HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1929. DO 1952.

-značajno je smirivanje avangarističkih stilova

-povratak realističkoj književnoj koncepciji
-vrijeme politočkih i gospodarskih kriza, seljaci i radnici na rubu su egzistencije, eskaliraju nemiri i
pobune
-pojavljuje se model UTILITARNOG REALIZMA koji je proizašao iz pokreta socijalne literature,
vode
ga lijevo orijentirani intelektualci
-književnosti je nametnuta socijalna tematika, a zanemarena umjetnička dimenzija
-sukob na književnoj ljevici – protiv modela utilitarnog realizma – Miroslav Krleža, tada izraziti
ljevičar, koji je za tendencioznu književnost, ali ostvarenu književnim sredstvima; sve započinje 1933.
-kulminacija je sukob Krležin Dijalektički antibarbarus iz 1939.
-LIRIKA – tridesete su godine doba procvata dijalektne lirike
-najsnažnije djelo na kajakavskom – Balade Perice Kerempuha – M.Krleža 1936. (+ Nikola Pavić,
I.G.Kovačić)
-na čakavskom - M.Balota (+ Drago Gervais, Pere Ljubić)
- tridesete i četrdesete godine plodno su i značajno razdoblje hrv. pjesništva
-svoj opus proširuju iz prethodnog naraštaja V.Nazor, T.Ujević, G.Krklec, M.Krleža i dr.
-tridesetih godina osobito se izdavajaju tri imena: D.Cesarić, Nikola Šop i D.Tadijanović
-četrdesetih godina pojavljuje se dvoje mladih pjesnika: Jure Kaštelan i Vesna Parun
-PROZA – prevladavaju realističke teme
-oznaka je MITSKI REALIZAM - sadržaji se uzimaju iz stvarnosti, uglavnom seoske i regionalne,
ali se
preko tog stvarnog ambijenta želi prikazati nešto univerzalno
-ističu se romani: Povratak Filipa Latinovicza (M.Krleža) i Djeca božja (Petar Šegedin)
-DRAMA – razdoblje između dvadesetih i tridesetih obilježio je Krležin dramski opus o obitelji
Glembaj
-ESEJI – tridesetih godina u esejistici dva velika imena: M.Krleža i T.Ujević
MIROSLAV KRLEŽA
→ Predgovor Podravskim motivima Krste Hegendušića (zbirka crteža, Zagreb, 1933.) - K.H. -
hrvatski slikar i grafičar, predstavnik socijalističkog smjera u hrvatskom slikarstvu
-osnovni tekst čitava sukoba na književnoj ljevici, Krleža u njemu iznosi vlastita shvaćanja
smisla i funkcije književnosti, za njega je pojam ljepote, umjetnički spoj društvene
uvjetovanosti i živog emocionalnog inteziteta i subjektivne sposobnosti pisca koji tu ljepotu u
umjetnosti ostvaruje
→ Balade Perice Kerempuha – zbirka pjesama na kajakavskom diajlektu, pjesnikova vizija
cjelokupne hrvatske povijesti posmatrana u nizu seljačkih buna i otpora, burna slika
hrvatskog kmeta
-P.K. - lik preuzet od starog varaždinskog pisca J.Lovrenčić - on ga preuzeo iz stare njem.
priče o Tillu Eulenspiegelu – lik grambacijaša - nemiran, neuredan duh, boem, đak vilenjačke
škole koji može upravljati vragovima
-Kerempuh – crijeva, drobina, preneseno lukavac, spretan, vragolan
→ Khevenhiller – balada
-Juraj K. - koruški kapetan, zaslužan za gradnju Karlovca
-dvije cjeline: I.dio - općenito o životu i položaju hrv. kmeta, II.dio - prikazuje konkretne
probleme i situacije (gradnja utvrda, vojna obveza, glad, nejednakost)
-ponavlja se … “smisao je da se pokaže težak i bezizlazan
položaj malog čovjeka i njegova rezignacija”
MATE BALOTA
-pseudonim Mije Mirkovića
-rođen u Istri, u hrvatsku poeziju unio čakavsku dušu i srce Istre koje je svojim stihovima započeo
Vladimir Nazor
-obavljao razne poslove da bi dospio do uglednog književnika
-njegova čakavska lirika kronika je svakodnevnog života istarskih težaka, pastira i mornara
-piše o djetinjstvu, toplini doma i obitelji, ali i o socijalnim temama u kojima progovara socijalni
protest i bunt
-u tu liriku utkao dosta autobiografskih elemenata
-djela: Dragi kamen (zbirka čak. lirike), Zemlja,Ljudi, Mati (ciklus pjesama), Tijesna zemlja (roman),
Puna je Pula (kronika)
-Koza – u podlozi pjesme anegdota je o jednoj istarskoj obitelji: majčin odlazak u grad, tužna vijest o
smrti koze, težak položaj obitelji (siromašna kuća, bolesna sestra, stara baka, težak rad, usporedba
