KANU

kajakaški šport i rekreacija

Kanu br. 53 Zagreb, svibanj 2001

Uredništvo i uprava: Sadržaj:

Kanu Klub "Končar", ŠRC Jarun
Kajakaški prilaz bb
10 000 Zagreb
tel./fax. ++385 1 38 33 019
e-mail: kanu.koncar@zg.hinet.hr
http://triton.irb.hr/koncar
Izdavač:
Kanu Klub "Končar"
Tisak korica: Offset tisak «KreBeg»
Urednički kolegij:
Ivana Pažur, Zvonimir Trumbić
“Kanu” izlazi tri puta godišnje,
početkom kajakaške sezone, uz naš
Maraton i krajem godine kad se Novosti, obavijesti i pokoji trač
zbrajaju rezultati.
List je besplatan za članove svih
kanu-kajak klubova, a namijenjen je
populariziranju našeg lijepog sporta,
boljem informiranju, suradnji i
povezivanju, te naravno širenju
dobrog i veselog duha onih koji vole
kanu, kajakaštvo, vodu i prirodu, ne
nužno ovim redoslijedom.
Riječ uredništva uz 53. broj «Kanua»
Šport:
Božidar Pažur: Miting i mitingaši trakavica u nastavcima
Vinko Mijočević: Prijedlog smjernica rada sa kajakašima i
kanuistima od mlađih kadeta do seniora
Božidar Pažur: Kada slava udari u glavu...Odgovor T. Hohnjecu
na članak u časopisu "Kanu" br. 52
Kalendar domaćih i međunarodnih natjecanja za 2002. godinu
Ivica Miočić Stošić: Prijedlozi Zagrebačkog športskog saveza
Gradskom zavodu za planiranje i razvoj na urbanistički plan
uređenja ŠRC «Jarun»
Jasenka Pažur: Olimpijada Atena 2004.g., Opis umjetne
kajakaške staze u Hellinikonu, prijevod
Tomislav Lepan: Začeci kajakaštva
Rekreacija:
Ladislav Hudobreznik: 40 g. Kanu Kluba Končar
Ladislav Hudobreznik: Doprinos simpatizera
Dubravka Lepan: Snow kayaking na Jarunu
Stipe Radelić: KK Končar –Mamas & Papas
Marko Erceg: Pustolovna utrka ? Bjelolasica 2001.g.
Stjepan Štoković: Jadranski tjedan - dani, jučer (1973) - danas
(2001) - sutra
Ivo Piantanida: Paklenica, Krupa i Zrmanja za Uskrs 2002.
Malo filozofije o kontradikcijama

Prilozi se potpisuju, a končarevci kao

izdavači ne odgovaraju za sadržaj
tekstova. Zato Vas molimo da svoje
pohvale, komentare ili prigovore
uputite direktno autorima, najbolje u
pisanom obliku preko ovih istih
novina.

ISSN: 1332-9707

Naslovnica: Dubravka Lepan, Tomislav

Fligler, Vedran Koričančić, Stipe Radelić,
Jarun, proljeće 2002.g

1
 RIJEČ UREDNIŠTVA UZ 53. BROJ KANUA

Drage kajakašice i kajakaši,

Evo nas sa zakašnjenjem !!!

Nadamo se da će Vam tekstovi u ovom broju biti, kao i uvijek, zanimljivi.
Sezona je počela uz obilje kiše pa su se naši športaši, a i rekreativci već debelo bacili na veslanje.
U ovom broju možete pročitati izvještaje s prvih ovogodišnjih izleta, najnovije klupske vijesti,
planove za buduće izlete i pothvate i još mnogo, mnogo toga…
Uživajte u čitanju i spremajte priloge za sljedeći Kanu…Želimo Vam puno lijepih i sunčanih dana
koje ćete provesti na uzbudljivim izletima, a našim športašima želimo puno športskih uspjeha.
No da ne duljimo, za početak Vam poklanjamo jednu kajakašku pjesmu…

Vaš Kanu

PROLJEĆE

Isplovio sam u svom kajaku, i sjajnim brcima,

bio sam na moru u svome kajaku,
veslao sam u svome kajaku.
Posve polako veslao sam
u Ammassivik fjordu.
Bilo je komada leda na vodi.
Na vodi je bila i jedna zlogodica,*
što je okretala glavu na sve strane,
Ali me nije vidjela, gdje veslam.
Najednom sam ugledao njezin čvrsti rep
i zatim ništa više.
Zaronila je, ali ne zbog mene:
jedna velika glava pojavila se na vodi,
jedna velika glava foke dlakave,
jedna velika glava s krupnim očima
2
s kojih su se cijedile kapi vode.
I foka je polako
prema meni plivala.
Ali ja je nisam udario ostvima!
Zašto?
Možda je to bila samilost?
A možda je nisam udario i zbog toga,
što je sa svih strana svitalo
i što se foka radovala suncu,
baš kao i ja.
(Eskimi, Sjeverozapadni Grenland)
* ptica slična galebu
(Iz knjige: «Eskimska poezija», LYKOS, Zagreb
1962. g.)
 MITING I MITINGAŠI - TRAKAVICA U NASTAVCIMA

I DIO - Tko je smutio divlje vode u Kanu Zabrinuše se i dobronamjerni susjedi. Oni bi
Klubu ? pomogli. Uzeli bi sitnu dicu, ove što već
samostalno cicaju veslo.
Znadete li Vi drage čitateljice i čitatelji što je to Nude im se i "starci", ali što će im, imaju i vlastite.
miting? U silnoj brizi da im ne umakne plijen, posjećuju
Ajde da Vas podsjetim i po običaju podučim ili brižne roditelje Vabe ih da im djeca odmah prijeđu
kako ja često rado velim prosvijetlim. u bolji klub. Pri tome im pomaže zdušno i trener
Miting Vam je ono, kad Vam po cesti ide gomila propalog kanu kluba, savjetom. Idite odmah jer
ljudi pa nosi razne parole i transparente i svi viču kanu klub se ruši, do jeseni tu se neće više cicati
u jedan glas. "Dolje onaj" pa opet "Gore ovaj" i još veslo.
štošta drugo viču.
Tak su Vam naši stari tam pred drugi rat vikali
"Kruha rada i slobode", a potom su samo dobili rat
i mnogi su ostali slobodni bez glave a i bez kruha.
Ili ono najnovije: "Slobo slobodo" pa "Jogurt
revolucija" pa "Balvani" pa to su mnogi već
zaboravili ili bi rado zaboravili. Što su dobili nakon
toga, o tom neću ovaj put.
No kud sam ja to zastranio?
U stvari htio sam Vam nešto ozbiljno napisati, a
opet odoh u humoristične divlje vode. Moram Vam
priznati da me u zadnje vrijeme boli želudac,
nekako mi se prevrnuo, ne znam je li to od
mitinga ili je nešto ozbiljno. Zato i kasnim sa ovim
člankom, rotacija čeka, urednik pizdi, a ja
oklijevam, sve si mislim kaj će ti to. Oni i onak
imaju svoj film u glavi.
"Događanja" u kanu klubu što su ih tako slikovito
nazvali kreatori "mitinga" počela su kao i svi Diktator predsjednik se ukipio. Gleda lijevo i
mitinzi ovog svijeta iznenada, u stvari bezvezno, desno tko to sve podiže nogu i radi one stvari k'o
zbog neke razdrapane gume. pes. Zna on nije on od jučer, sluti, njuši i
No bio je to samo fitilj koji je zapalio "Bure silnog osluškuje odakle stižu strijele ubojite.
nezadovoljstva." Zapišao se on mnogima u čizmu. Prilika je to
Kao i na svakom malo boljem mitingu, u prvom mnogima da mu vrate. Klupska opozicija
redu našli su se "stari" i iskusni galamđije sramežljivo podiže glavu. No nitko da grakne,
mitingaši. Izbaciše prve salve pa se zuriknuše, a u makni se ja ću to bolje. A on samo to čeka.
prve redove gurnuše dicu, koja to po godinama Što kaže cijenjeno čitateljstvo?
više i nisu. Nisam li VAM VJERNO I DOJMLJIVO opisao
"Dolje uprava kluba", "Fuj uprava" "Dolje diktator uvod u originalnu kajakašku trakavicu, od koje mi
predsjednik" zašto mi plaćamo članarinu!? se prevrnuo želudac, i pomalo osjećam bol
Drugi klubovi ne plaćaju, u drugom klubu sve je pri osjećajnom srcu.
pet puta bolje. Ovaj klub se ruši. Uprava kluba No to je tek zanimljivi uvod u priču u nastavcima,
zbunjena, se usrala. Ne može se snaći, što ju je od koje nadam se, neki neće dobiti samo
snašlo. Do jučer uspješna i slavljena, danas u glavobolju.
blatu poraza.
Strčaše se vjerni «zabrinuti» članovi, koji se
danima ne pojavljuju zbog, silne "zauzetosti". Predsjednik Kanu Kluba Končar
Pitaju za novosti, kao čuli su nešto se događa,
hoće čuti pikantne detalje.
Božidar Pažur

