CAP = Nacionalna i sveudiligna kenjinica 400414044 ae eA Renate Lachmann Niz “Teorija knjiZevnosti Phantasia / Memoria / Rhetorica FILOZOFSKI FAKULTEY MUMUNISTICEE 1 DRLETEHE AHCANCSTY LR GREE - 6 SHAM EROD? Miike. Orwicrs so: Senls Izabrao i preveo Davor Beganovié Priredio Vladimir Biti © Matica hevatska 2002 neem nes Flioscfifekoga Naklada Matice hevatske fo Sagreben ‘a nakladnika Josip Bratulié Usednica Jelena Heleman Likoyna i tehniéka oprema Luka Gusié Peiprema i tsa Tehnigki servis NZMEL MA’ ISBN 953-150-5608 ngosoo.Opaska o fantastici FILOZOFSKE FAKUILTSY “smanisnitet : eaveracie mse tsonee Se Reacts Yael, Rascijepljeno procjenjivanje fantastike ima povijest koja pprethodi oblikovanju fantastitkoga nadina pisanja u knji- Zevnosti potkraj osimnaestog iu prvoj trecini devetnacsto- gastoljeéa. To je povijest prosudbi koje se tiéu dosegnuéa mod maite u rasponu od predotavanja do unakadenja. Pri tome se radi o vrednovanju fantastike koje pokusava obuz- dati njezinu ekscentriénost. Dok oslobadanje mo¢i maste znati ekscesivnu proizvodnju slika, njezino pripitomljava- nje stjebe obiljezja ikonoborstva U recenziji pripovijesti E. T. A. Hoffmanna napisanoj 1822. Walter je Scott zdravu i odmjerenu moé maite, imagination, suprotstavio bolesnoj, pretjeranoj, fancy, i na taj natin obiljeZio onaj rascjep koji je vee u antici karakterizirao odredenje fantazma. Tako jo8 Aristotel, spisu De memoria et reminscencta, pridaje fantazmu nestalan status: cn je slika éega odsutnoga sa dime je povezan izmisijenim odnosom sli¢nosti. Pritom ga odre- duje napetost izmedu »prisutnogas i »odsutnogas, »nere- ferentnogas i »referentnogae,vistinskoga« i »himbenogas. U tradiciji koju predstavijaju Ciceron u De oratore i Kvintilijan u Institutio oratoria fantazam se pojavijuje kao effigies, simulacrum, imago. To su varijante pojma slike koji vie ne ustrajava na sli¢nostima. U samom kon- ceptu proizvodnje émago i simaulacra sadrZano je poni- Stavanje slignosti koje nastaje uslijed visio insana, a ?jeva odrediti kao pretjeranu. Kvintilijan ta potonju ne oki isto insana aastaje simulacrasn! kab himbens slika tao figura mist jedne pseudotogike koja porige ‘oscilan- tno kretanje izmedu »istinitogas i mneistinitogas, arealno- fue virealnogae. Otada se poetike eutvaeiy yrednova- inju dvosmislenosti simulacruma, fantazma. Ne geottovo suprotstaijanje fancy i imagination nastavla se suprotstavjanje onormalne: fikti> i fantastike. ranrmotika se pritom pojviije kao hereza fikcije, Oa © poigrava pravilima koje jeultuca propisuje’ fikcionalnom porate etoliko 8c prekoraéuje nosme mimetic kon- vyendija, iopaéuje kategorije vremena, prostora i kauzali- rence povrjeduje Kategorie prmjerenostlisEnOS S obsirom na oblike svoga suprorsta ania fleet fantastika se predstavjau tt oblika. Kao wzurpacta kee (fantazar seu tom sluéaju motivira U2 ‘pomoé fikcionalnih parame: > prekorsdenje (fikcionalni parametl jo uvijek wujede, all se azvtage do krajaost) | kao provufikeija {Gkcionalni pacamete u njoj gube vejednos Pored legi- timnog fantazma u prvom, pojavljuju se fil bola u dragom i apsolutni fantazam w treéem slucaju. Fantastitki se diskurz razvija 0 razligitim varijantama, prema tome Kaki se knjdevnl i izvankniizew® diskurzt porijesnog ii aktualnog podsjeta u niente intertekstual- ho preraduju (apr. mit, bajka, legend, awanturistighi 10- an, gothic novel ili pak diskurai prirodnih znanosti, ezoterike, filozofije...). Razlike u konstituiranju smisla do- ju nam govoriti o