om, Nadite udaljencet predacta do zastora, na koji se projiciraja like. . Zraka svjetloati pada na kuglastu kapliicu vode pod Htom of. Nadite kut za koji je sraka skrenuta © po~ 10g emjera nakon jednostruke refleksije od unutrainje 1@ Povréine kapljice, ako je zadan relativni indeke vode © obzirea na zrak, 42 XXi PIZIKALNA OPFIKA I POTOMETRIZA 4) Neri jeBeni zadaci za vjetbe 153. Diga je pose 7 Se (OSs nutragaje strane povréine vodenih ‘ > — wapiieu (v. satan P tak 152) w ataosferi. Ovjasnite zasto je kod primarne ddge (one koja nastaje sano jednostra~ kon refleksi jon u kap- —— tf Ljicawa) vanjoki Luk er si. 29 ven, @ unutrasnji 1jabisast. 154. Kogi dio Sundeve energije zradenja dosite Zenl ju? 155. Lampa vjetlosne jakosti 100 ed, visi iznad sredine okruglog stola pronjera D- 3. na visini od 2m of stola. Ako s¢ lanpa sanijeni drugom @ija je svjetiosna jak2st 25 cd i koja je spustena na takva visinu da osvijetije~ a gaat sredine stola bude ista kao i ranije, kako ¢ se onda promijeniti osvijetljenost ruba stola? b) Rijeeni zadaci 156. Koliko visoko iznad centra okruglog stola treba obje- ‘siti Lampa da bi mu rub Dio maksimalno oevijeti jen? 157. U nekon teleskopu je oavijetljenost slike jedne zvijez~ de danja 0 pate mania od oavijetijenosti slike samog da- jeg neds. Koliko puta je potrebno povedati prosjer objek- tive da bi omjer bio obratan? 158, Zasto se kod fotografiranje dvaju predneta, Koji se yalaze na razligitin udaljencstima od foteaparata, obigno gmanjuje “blenda” (otvor objektiva ~ dijafragne)? fetvrti dio i ar XIII COULOMBOVA SILA, POLJE I PORENCIJAL a) NerijeBeni zadact za vjezbe 9. Za koLiko bi se nabosi elektrons { protona morali razlikon fs da fino da ov « sezgrane atoni nalari jednak bro} protona ierona? (6 = 6,67-107 Nan®/kg® ; @ = 2,60210-10729 ¢ 5 = 91081-10732 777 kgm 04998639, ) poniSti gravitactjska eile mea atomina, ako pretpos— ke jm, = 1,6725210 |, Promatrajuo ava naboja, a, 4 ap, medusobno udaljena 20 Je morano postaviti treéi naboj 4 kolikog iznoea on mora biti 4 se nalazio u ravnotedi, ako su naboji q, {q, a) ubvrs— 5 b) sloboani ? a H Neka Je (v. oliku 30) AB ravnomjerno nabijena nana ravnina, a ¢ istoimeno nabijena kuglics _ je G. Naboj kuglice je q, a napetost niti ¥.. . Hite povrSinsku gustoéu naboja ravine AB. as Na krajevima jedne of kateta, dufine 1, jednakokraénog jokutnog trokuta Mulaze ee naboji q, i g,+ Koliko je polje ytenci jal a treéen vrhu trokuta? + Metaina kugle radijusa r nalazi se a tekuéen diclektri- 48 kana relativne permitivnosti € i gustoée . Gustoda materi- dale kugle je '. Ako a homogenoa elektritnon polja E us- Bjerenom vertikaino avis kugla lebdi, koliki joj je naboj? 164, Rasnak iemeda dvija metainin kugala radijuve R, 4 R, nabijenih do potencijals y% iY, je velik w asporedbi # nji- hovim radijusima. Koliks 6e biti potencijal kugala ako se poveta vodis b) RiJeseni zadaci 265. Dvije kuglice jednakih radijusa r i nabost va, ia, | objelene su na dvije nit! jednakin dusina 1 tako da se aver Mkalnin polotajima aitt, kuglice upravo dodiraju. Poslije @odira, a vakuunu, one se razmigu 2a kat 2n¢. Kolika J: tebi~ a kuglica ako eu nakon otklona njihovi radijus! mali 3 ob- tirom na medusobaa udaljenost? Kolika je gustoca, @ , kuglica, ako nakon urenjanja u tekuéinu gustose p' i relativne perai— tivnosti €, niti zatvaraja kut 2c’. 166. Nadite na osnova Couloabovog zakona + a) polje pravea, Favnomjerno nabijenog linearnom gustoéon x; b) polje beako~ naine ravnine, ravnoajerno nabijene povrSinskon gustescn 0 167. U vrhovima kvadrata, sa strenicom a, nalaze se pozitivni naboji Jednakog iznosa q. Koliko je polje i koliki je poten efjal u centru kvadrata? Kakav negativni naboj treba omjestiti 4 centar kvadrata da bi sisten bio u ravnoteri? 49 168. Dvije beokona’ne, paralelne revnine nabijene eu ravnomjer- no raspodijeljenin nabojima, povrBinske gustoée o; 1 O3(< 6). odredite jakost polja a) sz#edu ravnina 4 b) izvan revnina fg elufaja kad su 1) obje ravnine nabijene pozitivno; 2) obje ravnine nabijene negativno; 3) jedna pozitivno, a druga ne le. tivne. Razmotrite slutss |0;| 169, Homogena netalna ofer# radians R20 om nooi raynoner- no raspodijeljen naboj povriinske gustoée O'= 1079 c/a®. Oare~ Aite jakost 4 potencijal polja na udal jenosti r=36 em of sr iste sfere. 