3
 HRVATSKI KAJAKAŠKI SAVEZ
Stručni stožer
PRIJEDLOG
SMJERNICA RADA SA KAJAKAŠIMA I KANUISTIMA
OD MLAĐIH KADETA DO SENIORA
Zagreb, rujan 2001. godine
UVOD
Prije dvadesetak godina, u kajaku i kanuu na
mirnim vodama, medalje na svjetskim prvenstvima
mogli su osvojiti i športaši koji su počeli sa
treninzima u kajakaštvu sa svojih 17 ili 18 godina.
No većina športaša počela je ranije sa treninzima,
a športaši koji su se kasnije uključili u kajakaštvo,
prethodno su bili aktivni u nekoj drugoj športskoj
grani, što znači da su prije toga imali određenu
fizičku pripremu.
Kod druge generacije istaknutih veslača, dobna
granica se pomakla, tako da su još mogli osvojiti
medalje športaši koji su se uključili u kajakaštvo
sa 13 do 15 godina.
Danas znanost, za one koji žele postići vrhunske
rezultate, preporuča početak bavljenja
kajakaštvom u periodu od 9 do 11 godine, u
takozvano zlatno doba, kada se najviše može
djelovati na osobine koje kasnije daju mogućnost
za postizanje vrhunskih rezultata (dobru tehniku,
eksplozivnu snagu, brzinu itd.).
Start kajakaša
Računajući na sve naprijed navedeno postoje
tri mogućnosti:
- tražiti genije među 13-15 godišnjacima
- iskoristiti prethodnu pripremu u drugim
sportovima angažirajući bivše plivače, skijaše i
ostale
4
- započeti dugoročnu pripremu već sa 9-11
godišnjacima kada se najviše može djelovati na
sposobnost koordinacije i eksplozivnosti
Dakako postavlja se pitanje što kroz tako dugi
period (12-15 godina rastućeg sportskog staža,
odnosno 15 do 18 godina ako žele postići
značajne rezultate) raditi u kajakaštvu a da
športašima ne bude monotono, kao i da ne uđu u
ranu specijalizaciju koja kasnije može biti
ograničavajući faktor.
MLAĐI KADETI: 9-12 GODINA
Posebno razdoblje za razvoj motoričkih vještina
traje od 9-12 godine. Sve osnovne komponente
brzine (posebno frekvencije pokreta) trebaju se
razviti između 6 i 12 godine. To je razdoblje
optimalno za sazrijevanje neuro-motoričkog
sustava.
Kod nas u kajakaštvu je prerano da se počne sa 6
godina jer djeca ne mogu u tim godinama držati ni
najlakše kadetsko veslo, a čamac makar je mini
kajak, još uvijek je preveliki. Zato predlažemo
početak od 9-12 godina.
U ovom periodu kada je dječje tijelo vrlo osjetljivo,
sve vježbe koje se rade treba raditi sa vlastitom
težinom. Sa djecom se gimnasticira bez sprava ili
na spravama, na vratilu, razboju, karikama,
švedskim ljestvama, zavisno o koordinativnim
sposobnostima svakog pojedinca.
Uz gimnastiku treba koristiti plivanje, trčanje,
sportske igre.
S obzirom na prvi stupanj potrebno je naglasiti
višestranu narav treninga – njegovu privlačnost i
ulogu u jačanju mišića trupa koja će spriječiti
oštećenja tih mišića u posebnim vježbama.
Stupanj početne specijalizacije obično se poklapa
s razdobljem puberteta. Zato se uglavnom
preporučuju vježbe na vodi u prirodi
(ekstenzivne).
Djelotvornost svakog treninga stvara se
određivanjem vanjskog opterećenja koje narušava
unutarnju fiziološku ravnotežu (tj. homeostazu) i
na kraju ima za posljedicu prilagodbu vježbama.
Uspješnost treninga, tj. pojava super
kompenzacije, je rezultat izmjene optimalnih
opterećenja sa dobro isplaniranim razdobljima
odmora.
Kod ovog uzrasta treba zabraniti bilo kakve vježbe
sa utezima.
Učestaliji treninzi kraćeg trajanja trebaju imati
prednost pred rjeđim i dugotrajnijim treninzima.
Kad se određuje optimalna učestalost treninga
treba misliti na razdoblje oporavljanja fizioloških
funkcija jer je svaki učinak treninga rezultat
kombiniranih učinaka unutarnjih opterećenja i
razdoblja oporavka.
Učestalost treninga obrnuto je proporcionalna
intenzitetu i trajanju propisanih opterećenja.
Za netreniranu omladinu učinak osnovne
izdržljivosti postiže se 10-15 minutnim treningom
jednom dnevno na razini aerobnog i anaerobnog
praga.
10-minutni maksimalni napori ne smiju se izvoditi
češće od svakog drugog dana radi dužeg
razdoblje oporavljanja (bjelančevine i vezivno
tkivo).
30-60-minutni trening izdržljivosti također aktivira
mobilizaciju masnoća i stabilizira aerobni
kapacitet.
Učinci treninga su u interesu trenera, učitelja i
samog djeteta, ali trener treba misliti i na popratne
učinke rasta i sazrijevanja. Učinci rasta i
sazrijevanja su od posebnog interesa za liječnika,
psihologe, učitelje i roditelje.
Preporuča se 4-5 treninga tjedno, svaki po 30 do
45 minuta (efektivnog rada), odnosno 60 do 90
minuta ukupnog trajanja treninga, što zavisi od
sadržaja treninga, odnosno ranije navedenih
opterećenja.
Većina treninga treba ići kroz igru, pa tako i na
vodi.
KADETI: 13-14 godina
Suvremeni koncept dugoročne pripreme mladih
kajakaša predlaže podjelu cjelokupnog procesa
treninga na četiri stupnja od kojih svaki ima sebi
primjerene ciljeve, metode treninga, kombinaciju
radnog opterećenja i natjecateljsku aktivnost.
Ukoliko su djeca prošla kroz raniju fazu trenažnog
procesa za mlađe kadete, onda se u ovom
periodu mogu raditi iste ili slične vježbe ali kroz
kružni trening. Dakle još uvijek se izbjegava rad
sa utezima. Intenzitet rada je ispod granice
aerobno-anaerobnog praga ili na granici.
5555
Kako djeca prelaze iz mini kajaka u normalne
kajake dodatno će se djelovati na razvoju
ravnoteže (kinestetički osjećaj u kukovima).
Bez obzira što je kod svih klubova jedan od
osnovnih uvjeta za upis – znanje plivanja, treba
imati na umu da se niti jedan kajakaš ne voli
prevrnuti.
To treba imati posebno na umu ako je hladnija
voda, koja ne samo da izaziva šokove kod djece,
već može prouzročiti određene stresove koji
kasnije mogu utjecati na obuku u tehnici, pa i sam
uspjeh i bavljenje kajakaštvom.
Trajanje treninga može se produžiti za 10 minuta
(efektivnog rada) po treningu u odnosu na
prethodnu godinu.
Ovdje već treba pomalo promatrati cjelokupni
način života sportaša, znači ne samo treninga.
Kroz trenažni proces treba razvijati jaku
motivaciju, savladavanje pobjede i poraza,
uspješnog rada u grupi.
Kajak dvosjed
Kod aerobnog kapaciteta razvijati kako centralni
(srce), tako i periferni (radni mišići). Aerobna
sposobnost definira se kao sposobnost djelovanja
na visokoj razini unutar dužeg razdoblja.
U ovoj uzrasnoj skupini, ozbiljni trening
izdržljivosti je oko 20 minuta četiri puta tjedno. Uz
to preporuča se ići na kajakaške izlete, igrati
nogomet ili se zabaviti nekim drugim sportom
koliko god to žele.
Stalno treba naglašavati korištenje ispravne
tehnike. Zato treba više paziti pri treniranju djece
nego kod odraslih. Osnovno je da trening
nadgleda stručnjak, što posebno vrijedi za trening
sa slobodnim opterećenjima.
U ovom periodu još uvijek u trenažnom procesu
prevladava razvoj bazičnih općih sposobnosti.
Učestaliji treninzi kraćeg trajanja (40 do 60 minuta
efektivnog rada), moraju imati prednost pred
dugotrajnim. No ne treba pretjerivati sa učestalosti
treninga, jer prekomjerno korištenje metoda
5
treninga u nastavcima za vrijeme rada prouzroči
ograničenje razvoja razine maksimalnog
natjecateljskog kapaciteta.
Preporuča se 6-8 treninga tjedno. Napredniji sa
dobrom tehnikom trebali bi godišnje preveslati
1500-2000 km.
Ukoliko postoji mogućnost, dobro bi bilo otići na
jedne pripreme godišnje van mjesta stanovanja.
Kako se u ovom periodu dolazi do nesrazmjera u
rastu koštanog, mišićnog i krvožilnog sustava,
posebno treba paziti na učvršćenje koštanog
sustava i pravilnog držanja tijela. Ako se već
moraju koristiti dodatna opterećenja za vježbe
snage, onda treba fiksirati kralježnicu, posebno
paziti na lumbalni dio, a dodatna opterećenja ne bi
smjela prelaziti više od 15 kg.
Natjecanje na Jarunu – Finale kajaka četverosjeda
MLAĐI JUNIORI: 15-16 GODINA
U ovom uzrastu uz već ranije navedena trenažna
opterećenja, mogu se raditi vježbe snage sa
dodatnim opterećenjem od 20 do 30 kg.
Već je ovdje obvezna periodizacija godišnjeg
ciklusa treninga koja se radi od glavnog
natjecanja pa nazad. Športaši imaju 10-12
treninga tjedno, a ukupna godišnja kilometraža
trebala bi biti od 2500-3000 km.
Stupanj početne specijalizacije obično se poklapa
s razdobljem puberteta.
Ovdje već možemo izvršiti podjelu na kajak i
kanu, a kanuisti obvezno trebaju raditi korektivnu
gimnastiku radi asimetričnosti zaveslaja u kanuu.
Općenito je prihvaćeno da je kod mladih kajakaša
i kanuista dobro najprije razviti izdržljivost, a
zatim povećati anaerobni trening.
Znači u ovoj uzrasnoj skupini već možemo početi i
sa anaerobnim treninzima ako smo dobro razvili
aerobnu izdržljivost, kako centralnu, tako i
perifernu.
Za centralnu izdržljivost smo istakli da se ona
razvija kroz trčanja, sportske igre, plivanje, razne
vježbe u dvorani, kružni trening itd.
6666
Periferna izdržljivost se razvija kroz veslanje u
kajaku i kanuu. Najbolji način treninga izdržljivosti
je individualan, no postoje neki principi koji su
izgleda zajednički za sve. Jedan od takvih je
princip da trening izdržljivosti pri različitim
brzinama, daje bolje rezultate od onog u jednoj
brzini. Koliko će vremena određeni kajakaš
provesti u pojedinim brzinama isto tako je
individualno. Zato je važno da kajakaši nauče bar
tri razine treninga izdržljivosti. Za kajakaša s
maksimumom od 200 otkucaja srca u minuti, te bi
razine mogle biti slijedeće:
- brzinska – visoki intenzitet s pulsom
između 180 i 190
- srednja – srednji intenzitet s pulsom
između 160 i 170
- spora – nizak do srednji intenzitet s pulsom
između 140 i 160
-
U treningu izdržljivosti mogu se koristiti
sljedeće različite metode:
1) metoda ponavljanja (intenzitet varira
između 90 i 100%)
2) intenzivna metoda intervala (intenzitet
submaksimalan ili blizu maksimalnog 80 do 90%)
3) ekstenzivna metoda intervala (obavlja se
intenzitetom 60 do 80%)
4) metoda izdržljivosti (intenzitet je nizak do
srednji 40 do 60%)
U dugotrajnoj metodi energijom se opskrbljuje
aerobno, sa submaksimalnom brzinom koja
prouzrokuje visoki obujam treninga i dugotrajnost.
Produkcija laktata je niska. Ovoj se metodi daje
prednost u treningu omladine; zastupljena je više
od 75% u ukupnom vremenu treniranja.
Kod kombiniranja oblika ekstenzivnog treninga u
nastavcima i metoda izdržljivosti, opskrbljivanje
energijom je kombinirano aerobno i anaerobno;
pri gotovo maksimalnoj brzini sa srednjim i
visokim obujmom treninga. Produkcija laktata je
srednja do visoka – ovisno o primjenjivanoj
metodi. Udjel ove vrste treninga u ukupnom
vremenu treninga je 10 do 15%.
Kad se primjenjuje samo trening u nastavcima,
brzina je velika s malim i srednjim obujmom. Zbog
visoke produkcije laktata i velikog opterećenja
organizma potrebno je posebno paziti na
određivanje razdoblja odmora. Na ovu vrstu
treninga troši se samo mali postotak (5 do 10%)
ukupnog vremena treniranja.
Trener treba znati da je veće odustajanje športaša
od bavljenja kajakaštvom što su opterećenja
učestalija i intenzivnija, zato raznolikosti treninga i
6
psihološkom pražnjenju treba posvetiti posebnu 14 dana na pripremama u Dunavvaršanju pa
pažnju, kao i određivanju stvarnog – neophodnog poslije toga imaju kontrolu.
broja treninga sa obimom i intenzitetom kojeg Druga kontrola je 3 tjedna prije međunarodne
športaš kao minimum mora ispuniti. regate. Oni koji ispune normu, ostaju na
Preporuča se odlazak na zajedničke pripreme zajedničkim pripremama.
jednom do dva puta godišnje. Zimi ako postoji mogućnost za trening u veslaoni
dobro bi ga bilo koristiti. Za vrijeme snijega dobro
JUNIORI: 17-18 GODINA je obavljati treninge skijaškog trčanja – langlauf.
Ukupna godišnja kilometraža u čamcu, trebala bi
Tek u ovoj uzrasnoj skupini dakle kod 17 i 18 iznositi 3500-4500 kilometara.
godišnjaka plan treninga treba obuhvatiti sve tri Korištenje pulsmetara trebalo bi biti obvezno u
glavne komponente: brzinu, izdržljivost i laktatne trenažnom procesu.
vježbe. U ovom uzrastu obično otpadaju
nepripremljeni športaši (fizički, tehnički, taktički)
makar smo i u njih puno ulagali.
Preporuča se 12 treninga tjedno, a treninzi traju 2-
2,5 sata.
U vježbama snage, koriste se i vježbe sa
dodatnom težinom, tako da se benč i privlak može
raditi sa 50-60 kg, a ostale vježbe sa 30-60 kg.
Ovdje se uvodi obvezno 2 treninga dnevno, a
djeca ako idu ujutro u školu, prvi trening obavljaju
rano ujutro, znači minimum od 6,00 sati, što je za
Natjecanje u kanuu četverokleku
naše prilike teže izvedivo.
Kako je uspješnost treninga, odnosno pojava
SENIORI: OD 19 GODINA
super kompenzacije, rezultat izmjena optimalnih
opterećenja sa dobro isplaniranim razdobljima
To su športaši koji već imaju određeno kajakaško
odmora, ovdje se javljaju dva suprotna sustava
iskustvo jer iza sebe imaju od 7-9 godina
opterećenja. Paralelno s treningom, kajakaši u
športskog staža, a stariji športaši i znatno više.
školi razvijaju svoje intelektualno i stručno znanje.
Tehnika bi trebala biti usvojena do kraja i može se
Učestalost treninga i njegov obim oduzimaju
raditi samo na određenim korekcijama i finesama.
kajakašima toliko vremena da to stvara poteškoće
Seniori treninge imaju dva puta dnevno od 2 do
u kombiniranju tih dviju aktivnosti, što većina
2,5 sata, s tim da nedjelja popodne i ponedjeljak
trenera zna iz osobnog iskustva. Zato je potrebno
ujutro može biti odmor.
optimalno rasporediti vrijeme.
Kod seniora u trenažnom procesu prevladavaju
Nažalost učestalost i obujam treninga progresivno
vježbe iz specijalnosti.
rastu od djetinjstva do juniorskog i seniorskog
uzrasta, a isto tako i školske obveze pa je pravo
Uz testiranja maksimalne i repetitivne snage u
umijeće sve to izbalansirati i biti podjednako
teretani, koriste se testovi plivanja na 150 i 300 m
uspješan na oba pravca.
što odgovara vremenima potrebnim za preveslati
U Mađarskoj rade u zimskom periodu tri puta
500 i 1000 m.
tjedno plivanje, dva treninga trčanja, dva sportske
gimnastike, a u teretani 5-6 treninga tjedno.
U različitim fazama trenažnog procesa provode se
Trčanje može biti i tri puta tjedno od 8-12 km.
razni oblici psihološkog testiranja (profil stanja
U treninzima plivanja koji traju od 1-1,5 sati treba
raspoloženja, motivacije, crta ličnosti itd).
znati da plivanje na 150 m vremenski odgovara
Na proljetnom testiranju športaši veslaju 10 km sa
dionici veslanja na 500 m, dok plivanje na 300 m
intervalnim startom od 30”.
vremenski odgovara dionici od 1000 m. U jednom
treningu treba preplivati između 1500 m do 3000
Zadnje testiranje na olimpijskim stazama za
m, raznim tehnikama.
sastav reprezentacije, Mađari provode tri do četiri
Što se tiče kontrolnih mjerenja, Mađari krajem
tjedna prije prve jake međunarodne regate, poslije
ožujka imaju kontrolu 3 x 2000 m s tim da priznaju
čega slijede zajedničke pripreme reprezentacije.
vrijeme najbolje vožnje. Obično su seniori i juniori
Mjesec dana prije glavnog natjecanja športaši
moraju biti 90% pripremljeni.
7777 7
Kao i kod juniora makro plan treninga se obično
radi za olimpijski ciklus (4 godine) koji se kasnije
dijeli na jednogodišnje cikluse, a jednogodišnji
ciklus se dijeli na etape ili faze, odnosno periode.
Pripreme za vaganje čamaca
1. faza je pripremni period koji se također
dijeli na period opće pripreme i period specijalne
pripreme. I u periodu opće pripreme rade se neke
vježbe iz specijalnosti, a veslanje na vodi koristi
se koliko god je to moguće u odnosu na
vremenske prilike. U prvom djelu rade se vježbe
repetitivne snage koje imaju za cilj pripremiti
zglobove i mišiće za razvoj sve tri vrste snage.
Zatim se provodi testiranje maksimalne i
repetitivne snage kako bi se mogla odrediti
opterećenja za razvoj tipova izdržljivosti i snage.
U samom početku ovog perioda radi se na
korekciji i usavršavanju tehnike. Ukoliko se
planiraju veće korekcije u krivo usvojenoj tehnici,
dobro je jedan period raditi na razvoju snage sa
dodatnim opterećenjima bez veslanja, kako bi se
kasnije lakše učinila korekcija tehnike. Opći
pripremni period traje 7 do 8 mezo ciklusa (jedan
mezo ciklus – četiri tjedna – 28 dana). Specijalni
pripremni period preporuča se da traje 3 mezo
ciklusa gdje se već počinje raditi i na intenzivnoj
izdržljivosti, razvoju maksimalne snage ramenog
obruča, leđa, trbušnih mišića fleksora i ekstenzora
ruku. Opterećenja u treningu napraviti tako dok
jedna mišićna skupina radi, druga se odmara.
2. Slijedeća faza je tzv. transformacijska faza
gdje pokušavamo izvršiti što bolji transfer svega
onoga što se preko zime radilo. Sve više raditi na
prenosu maksimalne snage u izdržljivost u snazi,
a intenzitet se povećava nakon saživljavanja
sportaša sa čamcem sa radom na nižoj razini.
Ovdje može matematički gledano doći do
povećanja brzine čamca sa istim intenzitetom što
se ne pripisuje povećanju intenziteta, već boljoj
8888
racionalizaciji pokreta, odnosno boljem transferu
snage. Kada se ispravnost tehnike usavrši i
automatizira na manjoj frekvenciji, prilazi se
podizanju frekvencije zaveslaja i stabilizaciji
tehnike na višoj frekvenciji.
3. Dalje dolazi pred natjecateljski period gdje
se sve sposobnosti po logici stvari primiču
natjecateljskim. I u ovom periodu treba raditi na
održavanju snage na taj način da ona ne utječe
na deformaciju tehnike, odnosno da ne otupljuje
senzibilitet natjecatelja za tehniku.
4. U natjecateljskom periodu, športaše
postepeno uvodimo u natjecanja. Ovdje je 80 -
90% specifični rad. Nakon zadnje kontrole za
sastav reprezentacije, provode se završne
pripreme od 2-3 tjedna podizanja športske forme,
a tjedan dana prije glavnog natjecanja završava
se sa teškim treninzima. Trenažni proces se i
dalje provodi ali u njemu slijedi period
rekuperacije - oporavka.
5. Danas je nezamisliv rad bez korištenja
pulsmetara u trenažnom procesu, uzimanja
laktata, psiho testiranja, kao i testiranja osnovne i
specijalne izdržljivosti. Rad bez navedenih
kontrola je tzv. rad na slijepo, konačni rezultat
izložen je riziku, prijeti opasnost da trener padne
pod utjecaj športaša ili osoba od “autoriteta”
naklonjenih športašu ili sportskoj grupi. Također
se danas sve više koristi timski rad, gdje je uz
trenera liječnik, nutricionista, psiholog i sl.
U periodima pripreme kao i pred natjecateljskom
periodu, preporučljiv je rad sa što jačom
konkurencijom, jer su tada efekti rada najviši.
Evidencija plana i programa, realizacija plana i
programa, korekcije u zacrtanom planu i
programu ili realizaciji, podrazumijeva se da je
obvezna kako za trenere, tako i za športaše. Isto
tako treba kao opasku navesti zbog čega je
izvršena korekcija od strane trenera ili sportaša
(npr. vremenske prilike, bolest sportaša, zadaci
koji su bili zadani preteški su ili prelagani za
sportaša, nedostatak financijskih sredstava,
opreme i sl.).
Koordinator Stručnog stožera:
Vinko Mijočević, prof.
8
 KADA SLAVA UDARI U GLAVU...
Odgovor T. Hohnjecu na članak u časopisu "Kanu" br. 52
Dragi Tomislave!
Razveselio me Tvoj članak u KANU-u, u kojem si
nam lijepo opisao svoje pobjede na Maratonu u
Francuskoj.
Nažalost, razočarao me nastavak Tvojeg članka,
kojim si svom predsjedniku javno pokušao obrisati
nos. Tim činom pokazao si nažalost, da još nisi
VELIKI ŠPORTAŠ iako si to u tome članku sam
ustvrdio. To će zato ustanoviti čitaoci KANU-a,
kada pročitaju moj odgovor, koji i Ti valjda
očekuješ?
Ja sam ti često puta vidovit čovjek, pa sam taj
odgovor Tebi i ostalim istomišljenicima već puno
prije napisao u KANU-u br 49 pa ako ga nisi
pročitao ponovit ću ga ponovno:
Druga strana medalje - kritički osvrt
Osvojiti medalju ideal je i cilj svakog športaša.
Medalja ima raznih - lijepih, ljepših i manje
lijepih, no sve imaju prvu u pravilu sjajnu
stranu i drugu, tj. poleđinu, manje sjajnu. O toj
tamnoj strani je sada riječ.
Vrsni športaši iz Kanu kluba Končar su u sada
već 50-godišnjem djelovanju osvajali mnoga
odličja, pa i ona najsvjetlija svjetska i
europska. Njihovi nosioci, tj. odličnici, rasli su
i izrasli pod okriljem ovog Kluba. Klub se
ponosi njima.
Normalno bi bilo da i oni cijene Klub i ponose
se njegovim imenom te ne zaboravljaju gdje su
i kako su odrastali, da budu svjesni da iza
njihovih mukotrpnim športskim radom
stečenih medalja stoji i trud Kluba i
mnogobrojnih klupskih volontera, koji su isto
podmetali leđa za njihov športski uspjeh.
Normalno, a i ljudski bi bilo da im nosioci
medalja kažu obično hvala. I pitanje: da li u
doba nezajažljivih jagmi za zemaljskim
dobrima još itko mari za takve staromodne
"manire"? Da li mi svi skupa dajemo pravi
primjer i ton mladima?
Da li smo mi to dovoljno govorili i objasnili?
Kruta stvarnost nam nažalost dokazuje da smo
na tom polju debelo zakazali. Zato je druga
9999
strana medalje i dalje ostala tako tamna. Neki
događaji u Klubu su nam to nažalost pokazali i
dokazali. Tvrda je činjenica da Klubu punom
svjetskih medalja nedostaju nasljednici. Zato
tražimo i provodimo reformu rada sa
športašima i pomlatkom. Odlučni smo u tome
pa makar se to i mnogima ne sviđalo!
Kanu klub Končar
Eto vidiš, tim člankom, kao predsjednik Kanu
kluba ja sam unaprijed odgovorio na mnoga Tvoja
pitanja.
Nije mi namjera da ispravljam Tvoj odgoj, no
moram Te podučiti da je pojam štete i odštete
temeljac svih međuljudskih odnosa.
Zar smatraš da si Ti izuzetak?
Kada sam izvješten o učinjenoj šteti ja sam
najprije prespavao i razmislio.
Zaključio sam da je šteta na klupskoj imovini
učinjena zbog nepažnje i krajnjeg nemara te
zatražio solidarnu odštetu.
Nisi Ti ni prvi ni zadnji koji je Klubu platio štetu, pa
su Tvoji zaključci o tome proizvoljni i netočni, a
Tvoji dogovori sa partnerom privatni.
Moja je dužnost da čuvam i štitim klupsku imovinu
isto tako uporno kao što si i Ti uporan da
postigneš športsku pobjedu.
Postat ćeš zaista veliki športaš kada postaneš
skroman i to prihvatiš, ne tražeći osobni izuzetak.
Tada će Tvoja športska medalja biti svijetla i sa
druge strane.
P.S. Ti si punoljetan i odgovoran za svoje
postupke i nije potrebno da to za Tebe čini otac.
Ovaj odgovor će biti objavljen u sljedećem broju
KANU-a, a do tada će biti javan na oglasnoj ploči
u Kanu Klubu Končar.
Božidar Pažur
Predsjednik Kanu Kluba „Končar“
9
 KALENDAR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH NATJECANJA ZA 2002. GODINU

