Professional Documents
Culture Documents
Аеродинамика и Механика На Летање III Година
Аеродинамика и Механика На Летање III Година
Аеродинамика и Механика На Летање III Година
___________________________________________________________________________________
S O D R @ I N A:
VOVED 3
Glavni delovi na avionot i nivna uloga 3
Glavni delovi na helikopterot i nivna uloga 6
2. MEHANIKA NA LETOT 45
2.1 Ramnomerno dvi`ewe vrz avionot i negovi vidovi 45
2.1.1 Horizontalen let na avionot 45
- Sili koi deluvaat na avionot vo horizontalen let 47
- Uslov za horizontalen let 48
- Penov dijagram (Penaud) 49
- Re`imi na horizontalno letawe 52
2.1.2 Spu{tawe na avionot 53
- Sili koi deluvaat vrz avionot vo tekot na spu{taweto 53
- Uslov za spu{tawe 54
2.1.3 Ka~uvawe na avionot 55
- Sili koi deluvaat vrz avionot pri ka~uvawe 55
- Uslov za ka~uvawe 56
2.2 Neramnomerno dvi`ewe na avionot i negovi vidovi 57
2.2.1 Poletuvawe na avionot 57
2.2.2 Fazi na poletuvawe 58
- Faktori koi vlijaat vrz dol`inata na zaletot 59
2.2.3 Sletuvawe na avionot 60
- Normalno sletuvawe 60
_____________________________________________________________________
1
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
- Sletuvawe so propa|awe 61
- Sletuvawe so golema brzina 62
2.2.4 Svrtuvawe na avionot 62
- Sili koi deluvaat na avionot pri svrtuvawe 63
- Ramnote`a na silite pri svrtuvawe 64
2.2.5 Op{ti poimi za akrobaciite 65
- Kovit 65
- Petqa (luping) 68
- Prevrtuvawe 68
- Imelman 69
- Valjak 69
- Borbeno svrtuvawe 69
3. PROPULZIJA 70
3.1 Elisno-klipna propulzivna grupa (motor-elisa) 70
3.1.1 Klasifikacija i geometriski
karakteristiki na elisata 70
3.1.2 Osnovni karakteristiki na elisata 72
3.1.3 Aerodinami~ki sili koi deluvaat
vrz krakot na elisata 79
3.1.4 Mo}nost na motorskata grupa 84
3.1.5 Koeficient na korisno dejstvo na elisata 85
3.2 Mlazna pogonska grupa 86
4. PERFORMANSI 91
4.1 Brzina na horizontalen let 92
4.2 Vle~na sila na horizontalen let 92
4.3 Mo}nost na horizontalen let 92
4.4 Dale~ina na spu{tawe 92
4.5 Brzina na ka~uvawe 94
4.6 Mo}nost potrebna za ka~uvawe 95
4.7 Plafon, dolet i traewe na letot 96
4.8 Zavisnosti na mo}nosta na motorskata grupa 99
- Zavisnost na mo}nosta od brzinata na letawe 99
- Zavisnost na mo}nosta od brojot na vrte`i 99
- Zavisnost na mo}nosta od viso~inata na letawe 100
L I T E R A T U RA 102
_____________________________________________________________________
2
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
VOVED
krilo
opa{ka
opa{ka
trup
trup
stojni krilo
organi
stojni
organi
_____________________________________________________________________
3
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
c.G c.G
c.G c.G
c.G
c) trkala pod
glavno trkalo glavno trkalo
krilata
c.G
_____________________________________________________________________
4
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
za
korm
za
korm
ilo
ilo
to
to
a
_____________________________________________________________________
5
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
opa{en
kabina rotor
potpira~
trup
stojni organi
_____________________________________________________________________
6
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
1. STABILNOST I UPRAVLIVOST NA
AVIONOT
O z
y
v O
cG
_____________________________________________________________________
7
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
l I l
II l-x2
x1 I l-x1
cG
G g2
G x2 I
g1
G I II
G
a b
Sl.7 Opredeluvawe na te`i{teto na avionot so vagawe
g1-te`ina koja otpa|a na delot na opa{kata (ili nosniot del), G1-te`ina koja otpa|a
na glavnite trkala, l1-rastojanie me|u glavnite i zadnoto trkalo, x1-rastojanie me|u
glavnite trkala i na te`i{teto, G-vkupna te`ina na avionot.
