Professional Documents
Culture Documents
Vježba
Vježba
Potpune Položajne
najčešći modalitet kvalitativne varijable ili najčešća numerički ili redosljedni niz dijeli na
jednostavna vagana vrijednost kvantitativne varijable dva jednakobrojna dijela
σ 𝑥𝑖 σ 𝑓𝑖 𝑥𝑖 𝑏−𝑎
Negrupirani niz
𝑥ҧ = 𝑥ҧ = 𝑀𝑜 = 𝐿1 + ∙𝑖 𝑁 𝑁
𝑁 σ 𝑓𝑖 𝑏−𝑎 +(𝑏−𝑐)
𝑀𝑒 =
𝑥𝑟 ;
2
≠ 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇
2
+1
𝑥𝑟 + 𝑥𝑟+1 𝑁 𝑁
; = 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 =
2 2 2
b) Koliko je bilo uragana u Atlantskom oceanu od 1944. do 2006. godine? Koliki je prosječan broj uragana?
- najprije uredimo ovaj niz
(broj uragana godišnje, pripadna frekvencija) → (0,5), (1, 14), (2, 19), (3, 14), (4, 2), (5, 4), (6, 3), (7, 2)
- u 63 godine bilo je ukupno 0 ∙ 5 + 1 ∙ 14 + 2 ∙ 19 + 3 ∙ 14 + 4 ∙ 2 + 5 ∙ 4 + 6 ∙ 3 + 7 ∙ 2 = 154 uragana
154
- prosječan broj uragana godišnje: 63
= 2,44
Zadatak 1. (3/5)
Dani su podaci o broju uragana koji su klasificirani kao uragani treće, četvrte i pete kategorije u Atlantskom oceanu od
1944. do 2006. godine (izvor: www.nhc.noaa.gov):
3, 2, 1, 2, 4, 3, 7, 2, 3, 3, 2, 5, 2, 2, 4, 2, 2, 6, 0, 2, 5, 1, 3, 1, 0, 3, 2, 1, 0, 1, 2,
3, 2, 1, 2, 2, 2, 3, 1, 1, 1, 3, 0, 1, 3, 2, 1, 2, 1, 1, 0, 5, 6, 1, 3, 5, 3, 3, 2, 3, 6, 7, 2
3, 2, 1, 2, 4, 3, 7, 2, 3, 3, 2, 5, 2, 2, 4, 2, 2, 6, 0, 2, 5, 1, 3, 1, 0, 3, 2, 1, 0, 1, 2,
3, 2, 1, 2, 2, 2, 3, 1, 1, 1, 3, 0, 1, 3, 2, 1, 2, 1, 1, 0, 5, 6, 1, 3, 5, 3, 3, 2, 3, 6, 7, 2
00000111111111111112222222222222222222
3333333333333344555566677
𝑁 63 𝑁
𝑁 = 63 → = = 31,5 ≠ 𝐼𝑁𝑇 → 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇 + 1 = 𝐼𝑁𝑇 31,5 + 1 = 31 + 1 = 32 → 𝑀𝑒 = 𝑥32 = 2
2 2 2 U 50% godina bila su 2
𝑁 63 𝑁 U 25%godišnje
uragana godina bio je najviše
ili manje, au1
= = 14,75 ≠ 𝐼𝑁𝑇 → 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇 + 1 = 𝐼𝑁𝑇 14,75 + 1 = 14 + 1 = 15 → 𝑄1 = 𝑥15 = 1 U 75% godina bila su 3
4 4 4 50% uragan
godina godišnje, a u 75%
bila su 2 uragana
3𝑁 3∙63 3𝑁 uragana
godina godišnje
bio
godišnje je više.
ili ili manje,
najmanje 1 au
4
= 4
= 47,25 ≠ 𝐼𝑁𝑇 → 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇 4
+ 1 = 𝐼𝑁𝑇 47,25 + 1 = 47 + 1 = 48 → 𝑄3 = 𝑥48 = 3 25%uragan
godinagodišnje.
bila su 3 uragana
godišnje ili više.
