Professional Documents
Culture Documents
Ortopedska Biomehanika
Ortopedska Biomehanika
Ortopedska Biomehanika
Biomehanika:
1. Staticna – dejstvo sile bez vremenskih referenci, stacionrano teli ili telo u
jednom trenutku pri izvodjenju dinamicnog pokreta
2. Dinamicna – dejstvo sile tokom vremena:
a) Kinetika – sila vezana za kretanje tela
b) Kinematika – objasnjava pokrete tela tokom vremena – brzina, ubrzanje I
premestanje
Sila – akticja jednog tela na drugo, moze promeniti oblik i/ili stanje kretanja
ciljanog predmeta. Ona je vektor I ima velicinu, pravac, tacku primene (linija
akcije I smisla)
2. Njutnov zakon (kretanje) - ubrzanje koje pri kretanju dobija jedno telo
srazmerno je jacini sile koja na njega deluje, a obrnuto srazmerno masi tog
tela. F = m*a = kg * m/s2, N = 1kg m/s2, q = m*g = kg *m/s2
3. Njutnov zakon (akcija I reakcija) – za svaku silu akcije koja deluje na neko
telo postoji I seila reakcije, koja je istog intenziteta I pravca kao I sila akcije,
ali suprotnog smera.
Interna sila : molekularne sile unutar samog tela, opisane u svim pravcima,
drze telo, one su bez granica, ali ne stvaraju rezultnu silu na objekt
Eksterna sila :
1. Akcija dela tela – grcenje misica
2. Akcija gravitacije – tezina
3. Reakcija drugih objekata – telo
Ortopedska biomehanika
4. Reakcije zglobne sile
Trunutak sile : sila koja deluje na neki objekt moze ga naterati da se rotira
(obrtni moment), zavisi od velicine sile I normalnog (vertikalnog) rastojanja
od sile do ose. U smeru kazaljke na satu ili obrnuto
Stanje ravnoteze : stacionarno telo ostaje stacionarno, telo je u ravnotezi
kada suma svih sila I momenta bude 0
Poluge : kruta sipka koja se okrece oko ose I ima dve sile koje deluju na nju
– primenjena sila koja deluje protiv sile otpora
Legure :
Supstanca od 2 ili vise elementa, najmanje 1 da je metal (bronza- Zn I Cu)
Plasticna deformacija metala nastaje kretanjem ostecene resetke. Atomi
necistoce koji se pogresno uklapaju namecu ogranicenja ovom procesu.
Stoga su legure cvrsce, tvrdje I zilavije od cistih metala.
Jacanje metala :
1. Kaljenje metala – povecati tvrdocu I cvrstinu gvozdja zagrevanjem do
visoke temperature I naglim hladjenjem u vodi
Metali u ortopedijia :
1. Nerdjajuci celik : hirurski instrumenti, privremeni
implanti kod traumatske hirurgije (ploce, ekseri, zice,
srafovi). Implanti – imaju I nikl, relativno jeftin, lako se
obradjuje I ima dobru korozivnu rezistenciju
2. Cobolt-chrome – najduza istorija koriscenja u zglobnim protezama. Danas
se koriste kao metalni tip lezista u totalnoj protezi kuka ( femoralna glava I
acetabularna casa). Otporno na habanje, tesko se zamara, otporan na
koroziju.
3. Titanijum I titanijumske legure – izuzetno cvrsto, imaju polovinu krutosti
legura Co-Cr I sposobnost da se osteointegrisu sa kostima. Ta dobra fiksacija
sa kostima moze postati problem, ukoliko se kasnije treba otkloniti proteza.
Kompoziti :
Osnovna struktura – materijal za jacanje, rasprsen je u zapremini materijala sa
matricom. Kada je kompozit opterecen, matricna faza prihvata opterecenje na
velikoj povrsini I prenosi je – faza armiranja. Materijal matrice se kombinuje
sa armaturnim materijalom.
Po matriksnom materijalu se dele na – metalne, keramicne ili polimerne
kompozite
Bolje sposobnosti od samog baznog materijala, sinergicno dejstvo, samo sto
je proizvodnja skupa. Armaturni materijal moze biti u vidu cestica (punjeni –
Ortopedska biomehanika
vlakna ili kontinuirani – listovi) Imaju anizotropna svojstva ( u raznim
smerovima imaju razlicite fizicke osobine), Prelaz materijala je vrlo osetljiv,
moze doci do delaminacije.
Pariski plaster – zavoj od tkanine, impregniran gipsom cementom. Danas se
primenjuje I fiberglas kao I ugljena vlakna. Sve se vise koriste u
komponentama spoljnih fiksatora I u uredjajima za zamenu udova. Oprema
od ugljenika je laksa I propusta X-ray, krutost im je slicna kostanoj.