_____________________________________________________________________
8
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
L SAT
0 10 20 30 40 50 60 70 80
d 90 100% L SAT
cG
l SAT
A A'
g
m
a
G G+g
_____________________________________________________________________
10
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rz M2
M1 L
T
cP c
cG
Rzhp
MT a
_____________________________________________________________________
11
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
M1 Rz
MT a
T
c cG Rzhp
cP
L
M2
G
Sl.11 Uslovi za nadol`na ramnote`a
_____________________________________________________________________
12
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a1 a2
G
Sl.12 Uslovi za napre~na ramnote`a na avionot
R z1 .a1 = R z 2 .a 2 (6)
Spored toa, za silite na uzgonot da bidat ednakvi, krilata
treba da bidat postaveni pod ednakov konstruktiven agol (agolot me|u
tetivata na kriloto i nadol`nata oska na avionot). Pokraj ednakvosta
na silata na uzgonot, treba da postoi i ednakvost na nivnite kraci, a
toa pak bara te`i{teto na avionot da se nao|a vo ramninata na
_____________________________________________________________________
13
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
M
Rxd Rzk
Rxl
Rzv
Ml x
x
a) b)
Sl.13 Vlijanie na reaktivniot moment na napre~nata ramnote`a na avionot koga
elisata se vrti vo nasokata na strelkata na ~asovnikot
_____________________________________________________________________
14
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
ramnina na silata
sila
esijata
na prec
r a mn i n a
ra
mn
in
a
na
ro
ta
ci
j a
_____________________________________________________________________
16
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rx2 Rx1
a2 a1
R x1 .a1 = R x 2 .a 2 (7)
a2 a1
b2 b1
T2 T1
Rx2 Rx1
c.G1
L
Rzv
Pra{awa za povtoruvawe :
_____________________________________________________________________
18
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
G2 G
G1
G
G
G2
G1
G
a) b) c)
avionite, kako i kaj site tela kaj koi e naru{ena ramnote`ata, treba
da se razlikuva stati~ka i dinami~ka stabilnost.
Stati~ka stabilnost na avionot se narekuva
sposobnosta na avionot, odnosno tendencija na avionot da se vrati kon
ramnote`nata polo`ba. Dodeka vo dinami~ka stabilnost na
avionot spa|a kompletnata vremenska slika na dvi`ewe na avionot
po voznemiruvaweto, koga nadvore{nata sila dostignuva svoja
maksimalna vrednost vo opredelen vremenski period. Pri takov
karakter na nadvore{nite sili se pojavuvaat oscilatorni dvi`ewa
na avionot koi ne dozvoluvaat vospostavuvawe na prvobitna polo`ba
na avionot vo beskona~no mal vremenski period. Vo vrska so toa, a od
gledna to~ka na stabilno dvi`ewe na avionot mo`at da se
razgleduvaat dva slu~ai : avionot da se dvi`i kako sekoe drugo
slobodno telo i avionot da go upravuva pilot ili avtopilot.
Od gledna to~ka na upravuvawe na avionot, dinami~kata
stabilnost pretstavuva pova`na karakteristika na avionot vo
odnos na stati~kata stabilnost, bidej}i stati~kata stabilnost
ne dava potpolna slika za stabilnosta na avionot. Stati~ki stabilen
avion ne zna~i deka vo sekoj slu~aj }e bide i stabilen dinami~ki.
Potrebno e da se napomene deka site tipovi na avioni ne raspolagaat
so ist stepen na stabilnost. Na primer, za patni~ki avion visokiot
stepen na stabilnost pretstavuva edna od najva`nite karakteristiki,
dodeka za voen love~ki avion toa ne e slu~aj. Na primer, da
pretpostavime deka avion-lovec treba za mnogu kratok vremenski
period da go promeni pravecot na letawe. Za da go promeni pravecot
na letawe, potrebno e pilotot da komanduva so kormilata, odnosno
krilcata. Do kolku avionot raspolaga so visok stepen na stabilnost,
pilotot mnogu te{ko }e go promeni pravecot na letawe, bidej}i
avionot }e te`i da ja zadr`i prvobitnata polo`ba. Zatoa radiusot na
linijata na dvi`ewe, kako i vremeto potrebno za promena na pravecot
}e se zgolemat. Toa zna~i deka visok stepen na stabilnost
pretstavuva negativna odlika za avion-lovec.