170. U materiji ve naboji Jezgre i elektronskog onotata meau- sobno kompenziraju s izaretnon to8noSéu. Da bisno to uvidjeli pretpostavimo da je ta todnost sano 1%. Kolika bi u tom slut ja bila maksimalna privlaéna, odnosno ofbojna sila izmegu avi ja bakrenih novéiéa mase 1 g, adaljenih 1 m- jedan od drugoga? sstik promjer bi morain Saati bakrena kugle Gia bi tedinn Jodgovarala to3 91147 ( 254 = 295 Agy = 639543 Poy = 8930 ke/n?) a Wadite kapacitet sistesa kondenzatora prikazanog na ol. 31. | ‘XIV XNFLUEMCTJA, RAD, NAPON I KAPACITET si a ne 4 | 2) Nertjoteen ate ca eae Fg T DIL. Materijalna togka, mase 40 g , pozitivnog naboja 107 6 iba se przinon of 10 cn/s. Na koju minimanu usaljenoat Be ona moze pribliziti toskastom naboja iznosa $1079 c? Sl. 32 172. U homogeno polje Z unesena je metalna plofica povréi- ne S, Koliki se nabo} inducira na evakoj njenoj strani” b) RijeBeni zadaci | 173. Fo volumenu kugle of neprovodnog waterijala, radi jusa R, ravnoajerno je raspodijeljen naboJ, gustose g. Nadite polje, 177. Na yrhovina kvadreta, sa etranicom a, nalaze se nabojiy E a totkama adsl jenim od sreaiSta kugle za a) Fr) R, b) r,> Re jeanaki po apsolutnos vrijednosti, od kojih su dva pozitivna, Predotite grafitki B= E(r). a ava negativna, Nadite potenci jalnu energiju tog sistesa za noguée razmjestaje pozitivnih naboja » obeiron na negativae, 174, Rijesite zadatak 166, primjenon Gaussovog teorema. X278. Po kovini (vs el. 32), nagi- +a 175. Da bi ve postigao Eeijeni kapacitet kondenzatora nJegovin ba < i visine by kotrija se kugli- J], je plosama povréine § onoguéeno primicinje nan pata manja ca mage m i radijusa Rh, nabije~ > Sdaljenoat od poSetne i tom prilikom one izvrBe rad M. Jedna— na nabojen sq. U vrhu pravog kate a nalazi ae naboj a. Odredite braina kojom kuelica stize dc kraja Kosine. ki efekt postize se unetanjen vodljive plote sovraine S i debljine b, Koliki gu napon i kapacitet kondenzatora prije $ akon unetanja plotet 179. Ievedite 1 Gauseoveg zakona: a) Coulombov zakon ta tot~ kasti nebo} a vekuuma; b) polje koje tvori beskonatns ravno- mjerno nabijena ( = const) ravaina uronjena u Sictektrikus (6); 52 ¢) polje kondensatora u aselektrikuna (£) izmedu plosa © po~ vrBinskon gustoéom nabose +0 1 -o' (zanemarajuéi rubne efekte) 4) polje vodLjive kagle radijusa a 1 naboja q uronjene a Aielektrikun dielektritke konstante £, ; ¢) polje Wie joktritke kugle (Gija je dielektritka konstanta é!) radi jusa a i naboja q ravaonjerno volunno nabijene (@ = const) 4 uronjene u dielektrikum (€). 180. (iMi11ikanov pokus) U kondenzatora © herizontalno polo- Henin plotama kod odredenog napona U nabijena kepli.ca gus~ toge P lebdi ismedu plots na udaljenosti s od donju plode. Wakon suanienja pola, emanjenjen napona na iznos V, biljedi se vrijeme t a toku koieg kapljica sti#e do donje plote. Kolika je masa kapljice, ako namo da je otpor zraka kaplji— ef proporcionalan brain i polunjera kepliice (t2v, Stokeso- va formula ~ konstanta proporcionalnosti je 6x), gdje je 7 Koeficijent viskoznosti) 1 ako se odgovarajuée ravnoteino stanje uspostavija nakon vremena koje je znatno kraée od t? 161. Tri kondenzatora kapaciteta Oy, 0, 4 0, prikhjutens au na se- vor napona U prema el. 33. Odre- 4 Aite naboje na svakom of konden— zatora, vs 1.33 X182, Na dnu posude © tekuéin dielektrikumon dielektritke konstente ¢ pritvrééena je plota ‘ondenzator krutnce 53 qplike radijuss r, Druga plota totog oblika, debljine h, piive nad prvoa, Za Koliko ée uroniti gorge plova, ako eu plete nabijene raznoisenin nabosina, povrsinake guatode 7 costoca materijala plota je p, a dielektsituma p'. 4 8M, Ry = 42. 2 ADs By = 2M Rag XV STRUJA, JOULEOV 2AKON I KIRCHHOPPOVE ZAKONT ha a) NerijeSeni zadaci 2a vjetbe 183. Kroz diodu (dvoelektrodna cijev, elektronku) » ravaim elektrodana prolazi struja I, dok je napon na njoj U. S kak~ von silom ajeluja elektroni na ancdu,ako katodu napustaja brainon ¥,? ee 87. U ohent, prikazanoj na ol. 35, se: E, = 2 Vs E, = 2 164. Yeljeznin vodigen presjeka $ = 0,64 an”, tete straja : 5M. Nagite T, Ty § Ty I = 24 A. Oaredite srednju breinu uonjerenog gibanja elektro~ na uzinajuéi da je broj slobodnih elek na jednak broja atona u jedinici voluzena vod Pee = 7870 ke/a?; Avogadroy bros: Ny = 640: A 185. Grijaéa ploga Atednjaka ima avije epirale. Kad je uklju- Sena prva, 1 litre vode zakipi kroz 8 min , a kad je ukLjuse- na druga jednaka S» koligina vode zakipiti 2a 5 min, Koliko ée vremena toj koliGini vode trebati da sakipi, ako se is tovremeno ukl jude obje spirale spojene a) u seriju, b) para~ si. 35 Leino. 88. Nadite razlike potencijale meau totkama A i Bu shemi pri- janoj na sl. 36. Koliki bi blo naboj Kondenzatora kapaciteta JO prikt jaSenog izmedu to8aka A i B, ako je napon izvora E? 166. Teratunajte otpor elektrignog kruga prikazanog na sl. 344 ako su vrijednoati pojedinih otpora slijedese: R, = 1M, Ry = 2, Ry = 1A, By = 4D, Ry = 6M, Re = BN, Ry = 5M, By 56 b) RijeBens satact 189, Odredite koliku traju tvori elektron koji rotira oko Jezgre u atonu vodika, ako je radijus njegove orbite 5,3-107% X 190, Bakrens volts presjeka 5 giba ee brzinon ¥, a mjers okoni ton na S. Kakav naboj proge vodisen pri naglon zaus~ tevLiansar X1gL. Dvije elektroliteke Kade 9 otopinana PeOL, i cat0, apojene ou a seriju, Koliko 90 pakre astaloti w isto vrije- me u kojen ee natalo2i nasa m, el jez 192+ Dana su dva jednaka izvora elektromotorne sile of po 2 V i anutradnjim otporon od po 0,32. Kako bi trebalo spojiti Asvore, paralelno ili serijeki, da bi se polaéila veéa atra- Ja, ako je vanjeki otpor a) 0,72 1») 1607 57 ays. Hatite atraie « pojedinim