1.

UVOD

Pod kulturom provođenja slobodnog vremena podrazumijevamo pozitivan i optimalan

aspekt korištenja slobodnog vremena, u vidu učenja, usavršavanja, razvijanja osobnosti i
stvaralačkog doprinosa. Slobodno je vrijeme iznimno pogodno za kompletiranje vlastite
osobnosti, kako na intelektualnom, tako i emocionalnom planu. U njemu se stvaraju uvjeti za
razvoj dispozicija, sklonosti, vještina, otkrivase nadarenost i talent za određeno područje i
pogoduje razvoju svih ljudskih kvaliteta.To je vrijeme za kritičko promišljanje, za stvaranje,
za odgoj i učenje, vrijeme zaosobnu nadogradnju, za kulturni doprinos i za promicanje kulture
življenja.

Slobodno vrijeme (engleski – leisure, leisure time) sagledavamo kao promijenjivu

društvenu pojavu i moderan fenomen, koji je obilježio gotovo sva područja društvenog života:
od socijalnog, pedagoškog, ekonomskog, političkog, zatim zdravstvenog, komercijalnog i
turističkog. Martinić (1977, 32) smatra da je slobodno vrijeme sastavnica društvenog sustava
te da: „ ...u njemu i oko njega dolaze do izražaja iste pozicije, životne opredijeljnosti koje su
karakteristične i za društvenu situaciju općenito.“

Pojam odgoj koristi se u dva osnovna značenja: širem i užem značenju.

Odgoj u širem značenju podrazumijeva sveukupnost pedagoških djelovanja, to je

proces formiranja čovjeka u cjelini, djelovanje na sve sfere njegovog bića, intelektualnu,
emotivnu i voljnu sferu.

Odgoj u užem smislu usmjeren je na formiranje ličnosti i karaktera, tj. onih pozitivnih
osobina po kojim cijenimo određene ličnosti. Odgoj je proces formiranja pogleda, stavova i
postupaka, pozitivnih osobina volje, plemenitih čuvstava i pozitivnog i jakog karaktera.

Odgoj u slobodnom vremenu postoji jedan od najvažnijih društvenih i pedagoških

zahtjeva u svijetu i u nas. Ali činjenica da netko raspolaže slobodnim vremenom sama za sebe
ne mora još značiti „humani dobitak“. Rezultat ovisi o načinu korištenja.

1
 2. SLOBODNO VRIJEME U PROŠLOSTI

Bez obzira što se slobodno vrijeme vezuje za industrijsku civilizaciju i naše vrijeme,
ono ima puno dužu povijest. O njemu je imao izrađen stav i Aristotel, za njega je pravi život
život u slobodnom vremenu, a to vrijeme su imali samo slobodni. U slobodnom vremenu oni
su se bavili raspravljanjem, filozofiranjem, prisustvovali su komedijama i tragedijama uživali
u umjetnosti, bavili se sportom, sudjelovali na manifestacijama i takmičenjima. Građani
drevnog Rima provodili su slobodno vrijme u forumima, amfiteatrima, stadionima, cirkusima,
bibliotekama itd. Srednji vijek je takođe pridavao značaj slobodnom vremenu, naročito
plemstvo. U slobodno vrijeme održavali su turnire, odlazili u lov i na zabave. Pojavom
građanskih revolucija uvodi se novi predak, dolazi do razvoja industrije. Obzirom da je bogata
nova klasa ima dosta slobodnog vremena koje provodi na zabavama, bavi se znanošću
umjetnošću, filozofijom, sportom i drugom aktivnostima. Organizirane aktivnosti na
skraćivanju radnog a povečanju slobodnog vremena počele su u XIX. stoljeću, a zapaženi
rezultati postignuti su u XX. stoljeću. Iz tih raloga o XX. stoljeću govori kao o stoljeću
slobodnog vremena, a slobodno vrijeme se smatra fenomen savremena civilizacije. Značaj
slobodnog vremena ja jako veliki. Utječe na koncepciju, organizaciju i ostvarivanje
savremenog odgoja i obrazovanja. U njemu pojedinci žive u skladu sa individualnim
potrebama i osobinama, mogu dalje razvijati te svoje osobine. Važno je sredstvo odmora,
razonode, skretanja pažnje od svakodnevnih briga i opterećenja, važan faktor oslobađnja
savremenog industrijskog čovjeka.

