Helenistički Brodovi

Helenizmom se naziva period grčke povijesti od smrti Septireme

Aleksandra Makedonskog do bitke kod Akcija.
Brodovi koji su obilježili taj dio pomorske povijesti
bili su veliki ratni brodovi s pogonom na vesla.
Stoljećima su dominirali mornaricama mediteranskih
sila dok Rimsko Carstvo nije preuzelo dominat nad
cijelim Sredozemljem. Nakon toga veliki brodovi
gube svrhu i glavnu ulogu preuzimaju manji lakši i
brži brodovi. Kako su izašli iz upotrebe, znanje o
konstrukciji ovih tipova je nestalo.
Prije helenizma najveći brodovi korišteni u bitkama
su bile trireme, brod s tri reda vesala. Iz njih se
razvijaju ostali tipovi velikih helenističkih brodova.
Plinije Stariji gradnju ovog tipa pripisuje Aleksandru
Makedonskom. Navodno je Aleksandar dao izgraditi
700 septirema. U osnovi je to hexarema kojoj je
dodan još jedam stajaći veslač u donjem redu. Nakon
toga nisu ušle u širu upotrebu i bile su rijetko
korištene.
Octeres
Jako malo podataka je sačuvano o ovom tipu. Javljaju
se u 3.st.pr.Kr., a posljednji put se spominje u bitci
kod Akcija. Mogli su biti iznimno veliki, neki
primjerci su navodno imali 1600 veslača.

Quadrireme Polireme
Plinije Stariji piše da je Aristotel pripisao izum ovog Iznimno veliki brodovi, preko 100m dužine. Potrebno
broda Kartažanima. Vjerojatno je nastao u drugoj je bilo 4000 veslača. Neki su možda bili izgrađeni u
polovici 4.st.pr.Kr. Imali su dva reda vesala s po dva obliku katamarana.
veslača
. na svakom veslu, bili su široki oko 6m i
kapacitet je bio 75 ljudi. Brzi i okretni, zbog plitkog Lembos
gaza bili su pogodni za obalne operacije. Nastali vjerojatno na Jadranu. Laki, okretni brodovi
korišteni za gusarenje na području Dalmacije. Kasnije
Quinquereme korišteni na cijelom Sredozemlju. Bio je brz i
Najpoznatiji tip helenističkih brodova, jer se najviše upravljiv ratni brod, sposoban da zajedno s veslačima
koristio. Prvi je izgradio vladar Sirakuze Dionizije za nosi 50 ljudi.
borbu protiv Kartažana 399.pr.Kr. Tijekom 4.st. Su
bili najveći brodovi. Dužine 45m, širine oko 5m,
nosili su 420 ljudi od čega su 300 bili veslači. Imali
su 90 vesala sa svake strane u tri reda. Od toga su dva
reda imali po dva veslača,a donji red jednog veslača.
Zbog veličine i težine quinquiereme su bile otporne
na loše vremenske uvjete.

Liburna
Varijanta lembosa, dobio naziv prema Liburnima koji
su ih konstruirali i dugo koristili. Prvo korišten za
gusarenje dok ga rimljani nisu kopirali tijekom ilirskih
ratova. Antički pisci opisuju ih kao bireme, s oštrim
pramcem za veću brzinu.

Hexareme
Prema Pliniju Starijem ovaj tip je nastao u Sirakuzi.
Poznato je da su korišteni u floti Dionizija 2.
Sirakuškog već sredinom 3.st.pr.Kr. Ali vjerojatno su
nastali u vrijeme vladavine Dionizija 1. Nije poznat
točan raspored vesala na ovom tipu, možda je to bila
trirema, ali s dva veslača po veslu. Moguće je da su
imali dva reda vesala s tri veslača po veslu.