VELJAČA 5.5. Soča - Slovenija, 6. izborna za spust

17.2. Zagreb - ŠRC Jarun, Kontrolno mjerenje na reprezentaciju - sprint
10 000 m - mirne vode
24.2. Zagreb - Zajednička kontrola kandidata na 5.5. Belišće - Kup gradova - mirne vode
mirnim i divljim vodama
7. 5. Split - Kup grada Splita - mirne vode
OŽUJAK
17.3. Zagreb, Sava, Otvoreno prvenstvo Zagreba 11. 5. Slavonski Brod, Regata na jezeru Petnja -
u slalomu mirne vode
23.3. Solkan - Slovenija, Međunarodna
regata - slalom 12. 5. Tacen - Slovenija, Međunarodna regata -
1. izborna za seniorsku reprezentaciju slalom - 2. izborna za seniorsku
24. 3. Zagreb, Jarun, Kontrolno mjerenje reprezentaciju
kandidata za reprezentaciju na mirnim
vodama 2000 m 18. 5. Sl. Kobaš, Regata na Savi - mirne vode
30.3. Tacen - Slovenija, Međunarodna regata -
slalom 18.5. Kobarid - Slovenija, Međunarodna regata -
31.3. Medvode - Slovenija, Međunarodni spust slalom - 3. izborna za seniorsku
reprezentaciju
TRAVANJ
1.4. Sava Dolinka - Slovenija,1. izborna za spust 24.26.5. Poznan –Poljska, 2. utrka Svjetskog
reprezentaciju - klasična kupa - mirne vode
6.4. Donja Dubrava, - slalom -
izborna za juniorsku reprezentaciju 25.-26.5. Guang Zhou - Kina, Svjetski kup 1 -
13-14.04. Kupa, Međunarodna regata - slalom
slalom - 2. I 3. izborna za juniorsku
reprezentaciju 26. 5. Rab, Međunarodna regata - mirne vode
20.4. Soča - Slovenija, 2. izborna za spust
reprezentaciju - klasična 30.5.-2.6. Valsesia - Italija, Svjetsko seniorsko
21.4. Soča - Slovenija, 3. izborna za spust prvenstvo - spust
reprezentaciju - sprint
28.4 Zagreb - ŠRC Jarun, Kontrolno mjerenje u LIPANJ
olimpijskim disciplinama - mirne vode 8. 6. Hrvatska Kostajnica, Kup grada Hrvatska
28.4. Zagreb - Sava Državno prvenstvo za sen. i Kostajnica - mirne vode
jun. u spustu - sprint - 4. izborna
28.4. Slunj - alternativa u slučaju niskog 8.6. Hrvatska Kostajnica, Kadetsko prvenstvo
vodostaja Donja Dubrava, 4. izborna za Hrvatske u spustu
juniorsku reprezentaciju - slalom
8.-9.6. Soča - Slovenija, 1. i 2. utrka Svjetskog
SVIBANJ kupa - spust
1.5. Varaždin - Otvoreno prvenstvo Varaždina u
spustu - memorijal Siniše Razlaga 9.6. Zagreb, Kontrolno mjerenje u olimpijskim
disciplinama - za uži sastav reprezentacije -
3.-5.5. Hazewinkel –Belgija, 1. utrka Svjetskog mirne vode
kupa - mirne vode
15.-16.6. Mayerhofen - Austrija, 3. i 4. utrka
4.5. Soča - Slovenija, 5. izborna za spust Svjetskog kupa - spust
reprezentaciju - klasična 15. 6. Našice, Kup Slavonije i Baranje - mirne
4.5. Celje - Slovenija, Međunarodni spust vode

15.6. Tacen - Slovenija, Međunarodni slalom

10

15-16.6. Bochum - Njemačka, Međunarodna
regata - mirne vode
21.-23.6. Duisburg - Njemačka, 3. utrka
Svjetskog kupa - mirne vode
22.-23.6. Karlovy Vary - Češka, 5. i 6. utrka
Svjetskog kupa - spust
22. 6. Runovići, Kup Runovića - mirne vode
29.6. Tacen - Slovenija, Alpe-Adria Kup - slalom
- juniori
SRPANJ
13.-14.7. Kazaginac, Međunarodna regata
(Kamp mladih kajakaša: 8.-15.7.) - mirne vode
13.-14. 7. Bratislava, Slovačka - Europsko
seniorsko prvenstvo - slalom
18.-21.7. Szeged - Mađarska, Europsko
seniorsko prvenstvo - mirne vode
20.-21.7. Augsburg, Njemačka - Svjetski kup 2 -
slalom
20.-21.7. Bala - Velika Britanija, Svjetsko
juniorsko prvenstvo - spust
26.-28.7. Komatsu - Japan, 5. utrka Svjetskog
kupa - mirne vode
27.-28.7. Tacen, Slovenija - Svjetski kup 3 -
slalom
KOLOVOZ
1.-4.8. Našice - mirne vode Europsko juniorsko
prvenstvo i seniorsko do 23 -
3.-4.8. Prag, Češka - Svjetski kup 4 - slalom
9.8. Kup grada Petrinje - mirne vode
9.-11.8. Nowy Sacz - Poljska, Svjetsko juniorsko
prvenstvo - slalom
17.8. Murska Sobota Slovenija, Međunarodni -
spust
22.-25.8. Bourg St. Maurice, Francuska -
Svjetsko seniorsko prvenstvo - slalom
11
23.8. Bourg St. Maurice, Francuska -
Međunarodna regata - spust - sprint
24. 8. Ludbreg - mirne vode Međunarodna
regata Metakem 2002 -
29.8.-1.9. Sevilla - Španjolska, Svjetsko
seniorsko prvenstvo na mirnim vodama
31.8.-1.9. Varaždin, Državno prvenstvo za juniore
i kadete u slalomu
RUJAN
1.9. Vrsar, Kup Vrsara - mirne vode
6.-8.9. Zagreb, Jarun, Državno prvenstvo za
juniore i seniore, te finale Kupa mlađih
kadeta, kadeta i mlađih juniora - mirne
vode
14. 9. Bregana, Maraton Bregana - Zagreb -
spust
14.-15.9. Macae, Brazil - Svjetski kup 5 - Finale -
slalom
15. 9. Sisak, Kup grada Siska - mirne vode
21. 9. Vinkovci, Kup grada Vinkovci–mirne vode
21.9. Trošmarija, Dobra Seniorsko prvenstvo
Hrvatske u spustu
21.-22.9. Bari - Italija, Svjetsko studentsko
prvenstvo - mirne vode
21.-22.9. Hohenlinburg - Njemačka, Generalka
za Europsko juniorsko prvenstvo - slalom
27.-28.9. Varaždin, Državno prvenstvo za seniore
u slalomu
LISTOPAD
6.10. Trošmarija, Jesenski spust
27.10. Zagreb, Veteranski spust
PROSINAC
26.12. Podsused - Zagreb, Sava, Štefanjski
spust i VII. Memorijalna utrka Tibor Šaramo
 PRIJEDLOZI ZAGREBAČKOG ŠPORTSKOG SAVEZA
GRADSKOM ZAVODU ZA PLANIRANJE I RAZVOJ
NA URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ŠRC “JARUN”