2
 3. SLOBODNO VRIJEME I NOVE MOGUĆNOSTI PEDAGOŠKOG
DJELOVANJA

Slobodno vrijeme se može koristiti na dva načina:

- na društveno – pozitivan i kulturan način, i na

- društveno negativan, nekulturan način.

Pravi smisao odgoja u slobodnom vremenu jeste osposobiti sve mlade i odrasle ljude
da kulturno i pedagoški svrhovito provode svoje slobodno vrijeme i upoznati ih s
nekontoliranim utjecajima koji djeluju u slobodnom vremenu, utvrditi njihovo odgojno
značenje i regulirati ga, tj. potiskivati negativno, a pojačavati pozitivno djelovanje. U
proteklom periodu vođena je borba za kvantitativno povećavanje slobodnog vremena. U
današnejm periodu sve više se vodi borba kakvo će ono biti i da li će se provoditi na kulturan
način. Oslobođeno vrijeme mora postati i ljudski slobodno. Slobodno vrijeme je važan faktor
svestranog razvoja čovjeka. Ono proširuje proces stjecanja znanja, širi spoznajne horizonte,
obogaćuje emocionalan život, podstiče razvoj psiho – fizičkih sposobnosti, estetskog, radnog i
moralnog formiranja čovjeka.

Razumnim i kulturnim korištenjem slobodnog vremena ostvarujem se pozituvni

rezultati, a da bi se tako koristio neophodno je ostvariti dva uvjeta i to:

1. omogućiti raznovrsne mogućnosti za kulturno, društveno i individualno korisno

korištenje slobodnog vremena;

2. osposobiti građane da se sistematski i optimalno koriste tim mogućnostima.

Da bi se ispunio prvi preduvjet društveno je dužno osnovati dječija i sportska igrališta,

rekreacijone centre, zabavišta, izletišta, odmarališta, biblioteke, čitaonice, klubove, dječije i
omladinske domove, ljetovališta, pozorišta, kina, tehničke radionice, omladinska naselja i
gradove i druge ustanove. Ovim ustanovama nužno je pružiti optimalne mogućnosti za
kulturnu upotrebu slobodnog vremena. Da bi im to omogućili neophodno je osnovati sportska
društva, kulturno – umjetnička društva, klubove, biblioteke, čitaonice i sl.

Drugi preduvijet zahtjeva da se mladi i odrasli osposobe za kulturno korištenje

slobodnog vremena. Ovdje je važno motivirati ih na pravilno korištenje slobodnog vremena,
omogućiti im da ga samostalno organizuju što nije ni malo lako. Vrlo često i odrasli i djeca i
mladi troše slobodno vrijeme na sadržaje sumnjive vrijednosti. Posljedice toga su
neodgovornost i dr. Što sve češće povećava pojavu maloljetničke delikvenicje i asocijalnog
ponašanja uopće.

3
 Nekada je slobodno vrijeme bilo usmjereno na odmor i rekreaciju. Danas je sve
važnije njegovo značenje za razvoja ličnosti i kompletiranje obrazovnih dobara i odgojnih
vrijednosti tijekom kontinuiranog odgoja i obrazovanja. Time nije odbačen odmor i
rekreacija, nego je slobodno vrijeme dobilo još jednu važnu dimenziju. Može se reći da odgoj
u slobodno vrijeme ima tri važne zadaće. Njegove djelatnosti mogu biti u funkciji odmora,
kulturne razonode i tazvija osobnosti.

Aktivnosti slobodnog vremena u funkciji odmora su one aktivnosti koje doprinose

obnavljanju snage, regeneraciji fizičke i psihičke energije, odmoru, smanjenju iscrpljenosti i
ponovnom obnavljanju organizma za nove poduhvate. U njih ubrajamo: šetnje u prirodi,
izlete, vožnju biciklom, plivanje, pjevanje i sl.

Aktivnosti u funkciji razonode stvaraju vedro raspoloženje, osvježavaju i odmaraju, a

pored toga zabavljaju i razonođuju. U njih ubrajamo: različite priredbe, društvene i pokretne
igre, takmičenja, posjete kinu, pozorištu i sl.

