TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Politehnički specijalistički diplomski stručni studij graditeljstva

Avenija Većeslava Holjevca 15 - 10010 Zagreb

DRVENE INŽENJERSKE KONSTRUKCIJE

Seminarski rad:

GRANIČNO STANJE UPORABLJIVOSTI

Predmetni nastavnik:

doc. dr. sc. Dean Čizmar dipl. ing. građ.

Studenti:

Natalija Barić
Martin Miljan

Prosinac, 2018.
Sadržaj
Uvod.......................................................................................................................................................2
Projektiranje konstrukcija prema Eurokodu.......................................................................................2
Granična stanja.......................................................................................................................................2
Granično stanje nosivosti (GSN).........................................................................................................3
Granično stanje uporabljivosti (GSU)..................................................................................................3
Granično stanje uporabljivosti................................................................................................................4
Granično stanje naprezanja................................................................................................................4
Granično stanje pukotina...................................................................................................................4
Granično stanje deformacija..............................................................................................................4
Deformacije konstruktivnih elemenata građevine.............................................................................5
Primjer proračuna Graničnog stanja uporabljivosti za dimenzioniranje podrožnice na progib..............9
Literatura..............................................................................................................................................12
Uvod
Projektiranje konstrukcija prema Eurokodu

Projektiranje konstrukcija prema Eurokodu zasniva se na semi-

probablističkom pristupu. Semi-probablistički pristup zasniva se na determinističkom
konceptu, što znači da se vrijednosti djelovanja i otpornosti na konstrukciju tretiraju
kao određene, tj. dane su u propisima. Vrijednosti djelovanja uzima se kao 95%
fraktil, tj. vrijednost djelovanja će u 95% slučajeva biti manja od karakteristične
vrijednosti djelovanja, a vrijednost otpornosti uzima se kao 5% fraktil, tj. vrijednosti
otpornosti će samo u 5% slučajeva biti manja od karakteristične vrijednosti
otpornosti. Sigurnost se definira globalnim koeficijentom sigurnosti, koji se definira
kao količnik karakteristične vrijednosti otpornosti i karakteristične vrijednosti
djelovanja.

Granična stanja

Metoda graničnih stanja je semi-probabilistička metoda gdje se određuju

reprezentativne vrijednosti djelovanje i karakteristične vrijednosti otpornost
materijala. Množenjem karakterističnih vrijednosti sa parcijalnim koeficijentima
sigurnosti dobivaju se računske vrijednosti.

Proračunska vrijednost
xk
∗k =x
γ m MOD d
x k -karakteristična vrijednost

γ m-parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstva građevinskog materijala

k MOD-čimbenik modifikacije koji ovisi o trajanju opterećenja i vlažnosti drva

Kada konstrukcija dosegne granična stanja ona više ne zadovoljava projektom

predviđene zahtjeve.

Razlikujemo:

1. Granično stanje nosivosti (GSN)

 2. Granično stanje uporabljivosti (GSU).

Granično stanje nosivosti (GSN)

Dosezanjem graničnog stanja nosivosti dolazi do otkazivanja nosivosti
konstrukcije ili nekog njenog elementa.

Sd ≤ Rd

Sd - proračunska vrijednost djelovanja

Rd - proračunska vrijednost nosivosti

U granična stanja nosivosti ubrajamo:

1. gubitak ravnoteže konstrukcije ili njezina elementa

2. granično stanje sloma ili prekomjerne deformacije
3. gubitak ravnoteže zbog velikog deformiranja
4. granično stanje sloma uzrokovano zamorom
5. transformacija konstrukcije u mehanizam

Granično stanje uporabljivosti (GSU)

Dosezanjem graničnog stanja uporabljivosti javlja se osjećaj nelagode i
neugodnosti kod ljudi pri korištenju konstrukcije.

Ed ≤ Cd

Ed - proračunska vrijednost djelovanja

Cd - granična računska vrijednost kriterija uporabljivosti (deformacija, naprezanje)

U granična stanja uporabljivosti ubrajamo:

1. granično stanje naprezanja

2. granično stanje trajnosti
3. granično stanje deformiranja
4. granično stanje vibracija
Granično stanje uporabljivosti

Granično stanje naprezanja

Naprezanje u elementu može zbog nehomogenosti uzrokovati pojavu pukotina
i pretjerane deformacije, što može izazvati širenje pukotina. Graničnim stanjem
naprezanja ograničava se prekomjerno naprezanje u materijalima.

Granično stanje pukotina

Pukotine nastaju kada vlačna naprezanja od unutarnjih sila prekorače vlačnu
čvrstoću materijala. Pukotine su uobičajena pojava kod elemenata naprezanih
savijanjem i poprečnim silama i one nisu smetnja ako im širine ne premašuju
propisanu graničnu vrijednost uvjetovanu mogućom korozijom, vanjskim izgledom i
nepropusnošću.

Granično stanje deformacija

Deformiranje građevinskog elementa je općenito naziv za deformaciju koja
podrazumijeva progib, zakrivljenost, produljenje ili skraćenje, uvrtanje i promjenu
nagiba elementa, međutim značajan parametar graničnog stanja deformiranja je
progib konstruktivnih elemenata, a nastaje zbog djelovanja. Deformiranje elemenata i
konstrukcija se dopušta pod uvjetom da ono ne izazove oštećenja konstrukcije te da
ne ugrožava njezinu uporabljivost.

