Obitelj

Relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem, čiji

članovi žive zajedno, surađuju ekonomski i skrbe se za potomstvo.
Obitelj – obitavati, živjeti zajedno
Porodica – odnosi se na srodstvo
Razlike u uređivanju obiteljskih, srodnih i bračnih odnosa:
 Sastav obitelji – društveni odnos muškarca i žene mogu biti uređeni
s obzirom na bračni ili srodnički odnos. U nuklearnoj obitelji, koja je
značajka modernog društva, uređenja odnosa su supružnici i njihovi
potomci, dok je krvno srodstvo manje bitno. U proširenoj obitelji, koja
je zastupljena u tradicionalnom društvu, prvenstvo ima krvno srodstvo.
Postoji 2 tipa nuklearnih obitelji:
1. obitelj orijentacije (čine je majka, otac, braća i sestre)
2. obitelj prokreacije, činimo mi (kao majka ili otac) i naša djeca
 Dugo se smatralo da u sociologiji nuklearna obitelj i industrijalizacija
idu zajedno, no to nije nužno. Tako npr. iako je Hrvatska
industrijalizirana, još uvijek se rabe nazivi proširene obitelji (ujak, ujna,
stric, tetka, puni, zaova, svekar itd.), što govori da porodica (kao
srodstvo) i dalje ima veliku ulogu u našem životu.
Nasljeđivanje – 3 načina:
1. Patrilinearno – priznavanje porijekla i nasljeđivanje po očevoj liniji
2. Matrilinearno – priznaje se status (npr. Židov je onaj kome je
majka Židovka)
3. Bilinearno – gdje su majčino i očevo nasljeđe jednako bitni.
Obitavanje:
1. Patrilokalne – žive u zajednici obitelji mladoženje
2. Matrilokalne – obitelj je kod nevjestine obitelji
3. Neolokalna (moderna društva) – gdje obitelj obitava neovisno o
roditeljima i rođacima, no ne znači potpuna odvojenost, jer veze i
dalje postoje (proslave, čuvanje djece..)
Odnosi moći – uređeni su obično zakonima ili običajima
1. Patrijarhalnost – najvažnije odluke donosi najstariji muškarac u
obitelji (Židovi, Grci, Rimljani)
2. Matrijarhalnost – žene donose najbitnije odluke, ne postoje dokazi
da je ovo ikad prevladavalo u nekom društvu
 3. Egalitarna obitelj – jednaka raspodjela moći, moderna obitelj