granaze tev. Yheatetoneovog oote prikazanog na sl. 37, ako je mont izbalensiran, +). ako je otraja koja tede kroz galvanonetar jednaka nali+ B-6V, 32. si. 37 gf. U shen oa ol. 38 nadite: R, I 4 I,,eko jet, = 1 A+ 38 XVI T2MJENIONA STRUJA, MEDUDJELOVANJE STRUJA I INDUKCIJA 8) NerijeSeni zadaci za vjetbe 195. Dagatkim vertikalnin vodisen tese prema dolje straja I= 8A, Na kojoj udaljenoati od vodiga r je jakost elo%enog magnetskog polja, od polja vodita 1 polja Zemlje, usajerena vertikalno avis, ako je horizontalna komponenta magnetakog polja ZenLje Hp, = 245-109 A/a? 196. Nagite tobka ne praveu AC, sa ol. 39, a kojod je magnete- ko polie, izazvano trina strujana I,, 1, 1 1,, jedneko nuit, ako je 1, = 1,21, 1, = 2%, AD = BO nS om —-++- + t —}—_}+—_} —- si. 39 aie Sl. 40 wi 197. U homogenon magnetskon polju © indukeije By se ravno- mjerno, frekvencijom Y okreée okvir povréine 5. 0s rotaci~ Je le#i u ravaini okvira 4 okonita je na linije indukeije (v. 59 els 40)» Odredite maksimalno indueirani napon a okvira. 198. Breina horizontalno leteéeg aviona je 900 kn/h. Kakav se napon inducira medu krajevima njegovih krila (L = 12,5 8), ako je vertikalna konponenta indukelje magnetskog pol ja Zen- je jednaka 0,5-107* 17 199. Covjek tréi, breinom od 12 km/h, prema sjeveru, » Kio~ pranom nagnutia za 45° prema vertikali. Koliki se napon in- aucira na krajevina kovnog Stapa kiSobrana, ako je on dual Bak 1 n? (Ut{eeas Edica kidobrana zanenarajeno; Za magnetsko polje Zemlje v- zadatke 195. i 198+) 200. DugaSki ravni solenoid naginjen je iz gusto namotane Zi~ ce pronjera 0,5 mm. Kakva je indukeija magnetskog pol ja una~ tar solenoida kod prolaza straje I= 5 A? b) RijeBeni gadack 2ol. Dva ravna vodita poloxena sa paralelno, jedan s obzirom na drugog, na medusobnoj udeljenosti L. Njima teka etraje Ty 4 Ty @ suprotnin enjerovima, Nagite rodul magnetoke induked je a od prvog i za ry od drugog a to8ki koja Je car, udal * voasea. 202. Struja I tede bakrenim vodisen presjeka § svinatim a oblik prstena u 8ijem centra tvori indukeija B. Koliki Je na~ 60 pon medu krajevima protens? 203. Tenkim voditem pretenastog oblika tege vtraje. Kolike Ge bith promjena indukei je a centra like, ako voditu dao oblik kvadrata? 2ok. Princip reprodukei je te- Levitijske slike (a katodnoj cijevi, tov. kineskopu) se Fad sasniva na shemi prikazanoj na sl. 41. Snop elektrona abrean rezlikom potencijala U a podrutju I ali jeée a homogeno magnetsko polje a podru{u II. U odoutstva magnetakog po- Ja enop pada a toSka 0 ekrana, a nakon ukljuBenje polje u totku X. Nadite powak OX, ako je polje uamjereno okomito iz ravnine crte¥a, magnetska indukei ja jednaka B, Sirina polja £, a agaljenost polja od ekrans L. 205. Teima paralelnim ravain vodidina teku struje 1), 3 1 Ty) 4 to take da kroz jedan o@ voAist atruja te @ auprotnon aapru nego kroz preostala dva. Vodi8i su medusobno razmjeite- nia vrhove jedaskostraniinog trokuta stranice a, Kolika sila Ajelaje na jedinicu duljine svakog od voai2 206. (Generator). U homogenom magnetskon polju indukeije B, rotira solenoid preejeka $ 4 N navoja brainon of n okre- taje a sckandi. Os rotacije je okomita na os sclencide { na 3. Nadite makeimalna elektromotorntt silu inducirana rotact jon solenoida. 6 XVI EPEKPIVNI NAPONI i S2RUJE ARUGOVI IZMJENICNE STRUJE a) Nerijesens zadaci za vjetbe 2o7. Kose se of oli jedesin struju ne mogu koristit 2a elek- grolizu: a) L=T,,, einwts b) d= T,,, Jeinwtl 5 0) d= wTygy, Sint +p); A) £= Tyg, (sinwt + leinwt| ) ? Zadto? Privadite etraje { njinove efektivne wri jednosti erafitki. 2of. Solenoid duljine L 1 povrSine preajeka S ima N navoja kyon koje teBe otraje I. Nadite srednju elektronotornu sila Anduetran a navojina prilikom ukijutenja straje kroz kratek vrenenski period At. 209. "Superbrzi" elektrigni lonei za vodu ("Litre vode uzevri- Je 2a 1 min.") rade na prineipu avija elektroda (prikljagenih ‘na gretaka mrefu) uronjenth a vodu, Odjasnite kako dolezi do naglog poveéanja temperature vote. 2lo. Na sl. 42 Je dana shema mjerale breine protoka plina kroz cijey, Nagite breinu plina, ako je indukcija magnete- kog polja B = 0,01 7, razmak medu elektrodama (unutredinji promjer cijevi) 5 em, a registrirani napon izmedu elektroda 0,25 av. - 68 pon na Kojem 9¢ ona pali, odnosno gasi (uspostavi ja i preki- go tinjavo izbijanje plina a eijevi), takoder 220 V (normalno inetrument ge ta} napon nizi). 214. Shena mosta oa sl. 44 slufi a mjerenje induktivnosti savojnice. Ako je most izbalansiran, straja koja prolazi kroz je Jednaka nuli. Nagite a tom slugaju 1 kao funkei ju o@ Ric. (puta: IMPEDANCTZE SU KOMPLEKSNT BROJEVI | ) 211. Dvise dugadke eave jnice namotane su na zajeanissa jetera! Ty a aruge 107% 7, Koliko puta Induktivnost prve je 1,6+10 Je broj navoja prve zavejnice veéi of broja navoja dmuge? 