Vo odnos na oskata na avionot stabilnosta mo`e da bide :
nadol`na - vo odnos na napre~nata oska na avionot, napre~na - vo
odnos na nadol`nata oska na avionot i stabilnost po pravec - vo
odnos na vertikalnata oska na avionot.
_____________________________________________________________________
20
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
1 Rz1
a W 2
Rz Rz
a
Rz2
c.G c.G
v v
W G G
Sl.19 Nestabilnost na krila so nesimetri~en profil
v
W G
Sl.20 Stabilnost na krilata so simetri~en profil
_____________________________________________________________________
21
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
+ M Rz + m m
M a
v
Rzh
T
L
M>m
G
a)
+ m
+ M Rz1
M a1
v
Rzh m
1
L1
M=m
b) G
+ M Rz2 + m
v a2
M
Rzh m
2
L2
M<m
c) G
_____________________________________________________________________
22
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
M
M
Rz Rz
a
M1 a2 M1
c.G O Rz1 krit
krit
c.G Rz1
c.G c.G
a1 O1 a3
a) b)
Sl.22 Vlijanie na centra`ata na nadol`nata stabilnost na avionot
_____________________________________________________________________
23
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a) cP
1
v
G
b) cP
_____________________________________________________________________
25
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rzpod
Rz
pod
Rzsp
sp
sp > pod
_____________________________________________________________________
26
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rxd 1
Rxl
L
Rzv
2
_____________________________________________________________________
27
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Pra{awa za povtoruvawe :
Mp=Rzh.L
x
z
z
c.G Rzh
c.G
L
L
Mp=Rzh.L x
_____________________________________________________________________
30
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
volan
c.G
levo desno
krilce krilce
Rzkr
volan Mz
Lkr
Rzkr
_____________________________________________________________________
31
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
kr
Cz sp
p
sp
Cx
Sl.32 Promena na koeficientot na uzgonot i koeficientot na otporot
pri pomestuvawe na krilcata
=10 =30
a)
b)
15
30
c)
_____________________________________________________________________
34
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a)
b)
v
c)
Rzd
o
des n
levo
Rzl
_____________________________________________________________________
35
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a) b) v
b
c.G k
_____________________________________________________________________
36
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Pra{awa za povtoruvawe :
x
W=F.x
Ms=Rzh.l
r1
l
r2
oska na
vrtewe
W = F .x (14)
Rabotata koja ja sovladuva pilotot pri otklon na kormiloto
ednakov e na proizvodot na {arnirniot (pogonski) moment i aglovoto
pomestuvawe na kormiloto :
W ' = M s .δ (15)
Za pilotot da go otkloni kormiloto, negovata rabota treba da
bide ednakva na rabotata na aerodinami~kata sila, i :
W = F .x = M s .δ (16)
Spored toa, silata so koja pilotot deluva vrz komandite na
upravuvawe e ednakva na:
δ
F = Ms = M sKs (17)
x
Kade :
- W - rabota proizvedena so silata so koja pilotot
deluva vrz palkata;
- W′ - rabota na aerodinami~kata sila;
- F - sila so koja pilotot deluva vrz palkata;
- x - pomestuvawe na palkata vo nasoka na dejstoto na
silata F;
- δ - aglovo pomestuvawe na kormiloto;
- Ms – {arniren (pogonski) moment, odnosno moment vo
odnos na oskata na vrtewe;
- Ks – prenosen koeficient na sistemot na upravuvawe koj
pretstavuva odnos na uslovnoto pomestuvawe na
kormiloto i elementarnoto pomestuvawe na palkata
(δ/X);
Kaj avioni so normalen sistem na upravuvawe Ks =1,5 – 2 za
kormiloto za viso~ina, za kormiloto za pravec Ks =3,5 – 5,5, dodeka za
krilcata Ks =0,5.