Savijanje :
Greda je cvrsta struktura koja podrzava sile savijanja. Duzina grede je
najmanje 10 puta duza od poprecnog preseka. Osnovni tipovi :
Jednostavan – 2 nosaca
Tipli greda – na jednom kraju fiksirano
Prelazna greda – 2 nosaca, jedan ili oba kraja se protezu izvan nosaca
Osnovi preloma :
Separacija predmeta na komade usled primenjenog opterecenja na
temperaturi ispod tacke topljenja. Materijali se lome na krhki I duktilni nacin.
Koraci su isti razlika je u mehanizmu napredovanja pukotine.
Krhki – pukotina se inicira na povrsini materijala, siri se zbog naprezanja,
ostavljajuci ravnu povrsinu preloma. Nestabilna pukotina, cim dostigne
precagu naprezanja, siri se spontano. Javlja se u trenutku bez ikakvih
upozorenja.
Duktilno – prelom pocinje iz srzi materijala, prolazi kroz plasticnu
deformaciju, na mestu sirenja pukotine. Stabilna pukotina, jer se opire daljoj
deformaciji, samo ako bude jaca sila. U procesu loma dolazi do apsorpcije
energije. Napredovanje loma se stvaraju casica I konus.
Deca : kompresivno
opterecenje – torusni
( kopcani) prelom, u
metafiznom regionu dugih
kostiju. Neutralna
kortikalna kost je poroznija
I manje gusta od zrele
kosti pa je tako slabija pod
pritiskom.
Savijanje moze dovesti do preloma u vidu zelene grancice – jedna kostana
kora je slomljena I prelom se siri na suprtoni korteks, ali ga ne narusava u
potpunosti. Odrzava duktilnost kosti. Moze doci I do plasticne deformacije.
Sto je mladje dete to je veca moc remodeliranja preloma. Metafazni prelomi
imaju bolju moc remodeliranja od dijafize, jer se na metafizi prirodno u toku
rasta odrzava osteogeneza I preuredjivanje kosti.
Potencijal prepravke angulacije je najvise u ravni najveceg kretanja zgloba.
Rezim opterecenja – tip primenjenih sila odredjuje obrazac preloma
Svojstva materijala – kortikalna kost je anizotropna I krhka
Strukturna svojstva – duge suplje cilindricne kosti
Raspored kostiju – Kada su kosti poredjane u prstenastu strukturu – karlicni
prsten, kosti podlakta – retkost je da se slomi samo jedna kost
Laug-Hensonova klasifikacija preloma skocnog zgloba – obrazac preloma
odredjuje I raspored kostiju
1. Supination – adduction
Ortopedska biomehanika
- uganuce talofibularnog ligamenta ili fraktura distalne fibularne avulzije
- vertikalni prelom medijalne kosti I udarac anteromedijalne distalne tibije
2. Supination – external rotation
- uganuce prednjeg tibiofibularnog ligamenta
- bocni kratki kosi prelom fibule
- ruptura zadnjeg tibiofibularnog ligamenta ili avulzija zadjeg maleolusa
- poprecni prelom ili prekid deltoidnog ligamenta medijalnog maleolusa
3. Pronation – abduction
- poprecni prelom ili prekid deltoidnog ligamenta medijalnog maleolusa
- uganuce prednjeg tibiofibularnog ligamenta
- poprecni usitnjeni prelom fibule iznad nivoa sindesmoze
Podizaci stresa :
Ortopedska biomehanika
Makroskopski diskontinuiteti : praznine, urezi, navoji, ostri uglovi I nagle
promene u preseku
Mikroskopske mane : pukotine, pore, jame, povrsne ogrebotine
Kada su ove strukture pod naponom, nepravilnosti dizu stres na 2 nacina :
1. Smanjuje ukupnu povrsinu I povecava prosecno naprezanje
2. Sto je defekt ostriji, to je veca koncentracija stresa na jednu tacku
Podizaci stresa su uglavnom mesta gde se inicira prelom.
Biotribologija
Ortopedska biomehanika
Sila moze promeniti oblik i/ili stanje kretanja predmeta. Deformacija I
kretanje predmeta.
Proucavanje interakcija izmedju dve cvrste povrsine u relativnom kretanju.
Sila koja deluje na interfejs proizvodi trenje kada povrsine klize jedna preko
druge. Prekomerno trenje trosi energiju I dovodi do habanja.
Mazivo smanjuje trenje I habanje stvarajuci klizavu podlogu.
Veliko trenje je potrebno pri hodanju I kocenju, dok je pozeljno malo trenje
izmedju delova automobila motora.
