Dnevna priprava za izvođenje nastavnog sata

Škola: JU OŠ ''Isak Samokovlija'' /OŠ

Nastavnik: Emina Dautbašić Razred: IX
''Malta''
Nastavni predmet: Bosanski,
Broj sata:
hrvatski i srpski jezik i književnost
Nastavna cjelina (kompleks):
Vrsta nast. sata
Metodička (nastavna) jedinica
a) Obrada
Akcenat ( naglasak)

Nastavne metode:
razgovor, metoda rada Ciljevi:
na tekstu a) Odgojni: razvijanje ljubavi prema vlastitom jeziku, njegovanje govorne
kulture i izražavanja
Nastavni oblici: b) Obrazovni: upoznavanje s pojmom akcenta, pojmom sloga, vrstama akcenata
Frontalni, individualni i pravilima akcentiranja riječi
c) Funkcionalni: razvijanje pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja
ARTIKULACIJA METODIČKE JEDINICE:
Red.
Faze rada i sadržaji:
br.
1. Uvodni dio

 
U uvodnom dijelu časa sa učenicima ponoviti već usvojeno znanje o glasovima, slogovima i
riječima.
Kontrolna pitanja:
 
1. Koja je najmanja jezička jedinica koja nema samostalnog značenja? (Glas.)
2. Koliko bosanski jezik ima glasova? (30)
3. Kako se oni dijele? (Na samoglasnike, na suglasnike i na glasnike)
4. Šta dobivamo udruživanjem glasova u veće jezičke cjeline? (Riječ)
5. Kako se riječi mogu rastaviti? (Na slogove)
6. Šta nastaje udruživanjem riječi u veće cjeline? (Rečenice)
7. A udruživanjem rečenica? (Vezani tekst)

2.
Glavni dio
 
U glavnom dijelu časa navesti učenicima sljedeće primjere:
 
a) Jutros je Alen zakasnio na nastavu.
b) Alen je jutros zakasnio na nastavu.
c) Zakasnio je Alen jutros na nastavu.
d) Na nastavu je Alen jutros zakasnio.
 
8. Šta uočavate u ovim rečenicama? (One su kao što vidimo iste.)
9. Međutim, nešto u njima ipak nije isto. Šta? (Red riječi)
10. Da li neko zna kako se naziva ta jezička pojava kada obrnemo redoslijed riječi u rečenici?
(Zove se INVERZIJA.)
 
DEFINICIJA:  INVERZIJA je pojava u kojoj dolazi do izmjene redoslijeda riječi.
 
11. Ali – zašto smo upotrijebili inverziju u ovim rečenicama? (Zato što određene riječi u njima
želimo da posebno istaknemo.)
12. Šta smo istakli u prvoj rečenici? (jutros – istakli smo vrijeme kada je Alen zakasnio.)
13. Šta smo istakli u drugoj rečenici? (Alen – istakli smo ko je zakasnio.)
 14. Šta smo istakli u trećoj rečenici? (zakasnio – istakli smo radnju, ono što se desilo.)
15. Šta smo istakli u četvrtoj rečenici? (na nastavu – istakli smo gdje je zakasnio.)
 
Znači, kada želimo nešto posebno da istaknemo (neku riječ od posebnog nam značaja u rečenici),
a kada to činimo u pisanoj formi, onda to ostvarujemo pomoću inverzije.
 
16. Ali, kako ćemo navedene primjere rečenica naglasiti u govornoj formi (kada ih izgovorimo)?
(U govoru se obično služimo jačinom i visinom glasa.)  provježbati sa učenicima na
praktičnim ortoepskim primjerima.
 (Nasvesti primjere tako što sve rečenice izgovaramo opuštenim, jednoličnim tonom glasa, a
zatim naglašene riječi izgovaramo glasnije i višim tonom.)
 
ZAKLJUČAK: Riječi u govornom obliku naglašavamo jačinom i visinom glasa.
 
DEFINICIJA: U rečenici naglašavamo riječi koje želimo, riječi kojima izražavamo
emocionalni stav, koje su nam po nečemu u rečenici najbitnije.
 
17. Šta smo, dakle, naučili na ovome času o naglasku ili akcentu?
 
DEFINICIJA: Akcenat/naglasak je svako isticanje riječi u rečenici ili sloga unutar same
riječi. Zato postoje dvije vrste akcenata:
1) AKCENAT REČENICE i
2) AKCENAT RIJEČI.
 
(Mi smo na ovome času govorili samo o akcentu rečenice, tj. o naglašavanju pojedinih riječi
unutar rečenice, dok ćemo o akcentima samih riječi učiti nešto kasnije.)
 
Bitno je još znati sljedeće: da postoje naglašene i nenaglašene riječi
 
18. Koje su to naglašene riječi u našim rečenicama? (jutros, Alen, zakasnio, nastavu)
19. A koje su nenaglašene? (je, u)
 
20. Kako izgovaramo nenaglašene riječi? (Izgovaramo ih zajedno s naglašenim kao jednu
riječ.)
21. Pogledajmo na primjerima da vidimo u kojoj poziciji se nalaze  te nenaglašene riječi u
rečenici. (Nalaze se IZA ili ISPRED naglašenih riječi.)
 
ZAKLJUČAK: U zavisnosti od toga da li se nalaze iza ili ispred naglašenih riječi,
nenaglašene riječi dijelimo na:
1) ENKLITIKE (stoje iza naglašenih riječi:  jutros je) i
2) PROKLITIKE (stoje ispred naglašenih riječi: u školu).
 
(Dakle, enklitike i proklitike su riječi koje nemaju svoga akcenta, već sa riječima uz koje stoje
čine jednu akcenatsku cjelinu.
 

Red.
Završni dio: Domaća zadaća
br.
U završnom dijelu časa sa učenicima ponoviti najvažnije zaključke i definicije i provjeriti nivo
usvojenog znanja na još nekim primjerima iz udžbenika.
 
 
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA
 
Rekao sam Amiru da obriše tablu. (U ovoj rečenici inverzijom naglasiti onoliko riječi koliko je
 to moguće.)
 

6. Izvori za pripremanje učenika i nastavnika: