Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Recnik Draft

    Uploaded by

    wolf cole
    10K views9,917 pages
    This document contains foreign language words and their definitions. Many of the words are from Slavic languages and relate to traditional customs, occupations, clothing, and objects. Examples include types of fabrics like "aba" (coarse wool fabric), occupations like "abadžija" (tailor), greetings like "Dobro veče", and body parts like "koljeno". The document seeks to summarize and define foreign language terms.

    Original Description:

    recnik manje poznatih reci (radna verzija)

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    This document contains foreign language words and their definitions. Many of the words are from Slavic languages and relate to traditional customs, occupations, clothing, and objects. Examples include types of fabrics like "aba" (coarse wool fabric), occupations like "abadžija" (tailor), greetings like "Dobro veče", and body parts like "koljeno". The document seeks to summarize and define foreign language terms.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf or txt
    10K views9,917 pages

    Recnik Draft

    Uploaded by

    wolf cole
    This document contains foreign language words and their definitions. Many of the words are from Slavic languages and relate to traditional customs, occupations, clothing, and objects. Examples include types of fabrics like "aba" (coarse wool fabric), occupations like "abadžija" (tailor), greetings like "Dobro veče", and body parts like "koljeno". The document seeks to summarize and define foreign language terms.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf or txt
    of 9917

    "četirese" četrdesetodnevni parastos

    a pojam dužine: mesec odskočio od zemlje za dužinu koplja, tj. dva i p


    (A mlađi knez jordamli prnja drugoga ata uobraženo,
    krata.) nesojski jahati konja
    `ajd hajde
    `barveče normalan ljudski pozdrav: Dobro veče !, a ima `bardan; dobar dan i
    `bemga, `bemti, `bemto blaga psovka upućena nepoznatom licu, predmetu, pojavi ili neuspehu u nekakvoj radn
    A
    A
    A
    A
    a
    A
    Ä čim, odmah
    ä (Ä je svanulo šćerali su goveda ž džadečim,
    i okrenuli
    odmah, ih nakon
    put jedne
    što velike cerove šu-me.)
    a jak, a jok nikako, nemože, ma kakvi. Izgovara se uz pokret ruke i šake kao kad nešto teraš od s
    a la franga po evropski
    A la Gavarni na način Paula Gavarnija (1804-1866), franc. grafičara koji je prikazivao sjaj i bijedu pa
    Ä primaljaj Boga! lagodna životna pozicija, uz zahvalnicu bogu što je tako dobra i u nadi da tako i ostane
    Ab ovo usqe ad male od početka do kraja
    aba gruba vunena tkanina
    aba vrsta tkanine, grubo sukno
    aba grublja tkanina
    aba grubo domaće sukno
    Aba vrsta debelog sukna
    aba grubo sukno.
    abaćivat(i) uhvatiti, dočepati
    abadžija zanatlija, preteča šnajdera, koji izrađuje: suknene prsluke, čakšire, gunjeve, koporane
    abadžija krojač koji izrađuje odela od grubog sukna
    Abadžija krojač koji pravi odela od abe
    Abaja lepo razvijen mladić koji se nasilnički ponaša
    abàšit(i) popustiti, prepustiti, ublašiti
    'Abati habati, trošiti
    abatit(i) iznenada uhvatiti, dokopati, ščepati, zgrabiti, zateći, nenadno sresti
    abatiti uhvatiti, zateći
    abatiti domoći se na brzinu, uhvatiti
    abažur (franc.) zaslon na lampi, sjenilo
    Abderit stanovnik Abdere, starogrčkog grada u Trakiji; smatrani su ograničenim malogra
    Abderita Abderićanin, stanovnik starogrčkog grada Abdere; malograđanin
    abdukcija aukcija
    Abdul Hamid nadimak intendantu kazališta Vladimiru Treščecu, po turskom sulta
    abedarka puška čijim se pucnjem nešto oglašava
    Abélard francuski filozof (1079-1142), poznat po ljubavi prema Héloizi, koja je završila tragi
    abenjak kapa od abe, šajk.
    aber vest, glas; širiti abrove, prenositi abrove-ogovarati, otrcavati; abronoša-osoba koja tra
    aber glas, poruka
    aber glas, vijest, poruka, pismo
    aber slovo, rec ... a od njega ni abera
    aber glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest
    Aber glas, vest
    aberdar (tur.) vjesnik, glasnik; top, puška ili neko drugo sredstvo za uzbunu
    abernik glasonoša, glasnik
    abije odmah
    Abisinac vrsta rečne ribe, manić, manjov
    ablend osoba sa tikovima na očima
    aboniran (franc.) preplaćen, predbilježen
    abriktovati 1. prevaspitavati i dovoditi nekog u red , 2. obrađivati ili ravnati dasku na stolarskoj m
    Abriktovati dovesti u red, vaspitati
    Abrmur glavonja
    abrovi spletkaroške vijesti
    absec , absoc lepa poveća staklena okrugla tacna sa postoljem za kolače
    abširnije opširnije
    abundati (lat.) obilovati, umnožiti se, uvećati se
    Aćamajstor zamenik cehmajstora
    acar acal, čelik
    äch možda dijal. umjesto njem echt pravi, nepatvoreni
    Acheron Aheront, rijeka u carstvu mrtvih
    ačik otvoreno, jasno, slobodno, drsko
    Ačiti se zavitlavati se
    ačkat(i) dokopati, dohvatiti
    ačkati sresti.
    ačkolsum bravo, sjajno
    àčkōnso (Aferim kneže, ačkonso ti ga bilo.)
    neka je prosto, bravo, srećno
    acnut(i) fino ośetiti, proklijati, krenuti
    acnuti osjetiti
    acnuti diskretno osjetiti, fluidno dotaći
    Acta Apostolorum Djela apostolska (novozavjetna biblijska knjiga)
    ad pakao
    ad (grč.) had, podzemni zagrobni svijet, pakao
    ada dakle
    ada rečno ili jezersko ostrvo
    ada, anda dakle
    adalet pravda, solucija, rješenje
    adalet (Ali vidio je da njegova pamet ne more
    pravednost,
    na pravda, pravica, red
    adamsko koljeno simbol čestitosti i vjernosti, osobina kakav je bio prvi biblijski čovjek Adam prije nego š
    ađemkinja perzijska oštrobrida sablja. Od arapskoga: a'đemî, ađâmy, Perzijanac
    adet običaj, navika, nasleđeno pravilo
    adet običaj
    adet običaj, tradicija, navika, pravilo, zakon
    adet običaj, navika
    adet običaj, navika, tradicija
    adet (tur.) običaj
    adiđar blago, dragocjenost, dragulj, nakit
    adiđar (tur.) blago, dragocjenost, dragulj, nakit
    adieu (franc.) zbogom
    adoravati (tal.) obožavati, poštovati
    adultera (lat.) preljubnica
    adum uškopljenik
    adum hadum, uškopljenik, evnuh
    adut imati nešto važno i odlučujuće što drugi nema; 1. kao jedinica u ško
    adžamija mlad, neiskusan
    adžamija neiskusan čovjek, početnik
    adžami-oglan deca koju je turska vlast oduzimala od hrišćana, kao danak u krvi, da bi od njih stvorila
    adžamjija naivno, neiskusno momče
    adžijazma voda osvećena bogojavljenska voda
    aeknut(i) (Aeknusmo juče desetoro turskepoćerati
    govedi goveda
    s Krsca.)uzvikom Ae!
    aer zrak
    aer (grč.) zrak
    aer (lat.) zrak
    aeroplan avion.
    aferim bravo, svaka čast, odlično, tako je, živ bio
    aferim bravo
    aferim uzvik za odobravanje: čestitam, bravo
    afto automobil
    aftobus avtobus, a ima i afto-automobil
    aftobus autobus
    aftomat automat
    AFŽ U socijalističkoj Jugoslaviji društveno-politička organizacija; Antifašistič
    aga nekada Turski oficirski čin u janičarskoj vojsci; taj naziv preuzeli njih
    aga gazda, dobro stojeći građanin; gospodar, prvak, počasni naziv za pojedine turske dosto
    Aga gospodar; zapovednik, starešina
    aga zemljoposjednik, veleposjednik, gazda
    agalar gospoda
    agalika meraklika
    agaluk zvanje, dostojanstvo
    agaluk posed koji pripada agi
    Agarjanin musliman, Turčin
    agarjanin starinski naziv za turke
    agenat agent
    agitovat(i) propagirati neku ideju u javnosti, reklamirati
    agnec janje
    agon takmičarski duh
    agovati gospodariti, uživati
    Agridžentin Agrigent, grad na jugu Italije
    ahar konjušnica
    ahar (tur.) konjušnica
    ahbab prijatelj
    Aheront rijeka u podzemnom svijetu preko koje su prelazili mrtvi
    ahmedija tanko platno omotano oko fesa
    ahmedija čalma koju nose hodže
    ahmedija čalma od belog platna, koju nosehodže
    air sreća, dobro djelo, korist
    airovati koristiti
    A-jak nikako, ne
    Ajant grčki junak pod Trojom; razbjesnio se kad nije dobio oružje poginulo
    ajat štala; dvorište; izba; trijem
    ajat ostava, špaiz
    ajcati ljubavisati, polno opštiti; kaže se: „Mani me one prepoštene, ajcala se ta, još dok joj je
    Ajčiti goniti stoku
    ajdamača nešto veliko i strašno, kao velika motka, i kada dete skrivi, pa će ga tobož tu
    ajdamak batina, toljaga, motka
    ajdare vrsta jabuke
    ajdučljivo (Jer je bilo ajdučljivo…) nesigurno vrijeme, biti svjestan opasnosti kao hajduci ili momenta kad bi hajduci mogli
    Ajduk hajduk
    ajfrati (njem.) biti ljubomoran
    ajgir pastuv, ždrebac
    ajgir pastuv
    ajgir pastuv
    ajgiri najlepši ždrebci kada se upregnu u čeze i svi se prave važni; ajgiruša-žena koja otvore
    ajkara devojka koja nije dobra i nema morala, može i ajdara, dajka ,…..
    Ajkara žena nemoralnog ponašanja
    Ajlog izlog
    ajluk plata za slugu ili vojnika
    ajluk plata, nadoknada
    ajluk mjesečna plata, nadoknada, zarada
    ajlukčija nameštenik sa stalnom platom
    ajmokac beli sos
    ajnc igra kartama
    ajnc igra sa kartama
    ajncug nov kaput i odelo; pa se kaže: „Obuk`o je nov ajncug!“
    ajnfor prolaz
    ajnfort prolaz
    ajnfort kapija velika kapija u okviru kuće
    ajnfort, anfort, amfort velika drvena kapija, sa šora, pod krovom „preke“ kuće za glat (kom
    ajngel anđeo
    Ajnker svratište
    Ajno uzvik kravi da se udalji
    ajnpren zaprška; ajnpren supa; čorba od zaprške, sirotinjska supa
    ajnslagovati sumporisati bure, tj. dezinfikovati ga pre novog grožđa
    ajnzlog 1. izlog prodavnice; 2. ženski atriburi: grudi i zadnjica
    ajter (No što ti pričam, ne mogah izaći iz ajtera,
    volja a i milo mi vi
    ajutat(i) (Dodila je s Varošice dok je mogla
    okrijepiti,
    i vazda opremiti,
    ga krijepila
    pripomoći
    i ajutala.)
    ajvan stoka
    ajvan domaća stoka, životinje koje čovjek uzgaja
    ajvanski pazar stočna pijaca
    Ajvar
    ajziban voz, to je bio veliki događaj, strah, najveća mašina, a vožnja uspomena za ceo život; a
    ajziban voz
    ajzliban železnica
    ajzliban voz, željeznička kompozicija
    ajzlog izlog
    ak pravi
    ak ako
    aka sila, nasrtanje
    akačica skitara po selu
    akal, (ak'l), akalčak mozak, pamet
    akas namjerno, navalice
    akas, akaste, akastilice (Pričalo se da ga namjerno,
    ne bi vlas presudila
    proračunato,
    bašsvjesno,
    na vje hotimice
    akastelice namjerno.
    akastile namjerno, navalice
    akat(i) gostiti se po tuđim kućama, jesti džaba
    akati trošiti, iskorištavati
    akati bez pitanja koristiti tuđa dobra za zadovoljenje svojih potreba.
    akati se mešati se, nameštati se, trošiti se, nepotrebno se truditi, muvati se;
    akati se mlatiti se, gubiti vreme
    Akile Ahilej, grčki junak
    akmak budala, lud
    aknut udaren u glavu, nenormalan, lud
    aknut(i) udariti s vojskom, silovito iznenada napasti
    aknuti udariti (sa ću te aknem u tu glavudžu)
    aknuti naglo udariti; brzo rasti.
    akobogda? kuda ćeš, kuda ideš? (sažeto od: a kuda ti bog daje da ideš?)
    akoprem iako
    akoprem premda
    akoprem premda, mada
    akov mera za tečnost 50 litara, ustvari točena mera je 54 litre. Gde završe one 4 litre razlike
    akov stara mera za tečnost, bačva od 50 litara
    akov 50 litara
    akov mera za tečnost ( oko 50 litara... )...
    Akov 54.30 litre
    akprem iako
    akreba rodbina, srodnik, rođak
    akrep škorpion
    akšam veče
    akšam prvomračje
    akšam prvi mrak, zalazak sunca, veče; četrvta po redu svakodnevna molitva muslimana
    akšam večernja molitva (četvrta po redu od pet propisanih molitava)
    akšam prvi mrak, sumrak; muslimanska molitva no zalasku sunca.
    akšam sumrak, suton, tjdoba od zalaska sunca do potpunog mraka
    akšam (tur.) sumrak; četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja)
    akšamluk bosanski običaj da se predveče sedi na travi, obično pored vode, i pije rakija uz pesmu
    akur ako
    al i ali ili
    ala aždaja, nezasitost
    ala aždaja
    ala maka besplatno; džabe.
    alabaštar (lat.) alabaster
    Alacka Aljacka
    Alacka Aljaska
    aladža šarena
    Alah bog
    alah vlastito ime Boga u islamu
    alahise verse za ljubav božju
    alaj skupina, parada, masa, odjeljenje turske vojske koju su sačinjavale spahije jednog san
    alaj skupina, gomila, mnoštvo, maca; vojna jedinica, puk.
    alaj-barjak svečana, paradna turska vojnička zastava
    alaj-barjak zastava jednog alaja
    alaj-barjak pobjednička zastava
    alaj-beg zapovednik nad odeljenjem pešadije ili konjice
    alajbegova slama ono što nema vlasnika, ono o čemu niko ne vodi računa
    alaji vojni redovi, kolone vojske
    alajli-barjak (tur.) ružičasti barjak
    alal ono što je pravedno, blagosloveno, blagoslov, sreća
    alal (bilo) sretno
    alal (halal) dopušten, zakonit način
    alalit(i) oprostiti uz čestitku, pokloniti sa zadovoljstvom
    alaman mangup, neradnik, "neranimajkovac"
    alamanka njemačka sablja. Od Alammanus
    alamanka sablja njemačke izrade
    alamanka vrsta nemačke sablje
    alamanta kicoš
    alamižna milodar. Od madžarskog: alamizsna
    alamunja vetropir, nestalnog duha, neozbiljan; kaže se: „Mani ga se, to je prava alamunja!“.
    alapaca žena sklona ogovaranju i tracu
    alapača osoba koja preterano mnogo govori
    alas ribar
    alaša (Puštite je niz selo u alašu.) potpuna sloboda bez bilo kakvog nadzora; sampas
    alat konj riđe dlake, riđan
    alat konj riđožute dlake
    alauk zazjavalo, vetrogonja
    alav osoba koja nema mere u hrani (proždrljiv), samoživ u prisvajanju m
    alav proždrljiv
    alav gladan, nezajažljiv
    alavantat(i) mnogo i svašta pričati
    alavertit(i) se dozvati se, priśetiti se, prenuti se, naknadno, kasno shvatiti, razumjeti
    alavertit(i) se dośetiti se u momentu kakve nevolje
    alavertiti se prisjetiti se, naknadna pamet
    alavertiti se jedva se dosjetiti
    alavičan srećan
    alavija sreća
    alavija sreća
    alàvija sreća, talik; subina
    alavija (Pa ajte s alavijom, moji ljuti lavovi.)