Deformacije konstrukcije koje su posljedica određenih djelovanja (uzdužne

sile, momenti savijanja, pomaci u čvorovima i vezama) i vlažnosti, pri čemu trajanje
djelovanja izravno utječe na promjenu deformacije tijekom vremena (puzanje),
moraju biti u određenim granicama. Mogućnost oštećenja površina ugrađenih
materijala i elemenata konstrukcije, treba uzeti u obzir na način da se zadovolje svi
uporabni zahtjevi, ali jednako tako, ni izgled ne smije izazvati osjećaj nelagode.

Kombinacije djelovanja za granično stanje uporabljivosti treba se računati

prema izrazu:
Deformacije konstruktivnih elemenata građevine
Početna vrijednost deformacije uinst proračunava se za svako djelovanje

pojedinačno pri čemu su parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja γG,i i γQ,i = 1.

Elastomehanička svojstva gradiva, moduli elastičnosti (za udio progiba od
normalnih naprezanja prouzročenih savijanjem) i modul posmika (za udio progiba od
posmičnih naprezanja pri savijanju), u proračun se uvode sa svojim srednjim
vrijednostima (E0,mean; G0,mean).

Tablice: Karakteristične vrijednosti čvrstoće i krutosti u N/mm 2 i karakteristične

gustoće u kg/m3 za meko drvo i topolu prema HRN EN 1194 i za puno drvo prema
HRN EN 338
 Koeficijent modifikacije ima jediničnu vrijednost za granično stanje

uporabljivosti (kmod=1), jednako kao i koeficijent sigurnosti za svojstva materijala

(γM=1), pa nema utjecaja na promjenu krutosti.

Tablica: Vrijednosti čimbenika deformacije kdef (EC5. tablica 4.1)

Konačna vrijednost deformacije za neko pojedinačno djelovanje određuje se

prema sljedećem izrazu:

gdje je:

- u inst,i - početna vrijednost deformacije (progiba)

- k def,i - koeficijent deformacije koji uzima u obzir porast deformacija tijekom
vremena (od kombiniranih djelovanja, učinka puzanja i važnosti)

Za opterećenja koja unutar neke projektne kombinacije pripadaju različitim

razredima trajanja, doprinos svakog pojedinog opterećenja izražava se posebno, i s
pripadnim, vlastitim čimbenikom deformacije k def, ovisnim o trajanju upravo tog
opterećenja.

Za glavne nosive elemente konstrukcije koje je moguće nadvisiti, utjecaj

nadvišenja u0 povoljno djeluje na vrijednost konačne deformacije, u fin. Granična
vrijednost nadvišenja određuje se za kombinaciju opterećenja maksimalne računske
vrijednosti
 Gj  Qk,i / 2,

gdje je Gj doprinos stalnog opterećenja, a Qk,i / 2 doprinos promjenjivih

djelovanja.

DIN 1052 (dio I) propisuje granične vrijednosti progiba kao obavezne, dok EC5
daje samo preporuku odgovarajućih vrijednosti. EC5 norma kontrolu uporabljivosti
(proračun deformacija) zahtijeva samo za karakteristične presjeke i osjetljiva mjesta
konstrukcije, što projektantu daje veću odgovornost. Konačna deformacija ufin,
izračunava se prema (EC5, dio 4.3):

u0 nadvišenje nosača u neopterećenom stanju

u1 progib nosača od stalnog opterećenja (G)

u2 progib nosača od promjenjivog opterećenja (Q)

Slika 1: Doprinos stalnog i promjenjivog djelovanja u ukupnom progibu nosača

Netto ili ukupna vrijednost progiba u odnosu na uzdužnu os nosača, unet , definira se
kao:

unet  u1  u2  u0
Granične vrijednosti progiba određene su u odnosu na trenutne i konačne vrijednosti
progiba. Ako posebni uvjeti ne propisuju drugačije, preporučuju se sljedeće
vrijednosti (definirane u odnosu na raspon L grednog, slobodno oslonjenog nosača ili
raspon Lk konzolnog nosača):

a) u proračunskim situacijama kad se smatra pogodnijim ograničiti trenutni progib

prouzročen promjenljivim opterećenjem, u2,inst :

u2,inst ≤ L/300

u2,inst ≤ Lk /150 za konzole

b) u proračunskim situacijama kad se smatra pravilnim ograničiti konačni progib, ufin:

u2,fin ≤ L/200

u2,fin ≤ Lk /100 za konzole

(Mjerodavno u slučaju kad je u0 > u1,fin i unet < u2 )

unet,fin ≤ L/200

unet,fin ≤ [Lk /100] za konzole

Granične vrijednosti progiba vrijede također i za rešetkaste nosače, a određuju
se za ukupan raspon rešetke, kao i za štapove između čvorova (raspon polja
rešetkastog nosača).
Primjer proračuna Graničnog stanja uporabljivosti za
dimenzioniranje podrožnice na progib
Literatura

1. Čizmar, D. i Volarić, I. (2017), Drvene konstrukcije, Priručnik za vježbe,

Zagreb, Tehničko veleučilište Zagreb
2. Bjelanović, A. i Rajčić, V. (2007) Drvene konstrukcije prema europskim
normama, Zagreb, Hrvatska Sveučilišna naklada
3. Žerjavić, V. (2016) Usporedni proračun armiranobetonske ploče prema
graničnom stanju nosivosti (GSN) i uporabljivosti (GSU), Varaždin
4. Gukov, I. (2012) Granična stanja uporabljivosti betonskih konstrukcija,
Zagreb
5. OSNOVE PRORAČUNA I DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE,
http://www.grad.hr/gukov/pdf/djelovanja.pdf, 04.12.2018