Zadatak 1. (5/5)
Dani su podaci o broju uragana koji su klasificirani kao uragani treće, četvrte i pete
kategorije u Atlantskom oceanu od 1944. do 2006. godine (izvor: www.nhc.noaa.gov):
3, 2, 1, 2, 4, 3, 7, 2, 3, 3, 2, 5, 2, 2, 4, 2, 2, 6, 0, 2, 5, 1, 3, 1, 0, 3, 2, 1, 0, 1, 2,
3, 2, 1, 2, 2, 2, 3, 1, 1, 1, 3, 0, 1, 3, 2, 1, 2, 1, 1, 0, 5, 6, 1, 3, 5, 3, 3, 2, 3, 6, 7, 2
𝐼𝑄 = 𝑄3 − 𝑄1 → 𝑖𝑛𝑡𝑒𝑟𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡𝑖𝑙𝑛𝑖 𝑟𝑎𝑠𝑝𝑜𝑛 𝐼𝑄 = 3 − 1 = 2
Zadatak 2. (1/6)
U tablici frekvencija nalaze se podaci o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Visina (u cm) Broj učenika a) Odredite varijablu te ju klasificirajte.
158 2
160 3 - varijabla: visina učenika 8. razreda → numerička kontinuirana
161 5
164 5 varijabla
165 6
169 8
172 11
173 9
b) Koja je najčešća visina učenika?
174 8
Najčešća visina učenika je 172 cm.
178 5
180 4
181 4
183 3
184 1
186 1
Zadatak 2. (2/6)
U tablici frekvencija nalaze se podaci o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Visina Broj Kumulativni niz
(u cm) učenika „manje od” (r) c) Odredite kvantile četvrtog reda. Kako se zovu izračunate vrijednosti?
158 2 2
160 3 5
Kvantili četvrog reda su medijan te donji i gornji kvantil.
161 5 10
164 5 15 158, 158, 160, 160, 160, 161, 161, 161, 161, 161, ... , 183, 183, 183, 184, 186
165 6 21
169 8 29 𝑁 𝑁 𝑁 𝑁 3𝑁 3𝑁
𝑥𝑟 ; 2 ≠ 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇 +1 𝑥𝑟 ; ≠ 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇 4 + 1 𝑥𝑟 ; ≠ 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇 4 + 1
2
172 11 40 𝑀𝑒 = ൞ 𝑥𝑟 +𝑥𝑟+1 𝑁 𝑁
𝑄1 = ൞ 𝑥4+𝑥 𝑄3 = ൞ 4
𝑟 𝑟+1 𝑁 𝑁 𝑥𝑟 +𝑥𝑟+1 3𝑁 3𝑁
; 2 = 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = ; 4 = 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 4 ; 4 = 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 4
173 9 49 2 2 2 2
174 8 16 | 5 5 5 5 5 5 9 9 9 9 9 9 9 9
178 5
17 | 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4
180 4
181 4 17 | 8 8 8 8 8
183 3 18 | 0 0 0 0 1 1 1 1 3 3 3 4
184 1
18 | 6
186 1
Zadatak 2. (4/6)
U tablici frekvencija nalaze se podaci o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Visina (u cm) Broj učenika
158 2
e) Konstruirajte Box-plot dijagram.
160 3
𝑀𝑒 = 172
161 5
164 5 𝑄1 = 165
165 6
𝑄3 = 176
169 8
172 11 𝐼𝑄 = 𝑄3 − 𝑄1 = 176 − 165 = 11
173 9
nema 𝑄1 − 1,5 ∙ 𝐼𝑄 = 165 − 1,5 ∙ 11 = 148,5
174 8
outliera 𝑄3 + 1,5 ∙ 𝐼𝑄 = 176 + 1,5 ∙ 11 = 192,5
178 5
180 4
181 4
183 3
184 1
186 1
Zadatak 2. (5/6)
U tablici frekvencija nalaze se podaci o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Visina
(u cm)
Broj
učenika
Kumulativni niz
„manje od” (r)
f) Formirajte distribuciju frekvencija s razredima. Primijenite Sturgesovo
158 2 2
pravilo.