    sreća, zadovoljstvo
    alavuk nepredvidljiv, nevaspitan
    alavužda, alavuždalo pokvarenjak
    alavuždija prevarant
    Alba Reale Biograd, Stolni Biograd u Ugarskoj (Székesfehérvár)
    albant pokrivač
    albatnica potkivačka radnja
    alča riđ, crven
    alčak domišljan, pametan mangup
    alčak dovitljiv i mangupast
    alčak nevaljalac, mangup, nestaško, simpatičan momak, prepredenjak spreman na podvalu,
    alčak vragolan, mangup
    alčak nikakav čovek, lopov, varalica, prepredenjak
    Alčeo Alkej, starogrčki pjesnik (oko 600. pr. n. e.), suvremenik Sapfin; pjevao ratni
    Alčide Alkid, potomak Alkejev; nadimak Heraklu
    aldomaš likovo; piće kojim se slavi završeni posao
    aldomaš blagoslov. Vino, koje se ispija u počast sklopljenog ugovora. Od madžarskog: aldomas
    aldov žrtva
    aldov (mađ.) žrtva
    aldovanje (mađ.) žrtvovanje
    aldovati (mađ.) pokloniti, žrtvovati
    aldovati (mađ.) žrtvovati, posvetiti
    aldum zlato
    aldumaš 1. čašćavanja za sreću, kada se nešto značajno kupi u kuću, i evo p
    aldumaš čašćenje koje čini kupac nakon kupovine na pazaru ili u čaršiji; napojnica
    aldumaš bakšiš, napojnica
    aldumaš častiti povodom kupovine, uspešno zaključenog posla i sličnoga
    alduvati žrtvovati, posvetiti
    alduvati (mađ.) posvetiti; prikazati; žrtvovati
    ale ali
    alem dragulj, dijamant
    Alemani Nijemci
    alev crvene, plamene boje
    alevi crveni
    ali ali, ili, nego
    ali ili, da li
    ali, ili, iliti, sive
    Alia Druga (to nije redni broj, već znači da je završena prethodna pjesma i da po
    Alia cantio pulchra contra juventutem ludicram
    Druga lijepa pjesma protiv neozbiljne mladeži
    Alia cantio pulchra et vera Druga popijevka, lijepa i istinita
    Alia de beata virgine Druga (pjesma) o blaženoj djevici
    Alia de vacationibus Druga, o školskim praznicima
    Alia vero de rebellione comitis Petri ZrinyDruga (pjesma, popijevka) o buni grofa Petra Zrinskoga
    Alija pokrivač ispod stola; gornji deo neke stvari
    alim učenjak (u pitanjima vjere), teolog, mudrac
    alis upravo, baš
    alisen'je nejasna riječ
    ališ-veriš dobitak trgovanjem
    aliti ili
    Alius [planctus] ad eandem notam Drugi [plač] prema istom napjevu
    Alius [planctus] Croaticus ad eandem notam
    Drugi hrvatski [plač] prema istom napjevu
    Alius planctus B. V. Mariae Drugi plač B. D Marije
    aljina može da bude deo odece – haljina, ili presvukla sam ’aljine na krevetu - posteljinu
    aljine 1. posteljina za jastuk i jorgan. Kaže se: „Kasno je, ajde deco u aljine !“; 2. garderoba,
    aljinka haljina
    alka zvekir, kovni kolut na vratima
    Alkali sa alkom, sa beočugom
    alkermeš crveno bojilo za slatkiše, likere i sl. (B. Klaić)
    almeja javna plesačica u Indiji
    almoštvo milostinja
    Aloc ode sve u propast ("Nije pazio na mleko, aloc do fratora!")
    aloj (grč.) vrsta mediteranske mirisne biljke s velikim listovima
    Alojzije, sv. v. Gonzaga
    Aloni vijenci Aloni; vijenci od aloja, mediteranske biljke s velikim mesnatim listovima
    alou ! alov ! aloc ! uzvici koji znače, ode nešto do bestraga ili kada se napravi grdna šteta. Kaže se :„ Tak
    altan balkon
    altan (altun) zlato
    altana (tal.) balkon
    altana (tal.) balkon, terasa
    alubaša (tur.) hrabri paša (v. baša)
    aluga gusta šuma
    aluga gusta šuma.
    alus veliki narodni skup povodom kakvog praznika
    alus narodna svetkovina, veliki skup, narodni zbor, sabor
    alvaluk napojnica
    alvat prizemlje
    alvatan širok
    Amadrijade (Hamadrijade) nimfe drveća
    amajlija zapis ili kakav osobit predmet
    amajlija amulet, zapis
    amajnati (tal. ammainare) spustiti jedra
    aman milost, zaboga
    aman uzvik preklinjanja i vapaja kojim se traži milost, pomoć, pošteda (pobogu, zaboga, opo
    aman zaboga, bogami, uzvik tuge, radosti, oduševljenja ili iznenađenja
    aman (tur.) milost, pomoć
    amanata mi božjega kunem ti se da je istina ovo što ti pričam
    amanati tvrdim ti
    amanet uspomena, predanje
    amanet zaveštanje, zavet, svetinja
    amanet zalog, povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje, depozit
    amaraš gorak. Od latinskog: amarus
    Amazija Mala Azija
    ambar drvena ostava u sklopu čardaka; kotobanje u kojoj se čuva žito, do bolje cene ili za crn
    ambar žitnica, zgrada za zrnastu hranu
    ambar skladište za žito, obicno pleteno od pruca i malterisano glinom
    ambar žitnica, spremište, skladište
    ambar ostava za žito ili brašno.
    ämbarit(i) otkriti tajnu, riješiti se na priznanje
    ambariti saopštiti s priznanjem
    ambašadur poslanik, glasnik
    amber azijska mirodija
    amberija mirisna rakija
    ambijenat ambijent
    ambis bezdan, provalija
    ambis provalija.
    ambisati se provaliti se; nestati bez traga.
    ambra (ar.) sivosmeđa, lagana i masna tvar poput voska, posebno ugodnog mirisa, koja se dobiva
    ambrozija božansko piće
    ambulanta dom zdravlja
    ambulje stvari za odevanje, njihov grupni naziv
    ambulje dronjci, rite
    ametice sasvim, bez ostatka
    ametice sasvim, bez ostatka
    ametice sasvim, bez ostatka
    ametist (grč.) ljubičasti poludragi kamen
    ametist (grč.) ljubičasti poludragi kamen; po vjerovanju starih Grka čuvao je od pijanstva
    ametist (grč.) vrsta poludragog kamena; po vjerovanju starih Grka čuva od pijanstva
    Amfitrita jedna od najljepših morskih boginja; nimfi, kći morskoga boga Nere
    amice (lat.) prijatelju
    amin tako je
    aminovat(i) potvrditi nečije riječi, odobriti, podržati
    aminovati potvrditi, overiti, saglasiti. Kod nas u Sremu otac je glavni u kući i zato se kaže: „Dok
    amiraljo admiral
    amisan lukav
    amišan lukav
    Amler kišobran
    ampa , salauka 1. letnje nevreme sa olujom i grmljavinom; 2. bolest, pa se kaže: „Mani ga se, ima nek
    amper kanta, kofa, šavolj ili vedro za vodu, pojenje stoke ili mera za žito, kukuruz
    ampers supa supa iz kesice, koja se dobijala posle II svetskog rata kao pomoc' iz Amerike ( izraz je
    ampir (franc.) naziv za stil Napoleonovog vremena (franc. empire; carstvo); kićena imitacija anti
    amrel kišobran
    amrel, ambrel kišobran
    amvon uzdignuto mjesto u crkvi; mjesto sa kojega se propovijeda
    amvon uzvišenje ispred oltara u pravoslavnoj crkvi
    amvon (grč. ambon) propovjedaonica
    amza klipan, budala
    ân han
    anakolut (grč.) nedosljednost u konstruiranju rečenice, kad svršetak rečenice ne odgovara po
    Anakreon (VI. st. pr. n. e.) starogrčki lirski pjesnik; motivi su mu ljubav, vino, ples i društvo
    Anaksarata princeza pretvorena u kamen zbog ljubavi prema pučaninu
    analetan baksuzan, proklet
    analetan baksuzan, proklet
    analetno prokleto
    anasana do vraga
    anaser električni starter za motore sa unutrašnjim sagorevanjem
    anate ga mate bilo (po stotinu puta) da je proklet, da ga stigne prokletstvo
    anatema prokletstvo
    anatema (grč.) prokletstvo
    ancer buvara, zatvor, prostorija u seoskoj žandarmeriji gde se trezne kavgadžije i bojdžije.
    anda dakle
    anda dakle
    anda (kajk.) onda
    anda(r) dakle, onda
    anda, ergo, igitur dakle
    anđama (Uradi od mene šta te anđama navodi.)
    nečastiva sila, đavo
    anđarenje brbljanje
    andasani uzrječica Ali-paše Stočevića, bez konkretnog značenja
    anđelka vrsta oružja
    andio anđeo
    andioski anđeoski
    andrak đavo, nečastivi; u praksi može kao pitanje: „Koji ti je andrak !?“ , to zna
    andrak đavo, obešenjak
    andrak …me je neki spop\'o, neki vrag me uvat’jo
    andrak đavo
    andrak đavo (koji ti je andrak; koji ti je đavo)
    andramolje kojekakvi drlog
    andrav kriv, iskrivljen
    andrljati raditi ili pricati nešto bez veze
    Andr-mandr na brzinu
    andrmolja ništa, stvar bez vrednosti
    andrmolje neke sitne stvarčice, pomagala i spravice za upotrebu po kući, nije odre
    androgin (grč.) dvospolac, hermafrodit
    Andromaka Andromaha, žena trojanskog junaka Hektora
    anđul šašavko
    andžais dečja igra ‘trulih kobila’
    andžar borbeni nož
    anemona (grč.) biljka šumarica, sasa
    angarija vrsta jake rakije
    angarija kuluk, rabota
    angejl anđeo
    angejlski, angelski anđeoski
    Angeli suonatori (tal.) Anđeli trubači
    Angelico, Beato fra (1387-1455) talijanski kasnogotički slikar
    Angelus (lat.) molitva uz jutarnja i večernja zvona, Anđeo gospodnji...
    Angelus (lat.) Pozdravljenje, Zdrava Marija, jutarnje i večernje zvonjenje
    ange-mange krađa, lopovluk
    angir snažno, nesmajno čeljade
    angir snažno, nezgrapno čeljade
    angiroša snažna i nesmajna žena
    angiroša, angir ženski nezgrapna, muškobanjasta, pohotljiva žena
    angler nekada vašarski trgovac; nakupac krupnom stokom: konjima, krava
    angler varalica
    angosa (tal. angoscia) nevolja
    Anibal Hanibal, kartaški vojskovođa
    an'jel anđeo
    ankora (lat.-tal.) sidro
    anlajisati razumeti
    Anofer nemačka rasa golubova
    anšpilovati (njem.) igrati na nešto, "pucati"
    antalasto nesmajno
    Antej starogrčki mitski div, sin Geje; nepobjediv u borbi dokle god se dotic
    anterija gornja haljina sa dugim rukavima, deo narodne nošnje
    anterija dugačka gornja haljina
    anterija vrsta gornje haljine
    antiprotivan osoba koja je uvek protiv
    antiros spadalo, osoba duhovita ali ponekad cinična u svojim komentarima
    Antloger pomagač u poslu (pomoćnik zidara)
    antlogor pomoćnik majstora, obično pripomaže majstoru zidaru
    antrag koji ti antrag?, koji ti vrag..., koji ti ocin ...
    apa karakterističan miris
    apa zadah
    apa neprijatan miris, isparenje, zadah
    Apage, Satanas! (lat.) Odlazi, Sotono!
    apans's iznenada, neočekivano
    aparta zasebno, sem toga
    apartan (franc.) osebujan, neobičan
    apatnjak đavo, nečastivi
    apaz vruć šamar
    apaz šamar
    apaz vruć šamar
    Apcigovati oduzeti dugovanje
    Apel glasoviti grčki slikar, suvremenik Aleksandra Velikog
    aperisat(i) operisati
    apica izazovna najedrila djevojka ili mlada žena
    apica mlada i seksualno izazovna
    apica izazovna žena ili mlada đevojka
    apirača vlažna krpa za pranje kuhinjskog posuđa
    apisati, apiti 1. ukrasti, zgrabiti; 2. pojesti halapljivo , jesti na brzaka.
    äpit(i), apnut(i) dokopati, zgrabiti, kradom uzeti, brzo ukrasti, zdipiti
    äpiti zgrabiti, ukrasti
    apkanal kanal za navodnjavanje-odvodnjavanje
    apnuti dokopati, oteti, ukrasti
    apnuti brzo ukrasti, dokopati
    Apolo Apolon, starogrčki bog ljepote i zaštitnik umjetnosti (u pjesmi Gospodskomu Kastoru m
    Apolo Apolon, starogrčki bog sunca, pjesništva i glazbe, te zaštitnik lječništva
    Apolo, Apollo Apolon, grčki bog sunca, pjesništva i glazbe
    apostol poslanik, glasnik, propovijednik (jedan od dvanaestorice Hristovih uč
    apoteoza (grč.) obožavanje, proglašavanje božanstvom
    Appassionato (tal.) glazba
    apres nous le deluge (franc.) poslije nas potop
    aprežijati (lat.) procijeniti
    aps zatvor
    aps, apsana zatvor, mardelj, buvara, prdekana, bajbok, ćuza , ..
    apsana zatvor
    apsaras (sanskrt.) u indijskoj mitologiji nimfe oblakinje, za koje se vjerovalo da katkada silaze na zemlju i
    Apsec okrugla tacna sa postoljem za kolače
    Apta vrsta korova
    apuka tata
    ar konjušnica
    ar prostorija u kojoj paše i begovi primaju goste
    ar ahar, konjušnica, štala
    ar v.axap
    âr ljutnja, uvreda
    âr ljutnja, uvreda
    âr ponos, inat, tvrdoglavost, princiijelnost, zažetost pojačana ljutnjom, oś
    ar (kajk.) jer
    ar, are jer, da
    ar, arti jer
    ar, nam, enim, quoniam jer, ipak
    Ara Coeli (lat.) "žrtvenik nebeski", pjesnik misli na crkvu Santa Maria in Aracoeli, na Kapitolu u Rimu
    araba putnička kola
    arač porez, trošak
    arage zadnji deo seoskih kola
    Aralica gostionica u Podsusedu pokraj Zagreba
    aram prokletstvo
    aram prokleto, ne bilo mu prosto
    aram (Aram ti bila i kap vode što si popio grehota,
    iz moje ruke!)
    prokletstvo
    arambaša v.harambaša
    aramija razbojnik
    aran dobar
    aranzada neumjesno ismijavanje
    aranzada neukusna šala, maškara, sprdnja
    aranzadit(i) rugati se, podsmijevati se bez mjere
    araplija konj arapske pasmine
    arar vreća od kozje dlake, kostreti
    arar vreća od kozje dlake
    arar vreća od koźe dlake, kostreti
    aratos đavo, čovek bez mira i strpljenja
    aratos (u izrazu) ne bilo ga, neka ga đavo nosi
    aratos ti bilo proklet bio, bestraga ti glava
    arbalistar, arkebuzir strijelac iz arkebuze. Od francuskog: arquebuse i nizozemskog: haakbus, stara puška
    arbanas Albanac
    Arbanija Albanija
    arbija šipka za nabijanje puščanog punjenja
    arbija šipka, drvena ili gvozdena, za nabijanje fišeka u cev od puške
    arbulina veća vrtača sa strmim stranama koje su obrasle raznim rastinjem.
    arbuo (gen. arbula) jarbol
    arč trošak
    arč, arčiti trošak, trošiti
    arčit(i) rasipati, uludo trošiti
    arciti trošiti i rasturati – imovinu, vreme ...
    arčiti neumereno trošiti ili rasipati, a kao posledica može nastati: siromaštvo, upropaš
    arčiti preterano trošiti
    ardala deo zapuštenog zemljišta obraslog u korov, kaže se : „Da mu se ota
    Ardeljac Erdeljac, stanovnik Erdelja, nekoć dio Mađarske a danas Rumunjske
    Ardenza mjesto kod Livorna u Italiji
    ardija odaja iza dućana
    ardov bačva
    ardov bure
    ardžija konjušar
    arenda iznajmljivanje zemlje. Neko ima zemlju, a neće, il`ne može, il` nezna da radi, i onda da
    arenda zakup
    arenda iznajmljivanje
    arenda iznajmljivanje, najamnina
    arenda zakup
    Arendar zakupac tuđeg zemljišta
    arenjdalski zakupnički. Od francuskog: rente, a latinskog: reddita
    arešt zatvor
    Arestanac đak koji za kaznu ostaje u školi
    Areta žena feaćkog kralja Alkinoja
    argaška radnica, nadničarka
    argat Hajamni radnik, kulučar, nadničar
    argat(in) nadničar, najamni radnik
    argat, argatin majstorski pomoćnik, fizički radnik
    argatija prisilni rad, kuluk
    argatluk kuluk
    argatovat(i) nadničiti, pomagati majstoru za slabu nadnicu
    argatovati kulučiti, nadničiti, raditi teške poslove
    argatovati kulučiti, prinudno raditi bez plate
    argatovati (grč-tur.) raditi težak posao, težačiti, kulučiti
    argumenat argument
    argutla (lat.) argola, rudo na kormilu
    Arhiloh (680-640 pr. n. e.) grčki pjesnik s otoka Para
    arhimandrit starešina manastira
    arhipastir nadbiskup
    arhitrav (grč.) greda koja leži na stupovima i veže ih
    arija vazduh, klima
    arija vazduh.