Panorama ŠRC Jarun

ZAGREBAČKI ŠPORTSKI SAVEZ momentu ne može odrediti prioritete, stoga se

Upravni odbor
KOMISIJA ZA SPORTSKE OBJEKTE
Na temelju Programa za izradu Urbanističkog
plana uređenja «ŠRC Jarun» Gradskog zavoda
za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, od
22. svibnja 2001. godine, Komisija za sportske
objekte Zagrebačkog sportskog saveza provela je
anketu medu gradskim športskim savezima koji
svojim aktivnostima gravitiraju ŠRC «Jarun».
Ovaj materijal je rezultat prijedloga gradskih
športskih saveza.
Daljnju koordinaciju i suradnju s Vašim Zavodom,
ispred Zagrebačkog sportskog saveza, obavijat će
g. Prof. Krešo Ivaniš, d.i.a., zamjenik predsjednika
komisije i g. Drago Ostojić, tajnik Komisije za
sportske objekte Zagrebačkog sportskog saveza.
OPĆENITO
Zagrebački športski savez u svezi UPU Jarun
proveo je široku javnu raspravu medu svim
športskim savezima Grada. Svi anketirani savezi
žele svoje programe i sadržaje zadržati i znatno ih
proširiti. Zagrebački športski savez u ovom
12
Naslovu preporučamo za suradnju u tom pravcu.
Atraktivnost športskih i rekreativnih programa
vezanih uz vodu privuklo je i ostale sportske,
ugostiteljske i slične programe kojim nužno nije
mjesto u ŠRC Jarun i, stoga ZSS preporuča
Naslovu suradnju na revitalizaciji postojećih ili
izgradnji novih športskih centara uz vodu u
istočnom dijelu priobalja Save. U tom smislu ZSS
je podržao projekt «Savski parkovi», izrađen u
Zavodu za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta U
Zagrebu koju je inicirao Vas Zavod.
U svezi s definiranjem tih prijedloga tražimo žuran
sastanak s kompetentnim osobama iz nadležnih
službi Grada.
STATUS ŠPORTSKO REKREACIJSKOG
CENTRA JARUN
Športsko rekreacijski centar Jarun izgrađen je (u
ovom obimnu) za potrebe provođenja
Univerzijade 1987. godine, prvenstveno kao
športski objekt, a onda i rekreacijski centar grada
Zagreba. u međuvremenu, ŠRC Jarun je i
formalno promijenio ime u RŠC -REKREACIJSKO
ŠPORTSKI CENTAR što odražava prioritet za obuku i trening podvodnih ronilaca. Koristiti
korištenja Jaruna za kupanje rekreaciju građana, sustav pumpi i protoka vode od slalom staze. Uz
ugostiteljske i “noćne” sadržaje, neriješenu bazen izgradnja priručnog objekta za
prometnu regulaciju i sl., a sve na račun kompresorsku stanicu i spremište.
zapostavljanja športskih sadržaja za koje je i
izgrađen. Zahtijevati i formalnu promjenu naziva U
Sportsko rekreacijski centar i davanje apsolutnog
prioriteta športskim i organiziranim rekreacijskim
sadržajima a potom masovnim rekreacijskim,
ugostiteljskim i inim sadržajima koji nemaju
direktne veze sa sportom. Kako su od
Univerzijade do danas na području oko ŠRC
Jarun izgrađena nova naselja (a dalje se
intenzivno gradi), enormno je povećan broj
građana čije sportske i rekreativne aktivnosti
gravitiraju prema ŠRC Jarun. Stoga je U toj
ekspanziji veoma važno sačuvati prioritet
športskim sadržajima i izgradnji športskih
građevina.
Športski objekt na Jarunu
UTJECAJ BUDUĆEG SUSTAVA
HIDROCENTRALA NA ŠRC «JARUN»
Neophodna je izrada Studije o utjecaju budućeg 3.»DOM TEHNIKE»
sustava hidrocentrala na hidrotehničku i opću Prijedlog Zagrebačkog triatlonskog saveza,
ekološku situaciju na ŠRC «Jarun». Zagrebačkog jedriličarskog saveza i Zagrebačke
zajednice tehničke kulture.
1. PROŠIRENJE VESLAČKE STAZE
Prijedlog Veslačkog saveza Zagreba.
Na temelju postojećih projekata dovršiti II. i III.
Sukladno zahtjevima FISA (Međunarodne fazu izgradnje Doma tehnike. U sklopu
veslačke federacije) nužno je proširenje veslačke novoizgrađenog prostora rješavaju se smještajni
staze sa postojeće širine 145 metara i dužine kapaciteti Triatlonskog sporta, kao jedriličarstva.
2.200 metara na minimalno 162 metra širine i
2.250 metara dužine ili optimalno na 216 metara 4. IGRALIŠTA ODBOJKE NA PIJESKU
Prijedlog Zagrebačkog odbojkaškog saveza.
širine i 2.250 metara duzine. Postojeće dimenzije
veslačke staze više ne zadovoljavaju minimalne
uvjete za organizaciju službenih međunarodnih Izgradnja jednog novog igrališta na sjevernoj
regata i natjecanja. strani (uz postojeća tri igrališta), izgradnja dva
nova igrališta (uz postojeća dva) na zapadnoj
2.A IZGRADNJA UMJETNE SLALOM STAZE strani te izgradnja jednog igrališta na Otoku.
ZA KAJAK
Prijedlog Kajakaškog saveza Zagreba 5. VESLAČKI DOM (NOVI)
Prijedlog Zagrebačkog veslačkog saveza.
Izgradnja umjetne slalom staze kajak na divljoj
vodi) na otoku hrvatske mladeži~. Dokaziva je
ekonomska isplativost izgradnje umjetne staze, Zbog premalog kapaciteta postojećeg Veslačkog
kako za sport tako i za rekreaciju građana. Uz doma i razvoja veslačkog sporta, potrebno je
stazu rezervirati prostor za izgradnju Kajakaškog izgraditi novi Veslački dom na jugoistočnom dijelu
doma s pratećim sadržajima veslaonicom za regatne staze.
kajakaše i kanuiste na mirnoj i divljoj vodi.
. 6. PROMETNA REGULACIJA
2.B. «MINI BAZEN» ZA PODVODNE RONIOCE Onemogućiti (zabraniti) pristup cestovnim
Prijedlog Hrvatskog ronilačkog saveza i. motornim vozilima na kompleks ŠRC Jarun, osim
Zagrebačkog saveza podvodnih aktivnosti službenih vozila, vozila dostave (u određeno
vrijeme) i eventualno vozila osoba -sportaša s
Uz stazu, izgradnja «Mini bazena» 5x5x5 metara invaliditetom. Sav promet i prijevoz posjetitelja
13
Jaruna (sportaša i građana) ostvariti električnim
vlakovima. Uz kompleks ŠRC Jarun riješiti
dodatna parkirališna mjesta.
6.a .»Ležeći policajci»
Prepreke na cesti unutar ŠRC Jarun tzv. "ležeći
policajci" u situaciji zabrane prometovanja
motornim vozilima na ŠRC Jarun (točka 7.) treba
ukloniti. U koliko ostaje postojeća prometna
regulacija ŠRC-a Jarun, "ležeći policajci" moraju
biti montažni koji će se za vrijeme većih
natjecanja privremeni maknuti.
rolanje, te uz tu staza postavljanje kornpleksa-
«montažnih objekata tzv. «SKATE PARK».
9. HELIODROM
Na jugozapadnoj strani Velikog jezera
rezervirati već korišten prostor za uređenje
heliodroma tj. pristaništa za slijetanje i uzlijetanje
helikoptera, kako za provođenje zrakoplovnih
padobranskih natjecanja tako i za hitne
medicinske intervencije. Ovakav športski
kompleks prema svjetskim standardima mora
imati uređen heliodrom.

6.b. Potrebe-sportaša s invaliditetom 12. UGOSTITELJSKA PONUDA

Urbanističkim planom, a temeljem važećih
zakona i propisa o građenju, insistirati na Ugostiteljsku ponudu ŠRC Jarun svesti na
rješenjima potreba osoba s invaliditetom i razumnu mjeru. Postojeće objekte bez
sportaša s invaliditetom, pristup samom ŠRC-u i građevinske dozvole ukloniti S prostora ŠRC
objektima i Sadržajima na Jarunu bez Jarun. Prednost izgradnje dati proširenju športskih
arhitektonskih barijera. sadržaja.

7.ŠPORTSKA REKREACIJA Glavni tajnik Zagrebačkog sportskog saveza

7.a.Trim staza Ivica Miočić Stošić, dipl oecc

Rezervirati prostor za uređenje više trim staza za
rekreativno trčanje s postavom trim stanica.
Na mikro lokacijama (npr. Otok) planirati manje
trim staze, a oko cijelog jezera planirati veliku
stazu s potrebnim stanicama. sportsku rekreaciju
sljedećeg sadržaja: svlačionica za veći broj
građana s TWC, savjetovalište za sportsku
rekreaciju s osnovnom medicinskom
dijagnostikom, radni prostor za sjedište gradskog
saveza sportske rekreacije

7.b. Prostorni kapaciteti za sportsku rekreaciju

Uz postojeće izgrađene objekte ili u
objektima koji su u planu izgradnje rezervirati
prostore za

7.c. Mini golf i dječji park Tko to mi ? Mi - Kanu Klub “Končar”

Rezervirati prostor za izgradnju vise mini
golf igrališta i dječjih parkova (vježbališta).

7.d. Vježbalište
Rezervirati prostor za «masovno» vježbanje
(aerobik) uz izgradnju manje pozornice. Uz
Veliko jezero planirati izgradnju pozornice za
aerobik U vodi.

8.STAZA ZA KOTURANJE, ROLANJE I

«SKATE PARK»
Na jednoj od postojećih prometnica na ŠRC
Jarun planirati uređenje staze za koturanje i

14
 OLIMPIJADA ATENA 2004.god.
Opis umjetne kajakaške staze u Hellinikonu
Prevedeno iz časopisa "Canoeing International"
Priprema napreduje
“Vidjeli smo predivnu lokaciju gdje će se održati
utrka u slalomu i naš se Savez u potpunosti slaže
s izborom takve lokacije, koja je istovremeno blizu
prirodnoga terena i grada Atene. U usporedbi sa
Sydneyem, ova lokacija je korak naprijed jer se
koristi svim prethodno sakupljenim iskustvom.
Ipak, konstrukcija ovakvog tipa terena često se
suočava s problemima; vrijeme istječe i važno je
da se održi test-natjecanje kako bi se identificirali
eventualni problemi," - izjavio je Peter Horster,
predsjednik Odbora za slalom natjecanja
Međunarodnog kanuističkog saveza, nakon svog
posljednjeg posjeta Ateni u listopadu, kada je bio
detaljno izviješten o napretku konstrukcijskih
radova na terenu za slalom, koji je bio premješten
s Rizarija na Športski kompleks Hellinikon.
Projekt slalom staze
Unutar ovog područja (koje se smatra teškim
projektom za pretvaranje u važniji športski teren,
kombinirajući i trajne i privremene športske terene
i prostrano parkiralište) održat će se i druga
olimpijska natjecanja, uključujući košarku,
mačevanje, hokej, rukomet, bejzbol i softbol.
Pogodnost za veslače i obožavatelje kanu-športa
jest blizina terena Olimpijskome selu i
povijesnome centru Atene.
Kritični rok bi se mogao postaviti do kraja
studenog 2003. g. Do tog datuma ATHOC 2004
(Atenski olimpijski odbor) obećao je
Međunarodnom kanuističkom savezu da će naši
slalomaši biti u mogućnosti održati svoje test-
natjecanje na putu prema 28. Olimpijskim igrama
2004. g. Nakon dugih pregovora između
Međunarodnog kanuističkog saveza, Atenskog
olimpijskog odbora i Ministarstva okoliša,
prostornog planiranja i javnih radova, odlučeno je
da se slalom natjecanja Hellinikonskog
15
olimpijskog kanu/kajak centra održe na teritoriju
stare atenske zračne luke kako bi se smanjili
troškovi i kako bi se osigurale bolje prometne
veze između Olimpijskog sela i športskog terena
za slalom. To je područje smješteno pored mora
(Zaljev Saronikos). Konstrukcija će biti gotova do
siječnja 2004. g.
Projekt veslačke staze
Datumi održanja slalom natjecanja su nedavno
postavljeni za 17. - 20. 8. 2004., što znači 4. do 7.
dan olimpijskog natjecanja. Natjecanja na mirnoj
vodi bit će održana na terenu Olimpijskog
veslačkog i kanuističkog centra u Šiniasu kraj
grada Marathona od 23. do 28. 8. 2004. od 10. do
15. dana natjecanja, sa završnicom 14. i 15. dana.
Međunarodni kanuistički savez uspio je izbjegnuti
startanja na zadnji dan Olimpijskih igara kako bi
se spriječila vrsta problema koji su se pojavili
tijekom Olimpijskih igara u Sydneyu zbog jakog
vjetra na zadnji dan Igara.
U Šiniasu rad napreduje brzo, s 80 % glavnog
vodenog kanala već dovršenog. Ovaj pripremni
rad je ispred rasporeda. Ipak, postoje pitanja
glede pristupne ceste između Olimpijskog sela i
Šinijasa preko maratonske jezerske ceste.
Dok Međunarodni kanuistički savez radi na
kvalifikacijskim sistemima za natjecanje na mirnoj
vodi i slalom, preostaje mnogo toga za učiniti kako
bi se omogućila najbolja infrastruktura za nastup
naših atleta na Olimpijskim igrama u Ateni 2004.
g.
Prevela: Jasenka Pažur
 ZAČECI KAJAKAŠTVA
Prije više tisućljeća kanue, kajake i njima slična
plovila koja se pokreću veslima bez oslonca na
plovilu koristila su se u raznim dijelovima svijeta o
čemu svjedoče arheološka otkrića.
Prije 75 godina engleski arheolog sir Charles
Leonard Wooly otkrio je u južnoj Babiloniji (oko
rijeke Eufrata i Tigrisa) u gradu Ur grob
sumerskog kralja star oko 6000 godina. U njemu
je pronađen čamac sličan kanuu i veslo s jednom
lopaticom, sve izrađeno od srebra, što je
pokojniku trebalo služiti za prijelaz preko vodenih
površina. U to vrijeme, a i nekoliko tisućljeća
kasnije, koristile su se i mješine napuhane zrakom
na kojima se u početku "veslalo" rukama, a
kasnije veslom sa dvije lopatice.
U 2. i 3. tisućljeću prije Krista (prije 4 do 5 tisuća
godina) u Egiptu su pronađeni crteži na raznim
predmetima gdje su prikazani čamci slični
današnjim kanuima. U njima su veslači sjedili
licem okrenuti u smjeru vožnje i koristili veslo s
jednom lopaticom.
Vikinzi se u 3. i 4. stoljeću služe čamcima sličnim
kanuima i veslom s jednom lopaticom. U tim
čamcima koji često imaju i jedra, osvajaju niz
zemalja sjeverne Europe.
Konkvistadori donose krajem 16. stoljeća kanue iz
Srednje Amerike kojima se služe tamošnji
Indijanci.
Indijanski Kanu
Opise čamaca sličnih kanuima nalazimo u
Borroughsovom putopisu o zemlji Samojeda
(naroda na sjevernom Uralu). Bave se lovom na
krznaše, nemaju stalna naselja, a čamce koriste
za prijevoz robe i lov.
Sredinom 18. stoljeća engleski pomorac i
istraživač James Cook opisuje čamce
16
domorodaca s Aleuta koji također imaju oblik
kanua.
U drugoj polovici 19. stoljeća mnogo je opisa
kajaka i kanua. Neki istraživači donose takve
čamce u Englesku. Europljani ih pak donose u
svoju novu domovinu, u područja Sjeverne
Amerike. Friedrick Albert Cook, američki polarni
istraživač piše o spretnim čamcima (kajacima)
koje koriste Eskimi. Ti čamci imaju slične
dimenzije i težinu današnjih kajaka, a Eskimi ih
grade po mjeri vlastitoga tijela.
Nansen Fridtiof, norveški polarni istraživač i
oceanograf na svom brodu "Fram" prodire do 86º i
13" sjeverne zemljopisne širine. Piše knjigu o
svojim ranijim ekspedicijama "Znanstveni rezultati
ekspedicije po Grönlandu", u kojoj opisuje
eskimske kajake, što potiče Europljane na gradnju
takvih čamaca.
Eskimski čamac
Eskimski kajak je čamac u potpunosti pokriven,
ima otvor samo za sjedenje. Na taj otvor prišiven
je veslačev kaput, koji Eskimu žena šiva po mjeri
njegova tijela. U tom čamcu
Eskimski kajak
Eskim vesla na pučini i po uzburkanom moru,
okreće se s njim pod vodom oko dužinske osi
čamca (eskimotiranje!). Kako veslač u čamcu
izgleda kao da je s njim srastao, javljaju se na
otocima Orkeney i Shetland priče o ljudima-
morževima. Povod su bili grenlandski Eskimi, koje
je nemirno more izbacilo na obalu tog otočja.
Eskimski je kajak sagrađen od ribljih kostiju,
naplavljenih komada drva te tetiva i koža morževa
i tuljana. Čamac je vozilo za muške i zove se
"ajuk" (odakle kajak), građen je samo za jednu
osobu. Jedino Eskimi u sjevernom Sibiru grade
kajake dvojce pa i trojce. Čamac za žene i za više
osoba zove se "umijak".
Indijanski čamac
Indijanski čamac je otvoren i napravljen od
drvenog kostura i brezove kore s okruglim ili U
rebrima. Sprijeda i straga konstrukcija mu je
povišena, tj. i pramac i krma jednako su sagrađeni
kao valobrani. Ima veliku nosivost i vrIo je
okretljiv.
Taj su čamac Indijanci koristili na kanadskim
jezerima i rijekama u lovu, ribolovu i prijenosu
tereta. U njima su kretali na ratne pothvate i u
nova lovišta, a kasnije, u doticaju s bijelcima u
istim su čamcima dovozili skupocjena krzna na
velike trgovačke postaje. Čamac su prihvatili bijeli
lovci (traperi), i tako je indijanski kanu ostao
sačuvan do danas kao "kanadski čamac" ili
"kanu".