212. Kroz shemu prikazanu na al. 43 prolazi sinssna struja. Nadite maksimalan napon izmedu toBaka A i D, ago su ofektival naponi: Ug = 30V, Uyy = 10V i Uy, = 25 ¥ c ee a -®) o D —tiv—2 + ff 2 si. 44 sl. 43 5. Davojnica duljine 4 4 radijusa r 6 N bakrenih navoja Joreajeka S ukljuéena je u Krug iznjenitne struje frekven- Jetje 9. Wagite omjere aktivacg i ukupnog otpora, te induktiv~ b) RijeBeni zadaci =f ek (oy 81310 Dw) 10g 4 ukupnog otpore zavo inic! X 213, Neonoka eijey ukLjusena je u gradeke mredu (220 V, 50 Hs} ae ‘ Wagite postotak vremena a kojen cijev" stvarne gori ako Je aa Se eee ee eee 64 rajnog kruga, prikazanog na slici 45, ako otpor R smanji a nol, R= 200.0, C= 48 ar 7 L = 24-107? Si. 45 217. Dvije su cavojnice namotane na zajednisku jezeru. In Auktivaost prve je 0,7 Hy a aruge 0,8H. Otpor aruge je 600. Kolika straja potete dragom zavojnicom, ako se stra-| 48 04 0,3 A a prvoj zavojnies ukljutuje token 0,001 0 7 wvojaice 218, Dva kondenzatora Kapacitett C, = 0,4 AP i 6, = O2mP, kL juBena su u geri ju a krag napona od 220 ¥ i frekvonciie 50 Hz, Wadite etraju u krugu 4 pad napona as svakon od Kon aenzatora. Peti dio RIESENIA o Prvi dio. MEHANIKA Be Neka ou Zi B zadani vektori u odnosy ax zajednitko hvatiste 0. Oni svoJim vrhovima A i B oreduju pravac p. Neka je sada proizvoljna totka P na tom pravea odre~ Gena radi jvektoron #. Tz slike mozeno ofitati: Re. i tee F i: += 1 f+ WT Buduéi da ou AB i AB kolinearni, tj. da le¥e na iston praveu: = ies te Me ou F-F2 tG-%). Dakle, trazena jednad%ba je: ¥-%++6-% at Fea tee wv. Jednadtba ne oviei o izboru iehodista 0, tJ. o izboru kor Ainatnog sustava kojim odredujeno polotaj tofaka A i B- Naime, ako 0 pomakneno za neki proizvoljan vektor 7: onda ée “stari" vektori biti izrazeni pomoée “novih" na slijedeéi nadis Bavee , Fae F , FATIH. Uvrtenje a jednadzba pravea daj eV G ee -F-7) Fem ete). go. Neka je ABCD tant Setverokut, a P,Q R48 regis ‘a njegovin stranica: ° ee R WS. 3G ad. is s eee Balai A Bik. te: Hs He Gs TT oriseais FG. 308. ) -- 3G.) -- BR, 4: = $08.) -- 201.) -- H.R, tJ. nasuprotne eu stranice jednakih dufina 4 paralelne; Drogim rijeéima, PORS je paralelogram. Ads Pormutactia: ayo 7, Fi E ne lefe u isto ravnini, toda xX + y8 + c8 =F impliciraxsy=u=0. Dokaz: Pretpostavino da je x 40. Tada sz sky yBs Oo8 sli jedi: e-Bay T2-UFET . No, - LB- 2G Je vektor koji Lets a ravaini odredenos vektorina Bi € (zadatak 5.), pa, dakle, i i 1ezi a toj ravnini, Sto Je a kontradiket ji 8 poSetnon pret~ Postavkou. Zakljufuseno da mora biti: x = 0,,Analognia postapkom, “takoter zak) juBuYeno Loned 10 12, Zadani izraz modeno napisati u obliku: ak + eB (ah yjB) 0 sais (- 28 + Gy -¥, 98-3. Na osnova zadatka 6. je: Saye me ern Ig 8 os the Ky Za tri vekora, koji ne lee u isto) ravnini, polazni izras hoy BeaSax Key Soak se takoder soe napisati u oblika: wy - i Q)R + (yy ~ vy B+ (2, - 2) = 0 Tada Je na osnova zadatka 11-1 x, ~ x) % the Xn b Man ye Wh 4 5/25 Ve EAT 5 eh w/e 5 TOO Ma Te (t+ 3) + 2T- MR) w/ey ay = 48 kea/n; re sas 5 Wavys3a/s, e-20/07; ev WB te 019 85 Wt = Ay + vit, - pete / (ev, = et) 5 Bo. 4 20. n a) Vektorske jednad2ve gibanja tijela su: TeV ede. eee FoF ob 5 odaberino osi Ox i Oy u2duz horizontalnog 1 vertikalnog sojera 8 obsiron na sila teZu, respektivno. Tada eu pro- fetch je jednedtbi na koordinatne os: vat eos & vg * ¥e08 0 eee 0 a) 0 ° jm 2 pecmeyoe ry wy = vyein ec, ~ at ‘a recaltantna breina: v= avyetsined, + ae tangens kuta iameda vektora brzine i os Ox je: tT = vy/¥, = Wee, Bt /(Wec09 OC.) 5 Hs on ve nijenje 9 vrenenon. Taj je rezultat odekivejaci Jer s¢ breina geoaetri jeki karakterizira nagibos tangente erafa pate. b) dednadzbu puta Gene dobiti kad iz jednadbi (1) eliminiraso t. Iz prve jednadtbe debiveni t = avrStavano a druga: : Dakle, jednadiba puta j. c) Urupno ubreanje je Ektavo vrijene uanjereno prene dolje 1 predatavija ubraanje site tele, 2: Tangenci- falno anreanie je projeketia vekters g na tangent pata, tj. -geinT , a normalno - projekcija na R na normal, ~gcosT. Batués da je: cia Te v/v 4 con Te v/v, alisedis a, = -W8/¥ yan 98/0» 4) Najveéa visina uspinjanja ee dostize u trenutka kad Je vy=0, 4, kad Je breina parslelna e 00! Ox (as ~ xn eluted kad Je 0¢,=T- s88ezava). Tada bs druge jednadzbe (2) dobiveno t= vein at,/e , ko2t, avriten u drugu jednad#ba (1) odreduje najvecu visira spin Jans} an "5 + vata? 0c, /( 26) e) Makeimalan donet nalazino iz avjeta y=0 u jednadzbi pata (e)) » Wwatavasuéi 4 uvset x, (yeh) => (6) arr Pye0s/a = Seine = 0 B 2. Drags Newtonoy taken ft @ Vektorskon oblike elaoit fe Soe F, F ¥.