    Arijadna kći kretskoga kralja Minosa, koja je uz pomoć klupka konca spasila junaka Tezeja iz la
    Arion legendarni grč. pjesnik, glazbenik i pjevač
    Arion starogrčki pjesnik i pjevač iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema lege
    arište zatvor
    Arište školski zatvor
    Arjosto Lodovico Ariosto (1474-1533), talijanski pjesnik, autor Mahnitog Orlanda
    arkada luk, svod
    Arkimed Arhimed, starogrč. matematičar, učenjak i izumitelj (287-212 pr. n. e.)
    Arkona rt na sjeveru otoka Rügena (slav. Rujana) na Baltičkom moru; nekoć
    ärlak graja, vika, galama, sprdnja
    arlakat(i) grajati, galamiti, vikati
    arli ponosan
    arman (tal.) oružan
    armati (tal.) opremiti brod
    Armeni Armenci
    armilin (tal.) bijela lasica, hermelin
    armižati (tal.) opremiti lađu
    Arnaut Albanac
    arnautka arnautska puška, kratkocjevka
    arnjevi dopunski krov na seljačkim kolima koji štiti od kiše na daljim putovanjima
    arno dobro
    arnodla ženska ukosnica
    arondacija agrarna mera države kada se objedinjuje i klasira društveno zemljiš
    arpa harfa
    arpa hrpa
    arpija zmaj, nakaza
    arpikord (tal.) gl. instrument, vrsta čembala
    aršin 1. turska mera za dužinu, 66,7 cm.; 2. u našem jeziku je sinonim za „li
    aršin mera za dužinu
    aršin mera za dužinu (66,7 centimetara)
    aršin stara mera za dužinu
    art (lat.) vještina, zanat
    Artaja omanji stan u svratištu
    Artelj bušeni bunar
    artija hartija, papir
    artikl novinski članak
    artizani (tal. artigiano) obrtnici
    Artok uzvik konju da se pomeri s mesta
    arvanja bitka, boj, sukob, otpor; isp. arvan'je
    arvan'ja rvanje, borba
    arvan'je hrvanje, borba; isp. arvanja
    arvati napadati, osvajati
    arvati se boriti se, opirati se; isp. arviti se
    as jer
    aša konjski pokrovac, obično lepo ukrašen i vezen
    Aša-ša podosta
    ašati varati (na kartama).
    aščija kuvar
    aščija kuvar
    aščija kuvar
    aščija kuvar, ekonom
    aščika kuvarica
    asentirung regrutacija
    ašešor (lat.) činovnička titula, pripravnik
    asfodil (grč.) zlatoglav, biljka nalik ljiljanu, cvijet smrti u starogrčkoj mitologiji
    asija osoba uobražena zbog svoje snage
    asija osoba uobražena zbog svoje snage
    ašik ljubavnik
    ašik ljubavnik
    ašik (tur.) zaljubljen
    ašikovanje udvarati se, voditi ljubavni razgovor; ašik; momak, ljubavnik
    ašikovanje voleti se, milovati, udvarati se
    ašikovanje ljubavni razgovori
    ašikovanje vođenje ljubavi
    ašikovanje (tur.) udvaranje, ljubljenje, vođenje ljubavi
    ašikovati voljeti se, milovati se, ljubavno razgovarati, udvarati se, voditi ljubav
    asit(i) se jačiti se, ponašati se nadmeno, dičiti se
    asker vojnik(turski), askerija; vojska, u askere; u vojnike
    asker vojnik
    asker redovna vojska
    aškin (tur.) zdravica
    aškoljs'n bravo! tako je!
    askurđel šesti deda (6. koleno)
    askurđel u bukvalnom smislu riječi daleki predak, precizno sedmo koljeno: otac,
    askužđel predaleki predak
    asli sasvim
    ašljak propalica, neradnik, mangup, nasilnik
    ašluk svakodnevni trošak
    asna potreba za nečim, korist; asniti; imati koristi
    asna korist
    asna korist
    asna korist
    asna korist
    asnirati steći kakvu korist, biti u zaradi
    Asniti imati koristi
    aspa rumenilo, crvenilo
    aspekat aspekt
    aspernari poricati, odbiti, zanijekati
    aspida 1. zla žena; 2.zmija, udav
    aspida zmija
    aspra sitan, najmanji turski srebrni novac
    aspra novac
    aspuh auspuh
    astal sto
    astal stol
    Astal sto
    astal sto
    astal stol
    astal vrsta namještaja; sto.
    astar (tur.) podstava, platno za podstavu
    Astarta feničko-sirijska božica ljepote
    Astijag (staroperzijski Ištuvegu), posljednji medijski kralj, vladao 585-550 g. pr. n. e., pobijedio
    astra vrsta biljke (lijepa kata)
    Astraea kći Zeusova i Tetidina, božica pravednosti: poslije zlatnog vijeka ostavila je rod
    astragan bunda kaput sa kragnom od kože nerođenog jagnjeta ( od vrste ovce iz Astragana )
    asulit(i) škopiti, kastrirati
    asuliti škopiti, kastrirati
    asura prostirka od rogoza, trske ili šaša, za podove po sobama
    asura prostirač ispleten od meke trske
    asurka rogozina, prostirka od rogozine
    ät konj plemenite pasmine
    Atalanta starogrčka ljepotica. Natjecala se sa svojim proscima u trčanju, obeć
    Atalanta u starogrčkoj mitologiji junačka djevojka; nije se htjela udavati, te je objavila da
    atar zemljišno područje koje pripada nekom naselju, područje opštine ili sreske nadležnosti
    atar predeo, kraj, oblast
    Ateniez Atenjanin
    ater (hater) naklonost, obzir, nekome za ljubav, prijateljska ljubav
    atežan mentalno bolestan
    atežno mentalno bolesno čeljade
    at-krhatat (od tur. riječi kyr i at) konj zelenko, sivac
    atlas vrsta svile
    atlija konjanik
    atljez, atljezan mlitav
    atres adresa
    atresa 1. adresa, kao mesto stanovanja; 2. ili kada neko izrekne ličnu uvre
    atula drvena noseća greda krova.
    audiant reges: Regnum regno non praescribit
    nekaleges
    čuju kraljevi:
    (lat.) kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone; riječi uklesane na nadg
    aufenger vešalica za odecu
    aufštafirung miraz, devojačka sprema
    augur (lat.) starorimski svećenik
    Augusto Oktavijan August, prvi rimski car (63. pr. n. e.; 14. n. e.)
    Aurea Aetas (lat.) zlatno doba (tako rim. pjesnik Ovidije u Metamorfozama naziva staro doba u povijesti
    ausgang izlaz
    ausprug vrsta vina
    auštriga oštriga, kamenica: Od njemačkog: Auster
    aušus neuhranjen, bolešljiv ili zakržljao čovek ili domaća životinja
    automat automatska puška
    avala zlo, bijeda
    avan posuda u kojoj se tuca paprika ili šta drugo za kuhinju i kuvanje
    Avandžirati napredovati u profesiji
    avansman (franc.) promaknuće, napredovanje u službi
    avantira (franc.) pustolovina, avantura
    avanzovati napredovati u službi, dobiti bolje radno mesto
    avanzovati napredovati
    avarisat(i) pogoditi, potrefiti
    avarisati potrefiti, otpočeti
    avarisati potrefiti, pronaći
    avaz glas, novost
    avaz glas, poruka, zapomaganje
    Avaz glas
    avaz glas, novost
    avdes(t) obredno umivanje muslimana pred molitvu
    avdest ritualno pranje kod muslimana pre svake od pet dnevnih molitava
    avdisat(i) ponašati se nadmeno, uobraženo
    Ave virgo florens (lat.) Zdravo djevice cvjetna
    aventuros (španj.) pustolov
    avertiti doći sebi.
    avertiti se doći sebi, osvijestiti se
    avetluk neznanje, umna ograničenost, nesnalažljivost
    avetnik, avetinja, avetnica ( Pobile se dvije
    budala,
    avetinje
    zanovijetalo,
    kod pekarebesposličar
    narodne svetinje!)
    avgara, avgaroša muškobanjasta, naglašeno crnomanjasta žena
    ävijes(t) avet, utvara, priviđenje
    avijon 1. avion, a`eroplan, ajroplan. Izraz: „k`o avion“-zgodna devojka
    avit kirija, stanarina
    aviz pamet, sposobnost domišljanja
    aviz razum, dosjetljivost
    aviz razum, savjest
    aviz razum
    aviz dati (tal.) javiti se
    avizan pametan, razuman, bistar, oštrouman, dośetljiv
    avizat(i) se shvatiti, razumjeti, dośetiti se
    avlar poslastičar, proizvodi alvu, baklave, šampite, krempite, kolače i bez akoholno pi
    Avli (havli) marama, „velika bjela marama što se vješaju djevojke kad se udaju“
    avlija ograđen prostor oko kuće, patosano dvorište, kapidžik, velika kapija, baštica i astal isp
    avlija dvorište, obor
    avlija dvorište
    avlija
    avlija dvorište
    avlija dvorište
    Avlon Valona, grad i luka u Albaniji
    Avsnek čistač štala i dvorišta
    avte ! komanda: beži !; avtekuravte-drž`te lopova, prevaranta, kurvu(romski)
    avuzina otvor, provalija
    azardum igra na sreću. Od francuskog: hasard, hasarder, igrati na slučaj, riskirati
    azbašča vrt
    aždaha aždaja, azdaha
    azdija plašt (obično ukrašen skupocenim vezom)
    azgi besan, pust
    azgin jak, veoma životan
    azgin silovit, pomaman, punokrvan, veoma životan
    azman fizički uočljiv, razvijen, korpulentan ćovjek
    azna vidi hazna
    azur (ar.) azur, modra boja
    azur (Plati mu dobro i za to više ne misli biće sve azur.); u redu, potaman; spreman, pripravan
    azurat(i) spremiti se, opremiti se za put
    B
    B
    B
    B
    B
    B
    b
    B
    baba otac (sa dugim prvim slovom “ a “), ćale, tata
    baba baka; starija žena; tašta; otac ( baka; starija žena; tašta; otac ( sa naglaskom na prvo s
    baba Gaga istorijska ličnost i narodni filozof iz Šimanovaca (!?). Jednom prilikom
    babajko hipokoristik od babo
    babajko otac, baba ( tepajući... )
    babajko (tur.) otac; djed; starac
    babak graničnik od dvokrilne kapije, viri iz zemlje na spoju, u koji ulazi rez
    Babel Babilon
    babica naprava na kojoj se pokiva kosa
    babina rupa udubljenje na potiljku
    babine poseta tek rodenom detetu sa poklonima
    babit(i) se porađati se
    Babiti se porađati se
    Babo otac
    babović potomak junačkoga oca
    Babrati dirati predmet rukama
    baca krupan čovek
    baća, baćan, braćela, braćin rođak brat, bata ili drag i ljubazan čovek kome neznaš ime. Prvo „a“ se izgovara kratko
    bačat(i) i drvlje i kamenje oštra osuda, fraza potiče iz vremena kad je smrtna kazna osuđenika vršena kamenova
    bačat(i) mrtvu đecu rađati mrtvu đecu
    bačati mrtvu đecu rađati mrtvu djecu
    Bach, Aleksandar predsjednik Austrijske vlade u vrijeme diktature koju je uveo austrijs
    baći(ka) čika
    bačija stočarsko naselje u planinskim krajevima u kome stočari za vreme leta spravljaju proiz
    bačit(i) kletav prokleti
    baćko brat
    baćko brat
    bačkulja Bačvanka
    baćuška, ruja, baćko rus, ruski vojnik oslobodilac (od milošte ), sovjetski vojnik u II Sveckom ratu.
    Bačvani stanovnici Bačke
    badanj bačva, kaca
    badanj kaca za fermentaciju voća.
    badava besplatno, vrlo jevtino; uzalud, uzaman
    badava uzalud
    badava jako jeftino, nipošto
    badava, banbadava, zabadava džabe, baš besplatno, ni dinara; badavadžija-neradnik, klošar
    badelj čičak
    báderit(i) insisinuirati, neprincipijelno kritikovati, podmuklo dobacivati, ucjenjivati, insistirati
    baderiti pristrasno kritikovati, zamjeriti
    Baderiti kritikovati, opominjati
    badija veliki sud za zejtin ili vino
    badil (tal.) lopata, ašov
    badnjica veliko bure
    Badrckati zadirkivati
    Badža dimnjak, prozor, kancelarija
    badža, badžura 1. pravougaona rupa, veličine ciglje u zabatu kuće kroz koju struji va
    baga kvrgava okoštala izraslina na konjskoj nozi
    Baga kvrgava koštana izraslina na konjskoj nozi
    bagatela skoro zabadava ili loš kvalitet
    bagatela jeftinoća
    bagatela jeftinoća
    bagatela, bagatelan nešto vrlo jeftino , „K`o da je džabe, a nije, za malko !“ ;
    bagav hrom, ćopav; bangav
    Bagazija otpad, gomila bezvrednih stvari
    baglama šarka; željezna naprava kojom su vrata pričvršćena za dovratnik
    baglama šarka.
    Baglame šarke
    bagljivos(t) bolest konjskih kopita
    bagljivost bolest konjskih kopita
    bagljov manji plast sena zdenut na njivi ili sokaku
    bagov ispušen duvan u luli koji se udaranjem istresa
    bagov loš duvan
    Bagov jak i smrdljiv duvan
    bagrač bakrač
    bagren (rus.) grimizan, purpuran, crven
    Baguš bagov
    bahanalije raspusne svečanosti
    bahantka bakhantica, pratilica boga vina Bahka (Dioniza), raspojasana žena
    bahat korak, trk
    bahornica vještica. Od bahoriti: gatati, čarati
    bair obala, strana
    baj vika
    baj čarolija
    baja brat
    baja buba, insekt
    bajaco (prema tal. pagliaccio) cirkuski lakrdijaš, klaun
    bajader širok, obično svilen šaren pojas na srpskoj nošnji
    bajadera (port.) indijska plesačica
    bajađim (bajagi, bajagim) tobože
    bajagi nestvarno
    bajagi, kobajagi tobože, umišljeno, pričam ti priču
    bajagim tobož
    bajam badem
    bajati vračati, lagati, obmanjivati; bajalica; obično stara baba, koja uz „pomoć
    bajbok zatvor, to je mesto, obično u podrumu, gde te odvede pandur kad s
    bajća stariji muškarac (brat, dever, zet)
    bajinovac odlična vrsta duvana iz Bajine Bašte
    Bajir obala
    Bajram muhamedanski praznik
    bajs, berde, vrsta glazbala, bas tambura
    bajun škrinja
    bajun skrinja, sanduk, starinski kofer
    bajun djevojačka drvena škrinja za ruvo.
    bajunet nož na pušci
    bajurina zmija
    bajurina zmija
    bak vo za priplodnju
    bak neuškopljeni vo.
    baka beri (tur.) gledaj sada, gle sada
    Bakač ban Tomo Erdödy Bakač (1558-1624), hrvatski ban od 1584, pobjednik nad Turcima kod S
    Bakač, Tomo hrvatski ban koji je god. 1593. pobijedio Turke kod Siska, na što opominje i Palmovi
    bakal (tur.) trgovac na malo, sitničar
    bakalin trgovac namirnicama
    bakalin trgovac na malo
    bakaliti držati bakalnicu
    bakalnica preteča „robnih kuća“ili današnjih „mega marketa“,gde se moglo pa
    bakandže duboke zimske cipele, teške, neudobne i koriste se za loše terene
    bakandže stara velika obuca
    bakandže stare velike cipele, obično bez pertli
    bakča bašta, vrt
    bakćati se uzaludno se zanimati, baviti se i imati posla sa nekim ili nečim, pa se kaže: „Ne bak
    bakcil bacil
    bakenbart, zalisci, francjozefska brada. Od njema
    bakita (tal. bacchetta) prut, toljaga
    bakovit neuasuljen vo, bik, bak
    bakovit vo koji nije potpuno uškopljen. Nije za priplod.
    bakrač primitivan kuhinjski sud (od bakra), preteča šerpe i lonca. Ima izraz: „Kakvi bakra
    bakrač bakreni kotao.