moćnika i male istarske obitelji)
-motivi vezani za istarski zavičaj: čakavsko narječje, koza, skromna kuća, škrta zemlja, siromaštvo
-Balotin je izraz škrt te u skladu s temom o kojoj govori
DOBRIŠA CESARIĆ
-rođen u Požegi
-djela: zbirke pjesama – Lirika, Spasena svjetla, Moj prijatelju, Slap, Svjetla za daljine, Voćka poslije
kiše
-piše pod utjecajem simbolističko-impresionističke poetike, matoševsko-vidrićevske tradicije
(simboli, glazbenost stiha, rima, tradicionalni oblici, vezani stih, opis pejzaža)
-iako je slijedio predstvanike moderne, uspio je stvoriti svoj originalni pjesnički izraz (jednostavan
izraz, sažetost, jasnoća, zvučnost, piše o malim nezamjetnim radostima, bol i svjetlo (dubina i visina)
-“pjesnik grada” (“pjesnik vedrine” i “pjesnik ljubavi”)
- Oblak – misaona pjesma, tema: nerazumijevanje ljudi za ljepotu, motivi: pojava oblaka, ljepota
oblaka, nezainteresiranost ljudi za ljepotu, tragedija oblaka
- Povratak – misaona pjesma, tema: odnos vremena i racionalne spoznaje, cikličnost života, motivi:
relativnost ljudske spoznaje, cikličnost života i ljubavi, ograničenost ljudske spoznaje
- Balada iz predgrađa - socijalna pjesma, tema: siromaštvo, motivi: zapuštenost ulice, stanovništvo
predgrađa, odsutnost jedne osobe, prolaznost vremena, smrt siromaha, nastavljanje života
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ
- pseudonim Morgan Tadeon
-rođen u Rastušju (pokraj SB)
-pisao je pjesme, komentare, kritičke radove...
-najznačajnije su njegove zbirke pjesama: Sunce nad oranicama, Dani djetinjstva, Blagdan žetve,
Srebrene svirale, Prsten, Prijateljstvo riječi, Kruh svagdanji...
-njegovo je pjesništvo svojevrsna autobiografija, dvije faze:
-I.faza - pjesme zavičaja, pjesnikovo rodno Rastušje u kojem otkrivamo svijet prvih spoznaja, prvih
ljubavi, zanosa i razočaranja, u središtu svake pjesme nalazi se slika – jezgra njegove poezije,
najpoznatije zbirke: Sunce nad oranicama, Dani djetinjstva, većina ljubavnih pjesama sadrži duboko
proživljen osjećaj samoće jer voljena osoba nije u blizini i pripada nekome drugom, antologijske
pjesme: Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Večeri nad gradom
-II.faza - osjećaj smrti, tjeskobe i prolaznosti, rodno Rastušje prelazi u idealiziranu i nedostižnu sliku
arkadijski priprosta i sretna svijeta, utjecaj na krugovašku pjesničku generaciju
-Dugo u noć, u zimsku bijelu noć - misaona pjesma, tema: doživljaj majke i ljubav prema majci,
motivi: noć, izgled majke, snijeg, tišina, obraćanje majci
-slobodni stih, povezuju se i suprotstavljaju dva prostora – unutarnji prostor sobe u čijem je središtu
ispaćeni lik majke koja tka platno i vanjski u kojem pada snijeg (te tako vanjski prostor otvara prema
beskraju)
-Večer nad gradom – misaona pjesma, tema: odraz svijeta u lirskom subjektu, motivi: pitanje
vlastitom srcu, san iz djetinjstva, misao na Rastušje, majka i sestre, obraćanje Michelangelu, neznane
težačke ruke
-oblik: slobodni stih
IVAN GORAN KOVAČIĆ
-rođen u Lukovdolu (G.Kotar), radio je kao novinar i književnik
-1942. uključio se u pokret Narodnooslobodilačke borbe zajedno s V.Nazor, ubijen 1943. u blizini
Foče, ne zna se gdje je pokopan
-Goranovo proljeće - manifestacija za mlade pjesnike koja se održava svake godine njemu u čast
-djela: Jama (poema), Hrvatske pjesme partizanske (zbirka s V.Nazorom), Ognji i rože (zbirka
pjesama), Dani gnjeva (zbirka novela)
-Moj grob – tema: društvena individualnost, motivi: planina kao njegov grob (posljednje počivalište,
planina ljeti i zimi, visina, tišina, nepristupačan put, prijatelj – jedini posjetitelj)
-Jama – poema (lirsko-epsko-dramsko djelo), opisivanje ratnih zločina nad civilima pri kojima je
jedna žrtva, iako osakaćena, uspjela pobjeći iz ratne groznice, tema: ratne strahote i duhovno
prosvjetljenje
-394 stiha raspoređena u pravilno raspoređene sestine, stih uglavnom jedanaesterac
-kontrasti: svjetlo – tama, život - smrt, dobro - zlo