+F+0 Tend aoe Hortzontalna komponenta Je é Pa Py 2 Po Mi ema , a vertikelna: N= C= 0 (Genz). ae E~ kg = 4 - 3.924 = 0,076 n/a. 42. a) Badadi da oe tijelo djeluja stal~ ne site, prema dru~ ey pr ee gon Newtonoven za~ % kona: FF owe + Foe ey fe ubreanje tijelo — konstantno, Konponente ubrzanja su; Pyoosm, + Fecoee, Ls gs a, =e BS 2 B05 + = 4)) ~-0,25 2/6? Pysines, + Pyoined, Bere eet nea ga a/s? a ~ = BG 5 48) = 3,03 aye? odakle je ubreans Te- 0,257 + 3,037 w/e? , a= 3,04 m/e. FoF, Tee oT oasis s,0neF> (uate 0) = 175 + 30,3Ta/9; v= 35 a/s _ AZ, Vertikalna komponenta arugog Wewtonovog 2akona daje akeelera~ ee eija a opliku: a-k(n-G-) Ce Badaél da j¢ akceleract ja konstantns, takoder vrijedi: a = 2y/t?, UvrStavanjen u prva Jednedtba sobiven tra- Bonu vésina: Tag OP? eee ee AB. Te uranic avaia tijelf moteno poste~ vith elijedade avise Jednadze: fe, Uorsanja #, 6%, Jednaka somo po apsolutnos vrijednosti dok ou im onje- rovs razis8iti, Late wrifedi i 2a napetosti 7 4 F, eu reelifite oznaena zato Sto su ona Frojekeije na osi paralelne o %,, odnosno @, daju: +t hee G, VA) =|EJ. v2 6, = me, Gye i Fy = Mig = kG) = kaye dobivent sustay aajer ama, (2+) @, te a ies 2 Batuét de je a naden olugaje a, =m, «m, konatnt reultat je: -,) andg(-) = 0,456 444 9/0°. Mate jeaneasbe: gy pp er mvé — shijedi aa teda je v =V¥7ow fe breina najveta 26 a = 0 316 w/o me 1138 ka/n, 80 452 Ako Je sila trenja koja djeluje na tijelo jednaka Jednoj desetini njegove teZine, onda to za tijelo na kosini snafi jednu desetina one Komponente tezine koje Je okomita na ploha kosine. Dakle, ako je nagib kosine odreden kuton <, onda je P,, = 0,16 cosa. Drugatize, 308 mozeno reéi da je koeficijent trenja k = 0,2 - a) Sila koju razvija motor autonobila, gibajuéi se azbrdo, eviadava silu trenja § komponentu sile te2e yarelelau s putom: F = Koco + Gsinec =mg(keoae + sine) = 9810(0,leose + eine) N. b)-U slugaja gibanja nizbrdo paralelna komponenta od G “ponate” sili F (eotera): P = ng(kcosed ~ sine) = 9810(0,1008 « - sine) Ne Ako je sila trenja manja cd aktivne komponeste aile teke, t)- ako Jor Py, = KOcosee < Gsinet , onda je: P< 0, Tada se mora prinijeniti "koteéa" o:ia da bi be odrtala konstantna brzina. U protivnom ée 8¢ vo~ zilo ubrzavati 8 akceleracijon a = g (sina ~ keosa). 46. Da ateg tei 6 Nu omjeru Z enaéi da je iznos one Komponente njegove tezine, a vozilu, koja ie okomita na povréina Zenlje 6 N. Uorzanje koje vozilo ime je:a’= goinet. Yertikalne kouponen- te tog ubrzanja je njegova projekei ja aa os parelelna 2 Es ew e’con( ~ oc) = gsin’ct. a Vertikelna konponenta teZine atega (ti. tezina utega a smjera Z) ¢e 4 vozila biti umanjena za mg". Dakle: -6Ne 1g = mg" = mg(i ~ sine) = mecos’oe , olakie dobivano: cose «YE 47. Sila kogenja uravnotesuse inereijalns sila 814i Je iznos maj gdje a” iznos negativne akceleraci s =O, => acu 38°, te usporenja. Da bismo naSli a’ potejetimo se (v. zada— tak 21.) da predeni pat, a toka nekog vremenskog in~ tervals, tijela koje se giba & nekom stalnom akcele~ racijon ne ovisi o predznaku te akceleracije. Dakle, mi nade pitanje oa’ sokemo ramijeniti pitanjen o at aay li'|-a°), koje glasi: kojom akcele~ Facijon treba ubreavati tijelo potetne braine v_ «0 da 28 5.8 prede 25 a? Oagovor, a = 2s/t? = 2 n/s%, = 200/t? = 209/et%= 2039 N, Sto je ujedno i iznos sile koéenja. nan daje iznos inereijalne eile: ma 48, Splav moteno snatrati izoliranin sistenom. Brzina centra mas ostaje, u tom slugaju, stelna po sznosu i snjeru, Za pronatrani sisten Je voy = 0 a Problem geno svesti na jednodimenzionadal, enatrajué: a no aprokeimirati materijalnim to&kama u nivou vode, U bog dimenzija 1 mase splavi, realna tijela mo¥ koordinatnom sistemu,koji je nepoaitan w odnosu na zemlju i definiran kao oa slici, é¢ center asd imati koordinata: Kad se 1judi na splavi ponakna pomaknat 4e se i sama oplev. Koordinata centra mas koja, medutin, mora os~ tati nepronijenjena, definirana s obzirom na tu nova situact ju ie: mi, (ira) +m, (Ga) +m, (Ba) = Fou Byte, Tey Sadedntasnh ova Laws 6 nin sty divans ae Steere & ea Za pomak splavi a odnosa na zemlju. 49. Jednadtbe arugog Newtonovog zakona 2a evako of ag - 27 = - m8, gAje je T napetost niti. Paktor 2 a drugoj jednaat- bi, se pojavijuje zbog toga Sto Je konae jednako nae pet po Sitavoj avojoj duzini, 9 ked kolotura visi ta oméi niti to je ekvivalentno visenju na dvi je aith, Buduéi da je ponjeranje tijela m,, iz geo- netrijekih razloga, upola manje of onog tijela my, to Je i a) = 20,, RjeBavanjen jednadzbi, dakle, 2 2h - a 33; dobivano: a, 2 timo 1ik a keordi— 50. Sj natni sisten kao na slici. Teresani dio suatrat éen0 “1ikom # cegativnom mason", 04 vatnosti, 2a rjesenje, fu Gano y-konponente conta~ -4 ra mash, boduéi da eva tri promatrana like imeju teussta (centre macf} na toj osi. Ordinata te#ista lika je: Jog, = Brow Boon oun By > TeziSte trokuta nalezi se na b od P, tj. na % oa -B, tebiste kvadrate Jeulehodista, texiste lika uP, koja Je 20 n udadjene oa -£, Dakles 28 nF 0) “2 (Zarn) eAje smo maou like izrazili pomoéu gustoée i volumena (@ Je debi jina Lika), Sredivanjen se dobiva: an? ~ gan + 307 = 0 odakle je n= a(3ty3)/2. Nedutim, rjedense © predznakon + otpada jer bi toda h bio veéi of a. Konatno je rjetenje: h = a(3 ~ Y5V/2 = 0,638 2 B95; Stee 7,2 wf Ba W = 25,66 35 = 9,83 Sha ef = arccon(t ~ v*/262); Bi A- xccoo[E (cose! = 2) + 285 yiceaaaty iccoa + + conse] 362 50%; ren 84 SLen5te Ble Podidi tijelo na nivo 3 m vids of potetnog enati a naSen slugaja dovests ga