    bakračlija stremen, uzengija, ono na čemu jahač drži nogu kad jaše konja
    bakračlija stremen, uzengija
    baksiret nezgoda
    baksiret nezgoda, nesreća: onaj koji donosi neki baksuzluk
    bakšiš dar, poklon, napojnica, nagrada za učinjenu uslugu
    bakšiš napojnica, poklon
    baksuz nesrećan, zlosrećan čovek; čovek koji drugome donosi nesreću; nesre
    baksuz što god napravi – napravi pogrešno, nema srece
    baksuz
    baksuz nesreća; nesrećan, zlosrećan
    baksuznik, baksuz osoba bez sreće, nesrećnik
    bakterija baterija
    Bakuš, Bacchus, Bakho bog vinove loze, vina, pijanstva, sv. Martin
    Bal starofenički bog; prinosile su mu se ljudske žrtve
    Bal bojao
    bala 1. slina, sekret iz nosa; 2.čvrsto spresovano seno, slama, ili detelina; balavurdija-deca
    bala naramak sijena, vune…
    bala pjena na ustima; veća gomila granja, sijena ili slame pripremljena za nošenje.
    balancane patlidžan.
    balav slinav
    balavac vrsta goveđe bolesti
    balavac klinac, dete
    balavur osoba sa velikom glavom a sa malo pameti
    balčak 1. držač mača, sablje ili noža; 2. kraj, nema više; Izrazi: „uterati do balč
    balčak drška od sablje
    balčak držak od sablje, mača i sl.
    balčak držak mača ili sablje
    baldisati premoriti, jedva hodati, skroz sustati
    Baldisati umoriti se
    Balduin Baudouin I., vođa četvrtog križarskog rata i kasnije (1204.-1205.) vla
    balega životinjski izmet; balegati, baljezgati-pričati odvratne gluposti, preterati u lajanju
    balega goveđi izmet
    balega kravlji izmet
    balega goveđi izmet.
    baleštar (tal. balestro) sprava za strijeljanje strelicama
    balija neuk musliman, prost čovek, pogrdan naziv za muslimane uopšte; b
    balija pogrdan atribut za bosanske muslimane
    balija muslimanski bosanski seljak
    balija prosti muslimanski seljak; pogrdan naziv za bosansko-hercegovačke muslimane, silov
    balit(i) sliniti; dugo i uporno sipanje kiše
    baljemez zamašit, velik
    baljemez krupan, ogroman
    baljemez Ton velikog kalibra
    baljezgati pričati gluposti
    baljezgati pričati svašta.
    baljuša krava s bijelim detaljem na čelu
    balla, cantando pleše pjevajući
    ballata (tal.) balada
    balota (tal.) kugla
    balsam mirisljavi lek, vrsta mirisnog ulja
    balsam (grč.) melem, ljekovita mast; utjeha, olakšanje
    balta sjekira. Od talijanskog: balta
    bambadava badava, besplatno
    Bambrk krčenje creva
    ban državmi poglavar, gospodar, gospodin
    Ban Strahinjić historijska drama Milana Ogrizovića
    banak istureni deo zidane peći na kom se deca načičkaju, sede ili leže kada zimi ozebu, a mo
    Banak istureni deo oko zidane seljačke peći di se sedi
    banak manje ispupčenje na strmom tlu.
    banator Banatski senator
    banćer bankar
    banda 1. tamburaški orkestar od 4 do 8 ljudi; 2. grupa ljudi koja se bavi kriminalom. Be
    banda strana
    banda strana
    banda strana
    banda tamburaški orkestar
    banda strana.
    banda (A neki drugovi pretpostavljaju da se
    grupa
    on ne
    razbojnika koja izbjegava vlast i bilo kakvu kontrolu, razbojnici, hajdu
    banda (tal.) strana
    banda, bandača ploča ili daska s jedne strane
    bandar vrsta slatkovodne ribe
    Bandar vrsta ribe
    bandaš točak, metalni deo točka, kod automobila se naziva felna
    banderaš , landštrajher čovek bez stalnog boravka, beskućnik
    bandoglav tvrdoglav
    bandoglav tvrdoglav, nedokazan
    bandoglav tvrdoglav
    bangaloz skitnica; bangalozija; poveća grupa dece ili omladine iz drugog šora ide po celom selu
    Bangaloz skitnica
    bangav neprirodan hod, izgled ili položaj tela, a može i predmeta
    baniti se oholiti se
    bantovati (mađ.) dodirnuti, dotaći
    bantovati (mađ.) uznemirivati, uvrijediti
    banut(i), banjivat(i) iznenada se pojaviti, doći na neplanirano mjesto
    banuti iznenada se pojaviti
    banuti naglo se pojaviti
    banuti doći iznenada.
    banza, bandza kuče, skitnica (bandzati; skitati)
    baosamit balsam (drvo)
    Bapa ime odmila za dedu, čiku
    bára koza c bijelim šarama po prednjem dijelu glave
    barabar paralelno, uporedo, zajedno
    barabar uporedo
    barabar jednako, ravnopravno, fifti-fifti
    barabar jednako, uporedo, zajedno (popio sam barabar s njega)
    barabariti se izjednačavati se, takmičiti
    Barabaš Baraba, lik iz Sv. pisma novog zavjeta; razbojnik, lupež
    Baramatin v. Osip Baramatin
    baratati raditi spretno sa nekim alatom ili priborom, kao i posedovati neobičn
    baratšag prijateljstvo
    barazer burazer
    barbir brijač; ranarnik ("kirurg")
    barbir (tal.) brijač
    barčiti taknuti, okrznuti
    bardak 1. stakleni ili keramički balon za piće: rakiju ili vino zapremine od 10-25 l. ; 2. ili manji k
    bardak zemljani sud za vodu; drveni, zemljani ili bakarni sud u kome se drži rakija ili vino
    Bardak balon za tečnost, rakiju
    bardak vrsta posude; bokal.
    bardas(t) u dvije boje ujednačeno šareno goveče ili koza, pola crno, a pola bijelo
    bardasto pola crno, a pola bijelo
    bareče neugledno, niska rasta i nesmajno građeno čeljade
    bareče čeljade malog rasta, neugledno; vrsta malog psa
    barek zamišljeni stvor kojim se plaše djeca.
    baret vrsta kape. Od latinskog: birrus, odnosno francuskog: béret
    baretina kapa od ovčije kože, šubara od najfinije jagnjeće kože u crnoj boji i bez šiljka
    Baretina kuvana svinjska iznutrica od koje se pravi džigernjača i krvavica
    bargamina pergamenat
    barilo, barilec vinski sud
    bario (tal.) bačva
    barjačica ona koja nastoji da vodi glavnu riječ u društvu namećući svoje stavove
    barjak Improvizovani rekvizit koji se postavlja na novoj krovnoj konstrukciji, a pre postavljanja
    barjak zastava
    Barlijati prevrtati po stvarima
    barlijekat(i) (Sad mi se čini da barliječe spra
    rikati
    barlijekati blejati, besmisleno vikati
    barna gruda, komad
    Barnum, Phineas Taylor američki vlasnik glasovitog cirkusa, majstor reklame
    barokano, baro važan (romski) tj. pravi se važan
    baron lažov, (asoc. na Barona Minhauzena), baronisati; kada neko „masno“ laže i još se prav
    barotina skuvane kožure, glava, džigerice i druge iznutrice od toga se pravi džigernja
    baršiti se brinuti se o komu
    barutana skladište baruta i municije
    barže pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i: valjda, o
    barže pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i: valjda, o
    barži v. brići
    barziti brzati, žuriti
    baš 1. prednji deo lađe; 2. u polusloženicama: glavni, najstariji: baš-knez
    baša muškarac, važan učesnik svatova, obično ujak ili stric mladoženje. K
    baša starešina, poglavar
    baša poglavar, starešina
    baša (tur.) turski dostojanstvenik, paša
    baša (tur.) turski glavar, starješina
    basamak stepenik, stepenica, obično visine ciglje, na kant, 15 santimetara starog formata
    basamak stepenik (od kamena ili betona).
    basamak, basanak stepenik
    bašanski čitav
    bašanski čitavi, nepregledni
    bašanski svijet vaskoliki svijet, i onaj dio svijeta za koji ne znamo kakav je i dokle se prostire
    basati posrtati, zanositi se, nesigurno hodati; zabasati; naglo posrnuti, skoro pasti pri hodu, od
    basati hodati ne gledajući kuda
    Baščica cvećnjak ispred kuće u dvorištu
    bašćina baština, dobro
    bašćina očevina, zavičaj
    bašelak (čak.) bosiljak
    bašelak (tal.) bosiljak
    bašibozluk nedisciplinovana vojska, vojnici koji se odmeću u pljačku i liče na hajduke. Veoma
    bašibozluk sitnež, pomoćna pješadijska jedinica u turskoj vojsci
    bašibozluk pomoćna vojska, sitnarija
    bašibozluk skupljevina, pripadnik pomoćne pješadijske jedinice u turskoj vojsci sastavljene bez ob
    basilisk (grč.) zmijski kralj, mitska životinja složena od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi; riga otr
    baška napose, odvojeno, zasebno
    baška različito, drukčije
    baška posebno, odvojeno
    baška odvojeno, posebno, za razliku od nečega, van konkurencije
    baška posebno, odvojeno, zasebno
    baška (tur.) odvojeno, napose
    baška, obaška izdvojeno, posebno, osim toga; baškariti-praviti se važan, širiti se i b
    baškal'k posebni, izdvojeni deo imovine
    baskija dugačka otesana letva.
    basma cic, šarena pamučna tkanina od koje se kroje ženske haljine
    basma "čarobne" riječi koje se govore kao formula pri bajanju
    basma basna
    basma šareno platno, cic
    basrljati lutati; posrtati
    Basta ni reči više!
    bašta skladište streljiva; bedem, opkop; utvrda
    bašta otac
    basta ! prekini ! ili dosta ! (na italijanskom), kod nas kao komanda: ni reči više !
    bastadur ugledan gađanin, plemenski prvak, hrabar, odvažan čovjek
    bastan naglašeno preduzetan i odlučan
    bastan sposoban, preduzimljiv, odlučan, pouzdan, spretan, valjan
    baštanje, baštanija tuča; baštati; tući, izbaštati; oštro tući; baštranje; nametanje, laktanj
    bastašan viđeti: bastan
    bastati moći i htjeti nešto uraditi.
    baštica ograđen prostor u prednjoj avliji, uz kuću, u kome je raslo i negovalo se doma
    baština imanje
    baština imanje, očevina
    baštit(i) se (Vladika Rade bio je naredio Uskocima
    uzimati pravo,
    da seinsistirati
    oni nimalona ne
    primatu,
    bašte da
    hvaliti
    su ubili
    se Smail–agu.)
    bastup štap
    bat sreća
    bat drvena alatka za udaranje kod šumskih radnika.
    Bat i Penat (ili Pinez) vođe silnoga ustanka u Iliriji i Panoniji proti rimskim osvajačem u poč
    bat, kraljevski žezlo
    batalit(i) prekinuti, pokvariti, odustati od nekog posla
    bataliti pokvariti nešto, poremetiti; fig. okaniti se čega, napustiti (neku nameru), maniti
    bataliti razvaliti, odustati
    bataliti ostaviti
    bataliti odustati
    bataliti napustiti, ostaviti
    batalja (tal. battaglia) bitka, boj; iskati batalje
    zametati kavge
    bataljen napušten
    bataljen pokvaren, oštećen
    bataljka batina
    batati jedva hodati
    batavski nizozemski (prema keltskom narodu Batavcima koji su nastanjivali prostor današnje N
    batela čamac, čun; kolijevka
    baterisavati upropaštavati
    Batinica pecivo u obliku pletenice koje se obično daje muškoj deci za Boži
    batisati (batisuvati) pokvariti, uništiti
    batist (franc.) vrsta vrlo finog platna; komad batista, fini džepni rupčić
    batli srećni
    batli srećno
    batli srećno
    batlija srećko, ide mu sve od ruke
    batljas(t) sakat, defektan u ruku ili nogu
    bátōnja čovjek na položaju, debeo i dobro obučen, gazda
    bator (mađ.) hrabar
    batrgača rakija
    Batrgača jaka rakija
    batriti bodriti, hrabriti
    batriv (mađ.) hrabar
    batriv (mađ.) živahan, nemiran
    batriven hrabar, smion, srčan; batrivno, batrivo; hrabro, smiono, srčano; veselo
    batriveti (mađ.) hrabriti, sokoliti
    batriviti (mađ.) hrabriti, tješiti
    batrivost (mađ.) hrabrost
    Batukan mongolski vojskovođa, unuk Džingis-kana, umro 1255. Vođa mongo
    baturica trskasti plod čapljana, jednogodišnje dugolisnate biljke
    baturica suva peteljka cvijeta čapljana.
    baturica od čeplijeza nedozreli plod čapljana, jednogodišnje dugolisne biljke
    bauk strašilo
    baul kovčeg
    Bauš ženska frizura, podignut jedan deo kose
    bavrljan jednako neugledan izgledom i pameću mlađi čovjek
    bavrljan jednako neugledan izgledom i pameću mlađi čovjek
    baza skrovište, osnova, mesto; kućna baza-iskopano skrovište pod zemljom, u okviru doma
    Bazan (Bašan) zemlja i narod pobijeđeni od Izraela pod vodstvom Mojsija na povratku iz Egipta
    bazanje idenje, hodanje bez cilja; bazati-lutati
    bazarđan trgovac
    bazd smrad
    bazd smrad
    baždar drvena letvica sa zarezima pomoću koje se određuje stanje količine te
    baždar mjera
    baždar službenik kojemu je dužnost da kontroliše mjere i utege, javni mjerač
    baždarnica carinarnica
    bažđet(i) smrđeti, zaudarati
    bazditi smrdeti na alkohol
    bazerđan (tur.) trgovac
    bazilisk legendarni gmaz složen od zmije, žabe i kokota; otrovan je i poguban; spominju ga psa
    bažilišk (grč.) čudovište, "zmijski kralj", složeno od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi
    bažulek Ocimum basilicum, bosiljak
    be bre
    be bude
    beamter činovnik, službenik
    beamter (njem.) činovnik
    Bebuk vodeni mehur u bari koji se stvara kad pada kiša
    bečak gest kojim se neko potcjenjuje
    bêčak uvredljiv gest
    bečak (Kad je uljegao u palac, pontaj da poljubi
    gest kojim
    rukuse
    Gospodarevu,
    neko potcjenjuje;
    ali o skupljena pesnica s probačenim palcem izme
    bečalina oronula zgrda, bez prozora
    bečalina prazna ruinirana kuća.
    becar veseo momak, bekrija, mangup
    bećar muškarac , bez ograničenja godina, voli i uživa u kafanskom životu, pesmi, pi
    bećar 1. neoženjen čovek, neženja, momak; 2. lola, bekrija; mangup; 3. najamni radnik, nad
    bećar veseo momak, bekrija
    bećar paprikaš, bećarac skroman letnji obrok od ostataka paradajza, paprike i luka bez određ
    bećarac vrsta narodne pesme, omiljena širom Balkana, koja sadrži kratak stih i jasnu poruku: o
    Bećaršag nemoralan život, kurvarluk
    bećaruša rakija
    bečat okat, buljav čovek; izbečiti; iskolačiti oči da se poplašiš. U bećarcu to izgleda ovako: „ Š
    beči(t)i buljiti, neprestano gledati u jedno mjesto široko otvorenih očiju
    bečiti u nekoga dugo gledati; buljiti.
    bečkat(i) pogledivati, kao nehotično pratiti tuđe postupke ili poslove
    Becvar Beč [?]
    bedak glupak, luda, budala
    bedem zid
    bedenj (gen. bednja) badanj, bure
    bedev arapski konj
    bedevija kobila dobre pasmine, obično arapske
    bedevija kobila arapske rase
    bedevija ?
    bedevija kobila dobre pasmine
    bedova neugoda
    bedova bijeda, sirotinja, nesreća, neugodnost
    bedrica but od koze ili ovce
    bedrica ovčji ili koźi but
    befel naredba (nemački), zapovest
    Befel zapovest
    beg u Osmanlijskoj carevini naziv za državne funkcionere; feudalni posednik kao plemi
    beg bijeg
    beg gospodin, počasni naziv za vojne funkcionere u Turskoj, gospodar nad jednom oblasti,
    beg gospodin; turski plemićki naslov
    begati bežati, trčati, uteći; begaju konji-opasna situacija u selu ili ataru, kada se konji poplaše
    begati bežati
    begenisanje izrazavanje simpatija
    begenisat(i) sviđeti se, dopadati se, izabrati nešto po svom ukusu, nameračiti
    begenisati dopasti se, svideti se, zapaziti; begena; voljena, draga
    begenisati osećati ljubav, naklonost, dopadati se, voleti, odobriti, izabrati (devojku)
    begenisati (tur.) hvaliti, isticati
    begeš kontrabas
    begeš kontrabas
    begeš kontrabas
    begeš, bengeš 1. tamburaški bas, instrument ; 2. omiljeni nadimak, ima ga u svakom selu
    begiš kada je neko iz Beograda pa se još pravi važan, onda se za njega k
    beglerbeg vrhovni zapovednik vojni i građanski, starešina neke oblasti, pokrajine u staroj Turskoj
    beglučkinja vrsta begovske puške. Od turskog: begluk
    begluk 1. tursko državno imanje; 2. begov posed (dobiven od sultana) 3. besplatan rad raje na
    behar cvijet (na voćkama)
    behu bijah
    beit (tur.) stih, pjesma
    bejakat(i) (Pero jednoruk bejaka za ovcama…)
    ćerati ovce koristeći se raznim naredbama; izraz je izveden iz glagola blejati
    bekar (tal. beccaio) mesar
    bekav mucav
    bekeljiti se prkositi, biti bezobrazan, rugati se i uz to praviti grimasu i isplaziti jezič
    bekeljiti se praviti grimase u pravcu nekoga
    bekrija propalica od pića i lumpovanja po kafanama
    bekrija pijanica, lola, propalica
    belaj nevolja, nesreća, muka, tegoba; tražiti belaj-izazivati nesreću
    belaj đavo, nesrećan slučaj
    belaj nevolja, problem nad kojim se valja dobro zamisliti
    belaj beda, zlo
    belaj nevolja, nesreća, jad, zlo
    belasati ribarski izraz - prilikom vađenja ribe, dok je još ispod vode, u borbi z
    belav neprilika, nesreća, belaj
    belći sigurno, možda, valjda, beli
    belćim valjda, verovatno
    belćim možda, valjda, verovatno
    belćim možda, tobože
    beleca (Ja se samo ijedim na drkalice štoinat,
    ih prihir
    beleđija brus za oštrenje kose
    beleg oznaka, ožiljak
    belega ožiljak od rane
    belegija duguljasti brusni kamen za oštrenje kose, može i brus, gladilo
    belegija brus za oštrenje kose
    belegija duguljasti brus za oštrenje kose.
