Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Mcdinalds
Seminarski Mcdinalds
SADRŽAJ SLIKA
Slika 1. Marketing
miks ................................................................................................................. 2
Slika 2. Proces
marketinga ...........................................................................................................
3
Slika 6. Kanali
distirbucije ...........................................................................................................
13
Slika 7. Istraživanje
tržišta .......................................................................................................... 17
1. UVOD
McDonald’s je jedna od najpoznatijih robnih marki širom svijeta. Ovaj studij slučaja
pokazuje kako McDonald’s kontinuirano teži izgradnji svog Brenda (svoje marke), tako
što sluša svoje mušterije. On također ukazuje na tijesnu povezanost različitih djelovanja
u marketinškom procesu.
Početni zadatak jeste doznati ko su potencijalne mušterije, neće svi željeti ono što
McDonald’s nudi. Ljudi koji su vjerovatne mušterije za McDonald’s su poznati i kao ključni
posjetioci.
U ovom seminarskom radu, a na osnovu studija slučaja koji je preveden, obradiće se
marketing miks i istraživanje tržišta koji su od znatnog uticaja za uspješno poslovanje
McDonald’s-a.
2. MARKETING MIX
Kada se govori o proizvodu kao instrumentu marketing mixa, misli se na razvoj takvog
proizvoda kakvog kupac želi.
Sva četiri elementa marketing mixa su podjednako važni, kao i njihova međusobna
kombinacija. Samo niska cijena, dobar proizvod ili odlična reklama neće dati tako dobre
efekte kako bi bilo u slučaju njihovog kombinovanja. “Kombinacija tih elemenata
ostvaruje očekivani efekat, ako postoji usklađenost sa zahtjevima potrošača, dobra
usklađenost među instrumentima, usklađenost sa izvorima preduzeća i kada se stvara
relativno trajna konkurentska prednost”.
Optimalna kombinacija marketing mixa bitno je uslovljena karakterom djelatnosti
odnosno tržištem na kome preduzeće obavlja svoju poslovnu aktivnost. Strategija
proizvoda se razliku zavisno od prirode proizvoda. Kao opšte pravilo, strategija
standardizacije se češć koristi kod industrijskih nego kod potrošnih proizvoda. U okviru
potrošnih dobara, netrajna potrošna dobra zahtjevaju veće prilagođavanje, nego trajna
potrošna dobra, jer se netrajna dobra više prilagođavaju običajima,N navikama i
preferencijam potrošača.
Npr. kod netrajnih dobara značajnu ulogu imaju propaganda, unapređenje prodaje i
pakovanje, dok su kod trajnih proizvoda svi instrumenti značajni, a pogotovo lična
prodaja, kvalitet i cijene.
Osnovni cilj marketing mixa je da preduzeće putem njih utiče na zadovoljenje potreba
potrošača, tako da se svi instrumenti integrišu i usmjeravaju ka potrošaču.
Kada pravimo marketinšku strategiju za svoje proizvode ili usluge, uspjećemo ako svoju
pažnju - usmjerimo na Potrošače. Ako nemamo Potrošače, svi drugi aspekti poslovanja
postaju suvišni.
Zbog toga, u posljednje vrijeme, stručnjaci već tradicionalnom konceptu 4P dodaju još
jedno, peto P - People (Potrošači).
Zadatak je marketinga da uspostavlja, održava i neguje suštinsku vezu između
kompanije i njenih Potrošača. Da bi se mogao smatrati uspješnim, (i to je možda njegova
najbolja definicija), marketing svojim aktivnostima treba da omogući da kompanija
zadovoljava potrebe svojih Potrošača ali da istovremeno ostvaruje profit kojim
zadovoljava svoje potrebe!
Koristeći detaljne informacije o svojim kupcima McDonald’s-ov marketing odjel može
utvrditi:
1. Koji proizvodi su dobro prihvaćeni?
2. Koje cijene su kupci voljni platiti?
3. Koje TV programe, novine i reklame kupci čitaju ili gledaju?
4. Koje restorane posjećuju?
Uloga proizvoda kao instrumenta marketing mixa je vrlo značajna jer preko njega
preduzeće usklađuje svoje mogućnosti sa potrebama i zahtjevima kupaca, odnosno
potrošača. Preduzeće treba da ima proizvod ili uslugu koji adekvatno zadovoljava potrebe
kupaca, efikasnije nego usluge i proizvodi drugih preduzeća.
Proizvod se može definisati kao sve ono što se može ponuditi tržištu da izazove pažnju,
kupovinu, korištenje ili potrošnju, dakle sve ono što može da zadovolji potrebe i želje
potrošača za proizvodima.