Razvoj osobnosti je društveno i pedagoški najvažnija finkcija aktivnosti slobodnog

vremena. Time se odgoj u slobodnom vremenu uključuje u svjesna i namjerna odgojna
nastojanja usmjerena na razvijanje i izgrađivanje što potpunije osobnosti. Tako se područje
nekontroliranog postupno preobražava u područje nemjernog odgoja, a pedagoški usmjerene
djelatnosti slobodnog vremena omogućuju i potpomažu razvitak osobnosti. Zbog širokog
dijapazona sastavnica osobnosti, u njihovo razvijanje mogu se uključiti najraznovrsnije
djelatnosti u slobodnom vremenu: zdravstveno – higijenske, sportske, informatino – poučne,
znanstvene, stručne, kulturne, umjetničke, religijske, tehničke, radne, humanitarne, više
obrazovne ili odgojne, odnosno sve djelatnosti koje imaju ljudnski smisao, koje oplemenjuju,
obogaćuju potiču na ljudsko djelovanje.

U životu se aktivnosti slobodnog vremena međusobno isprepliću, nadopunjuju,

potpomažu. Jednom su više u finkciji odmora, drugi put u funkciji razonode i zabave, a treći u
funkciji razvitka osobnosti. Najbolje je kada one raznovrsne, dinamične i bogate, kada
omogućuju da čovjekov život bude sadržaniji, potpuniji, bogatiji i radosniji.

4
 4. SADRŽAJ I PRINCIPI ODGOJNOG RADA U SLOBODNOM
VREMENU

Odgoj u slobodno vrijeme, pedagoški pravilno organiziran, postaje bitan sastavni dio
odgoja slobodne i svestrane razvijene ličnosti. Aktivnosti slobodnog vremena, usmjerene
pedagoški, veoma su raznovrsne. Te aktivnosti se mogu svrstati na nekoliko sadržajnih
područja i to:

a) aktivnost područja pravilnog tjelesnog odgoja i očuvanja zdravlja,

b) aktivnosti intelektualnog područja,

c) aktivnosti estetskog područja,

d) aktivnosti radno – tehničkog područja i

e) aktivnosti društveno – moralnog područja.

a) aktivnosti područja pravilnog tjelesnog odgoja i očuvanja zdravlja

U njih ubrajamo različite vrste tjelesnog vježbanja, sportove i sportske igre, šetnje u
prirodi, planinarenje, zadržavanje na čistom zraku. Uz pomoć ovih aktivnosti ostvaruje se
aktivan odmor i zdrava razonoda, a doprinose i formiranju navika odgovarajućeg ponašanja.
U funkciji su suzbijanja pojava negativnoh utjecaja u slobodnom vremenu.

b) aktivnosti intelektulanog područja

Pružaju raznovrsne podsticaje za intelektualne djelatnosti, povoljne su za ostvarivanje

zahtjeva za permanentno obrazovanje i odgoj. Odgajanici se mogu uključiti u različite vidove
aktivnosti iz ove oblasti kao što su: znanstvene sekcije, stručne grupe, klubovi mladih
matematičara, fizičara, literarne grupe itd.

c) aktivnosti estetskog područja

Aktivnosti iz ovog podrulja privlače ljude svih dobrih grupa, djece, omladine i
odraslih, a ponekad i starih osoba. Važnu ulogu imaju posjete pozorištu, koncertima,
festivalima, izložbama i drugim kulturno – vrijednim manifestacijama. Putem ovih aktivnosti
proširuje se i bogati estetski kultura odgajnika, njeguje se stvaralaštvo, a djeluje pozitivno i u
suzbijanju kiča, šunda i drugih negativnih pojava u području umjetnosti i kulture čovjeka.

d) aktivnosti radno – tehnočkog područja

U ovu grupu ubrajamo razne hobije, zatim područja savremene tehnike, modelarstvo,
elektroteknika itd. Bavljenje ovim aktivnostima zadovoljavaju se individualne sklonosti i
interesi pojedinaca, pružaju im se zadovoljstva i mogućnosti ua samopotvrđivanje.

5
e) aktivnosti društveno – moralnog područja

U posebne aktivnosti društveno – moralnog područja ubrajaju se: humanitarne akcije i

djelatnosti (pomoć starim, bolesnim i iznemoglim osobama, pomoć djeci sa smetnjama u
razvoju, pomoć djeci bez roditelja itd.), akcije solidarnosti, „škole za život“, dopisivanje i
suradnja s drugim školama itd. Ustvari sve organizirane aktivnosti treba da su u funkciji
ostvarivanja humano – etičkih vrijednosti.

Sve nabrojane aktivnosti trebaju doprinijeti socijalizaciji odgajnika, odgoju u duhu

humanizma, pripremanju za obiteljski životm odgoju u duhu razvijanja patriotizma i suradnje
među narodima, formiranju pravilnog odnosa prema radu i materijalnim i duhovnim
vrijednostima.