Vrz goleminata na {arnirniot moment vlijae oblikot i
razmerot na komandnite povr{ini (kormiloto i krilcata), gustinata
na vozduhot, brzinata na letawe i agolot otklonot na kormiloto ili
krilcata, a se opredeluva po formulata :
M s = n s ρV2 S .I
2
(18)
Kade :
- ns -koeficient na {arnirniot moment;
- S – povr{ina na kormiloto ili krilcata;
- I – tetiva na kormiloto ili krilcata;
ρV 2
- - dinami~en pritisok vo oblasta na kormiloto
2
ili krilcata.
_____________________________________________________________________
38
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
polurogasta rogasta
kompenzacija kompenzacija
oska na
vrewe
oska na
Rzr vrtewe
Rzk
b
a
Rz
Rzk Ms
v d
Rzp
a
b
Ms=Rz.d
Sl.41 [arniren (pogonski) moment na kormiloto za viso~ina so
ramnomerna (osovinska) kompenzacija
oska na
vrewe
krilce kompenzator
kon
volanot
b
Rzt
oska na
vrtewe a
Rzk
_____________________________________________________________________
42
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
b
a
Rzk
Rzt
prema fletner
volanot oska na
vrtewe
krilce
procep
oska na
gumena vrtewe
pregrada
Pra{awa za povtoruvawe :
1. Kako posledica na {to se javuva {arniren (pogonski) moment?
2. Objasni ja pojavata na pogonskiot moment pri komanduvawe so
kormiloto za viso~ina?
3. Kako mo`e da bide izvedena aerodinami~kata kompenzacija?
4. Kako se izveduva neramnomerna kompenzacija?
5. Objasni ja ramnomernata (osovinska) kompenzacija?
6. Kade se primenuva delumna ramnomerna kompenzacija?
_____________________________________________________________________
44
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
2. MEHANIKA NA LETOT
v O
cG
Rz Rz
Rzhp
c.G c.G
Rx Rx
T T
v v
G G
Rz
v1 c.G
T Rx
G
Rz
v2
c.G
T Rx
Sl.49 Let na avion so razli~en napaden agol pri ednakov naklon na oskata na
trupot vo odnos na horizontot
_____________________________________________________________________
46
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
v1
Rz
T c.G
Rx
G
Rz
c.G
v2 Rx
T
G
Sl.50 Let na avion so ist napaden agol i razli~en naklon na oskata na trupot vo
odnos na horizontot
RZ
z
cG
vh 0
T RX x
H=const
G
RZ
R Z> RZ
G G
RZ=G
RZ G
R Z< G
N a -2
[kW]
-1
Nr
Np 0
b
d 3 c
krit 18
e ekon najp
B
10 g 6
D D
f
10 +2
_____________________________________________________________________
50
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
0
N G=const 0
[kW] Nh
H=0 H=0 Np
b
Nh
Np
H=2000
310 12 H=2000
275 12
0 V1 V2 V3 V4 V[km/h]
H=3000 Nh
N G=const H=3000
[kW] Nh
H=0
Np
H=0
0 V1 V2 V[km/h]
_____________________________________________________________________
51
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
0
N
[kW]
1
Nh 0
G1
16 Np
16
G2
0 G1<G2 V[km/h]
_____________________________________________________________________
52
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
N
[kW]
II re`im I re`im
c N=const
d ek
V2 Vek V1
0 V[km/h]
_____________________________________________________________________
53
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rz
Rx
c.G
G sin
Gcos
v
G
Uslov za spu{tawe
Letot so spu{tawe za da bide pravoliniski, potrebno e silata
na uzgonot da bide ramna na komponentata na silata na te`inata
normalna na pravecot na letot:
Rz = G. cos Θ (26)
Ramnomerno dvi`ewe (konstantna brzina) se obezbeduva so
ednakvost na silata na otporot i komponentata na silata na te`inata
na avionot vo pravecot na letot:
Rx = G. sin Θ (27)
Agolot na spu{tawe e agolot me|u horizontot i linijata na
letot. Minimalna vrednost na agolot na spu{tawe }e imame so
maksimalna vrednost na finesata na avionot, bidej}i :
1
Θ= (28)
K
Pri spu{tawe, kako i vo horizontalen let, imame dva re`imi :
prv i vtor re`im na spu{tawe.