a polotaj Sije je aplikata z= 3, Boauéi da 5-1 + 23 + JF oareduse put izmeau ava nivoa, time je odreden 5 rad: y Koristan se rad, u oven slutaju, definira kao ona} upo- CT + OF + 6kpS + 27 + 3K) = 385 trijebljen iskLjusivo 2a podizanje tijela na visi aivo. No, buduéi da sile koje istovremeno ajeluju na tijelo, po principu nezavisnosti (tev. Newtonoy “tetvrti zakon" - lex quarta), ne djeluju, medusob- no jedna na drug, 2a ostvarenje nateg cilja bitna fe AekLjutive vertikalna komponenta silf - i to onaj ajen dio Koji vr8i rad uz minimalno rasipanje energije (u nasen slutaja bez ubrzanja); konkretno Je to sila, po iznosu, jednaka sili teii. Prema toze, korioni je rad zapravo jednak radu koji izvrSi sile mg na puta h= z= 30m ili, drugim rijedima, poten eijalnog energiji koja je tijelo dobilo podizanjem na visi nivo: He aene 298 0. | Stapany Kortnog aJelovanse se m= SE. 0,77 « 58. Rad se tro8i na poveéanje potencijalne energije vereta i na dano mu ubreanje: gh + mah Odavae je: 59. Prilikom Kicanja, potencijalna energize tijele prelazi, jednim di jelon, u ajegovu kinetisku energi ju, a drugin rad protiv sile trenja, ti ay wees sila trenie jo Py_ = ingconet, © daljinn bocine ong, sie Je b visinn'Konine (n= 1 m)y ofude ov eiath teviva cooy == ae/oe a) Kinetigka energija u dnu kosine je: 2 B, = BR = math - w= 70? 0) = mein Epo b) Breina tijele a anu kosine je w YEE dale c) Kinetitka energija na-dnu kosine prelazi u rad protiv 498 eile trenja na horizontalnom aijelu puta,ti. By = Fy,0" = kage’ o's Ey/img = 10m. Sox Prema zadatku 21. kanen izbaten breinon v = 9,8 5/2, treba uprava 2 8 da se vrati na isto mjeato - to je period 2a koji erat { ortano. 4) Ovianoet visine © vremens dane je izrazon hevt ate, (rare £3. izokrenatos parabolom; Breina, E1ii je analitiok teraz: v =v, ~ et, pada od saksimalne vrijednoati ¥, = 9,61 #/s na nulu a najvifos toes, a trenatka t = 1, 4 poprina negativna vrijednost prilikes vradania, « vrijednoséu -v, a trenutke t = 2 8. Grefitki joj Je prikes pravac. b) Kinetiska 4 potencijalna eneraija su: 2 2 aye 22 av? p(vo-gt)® | BY _ ay ge , BEE B= BY. Elta 3 et + ES 86 B, = mah = nelvst - 6t'/2) = mavgt ~ ma°t’/2 Ukapan energie Je, datle, Konstantna 4 jednaka: BeBe Be aet/ae MO P c) Ovisnost potenci jalne energije 0 vieini je dana base BL = meh = 9,81h, akupna energija ne ovisi o vieini, @ ovienost kinetsske energije 0 vieini proizlazi iz sakona o ofuvanja envrgij 48,2 - 9,81. Gig U potodaja A kagla ima, © obsiron ‘na polotaj B, potenc!jalnu enerei ja gh koja ee dolankon u najnifi po- Jotas - B- u potpuncati pretvara (asp.preth.zadatar) « kinetstkes nah = () In slike se vidi: b= b= Leos = (1 - cose). Jednaazba (6) anjes dake: y _ ogy «FEET oot Prilikos adara taneta a kugla, zakon 0 o8uvanju kolitine esbanje centieva: oy ay odakle je: v’ = 87 ‘i Jelo teBko 30 N ima maga od 3.1 ke. Gibajuéi se breinon v, ima kinetitka energiju: 2 Ya yee. Poslije neelas AEnog, centralnog eudara oba se tijela zajedno gibaja brzines i ve. am, koja se dobive is zakona © ofuvanju koli8ine eibania: ay, + a, (0) yea. Kinetitka energija oba tijela poslije sudara je: ayaye rk See co aS = ny 2a m= 3,1 kg: Q= 12,4 J, 61. ava pata; : yd anh? Savy = YORE e 16 = 667-107 wig te. 69. U elutaja zenenarive 2 fe koluture, ona oe nalazi a revaoteznon pobiaja, © na tenel ja akon odrfanja za alle, kod rotacionog, gibanja,mora a ravno- tefnom polo%aju ea ma monenata sile pith jednake nu- 1A. (Naine, suma monenata sila mora bith jednake 12, f baduét da ie maoe keletire saneassiva onda je mgpent iner 2 U nagen slutaju na kolotara djeluja ava suprotna momenta Hi H, Sija ou- ma iSSerave: yy of ixd sxe oo ¥ +H, -Fxt + Tye - 9 tse ou F 1-F, atte tose tangenctjeino ajetaje na kolotura u toBkama (-8,0,0) 4 (r,0,0) 4, prema tone, avijek zatvaraju prave katove s vektorima Bi Hy +, = typoink D + groin Fe (nr- 22 T= TF odakle je: TR = Tyr) Tangencijalne eile, 7, 4B, eu jednake po iznosa, 6» suprotae po amjeru, odgovarajusin napetostina niti. To nam onoguéuje da medusobno poveséno jednadzbe Arugog Newtonovog zakona koje moZemo postaviti za 89 ovaki od utes: - Ts ags mg eo =a, 2 Projekeija na aplikatu (0z-0s) daje: - me - 5a, 2 BB Jednadzbe povezujeno gore dobivenon relacijom za T: TR = Thr, i slijedeéon relacijom za a: 2 ay/ag = (XR oC r) = (2R)/ Wr Kombinaci jon jednadzbi dobivano: (eR YRe/ (a, Reser?) ; sR (e) yw (SR ~ mr DRe/ (Reet); ae e) Bact Ty = syayer(Rer)/(a,R+a,r°) = 12/R ») Kea rotactonog etbanja s konstantnon kutnom akcele- racijon kat je odreten pomoéu: @=0Lt"/2, gdje je o- katna ake yract ja. Ako se kolotura okrenula za dva pana okreta za 3 8, onda je: Quran at?