160 3 5
- broj razreda (k): 𝑘 = 1 + 3,3 ∙ log 𝑁 = 1 + 3,3 ∙ log 76 = 7,2 ≈ 8
161 5 10
𝑥𝑚𝑎𝑥 −𝑥𝑚𝑖𝑛 186−158
164 5 15
- širina razreda (∆𝑥): ∆𝑥 = = = 3,5 ≈ 4
165 6 21 𝑘 8
169 8 29 Visina (u cm) Broj učenika
172 11 40 155 – 159 2
173 9 49 159 – 163 8
174 8 57
163 – 167 11
178 6 63
167 – 171 8
180 4 67
171 – 175 28
181 4 71
183 3 74 175 – 179 6
184 1 75 179 – 183 8
186 1 76 183 – 187 5
UKUPNO: 76
Zadatak 2. (6/6)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Broj učenika
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 )
158-164 10
164-170 19
170-176 28
176-182 14
182-188 5
UKUPNO: 76
Zadatak 3. (2/5)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
b) Izračunajte vrijednosti relativnih frekvencija i vrijednosti empirijske funkcije distribucije.
Grafički prikaz kumulativnog niza „manje od” – frekvencije se nanose na gornje granice razreda
Broj učenika Kumulativni niz Kumulativni niz "manje od"
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od” 80
70
158-164 10 10 60
+
Frekvencija
50
164-170 19 29 40
+
30
170-176 28 57 20
+
10
176-182 14 71 0
+
160 165 170 175 180 185 190
182-188 5 76
Visina učenika
UKUPNO: 76
Interpretacija 2. člana kumulativnog niza „manje od”:
29 učenika ima visinu manju od 170 cm.
Interpretacija 5. člana kumulativnog niza „manje od”:
76 učenika je visoko do 188 cm.
Zadatak 3. (5/5)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
c) Odredite članove kumulativnog niza „manje od” i „više od” te ih prikažite grafički.
Grafički prikaz kumulativnog niza „više od” – frekvencije se nanose na donje granice razreda
Broj učenika Kumulativni niz Kumulativni niz "više od"
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „više od”
80
158-164 10 76 60
Frekvencije
+
164-170 19 66 40
+
170-176 28 47 20
+ 0
176-182 14 19
158 164 170 176 182
+
182-188 5 5 Visina učenika
UKUPNO: 76
Interpretacija 2. člana kumulativnog niza „više od”:
66 učenika ima visinu veću od 164 cm.
Interpretacija 5. člana kumulativnog niza „manje od”:
5 učenika ima visinu veću od 182 cm.
Zadatak 4. (1/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Broj učenika Ponovimo:
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 )
- Varijabla je visina učenika – numerička kontinuirana varijabla
158-164 10
- Podaci su formirani (grupirani) u 5 razreda jednakih veličina (veličina svih razreda je 6)
164-170 19
- Najviše učenika je visoko u rasponu od 170 – 176 cm → vrijednost moda nalazi se u tom razredu, tj.
170-176 28 između 170 i 176 cm
176-182 14 - mod ćemo izračunati pomoću formule za grupirani niz
𝑏−𝑎
182-188 5 𝑀𝑜 = 𝐿1 + ∙𝑖
𝑏 − 𝑎 + (𝑏 − 𝑐)
UKUPNO: 76
𝐿1 − donja granica modalnog razreda 28 − 19
𝐿1 = 170 𝑀𝑜 = 170 + ∙6
𝑎 − (korigirana) frekvencija ispred modalnog razreda 28 − 19 + (28 − 14)
Modalni razred – razred s 𝑎 = 19
𝑏 − (korigirana) frekvencija modalnog razreda 𝑏 = 28 𝑀𝑜 = 172,35
najvećom (korigiranom) 𝑐 = 14
frekvencijom 𝑐 − (korigirana) frekvencija ispod modalnog razreda 𝑖=6
Najčešća visina učenika 8. razreda
𝑖 − veličina modalnog razreda iznosi 172,35 cm.
