7.5.

LORENTZOVE TRANSFORMACIJE
7.5. LORENTZOVE TRANSFORMACIJE
U relativističkoj mehanici, gdje su brzine bliske brzini svjetlosti, ne vrijede Galileijeve
transformacije koordinata i Galileijevo pravilo za zbrajanje brzina jer nisu u skladu ni s
jednim postulatom specijalne teorije relativnosti. Zato je te transformacije bilo potrebno
zamijeniti s drugima koje su sukladne s tim postulatima. To je učinio nizozemski fizičar
Hendrik Antoon Lorentz pa se prema njemu te transformacije zovu Lorentzove
transformacije. Lorentzove transformacije daju vezu između koordinata x,y,z,t u kojima se
zbio događaj u inercijskom sustavu S i koordinata x',y',z', t' istog tog događaja promatranog
iz inercijskog sustava S'. Prema tim transformacijama, koordinate istog događaja
promatranog iz inercijskog sustava S i inercijskog sustava S', kada se sustav S' giba
jednoliko duž osi x stalnom brzinom v, povezane su sljedećim jednadžbama.
Pri prijelazu iz S u S' imaju oblik: Pri prijelazu iz S' u S imaju oblik:
x '    x  vt  x    x ' vt '
y'  y y  y'
z' z z  z'
 vx   vx ' 
t '    t  2 . t    t ' 2  .
 c   c 

Te jednadžbe nazivaju se Lorentzove transformacije. One pokazuju kako se transformiraju

koordinate i vrijeme između inercijskih sustava S i S'.
-  , Lorentzov faktor čiji je iznos:
1
 .
2
v
1
c2
U tim jednadžbama x,y,z su koordinate S inercijskog sustava, a x',y',z' su koordinate S'
inercijskog sustava. Kada je brzina v mnogo manja od brzine svjetlosti c, tada članove v2/c2 i
vx/c2 možemo zanemariti. Pritom Lorentzove transformacije prelaze u Galileijeve
transformacije. Vidimo da između Galileijevih transformacija i Lorentzovih transformacija
postoji bitna razlika. Prvo, vrijeme kod Galileijevih (klasičnih) transformacija teče jednako u
sustavu koji se giba i sustavu koji miruje, a u Lorentzovim (relativističkim) transformacijama
ta dva vremena se razlikuju. Iz Lorentzovih transformacija vidi se da je brzina svjetlosti u
svim sustavima jednaka, a prema Galileijevim nije.
7.6. RELATIVNOST VREMENSKOG
INTERVALA
7.6. RELATIVNOST VREMENSKOG INTERVALA
Utvrdili smo da je istodobnost relativna, dakle, svaki sustav karakterizira njegovo vrijeme
što znači da će vremenski interval između dvaju događaja mjeren u sustavu S i S' biti različit.
Pretpostavimo da se dva različita događaja zbivaju u inercijskom sustavu S' na istom mjestu
(x1'=x2'=x' ), ali u različito vrijeme. Za promatrača u sustavu S' vremenski interval između ta
dva događaja iznosi t0  t2 ' t1 '. Koliki je vremenski interval t  t2  t1između ta dva ista
događaja u inercijskom sustavu S, ako se inercijski sustav S' giba jednoliko stalnom brzinom
v? Primjenom Lorentzovih transformacija dobivamo:
t  t2  t1
 vx ' 
t2    t2 ' 2 
 c 
 vx ' 
t1    t1 ' 2 
 c 
 vx '   vx '   vx ' vx ' 
t  t2  t1    t2 ' 2     t1 ' 2     t2 '  2  t1 '  2     t2 ' t1 '    t0
 c   c   c c 
t0
t 
v2
1 2
c

( t0 zove se vlastiti vremenski interval)

Dakle, vremenski interval između dva ista događaja promatraču u sustavu S čini se dužim
nego promatraču koji mirno promatra ta dva događaja u sustavu S'. Prema tome, vremenski
interval je kraći za promatrača koji se giba velikom brzinom. Iz toga proizlazi da pri velikim
brzinama satovi idu sporije, puls je sporiji, biološki procesi (starenje) odvija se sporije itd.
Paradoks blizanaca
Posljedicu relativističkog usporenja vremena pokazat ćemo na misaonom pokusu koji je u
znanosti poznat pod nazivom ˝paradoks blizanaca˝. Protivnici specijalne teorije relativnosti
upravo su na temelju tog pokusa pokušali osporiti njenu ispravnost. Pokus bi se odvijao
ovako:
Dva brata blizanca (Marko i Mirko) rastu zajedno na Zemlji do dvadesete godine. Tada Marko
odluči svemirskim brodom krenuti na put. Leteći brzinom v=0,99 c Marko je u brodu satom
mjerio vrijeme putovanja. Kada je prema tom satu u svemiru proveo 10 godina, vratio se na
Zemlju. Dolaskom na Zemlju Marko susreće Mirka i vidi da je on jako ostario. Objasniti ćemo
zašto je to tako. Prema obrascu:

t0 10 godina
t    70 godina,
 0,99c 
2 2
v
1 1
c2 c2

Mirko je za vrijeme Markova putovanja ostario sedamdeset godina i sada ima 90 godina, a
Marko ima 30 godina. Na temelju toga možemo zaključiti da je Markov sat u brodu išao
sporije od Mirkova na Zemlji, da je Markov puls bio sporiji od Mirkova, da je Marko sporije
stario od Mirka itd. Nažalost, danas još ne raspolažemo tehnologijom koja bi omogućila i
potvrdila opisani pokus, no načinjeni su ekvivalentni pokusi s nekim nestabilnim česticama
čiji rezultati potvrđuju valjanost ove teorije.
 7.7. RELATIVISTIČKO
SKRAĆIVANJE DULJINE
7.7. RELATIVISTIČKO SKRAĆIVANJE DULJINE
Štap duljine L0 miruje u inercijskom sustavu S' (slika 1.).

y
S y
S'

x2'
x1' L0

O O'
x x'
x1 L
x2

z z

Slika 1.

Za promatrača P' u sustavu S' duljina štapa jest L0=x2' – x1'. Istu toliku duljinu (L=L0) će
izmjeriti promatrač P u sustavu S, ako ta dva sustava miruju jedan u odnosu prema drugom.
Duljina štapa L0 mjerena u sustavu S' naziva se vlastita duljina.
Koliku će duljinu L=x2-x1 toga štapa izmjeriti promatrač u sustavu S kada se štap skupa s
sustavom S' giba jednoliko brzinom v duž osi x sustava S? Koordinate (početak i kraj štapa)
izmjerene su u istom trenutku (t1=t2=t).
y
S'
Duljina štapa u sustavu S’
x2'
x1' L0

O'
y x'
S
x1 L
z
v
x2
Duljina štapa
izmjerena u sustavu
S O
Primjenom Lorentzovih transformacija naći x

ćemo vezu između L0 i L:

z
L0  x2 ' x1 '
x2 '    x2  vt 
x1 '    x1  vt 

 
L0  x2 ' x1 '    x2  vt     x1  vt    x2 vt  x1  vt    x2  x1    L v2
L  L0 1  2
L0 L0 v2 c
L   L0 1 
 1 c2
v2
1
c2

Iz tog obrasca proizlazi da opažač P koji se nalazi u sustavu S prema kojem se štap giba
brzinom v opaža smanjenje duljine štapa za 1/  .
Duljina štapa L0 koji stoji okomito na smjer gibanja ne skraćuje se ( L=L0).

S'
y y
v
S

L L0

O O'
x x'

z z