dvama tipovima fantastitke knjizev- reat. Za njihovo je ramlikovanje peesudno u Koje se smi- scone perspektive fantazam pomige odnosno jest lite perspektive uopee dopustene. semantisko diferenciranjefantazma koje nastae slo nim procesom pridavanjasmista, alii njegovoga uskeaéiva- 10 r nia, verano je 2a tematiziranje ili netematiziranje zaéud nossa. Alo jf reins tutartelstowne rl a on ugeenom meres u sla $ paihvaéenim kriteriima reainosti, ai suzastapici Mpapoviedat, Dudu dase ove perorlieane ono ne instancije bave éudenjem nad neobjas 0 x ve a jainjivim — 3 mogul taniere fanaa ao prievae it jae — ute pep gosrdie irae ja potiva ra istim kriterijima. Pritom i ¢ strane, fone motivacijski sklopovi koji Seon si ul nine var ae apie KOU E 1A Hofmanns, Gérréa de Nowa, Fodor Doxa : stg rug ais, s dre strane ves season fant vdvastanovia neous med sod nog snepodngs Unusual izjalowjenye nje- potiée interpretativni rad tumaga (ape Jacques Care, Jan otod, Aleksandar tn Heng James). Od th ipora fants ‘ekstore ko tsa unutar referentnog okvira odobravaju kakvo, . mala nexaoa neo waarzikot one ko ga ct, i be jetta 0 mo eduziajy se koordinate | se uo uj natnag na same sebe hermetiziajudl se Model tumatenaproiedei fiom Gaia Sh akav hematfantezan upen ini ne mop se pore! ta Hae unuatelsualne raze (np. raz vata, okow, Bi i n Yee joy Casares, Jorge Luis Borges, Flann Nehermetigni fantastidhi ticki tekstovi cazviaj ju ste i pret mil o poseta Tamezam manifestan lao longi Loge, so prodor nebo: Postojeporedak tom se ania izmedu nob sibs, neporraetipozatst fala dogadaja pojavijuje kao granica iemedu ke ‘ contingencije a "tegranice unjezino} ropustljvostii prekoraéivost ‘Atoopet opus yjerojatnost, ponavijanje), « koju najéesce utjelovljuje pro- aaatene sata} A088 pojaveilidogadaja kao kontingen- | suet pripovied Nepredvideno, Tanenadno | near ide i kxo konstrakeie, kao smisienog® ili besmislenoga- : inénivo nasino narusavaly taj obzor i vode dezautomat- Osobito je >klasiéno}« variant fantast ce (predromantiCar- zach mehanizame cumaéenia koji vrijede u okvirima ska fantastika Jacquest Cazortes, fana Potockog; romanti- ispriposiedanogs stn Dopadaj kao shéaj stavlia na éarska fantastika B. T. A ‘Hoffmanna, Prospera Mériméea, uc ie vit snost odvijunja zbivanja i radnje kao i mo- iAicksandra Puskina; postjeromantiearsha fantastika ranog sutnost nino planiranja i obrazlaganja. Umjetnost fan- Fjodora Dostojevskog, Henryja Jamesa) stalo do konstruk- ne We ad btlone) te dvije funkeije, uspostavija umjet- cije sernantike podvojenosti koja vidokrugu uvijek zadr- coat “Arab il ene) eve izmedu radnji, dogadaja, pojava Sava oba pola, ne dopudta nikakvo jednoznatno tumate- ‘sta Ambivalence kontingencije rabi argumentativ- nije, a ipak samu dielatnost tumagenja Gini pokretaéem om satin. neodredivu se obligju i dvostrukoj funk- pripovijedania. ‘NerazjaSnjivom dogadajt, éudnoj pojavi, etic, 0 ee nog dogadaja prosyjetitelisivo i prazno- Pe pralim poremecajima osjetinoga optania efekt se pri- veri, Opfaranost razofaranost dovode u meduigeu na pisuje na dvostruk natin; it vzazosnost iGudesnost proizvo- wan ne se barra koja th dijelt peskate w obs {i njihova kontingencija ili se pak takay utinak izaziva snes togika se sspravoogee i oneispravnogas, enereal- njihovom tumativoscu Kio nekontingentnih pojavailt eee ealnogay semo prividno nadrazuje, jet se radi planskih prouzrodenja kakve imvanzemaljske inteligencie ean pole nesigumost Sto ga proizvodi oscilacija Pesroje strategie