    belenzuk narukvica
    belenzuka narukvica
    belenzuka ženska narukvica
    belenzuka narukvica
    belenzuka ženska narukvica
    Belenzuka vrsta štrikanih rukavica koje nose devojke oko gležnjeva na rukama
    beležnik nekadašnji službenik u mesnom odboru sela, lepo „ pisao i sastavljao testamente “ , al
    Belgrad Biograd na moru
    beli svakako, zaista, baš, zacelo
    beli zaista, tako je
    beli zaista
    beli zaista, sigurno, tako
    belilo mesto gdje se beli, pere platno
    belina vrsta loze
    belja nevolja, nezgoda, prokletstvo, ono čega se ne možeš otarasiti, teret, muka
    beljac beo konj, konj bele dlake, parno gras (romski)
    beljiti se rugati se izrazima lica
    Beljuga osoba svetlog tena i kose
    beljuga , beli (a) (o) osoba ili dete svetlog tena i kose
    belkim (belćim) možda, valjda, verovatno
    Belkis turski oblik imena biblijske kraljice od Sabe
    belokorac nož sa drškom belih korica
    belosnižan snježnobijel
    bena budala, glupak
    Bena muški kratki kaput, sako
    benđeluk opojna trava ili napitak; mađije
    benden đitmiš (tur.) propao je
    bendunjat(i) zapostavljati, namjerno ignorisati, ne primjećivati, gledati s prezirom, omalovažavati
    bendunjati zapostaviti, potcjenjivati
    bendunjati ne primjećivati, ne uočavati
    bendzin benzin
    bene (lat.) dobro
    benečki venecijanski
    benedictus (lat.) blagoslovljen
    benetati govoriti gluposti; bena-budala, benast; biti blesav
    benetati šegačiti se
    benevrek pantalone
    Benga đavo
    bengirat(i) veselo i uobraženo jahati
    bengirati uobraženo jahati
    bengirati uobraženo jahati
    bent ivica velikog kanala, sa koga su najhrabriji skakali u vodu, ali obično završavali u blatu
    benum (tur.) moj(a)
    benum rahum (tur.) moja dušo
    berat sultanov ukaz
    berber, berberin brijač, brica
    berbernica brijačnica
    berbotati brbljati
    berdanka vrsta puške
    Berenice bijela zviježđe Berenikina kosa, nazvano po ženi egipatskog kralja Ptolom
    beribet blagoslov; sreća, napredak
    berićet rod, izobilje, prihod; berićetna godina; rodna godina; berićetno-srećno, bogato i blagosl
    berićet napredak u imovini
    berićet dobra ljetina
    berićet sreća, napredak
    berićet plodnost, obilje
    berićetli napredno, srećno
    berikat grlo
    berikat grlo
    berikat grlo, grkljan, jednjak
    berilj beril, dragi kamen; Marulić: "Berilji su drazi kameni, žuti i svitli, prozrač
    Berislavići hrvatska plemićka obitelj, iz doba kralja Matijaša Korvina i Jagelović
    berita (tal. berretta) kapa
    bermet pelinkovac
    berš možda
    bersa, birsa vinska drožđina, mrena koja se hvata po vinskim bačvama i posuđu
    berstiti ternje poznata Starčevićeva fraza, kojom je žigosao sramotne napore politič
    Bertučić, Jeronim Jeronim Bartučević, hvarski književnik i učenjak, Vetranovićev suvremenik; Hektorovi
    berv brv, daska
    berž, berže i čim prije, čim
    besa vjera, obećanje, zadana riječ, časna riječ
    besida besjeda, riječ, govor; besida zaliha; suvišan, nepotreban razgovor; zahoditi u besidu; z
    besida prihilna neiskrena riječ
    besiditi besjediti, govoriti (prez. besiju)
    besiditi besjediti, govoriti (prez. besiju)
    bešiga svinjska bešika, čim se izvadi, isprazni, još topla, trlja se među dlanovima sole
    bešika kolijevka
    bešika kolijevka
    bešika kolijevka
    bešika (tur.) kolijevka
    bešika (tur.) kolijevka
    besiti obesiti, okačiti. Svašta može da besi, kao nprm.: šunka, slanina i kobasice na tavanu,
    besiti (se) plašiti (se)
    beškot bijeli hljeb
    beškot bijeli hljeb
    beškot bijeli hljeb za gospodu, jer je narod jeo kukuruzni hljeb
    beškot dobro pečen hleb, dvopek
    beskušencija nesavjesnost, pomanjkanje savjesti, besavjesnost. Složenica od latinskog: conscientia
    beslemać prost i neobrazovan čovjek
    beslemać plitkopametan čovjek
    beslemać prost i neobrazovan čovjek, prostak, dobričina bez duha
    bes'mka grožđe bez semena; loza koja nosi takvo grožđe
    besniti 1. ljutiti, srditi, protestovati; 2.preterano izvolevati, biti arogantan. besan- zna
    besprestalno neprestano, bez prekida
    besta (dual) bijahu, bjehu
    Beštelovati zahtevati, naručiti
    bestija životinja
    beštija kucka, ili necovek
    beštija opasna žena
    bestimavat(i) psovati, ružiti, grditi, sramotiti
    betan odvratan, odbojan, ljigav, gadljiv, nesimpatičan
    beteg bolest
    beteg (mađ.) bolest
    betek (kajk, prema mađ. beteg) bolest
    betek, bolest
    betežan (mađ.) bolestan
    betežen bolestan
    betno odvratno
    betonija repe deponija repe
    bez deblja pamučna tkanina
    bez grublje laneno platno
    bez pamučno platno domaće izrade
    Bez platno
    bez krsta (Troje je pijenulo bez krsta, i to nekršteno
    sve muške
    bez zazora bez ustezanja, slobodno, hrabro
    bezakon'je povreda
    bežati koga izbjegavati koga
    bezbeli dabome, zaista, naravno
    bezbeli zaista, tako i nikako drukčije
    bezbeli odista, stvarno
    bezbeli sigurno, zaista, bez sumnje, naravno, nesumnjivo, jakako
    bezbeli naravno, zaista
    bezdan seoski bunar na kome se izpumpava; izvlači pijaća voda i kantama nosi ku
    bezdanica veoma duboka jama. Jama bez dna.
    bezec zauzeto, bezecovano, bezecovati; sačuvati, rezervisati; 1. robu u prodavnici ili neku ve
    bezect (njem.) zauzet, zaposjednut
    bezeg bazga, zova
    bezisten natkriveni trg, čaršija; dućan
    bezjačit(i) dangubiti, besposličiti
    bezjak bukvan, glupak, šmokljan, klipan, zvekan, neotesanko
    bezjak praznov, siromašan i neradan čovjek
    bezjak skitnica, besposlenjak
    bezjak siromašan i neradan čovjek
    beznjenica stanje u kojem nema Nje (drage)
    bezufanje beznađe
    bibernjača mala staklena, drvena ili zemljana posuda za biber
    Bibo, bibis, bibit. Dixi, punctum, amen! (lat.)
    Pijem, piješ, pije. Rekao sam, točka, amen!
    bičalje drven deo od biča
    Bičaljica drška od biča
    bička džepni nož, šoštarski nož. Od madžarskog: bicsag
    bičkija nož kojim se koža seče, kratak, širok, spreda zaokružen
    bičva bječva, čarapa
    bidne bude
    bidž grašak.
    bifora (lat.) dvodjelni prozor sa stupićem
    bigati bježati
    bigati bježati; izbjegavati
    bigući koji bježi
    bijeli mrs sir i skorup (kajmak)
    bijou (franc.) dragulj, dragocjenost
    bikara štale sa priplodnim bikovima. Tu se dovodile krave na „opasivanje“; oplo
    bilahi potvrda zakletve
    bileta, bilet karta, ulaznica za bioskop, cirkus ili neku priredbu
    bilfo biće iz pučkog vjerovanja u Istri
    bilig jevtin, jevtino
    bilig biljeg, znak
    bilig znak, znamenje
    bilig znak, znamenje
    bilikum pehar, velika čaša, koja se puna vina daje gostu kao dobrodošlica. Od njema
    bilina biljka
    bilj istina, zbilja
    biljahan bjeljahan, bijel
    Biljarstvo Šulkovo pjesnik misli na djelo Bogoslava Šuleka Jugoslavenski imenik bilja,
    biljega čin, obilježje; predznak; cilj, meta (za gađanje)
    biljega obeležje; meta
    biljisati pjevati
    biljur (tur.) kristal
    biljuran (tur.) kristalan
    bilmez priglup i sirov momak snažne fizičke konstitucije
    bilmez budala, neznalica
    bilmez budala
    bilo kako bog zapovijeda najljepše što može biti, idealno
    bimbaša komandir veče vojne jedinice
    binjadžija raspoložen konjanik
    binjadžija vješt, dobar jahač konja
    binjadžijat(i) vješto jahati
    binjedžija dobar jahač, konjanik
    binjektaš kamen s koga se uzjahuje konj
    binjektaš kamen za uzjahivanje
    binjektaš kamen s koga se uzjahuje na konja
    binjektaš kamen sa koga se uzjakuje
    binjektaš kamen s kojega se uzjahuje na konja
    binjiš građanski veliki ogrtač od crvene čohe bez ukrasa, nosila ga je poglavito turska konjic
    binjiš vrsta plašta od crvena sukna; u prenesenom smislu: sablast, priviđenje. Od turskog: be
    binjiš svečani ogrtač turskih velikodostojnika
    binjiš svečani ogrtač turskih velikodostojnika
    binjiš široki ogrtač, obično od crvene čohe
    bio bijel
    Biograd Beograd; stojni Biograd; Stolni Biograd, Székesfehérvár, grad u Mađ
    bir (Nije se od bir zemana u nas vojske zametalo kojoj je Bog upreo zeč
    bîr svještenička plata u naturi
    bir para (tur.) jedna para, malo
    bir zeman predaleko u prošlost
    bira pivo
    birc, bircuz, birtija kafana
    bircuz kafana, birtija
    bireš stalni poljoprivredni radnik na jednom imanju, koji je na njemu i naseljen
    birgermajsterka supruga predsednika opštine
    Biri-biri-birke uzvik za dozivanje gusaka
    birindži broj, najbolji
    birka guska; birići; guščići; biri, biri, birke !; uzvik za dozivanje gusaka ; važ, važa !; uzvik za
    Birka guska
    birni probran, odabran
    biroš čovek koji se brinuo o salašu i tamo živeo sa svojom porodicom
    birov seoski poslužitelj, opštinski kmet
    birov seoski ulični oglašivač
    Birov starešina, pretcednik opštine
    birt, bircus kafana, krčma; birtašica; kelnerica
    birtaš krčmar
    birtaš kafedžija –vlasnik kafane
    birtaš konobar
    birtija neugledna kavana
    birtija kafana
    birtija (birc, bircuz) krčma
    birzeman daleka prošlost
    bisaci (lat.) bisage, torba
    bisage dve torbe spojene u jednu što vise preko konja
    bisage dvije sastavljene torbe koje se prte preko ramena ili se vješaju o sedlo
    bišćanija naplata koju su turske vlasti uzimale u Drobnjaku za uviđaj nečije smrti
    bišćanija naplata koju su turske vlasti uzimale u Drobnjaku za uviđaj nečije smirti
    biskat(i) detaljno pretražiti
    bistar bistar; brz, hitar
    bistijerna spremnik za vodu u bezvodnom krajevima.
    bistoš policajac
    bistriti razmišljati
    Bitandžiti se ponašati se kao bitanga
    bitanga čovek sklon opštem nemoralu i bezakonju; bitandžiti se; živeti bez morala i skrupula
    biti dobra opašaja biti širok u struku
    biti kadar moći učiniti nešto
    bitje biće
    bitje stanje, boravište
    bitlis osoba guge kose kao Bitls ( šiškat )
    bituran vrsta cvijeća
    bituran vrsta cvijeća
    bituran, bejturan cvijet (Artemisija annua)
    bitva boj, bitka
    bitvica lišće od cikle
    biuzur nemir, zabuna
    biv bivši
    biza keruša.
    bizin pas
    bizin štene, mlado psa
    bizin pas.
    bizmis biznis
    bizmismen biznismen
    bječve čarape.
    bječvice čarapice
    bjeguć brz, nepostojan, nestalan
    bjegući onaj koji bježi
    bjelače sukneni nazuvak od opanka do koljena, dio crnogorske narodne nošnje
    bjelaš pristalica srpske politike u Crnoj Gori
    bježati kao mačke s jebališta panično se razbježati s nekog skupa, kud koji, na vrat na nos uteći
    blag blažen (pored običnog značenja)
    blag sretan, blažen
    blagajština orao strvinjar, sup
    blagajština, blagajlija orao strvinar, sup
    blagdan dan za odmor, praznik
    blago stoka
    blagočastije pobožnost
    Blagodejanije prihvatilište za beskućnike
    blagodejanje novčana pomoć
    blagoglagoljiv slatkorečiva osoba; Primer: 1. kad advokat na sudu braneći bitangu toliko ga nahvali le
    blagoslovit(i) izreći nekome božiji blagoslov, poželjeti mu svaku sreću
    blagovati 1. jesti; 2. uživati, koristiti se čime
    blanut(i) se, blanjivat(i) se prestraviti se, prepanitu se, šokirati se, poluđeti
    blanuti se poludjeti, prestrašiti se
    blato meka natopljena sremska zemlja, kao testo, koja se lako oblikuje ili
    blatuština poljoprivredno zemljište najgore kategorije, močvarno zemljište
    Blatuština močvarno zemljište
    blauštrumpf (njem.) "plava čarapa", učena žena
    blaža bosiljak
    blazan sablazan
    blažena u drugom stanju; noseća.
    blazina perina, jastuk
    blazinja blazina, perina
    blazinjica jastučić, perinica
    blažit(i) ćešiti, razonoditi, maziti
    blaznik bogohulnik
    blaznit(i), blaznjit(i) mititi, privlačiti, pitomiti, maziti
    blazniti privlačiti mamiti
    blazniti privlačiti na grijeh; sablažnjavati
    blazniti pripitomiti, maziti
    blazniti privlačiti, milovati
    blaznovati psovati, vrijeđati, sablažnjavati
    blebećati govoriti gluposti
    blejati zablejati se, blenuti, buljiti, zagledati se u nešto od čuda ili od straha
    blejer plejer
    blenuti zagledati se u nešto otvorenih očiju
    blešit(i) usplahireno strahovati, uznemireno strecati
    blezga glupan bez fantazije
    blijeska munja
    blijeska munja
    blišćati bliještati; zapanjeno gledati, zuriti
    bliščati bliještati
    bliščati (prez. bliščim) blistati
    blisikati bljeskati
    bliskavina munja
    blisnuti bljesnuti
    bližika rođak, rod
    bližika rođak, srodnik
    bliznit(i) se rađati blizance, roditi dvoje mladih
    bližnjika rođak
    blizurak blizu
    blizurak blizu, nedaleko
    bljecnut(i) sjevnuti, sijevati
    bljeda ova je riječ bez samostalnog značenja, uz pobjedu kao bajagi ide i bljeda
    bljeda i pobljeda osobito naglašena pobjeda
    bljelača zimski kaput od bijelog gusto tkanog sukna
    bljelača zimski kaput od bijelog gusto tkanog sukna
    bljenut(i) živnuti poslije bolesti; obasjati, granuti (za sunce)
    blješanje jarca vrsta seoskog takmičarskog sporta; takmičar se uhvati nogama za g
    blješanje jarca vrsta takmičenja: takmičar se uhvati nogama za granu drveta okren
    blješati vješati
    Blješte noge posra vas guzica! spašavaj se kako ko umije; samo bježanje može spasiti, duhovito upozorenje za plašlj
    bljusti (prez. bljudem) čuvati
    bljusti (prez. bljudem) čuvati, nadzirati
    bljusti (prez. bljudem) čuvati, paziti
    bljusti (prez. bljudem) čuvati, promatrati
    bljusti (prez. bljudem) paziti
    bljusti (se) (prez. bljudem) čuvati (se)
    bljusti se čuvati se, paziti se
    bljuvanje povraćanje, obično posle mnogo rakiju
    bljuvat(i) povraćati
    bljuvati povraćati
    bljuvati povraćati
    bljuvati povraćati.