Spu{tawe vo prviot re`im se pravi pri mali i negativni
napadni agli, a pri golemi brzini (sl.59).
Spu{tawe vo vtoriot re`im se pravi pri napadni agli
pogolemi od najpovolniot agol, a pri golemi brzini. Vo ovoj re`im,
kako i vo horizontalniot let, postoi obratno upravuvawe na avionot.
Spu{tawe na avionot pri napaden agol pogolem od kriti~niot se
narekuva propa|awe.
_____________________________________________________________________
54
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Cz krit
min
Propa|awe
za Vmax
Vertikalno
spu{tawe
Cx
_____________________________________________________________________
55
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
V R
na
k a~
uv
aw
e Rz
T
c.G Gs
in
Rx Z
Gcos X
Uslov za ka~uvawe
Vo tekot na ka~uvaweto na avionot postoi slednata ramnote`a
na silite :
ρ
Rz = G. cos Θ = Cz V 2S (29)
2
ρ
T = Rz + G. sin Θ = Cz (30) V 2 S + G. sin Θ
2
Prvata ravenka pretstavuva uslov za pravolinisko dvi`ewe na
avionot, dodeka vtorata e uslov za ramnomernost na brzinata na
dvi`eweto.
Analiziraj}i gi uslovite za ka~uvawe na avionot, doa|ame do
slednite zaklu~oci :
- uzgonot pri ka~uvawe e pomal otkolku pri horizontalen let,
bidej}i pri ka~uvawe uzgonot ja uramnote`uva komponentata na
te`inata na avionot, a ne vkupnata te`ina na avionot;
- vle~nata sila e pogolema otkolku pri horizontalen let, bidej}i
ja uramnote`uva silata na otporot i komponentata na te`inata
na avionot vo pravecot na letot.
_____________________________________________________________________
56
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Pra{awa za povtoruvawe :
_____________________________________________________________________
57
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rz
T
Rx
F=f.G
N G N
_____________________________________________________________________
58
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
15-20 m
zabrzuvawe poletuvawe let
dol`ina na poletuvawe
odlepuvawe
Normalno sletuvawe
Sletuvawe so propi{ana brzina i pod opredelen agol vo odnos
na horizontot se narekuva normalno sletuvawe, i se sostoi od pet
fazi :
- spu{tawe,
- ramnewe,
- zabavuvawe,
- dopirawe i
- protr~uvawe (sl.63).
_____________________________________________________________________
60
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
dopirawe
spu{tawe ramnewe zabavuvawe protr~uvawe
a b c
6-8 m
e 1,2 m
0,75 m
d e
Sletuvawe so propa|awe
Vakov na~in na sletuvawe se koristi za da se namali
dol`inata na protr~uvawe na aerodromi so slaba podloga, odnosno so
mek ili natopen teren. Pokraj toa, takov na~in na sletuvawe mo`e da
usledi poradi gre{ka na pilotot pri pilotiraweto so avionot koga
brzinata na avionot pri sletuvawe ve}e stanala ednakva na brzinata
_____________________________________________________________________
61
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a b c
_____________________________________________________________________
62
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rz O
Rz1
Rz2
R'z2
G
R'z r O
Rx
Rz2
c.G O
r
x
_____________________________________________________________________
63
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
kade :
Rz - sila na uzgonot;
Rz1 - normalna komponenta na silata na uzgonot;
Rz2 - horizontalna komponenta na silata na uzgonot
(centripetalna sila);
R’z2 - centrifugalna sila;
R’z - rezultanta na silata na te`inata i centrifugalnata sila
(ednakva po golemina, a sprotivna po nasoka na silata na
uzgonot);
G - te`ina na avionot (ednakva po golemina na normalnata
komponenta na silata na uzgonot);
r - radius na svrtuvawe;
γ - agol na naklonot.