6
 5. FAKTORI PROVOĐENJA I ORGANIZIRANJA SLOBODNOG
VREMENA

Među faktore provođenja slobodnog vremena ubrajaju se:

 obitelj,

 predškolske ustanove,

 škole različitih stupanja,

 udruženja,

 ustanove općekulturnog, prosvjetnog, ingormativnog ili zabavnog karaktera.

Obitelj jedna od najznačajnijih faktora u organiziranju slobodnog vremena. Ona treba

da djeluje na kontinuirano provođenje slobodnog vremena, da bude organizator, posrednik,
savjetnik i pokretač pojedinih aktivnosti. U odnosu na slobodno vrijeme uloga obitelji je
dvostruka: da organizira slobodno vrijeme u samoj obitelji i da sarađuje s drugim
organizacijama koje organiziraju slobodno vrijeme izvan obitelji. U obitelji se mogu
organizirati različite aktivnosti (crtanje, slikanje, čitanje, društvene igre itd.), a mogu se
organizirati i šetnje, izleti, putovanja itd.

Predškolske ustanove putem različitih vidova slobodnih aktivnosti doprinose

pravilnom trošenju i usmjeravanju slobodnog vremena djece predškolske dobi. To su različite
aktivnosti kao što su slobodne dječije igre, crtanje, slikanje, modeliranje, pjevanje, građenje.
Putem ovih aktivnosti kod djece se budi pozitivna raspoloženja, podstiče se razvoj, a djeca se
navikavaju da pravilno koriste slobodno vrijeme.

Škole (osnovne, srednje, više, visoke i fakulteti) kao najmasovnije i najrazvijenije

odgojno – obrazovne ustanove moraju biti zainteresovane za sva odgojna nastojanja na svim
područjima, pa i u području slobodnog vremena.

U škole se uvode izborni i fakultativni predmeti gdje djeca mogu birati šta će
izučavati, uvodi se izvan nastave učeničke aktivnosti. Slobodne aktivnosti učenika predviđene
su odgojno – obrazovnom strukturom škole. Učenik može slobodno birati vrstu područja
aktivnosti, može utjecati na sadržaj i na način rada.

Društvena udruženja koja okupljaju djecu i mlade mogu biti: narodna tehnika,
sportska društva, planinarska društva, Foto – savez i brojna druga udruženja.

U ustanove općekulturnog prosvjetnog, informativnog i javog karaktera ubrajamo

sredstva javnog informiranja, dnevnu i periodičnu štampu, radio, televiziju, pozorišta, kina,
biblioteke itd.

7
 6. PRIPREMANJE KADROVA ZA RAD U SLOBODNOM
VREMENU

Za pravilno i organizirano provođenje slobodnog vremena, te unapređivanje teorije i

prakse slobodnog vremena, neophodan je stručno osposobljen kadar koji će populazirati,
proučavati, istraživati, organizirati i voditi raznovrsne aktivnosti slobodnog vremena.
Školovan kadar neophodan je u svim mjestima i ustanovama koje mogu obavljati i
organizirati različite aktivnosti slobodnog vremena.

Jedan od osnovnih zadataka sistematskog rada na području slobodnog vremena koji se

nameće u budućnosti jest spremanje odgovarajućih kadrova na širokom planu i za raznovrsne
potrebe, i to od voditelja i organizatora do pedagoških stručnjaka, specijalista i naučno
istraživačkog kadra.

Da bi se u tome uspjelo neophodno je preuzeti sljedeći mjere:

- u programe pedagoške grupe predmeta na nastavničkim školama (visoke škole i

fakulteti) proširiti materijalom pedagoške problematike slobodnog vremena,

- upoznati studente nastavničkih fakulteta sa praktičnim vođenjem slobodnih

aktivnosti učenika iz predmeta struke,

- spremati stručnjake na stupanj specijalizacije za buduće rukovodioce

organiziranog slobodnog vremena u većim školama i društvenim organizacijama,

- organizirati češće informativne kurseve, seminare za prosvjetne i druge društvene

radnike koji se bave organiziranjem slobdnog vremena,

- upoznati djecu sa prednostima pravilnog trošenja slobodnog vremena putem

časova odjeljinskih zajednica, rada organiziranja i sl.

- posebno osposobiti kadar i organizirati stalno stručno uzdizanje iz područja

problematike slobodnog vremena vezane za odrasle ljude.