koje racionalno zadrZavaye kontingen- heaves olovina. Tstaknuti su primjeri postupka iznova tno, a ipak pokusavajt previadati kontingenciju. U tome James te, Jan Potocki, Aleksandar Puakin, Henry postupku bitne ulogy igraju da nagina uspostasljania Tr eredcomantt ; uzcognosti. Jedna kauzalnost OPOvFBAVE prosyjetiteljsko— oj fantasti ae arskoj i poslijeromantiéarskoj neklasi¢- racionalistitko: ‘migljenje i kontingentni fenomen isuje variant smbival ito w njezino| grotesknoj { apsurdnoj Kealou prirodnom porctku, dok se drug iskazuje kao vst Yaranth ambivalencie se sluéaja ukida. Smisao onoga Sto smanije odnosa«. U fantastitkom diskurza previadava ta yoljnos th n eee promatra se krtithi, kako bi se samo- “deuga vest kauzalnoga misljenja kolu se ‘moie opisati kao vollnost 1 nekoherencia ofitovali kao indicija manjkava maniju éija je nakana da kontingentno prowumaci ka io tain robadativo. : . tO gotovo nemoguée, bezrazlozno ili anak te iz opazenoga t ‘poluopazenoga uspostevt spojeve zapanjenost pe cowed se ili opisuje bez posredovanja uz &iju bi se pomoé wslo U UAB tajnovitim razlozina 1 Kbeiénoj varie inje. Nasuprot tome, fantastika u svojoj acocimma, Cudnovati dogadaj kojt nastupe bez, ikakvog, voljaza ° vaca koristi sumnju ak i tamo gdje njena posrednista, kaka neobjasnjiva Powys sudaraju se S x jazasemantianjm imistira na raznjenk Ona a posto ocekivanja sto gaje objet instancis odgovor- doprevoden j konverziji slucaja makar joj ine bilo stalo na za jedan tip poimanja svijeta (kauzalnost, konaénost, Spek, Lu pro \ja samovoljnoga u podrugje motiviranosti. Pa 2p , /u procesu pridavanjasmislaiu njegovu uskraéivanju Bostaje odredbena za fantastic tekst. j, taanstvena pojava, rnastupa bilo kao nositelj negativn ‘smisla, kao reprezen- tant smisnone ispraznjenosti svijet ii ko nositel} pozitiv- nha smisla, kao imaginarna prisutnost svih alternativa i nibovih moguénosti —ili pak ebdege stanje u kojemu se aoe mister) upozorava na. nestalnost SVaKOR smisao- tox poretka. Fantastika inscenira himbent smisao kako bi sootkrifa prividnu smistenost fenomens t njihovih pove- anosti, Fantazam u tom siucaju nastaje iz smisaonog, anja sluéaja, odnosmo: samim uklapanjem slutaja tt poredak nastaje fantazam sisi. Svejedno je proizvode fi fancazam fantastitkome tek- gra ono éudesno, strasno i tajanstveno koji u njega prodiry iavana, ili se on projicira iz ‘unuteaSnjosti prema-van snovir ‘ma, halucinacijama, grozniéavoscu ii duSevnim oboljenji- tna. protagonista: u svakom se sluéaja rast stanovita Tanerstéka knuzatnost, fancasticka peedotiba 0 vrer it i prostoru Koja motivira fantastizk logiku radnje. Preko- Fatenjima se common sensa legitimist ‘poremeéaj, Kako percepeije (koji se tte ubi, ffi osjetila dodira), tako i fnormi ponasanja. Pa ipak, telanike egitimiranja i motivira- nja niu kojem slugaju ne ‘depotenciaju verbalno proizve- Geno fantastizko, one ga samo zakkanaje i drukéije rote- tee ne astra njegov istinsks status te tako Pr suSujut ngresivnost njegova obracanjaosfetiina | ra kiu aera ekerovima u Kojima pripoviedae il protagonist pod- fijezu razonwtavajuco}éaroli fantazma njihova se distan- ca prema njemu topi, one posijedn, « oven! kompo- opustaju pred njim. jvnih) semantigkih pa- agenju izuzetnih zbiva- Zesto su prikriveni tragovi orijentacija na smisao Pritom sluéajan, neobjasnjiv dogada vicii sadrZzane zastitne zone Ne P* U nacetu odstupajudih (alternat sadigmi koje se manifesticajy v tum nja, @udnih pojava ii tain, “ tinegran