Funkcije obitelji: funkcionalistička perspektiva – naglašava doprinos

institucije obitelji pri održanju društva kao cjeline.
Funkcije:
1. Regulacija spolnog ponašanja – ne treba biti potpune slobode i
proizvoljnosti u tom pogledu
2. Reprodukcija – obnavljanje iz naraštaja u naraštaj da bi se održalo
društvo jer obitelj je trajno, relativno stabilno i institucionalizirano
sredstvo kojim se osigurava smjena generacija
3. Socijalizacija – sociolog Parsons nazvao je rađanje novih članova
društva ''barbarskom invazijom'' i socijalizacijska funkcija obitelji vrlo je
važna za društvo u cjelini; obitelj je posrednik između pojedinca i
zajednice (roditelji uče ponašanju, izražavanju, vjerovanju)
4. Skrb, zaštita i emocionalna potpora – hrana, odjeća, sklonište, a kao
ljudi imamo svi potrebu za interakcijom (obitelj je mjesto za intimne
odnose licem u lice), zdravi odnosi pružaju ljubav, sigurnost i dobrobit
5. Pridavanje društvenog položaja – svaki član imat će određen status
u obitelji i tako se dijete uči odnosiima unutar obitelji (s roditeljima,
rodbinom, braćom), kao što dobiva i osjećaj pripadnosti nekoj grupi
(etničkoj, religijskoj, rasnoj, nacionalnoj...
- Potrošačka jedinica društva (moderno doba)
Brak – društveno prihvaćena seksualna zajednica dviju ili više osoba
(najčešće različitog spola, ali mogu biti i istospolni)
2 osnovna tipa brakova: monogamija (brak muškarca s jednom ženom) i
poligamija
Poligamija ima 2 podvrste:
1. Poliginija – brak jednog muškarca s dvije ili više žena (80% društva
u svijetu ovo smatra prihvatljivim), to uglavnom imaju muškarci višeg
statusa (Islam ovo dopušta – ekonomsko uzdržavanje svih žena)
2. Poliandrija – brak žene s dva ili više muškaraca – vrlo rijedak oblik
(0.5% društva) i često znači bratski brak, gdje se žena udaje za
nekoliko braće (niži slojevi)
S. Sanderson – monogamija se javlja u društvima gdje je bilo preskupo
imati više od jedne žene
Razvoj moderne obitelji na Zapadu
3 teorije koje objašnjavaju zašto je nuklearna obitelj dominantan oblik u
zapadnom svijetu:
1. Industrijalizacija i obitelj:
Talcott Parsons objašnjava razvoj obitelji na funkcionalistički način,
obitelj zadovoljava potrebu za primarnom socijalizacijom i za
stabilizacijom ličnosti, on smatra da je obitelj zadovoljavala većinu
potreba ljudi u predindustrijskom dobu, no modernizacijom gubi svoju
funkciju jer se stvaraju specijalne institucije za ljudske potrebe. Smatra
da je nuklearni oblik obitelji dobro prilagođen modernom industrijskom
društvu.
U obitelju su uloge specijalizirane:
muškarac zarađuje novac (instrumentalna uloga), a žena se brine o djeci
i emocionalnoj stabilnosti (ekspresivna uloga).
Prilagodbe nuklearne obitelji modernom društvu:
1. Radi novca i zarade lako može odseliti u drugi grad
2. Pripisivanje i partikularizam (obitelj je vrsta „rezervata“)
Kad bi se obitelj preklapala s radnim mjestom, kao što je u
predmodernim društvima to bi stvorilo napetosti između 2 sustava
vrednovanja, dok se u nuklearnoj obitelji ta 2 svijeta drže odvojeno
Kritike Parsonsove teorije: patrijarhalno polazište, nije razmotrio
sukobe i napetost među članovima nuklearne obitelji nego ju je oslikao
kao skladnu cjelinu
2. Kapitalizam i obitelj – marksistički nastrojeni teoretičari
objašnjavaju razvoj moderne obitelji preko potreba razvoja
kapitalizma (kapitalistički sustav iskorištava besplatni kućanski rad
žena)
 Kućanski poslovi i podizanje djece su bitan dio kapitalističke
privrede, no ipak je plaćen samo muškarac
 Kad bi se plaćali kućanski poslovi, troškovi kapitalista za radnu
snagu znatno bi se povećali
 U emocionalnom pogledu, obitelj pruža radnicima opuštanje nakon
teškog dana jer poslodavci tjeraju radnike da rade brže, a rad je
često jednoličan i dosadan (povratak energije i relaksacija radnika
je na račun obitelji – muž kada dođe s posla kući)
 Žene su stoga manje plaćene, žene su „rezervne armije rada“ koje
se mogu primiti, ako ponestane radnika i poslati kući kad se
potražnja smanji