/2 > an Or/o. Tangenci jalne akceleracije, tj. akceleracije pojedinih ategn (proastrajaéi apr. tobka (-R,0,0) moteno se ako avjersti da ae dvije akceleract ie potudaraja a Aanose, @ 4 sponensto3 tobei 1 po enjera) 9a: or, or, ayers Fe cre Br. a) KoriStenjen ovog izraza i prve jedned3be(£) dobivano: +Orr)r Ge . Jo. Ako prekeratenjen brzine dolazi do proklizavanja, onge to znagi da je centrifugaina sila nadvladala oil ) 90 koja jo} se suprotetavijala, Dakle, jednakost izmeau centrifugaine eile i sile trenja daje krititki koefi- eijent trenja: 2 2 BE er ako = ime =p k= 1 Protgostviia oe da oe donji tras stipe bitne a8 ponte, tao ov klnetithe enereia stage ovett an rotacion kineti8ka enerehie (oko donjee trae etapa): yg « 1 Fri ara o le je Kinetstha enereija etapa jednata potent jtno! (onp. salatek 60.) enereiii etapa u vee tlkatnm petefaje, Boduds 40 je potenchjelan enerEida stage jelnaka potenetjeino) enereiit conten sane #8098 optereéenog asoa chjelee stupa sozeno uopostaviti re 2 ack Lou frag. at ©) Nosent inetet je Ie detinira tao Fane2, tan sani eno ondatnn Koapenenta atop tie azimano da je rex, 4 Helimo odrediti moment inereije 9 cbziren na krajaja totka stupa. Ukoliko je S povriina presjeka stupa (pri Semu je 7S zanemariv prema 1) onda moZend pisati: = radon = 3S (psoyxt- 2) fax) Osx = 23) ea3 3 (4a? (R~ P)*) Buduéi da se obje avijende gibaju po kruznicane, sile koje djelaju na ajih su aomjerene prena centru. Prema treéen Newtonovon sakonu te su sile (centripe— talne) po iznosa sedusobno jednake: 2 2 aywir, = Born, Ako kutne breine izrazime ponoéu ophodnih vrenena: 2 tings, tote Se oe % Baduéi da je adaljencst medu avi jezdana L konatantna, to je 7, = 7, = 7, pa se jednad%ba svodi na: myr, =a,7 UsevSi w obzir da je ry +r, = L, dobivano: Le BoFe rye eI, +), xy = ml/(e +m). Avo Je my>m,, onde fe $ r>r,, tj. mela evijerda ro- tira oko velike. Da biemo odredill ophodno vrijene svi Jecda, polazine od uravnotezenja gravitacione 1 centrifugalne sile: 93 : 16. 45° 5 Th. 200 kan ; tase? 100000 god ; Ukupna akceleraciia tijela u nekod totkt kreinice, ofre- denoj kuton ec, dobiva se iz resultantne ale P koja Ajeluje na tijelo: T= F/a. WJena tangencs jelne Konpo- nenta, -G,/a=-geine, <0 na lijevon aijelu kruinice (aapon = usporenje), >0 na desnon (epust - ubreanje). Sana aila F je rezaltanta tangenct jalne koaponente sile teke 4 reakciie podloge N (koja aravnotezuje centrifa- gelou oila Fp, smenjena 2a aormalaa konponentu alle tete 6, = mgcose:). U polarnom koordinatnon sustava a kojem je (v.slika) ort me ussijeren od sredista kruanice rena oboda 1 igra wlogu normalnog orta, a ort a%y tie tangenci jalni ort, uanjeren a sajera gibanja tijela, Ce se sila F acti prikazati na eli jededs nati 34 FW 6,2 = nF, - meoinwed, --(P,,-macosec ¥,—nesinude a(e,F, + 2) (aacos « - SEF, - ngsina % = U Cartesiusovon koordinatnom sustava, a kojen je ascisa polotena vertikalno, suprotno usmjerena of smjera djelo~ vanja sile tee, a ordinata horizontalno, uemjerens az uz horizontalne komponente po8etne brzine tijela, ée prikaz sile ¥ biti: ¥ [tmecoe ax - 8S coee = (ageinecieine] T + + [leccosse - Speinee + (ageinat)ooe oes 2 = (egcoster - coaec)i + (ngsinzee - ME sinw = sf = 20,7 + 03) Vrijednost akceleracije dobivamo, bilo iz precg, ilo tz drugog izraza za ¥/m WLP emma Brzinu ¥ u ovo izrazu odrequjeno prema potetnim uvjeti- ma, na slijedeéi nadir Saonice polaze 9 visine h, gaje ot Ytnu potencijalna energija mgh, a kinetisha energija jednaky nuli. Prema zakonu © ofuvanju ukupne energije, nakon ulacka u krunicu, tijelo ima jetnaka lakupna energiju, tj, mgh, koja je, medutin, zbroj ulije- @eée potencijalne energije: mgh’ = mg(r + reos s) odgovarajuée kin tke. Dakle, kinetidka energija «ijele a nekoj totki kruznice moZemo izraziti kao: ~ B, = ag(h ~ r - reosee) Sto omogudaje odredivanje brzine: vs Veena - Fl + cose)/n) « uvrStavanjen w izraz za akceleraciju, dobivano: a= \[1 + Beostec + 12(1 = Neos + (2 - 8)? Za nau vrijednost vieine h = 51/2 imaro: alf20 + Beos%ee - 1Beosee ad jo brsina ohonita, oata je «Gal, otakle je, konkino: Konent4r: pieiovanje akceleraci je T prosatraé u saoni- casa o8jeéa kao pecudoailu ¥” = konponentana - ma, Bag Drogi ri jebina, Noy a to $0 uprave resultante ait: F., (centritugeine) img (sile teZe), tj. realnih sila koje djeluju na tijelo. Taine, Tog peotosanja fikene putanie (Bint po Kojise se fivaje saonice) contritugninn ae aile kospentira reak= etJoe podtoge $ normalnes Konponentos alle tele 4 ona 36 irvana, 14+ 28 nepeaisnog prosatraba, aanifentira a pri- taku na podlogu, a an procatrata a anonicame, 4 kombinaciji sa silom teZom, kao pseudosila F’. 