Zadatak 4. (2/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Broj učenika Izračunajte kvantile četvrtog reda.
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 )
158-164 10 → medijan, donji i gornji kvartil
164-170 19
170-176 28
176-182 14
182-188 5
UKUPNO: 76
Zadatak 4. (3/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Izračunajte kvantile četvrtog reda.
Broj učenika Kum. niz
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od” → medijan
158-164 10 10 𝑁
− σ 𝑓1
164-170 19 29 𝑀𝑒 = 𝐿1 + 2 ∙𝑖
170-176 28 57
𝑓𝑚𝑒𝑑
38 − 29
176-182 14 71 𝑀𝑒 = 170 + ∙6
28
182-188 5 76 𝐿1 − donja granica medijalnog razreda 𝐿1 = 170 𝑀𝑒 = 171,93
UKUPNO: 76 𝑁 76
𝑁 − ukupna frekvencija = = 38
2 2
σ 𝑓1 − zbroj frekvencija do medijalnog razreda 𝑓1 = 29 50% učenika osmog razreda je visoko
𝑓𝑚𝑒𝑑 = 28 171,93 cm ili manje, a 50% učenika
𝑓𝑚𝑒𝑑 − frekvencija medijalnog razreda je visoko 171,93 cm ili više.
𝑖=6
Medijalni razred 𝑖 − veličina medijalnog razreda
Zadatak 4. (4/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Izračunajte kvantile četvrtog reda.
Broj učenika Kum. niz
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od” → donji kvartil
158-164 10 10 𝑁
− σ 𝑓1
164-170 19 29 𝑄1 = 𝐿1 + 4 ∙𝑖
170-176 28 57
𝑓1𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡
19 − 10
176-182 14 71 𝑄1 = 164 + ∙6
19
182-188 5 76 𝐿1 − donja granica kvartilnog razreda 𝐿1 = 164 𝑄1 = 166,84
UKUPNO: 76 𝑁 76
𝑁 − ukupna frekvencija = = 19
4 4
σ 𝑓1 − zbroj frekvencija do kvartilnog razreda 𝑓1 = 10 25% učenika osmog razreda je visoko
𝑓1𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡 = 19 166,84 cm ili manje, a 75% učenika
𝑓1𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡 − frekvencija kvartilnog razreda je visoko 166,84 cm ili više.
𝑖=6
kvartilni razred
𝑖 − veličina kvartilnog razreda
Zadatak 4. (5/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Izračunajte kvantile četvrtog reda.
Broj učenika Kum. niz
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od” → gornji kvartil
158-164 10 10 3𝑁
− σ 𝑓1
164-170 19 29 𝑄3 = 𝐿1 + 4 ∙𝑖
170-176 28 57
𝑓3𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡
57 − 57
176-182 14 71 𝑄3 = 176 + ∙6
14
182-188 5 76 𝐿1 − donja granica kvartilnog razreda 𝐿1 = 176 𝑄3 = 176
UKUPNO: 76 3𝑁 3 ∙ 76
𝑁 − ukupna frekvencija = = 57
4 4
σ 𝑓1 − zbroj frekvencija do kvartilnog razreda 𝑓1 = 57 75% učenika osmog razreda je visoko
𝑓3𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡 = 14 176 cm ili manje, a 25% učenika je
𝑓3𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡 − frekvencija kvartilnog razreda visoko 176 cm ili više.
𝑖=6
kvartilni razred
𝑖 − veličina kvartilnog razreda
Zadatak 4. (6/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Izračunajte šesti decil (60. percentil).