_____________________________________________________________________
64
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
O
c.G
r x
h
c z
z O
Sl.68 Linija na letawe na avionot vo obi~en (strmen) lev kovit
O
u Rz
a
sp
vsp z u un va
u
r u
va vun
O
Cz
Cxsp
krit
sp
un
Czsp
Czun
Cxun Cx
_____________________________________________________________________
66
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rz
c.G
G
O
_____________________________________________________________________
67
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Rz
b
c.G
G
O
Petqa (luping)
Petqa (luping) pretstavuva let po zatvorena linija vo
vertikalna ramnina. Se izveduva na sledniot na~in : vo po~etokot na
motorot se dava poln gas za avionot da ja dobie potrebnata brzina,
potoa lesno se povlekuva palkata ″kon sebe″ zgolemuvaj}i go
napadniot agol i silata na uzgonot. Linijata na letot se iskrivuva, a
brzinata postepeno se smaluva. Avionot se prevrtuva na grb. Vo
gornata mrtva to~ka se odzema gas, zadr`uvaj}i ja komandnata palka
povle~ena do kraj ″kon sebe″. Avionot go preminuva vtoriot del na
petqata pod dejstvo na sopstvenata te`ina, spu{taj}i go postepeno
nosot poradi pomestenoto kormilo za viso~ina. Za izlez od petqata
vo horizontalen let komandnata palka se pomestuva vo neutralna
polo`ba i se zgolemuva brojot na vrte`i na motorot.
Prevrtuvawe
Toa e manevra vo vertikalna ramnina so promena na pravecot na
letawe i gubewe na viso~inata. Za izveduvawe na prevrtuvawe
pilotot prvo go doveduva avionot na zadadena brzina, potoa ja
povlekuva palkata ″kon sebe″ i dava na avionot opredelen agol na
ka~uvawe od 15° do 20°. Koga avionot }e se namesti vo taa polo`ba, so
istovremeno davawe na noga i palka se preveduva avionot na grb, a
potoa negovata linija na letawe izgleda kako vo vtoriot del na
petqata.
_____________________________________________________________________
68
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Imelman
Toa e prevrtuvawe na avionot okolu krilata (okolu nadol`nata
oska) vo gornata mrtva to~ka na petqata. Po~etokot na ovaa
akrobacija vo ni{to ne se razlikuva od petqata. Vo gornata mrtva
to~ka na petqata, koga avionot se navo|a vo polo`ba ″trkalata gore″,
pilotot dava palka ″od sebe″ i na strana. Avionot se vrti okolu
napre~nata oska i izleguva od petqata vo horizontalen let. Spored
toa, pri izveduvawe na imelman avionot ja menuva nasokata za 180° i
istovremeno ja zgolemuva viso~inata.
Valjak
Toa e potpolno svrtuvawe na avionot okolu nadol`nata oska.
Valjakot e pravilen koga avionot ne gubi viso~ina nitu go menuva
pravecot. Za izveduvawe na valjak pilotot ja zgolemuva brzinata, a
potoa so povlekuvawe na palkata ″kon sebe″ go podignuva nosot na
avionot za okolu 15°. Vo momentot istovremeno se dejstvuva na na
komandata za pravecot i na krilcata, i avionot se vrti okolu
nadol`nata oska, pri {to komandata za krilcata ostanuva na ista
strana, dodeka no`nite komandi ja menuvaat svojata uloga zadr`uvaj}i
go pravecot na letawe nepromenet. So dejstvo na komandata za
krilcata se prekinuva vrteweto na avionot okolu nadol`nata oska.
Borbeno svrtuvawe
Toa e eden na~in na brza promena na pravecot na letawe za 180°,
so istovremeno zgolemuvawe na viso~inata. ^esto se primenuva vo
tekot na borba vo vozduh. Po zavr{uvawe na borbenoto svrtuvawe
avionot treba da raspolaga so dovolna brzina za izvr{uvawe na
zada~ata. Borbenoto svrtuvawe mo`e da bide levo ili desno.
Pra{awa za povtoruvawe :
1. Koe dvi`ewe se vika neramnomerno?
2. Nabroj gi silite koi deluvaat na avionot pri poletuvawe?
3. Nabroj gi fazite na poletuvawe i objasni gi?
4. Napravi skica na fazite na poletuvawe?
5. Nabroj gi faktorite koi vlijaaat na dol`inata na zaletot?
` q6. Kako se vr{i sletuvawe?