Kao i Parsonsov pogled, polazište je u oba slučaja opseg u kojem

obitelj zadovoljava potrebe privrednog sustava

3. Patrijarhalnost i obitelj
Feministički pristup obitelji usredotočio se na podjelu rada u kući,
ali nije prihvatio objašnjenje na osnovi značajki kapitalističke privrede,
prema čemu podjela rada u kući prethodi kapitalizmu i posljedica je
stoljetne dominacije muškaraca nad ženama – nije problem u
kapitalizmu, već u patrijarhalnosti.
Žene su iskorištavanje tijekom braka, a muškarci su dominantni i
odlučuju o raspodjeli novca i idu sebi u korist – obitelj je dakle,
institucija za eksploataciju žena od muškaraca.
Patrijarhalnost nije samo problem u obitelji, već u društvu općenito jer
su žene isključene iz tržišta rada i smatrane su jeftinom radnom
snagom – ženski kućni rad, posljedica je isključivanja žena iz tržišta
rada, a ne uzrok.
Kritike:
Patrijarhalnost kao univerzalna značajka obitelji i položaja žene u
društvu općenito tijekom čitave povijesti, teško je dokazati.
Feministice odbacuju biološke razlike i nejednakosti muškaraca i žena
– patrijarhalni odnosi nisu univerzalni, nego ovise o širim društvenim
promjenama na radnom mjestu i obitelji.
Incest – spolni odnosi s najbližim srodnicima, posebice članova
nuklearne obitelji (najčešće otac i kćer, ili rjeđe brat i sestra)
„kraljevski incest“ – Egipat (faraonova sestra bila mu je supruga), vladari
Havaja i Inka
Zabrana incesta je univerzalna značajka svih društva
Egzogamija – kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodničke
(nasljedne) grupe, ona se razlikuje od izbjegavanja incesta u 2 važna
pogleda:
1. Izbjegavanje incesta odnosi se prvo na seks, dok se egzogamija
odnosi na brak
2. Egzogamija se odnosi na mnoge šire srodničke grupe, a ne na
nuklearnu obitelj
Levi-Straussova teorija
Endogamija – pojava sklapanja braka unutar pojedine grupe, za razliku
od egzogamije nije bas razrađena društvena norma, već je više statistička
pravilnost (to se najprije odnosi na visoko-razvijena društva; U SAD-u
većina crnaca sklapa brak s crnicima, bijelci s bijelcima, židovi s židovima).
Endogamno ponašanje karakteristično je za rasne, etničke i vjerske
skupine, ali i za pripadnost društvenoj klasi.

Konfliktna perspektiva na obitelj

Konfliktni teoretičari smatraju da je očigledna dominacija muškaraca nad
ženama, a da je brak klasna borba (Friedrich Engels).
R. Collins – muškarci su kroz povijest bili „seksualni agresori“, a žene
„seksualne nagrade za muškarce“ ili vlasništvo – brak je ugovor o
seksualnom vlasništvu
„Brak nije valjan ako nije konzumiran tj. seksualno ostvaren“
Silovanje dugo nije bilo kriminalni čin, a osnova za razvod bila je
seksualna nevjera, no ipak Collins smatra da se u skorije vrijeme položaj
žena poboljšao jer žene u većini slučajeva mogu da odlučuju za sebe i
pritisak očeva nije više toliko velik.
Suvremena obitelj
Prema nekima suvremena obitelj je u krizi:
 Odnosi među obitelji su podvrgnuti poteškoćama
 Život pojedinca u gradu označen je uveliko anonimnošću
 Demokratski pogled – ljudi žive kako oni smatraju da je ispravno
 Spolnost i seksualnost – slobodnije
 Nasilje u obitelji (incest nad djecom)
Oni koji drže da je obitelj ugrožena drže se obiteljskih vrijednosti,
nekoliko pretpostavki:
 Pretpostavka „normalne obitelji“ (vjenčani par s djecom), obitelji s
jednim roditeljem ili homoseksualne obitelji su abnormalne
 „normalna“ raspodjela rada po spolu i autoritetu muškog skrbnika
 Seks je dopušten samo unutar braka (neprijateljsko stajalište prema
homoseksualnosti, spolnom odgoju i pobačaju)
- Ovakav pogled je veoma konzervativan i tradicionalan i brak je
središte shvaćanja obitelji
- Povećana stopa razvoda, stanovanje nevjenčanih parova,
samohrane majke – problemi koji ugrožavaju obitelj
- Kritičari obitelji smatraju da je glavni problem u tome što je
tradicionalna obitelj presnažna, ne ugrožena, zanemaruju se
„tamne strane“ (ponekad za žene i djelu može biti tamnica –
podčinjavanje žena, nasilje itd.)