Professional Documents
Culture Documents
Модул 2 - Сектор машинство
Модул 2 - Сектор машинство
Цели на модул 2:
- Дефинирање на секторот машинство;
- Откривање на карактеристиките на развојот на машинството;
- Опишување на големината на профилот на секторот машинство и географска
застапеност во нашата замја;
- Дефинирање на областите во секторот машинство;
- Разликување на квалификации во секторот машинство;
Содржини и поими:
1.1 Карактеристики на секторот машинство
1.2 Историски развој на машинството
Активности:
- Идентификување на карактеристиките на секторот машинство;
- Објаснување на историскиот развој на секторот машинство; Периоди во развојот
на машинството;
- Презентирање на најзначајните откритија од областа на машинството;
2.1 Големина на секторот машинство;
2.2 Области во машинството;
2.3 Образовни квалификации во секторот машинство според Националната рамка
на квалификации опфатени со стручното образование.
Активности:
- Дефинирање на големината на секторот машинство во глобални и локални
рамки;
- Набројување на области во секторот машинство;
- Објаснување на карактеристики на областите во секторот машинство;
- Препознавање на образовни квалификации во секторот машинство;
- Реализирање на посети - работно место во компанија.
Огнено оружје
Огненото оружје се појавило во 11 век и трајно ги променило начините на
војување како и составите на државните војски. Скапите витешки реквизити кои
можеле да си ги дозволат само аристократите станале непотребни.
Елементарни механизми
Во периодот помеѓу 7-миот и 15-тиот век, кога ерата се нарекувала “Златно време
на исламот“, зебележани се придонесите на исламските научници во областа на
механичката технологија. Еден од нив е Al-Jazari, кој ја напишал фамозната “Книга
на знаење за генијалните механички уреди“ во 1206 година. Тој се смета за
изумител на повеќе машински елементи, со кои можат да се формираат
едноставни механизми, како што се коленестото вратило и брегастата оска.
Машина за печатење
Машината за печатење не била откриена одеднаш. Во 1045-та година во Кина Би
Шен открил начин како да се пишуваат писма и како да добијат повеќе копии. Веќе
во 1450-та година во Германија Јохан Гутенберг направил рачна преса за
печатење на книги. Како резултат на тоа книгите почнале да се произведуваат во
големи колични, а ракописите значително поефтиниле. Сето тоа помогнало за
распространување на знаењето и развој на образованието.
Челик
Челикот бил откриен околу 1800-та година пред н.е. Денес современиот свет не
може да се замисли без овој метал од кој се изработуваат машини, инструменти,
оружје.
Парна машина
Парната машина била измислена од Томас Њукомен во 1968-та година во
Англија. Бродовите и возовите кои работат на парен мотор го отворија патот за
следните нови откритија како што е моторот со внатрешно согорување.
Електрична светилка
Електричната светилка која е изум на Томас Едисон во 1968-та година во САД ја
порече зависноста од природното осветлување и неефективните извори на
светлина.
Компјутер
Компјутерот бил измислен и во целост и усовршен меѓу 1822-та и 1950-та година.
Денешницата не може да се замисли без компјутерите, не само во домовите туку
и во производството и трговијата, но и во вслената.
Интернет
Интернетот се појавил во САД во 1983-та година. Иако не е достапен на сите во
светот, неговото влијание на сите аспекти од животот во современото човештво е
тешко да се негира.
.
Области во машинството
Oblasti mašinskog inženjerstva mogu biti zamišljene kao kolekcija više mašinskih
naučnih disciplina. Nekoliko ovih oblasti su prikazane ispod, sa jasnim objašnjenima i
najčešćim primjenama svake. Neke od ovih poddisciplina su unikatne za mašinstvo, dok
su ostale kombinacija mašinskog inženjerstva i jedne ili više drugih disciplina. Većina
rada koje mašinski inženjer uradi koristi sposobnosti i tehnike od nekoliko ovih
poddisciplina, kao i specijaliziranih poddisciplina. Specijalizirane poddiscipline su radije
predmet postdiplomskih studija ili na treningu na poslu, nego na dodiplomskom.
Mehanika
Mehanika je, u najopćenitijem smislu, proučavanje sila i njihovog utjecaja na predmet
na koji djeluju. Obično, inženjerska mehanika se koristi za analizu i predvišanje
ubrzanja i deformacije (elastične i plastične) objekata pod djelovanjem poznatih sila
(također zvanih opterećenja) ili napona. Poddiscipline mehanike uključuju:
Statika, proučavanje nepomičnih tijela pod poznatim opterećenjima, kako sile
djeluju na statička tijela. Na primer:
Treniranje FMS-a sa robotom koji uči SCORBOT-ER 4u, radni sto CNC Mill i CNC
Lathe
Robotika je primjena mehatronike za kreiranje robota, koji su često korišteni u industriji
da obavljaju zadatke koji su opasni, neugodni, ili ponavljajući. Ovi roboti mogu biti bilo
kojeg oblika i veličine, ali svi su prethodno programirani i fizički komuniciraju sa
okolinom. Za kreiranje robota, inženjer obično koristi kinematiku (da odredi raspon
kretanja robota) i mehaniku (da odredi napone unutar robota).