    Bljuzga žitko blato
    bljuzga, bljuzgalica žitko blato u proleće ga bilo najviše po šorovima
    bljuzgavica najružnije vreme u zimu; to je ono kad napada dosta snega, pa ondak ojuži, a on po
    blokej metalni limeni polumesec, koji se ukucava na pete cipela posle pen
    blokej metalna potkovica za cipelu.
    blokus (franc.) blokada
    blud blud, grijeh
    blud grijeh
    bludi čuvaj
    bluditi 1. lutati; 2. griješiti (bludno)
    bluditi griješiti
    bluditi lutati, griješiti
    bluditi varati
    bluditi varati se
    bludnik krivovjerac, heretik
    bluff (engl.) blef, varka, podvala, prevara
    bluna budala, glupak
    blustvo blud, rodoskrnavljenje
    blustvo obljuba, sraman, nečastan postupak
    Bneci Mleci, Venecija
    Bneci Venecija
    bnetački mletački, venecijanski
    bnetati navaljivati
    bo jer
    bo naime, jer; bo pak naime
    bo, boj jer
    Boaz (Boz) muž Rute Moapke, Davidov pradjed
    bobamara bubamara
    bobovnik vrsta biljke (telphium)
    boca trn
    boća potrčko, sluga
    Boccadoro, Zoe Bogovićev pjesnički idealni lik žene, po kojemu je naslovio svoju zbirku
    Boccherini, Luigi (1743-1805) talijanski skladatelj, najpoznatiji po glasovitom Menuetu
    boci pl. od bok
    bocun poveća flaša za vino
    bodaš handžar, jatagan, dvosjekli mač
    bodezan oštar
    Bodisatva prema budističkom vjerovanju biće koje je postiglo toliko savršenstvo duha da bi moglo
    bodo budu, će, hoće
    bofl nekvalitetno, loša roba, nekvalitetan štof za odelo; valjati bofl; prodavati robu sumljivog
    Bog da ga prosti neka je pokojniku laka zemlja s oproštenjem svih grjehova koje je uradio za života, ova
    Bog ga nagrdio kaznio ga bog, bog će ga kazniti
    Bog ga smeo (Stio je, sam ga Bog smeo,kaže
    da saranjuje
    se za nekoga
    ku koji ne zna šta radi, rođen neznaven, nerazuman
    Bog ih popišao (Ali ne mogu nikako, Bog ih popišao, da se avizaju.); urođena kazna za nesposobnjako
    Bog mu dao rajsko naselje u raju se našao poslije smrti jer je u životu pravio dobra djela
    Bog obilježio takav rođen i tu nema popravke (misli se na neku manu)
    Bog zna (Ovo što ti pričam to ja mislim da je tako bilo, a šta me stvarno spas
    bôg, bôga ubog, siromašan
    Boga radi uraditi za spas duše, ne napraviti kakav grijeh
    bogalj invalid
    Bogasija pamučna materija aleve boje, koja je donešena iz Skadra
    bogatec bogataš
    bogatija bogatstvo
    bogatir (mong.-rus.) junak
    bogaz grlo, guša, ždrelo; klanac, planinski tesnac; moreuz
    bogčija sirotinja, siromaštvo
    bogec siromah
    bogica sirotica
    bogo ubogo, jadno
    bogoljubstvo pobožnost
    bogomrak suton bogova u germ. mitologiji
    bogovetni dan cio dan
    Bogovi Bogu; Hvala budi Bogovi; Hvala budi Bogu
    bograč bakrač
    Bogu na istinu nije više živ
    bojadisati farbati, ofarbati; može predmete, stvari ili školske crteže
    Bojali (konci) šaren, išaran
    Bojana rijeka na današnjoj granici Crne Gore i Albanije, iz Skadarskog jezera utje
    bojar 1. čuvar atara i seoski njiva; 2. ruski plemić i ratnik, savetnik velikih knezova u Ruskoj
    bojdžija čovek nezgodne naravi, prgav, siledžija i kabadahija
    bojdžija čovek nezgodne naravi, prgav, siledžija i kabadahija
    bojdžija ratoboran, uvek spreman za bitku
    boježliv bojažljiv
    bojiti farbati
    bojl više; bolje
    bojlija osoba sklona tuči; stasit, lep
    bojnica ratnica
    bojtar pomoćnik svinjara kada su čopori svinja imali po nekoliko stotina gr
    bojtar čobanin
    bojtar čuvar poljoprivrednog zemljišta
    boju, bojidu prva reč je skraćeni, a druga produženi oblik za dva glagola - množina od bojati se…
    bokal staklena ili keramička duguljasta posuda sa ručkom, u koju se sipala „friška” voda ili vi
    Boklučara neuredna domaćica
    Bokluk nered
    bokor struk kakve biljke
    Boktat(i) ležati u zatvoru,robijati, trpjeti torturu
    boktati trpjeti, patiti
    bokter noćni stražar
    bokter cuvar, stražar
    bokter čuvar rampe na željezničkom prelazu
    bokternica bokterova službena zgrada
    bokun veće parče, komad
    bokun komad.
    bokvica demin. od bokva, biljka paskvica, trputac, žilovlak
    bolan uzvik odvraćanja od namjere
    bolanča vrsta mletačkog sitnog novca
    bolandža kantar, mjera
    boleć sažaljiv, saosećajan
    boleć sažaljiv, ośećajan
    bolest bol; žalost, tuga
    bolezan bol, bolest; staviti se na bolezan; podnositi bol; isp. bolizan
    bolězan, bolizan bolest, žalost, bol
    bolezan, boljezan bolest, bol
    bolězniv, bolizniv bolan, žalostan, gorak
    boleznost jad, nevolja; tuga, žalost
    bolin'je bol, tuga
    boliti se kajati se
    boliti se žalostiti se, tugovati, patiti
    bolizan bol, bolest; žalost, tuga; tjeskoba; bolizniv; tužan, žalostan
    bolje više
    bolje no u priču samo tako, najbolje
    bolje-bolje-bolje ići ili raditi smireno i sa jasnim ciljem, odnosno postizati sve bolje rezultate
    boljekat(i) glasno vikati na vuka, paničiti
    boljezan bolest
    boljezan bolest, bol
    boljka bolest, mana; imati boljku; biti bolestan, imati nedostatak; čudna bo
    boljka bolest, slaba tačka
    boljka bolest
    boljšan'je poboljšanje, napredak, boljitak
    bolta trgovačka radnja, dućan
    boltadžija trgovac, dućandžija
    bolvan idol, kumir
    bolvan glup čovjek. Po svoj prilici od madžarskog: bálvány. Idolum. Riječ pogrdna u prenesen
    bombina elektorindukcioni kalem za "bacanje" varnice na svećice motora, bobina
    bome jeste, da; bome ne !-e, nije !
    bôn bolestan
    Bonaventura (1221-1274) sholastički filozof, teolog i mistik
    bonik bolesnik
    bôr vrsta četinarskog drveta;vrtača, dubodolina obrasla šumom s njivicom na dnu
    bordižati jedriti koso protiv vjetra
    Borgijin Bik porodica Borgija imala je na grbu lik bika
    borija truba
    borija truba
    borija truba
    Borodino mjesto Napoleonovog poraza prilikom invazije na Rusiju 1812. god.
    Bortna gajtan za ušivanje
    Bortnjanski, Dmitrij Stepanovič (1751-1825)
    veliki ruski skladatelj crkvene glazbe
    boš uzalud
    boš posla ćorava posla
    bošča 1. četvorouglasto platno za uvijanje ili pokrivanje nečega; 2. pregač
    bošča poklon; velika marama, šal
    bošča velika marama, šal
    Bošča šal, marama od platna išarana vunenom ili pamučnom pređom
    boščaluk dar, poklon
    boščaluk u naročitu maramu, bošču uvijen dar
    bosilak (genitiv bosioka) bosiljak
    bosiljkača omanji buket bosiljka sa kojim sveštenik sveti vodicu za vreme vršenja crkvene službe
    bosiok bosiljak
    bosket (franc.) lug, šumarak
    bosket (franc.) šumica, gaj, šumarak
    bostan 1. mera za površinu, 200 kvadratni fati; 2. njiva na kojoj su posađene lubenice i dinje, i
    bostan kolektivni naziv za dinje i lubenice, kao i za baštu zasejanu njima
    Bošterijen rijeka Dnjepar u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini (iskv. prema grč
    bot (tal. botto) mah, tren; udarac
    bote budete, ćete, hoćete
    Botticcelli, Sandro (1445-1510) talijanski slikar, autor Rođenja venere
    botulja flaša
    botuše sobna obuća
    Bouillon Godefroid IV. de Bouillon, vojvoda od Donje Lorene, vođa prvoga kr
    božastvo božanstvo
    Bože Carja hrani! (rus.) Bože, čuvaj cara, počtni stih nekadašnje ruske himne
    Bože me oprosti (Bilo je zuknulo kroz Ercegovinu
    česta fraza
    da kad
    ne se pričalac direktno obraća sebi zbog eventualne greške u navo
    Božena Božena Begović (1901-1966), kći Milana Begovića, književnica, prevoditeljica i svestra
    boži božji
    božić božićno drvce
    božja zvezda sunce, izvor života na zemlji
    božji militar (Gavrile znavaše priča božji militar.)
    mnogo
    božur dugogodišnja zeljasta biljka (Paeonia officinalis) iz familije Paeoniac
    brabonjak ovciji izmet
    brabonjci kozji i ovčji izmet
    braca brat
    brače brate
    brače vok. sg. od bratac
    braćela brat
    bracika prijatelj
    bracika prijatelj
    bracika, braca, bracan drag prijatelj, skoro kao brat; može i kao: brale , braša, braćela, brać
    bradva velika i široka sekira kojom rade tesari
    bradvica sjekirica na koplju. Ures ili oružje
    brajdaš odrina, sjenica od lozja
    brak plićak
    brak vrsta morske trave
    brana oranica
    brana naprava od pruća za ravnanje uzorane njive.
    branča (tal. branchia) škrge
    braniti braniti, sprečavati, zabranjivati; suprotstavljati se, protiviti se
    branju branim
    Brankov Vuk Vuk Branković (umro 1389. u bitki na Kosovu polju), u srp. narodnoj predaji neto
    braša brat
    braša brat
    brašnjenica hrana za putnike
    brašnjenica, brašnjenik hrana koja se nosi kad se ide na put
    brašnjenik hrana koja se nosi na putovanju.
    brašno hrana
    brašno hrana, jelo
    brašno hrana, jelo
    brašodije brat
    brat bratu najmanja cijena, ni bratu ne bi trebalo dati jevtinije
    brav 1. kastrirano, uštrojeno svinjče u Vojvodini; 2. kada se neko jako ud
    brav ovca ili koza
    brav mladi mužjak svinje
    Bravac priplodna svinja, nerast
    brazda red useva
    brazleta grivna
    brbljov osoba koja govori bez prestanka
    Brbljuša pričalica
    Brbloćati krčati u crevima
    brboćati 1. ispuštati vazduh u vodi; 2. pričati, dosadno i bez veze
    brboćati usnama praviti mehuriće
    brč vrhunac nečega, u najvišoj snazi, na vrhuncu mladosti…
    brca planinska ovca oštre vune
    brca planinska ovca oštre vune, pramenka
    brčkati 1. blago udarati nogama i rukama po vodi prilikom kupanja; 2.nešto
    brčni istaknut, visok
    brčni tanak, nježan
    brdilo dio razboja ili tkalačkog stana u kojemu stoji brdo (češalj)
    brdilo dio razboja za tkanje. Služi za sabijanje potke.
    brdonožice strmoglavo
    brdonožice strmoglavce
    brdonožice strmoglavo, pasti naglavačke
    brdonožice pasti naglavačke.
    bre uzvik: čuj, ej, zaista
    brečat(i) nabrekivati, oštro naređivati
    brečati držati prediku povišenim glasom.
    brecati se joguniti se, bezobrazno odgovarati, biti drzak. Evo upozorenja koje tada sledi: „Slušaj t
    brečiti oboriti, srušiti u rvanju, pa se kaže: „Al`, ga je Žika brečio o zemlju da mu je pivo izašlo
    brečiti baciti na zemlju
    breda riječ nepoznatog značenja; možda od tal. bertesca, što znači čardak od brvana (greda)
    bređa trudna
    bređa u drugom stanju, trudna
    breg riječna obala
    brej, breja gravidus, trudan, trudna, noseća
    brekćati teško disati na preskok, zadihati, ukćati, otežano hodati; brekće-1.teško diše; 2. rad pa
    brekinja drvenasta biljka (Sorbus torminalis)
    breknut(i) podviknuti, oštro narediti, ukoriti, zapovijediti
    breme (Miraševa žena rodila dva sina u jedno breme…) trudno
    bremenica malo pljosnato duguljasto bure koje se lako može nositi na ramenu
    bremiti otežavati, činiti težim
    bremza kocnica
    Brenajzla sprava za kovrdžanje kose
    brenajzli sprava koja kovrdža kosu
    brence klatno u zvonu
    brenka kukac
    brenovat(i) kosu frizirati uvojke i kovrdže
    brenovati voditi računa, mariti, uvažavati; ne brenovati; suprotno
    brenovati kosu od prave učiniti kovrdžavu kosu
    brenta vinski sud. Od talijanskog: brenta. Starinska riječ živi još danas po berbama i vinograd
    breščijanka puška iz Brescie
    breška starinska, mala puška, nazvana no italijanskoj varoši Breši
    bresolica nemati soli
    brevir (lat.) isto što i brevijar, molitvenik
    brez bez,(još jedna gramatička neispravnost koja opstaje u narodnom jeziku); evo primera:
    brez bez
    brez bez; isp. prez
    brez bez
    brez bez
    brez đolje kapi bez đavolje kapi, ništa
    brežanjak brežuljak
    brezdanica jama bez dna
    brezgrišan bezgrešan, bezgrešnik
    brezobrazan bezobrazan
    brezredno nepravilno, bez reda, neočekivano
    brezstrastno bez strasti
    Brgat brdo kraj Dubrovnika
    brgo brzo
    bri (tur.) ta
    brica, britva, brisa, keba 1. rasklopiv nož dužine do 9 cm. (? ) nose ga čobani; 2. seoski berb
    brići svetkovati
    bričiti brijati se
    brid trnci, treperenje tela od uzbuđenja
    bridak bridak, oštar; britka kruna; trnovita kruna
    bridak oštar, gorak, ljut
    brig obala
    brijeme vrijeme
    brijon BRION - tečnost posle brijanja
    brijoni BRIONI - Titovo čuveno letovalište u bivšoj Jugoslaviji u Jadranskom moru
    brime vrijeme
    brime, brijeme vrijeme
    brin borovica, smreka
    brisa perorez
    brisa nožić
    Brišim obojeni svileni konac za vez
    briškula karta za igranje
    briškula vrsta igre kartama
    briškula vrsta igre kartama
    britki oštri
    britva nož na sklapanje.
    britvulin nožić, perorez
    brižan (čak.) jadan
    brižanak brežuljak
    briždati sporo teći
    brižđet(i) oticati u taknom mlazu, sporo teći
    brk - drčanik brk "tanak", tik iznad gornje usne
    brk - sarma brk veliki, debeli, bez razdeljka u sredini
    brk - šlajpiz brkovi veliki, debeli, sa razdeljkom u sredini
    brk - slinac brk kakav je 'itler nosio
    brk - uvijani brk veliki, debeli, sa razdeljkom u sredini, uvijan na krajevima ka gore ili sa strane
    brkat(i) (Nije vala brkala š njime komšiluk…)
    remetiti, kvariti skladne odnose, griješiti
    brkati krijući skidati skorup sa varenike; pogrešno zamjenjivati.
    brklja drvena mešalica, varjača
    brklja drvena palica za miješanje palente dok se kuva
    brklja drvena palica za miješanje kačamaka, kačamalj
    brklja alatka za miješannje pri kuvanju skroba. Pri vrhu ima četiri roščića.