“Proizvod je sve ono što je rezultat opredmećenog rada, što se može ponuditi tržištu, radi
nabave, upotrebe ili potrošnje, sa ciljem zadovoljenja neke želje ili potrebe” .U
određenim uslovima poslovanja, proizvod predstavlja najefikasniji instrument marketing
mixa kojim preduzeće ostvaruje svoje poslovne ciljeve.
Termin zaštitni znak se odnosi na pravno zaštićeni oblik marke prikazan simbolom . Za
većinu ljudi, riječ BRAND je najčešće povezana sa nečim vizuelnim, poput znaka za Nike,
ili poput zlatnog slova M za Mc'Donalds, ili crvenog znaka Coca Cole.
Marke su važne jer utiču na odluke potrošača. Prema rezultatima brojnih istraživanja,
marka je ključni faktor odluke u kupovini i na tržištu krajnjih potrošača i na poslovnom
tržištu. U prosjeku, marka kao faktor kupovine utiče 18% na konačnu odluku u kupovini.
Osim toga jake marke mogu da obračunavaju veću cijenu za oko 19%. Psihološka moć
marki je velika.
2.1.3. Kvalitet
je ukupnost osobenosti/karekteristika proizvoda ili usluga koje imaju sposobnost da
zadovolje izrečene i implicitne potrebe.”-kako je definisao Kotler.
Proizvodna dobra su ona koje koriste proizvodna preduzeća kao sredstva za rad, material
ili komponente drugih proizvoda.
Obična dobra su ona dobra koja kupci kupuju svakodnevno, neposredno i uz minimalan
napor pri kupovini. Kupac ne smatra da je potrebno da prije kupovine provjerava kvalitet
i cijenu proizvoda. U obične proizvode spadaju: kruh, novine, sapun i td.
Posebna dobra kupac nekupuje često i prije nego što donese odluku o kupovini
prikupljanja informacije o asortimanu ponude, kvalitetu, cijeni, uslovima kupovine itd. S
obzir da kupac ovih proizvoda nema u startu sve potrebne informacije, potrebno mu je
više vremena da obavi kupovinu. U ova dobra spadaju proizvodi obuće, odjeće i jeftinija
trajna potrošna dobra.
Defanzivni su oni čija je svrha da ublaže ili spriječe bol, uznemirenost, povrede i tome
slično.
Kreativni proizvodi su oni koji daju neku pozitivnu satisfakciju čovjeku. Dodavanjem
nekih atributa defanzivan proizvod postaje krativan.
Nekurentni proizvodi se sporo prodaju, bilo da je razlog tome visoka cijena proizvoda, loš
kvalitet ili neodgovarajući ukus potrošača.
“Svaki proizvod se zasniva na ideji o njegovoj proizvodnji do konačne realizacije. Taj put
je dug id a bismo ga uspješno prešli, moramo znati njegova svojstva” .
Svi proizvodi na tržištu imaju kraći i duži životni vijek. Vrijeme od uvođenja proizvoda na
tržište pa sve do njegovog povlačenja satržišta naziva se životnim ciklusom proizvoda.
“Koncept životnog ciklusa proizvoda koristi se u svaremenoj privredi kao analitički okvir
za planski razvoj proizvoda i njegovo prilagođavanje zahtjevima potrošača.”
Kada se potrošačima nudi meni, važno je da im se ponudi velik izbor, jer potrošači novac
mogu potrošiti na ogroman broj načina i mjesta. Zbog toga, McDonald’s velik značaj
pridaje razvijanju menia koji potrošači žele. Istraživanje tržišta utvrđuje šta se tačno
treba naći na meni-u.
Međutim, potrebe kupaca se vremenom mijenjaju. Ono što je danas u trendu i privlačno,
sutra može biti neprihvaćeno. Marketing kontinuirano prati preferencije potrošača.
Kako bi se susrele promjene u ponašanju potrošača, McDonald’s uvodi nove a isključuje
stare proizvode. Situacija u kojoj postoji izbor između dvaju dobara, stvari ili alternative
naziva se trade off. Ako je radi postizanja više jednog dobra ili usluge nužno odustati od
određene količine drugog dobra ili usluge, onda kažemo da između njih postoji trade off.
McDonald’s zna da će se pojedino jelo na njegovom jelovniku razlikovati po popularnosti.
McDonald’s-ova mogućnost ostvarivanja profita će ovisi o različitim fazama njegovog
životnog ciklusa.