8
 7. PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA

Pedagogija slobodnog vremena je pedagoška disciplina koja se bavi odgojem u

slobodnom vremenu. U pedagoškoj literaturi postoji više pokušaja definiranja pedagogije
slobodnog vremena. Neke bitne definicije pedagogije slobodnog vremena su:

a) Da ima status znanstvene discipline

b) Da je posebna znanstvena disciplina koja pripada sistemu pedagoških znanosti

c) Da proučava zakonitosti procesa odgoja i samoodgoja u slobodnom vremenu

d) Proučava zakonitosti procesa odgoja i samoodgoja za korištenje slobodnog

vremena

Predmet njegovog proučavanja su odgojna nastojanja u slobodnom vremenu (A.

Vukasović).

Smisao pedagogije slobodnog vremena je da pronađe puteve i načine kako će se

oslobođeno vrijeme učiniti efiksnim faktorom permanentnog učenja, djelovanja, stvaranja i
usavršavanja čovjeka u saglasnosti s težnjama ljudske zajednice. Ona treba usmjeravati
odgojni rad u slobodnom vremenu kako bi se izbjegli negativni utjacaju na formiranje
ličnosti, a podstakli pozitivni utjecaj, da se omogući zadovoljenje raznovrsnih težnji i potreba
pojedinaca i da se pruže mogućnosti vrijednih, stvaralačkih djelatnosti i kulturnog korištenja
slobodnog vremena.

Cilj pedagogije slobodnog vremena je proučavanje odgoja u slobodnom vremenu radi

otkrivanja novih spoznaja u razvoju teorije, unapređivanja odgojne djelatnosti na tom
području i vrednovanje teorijskih i praktičnih postignuća.

Zadaci pedagogije slobodnog vremena su:

1. Teorisko proučavanje i istraživanje posebne teorije odgoja

2. Kritičko vrednovanje definicije slobodnog vremena

3. Proučavanje različitih aktivnosti i njihovo djelovanje na razvoj ličnosti

4. Proučavanje, otkrivanje i uvođenje saznanja slobodnog vremena u program

školovanja mladih

5. Doprinos izgradnji pravilnijeg odnosa društva prema slobodnom vremenu

6. Kritičko vrednovanje sadržaja slobodnog vremena

7. Iznalaženje i vrednovanje primjerenosti i efikasnosti principa, metoda i oblika

odgoja

9
8. Da vodi brigu o pripremanju i osposobljavanju kadrova za područje slobodnog
vremena

9. Da tijesno sarađuje i da se povezuje sa drugim znanostima koje proučavaju neke

aspekte slobodnog vremena i

10. Da razvija sprecifične metodološke postupke proučavanja i istraživanja odgoja za

slobodno vrijeme.

10
 8. ZAKLJUČAK

Fenomen slobodnog vremena promatramo unutar današnjeg društveno - pedagoškog

konteksta, u kojem se mladi prepuštaju aktivnostima po svom izboru. Iznimno je pogodno za
kompletiranje vlastite osobnosti, kako na intelektualnom, tako i emocionalnom planu. Svoju
primjenu nalazi u funkciji odmora, zabave, razonode, razvijanja osobnosti i u procesu
stvaralaštva. U njemu se stvaraju uvjeti za razvoj dispozicija, sklonosti, vještina, otkriva se
nadarenost i talent za određeno područje i pogoduje razvoju svih ljudskih kvaliteta.

Slobodno vrijeme odlikuje težnja slobodnog izbora aktivnosti u odnosu na potrebe

sudionika, njihovih interesa i mogućnosti. Podrazumijeva stvaranje i osiguranje učinkovitih
mogućnosti za ostvarenje željenog cilja. Svakom je djetetu slobodno vrijeme pretpostavka za
cjelovit razvoj osobnosti, učenje i obrazovanje, a u isto vrijeme prevencija oblika poremećaja
u ponašanju. Posebice značajnim smatramo slobodno vrijeme djece u izvannastavnim
aktivnostima koje mogu svojom kvalitetom postati relevantnim čimbenikom u njihovom
odrastanju i razvoju.

9. LITERATURA

11
Knjige:

- Dr. Ruža Tomic; Dr. Ibrahim Osmić; Prof. Esed Karić (2006). Pedagogija. Tuzla

Internet:

- http://www.scribd.com/doc/25393906/fenomen-slobodnog-vremena

- http://www.kucice.hr/index.php?
option=com_content&view=article&id=327:odgoj-u-slobodnom-vremenu-vana-
sastavnica-odgajanja&catid=30:za-bolji-i-sretniji-ivotni-put&Itemid=75

- http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

- http://www.odgoj.com/

12