    brlj, brljak mali naviljak
    brlja 1. loša rakija, sumljivog porekla; 2.ustajala seoska bara; 3. specijalno održavana kaljug
    brlja bara, loša rakija
    brlja bara, lokva; loša rakija
    brljav prljav
    bŕljāv prljav, neuredan
    brljoška šamarčić
    brljoška šamarčić
    brlog leglo u blatu, posebno ga vole svinje
    Brmbulj sitna riba
    brnjica 1. metalna alka koja se uvlači svinjama u njušku, kako nebi rili; 2. usta, usne; dobiti po
    brnjica kuka, hvataljka za nos kod svinja ili goveda
    brnjica metalna kopča koja se trajno postvlja na vrh svinjske njuške
    bro v. bri
    brobinjak mrav, bubica
    brobinjak (brabinjak) mrav
    brobinjalo mravinjak
    broć vrsta trave, sa korenom se farbala vuna u crvenu boju
    broć biljka kupina
    brodidba brodarina, naknada brodaru za prijevoz
    broditi razmišljati, razmatrati
    broditi se ploviti, prelaziti
    brodonožice strmoglavo, naglavačke pasti
    brojen'je nabrajanje
    brojiti se ubrajati se, smatrati se
    brojke brojevi
    brokva ekser.
    brokvica čivija, esker
    bronza zvono za krupnu stoku
    bronza zvono za krupnu stoku
    bronzin emajlirani lonac s povrazom i poklopcem
    bronzin veći emajlirani lonac s povrazom i poklopcem, koristi se obično za mlijeko
    bronzin posuda sa povrazom i poklopcem.
    brošljav riđ
    bròta veća grupa ljudi, gomila
    bršiv star, trošan
    brsna (grana) mladica, mlada (grana)
    brsni granat, lisnat, gust
    brsno mirišljavo prolećno cveće i rascvetalo drveće
    brstan bršljan
    brštan bršljan
    brštan bršljan
    brštan bršljan
    brstina odsječena i obršćena grana drveta
    brstina ośečene i obršćene grančice drveća
    brstina grančina.
    brstiti brzo pričati (fig); jesti mlade grančice (stoka).
    bruca 1. stidna dlaka; 2. kada se nešto precizno uradi, pa se kaže: „Ispalo
    Brucala maljava žena
    brucati dobiti stidne dlačice u početku puberteta
    brucka dlaka – obicno se misli na stidnu dlaku
    brucke, brućke stidne dlačice
    brudan budan
    brudit(i) ( U jedan vakat vidim da se brudim…)
    buditi se, vraćati se iz nesvjesnog stanja, osvijestiti se
    bruh kila
    brumno hrabro
    brunda crembalum, drombulja. Od njemačkog: Brummeisen
    brundav (glas) međedasto debeo, krupan
    brušket žrijeb, izvlačenje nejednakih štapića kao dokaza šta se dobija u podjeli imovine
    bruštulin naprava za prženje kafe.
    brvčica mostić
    brvenje brvna, grede; deblje daske
    brzar kožna kesa za nošenje mrsa. Napravljen je od mješine.
    brzar (Krkali skorupa i ovnujskije bedrica ćesa
    iz brzara
    od bravlje
    i toraba…)
    kože u koju se stavljaju sir i skorup za brašnjenik, mješinica
    bržek valjda, vjerojatno, radije
    bržek valjda, vjerojatno, radije
    brzina proliv
    bržit(i) hitati, žuriti
    brzojav telegram
    bubat(i) glasno pričati
    bubina uopšteni naziv za pečurke.
    bubnik bubnjar
    bubnut blesav, luckast, dirnut, opičen; bubnuti; reći glupost, lupetati
    bubnuti pasti, udariti se
    bubnuti kazati glupost; udariti.
    bubrežak (A onda ga Bog smete pa čučnu brdašce
    na jedan bubrežak zemljani.)
    bubuleja krupan simpatičan čovek, snažna dobričina i pomalo mangup
    bubulj obilat kamen koji se može baciti iz jedne ruke
    bucati cijepati
    bućkati naglo ulaziti, mešati, udarati po površini vode i skakati u vodu; bućka-na
    bućkuriš 1. nazovi jelo, skuvano od svega i svačega, loše skuvano, bez naroč
    bućme ukrasni gajtan na muškim suknenim i čohanim odelima
    bucovne mlade i dobro ugojene krmače, koje će uskoro tražiti nerasta. Iskusno oko svinjara to u
    bučumiš pogrdan izraz za neurednu, unakarađenu žensku osobu
    bučur muško poselo, terevenka ili veselje u kućerku, šumi ili vinogradu uz
    bud da ako, kad
    bud da, budi da iako, makar, premda
    buda drvara
    Buda kiosk
    budak jaka motika, pijuk alatka za kopanje tvrde i kamenite zemlje. Posto
    budak kramp
    budak kramp, budak
    budaletina velika budala
    budelar novcanik
    buđelar novčanik, barka, šlajpik
    buđelar novčanik
    buđelar
    buđelar novčanik
    buđelar novčanik.
    buđelar (iz lat.) kesa, novčarka, lisnica
    budeva (dual) budemo
    budi i makar i
    budoar (franc.) maleni ženski salon
    budža veoma važna reč u Sremu i ima višestruko značenje: 1. drvena glat
    budža batina izdeljana od mladog stabla; muški polni organ; visoko rangiran na društvenoj les
    budža rupa.
    budžak 1. ugao sobe; 2. zapušteno mesto; babin budžak; strana sveta, obič
    budžak ćošak, ugao, kut
    budžak granični, ugaoni prostor između površina
    budžak ugao, kut
    budžak ugao, ćošak
    budžak zabačeni dio prostorije.
    budžak (tur.) ugao, kut, zakutak
    budžaklija čovek koji se bavi sitnim advokatskim poslovima; "drveni" advokat
    budzašta badava
    budze usne, obrazi i usne
    budžovan visoko rangiran na društvenoj lestvici
    Budžula usna
    Bugar baštovan
    bugar-kabanica čobanska kabanica
    Bugarski rat Drugi balkanski rat 1913. godine
    buger 1. dvojka, dva, cvanja; nekad bila nedovoljna đačka ocena, kao dan
    buger prljavština iz nosa, a i jedinica – loša ocena iz nekog predmeta u školi
    bugija prašina, oblak prašine
    buiti ubiti
    Buje stariji naziv otoka Čiova kod Trogira
    bujer bogataš
    buka bukva
    bukadar mnogo
    bukagije robijaški okovi
    bukagije okovi za noge
    bukagije okovi za noge, negve
    bukagije okovi
    bukara prolećni paganski običaj, kao tobož teranje zmija, štetočina i bolesti od ku
    bukara sud za piće, krčag, pehar, vrč
    bukarit(i) se tražiti vepra za oplodnju
    bukati bučati
    buklija pljosnat drveni sud za vino, ali češće rakiju. Kada se poziva na svadbu okiti se cve
    buklija svadbarska svečanost, nedelju dana pre svadbe, kada se pozivaju gosti
    buklijaši svadbeni pozivari
    bukoličko pastirsko–planinsko
    buks šimšir, vrsta grmolike biljke
    Buksa vrsta novčanika
    buktiti goreti velikim plamenom
    bukvica vojnička knjižica, od reči „bukva“; slovo (na ruskom), ili „bukvar“, što zna
    bukvica vojna legitimacija
    bula muslimanska žena
    bula muslimanka žena
    bula (tur.) muslimanska žena
    bula (tur.) muslimanska žena u dimijama i feredži
    bula (tur.) žena
    bulazniti pričati gluposti i nekontrolisano lajati, obično kad se više popije
    bulbul slavuj
    bulbul slavuj
    bulbul slavuj
    bulentin "neka ribarska sprava" (Akad. rj.)
    bulentina (I ne samo što je dao Pivljanimapečat,
    odobrenje
    carska
    s carskim
    dozvola bulentinom no je pri-ložio i veliko blago.)
    buletati hvatati ribu uz pomoć bulentina (v.)
    bulikan vulkan
    Bulja krevetnina
    buljina vrsta sove
    buljubaša, buljukbaša zapovijednik buljuka, odnosno vojne grupe
    buljuč, buljučak malo stado
    buljugbaša, buljubaša četovođa, zapovednik pešadijske čete u nekadasnjoj turskoj vojsci, kapetan, zapoved
    buljuk četa vojnika, oko 100 ljudi ; buljukbaša; zapovednik u rangu kapetana
    buljuk 1. četa pešaka ili eskadron konjanika u nekadašnjoj turskoj vojsci; 2. velika gomila, m
    buljuk grupa , četa
    buljuk odred
    buljuk četa, odred vojske; mnoštvo, gomila, grupa
    buljuk mnoštvo
    buljuk manje stado.
    buljuk (tur.) četa, odred; gomila, hrpa, čopor
    bulka korovska biljka, sa karakterističnim crvenim cvetom
    buložinas(t) trapava, nezgrapna, spora, nesnalažljiva osoba
    bulumenta skupljevina, društvo sumnjivih namjera
    bulumenta gužva, gomila, metež
    bumaška isprava, dokument, potvrda
    bumbačina, pamučno platno. Od talijanskog: bambagina
    bumbak pamuk
    bumbar sirište ili debelo crijevo punjeno prokuvanim kukuruznim brašnom i slaninom a potom i
    bumbat mrtav i naduven
    bumbat mrtav
    bumbato mrtvo
    bumbul vidi BULBUL
    buna revolucija u Mađarskoj 1848. (Bačka) ili Ticanova buna 1807. (Srem
    Bunaparta Napoleon I Bonaparta, francuski car, vojskovođa
    buncek donji dio praseće šunke u dimu sušene
    bundaš kaput postavljen krznom
    Bunić, Pierko v. Pierko Bunić
    bunjak smetlište, kućni otpad
    bunjak mjesto zatrpano smećem.
    bunjište deo guvna, mesto gde se odlaže stajnjak
    bunjište đubrište
    buntanje mučnina ispred povraćanja
    buntanje mučnina pred povraćanje
    buntat(i) mučiti
    bupat(i) (u prsa) udarati
    bura mehurić; lako uvredljiva osoba
    burazer brat.
    burđekat(i) podsticati, nagovarati
    burdelnik oskvrnitelj
    burđija burgija za drvo. Okreće se rukom.
    burek
    Burger (purger) građanin
    burgijaš osoba znatiželjna, inteligentna i uporna koja želi uvek nešto više da sazna; burgijati; tra
    Burgimajstor pretcednik opštine
    buridžak slab mlaz vode iz česme, slabašan izvor
    burilo spljošteno bure za vodu
    burilo drveno pljosnato bure za vodu
    burilo burence, bačvica
    burilo drvena posuda za vodu. Nosi se na leđima. Zapremina mu je oko 30 litara.
    bùrilo pljosnato burence za vodu
    buriti se protestovati
    Buriti se protestvovati
    burka bura, uzburkanost (mora)
    burkati činiti nemirnim, uzbuđivati
    burkeš ženski kratki kaput
    burla čir; oteklina
    burlav čirav
    burmut sitan duvan i dr. za ušmrkivanje
    buroća u jeku polodnosti, najpunije bujanja prirode
    buroća, buroćetna (godina) (Nijesmo još počinjali da kosimo, bijaše buroća, godi-na ponijela u s
    buroćetno kišovito i rascvjetano vrijeme
    buroćetno plodno i kišovito
    burolikat(i) galamiti, vikati, derati se iz sveg glasa
    bursak đak bogoslovije
    burundžuk tkanina
    Burundžuk teško svileno platno za košulje
    buruntija pismo
    buruntija naredba, zapovijest, pismo
    bururet vrtoglavica, nesvijest, poremećaj, pometnja
    bus grm
    bus (tal.) šimšir
    busa grumen zemlje veličine lopte ili pesnice
    buša rupa
    bušac nesit (pelikan)
    bušati se rasti u bus, rasti u struk
    busija zaseda, sačekuša; može: hajdučka, vojnička, žandarska, kao i momač
    busija zaseda
    busija zaseda, zaklon
    busija zaklon
    bušit(i) iznenada upanuti u kuću, banuti
    bùšit(i) (Zbori da je ostala brez popa ako no
    upadnuti, banuti iznenada, neočekivano se pojaviti
    bušiti iznenada ući, neočekivano se pojaviti
    bušiti iznenada doći.
    buslomanski muslimanski, islamski
    bustić ženski grudnjak
    bustić ženski grudnjak
    busulo kompas, busola
    butiga prodavnica, trgovina
    butum sve
    butum cio, sav
    butum čitav, sav, sve skupa, redom
    butun(butum) sav, ceo, celokupan: zajedno, skupa
    buturnica (rum.) zatvor, tamnica
    buva, buvać insekt, najmanja „domaća životinja“ ; 1. lažna vest, vic; 2. čest nadimak u Sremu; Izraz
    buvara zatvor
    buvara zatvor; aps.
    buzdoganj buzdovan
    buzdovan vrsta starinskog oružja, topuz; fig. glupak
    buzdovan karakterna osobina za "teškog" čoveka
    Buzerant homoseksualac
    C
    C
    C
    C
    c
    C
    Ć
    Ć
    Ć
    Ć
    Ć
    ć
    Ć
    Č
    Č
    Č
    Č
    Č
    č
    Č
    ča što, nešto, zašto; ča godi; što god, bilo što
    ča skraćeni oblik od - čika
    ća (od ćah) htedoh, hteo sam
    ca(j)ger kazaljka, pokazivač vremena (nemački)
    ćaba sveta mesta: Meka i Medina
    Ćaba sveto mjesto; hodočašne do ćabe
    ćaba muslimansko svetilište u Meki, u Arabiji, kuda muslimani odlaze u hodo
    ćaba najveće islamsko svetište u Meki
    čabar 1. manja drvena posuda (oko 10; 20 kg.)slična buretu ali otvorena sa gornje strane u k
    čabar zemljana okrugla posuda u kojoj se drži maslo
    čabar posudasa poklopcem za mast
    čabar drveni sud za vodu
    ćablast bleskast
    čabrnjak motka
    Ćaća otac
    Čačika magarac
    Čačkav nervozan
    čačkav, čačkalo nervozan; čačkati; 1. nervirati, provocirati; 2. vršiti abortus na primitivan na
    čačke bezvrijedne stvari, tričarije, igrarije dječje
    Ca-cu nevazan prazan razgovor
    ća-ću obavljati nevažan i prazan razgovor
    cacurka 1. vrsta bundeve, 2. oniska, simpatična ženska osoba
    čađavica vrsta puške. Vidi: sajavica
    čadenje zadimljivanje
    čado čedo, dijete
    čador šator
    čador šator
    čador šator
    čador šator
    čador šator
    čador šator
    čadorje vojni logor
    caetera et graeca (lat.) ostalo i grčki
    caeterum (lat.) uostalom
    ćafir (tur.) nevjernik, nemusliman
    cafla neka vrsta čaja, ima narkotično dejstvo, jer kuvana makovina kada
    ćaflaisan nije kako treba, pa se kaže: „Taj ćaflaisani k`o da je udaren mokrom č
    čafran šafran
    caftele vrsta jabuka
    caftiti cvjetati
    caftjeti cvjetati
    cafuta kao vlačuga, u pogrdnom značenju: bludnica
    čagalj zamrznuta, neravna površina zemljanih puteva opasna za kretanje l
    čagalj vrsta vuka
    čagalj šakal
    cagar kazalo. Od njemačkog: Zeuger
    ćage 1. hartija, papir; 2. zvanična dokumenta, sudsko rešenje
    ćage hartija; pismo; potvrda
    čagljikati škakljati, golicati
    čaglov zadnja prečaga na kolskim lotrama
    čagrće kamenjar, korov
    čagrije kožne korice za nož
    cagrije korice sablje ili noža
    Čair livada
    čair polje, livada
    čair livada, polje
    čair nepokošena trava.
    čair ograđena livada, pašnjak
    čair, čaira livada, pašnjak
    čaj tanka magla, izmaglica
    cajg vrsta cenjene pamučne tkanine; cajgan; koji je od cajga; cajgan čakšire; pantalone od
    Cajg vrsta pamučne tkanine
    Cajgan koji je od cajga
    cajka 1. opšte ime za poželjnu devojku, danas se kaže „sexy“ ; 2. duga bezobrazna i lajava p
    čajka svilena marama za povezivanje glave
    ćajko otac
    cajzlin (njem.) čižak
    cajzlin (njem.) ptica češljugar
    caka izmišljotina, majstorija, poenta, potez, trik; cakum-pakum; bez greške; ucakliti; 1. uglan
    čakalica naprava koja se stavlja oko vrata životinja da bi se znalo gdje su.
    Čakanac čekić
    čakanac, čakanjac čekić, dvostrano zakošen, za otkivanje kose, srpa, motike i ostalih poljoprivrednih alatk
    čakarast čovek koji ima različite boje očiju, kao i domaće životinje.