Trenje :
Sila koja se odupire relativnom kretanju izmedju dve povrsine u kontaktu.
Nijedna povrsina nije apsolutno glatka, na mikro nivou, hrapavi delovi
medjusobno reaguju. Sticno trenje – sila koja je potrebna da se inicira pokret
Dinamicko trenje – sila potrebna za odrzavanje kretanja izmedju dodirnutih
povrsina
Ono je uvek paralelno sa kontaktnom povrsinom I suprtono od smera
kretanja. Moze proizvesti deformacije, habanje I toplotu . Rotaciono kretanje
izmedju povrsina dovodi do trenja I obrtnog momenta trenja – povecava se
sa precnikom
Trenje u tecnostima :
Trenje se odupire kretanju izmedju razlicitih slojeva tecnosti. Nastali otpor
protoka je viskoznost ( gustina)
Trenje kod zglobova :
Zdravi sinovijalni zglobovi dozivljavaju vrlo malo trenja zbog hrskavice-na-
hrskavicu I sinovijalna tecnost je lubrikant.
Iskoriscenost (pohabanost) – progresivno uklanjanje materijala sa dodirne
povrsine usled relativnog kretanja izmedju dve povrsine. Meri se u vidu
linearnog habanja ili zapremine.
Habanje kod zglobova – dovodi do otkazivanja zglobne hrskavice I razvoja
osteoartritisa
Ortopedska biomehanika
Osteoartritis je pogresan naziv, jer podrazumeva da je primarni proces
zapaljenski, dok postoji samo degenerativno habanje zglobova
Klinicka biomehanika :
Zemlja ima osu I orbitu kretanja. Rotira se oko svoje ose I kruzi oko Sunca,
pri cemu se orbitalno kretanje postavlja na rotaciono kretanje. Zemljina osa
je nagnuta za 23,5 stepeni od ravni orbite oko Sunca. Rotacija oko svoje ose
– dan I noc; nagib ose I rotacija Zemlje oko Sunca – godisnja doba.
Ose donjih ekstremiteta :
Anatomska osa – uzduzno anatomsko poravnanje butne I potkolenicne kosti.
Linijom povucenom prema centru dijafize svake kosti. Anatomska osa na
golenjaci I butnoj kosti se sece u kolenu na proseku od 6 stepeni jedna za
drugu.
Mehanicka osovina – poravnanje centara zglobova kuka, kolena I skocnog
zgloba ( centar glave butne kosti, do medijalne tibijalne kvrzice, centar
skocnog zgloba) – 3 stepena valgus je normalna osa
Os – nosaca tezine – centar glave butne kosti, centar skocnog zgloba
Ortopedska biomehanika
Sila rekacije zgloba kuka :
Kuk je stabilan zglob kuglice I lezista, koji
cine glava bedrene kosti I acetabulum
karlice. Abduktori su glavni stabilizatori
karlice u frontalnoj ravni.
Cementna fiksacija :
Fiksiranje implantata za zamenu kuka, na
kosti, cementnom pruza stabilnu konstrukciju. Funkcionise kao talog masa,
stvarajuci mehanicku vezu izmedju kosti I implanta. Kvalitet se vremenom
pogorsava.
Koleno :
Najveci I naslozeniji zglob u telu, distalna butna kost proksimalna tibija I
patela, okruzena omotacem mekog tkiva od kapsule, ligamentima, tetivama I
misicima.
Tibiofemuralni zglob – medijalni konkavno tibijalni plato je veci od bocnog
konveksnog tibijalnog platoa.
Patelofemoralni zglob – sezamoidna kost koja se artikulise sa butnom kosti.
Ima 2 fasete – bocnu vecu od medijalne. Kvadriceps I patelarna tetiva se
insertuju u prednjem delu patele.Zbog mehanicke prednosti koju pruza
patela, kvadriceps treba da stvara 20-30% manje sile za odredjeni obrtni
moment. Patela stiti tibiofemoralni zglob od direktne traume.
Lakat :
Staticki stabilizatori -
1. Humero ulnarni zglob I medijalni I lateralni kolateralni ligamentarni
kompleksi
Glezanj :
Talokruralni zglob (tibiotalarni, fibulotalarni, distal tibiofibular articulation) I
talokalkanealni zglob
Talus je kljucan za mehaniku stopala I skocnog zgloba jer cini niz zglobova
koji povezuju stopalo sa nogom.
Ortopedska biomehanika
- telo talusa (talarna kupola) artikulise se u talokrularnom zglobu
-inferiorni aspekt talusa artikulise se u subtalaranom zglobu
Stopalo funkcionise kao amortizer I adapter za neravne povrsine