Onc cna sino kao ezoteritko, vedi ao specjlistitko ili zaboravljeno poznavanje magi i anje mi il praksutojsefunkejsukoblivase naam instance odane common sense koju w fantastickim ke stovima éesto predstali prosrjeceni pripovjedaé, Taino se ezotericko zmanje pojavijuje kao protuprosyjetitejsko ses proinvedeno odredenim nedostatma prosrettl Sea, Ono funkcioniasoteroloth odosu on pore ° inept oz — poprina sven sn il dlplotine wocnosu majos neotkriven svijet-Toznanje it groZava ili objaljue spoznaju i spasenje. Sam pri sedate soe sonaje aman ojese eajuje od nega io kojem on lzjeSeje wednuje se aut smog etm i roger. Pripovjedag inal ape predstavljat prosyetitejstvo ili zawzimat, redene ‘prosvjetiteliske stavave u odnosu na praznovjer- ies coro fenomene rane znanosti koje jo8 uvijek wihvacene ite li mode istovremer ii aera s tajnim znanjem. On je éesto eet ik prisien postupno napustati prosvettel : 9 pustati prosvjetitelske stv ies dot “a postojanje neobjasnjiih ponva postal pfemodn amin im poy ie nea pred ai zomalnoe ‘ananja, nego, makar i s oklijevanjem, ijeze fascinaciji koja pril én0 pallet fcc op sae ono Boj oetno came ine nv leet a ce wna ans poe Z oe as ‘svoja tajna zanja nisu samo kab: t ala, alkemij ozs {pornvanj pon zaanost tek, jes i anost i tehnik 2bog vskog supeasozeaost in hermettnin {bo sok netazuaieee posjeduje nesto prijetece, moze se u fantsttkome testa pola ta aan zz. jedi mutaris mutandis 2a raioskopi, dageroupi, ; iu, 5atomsku fiziku, genetiGku tehnolo- fotogeatju, astrofizik, giju, Kibemetita itd. Moment fantazma 22 nestruénjake i Hale taje kao tajna. Nositelj toga znaniatainon modi topstabljentizabranicl, Oni sew fantasti¢kome tekstu de- eonizicaju i providaju magiénim sposobaostima ‘Teinja pretjerivanju i ekscentric svojstvena fantastict yodi prekoravenju okvira tajaoga ispecijalistitkoga znanja vod ree otvara fantasitko znanje i zaposieds stunovitt rprazna mjesta spoznajes. Upravo Koncept Togofantaz- sa pokazuje do Segaje fantastic, ‘ukrajajem slutaju, stalo: mia Pcfopike alternatimnag zanja, U tome se, meduti, eo nati dns fantasike prema kalturelnom paméenii “Vtoliico Sto fantastika sjedne stcane priziva ‘aboravijenc ili are arane, potsnute alcernative ii one koje jos uvijek ne pripadaju opéem znanju, as druge predotsie Oe Sto se Jo$ nikada nije dogodio, ona moze sucelit kulturu (arhe- oloski) s njezinim zaboravom ili (futuroloski) s njezinim wjos-ne-sovarnostimas. Konstrukeija slofenih alternativa meenjau Kojima se odbaéent, nedopusent nisnomh model snijedaju s logofantazmima 2a koje se Cink da &udoviinom ogiom zasnivajy nestaene sustave wijedt osobito za idasika moderne fantastike Jorgea Luisa Borges. Unjego- a slugaja fantasia nastupa kao provuprojckt kulturale hom paméenju i njegovo} sto usidreno} imaginativagj medic, Na taj se nacin ona pojavuje kao modus rePre- ontacije ne samo jos-ne-viddenogs, vee f jo8-fie-mislje- noga. Tigeratura je fantastiénoga knifZevnost Zudnje Koja © onfigaracjama drugoga uprisutnjuje gubitak odsutnost. Fantastika je Zane drugosti Koji se uw Konstrukeijama PO dragja protustvamoga t protufaktiénoga odrige Konstitur tivne dimenzije Zivotne realnosti {fakti¢nosti. Insceniranje ddrugoga kuieare ne znadi samo projicranje alternativnih 16 syjetova vet i isprevijanje nedi i prisilafaktiéne kulture. Pa ipa ses fanaa puke bilanciranje deficita bilo bi odveé jednostrano, jer bi redukeija zanemarita kako njezinu ludistigke dimenaiv, ju prema semantiékoj rastcoSnosti, prema vis 7