96 82. Uenimo pravac gibanja aviona za ondinata pridru- Yenog koonlinatnog siste- U mirnoe sustava Sra keta ée imati akceles eh jus PeaTeatsak et aye U sustava S; vezanon uz promatraéa u avionu, bit Ge: Weateateok . Ako se sustay 5’ giba jednolikom brzinom u uzdut crai- nate, onda su koordinate neke toske u njenu izrazive pomoéa koordinata w sustavu S na slijedesi natin: xfex-ut, yay, svat, tet be viano vi2é wrietnost akceteraciie « konkretnon nluiaje polazing od lene detiniet ier gy 08 ca ae: sein te: 3 = Big dE. few G axe ay > 2 Fe amSE Te SpA Ze arsodt ars Oe 7 * ALO aE Ofx= at) as oz = lis TXT. ute z seo bes0dt ? * geeoat fava a gibanju S$’ odavde ge biti: inl gt DT Tee deat 7 gewet e = ie e04F a U oustava vezanom uz vozilo, osim sile teze, na tijelo dje- laje jos 1 pseudosila — ni, koja prom Likaje 04 vanjeke sile tee, veé raf a vorilu ne raz registrira samo njihova rezultanta: mg’ = og - oa kao “svoju silu tezu", t), kao tekina tijela a vozila: ag’ = a Ye + a” — aacos +o) oajer teZina je,dakde: me. v2 Bein + wf etn ne Za slobodna Sesticu, koja se giba malin breinana, energija je mirovania, 5, = 8,0°, vrlo velika naspran kinetitke energije. Presa tome, buduéi da je ukusna energija slobodne Sestice zbroj kinetiske enereije i eneraije mirovanja, B= 5, ne radi o Relim breinana, tj. radi se relativietisko; festici. U tom stugaja vrijedi: + Ey) @ naien se slugaju Rem? 4 ae Iz zadanog uvjeta je: 98 Soa ha prosatraga, iba brzinon v = 0,80: relativistitke Sestice, koja se, 9 obziron 2 fz = 1,66m, = 9,11-10792 kg. Masa mirovanja elektrona : m, Dakle, masa elektrone koji ae giba brzinon v = 0,8¢ Hg a ayebm, © 14521072 be « ») Ukupne enereiia Jet gg 2 a3 parc y Kinetitka energija je: 2 1074 EyeB ago? = 5482074 J, ©) Lorentzove transformaci je koje povezuju koordinate 2 mirajagen susteva S i gibajuéen (relativnom brzinon 4, 8 cbziron na S) sustava S’, glase: Neke Je (x,y,z,t) “polotas" jednog of elektrona a -prostoru u mirajuéem sustava S, a (x’yy", 2°,t") ajegov “polo%aj" u odnosu na sustay vezan uz drugi electron (5°). Tada je v = x/t = 0,8¢ brzina elektro xl, ajegova brzina 9 obziron na sustay S’, vezan az drugi a a cdnosu na mirajaéi sustay 5, av’ elektron. Elektron uz koji je vezan sustay S’ se giba istom brzinen kao i prvi elektron, ali a suprotnon snjera, Bto ge uzima u obzir (Lorentzove se transfor— eacije odnose na konponente vektord) cuprotnin predzna~ kon: u =~ vs Dakle, relativna brzina dvaju elektrona ae: : Ere SARE 5 (va x/t) = 2 = 0,980. ta de 2 ee 15 Vigimo da teorija relativnosti, 2a velike brzine, kori- gira klasi8ni zakon 2brajanja brzina (v‘=2v). 86, OznaBime put koji je mezon predao, a naden sustavu S, 0,99) - 5000 m), # ajegovu brzina aS sav U naSem austava S mezon je ivio: 16,7-1078s = 16,7 4a © ‘taj vremenski interval moZemo, Lorentzovim transforma~ cijena, poverati s vrenenskim intervalon u sustavu 5, odabiraéi apr. da x, x5 opisaja poloza3 mezona u S’. tio, budugi da je S’vezan uz mezon a njemu se mezon avi- Bey jek nalazi na istom mjestu, tj.: x{ = x}, odakle Jet eee Da bieno odredili predeni put u sustavu S; pronatrajao 2,36 ps. zamiéljena inverzna situapi ja u kojoj bi mezon airovao, a zrak jurio oko njega, Tada_je duzina zraka 9 Lorentz~ ~kontrahirana { iznosi: s\i-v"/e” = 707,5 @. loo 87-4. P = 25035,12 Nj preza tome (Bernoullieva jednadzba - v. zadatak 96.) je flak ismedu papira niti of atnosferskeg. ae “108 2 atm + PPAR atm = 546 atm = 547710 Pa: 2 ov) rae ri 42,2 ORO AE = vp varsar = BE ae? x 7,8-107 93. Prema Pascalovon zakona je pritisak na dno posude hapunjene tekaéinon svugdje jednak, tako da se ravacte Ea neée porenetiti bez obsira na polotaj i tefina pred meta koji plata po povréini. Mhz Prije otpudtanja ée, prema Arhimedovom zakona, ra Loptu djelovati sila A koja ée po iznosu biti jednaka tekini flaide (tekuéine ili plina) koji istisne tijelo (414 dio tisela) uronjeno u taj fluid, a usmjerena 3 vertikalno uvie 1 ima hvatiite u tezista tijela, Nien 60 iznos, dakle, biti: Ae pve adie Je p gustoée fluida, « V volunen tijela uronjenog u fluid. U naden slataju je = 1000 ke/a’, v = 41° R? 87. Miti u jeanom slugaju se nivo vode neée promijeniti. oh. ded Na lopta Ge prije otpuBtenja takoaer djelov ti, ali u euprotnom emjera, i sila teta: Gene Pr vrBina, potencijalna energija (jednaku radu koji treba tome, lopta Ge, na dubini h, imati, 8 obzirom na po~ atrositi na potapljanje lopte do dubine h): are? 3 (Aon =p - aden koja ée, prema zakonu 0 saavenju energije, biti jednaka potencijalno) energisi u najviso) to&ki y koja lopta dosite nakon Sekakanja iz vode: 3 ASE -aygn= nen Odavde je visina do koje de lopta isko&iti jednaks 2 ye @BE an Ne semoj povréini ée energija biti u potpunosti Kinetivxa 4 opet preaa zakonu 0 saBuvanja energije jednaka potenes jalno, 2 ape? ar. GEE - yen 2 Odavée je breina izranjanjar ve perez en ot Avpimedove sila T priaratena touista (a: 3) potonl jenoe ijela. Tenosi tin ila su: Gapis ; a gdje je S plostina popreénog presjeka letve i 9, gustoéa vode. Buduéi da se eieten nalazi u ravnotezi, vo ée su a monenata eilf, © obsirom na tofku C, biti jednuke nuli: Hyg + yg = FoghE + Fygxd = 0 Voktoraks prodakt Hjqx Go *eledats w alike”, « proguxt F,_x% "iz alike". Prena tome ée gornjo) jednadzb:. odgova~ ‘ac’ rati elijedeéa jeanadiba: rag Gein RegiB- Fy + ryg° Arvin Fo sd) (-F) koja se redueira na olijedeéa skatarnu jednadzbu: L a)Gsin(§ ~«) - (L-a - Z)asin(s odnosne nat oL 103 Jp LS cosm = (L~a- Fp sxcosa odavde se dobive kvadratca jednadsta: 242 xs Ba -zaeo fo Eije Je rjedenje: pas Yana)? - E020 Budaéi da je x

    You might also like