Broj učenika Kum. niz
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od”
158-164 10 10
0,6𝑁 − σ 𝑓1
𝐷6 = 𝐿1 + ∙𝑖
164-170 19 29 𝑓𝑑𝑒𝑐
170-176 28 57
45,6 − 29
176-182 14 71 𝐷6 = 170 + ∙6
28
182-188 5 76 𝐿1 = 170
𝐿1 − donja granica decilnog razreda 𝐷6 = 173,56
UKUPNO: 76 0,6𝑁 = 0,6 ∙ 76 = 45,6
𝑁 − ukupna frekvencija 𝑓1 = 29
σ 𝑓1 − zbroj frekvencija do decilnog razreda 𝑓𝑑𝑒𝑐 = 28 60% učenika osmog razreda je visoko
𝑓𝑑𝑒𝑐 − frekvencija decilnog razreda 𝑖=6
173,56 cm ili manje, a 40% učenika
decilni razred je visoko 173,56 cm ili više.
𝑖 − veličina decilnog razreda
Zadatak 4. (7/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Izračunajte 87. percentil.
Broj učenika Kum. niz
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od”
158-164 10 10 0,87𝑁 − σ 𝑓1
𝑃87 = 𝐿1 + ∙𝑖
164-170 19 29
𝑓𝑝𝑒𝑟𝑐
170-176 28 57
66,12 − 57
176-182 14 71 𝑃87 = 176 + ∙6
14
182-188 5 76 𝐿1 − donja granica percentilnog razreda
𝐿1 = 176 𝑃87 = 179,91
UKUPNO: 76 𝑁 − ukupna frekvencija 0,87𝑁 = 0,87 ∙ 76 = 66,12
𝑓1 = 57
σ 𝑓1 − zbroj frekvencija do percentilnog razreda
𝑓𝑝𝑒𝑟𝑐 = 14
𝑓𝑝𝑒𝑟𝑐 − frekvencija percentilnog razreda 𝑖=6 87% učenika osmog razreda je visoko
percentilni razred 179,91 cm ili manje, a 13% učenika
𝑖 − veličina percentilnog razreda je visoko 179,91 cm ili više.
Zadatak 4. (8/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Broj učenika
Grafički prikažite izračunate vrijednosti.
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 )
158-164 10
Histogram
164-170 19 Mod 30
170-176 28
𝑀𝑜 = 172,35 25
BROJ UČENIKA
176-182 14
20
182-188 5 15
UKUPNO: 76 10
5
0 Mo
158-164 164-170 170-176 176-182 182-188
VISINA (U CM)
Zadatak 4. (9/9)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Grafički prikažite izračunate vrijednosti.
Broj učenika Kum. niz
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 ) „manje od”
→ medijan, donji i gornji kvartil, šesti decil, 87. percentil
158-164 10 10 𝑁
𝑀𝑒 = 171,93 = 38
164-170 19 29 2
𝑁
Kumulativni niz "manje od"
170-176 28 57 𝑄1 = 166,84 = 19 80
4
176-182 14 71 3𝑁 700,87𝑁
𝑄3 = 176 = 57 3𝑁
60
182-188 5 76 4
4
Frekvencija
500,6𝑁
UKUPNO: 76 𝐷6 = 173,56 0,6𝑁 = 45,6 40𝑁
Starost majke Broj živorođene Napomena: Nisu uključena djeca čije su majke u dobi do 15 godina
(u god.) djece i iznad 50 godina.
15 – 19 990
a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
20 – 24 4 807
20 – 24 4 807 20 – 25 5 4 807
25 – 29 10 347 25 – 30 5 10 347
30 – 34 12 482 30 – 35 5 12 482
35 – 39 6 609 35 – 40 5 6 609
40 – 49 1 312 40 – 50 10 656
UKUPNO: 36 574 𝑓𝑖
𝑓𝑘𝑜𝑟 = (∙ 𝑖 ∗ )
𝑖
Zadatak 5. (3/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
→ mod i medijan
Starost majke Broj živorođene Starost majke – Veličina Korigirane
(u god.) djece (𝒇𝒊 ) prave granice razreda (𝒊) frekvencije (𝒇𝒌𝒐𝒓 ) 𝑏−𝑎
𝑀𝑜 = 𝐿1 + ∙𝑖
15 – 19 990 15 – 20 5 990 𝑏 − 𝑎 + (𝑏 − 𝑎)
20 – 24 4 807 20 – 25 5 4 807
12482 − 10347
25 – 29 10 347 25 – 30 5 10 347 𝑀𝑜 = 30 + ∙5
12482 − 10347 + (12482 − 6609)
30 – 34 12 482 30 – 35 5 12 482
𝑀𝑜 = 31,33
35 – 39 6 609 35 – 40 5 6 609
40 – 49 1 312 40 – 50 10 656
Najčešća starost majki živorođene djece je 31,33 godina.