U okviru životnog ciklusa proizvoda razlikuju se četiri faze:
Što se tiče pravila za određivanje cijena, u praksi ona nisu strogo definisana. Preduzeće
se u određivanju cijena susreću sa mnogim poteškoćama koje su posebno izražene kada
preduzeće usvaja ili razvija novi proizvod ili osvaja novo tržište. Pri donošenju odluke o
cijeni neophodno je uzeti u obzir djelovanje velikog broja faktora različitog intenziteta
djelovanja od kojih je dosta njih van kontrole preduzeća. Ti faktori mogu biti: stanje
troškova, tražnja i konkurencija, državni propisi i javno mnjenje. Pri uspostavljanju cijena
treba uzeti u obzir i uticaj inflacije.
Međutim i najbolja cijena ne obezbjeđuje uvijek i najbolji obim prodaje. Prodajne cijene
moraju biti istovremeno troškovno i tržišno orjentisane.
One treba da budu dovoljno niske da privuku potrošače, a uz sve to, preduzeće treba da
ostvari dohodak. Opasnost korištenja niske cijene kao marketinškog instrumenta leži u
tome što korisnici mogu pomisliti da je kvaliteta izostavljena. Jako je bitno da odlučivanje
o cijeni bude potpuno svejstan marke proizvoda i njegove cjelovitosti.
Metod troškovi plus je najčešće korišteni metod formiranja cijena u privrednosj praksi.
On se bazira na koncepciji ukupnih proizvoda. Suština metoda jested a se cijena formira
na bazi stvarnih, planiranih ili standardnih cifara prosječnih troškova uključujući i stopu
dobiti koje preduzeće smatra normalom ili ostvarljivom datom vremenskom intervalu za
koji se cijena formira. Ovaj metod je veoma rasprostranjen zbog njegove jednostavnosti i
praktičnosti. Ta rasprostranjenost potvrđuje činjenicu da je organima koji formiraju
cijene lakše da sagledaju troškove nego tražnju i konkurenciju.
Marginalni metod formiranja cijena se bazira na marginalnoj koncepciji troškova. Pokazao
se vrlo racionalnim u privrednoj praksi, posebno za kratkoročno formiranje cijena.
Omogućava da se preduzeće prilagođava tržišnoj situaciji iako ne pretpostavlja
poznavanje tražnje i konkurencije. Metod zahtijeva poznavanje varijabilnih troškova i
mogućih tržišnih cijena za svaki proizvod.
Metod ciljne stope prinosa je dobar kada je preduzeće stvarno fokusirano na dobit kao
ciljnu funkciju u formiranju cijena. Slabost metoda je što se koristi procjena prodaje da
se odrede cijene, a ustvari obim prodaje je uslovljen cijenom kada postoji cijenovna
elastičnost tražnje.
2.2.1.1. Metode zasnovane na tražnji i konkurenciji:
čine samo dva metoda:
metodi zasnovani na tražnji
metodi zasnovani na konkurenciji
Kod metoda zasnovanih na tražnji počinje se sa tržišnom cijenom ii de se unazad ka
troškovima proizvodnje i prodaje proizvoda. Prodajna cijena treba da se ustanovi na
osnovu istraživanja tržišta. Polazna osnova je po kojoj cijeni bi potrošači prihvatili
proizvod. Za uspješno formiranje cijena putem ovog metoda potrebno je sagledati i
razumijeti faktore koji utiču na osjetljivost potrošača na cijene. Pretpostavlja se da
postoji monogo faktora koji na to utiču, a neki od njih su: jedinstven vrijednosni efekat,
efekat svjesnosti supstitucije, efekat teškoće poređenja, efekat ukupnih izdataka, efekat
krajnje koristi, efekat dijeljenja troškova, efekat investicionog postupka, efekat cijena,
efekat zaliha….
Novi metodi formiranja cijena se svode na činjenicu da je najbolje ako se koristi metod
formiranja cijena koji uvažava uticaj sva četiri osnovna faktora formiranja cijena
(troškova, tražnje, konkurencije i ekonomske politike i mjera državne kontrole cijena).
To ne znači da u određenim situacijama neki od faktora nema veću ili manju specifičnu
težinu za određeni proizvod, tržište ili kupca.
“Miks distribucije je skup aktivnosti i procesa koje se bave tokom proizvoda i usluga od
proizvođača do potrošača”.
U praksi postoji čitav niz marketing kanala za potrošna dobra kao što su:
proizvođač-potrošači
proizvođač-maloporodaja- potrošači
proizvođač-veleprodaja-potrošači
proizvođač-agenti ili brokeri-veleprodaja-maloprodaja-potorošači
Također postoje različiti tipovi marketing kanala za proizvodna dobra kao što su:
proizvođač-industrijski kupci
proizvođač-industrijski distributeri-industrijski kupci
proizvođač-agenti-industrijski kupci
proizvođač-agenti-industrijski distributeri-industrijski kupci
Što se tiče troškova distribucije, u njih se mogu uvrstiti: troškovi transporta, fiksni
troškovi skladištenja, varijabilni troškovi skladištenja i troškovi zaliha.