Kajak Rob Roy i prve utrke

Na temelju dotadašnjih istraživanja i opisa kajaka
javlja se u 19. stoljeću ideja o gradnji kajaka u
Umijak turističke i sportske svrhe. Tako 1865. škotski
advokat John Mac Gregor izrađuje prvi turistički
Sličnosti kajaka svih sjevernih plemena kajak. On je bio prvi turističko-sportski kajakaš i
znanstvenici objašnjavaju time što su Eskimi imali osnivač kajakaškoga sportskog pokreta u svijetu.
na Aljaski pretpovijesnu zajedničku domovinu.
Danski istraživač Knut Rasmussen u djelu "Dvije
godine saonicama kroz neistraženu Eskimsku
zemlju" spominje eskimsko pleme na obalama
jezera Yathkyed (sjeverna Kanada, zapadno od
zaljeva Hudson). To pleme predstavlja ostatak
pra-Eskima koje su Indijanci potisnuli na sjever
Kanade. Rasmussen daje točne mjere kajaka:
duljina 550 cm a najveća širina 40 cm. Kao
presvlaka služe četiri kože kanadskog soba
premazane lojem ili mašću zbog nepromočivosti.
Kostur je napravljen od vrste drveća koje i danas
raste u šumama tih krajeva. Pramac i krma jako
su zašiljeni, okvir otvora za sjedenje je okrugao i
sprijeda podignut. Pramac se neznatno uzdiže
nad prednjim dijelom čamca. Taj kajak smatra se
najsavršenijim proizvodom eskimskoga
brodograditeljskog umijeća.
Seljenjem pojedinih plemena na sjever i istok,
Eskimi dolaze do mora. Žive od lova morskih
životinja, pa tako i oblik kajaka prilagođuju svojim
potrebama. Nastaje širok i zdepast Aljaska-kajak i
drugi oblici čamaca preuređeni za plovidbu po
moru. Kod tih čamac nema vise prvotne čistoće i
elegancije linija, srašćenost čovjeka i čamca nije
toliko izražena pa se, između ostalog, kod tih
plemena razlikuju i tehnike eskimotiranja. Rob Roy

Mac Gregorov kajak je bio 457 cm dug i 76 cm

širok, sagrađen od hrastovine, preklopiv i s

17
palubom od cedrovine, po veličini vrIo sličan single), kanu-dvojac (canadian pair) i momčadski
današnjim kajacima. Kasnije gradi i uže kajake, kanu (canadian war).
426 cm duge i 66 cm široke. U takvim čamcima Rob Roy i slični kajaci, pa i svi kanui bili su
John Mac Gregor vesla s pravim kajakaškim nezgodni za prijevoz zbog krute građe i relativno
veslom sa dvije lopatice, ali lopatice su još u velike dužine. To je navelo graditelje da
ravnini a ne pod kutem 90° kao kod današnjih konstruiraju sklopivi kajak. U gradnji kanua to nije
kajakaških vesala. Svoj prvi kajak nazvao je Rob bilo jednostavno riješiti. Prvi sklopivi kajak
Roy po junaku iz istoimenoga romana Waltera sagrađen je 1904. godine u Americi i nazvan
Scotta. Isto se ime kasnije koristi za sve čamce Ohio. Bio je jajolikog oblika i rasklopiv na tri dijela.
takvoga oblika i namjene u Europi i Americi.
Europski čamci ubrzo dobivaju jedra, jedno
trokutasto i glavno jedro.
Već 1865. godine Mac Gregor polazi na prvo
putovanje po rijekama i jezerima srednje Europe
te po Baltičkome moru. U svijetu postaje
popularan kao aktivan kajakaš i putopisac.
Francuski kralj Napoleon III. poziva ga da
organizira utrku na rijeci Seini prigodom svjetske
izložbe u Parizu 1867., što dokazuje da je već
kroz dvije godine porastao broj Mac Gregorovih
kajaka. Iste godine bila je održana utrka Rob Roy
kajaka na rijeci Temzi u Londonu. Utrku je
organizirao najstariji kajakaški klub - Canoe Club
osnovan 1866. godine, a smatra se prvom
kajakaškom utrkom, u svijetu. Kraljica Viktorija je Transport Rob Roy kajaka
1875. odobrila klubu kraljevski naziv - Royal
Canoe Club. U Engleskoj se u to vrijeme izrađuju sklopivi kajaci
Novoimenovani klub izdaje specijalizirane iz dva dijela, ali ne pokazuju praktičnost zbog
kajakaške upute za plovidbu po europskim velike težine i dimenzija. Minhenski arhitekt Alfred
rijekama i zemljopisnu kartu s oznakama opasnih Heurich projektira i konstruira prvi model potpuno
mjesta, slapova i sličnih prepreka. To su bili prvi sklopivog kajaka. Taj čamac ima kostur od
kajakaški vodiči u svijetu. Royal Canoe Club bambusove trske koja također služi za izradu
počinje izdavati klupsko glasilo The Canoeist, prvi rebara. Kostur je složiv i obložen jedrenim
kajakaški časopis. Kajakaštvo se ubrzano širi u platnom. Kajak je dug 430 cm i 50 cm širok,
drugim europskim zemljama. lagan, složiv u dvije vreće i praktičan za prijevoz.
U 1885. godini osnovani su kajakaški klubovi u Proizvodnja ovoga kajaka počinje u Grazu, odakle
Bonu i Bratislavi. Rob Roy kajaci se izrađuju u se širi po Europi i Sjevernoj Americi.
stolarskim radionicama i malim brodogradilištima
u Engleskoj te se prodaju po Europi, najviše u
Beču i Kölnu. Europski doseljenici u Americi
pobuđuju kod Amerikanaca zanimanje za
kajakaštvo.
U New Yorku je 1871. godine osnovan New York
Canoe Club. U početku su članovi kluba kopirali i
uvozili Rob Roy kajake, ali uskoro počinju graditi
kanue po uzoru na indijanske čamce. Kanui se
počinju poslije 1879. prodavati najprije u
Engleskoj i Francuskoj, a potom u Njemačkoj,
Češkoj i Slovačkoj.
Ti čamci postaju popularni zbog svoje višestruke
namjene (turizam, ribarenje i sl.). Poznati modeli Bourg St. Maurice 1997. god.
kanua iz toga vremena su kanu-samac (canadian
Tomislav Lepan

