Biomehanizmi Wim Hof metode

Nedvojbeno je da se pojedinci u svrhu nekakvog dokazivanja iz ludosti i

hrabrosti izlažu rizicima uranjanja u hladnu vodu. No, poznavajući određene
tehnike i mehanizme funkcioniranja ljudskog tijela ovaj rizičan čin može se
pretvoriti u itekako koristan alat za unaprjeđenje zdravstvenih i psihofizičkih
performansi ljudskog tijela.

Ukoliko bi išli korak dalje i uz navedeno željeli unaprijediti i naš imunitet i

zdravlje svakako bi to bilo moguće kroz prakticiranje vrlo jednostavne i
znanstveno dokazane “Wim Hof metode”.

Ova metoda sastavljena je od tri neraskidiva segmenta – disanja, mentalnog

fokusa i izlaganja hladnoći.

Nobelovu Nagradu na području fiziologije 2019. godine dobila su trojica

istraživača: Will G. Kaelin, Peter J. Ratcliffe i Gree L. Semeza. Oni su
ustanovili mehanizme kojima stanice u tijelu osjete manjak kisika i načinu
prilagodbe tom stanju. Takvi mehanizmi pomogli su u razumijevanju
tretmana bolesti kao što su anemija (smanjen broj eritrocita) i rak. Kada je
tijelo suočeno s manjkom kisika, HIF proteinski kompleks se proizvodi u
gotovo svim stanicama tijela. Ovaj protein ima brojne pozitivne učinke u
tijelu uključujući formiranje novih krvnih žila, pojačava i djelovanje gena koji
stvaraju eritropoetin, hormon koji stimulira proizvodnju prijenosnika kisika u
tijelu – crvene krvne stanice.

Zašto je ovo važno?

Zato što upravo Wim Hof metoda simulira ovaj stres manjka kisika u tijelu.
Vježbom disanja Wim Hof metodom podiže se alkalnost krvi što rezultira
otpuštanjem kisika u tijelo i duže zadržavanje daha što dalje rezultira do
drastičnog pada saturacije kisika u krvi. Ovaj kontrolirani niskooksidativni
stres uzrokuje bolju ekspresiju HIF proteina i omogućuje da se njegovi benifiti
iskoriste prirodnim putem.

Ujedno, ovom tehnikom disanja zapravo utreniravamo i krvožilni sustav na

način da hiperventilacijom sužavamo krvne žile, te zadržavanjem daha,
odnosno porastom CO₂ u krvi iste širimo. Elastičnost arterija koje će u
pravodobno vrijeme grijati vitalne organe osnovni je preduvijet izlaganja
tijela hladnoći.
Ulaskom u hladni medij, uz prethodno odrađenu vježbu disanja i mentalni
fokus, sa sobom nosi novi niz benifita počevši od novog “treninga” krvožilnog
sustava, poboljšane cirkulacije, povećanog lučenja limfocita (prve linije
obrane organizma od bolesti), pa do lučenja cijelog spektra hormona –
serotonina, dopamina, adrenalina, oksitocina i endorfina. Stoga i ne čudi da
je kupanje u hladnom jedan od najučinkovitijih neprijatelja stresa koji je
uzročnik brojnih bolesti.