“Promociju možemo definirati kao zbroj različitih aktivnosti preko kojih preduzeće nastoji
da njegovi proizvodi i usluge budu poznati potrošačima korištenjem komunikativnih
medija, te osobnim i impersonalnim uvjerenjem, a s ciljem da se osigura potražnja koju
preduzeće može zadovoljiti”.
3. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Istraživanje tržišta predstavlja sistemsko planiranje, prikupljanje, analizu i izvještavanje
o dobivenim rezultatima, važnim za odlučivanje u marketingu. Najčešći problemi za
istraživanje su: određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analiza udjela
na tržištu, analiza prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna
predviđanja, ispitivanje ponude konkurencije, istraživanje cijena, testiranje postojećih i
novih proizvoda odnosno usluga na tržištu idr.
Proces istraživanja ima pet etapa:
1. Definiranje problema i određivanje cilja istraživanja
2. Plan istraživanja koji sadrži: izvore podataka, pristupe istraživanju, plan uzorka i način
kontaktiranja ispitanika
3. Prikupljanje podataka
4. Analiza rezultata
5. Prikazivanje i interpretacija rezultata istraživanja
Istraživanje marketinga otkriva ove faktore i predviđa kako će se oni odraziti na ljudsku
želju za kupovinom. Kako se mijenjaju ekonomski i socijalni stavovi, tako se mijenjanju i
načini kupovine. McDonald’s sve unaprijed mora predvidjeti i definirati, bilo da broj
ciljanih kupaca raste ili se smanjuje, bilo da će im se navike kupovanja u budućnosti
promijeniti.
Istraživanje marketinga drži do svega što utiče na odluke kupovanja. One često mogu
biti napadnute rasprostranjenijim faktorima nego što je i sam proizvod.
Psihološki faktori su veoma važni, npr. kakav dojam ostavlja proizvod ili kako se kupac
osjeća kada ga kupuje.
Ovi dodatni psihološki faktori su značajno važni za kupce. Oni mogu biti biti važniji od
samih fizičkih koristi proizvoda.
Kroz marketing, McDonald’s utvrđuje istaknutu poziciju u mislima kupaca. Ovo je poznato
kao brending.
Za većini ljudi, riječ BRAND je najčešće povezana sa nečim vizuelnim, poput znaka za
Nike, ili poput zlatnog slova M za Mc'Donald’s, ili crvenog znaka Coca Cole
Nisu svi kupci jednaki. Istraživanje tržišta otkriva različite vrste mušterija. Na primjer:
Cilj posla nije da se napravi novac. Cilj posla je da zadovolji svoje potrošače.. Kao
rezultat toga dolazi novac.
Mnogo je primjera da su prosječne ideje uz podršku mnogo novca otišle mnogo dalje od
velikih ideja bez dovoljno novca. Ako kojim slučajem imate fantastičnu ideju, mnogo
novca i dobre marketinške stručnjake, samo naprijed – svijet je vaš!
6. ZAKLJUČAK
McDonald’s kontinuirano teži izgradnji svog Brenda (svoje marke), tako što sluša svoje
mušterije. Ova kompanija ima izgrađen brend i prepoznatljiv je po svom zlatnom slovu
M.
Kako bi se upoznale potrebe kupaca važno je izvršiti analizu unutanjih snaga koje
kompanija posjeduje. Snage i slabosti moraju biti definirane kako bi se unaprijed odlučilo
o odgovarajućoj poslovnoj marketinškoj startegiji. Kada se jednom utvrde snage i
slabosti tada se one kombiniraju sa prilikama i prijetnjama na tržištu. Ovo je poznato kao
SWOT analiza (Strengths - snage, Weaknesses - slabosti, Opportunities - prilike,
Threaths – prijetnje).
Marketinški plan mora biti kreriran tako da se mogu ostvariti planirani ciljevi. Ciljevi
usmjeravaju marketinške aktivnosti i koriste se za mjerenje uspješnosti marketing plana.
Oni mogu biti vezani sa tržišnim udjelom, prodajom, odredištima, dopiranja do ciljnih
potrošača, stvaranja svijesti na tržištu. Ciljevi ukazuju na ono što marketeri žele postići.
Nakon što su utvrđeni ciljevi, potrebno je definisati način na koji ce se isti ostvariti.
Očitovanje načina na koji će se ciljevi ostvariti naziva se markeing strategijom. Ona
objašnjava kako će se marketinške akcije i resursi upotrijebiti i kako funkcionišu zajedno.
3. http://www.thetimes100.co.uk/downloads/m...1_full.pdf