Roboti se koriste obimno u industrijskom inženjerstvu. Dopuštaju biznisima da sačuvaju
novac na rad, obave zadatke koji su ili preopasni ili preprecizni da bi ih ljudi obavili
ekonomski, te da osiguraju bolji kvalitet. Više kompanija koriste redne linije robota,
posebno u autoindustriji i neke fabrije su tako robotizirane da se mogu same održavati.
Van fabrike, roboti se koriste za odlaganje bombi, istraživanju svemira i u mnogim
drugim oblastima. Roboti se također prodaju za različite stambene aplikacije, od
rekreacije do domaćinstava.
Računarska dinamika fluida
Računarska (kompjuterska) dinamika fluida, često skraćeno kao CFD, jeste grana
mehanike fluida koja koristi numeričke metode i algoritme za rješavanje i analizu
problema koji uključuju protok fluida. Računari se koriste za proračune potrebne za
simulaciju interakcije tečnosti i gasova sa površinama definisanim graničnim uvjetima.
Sa veoma brzim superračunarima, bolja rješenja se mogu postići. Buduća upotreba
softvera koji poboljšava preciznost i brzinu kompleksnih simulacijskih scenarija poput
transoničnih ili turbulentnih protoka. Početna provjera takvih softvera se obavlja
koristeći aerodinamički tunel sa finalnom validacijom koja dolazi u potpunom testiranju,
npr. testovi leta.
Strukturna analiza
Strukturna analiza je grana mašinskog inženjerstva (kao i građevinskog) posvećena
ispitivanju zašto i kako objekti pucaju, te kako popraviti objekte i njihove performanse.
Strukturni lom se pojavljuje u dva opća načina: statički lom i lom usljed zamora. Statički
strukturni lom se pojavljuje kada prilikom opterećivanja (primjene sile) objekt biva
analiziran da li se lomi ili deformira plastično, zavisno od kriterija za lom. Lom usljed
zamora se pojavljuje kada objekat puca nakon određenog broja ponavljenih ciklusa
naprezanja i otpuštanja. Lom usljed zamora se pojavljuje zbog imperfekcije u objektu:
mikroskopske pukotine na površini objekta, naprimjer, će rasti polahko sa svakim
ciklusom (propagacijom) dok pukotina ne postane velika dovoljno da uzrokuje finalni
lom.
Lom nije jednostavno opisan kada se dio slomi, nego je definiran kada se dio ne ponaša
kako se očekivalo. Neki sistemi, kao perforirane top sekcije nekih plastičnih vreća, su
dizajnirani da se slome/puknu. Ako se ovi sistemi ne slome, analiza loma može biti
iskorištena da se otkrije uzrok.
Strukturna analiza se često koristi od mašinskih inženjera nakon što se lom dogodi, ili
kada dizajniraju da spriječe lom. Inženjeri često koriste online dokumente i knjige kao
one objavljene od ASM da im pomognu u determiniranju tipa loma i mogućih uzroka.
Strukturna analiza može biti korištena u uredu kada se dizajniraju dijelovi, u oblasti
analize slomljenih dijelova, ili u laboratorijama gdje dijelovi mogu biti podloženi
testovima loma.
Termodinamika
Termodinamika je primjenjena nauka korištena u nekoliko grana inženjerstva,
uključujući mašinski i hemijsko inženjerstvo. U najjednostavnijem slučaju,
termodinamika je proučavanje energije, njene upotrebe i transformacije kroz sistem.
Obično, inženjerska termodinamika se bavi izmjenom energije iz jednog oblika u drugi.
Kao primjer, automatizacijske mašine pretvaraju hemijsku energiju (entalpija) iz goriva u
toplotu, a zatim u mehanički rad koji eventualno pokreće točkove.
Principi termodinamike se koriste u mašinstvu u oblastima prijenosa toplote,
termofluida, i pretvaranja energije. Mašinski inženjeri koriste termonauku za dizajniranje
mašina i elektrana, zagrijavanja, ventilacije i klima uređaja (HVAC), razmjenjivača
toplote, hladnjaka, radijatora, frižidera, izolacije i drugo.
Dizajn i skiciranje
Drafting ili tehničko crtanje su načini kojima mašinski inženjeri dizajniraju proizvode i
kreiraju instrukcije proizvodnim dijelovima. Tehnički crtež može biti računarski model ili
šema crtana rukom koja pokazuje sve dimenzije potrebne za prouzvodnju dijela, kao i
sklopne napomene, listu potrebnih materijala, i ostale relevantne informacije. Mašinski
inženjer ili sposoban radnik koji kreira tehničke crteže može se nazvati drafter ili
draftsman u SAD-u. Drafting je historijski bio dvodimenzionalni proces, ali CAD
programi sada dopuštaju dizajneru da kreira u tri dimenzije.