18
 NOVOSTI, OBAVIJESTI I POKOJI TRAČ
Kajakašku javnost ovog proljeća iznenadila
su "Događanja" u Kanu Klubu Končar. Do
jučer slavljen kao napredan i perspektivan,
klub se našao uslijed pobune 9 športaša
seniora, koji su uputili teške optužbe svome
šefu i upravi kluba, pala je prijetnja o
kolektivnom prelasku u susjedni klub, te
nagovaranje juniora da to isto učine. Aktivna
negativna promidžba kod roditelja, postigla je
također željeni rezultat. Uznemirenost
članstva stavilo je upravu kluba u teške
kušnje i prisililo ju na odlučne poteze za
sređivanje stanja duha. Uslijedilo je
preispitivanje opravdanosti optužbi, pozadine
i uzroci, ali i prepoznavanje vinovnika
neargumentiranih podmetanja, destruktivnog i
neodgovornog ponašanja. Kako je čitav
postupak još u toku i postao kompleksan,
epilog pobune još se ne nazire.
Hrvatsku javnost iznenadila je i zaprepastila
iznenadna vijest o smrti tajnika Olimpijskog
Odbora gosp. Andrije Mijačike. Njegov će
odlazak zasigurno imati dalekosežne
posljedice u hrvatskom športu. Kajakaši su u
velikom broju prisustvovali posljednjem
ispraćaju na zagrebačkom Mirogoju.
Uprava Kanu Kluba Končar, odlučila je akutni
problem trenera, riješiti angažiranjem
profesionalnog trenera. Na opće iznenađenje,
angažiran je djelatnik izvan struke kajakaštva,
ali sa vrlo dobrim referencama za fizičku
pripremu i naročito za rad sa kadetima. Već
prvi pokazatelji, opravdali su ovaj hrabar
potez uprave kanu kluba.
Udarna radna brigada Kanu Kluba Končar,
juniori predvođeni starcima i novim trenerom,
u savezu sa ekipom iz KK Varteks izvršila je
opsežnu radnu akciju na slalom stazi Donja
Dubrava. Nastavak radova, predviđen uz
učešće ekipe rekreacije, nažalost, prekinuo je
period hladnog i kišovitog vremena. Od
predviđenih radova, nije se odustalo.
Iako je zimska Olimpijada već daleko za
nama ipak ćemo se podsjetiti na zlatne
medalje Janice Kostelić. Tada je hrvatski
šport dosegao svoj vrhunac. Još jednom je
pokazano i dokazano kako se ustrajnim i
19
marljivim radom uz talent postižu vrhunski
rezultati i u tako malom i beznačajnom športu
kao što je skijanje u Hrvatskoj.
Radna akcija Kanu Kluba Končar "Proljeće 2002"
izvršena je uz "Dan voda" uz veliki odaziv
članova, ovaj put bez učešća športaša, koji su taj
dan otišli na pripreme u Sloveniju. Akcija je
tradicionalno završila zajedničkim bogatim
ručkom, koji je i ovaj puta odradio neizbježni
"Marko opera".On je to odradio u profesionalnom
crnom fraku i pritom ostao bez ručka, što je
najbolja ocjena za njegov trud (o kolegijalnosti
članova? Šutimo)
Prve izborne trke seniora su u tijeku, i uspješni
rezultati daju nade za uspješan start
reprezentacije na SP-u u Italiji, koje će se održati
u lipnju 2002
Zbog vrlo niskog vodostaja Kupe, izborne trke
juniora održane su na stazi u Donjoj Dubravi
Iako je sezona 2002. već u punom tijeku, Gradski
ured za obrazovanje i šport još nije odobrio niti
pokrenuo niti jedan program za koji je kanu klub
Končar podastro svoje prijedloge. Ista je i
situacija sa sredstvima Zagrebačkog športskog
saveza, koja ne stižu.
Kanu Klub Končar stoji pred konačnom i dugo
očekivanom realizacijom projekta nabavke novog
komfornog i klimatiziranog kombi vozila.
Ekipa rekreacije pod kodnim nazivom "Mamas i
papas" nalazi se u toku žestokih priprema za
"100 Dalmatinaca od 7.-9.6." pustolovinu u koju
će ići pod strogom paskom predsjednika kluba,
da ne bi slučajno koji zbrisal sa poprišta
nemilosrdnog športskog nadmetanja. Za primjetiti
je da cijelu akciju financiraju sami uz pomoć
donatora, a nešto će od toga kapnuti i u klupsku
kasu
Godišnja skupština kajakaškog saveza održati će
se 27.4.2002. Na ponudu "KANU-a" da se nešto
objavi u listu, odgovoreno je "Nema ništa -
ionako objavljujete više nego treba "??
Kompliment ? ili samo pokuda, pitanje je sad.
 40 g. KANU KLUBA "KONČAR"
LIPANJ 1991. g.
Ipak je arhiva (čuvanje starih "papira") dobra
stvar. Osvježava prošlost - definira datume i
odluke. Da li je to bitno?! Pa sve se mijenja -
zaboravlja!! Zašto arheolozi prekapaju, istražuju?!
Zašto postoje arhivari i arhive?!
U listu "Kanu-Kajak" br. 19 - između ostalog
postoji pozivnica za Radnu i Svečanu Skupštinu
Kluba 29.6.1991.g. s dnevnim redom i
prijedlozima za novu upravu i nagrade povodom
40 god. Zapisano je, a na skupštini usvojeno, što
znači važeće dok se ne opozove:
a) Zaslužni članovi:
Dubravko Mataković, Božidar Pažur, Konstantin
Rafael, Eduard Rebec, Vladimir Smitka, Janez.
b) Počasni članovi:
Filip Čurković, Zvonko Kostevc, Gordana Kovač,
Aspazija Rafael-Banjan, Helena Rafael-
Kovačević, Zvonko Trumbić.
C) Pismena priznanja u obliku diplome:
Primilo je 49 osoba i 17 poduzeća ili donatora.
Prema tada važećem Statutu Kluba, zaslužni
članovi i počasni članovi oslobođeni su od
određenih financijskih obaveza prema Klubu.
Vjerujem da ta odluka koja je donesena na
službenoj skupštini i u skladu sa Statutom važeća
dok se ne poništi, a nikako dok se ne zaboravi!!!
Bilo bi dobro da se u Klubu uredi kutak za čitanje
starih novina. Barem za nas penziće!!
Zašto se i sada ne bi u Klupskom listu objavile
barem važne odluke uprave, planovi, športski
uspjesi - rezultati, imena i prezimena učesnika
škole kajaka i prezentera predavanja, obrađene
teme i slično, a što bi nekom dobronamjerniku
poslužilo za X, Y godina, kao podsjetnik ?!!
Ladislav Hudobreznik-Janez
20
DOPRINOS SIMPATIZERA
Listajući stare brojeve Klupskog lista otkrivam da
ima osoba koje su pridonijele cjelokupnom imidžu
Kluba, a nisu bili članovi, već samo simpatizeri!!
Jedan od tih je g. M. Vujičić, koji je kao novinar u
redakciji lista "KONČAREVAC" bilježio uspjehe i
neuspjehe našeg Kluba.
Aktivno je sudjelovao u uređivanju i fizičkoj obradi
teksta na pisaćoj mašini, a i na računalu, našeg
Klupskog lista, zajedno s g. Lakovnikom, od br. 1
izdanog u Ožujku 1986. g. povodom 35.
godišnjice Kluba, pa do broja 17 izdanog u
Prosincu 1990. g.
Dobitnik je Novinarske nagrade Narodne tehnike
Zagreba u prosincu 1987. g., u iznosu od pet
milijuna starih dinara, a koje je uplatio na žiro-
račun našeg Kluba za kupnju nužne opreme za
pionire.
Tom prilikom Nagradu tehničke kulture primio je i
naš član Eduard Rebec.
Što g. Vujičić danas radi?!
Ustvari je nezaposlen. Povremeno nešto radi
honorarno!! Da li bi mogao svojim novinarskim
iskustvom i obrazovanjem pomoći da se uspjesi i
neuspjesi kajakaša - kanuista Kluba, Zagreba,
Hrvatske, češće nađu na stranicama dnevnih
listova, na radiju, TV stanicama? Vjerujem da bi!!
(I u našem listu.)
Ladislav Hudobreznik-Janez
M. Vujičić
 SNOW KAYAKING NA JARUNU
Snijegom obilni početak siječnja bio je inspirativan
i Končarevim rekreativcima, tj. nama “koji furt
povlačimo vraga za rep”, a na kraju navučemo i
skeptičare u kompu. Izvezli smo kajake na
jarunsko sanjkaško brdo i priuštili si snow kayak
veselicu.
Isprobali smo i hupsere, ni kajaku ni veslaču ni
baš k'o na vodi, al' diže adrenalin. I skeptični
Zvonko na kraju je juškao od zadovoljstva.
Kajak je koristan u svako godišnje doba
Veselje smo dijelili nesebično, Ivo, Jasmina,
Tanja, Duda, Marko, Zvonko i pes Ogi…
Najdalji cug spusta napravio je Bimbo u singlu i
singl-dvojcu s Jasminom (?!), što mu uspijeva,
kako sam ističe, zbog teškog karaktera.
Klupski promatrači - Hercegi, Dubravka i Jasenka
Pažur, motrili su nas kritičkim okom, a kad su
naslutili da će zabava proći bez ranjenih glava,
odlučili su u Klubu skuhati vino za šašave
snowyakaše.
Razumljiva pomutnja među sanjkašima nije
potrajala, začas je poraslo zanimanje s pitanjem:
A gdje se kupe takve "sanjke"?!
Uglavnom, "sanjke" briju odlično. Veslo je i na
snijegu pravi alat za kormilarenje, premda može
poslužiti i štil od metle, al' nije fora.
Zahvaljujući Ivinom snimateljskom entuzijazmu,
ova kajakaška norijada je zapisana na video vrpci,
za gledanje i arhivu.
Dubravka Lepan
21
KK KONČAR –MAMAS & PAPAS
Pod motom - važno je doći na cilj - a cilj je Cro
Challenge 2002. Dalmacija, okupila se mala i
iskustvom bogata ekipa. Već dan na koji smo si
rekli «DA» to je na dan Sv. Valentina, daje
naslutiti pod kojom sretnom zvijezdom smo
rođeni. Tim čine osim Dubravke Lepan, Stipe
Radelić, Tomislav Fligler, Vedran Korinčančić.
Treniramo ozbiljno četiri puta tjedno - trčanje,
veslanje, hodanje na Sljeme, spuštanje niz uže
itd.
Pripreme za veliku avanturu
Za one koji brinu za naše zdravlje, kratka
obavijest - medicinari su uvjereni da naša tijela i
duh to mogu podnijeti, samo su u nedoumici -
zašto?
Svima kojima se ideja sviđa, a boje se, mogu se
iskušati trenirajući s nama. Saznati će zašto često
idemo na trening umorni i bezvoljni od
svakodnevnih briga, a s treninga vedri,
raspoloženi i željni ponovnog susreta s ekipom.
Skepsu je pokazao i organizator, no razgovarajući
s Markom Ercegom i sa mnom, razuvjerili smo ga.
Mame i tate, uredno rade, brinu o obiteljima, još i
okolo traže sponzore (ako se koji skrio, sram ga
bilo). U pripremama nam pomažu mnogi: Dragan,
Nenad, Vinko, Marko Erceg, Marko Sever, Ida,
Bimbo itd.
Trebaju nam iskustva iz brdskog biciklizma,
penjanja, spuštanja, raftinga, orijentacije,
poznavanja Biokova itd. Također nam treba
iskustvo u odabiru opreme.
Do slijedećeg javljanja samo još to: što možeš
danas ne ostavljaj za sutra.
U međuvremenu smo se obogatili iskustvima svih
vrsta zahvaljujući prijateljima iz klupskog okružja.
Robert nas je poučio kako se spustiti po konopcu
niz stijenu i eventualno se popeti na nju.
A kaj ak bu ovak
Uz njegovu asistenciju iskusili smo i slobodno
penjanje u dvorani. Nakon nabave brdskih
bicikala, vrlo uspješno i uz puno smijeha popeli
smo se na Ponikve, pa preko Glavice natrag kroz
šumu na Jarun, gdje smo još i odveslali 10 km u
dvojcu.
I ovo bi moglo biti «veselo»
Brdsko biciklanje nam se u varijanti spuštanja
kroz šumu jako dopalo. Logističar Nenad brine se
da naši napori budu zorni, tj. da ima slike, možda
bude i tona?
Slavni Edo Rebec održao nam je prvo predavanje
o karti i kompasu, a Mladen Pahernik se je jako
potrudio i održao nam predavanje o orijentaciji na
nepoznatom terenu, i s poučnim rezultatom:
uspjeli smo se izgubiti unutar 500 m zračne linije.
22
Super smo se zabavljali i boga mi, oznojeni naučili
važne stvari.
Bio sam na špijunaži u Paklenici, gdje sam jedini
navijao za sve naše ekipe. Moram priznati da se
slika u glavi o pustolovnim tekmama promijenila,
ali naš stav i volja nije. Zahvaljujući sponzorima
dobro smo odmakli u nabavci opreme, no nje
nikad dosta, pa pokušavamo uz pomoć Marka
Didaka nabaviti ostalo.
Ovo bi moglo biti veselo
Najveća vrednota je i dalje beskrajna radost u
ekipi za svakog treninga i silna volja za
nedoživljenim. U početku nekoliko članova kluba i
inih treniralo je sa nama, no sad ih nekako nema,
premda najavljuju zdušnu podršku na utrci. Na
Sljemenu, gdje svake nedjelje rano ujutro
obavimo hodnju do Puntijarke, već nas svi znaju,
čak se jedna mlađa dama – nije bila primjerena za
naš tim – htjela ukrcati na naš brod, no ništa od
toga.
Ali moramo priznati, trebala bi nam jedna osoba
za rezervu ako …, pogotovu nježnijeg spola, jer bi
u slučaju onesposobljenosti bilo kojega člana
ekipe, ona mogla mijenjati svakoga !
Stipe Radelić
 PUSTOLOVNA UTRKA ?
Bjelolasica 2001.

Pozdrav svim članovima i prijateljima kluba ! ekipa. Nakon plivanja, čekala nas je planinska
Objasnit ću Vam prvo ovaj upitnik u naslovu dionica koju smo prelazili vrlo vješto pod terorom
teksta ili još bolje na kraju priče, kada će Vam Ančice, te pretekli nekoliko ekipa i ugledali
sve, nadam se, postati jasnije. trećeplasiranu ekipu iz Poljske.

Dana 20. 09. 2001. krenula je još jedna

PUSTOLOVNA UTRKA u organizaciji Šimuna
Cimermana i O.C. Bjelolasica. Buđenje je bilo u
6:00 i pokret sa Bjelolasice prema Opatiji, gdje je
bila organizirana dobrotvorna akcija čišćenja
okolice grada Opatije.

Osor - planinarski dom

Anči nas je maltretirala sve dok nismo stigli do

planinarskog doma Osorčica kao
četvrtoplasirana ekipa s vremenom 16:56 gdje
nastavljamo dalje u istom ritmu do Osora i
prestigavši poljsku ekipu zauzimamo 3. mjesto.
Kako prenijeti kabasti otpad

Nakon što smo se dobro naradili i fotografirali,

uslijedila je dugotrajna vožnja autobusom do
Lošinja, gdje smo se ukrcali na brod i u kupaćim
gaćicama s perajama na nogama čekali da nas
dovezu na start utrke 2.5 km udaljen od Lošinja.

Nestabilni kajaci ? !

U 17:47, kada smo započeli kajakašku dionicu, pri

samom ulasku u čamce, dolazi do izražaja Ančina
žurba i nespretnost, te Anči bez kupaćeg kostima
pada u hladno Osorsko more. Gubimo 20-ak
Start utrke kod otoka Lošinja-plivanje
minuta na njeno vrlo vješto 'streaptease'
presvlačenje popraćeno budnim objektivima
U 12:00 krenula je utrka, Alan član naše ekipe
fotoaparata. Noć polako pada, a mi se vraćamo
(poznat kao 'Neplivač'), ugodno nas je iznenadio
na 3. mjesto u utrci i uskoro sustižemo
otplivavši dionicu u društvu najbržih plivača,
drugoplasiranu ekipu koja je bila 30 minuta ispred
koristeći svoje nadaleko i naširoko poznate
nas.
biciklističke noge, plivajući 'leđnim stilom'. U 13:34
dolazimo do 1. kontrolne točke - Čunski, kao 12.