UKUPNO: 36 574
Zadatak 5. (4/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
→ mod i medijan 𝑁
− σ 𝑓1
Starost majke Broj živorođene Starost majke – Veličina Kumulativni niz
𝑀𝑒 = 𝐿1 + 2 ∙𝑖
(u god.) djece (𝒇𝒊 ) prave granice razreda (𝒊) „manje od”
𝑓𝑚𝑒𝑑
15 – 19 990 15 – 20 5 990
40 – 49 1 312 40 – 50 10 36 547 50% majki živorođene djece je mlađe od 30,85 godina, dok je 50%
UKUPNO: 36 574 majki starije od 30,85 godina.
Zadatak 5. (5/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
Starost majke Broj živorođene Napomena: Nisu uključena djeca čije su majke u dobi do 15 godina
(u god.) djece i iznad 50 godina.
15 – 19 990
a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
20 – 24 4 807
35 – 39 6 609 35 – 40 5 35 235
25% majki živorođene djece mlađe
40 – 49 1 312 40 – 50 10 36 547 je od 26,61 godinu, a 75% majki
UKUPNO: 36 574 živorođene djece starije je od 26,61
godinu.
Zadatak 5. (6/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
b) Odredite kvantile četvrtog reda. Kako se zovu izračunate vrijednosti?
→ medijan, donji i gornji kvartil 𝑁 3𝑁
− σ 𝑓1 − σ 𝑓1
Starost majke Broj živorođene Starost majke – Veličina Kumulativni niz 𝑄1 = 𝐿1 + 4 ∙𝑖 𝑄3 = 𝐿1 + 4 ∙𝑖
(u god.) djece (𝒇𝒊 ) prave granice razreda (𝒊) „manje od” 𝑓1𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡 𝑓3𝑘𝑣𝑎𝑟𝑡
15 – 19 990 15 – 20 5 990 𝑁 36574 3𝑁 3 ∙ 36574
= = 9136,75 = = 27410,25
20 – 24 4 807 20 – 25 5 5 797 4 4 4 4
35 – 39 6 609 35 – 40 5 35 235
25% majki živorođene djece mlađe 75% majki živorođene djece mlađe
40 – 49 1 312 40 – 50 10 36 547 je od 26,61 godinu, a 75% majki je od 34,51 godinu, a 25% majki
UKUPNO: 36 574 živorođene djece starije je od 26,61 živorođene djece starije je od 34,51
godinu. godinu.
Zadatak 5. (7/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
Starost majke Broj živorođene Napomena: Nisu uključena djeca čije su majke u dobi do 15 godina
(u god.) djece i iznad 50 godina.
15 – 19 990
a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
20 – 24 4 807
UKUPNO: 36 574
Zadatak 5. (9/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
Starost majke Broj živorođene Napomena: Nisu uključena djeca čije su majke u dobi do 15 godina
(u god.) djece i iznad 50 godina.
15 – 19 990
a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
20 – 24 4 807
UKUPNO: 36 574
Zadatak 5. (11/12)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
Napomena: Nisu uključena djeca čije su majke u dobi do 15 godina
Starost majke Broj živorođene
(u god.) djece
i iznad 50 godina.
15 – 19 990 a) Izračunajte položajne srednje vrijednosti.
20 – 24 4 807
25 – 29 10 347
b) Odredite kvantile četvrtog reda. Kako se zovu izračunate
vrijednosti?
30 – 34 12 482
35000
0,85N
30000
3N/4
20000
N/2
15000
0,3N
10000
N/4
5000
D3 P85
0
0 5 10 15 20
Q
25 Q 30Me 35 3 40 45 50 55
1
Starost majke (u god.)
Mo