7. Koe sletuvawe se narkuva normalno?
8.Nabroj gi fazite od koi se sostoi normalnoto sletuvawe?
9. Skiciraj ja linijata na normalno sletuvawe na avionot?
10. Zo{to se koristi sletuvawe so propa|awe?
11. Kakvo dvi`ewe e sletuvaweto?
12. Nabroj gi silite koi deluvaat vrz avionot pri svrtuvawe?
13. Napi{i gi objasni gi ravenkite (uslovite) za pravilno
svrtuvawe?
14. [to e toa kovit?
_____________________________________________________________________
69
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
3. PROPULZIJA
3.1 Elisno-klipna propulzivna grupa
(motor - elisa)
Za odr`uvawe na avionot vo vozduh, neophodna e sila na
uzgonot, koja se javuva za vreme na dvi`eweto na avionot. No, za vreme
na dvi`eweto na avionot istovremeno so silata na uzgonot se javuva i
~elniot otpor i se dodeka ovoj ne bide uramnote`en ili sovladan,
normalno letawe ne e vozmo`no.
Spored toa, avionot za da mo`e da leta, potrebno e vo nasokata
na negovoto dvi`ewe da postoi vle~na (ili potisna) sila. Vle~nata
sila ja sozdava motorskata grupa, koja se sostoi od motor i elisa, koja
e vgradena na vratiloto na motorot.
Avionskata elisa ja pretvora mo}nosta na motorot vo vle~na
(ili potisna) sila, neophodna za dvi`ewe na avionot.
Pokraj elisi, koi slu`at za pogon na avionite, razlikuvame i
elisi za drugi celi, na primer :
- za veternici, koi ja pretvoraat energijata na veterot vo
mehani~ka energija, koja se koristi za razni potrebi;
- za ventilatori, za sozdavawe na vozdu{no struewe, na
primer vo aerodinami~kite tuneli i za dr.;
- za vetromeri, so koi se opredeluva brzinata na vetrot so
merewe na brojot na vrte`ite i dr.
Kaj site spomenati vidovi na elisi, oskata na vrtewe naj~esto
se poklopuva so pravecot na vozdu{noto struewe.
Ima elisi kaj koi oskata na vrtewe ne se poklopuva so pravecot
na letawe. Takvi se elisite na helikopterite, kaj koi oskata na
vrtewe na elista e re~isi pod prav agol so pravecot na letaweto.
_____________________________________________________________________
71
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
N
a v
r
b Pravec na dvi`ewe
na zavrtkata
a g
2rπ
ϕ v
d
_____________________________________________________________________
72
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
A V
r
R
O O
e c
B
A Smer na letawe G
Strana na
Ravnina na vrtewe
2rπ
ϕ liceto
e
D K V
Na S
Na S
_____________________________________________________________________
74
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
75
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
ϕ
α3
w3
u3 v u w
v α
α 2 w2
u2 v b)
α1
u1 v w1
v
ω
a)
u w
2rπ
v
P M
D K V
Na S
N
u α
RL w
u w
α
v
_____________________________________________________________________
77
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a) b) c) d) u=const
u u u
ϕ ϕ ϕ ϕ
α α
u w
w w w
v=0 v v v
α=ϕ α>0 α=0 α<0
S=N S<N S=0 S<0
Na=0 Na>0 Na=N Na>N
_____________________________________________________________________
78
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Pra{awa za povtoruvawe :
q r
p
q r
p
a
nin
Rav tewe
r
na v
q r
p
q r
_____________________________________________________________________
79
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
P1
Q1
R1
R2
Q2 P
P2
P1
P
r
P2
Q1
r
Q2
q
_____________________________________________________________________
81
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
a) Q R b) v)
Q Q=R
R
u u α3<0
α1 P3=0
P1 P2 Na=(1,3-1,4)N=Nd
u w α1=ϕ w α2=0 α3 w
P1=Pmax P2<P1
Na=0 v Na=N v
v=0
g) d) e)
R Q
α5<α4 P6 α6<α5
P4 Q=0 Q<0
P5=R Na=(1,8-2)N
R Q w
u u α5 w α6
α4 w
u
v v v
_____________________________________________________________________
82
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
83
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
P [N]
15000 a
I
10000
v
d n1=2400 [vr/min]
e
5000
n2=1800 [vr/min]
I f g b
0 200 400 600 800 v [km/h]
_____________________________________________________________________
84
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
85
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
88
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
89
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Pra{awa za povtoruvawe :
_____________________________________________________________________
90
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
4. PERFORMANSI
Pod poimot performansi na avionot podrazbirame nekoi op{ti
karakteristiki na letot vo uslovi na raspolo`liva energija na
avionot, kako {to se na primer : brzina i mo}nost pri horizontalen
let, dale~ina na spu{tawe, brzina i mo}nost pri ka~uvawe, fazi na
poletuvawe, svrtuvawe na avionot, plafon, dolet i traewe na letot,
mo}nost na motorskata grupa.