23

Probijanje kroz makiju
Na 4. kontrolnoj točki Martinščica prolazimo pod
rednim brojem 2 u 20:07. Već su 2 ekipe odustale
prije nego što smo krenuli na 'pješačku dionicu'
utrke.
To savladavanje obale bilo je u stvari puzanje i
probijanje 'na ležečki' kroz teško prohodan teren.
Tu dolazi do prve ozbiljne krize u našoj ekipi i
razmišljamo čak i o odustajanju, no ipak ne
posustajemo. Pitamo se što nas to vuče da
nastavimo dalje. Možda su to neka svjetla što
se naziru u daljini ili pak drugi timovi koji nas
prestižu.
U sličnom stanju zatičemo i ostale ekipe te
udružujemo snage boreći se protiv: guste makije,
strmine brda i velikih kamenih zidova koji nam
prijete svojim urušavanjem. Poderani, umorni,
izbezumljeni i na izmaku snaga, konačno izlazimo
iz tog devetog kruga pakla i pronalazimo cestu, a
s njom nam prolazi maglovito i hladno jutro.
Ostajemo sami, ne znajući što nas sve još čeka,
ali na pravom smo putu pa hrabro i smjelo
nastavljamo dalje.
21.09. u 7:20 krećemo na morsku kajakašku
dionicu kao 7. momčad. Već je prošlo 19 sati od
početka utrke i 25 sati od našeg zadnjeg
spavanja. Na kontrolnoj točki nas dočekuje Šimun
Cimerman i policija koja spašava neke izgubljene,
iscrpljene i promrzle ekipe natjecatelja. Neki od
njih nam prilaze omotani dekama i posve
iscrpljeni daju nam informacije o tome da su na
more 'isplovile' 3 ekipe, a da Riječani,
prošlogodišnji pobjednici spavaju. Umorni i
neispavani, pojeli smo nešto na brzinu i kao
četvrti izašli na more. Do Valuna je stiglo samo 13
ekipa.
Mi uporno veslamo, veslamo, veslamo i gledamo
tim koji ispred nas vrluda po moru veslajući u
krivom smjeru.
24
Pripreme za start
I tako mi dođosmo do 3. mjesta, te nam se nakon
3 sata provedenih na moru počeše zaklapati oči.
Sve je teže iz zaveslaja u zaveslaj. Jake morske
struje onemogućuju nam pravilno održavanje
pravca, okrećući čamce čas lijevo, a čas desno
Ima neke koristi i od poznavanja kajakaštva! ?
. Već nekoliko sati s mora gledamo 10. kontrolnu
točku - Brseč, ali nikako da dođemo do te
'daleke obale'. Kajak je vrlo uzak i neudoban za
mali odmor koji nam je tako potreban, pa smo se
uzalud namučili zauzeti ugodniji položaj. U 13:52
nakon 6 sati veslanja, stižemo treći u Brseč,
presvlačimo se, jedemo, pijemo, te žurno slažemo
stvari za biciklizam i penjanje u Vranskoj Dragi,
gdje nas čeka 90m penjanja i spuštanja po
okomitoj stijeni.
U 14:50 sjedamo na bicikle i krećemo sa mnogo
teške opreme na vožnju. Učka nam donosi puno
nevolja.
Počinje padati kiša. Iscrpljeni se vozimo u krivom
smjeru i gubimo dragocjeno vrijeme.
Svaka kontrolna točka ima svoj limit i bojimo se
da nam izgubljeno vrijeme ne donese moguću
kaznu.
Brdo, brdo, brdo i samo brdo. A onda, nakon 9 km
konačno i nešto ravno. Sada počinje prava
veselica u ekipi jer slijedi spuštanje prema cesti
Zagreb-Rijeka koje nam donosi malo olakšanje.
No, što je lijepo, kratkog je vijeka. Dolazimo na
nekakav puteljak, pa njime do 11. kontrolne točke.
u 18:25 kao trećeplasirani.
 Malo nas je ostalo nakon ove kajakaške dionice
U 19:00 se zatvara kontrolna točka pa se ubrzano
penjemo na 90-metarski vrh i spuštamo konopom
niz stijenu. Riječani su nam dolje bili za petama
jer su stigli u 18:58 i tako spretno za 2 minute
izbjegli zatvaranje i 6 sati kaznenih bodova.
Ah ta brda !
Do Vranjske Drage stiglo je jedva 7 timova.
Nastavljamo biciklističku dionicu i vrteći se u krug
pokušavamo pronaći sljedeću kontrolnu točku.
Noć nam otežava orijentaciju. Alan pronalazi pravi
put do raspela koje smo uporno tražili posljednja 3
sata gurajući bicikl uzbrdo i nizbrdo kroz gustu
šumu. Jedino on još uspijeva biti koncentriran u
tom mračnom labirintu 'zone sumraka'. Kontrolna
točka nalazila se u planinarskom domu Lisina, do
kojeg se nije dalo baš previše voziti.
Oči su se ponovo same od sebe zaklapale, tako
da sam u nekoliko navrata gubio ravnotežu,
skrećući s puta. Kriza se uvukla u cijelu ekipu, pa
smo odlučili što prije stići do doma i malo
odspavati. Uzdrmani velikom hladnoćom, opet
smo se izgubili vrteći se u krug. Nakon sat
vremena uspijevamo pronaći 12. kontrolnu točku.
Lisina u 5:55 dana 22.09. Napokon smo se našli
u 'toplini doma', zaspavši na klupama kao četvrto
plasirana ekipa.
25
Stijena na Vranjskoj Dragi
U 8:00 bili smo na nogama i krenuli dalje biciklom
do 13. kontrolne točke. Platak gdje smo stigli u
12:38. Ponovo smo u domu, gdje nas je Šimun
dočekao s grahom, kobasicama i toplim čajem, pa
je to Ančica debelo iskoristila i smazala 2 tanjura,
dok smo se mi dečki zadovoljili s jednim. Tu smo
se zadržali oko sat vremena jer nam je
odgovaralo društvo tolikih ljudi s kojima smo malo
proćaskali. Lijepo je vidjeti toliko ljudi na okupu, ali
mi moramo dalje, jer vrijeme nam leti. Krenuli smo
u pješačku dionicu u 14:03 do vrha Snježnik, gdje
dođosmo u 14:58 svi zapuhani jer se grah s
kobasicama tumbao u našim želucima. Slijedi
osvajanje još jednog vrha. Do 15. kontrolne točke
Risnjak izgubili smo dragocjeno vrijeme lutajući
šumom u spletu puteva dok napokon nismo
ugledali Risnjak u 17:50. Izgubivši sat vremena
više od predviđenog, padamo na 5. mjesto u utrci.
U međusobnom razgovoru dolazimo do zaključka
da smo se previše opustili. Pokušavamo se
skoncentrirati i krenuti dalje prema Kupi, ali noć,
umor i pad temperature na 10°C uzimaju svoj
danak i ulazimo u još jednu tešku krizu. Pomalo
se gubimo, spavamo na nogama, haluciniramo.
Hvatamo se za ruke kako ne bismo skrenuli sa
ceste i upali u kanal. S vremena na vrijeme prođe
pokoji auto, a mi uzimamo štapove za hodanje i
tako nastavljamo jedan iza drugoga sa Dariom na
čelu, koji je još uvijek ostao priseban i nastavio
nas voditi kroz noć. Pokušavamo pronaći mjesto
za odmor, no ne uspijevamo pronaći nikakav
zaklon, a san već sklapa oči. Napokon nam se na
jednom brežuljku ukazuje nekakva kućica i mi
skrećući s puta prilazimo ispred njenih vrata
pokušavajući se tu smjestiti i zaspati. Velika
hladnoća ne dozvoljava nam niti minutu sna, no
Dario uspješno u blizini pronalazi drvarnicu
dimenzija 1.5 x 2m sa policom po sredini. Alan,
Anči i Dario sjedaju gore sa skvrčenim nogama
dok se ja poput psa uvlačim u donju policu gdje
se osjećam kao u pasjoj kućici. Nakon 90 minuta
drijemanja nastavljamo dalje. Prema 16.
kontrolnoj točki Turke dovlačimo se umorni,
iscrpljeni i bezvoljni. Usput smo zalutali i izgubili Konačno…. CILJ !!!
oko 3 do 4 sata, tako da smo kao 5. ekipa stigli na
kontrolnu točku u 7:42 zaostajući 5 sati iza četvrte
U ciljnu ravninu ulazimo u nedjelju 23.09. u 17:40
i 6 sati iza treće ekipe. Sada nas čeka kajakaška
sretni i ushićeni. Oduševljene suparničke ekipe
dionica do 17. kontrolne točke Čedanj. Tu
nam prilaze, grle nas i ljube, te od srca čestitaju,
saznajemo da je na Kupu izašla samo prva
kao jedinoj ekipi iz Hrvatske koja je završila utrku.
Poljska ekipa, a ostale su nastavile biciklom zbog
Pije se šampanjac, a noge nam otpadaju.
hladnog vremena i guste magle. Svi sretni i
raspoloženi uzimamo bicikle i kao da nas je netko
iglom bocnuo, jurimo iznenađujuće brzo. Praćeni
kišom i hladnoćom vozimo do 18. kontrolne točke
Begovo Razdolje gdje prestižemo drugi Poljski
tim i smanjujemo zaostatak za treće plasiranim
Nijemcima na samo 90 minuta. U Begovo
Razdolje ulazimo u 12:30 gdje slijedi završna
pješačka dionica. Posljednji atomi snage vuku nas
prema vrhu Bjelolasice. Do 19. kontrolne točke
Kula penjemo se po kišnom i maglovitom
vremenu uz vrlo strme obronke Bjelolasice. Na
vrhu smo u 14:30. Za Nijemcima zaostajemo 60
minuta. Sitnica. Po velikom nevremenu, pravoj
mećavi s vrlo jakim vjetrom u prsa, probijamo se
vrhovima Bjelolasice pokušavajući ostati
koncentrirani, jer sklisko i mokro kamenje nam Ekipa Jucy
prijeti da se iskrenemo i padnemo što nas može
skupo stajati. Mokri smo do gole kože i hladnoća Zbrojite li 76 sati i 29 min. utrke + 6 sati svečanog
nam grči mišiće, a prsti su nam se smrzli. U glavi defilea i ceremonije prije samog starta + 6 sati
nam je miris toplog doma, krevet, i toliko željeni pustolovnog party-a i primanja nagrada nakon
cilj. Počinje spuštanje niz ski stazu, gdje utrke, to bi iznosilo 88 sati i 29 min.
pretječemo Nijemce i probijamo se na treće 'PUSTOLOVINE' !?!
mjesto. Dario je u kratkim hlačama sa žuljevima Sada se vraćam na početak ovog teksta i
na nogama u kritičnom stanju i to nas koči. postavljam Vam pitanje: da li biste ovo nazvali
Osjeća stravičnu hladnoću pa mu dajem mokru 'Pustolovna utrka' ? ili bi se sve ovo možda bolje
kapu ako mu ona uopće može pomoći. Konačno moglo nazvati 'Utrka preživljavanja' ?
nam se ispred nosa ukazuje O.C. Bjelolasica.
Praćeni objektivom kamere, smotani od umora
'otkucavamo' i posljednju kontrolnu točku u 16:32
kao 3. ekipa, sa 2 minute zakašnjenja za
Nijemcima. Marko Erceg

26
 JADRANSKI TJEDAN – DANI, JUČER (1973) - DANAS (2001) - SUTRA
(nastavak priloga iz prošlog broja)
Prijepis novinskog članka:
"Sidro kao putokaz":
"Prvi simbol jadranske orijentacije "izrastao"
je u Zagrebu na auto-cesti prema Ljubljani. Do
prošle godine ovo je sidro služilo svojoj svrsi,
usidravanju brodova u Sisku, a sada, dotrajalo
i napuklo, dospjelo je u "arhivu". Inicijativa za
postavljanje spomenika potekla je od Yachting
kluba Zagreb, a dobrovoljnoj akciji pridružili
su se neki klubovi Narodne tehnike i radne
organizacije.
Jadranski tjedan održava se svake godine u
studenom, a ovogodišnja manifestacija, peta
po redu, bit će u znaku 40. godišnjice dolaska
predsjednika Tita na čelo Partije i 85.
obljetnice njegova rođenja. Od ove godine
dodjeljivat će se priznanja "Zlatno sidro
Zagreba", za zasluge i doprinose širenju te
akcije. (M. M.)"
5. JADRANSKI TJEDAN 1977. G.
Samoinicijativno, kompletnu organizaciju po prvi
puta preuzima Društvo za proučavanje i
unapređenje pomorstva Zagreb. Održan je veliki
sastanak društveno-političkih organizacija
Zagreba u Narodnoj tehnici Zagreba. Radi
interesantnosti donosimo prijepis članaka
objavljenog :"1977. g., četvrtak, 6.X, Večernji list:
"JADRANSKI DANI"
Zagreb - Tradicionalna manifestacija
"Jadranski tjedan" u Zagrebu, koju je dosad
uspješno organizirao "Yachting klub" Zagreb,
održat će se i ove godine od 21. do 26.
studenoga. Za razliku od dosadašnjih dana
posvećenih našem moru, ovogodišnju
manifestaciju organizirat će posebno izabrani
odbor, u koji su ušli delegati svih društava,
političkih zajednica i radnih organizacija koje
su izravno zainteresirane za populariziranje
naše jadranske orijentacije. Štafetnu palicu
organizacije te manifestacije preuzela su,
dakle, sva društva i organizacije Zagreba,
predstavnici kojih su na održanom sastanku
izrazili zahvalnost i odali priznanje za
dosadašnje uspješno organiziranje "Yachting
klubu" Zagreb.
"Jadranski tjedan" održat će se ove godine
pod naslovom "Jadranski dani", a već
slijedeće godine manifestacija i posebne
27
aktivnosti svih društava trajat će punih mjesec
dana.
Na sastanku odbora za organizaciju
"Jadranskih dana" izabran je i uži - izvršni
odbor - koji će koordinirati programe svih
ostalih društava aktivnosti kojih je vezana za
more. (Z. T.")
Interesantno je napomenuti:
Sastanak u NTZ održan je bez znanja bivšeg
tajnika YCZ S. Štokovića, koji je pokretač i idejni
nosilac JT, dapače u tajnosti od njega, i ...
Poslije JT 1977. g. taj se Odbor nikada više nije
sastao u takovom broju i sastavu, dapače zauvijek
je nestalo i Društvo za proučavanje i unapređenje
pomorstva Zagreb.
Nabrojit ćemo i neke novitete:
- (Po prvi puta) održava se program, klasični, u
Tehničkom muzeju, ali i ...
- Po prvi puta održava se paralelno i program
Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva
Zagreb u prostorijama Privredne komore
Hrvatske.
- Po prvi puta se javno spominje održavanje
JADRANSKIH DANA, u trajanju od mjesec dana,
ali slijedeće godine mijenja ime i datum.
- Po prvi puta Org. odbor JT izdaje plakat, kojega
realizira Turistički savez Zagreba, štampa se i
program JT.
- Po prvi puta uključuje se u program Društvo
"Bokeljska mornarica" iz Zagreba, dapače
predsjednik Org. odbora je kapetan Simović.
- Po prvi puta uključuje se u program JT Privredna
komora Hrvatske, istina, dajući samo dvoranu.
- Po prvi puta u program se uključuje i Turistički
savez Zagreba.
- Po prvi puta na otvaranje JT, u Dvorani "V.
Lisinski" došla je sva gradska vrhuška, ali bez
građana, naime bila je proglašena "radna subota".
I bilo je još mnogo interesantnosti, ali onda bi išli .
- Po prvi puta uključuje se u program Brodarski
institut iz Zagreba.
- Po prvi puta uključuje se Klub za motonautiku i
skijanje na vodi "Chromos", Zagreb.
- Po prvi puta uključuje se Klub podvodnih
aktivnosti "Sava", Zagreb.
- Po prvi puta uključuje se Savez za
motonautiku i skijanje na vodi Hrvatske,...
6. JADRANSKI TJEDAN 1978. G.
- Raspadom prošlogodišnjeg Org. odbora nastao
je vakum u pripremama. Čekalo se da oni nešto
pokrenu, kao što su nagovijestili, ali ...
Nakon prošlogodišnje najave i objave u novinama,
čekalo se da taj Org. odbor nešto pokrene.
Nastao je vakum u pripremama. Kako se do 20. X
1978. g. nije nitko pokrenuo za organizaciju JT
1978. g., na sastanku u povodu analize akcije
NIŠTA NAS NE SMIJE IZNENADITI raspravljeno
je stanje oko organizacije JT i odlučeno da se
neće dozvoliti prekid, sada već, tradicije i prišlo se
organizaciji skraćenog JT. Organizirao se u manje
od mjesec dana, što je dokaz kvalitete i jasnoće
programa te njegovih pokretača, klubova.
Kako se nitko od predloženih poznatih ličnosti nije
htio (usudio) prihvatiti časti predsjednika Org.
odbora, odlučeno je da se od klubova osnivača
oformi stalni Org. odbor na čelu sa stalnim
tajnikom, Stjepanom Štokovićem, a ostali se
pridružuju po volji.
- Po prvi puta se JT uključuje u obilježavanje
zvaničnih obljetnica, 35. obljetnice priključenja
Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj, tako da se u
programu spominju Istra i djelatnosti klubova iz
Istre.
- Po prvi puta Org. odbor kreira, štampa i plaća
plakat JT i program.
- Po prvi puta se organizira jedriličarska regata -
JEDRILIČARSKI MARATON na jezeru Jarun, u
organizaciji članova YCZ, koji traje cijelu godinu,
svake nedjelje osim kada je jezero zamrznuto, do
slijedećeg JT 1979. g.
Kako se S. Štoković zaposlio u Narodnoj tehnici
Zagreba, na poslovima organizacije Susreta
metalaca zagrebačke regije upoznao se s
kvalitetnom izradom programa Susreta metalaca, i
to isto primijenio na Jadranskom tjednu. Rezultat:
u kratkom roku bogat program, i...
- Po prvi puta organiziran OKRUGLI STOL na
temu: IZBOR OBITELJSKOG BRODA - ZA NAŠE
PRILIKE. Lijep odaziv građana, makar je nedjelja.
- Po prvi puta održana Svečana sjednica Org.
odbora na kojoj je izraženo zadovoljstvo s
ovogodišnjim programom i donesena odluka za
organizaciju JT 1979. g. i planovi za obljetnice,
program, i ...
- Po prvi puta se u JT uključuje predsjednica NTZ
Anka Špiljak i organizira prijem za učesnike akcije
BRAZDAMA PARTIZANSKIH BRODOVA.
- Po prvi puta se u manifestaciju uključuje Fakultet
strojarstva i brodogradnje. Održano je stručno
predavanje na Fakultetu.
Prijepis novinskog članka "Jadranski tjedan 78":
28
"Svi zagrebački klubovi i društva čija je
aktivnost vezana uz vodu i more, okupljeni u
organizaciji Narodne tehnike Zagreba i ove će
godine organizirati već tradicionalnu
manifestaciju pod nazivom "Jadranski tjedan
´78". U sastavu priredbi ovogodišnjeg
Jadranskog tjedna, organiziranog u znaku
proslave 35. godišnjice pripojenja Istre i otoka
matici zemlji nastupit će od 19. do 26.
studenoga Društvo za podvodne sportove
Zagreb, Klub brodomodelara, Kajak-klub
"Slavija", Kanu-klub "Rade Končar", Klub za
podvodne aktivnosti "Sava", Klub za
motonautiku i skijanje na vodi "Chromos-
Hidroelektra" i Yacht klub Zagreb.
Izložbe, predavanja o moru, prikazivanje
filmova bit će organizirani u školi i osnovnim
organizacijama udružnog rada. Očekuje se da
će Zagrepčanima u goste doći klubovi i
društva iz Splita, Rijeke, Pule i drugih naših
primorskih gradova, a s velikim se
zanimanjem očekuje dolazak pripadnika JRM.
(z)"
Prijepis novinskog članka:
"Jedrilice na Jarunu":
"Jučer u deset sati, pred stotinjak gledalaca,
na jezeru Čičiću Rekreacijski centar "Jarun",
prvi put u povijesti zagrebačkog jedriličarstva
održana je jedriličarska regata. Natjecanje je
organizirala jedriličarska sekcija Yacht-kluba
"Zagreb". Deset jedrilica klase "Zeta" vozilo je
tri regate, a u ukupnom poretku najbolji je bio
Miroslav Nikolić, drugi je bio Jadranko
Zupčević, a treći Branko Jurin. Najmlađi
sudionik Tomica Filipčić, kojemu je 11 godina,
a regatu je završio na sedmom mjestu.
(N. Č. V.)"
7. JADRANSKI TJEDAN 1979. G.
-Manifestacija je posvećena otoku Visu. Službena
delegacija Visa posjetila je Zagreb i bila primljena
od strane Skupštine grada Zagreba, kod
potpredsjednika.
-Održava se prva premijera filma "Pakleni otok" u
Kinoteci u Zagrebu.
- Po prvi puta uključila se KINOTEKA serijom
filmova na temu: velike pomorske bitke. Klubovi
pokretači JT održavaju prigodna uvodna
predavanja, u svoje tradicionalne dane, i izlažu
opremu na uvid građanima, tako da nije bilo
programa u Tehničkom muzeju.
- JT započeo "obaranjem" pomorskog sidra s M/B
"Zagreb", dar "Jugolinije" iz Rijeke gradu Zagrebu.
Na taj način Zagreb dobiva prvi simbol pomorske
plovidbe. Prvi puta se spominje pojam
JADRANSKA VRATA. Na obaranju sidra prvi puta
sudjeluje delegacija grada Rijeke. Akademik J.
Roglić održao tim povodom vrlo interesantan
pravorijek, među ostalim je rekao: "Zagreb je
ključno žarište valoriziranja Jadranskog primorja -
SLAVEĆI JADRANSKI, ZAGREB SLAVI SVOJ
TJEDAN".
- Po prvi puta uključuje se Narodna tehnika Novi
Zagreb sa svojom akcijom SVAKA ŠKOLA -
JEDAN "OPTIMIST" u osnovnim školama N.
Zagreba: OŠ "Braća Horvat", "V. Holjevac",
"Krešo Rakić", "Gustav Krklec" i "Franjo Ogulinac-
Seljo". Izvršena predaja nacrta za gradnju.
- Završena regata JEDRILIČARSKI MARATON,
koji je započeo u JT ´78. i proglašen pobjednik.
Prijepis novinskog članka:
"Sidro s broda "Zagreb" usidrilo se u gradu
imenjaku", povodom VII Jadranskog tjedna
1979. g.:
"Umorio se brod "Zagreb" od pučine, valova,
soli, galebova, tereta i otplovio u staro željezo.
Njegov vlasnik "Jugolinija" poklonila je
njegova znamenja, zvono, jedno okno i sidro,
gradu čije je ime nosio. Tako će od nedjelje
umjesto jadranskih valova staro sidro,
usidreno uz Ljubljansku aveniju kod
Čankovićeve ulice, zapljuskivati buka
29
automobilskog vala, simbolizirajući, kako reče
potpredsjednik Gradske skupštine Bogdan
Tomašić, trajne veze Zagreba i jadranske flote,
primorja i zaleđa.
Zagreb je vratar jadranskih vrata, rekao je
akademik Josip Roglić. A jadranska vrata su u
svijet, u svijet i mora koja je proputovalo sidro
sa "Zagreba". Otkad je brodova, odonda je i
sidara, čuli smo od kapetana fregate Stipe
Lakoša, koji je poželio ovom sidru, koje se
usidrilo na kopnu, "mirno more". Zapravo, dok
je na komandu "sidro obor´!" budući pomorac,
mladi pitomac Mornaričkog školskog centra iz
Splita Robert Zenzeković, bocom pjenušca
udario o sidro, u nedjelju je počeo VII
Jadranski tjedan u Zagrebu.
Ova tradicionalna manifestacija ove je godine
posvećena 35. godišnjici dolaska Vrhovnog
štaba i druga Tita na Vis i 60. godišnjici
kajakaštva u našoj zemlji. Počele su je i vode
organizacije sportova na vodi, članice Narodne
tehnike Zagreba, želeći dati prikaz svojih
godišnjih aktivnosti i pružiti mogućnost
Zagrepčanima da se upoznaju i uključe u njih.
Ovogodišnji pokrovitelj tjedna je Savez za
motonautiku i skijanje na vodi Hrvatske.
U nedjelju je osim simboličnog obaranja sidra
koje će pokazivati put u Sportsko-rekreacijski
centar Jarun, u čast 60. godišnjice osnivanja
SKOJ-a i otvaranja Jadranskog tjedna
upriličena jedriličarska regata na jarunskom
jezeru te drugarska sjednica Počasnog i
organizacijskog odbora VII jadranskog tjedna,
kojoj su prisustvovali i borci NOVJ-a koji su
1944. godine bili na Visu, zatim potpredsjednik
Gradske skupštine Bogdan Tomašić,
predsjednik trešnjevačke Općinske skupštine
Tomislav Torčić, predsjednik Narodne tehnike
grada Anka Špiljak, akademik Josip Roglić,
general dr. Rikard Štajner, predstavnici
"Jugolinije", "3. maja" i drugi.
U ovome, "Jadranskom tjednu", u kojem do
izražaja treba doći jadranska orijentacija
glavnoga grada Hrvatske, program je bogat i
zanimljiv.
(B. B.)"
nastavak slijedi…
Stjepan Štoković
 PAKLENICA, KRUPA I ZRMANJA ZA USKRS 2002.

Kao i svake godine u rano proljetna vremena, pala nutkanja “kamilicama” raznih aroma munjevito
je odluka da se za trodnevne uskrsne blagdane postavili logor. Tada je uz laganu priču i logorsku
ide u tople krajeve, tj. već tradicionalno na vatru poteklo i sisačko vino (Igoru hvala), a bogme
Zrmanju. Da bi ipak malo razbili očekivanu je na rumenom žaru i zacvrčalo meso raznih vrsta
monotoniju zbog niske vode (mjesec dana suše), i oblika. Nažalost opet smo ostali bez janjetine.
odlučili smo da prvi dan odemo u Paklenicu Društvo se relativno rano razišlo izmoreno
navijati za poznate nam ekipe u pustolovnoj utrci događajima dana te sam samo ja dočekao puni
(priprema za Cro Challenge). No dakle, nakon mjesec. Velebit pod tim srebrnim svijetlom, žubor
mnogih dogovora i prebrojavanja te već Zrmanje i blagi proljetni zrak jednostavno mi nisu
uobičajenih oklijevanja i peripetija iz Zagreba smo dali ići u šator te sam noć proveo vani.
na koncu u petak navečer krenuli samo Jasmina,
njen otac i ja. Prespavali smo kod Stipe u
Rovanjskoj te se ujutro našli sa Siščanima, tj.
Gulom i kompletnom familijom te Igorom i boljom
mu polovicom. Vrijeme je bilo upravo savršeno te
smo u smanjenoj ekipi krenuli Paklenicom uzbrdo,
usput gledajući u potok kuda su naši trkači trebali
proći. Opći zaključak je bio da će biti prilično
mokri. Popeli smo se do Manite Peći i taman su
naišli prvi, a među njima i dobro nam poznati
Marko Opera i Anči. Njihovi su kompanjoni Dario i
Alen baš pred nama imali kraći okršaj sa tek
probuđenim poskokom, no na sreću bez gubitaka.
Nešto iza projurili su i ostali, među inim i Didak,
Sanda i ekipa. Na povratku još smo stigli diviti se
na cilju trke spuštanju niz liticu te smo poslije
produljene kave ubacili Operu u auto i zapalili za
Kaštel Žegarski.

Malo plivanja nikad ne škodi

Nedjelja je svanula da ljepša nije mogla biti.

Lijepi skok na Zrmanji
Tamo nas je po dogovoru čekao Boris Lepan te
smo poslije veselog tapšanja po ramenima i
30
Nakon velikog čestitavanja te gozbe šunkama,
mladim lukom i jajima nas 6 veslača (Gula, Igor,
Boris, Marko, Jasmina i moja malenkost) smo
odbačeni do manastira Krupa, a ostatak ekipe se
razišao po Zadru i okolici. Nedjelja je svanula da
ljepša nije mogla biti. Nakon velikog čestitavanja
te gozbe šunkama, mladim lukom i jajima nas 6
veslača (Gula, Igor, Boris, Marko, Jasmina i moja
malenkost) smo odbačeni do manastira Krupa, a
ostatak ekipe se razišao po Zadru i okolici.
Krupa je i po niskoj vodi lijepa, a ima i zabavnih
elemenata (recimo prenošenje kajaka na više
mjesta). Na velikom prenošenju smo zaključili da
ćemo idući put bacati čamce i skakati, a ne se
opet lomiti po mejama. Negdje blizu ušća u
Zrmanju ručali smo na jednoj od livada te si pola
sata ubili oko. Taman je Jasmina obuzeta
“divljinom” oko nas izjavila kako je krasno biti 30
km daleko od najbližeg čovjeka kad naiđoše neki
planinari……
Nasuprot ušću u Zrmanju primijetili smo visoko na
litici razvaline starog grada i odlučili prvom
prilikom ponijeti cipele i popeti se do njega. Dalje
je veslanje išlo ustaljenim tokom. Bilo je unatoč
niskoj vodi par plivanja, no uglavnom u igri i
zafrkanciji. I taman se pojavismo kod mosta u
Muškovcima kad u istom času eto našeg vozača
Drage s jedne strane, a cura s druge. Eto što ti je
uigrana ekipa! Nakon uobičajenog roštilja i juha u
većoj količini (Podravka bi nam trebala biti
sponzor) s prvim mrakom napustiše nas Siščani i
odoše kući. Marko je po mraku šturim
informacijama uspio navesti svoj tim da nas nađu
te nakon što smo si još malo popričali i pojeli
odoše i oni. Preostali su se isto brzo povukli u
vreće, a ja uvukao u svoju uz žar koji se polako
hladio i čekao mjesec. Nisam ga baš dočekao, no
zato me je pred jutro probudila jaka rosa, a zatim i
mraz. Izlazak sunca bio je spektakularan
izvukavši u trenu oblake vodene pare iz polja i
MALO FILOZOFIJE O KONTRADIKCIJAMA
Paradoks našeg vremena u povijesti jest da
imamo više zgrade,
ali nagliju ćud; šire autoceste, ali uže vidike.
Trošimo više, a imamo manje; kupujemo više, ali
se tome manje veselimo. Imamo veće kuće i
manje obitelji; više udobnosti, ali manje vremena;
imamo više diploma, a manje zdravog razuma,
više znanja, a manje razbora;
31
rijeke. Ipak te purpurne boje bile su znak da se
vrijeme kvari ili kako vele stari u Dalmaciji: “Roso
di matina, la tempesta si avicina…”.
Ipak, ponedjeljak je još bio lijep, a spust niz
Zrmanju vrlo opuštajući i zabavan. Ovo drugo
vrijedi pogotovo za Jasminu, koja je odlučila
vježbati igre na valu, a slijedom toga i višestruko
plivanje. No to je ujedno i jedini način sa se nešto
nauči.
Vozeći se predvečer kroz Liku prema Zagrebu bili
smo svi uglavnom šutljivi i zabavljeni svojim
mislima. Teško je opisati taj posebni osjećaj kad
se vraćaš u Zagreb poslije višednevnog boravka
pod otvorenim nebom u krajevima gdje su ljudi
rijetki. Sve brige koje si ostavio kod kuće izgledaju
manje bitne, a mnogi sitni problemi i nestanu
(budimo iskreni, jednostavno ih zaboraviš). Eto,
bilo nam je lijepo, uživali smo u Velebitu, rijekama
i društvu i sad se samo pitamo: “Kada opet?”
Ivo Piantanida
više stručnjaka, ali i više problema; više medicine,
ali manje zdravlja.
Previše pijemo, previše pušimo, prelakoumno
trošimo, premalo se smijemo, prebrzo se vozimo,
prenaglo se razbjesnimo, predugo bdijemo,
preumorni se budimo, prerijetko čitamo, previše
gledamo televiziju i prerijetko molimo.

Ovo je vrijeme brze hrane i spore probave;

visokih ljudi i niskih značaja; visokih zgrada i
plitkih međuljudskih odnosa.
Umnožili smo svoje imetke, ali smo umanjili To je vrijeme mira u svijetu, a ratnog
vrednote. Previše govorimo, premalo ljubimo, a
prečesto mrzimo.
Naučili smo zarađivati za život, ali nismo naučili
živjeti; dodali smo godine životu, a ne život
godinama.
Stigli smo do Mjeseca i natrag, ali nam je teško
prijeći preko puta da se susretnemo s novim
susjedom.

stanja kod kuće; više slobodnog vremena, ali

Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i unutarnji.
Načinili smo veće, ali ne i bolje stvari. Očistili smo
zrak, ali zagadili dušu. Razbili smo atom, ali svoje
predrasude nismo.
Više pišemo, ali manje učimo. Više planiramo, ali
manje ispunjavamo.
Navikli smo na žurbu, ali ne na čekanje. Načinili
smo više računala, koja sadržavaju više
informacija, koje možemo umnožavati više nego
ikada, ali manje komuniciramo.
manje zadovoljstva.
Više vrsta hrane, ali manje prehrane.
Ovo su vremena s dvjema plaćama, ali više
razvoda brakova; luksuznijih stanova, ali urušenih
domova. Vremena su to brzih putovanja, pelena
za jednokratnu upotrebu, morala za bacanje,
jednodnevnih stavova, prekomjerne tjelesne
težine, pilula koje mogu učiniti sve: raspoložiti,
smiriti, ubiti.
To je vrijeme punih izloga i praznih skladišta;
vrijeme u kojem vam tehnologija može uručiti ovu
poruku i vrijeme u kojem možete odlučiti i pritisnuti
OK ili DELETE!

S Interneta preuzeoTomislav Fliger

32