_____________________________________________________________________
91
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
92
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
R'
R'z R A
Rz
R'x
Rx
in c.G
Gs
H
in
G's Gcos
G'cos
G
B G' C
Lsp
C1 B
W1t L1
L
A
Bez veter
C B
W2 A
Veter od grb
C2 L B
W2t
L2
_____________________________________________________________________
93
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
L1 < L 2 i Θ1 > Θ2
L1 = L − W 1.t ; L 2 = L − W 2.t (50)
Od formulata za dale~ina na spu{taweto se gleda deka
dale~inata na spu{tawe ne zavisi od te`inata na avionot, tuku
edinstveno od finesata na avionot, viso~inata na spu{tawe, kako i
od pravecot na veterot.
Vp
Vz
Vh=Vp
_____________________________________________________________________
94
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
95
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Pra{awa za povtoruvawe :
N
[kW]
Np
ek
1 Ne
Vek V
V[km/h]
_____________________________________________________________________
96
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
TP
PP
V t
V=0,5m/s
t,V[km/h]
Dolet
Traewe na letot
Traewe na letot pretstavuva vreme koe avionot mo`e da go
pomine vo vozduh pod uslov rezervoarite da bidat polni so gorivo. Za
ova vreme da bide {to podolgo, letot se pravi so pomo{ na
ekonomi~ni napadni agli, odnosno so ekonomi~ni brzini na letawe.
Re`im na letot na koj odgovara minimalna potro{uva~ka na gorivo po
~as letawe pretstavuva re`im so najdolgo traewe na letot. Kaj
mlaznite avioni najdolgoto traewe na letot se dobiva pri let so
minimalen potreben potisok, odnosno pri napaden agol koj odgovara
na (Cz/Cx)max, dodeka kaj avioni so klipni motori najdolgo traewe na
letot se ostvaruva so minimalna potrebna mo}nost na motorot
(minimalna potro{uva~ka na gorivo) :
p
T= (60)
B
kade :
p-te`ina na gorivoto vo kilogrami;
T-traewe na letot vo ~asovi;
B-potro{uva~ka na gorivo vo kg/h :
B = P.b (61)
kade :
P-mo}nost na motorot vo kW;
b-specifi~na potro{uva~ka na gorivo vo kg/ kWh;
B- potro{uva~ka na gorivo vo kg/h.
_____________________________________________________________________
98
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Nk[kW]
g
900
800 d
600
400
200
v
60 525 e
0 200 400 600 800 v [km/h]
_____________________________________________________________________
99
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
Nk[kW]
1000
800 nmax=2400 [vr/min]
600
400 n=1800 [vr/min]
N[kW]
a
Ne
e
Nk k
Hpr
0
H [m]
visina na letawe
_____________________________________________________________________
100
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
N[kW]
a
Ne
e
Nk
k
Hpr
0
H [m]
visina na letawe
Pra{awa za povtoruvawe :
_____________________________________________________________________
101
Aerodinamika i mehanika na letawe III godina - ma{inski vozduhoploven tehni~ar
___________________________________________________________________________________
LITERATURA:
_____________________________________________________________________
102