    čakarasto šarenih očiju
    cakati raditi, udarati, pokretati; Evo nekoliko izraza: 1. caka loptu-šutira lop
    Cakati sutirati
    ćakati ćerati goveda
    ćakati goniti volovsku zapregu uzvikom "ća".
    cakćet(i) sjati, blistati, cvjetati
    čakićanje odjeci konjskog topota
    caklen staklen
    cakliti sjajiti.
    čaklja dugačka drvena motka na kojoj je sa jedne strane učvršćena gvozd
    caklo staklo
    caklo staklo.
    čaklov ispust na golubarniku za ulazak i izlazak
    čakma zid od letvica ispunjen sitnim kamenjem a potom omalterisan.
    čakmak ognjilo, ocilj
    čakmak vidi: ognjilo.
    čakmak kresivo, ognjilo
    ćaknut mentalno nestabilan
    ćaknut glup, sumanut, šašav
    ćaknut, ćušnut blesav, udaren
    čakoli nešto
    caksija saksija
    cakšire pantalone
    čakšire muške gaće, pantalone
    čakšire
    čakšire pantalone
    čakšire, čakčire dugačke pantalone, nekad se šile od štruksa, cajga i somota
    čaktar zvono na ovnu predvodniku
    čaktar vidi: čakalica.
    čaktara zvono za ovce
    Cakum-pakum sve skupa
    čalabrcnut(i) založiti, prezalogajiti
    čalak, čal'k sluga sakat u jednu ruku
    čalankuras(t) (Vljerujem da su ga grđe ždrale
    gologuz
    zle o
    čalaran (mađ.) varav, lažan; lukav, himben
    čalarbina himba; čalaren; himben; čalarnost; himbenost
    čalaren himben, varljiv
    čalaren varljiv, himben, lukav
    čalaren himben, prevaran, lažan. Od madžarskog: csalárd
    čalarnost (mađ.) varljivost; prijevara, lukavština
    ćalav budala
    calembour (franc.) igra riječima, kalambur
    čalgadži-bašija starešina u sviračkoj družini,
    čalgija, čalgidžija svirač
    calkelner kelner koji naplaćuje račun od gostiju
    čalma zavoj povezan oko glave, asocijacija na tradicionalnu tursku kapu
    Čalma platno omotano oko fesa
    čalma komad platna koji muslimani obavijaju oko kape, saruk
    čalma planto omotano oko fesa ili koje druge kape
    čalma turban, saruk, platneni ovoj oko glave
    čalma vrsta šala.
    čalma (tur.) platneni ovoj oko fesa kod muslimana; turban
    ćalov budalina, luda
    čalun (tal. celone) prostirka
    čam "neka ljuta muha" (Akad. rj.)
    čam bor, jela, smrča
    Ćama neka vrsta aterija od koje se pravilo žensko odelo
    camatato deaurato vrsta starinskog sukna
    čamit(i) dugo čekati gubeći nadu da će čekani doći
    ća'mo (ćasmo) htedosmo, hteli smo
    Camoens v. Milton
    čamotinja staračka ispijenost očiju
    čamovina jelovo drvo, jelovina, drvo četinara
    Čampara dio konjske uzde
    čampara lančić s uzde koji ide konju ispod vilice
    čampara dio konjske uzde koji se konju ubacije u žvale
    čampare vezice, metalni ukrasi koji se zabadaju u đem
    čampare metalni koluti na konjskom đemu
    Campat vrlo star
    campat (Stoja nije bila premlogo campatavrlo z godina.)
    star čovjek, panjat
    Čamprag kopča ispod vrata, medaljon
    camprc nestrpljivost
    canak šira okrugla posuda
    čanak manja drvena posuda sa poklopcem.
    čanak drvena zdela
    čanča (tal. ciancia) šala, besmislica
    čančara kornjača.
    čandija streha
    čandije crep na krovu
    čandije krov
    čandrljat(i), čangrljat(i) zveckati
    čangat(i) (Da ih nijesu razdvojili grebli bi se
    tući,
    i jakati
    Čangir polna bolest
    čangrlin sitni metalni novac male vrijednosti
    canjek krpa
    ćankul priprost čovek
    čano što, ono što
    čano što, štono
    canštoherski (njem.) tanak, mršav kao čačkalica (njem. Zahnstocher)
    canticum canticorum (lat.) pjesma nad pjesmama
    cantio pjesma, popijevka
    cantio (pl. cantiones; lat.) pjesma, popijevka
    Cantio alia. Ad notam Pjesma (popijevka) druga, na notu (prema napjevu)
    Cantio de matrimonio Pjesma (popijevka) o braku
    Cantio de Rakoczio Pjesma (popijevka) o Rákóczyju
    Cantio elegans ad not.[am] Dicsér Lijepa (otmjena) pjesma (popijevka) na notu (prema napjevu) Dicsér (ma
    cantra puno prica
    čantrati zanovetati, prigovarati, stalno zamerati i kritikovati, a nevatati se posla
    čantrati čangrizajući neprestano pričati, gunđati
    capa šapa
    ćapa priprosta osoba
    čapa nenadana i velika nesreća
    Čapa ime Kalčinog lovačkog psa
    capariti začepiti
    Čapaš suv izrovan kolski put
    ćapati uhvatiti brzo.
    Ćapikura žena lakog morala
    ćapikura šklapikura, seksualno preduzmljiva žena, prostitutka
    capiti cvjetati
    Capiti gepiti, drpiti
    ćapiti dokopati
    ćapiti dokopati
    ćapiti uhvatiti.
    ćapiti, ćapati ukrasti, uzeti bez pitanja; ćapisati, ćorisati; uzimati, krasti
    čapkun lola
    čapkun obešenjak, mangup
    čapkun konj sa sitnim i brzim hodom, ravan konj; fig. lola, okačenjak, obešenjak, mangup
    čapkunluk nestašluk
    čapkunluk nestašluk
    čaplaisat(i) (Njoj se činjelo da će Tomo čaplaisati
    navaliti na žensku ä ga zapane…)
    čaplaisati navaliti
    čaponjak papak
    čapor dio grane koji ostaje na stablu koji se koristi kao klin za vješanje
    čapra koža
    čapra koža.
    čapras divan besposličenje
    čapras divan besposličenje
    čaprc–divan bezvezni razgovor, kratak razgovor; pa se kaže: „Idem kod komšinice Mice na kafu i
    Captislava tragikomedija hrv. pisca Junija Palmotića (1606-1657)
    captiti cvjetati
    captjeti cvjetati
    čapur panj od isečenog drveta
    čapurje korenje od stabljike kukuruza - skupljalo se po njivi posle oranja i koristilo za loženje u
    car obično se misli na turskog sultana
    Car turski sultan Mehmed IV. (1648-1687)
    ćar dobitak, korist, zarada
    ćar zarada
    ćar korist, dobit
    ćar trgovina, zarada, dobitak, korist, posao (trgovački)
    ćar korist, vajda
    ćar (tur.) dobitak, korist, zarada
    čara spas, izlaz
    Čarakati prevrtati zar u peci
    ćaran svjež, čist, provjetren, vedar, ozaren
    čarapa
    carapci lagana obuca -heklana ili napravljena od posebnog materijala – coje,
    čarapci važne zimske dodatne čarape
    carda kafana, drumska mehana
    čarda šator, kolibica od platna
    čarda krčma na drumu, gostionica na mađarskoj pusti
    čarda (mađ.) krčma na pusti (v.) u Mađarskoj
    cardak skladište za kukuruz u klipu, a u drugim krajevima može da znaci balkon ... terasa...
    čardak letnjikovac, čardaklija; loza puštena na visoku žicu ili drvenu konstru
    čardak kula, bolja kuća
    čardak drvena zgrada, letnjikovac
    čardak veća prostorija na spratu istočnjačke kuće sa tremom prema ulici; doksat, balkon; lepa
    čardak zgrada drvena ili zidana sa (izbočenim) gornjim spratom
    čardak 1. velika prostorija na spratu istočnjačke kuće sa izbočenim delom prema ulici; 2. lepa,
    čardaklija 1. velika soba na spratu sa dobrim vidikom; 2. vinova loza koja se penje uz stubove i o
    ćardžija onaj koji ide za ćarom, dobitkom,
    čare pomoć
    čare spas, pomoć, izlaz iz teške situacije
    čare pomoć
    care frater (lat.) dragi brate
    Care frater Paule, mamicam laudemus, / dragi
    Cerevisia
    bratecredas,
    Pavle, hvalimo
    liquor estmamicu,
    supremus!
    pivo(lat.)
    je, vjeruj, najbolje piće!
    čarka 1. ruska mera za tečnosti = 0,132 l
    čarka 2. puškaranje između prednjih, istaknutih delova, radi izazivanja i uznemiravanja neprij
    čarkaš vojnik na prednjem položaju, zametač čarke
    čarkati dirati.
    čarlama 1. zavitlavanje, zadirkivanje, šegačenje; 2. brza romska igra
    čarlama u izrazu: udariti kome čarlamu podvaliti (kome)
    čarljeniti se crvenjeti se, postajati crven
    carmen (lat.) pjesma
    carmen in libris Sibyllinis inventum proračanska sibilinska pjesma
    Carmen summa cum devotione dedicatum pjesma
    ingeniosissimo
    s najvećimviro,
    poštovanjem
    Herodoto croatarum
    posvećena(lat.)
    mužu, hrvatskom Herodotu
    čarn crn, taman
    čarni grudanjek posljednja gruda na mrtvačkom lijesu. Riječ ima mračno simboličko zna
    čarnj crnj, crni prišt
    ćarno provjetreno i čisto
    ćarno svježe
    čarno crno
    čaršaf stoljnjak
    caršap pokrivac,
    čaršav stolnjak, trpežnjak; plahta (jorganska, dušečna)
    čaršđija trgovački deo grada, pijaca
    čaršija glavna ulica
    čaršija 1. tržište, pijaca; 2. poslovni, trgovački deo grada; 3. trgovački stalež; fig. javno mnenje
    čaruga 1. siledžija, napasnik; 2. nadimak čuveno hajduka iz gornjeg Srema
    čarv crv
    čâs čast
    čas(t) dio
    ćasa vrsta činije, zdele; berberski sud u kome se pravi sapunica za brijanje
    ćasa vrsta posude sa stopom.
    čaša gnjizda šupljina gnijezda
    Cascine park-šuma blizu Firence
    čašiti piti, pijančiti; Ima grdnja: „Čaša vas vaša bećarska !“
    časlovac crkvena knjiga iz koje se poji i čita
    časnici ovde: počasne ličnosti u svatovima: kum i stari svat
    čast dio
    čast deo
    čast dio.
    často često
    ćat papirić za zavijanje cigareta.
    ćata opštinski pisar
    ćata pisar
    čatal drvena ograda od letava ili vrljika vezanih prućem
    ćatib-efendija pisar
    ćatib-efendija pisar
    ćatib-efendija pisar
    ćatip–efendija pisar
    čatiti čitati molitvu
    Čatkija veliki rubac kojim se žene ogrću
    čatlivanje preteča malterisanja, više kao „lepljenje“ mešavine žutog blata i pleve i nekada su se t
    čatlov sprava za sečenje kukurzne stabljike, bez saginjanja
    Čatlov duge motke koje se poprečno stave na lotre zapreznih kola da bi se na nji stav
    čatlov poprečna greda na kolima
    čatlov i pomoćnica specijalna drvena konstrukcija koja se postavlja na kola da se poveć
    čatma pleter, naboj; kuća od dasaka i brvana
    ćato pisar
    Caton Marko Porcije Katon (234-149 pr. n. e.), rimski državnik, pisac i govornik, poznat po sv
    catrlja zapuštena kuca
    čatrlja mala i neugledna kućica
    čatrnja cistijerna za kišnicu
    čatrnja cistijerna, gustijerna, bistijerna, gušćerina, bunar (za kišnicu)
    čatrnja vidi: bistijerna.
    čauš stražar, dvorski vratar, pandur, starješina nad nekolicinom vojnika, k
    čauš podnarednik u turskoj vojsci; glasnik; svat koji zabavlja i oglašava naredbe svatovima
    čauš (tur.) stari svat, šaljivčina u svatovima
    čavčag posuda za mleko, od izdubljenog drveta
    čavlenica (A koju im je studenu čavlenicubilo
    mogao
    što re
    čavo ekser za potkivanje konja.
    čavrtat(i) kopati, dupsti
    cavtiti cvjetati
    cavtjet cvjetati, cvasti
    cavtjeti cvjetati
    čavuljiti sitničariti, zakerati (mnogo ga be čavuljiš)
    cavunjat(i) bolovati, jedva se držati na nogama, životariti
    čazben uslužan, gostopriman domaćin
    čazben onaj koji voli da ugosti, da časti
    cćaše cvjetaše
    č'čkolj zadorica, osoba koja začikava
    če ako
    ćebab (tur.) ćevap, isjeckano pečeno meso
    ćebap ćevap
    čeber čabar, kaca
    čeber drvena posuda, čabar
    ćebu pro vrata otići praznih ruku
    ćebu pro vrata otići praznih ruku
    čečar neprohodni gustiš
    čečar gusto drveno rastinje, šiblje, žbunje
    cecati sisati
    čečati dugo i uporno čekati
    Čečati dugo i uporno čekati
    čečelit(i), čečeljit(i) (Sticala, šteđela i čečeljila,
    škrtičariti,
    imašecicijati
    mobilja i no
    cecelj presoljeno jelo
    čečeljiti pretjerano čuvati, škrtariti
    čečerava kosa kovrdžava kosa
    čečerava kosa kovdžava kosa
    čečerava kosa kovrdžava
    čečesav kovrdžav
    Cecilija, sveta kršćanska mučenica iz 3. st; zaštitnica glazbe
    cecka sisa, dojka
    cecnuti propasti, promašiti u mraku stepenicu
    Cecnuti propasti; promasiti stepenicu
    ćedaljka posuda za cijeđenje.
    ćediljak muškarac niskog ranga
    ćediljak smrdibuba, često se upotrebljava za osobu bez imalo dopadljivosti
    ćedilo cjedaljka
    ćedilo platno za cijeđenje mlijeka
    ćedilo tkanina za cijeđenje.
    ćef (keif) radost, dobra volja
    ćef, ćeif, ćejf dobra volja, dobro raspoloženje; pa se kaže: “Doš`o mi je ćejf da se i ja ženim !“
    ćefiliti (tur.) jamčiti
    ćefli dobro raspoložen
    ćefnut podnapit, pijan
    ćefnut(i) pasti na pamet, uraditi ono što kome padne na pamet, s dozom inata
    cegaršpica muštikla
    cegelj, cegeljalo svađalica bez razloga, čangrizalo
    ceger pletena torba od pruća
    ceger pletena torba od pruća
    ceger, seger pletena ili platnena vreća za radnju ili pijacu
    čegrs svađa, nezgoda
    čegrs svađa, nesloga
    čegrst svađa
    čegrst mala svađa, prepirka
    Ceh družina, udruženje, društvo
    Čeh, Leh i Meh legendarni praoci Čeha, Poljaka i Rusa
    čehuljica deminutiv od čehulja, čevulja (grožđa)
    čehulka ozobana grančica od grožđa
    ćeif zadovoljstvo
    ćeif (ćef) dobro raspoloženje, dobra volja, radost, veselje, uživanje; prohtev
    ćeif, neiv rasploženje, zadovoljstvo, uživanje
    cej, ceh 1. zanatlijsko udruženje, esnaf; 2. može i račun u kafani
    ceka sitnež, nesoj
    cëka ljudi lošeg soja, sitnež
    čekat(i) kolac i konopac biti osuđen na nabijanje na kolac ili vješenje, sigurna smrt
    čekat(i) na biljezi na megdanu, dvoboju
    ceker pletena manja korpa se drškom, služi obicno za pazar po pijacu ili ducanu
    čeketalo drvena sprava na vodeničnom kamenu koja zvukom daje znak da se kamen okre
    Čekicar vrsta mlina
    čekija britva, džepni nožić
    čekinje 1. svinjske dlake; 2. uopšte oštre dlake
    čekmedže fijoka
    čekmedže ladica
    čekmedže ladica, fioka u tezgi u kojoj se drži novac
    čekmedže fijoka za novac u dućanskoj tezgi, škrabija
    čekmeže, čekmedže, čikmeže 1. sanduk za novac, nakit ili vredne stvari, škrinja; 2. fijoka na ormanu ili kredencu koji
    čekrk sprava za dizanje tereta u visinu namotavanjem užeta na kolo, vitao, motavilo; mašina
    čekrk vitao, bitlo
    čekrk točak, kolo, vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem)
    čekrk-čelenka, čekrkli-čelepka perjanica na kapi koja se okreće na vetru
    čela pčela
    cela (lat.) ćelija
    cela veka ceo život, dugo, ljudski život; kaže se: „Taj, je cela veka bio i ostao zagula !“
    čela za brus to dvoje ne mogu zajedno
    cela, celica (tal. cella) samostanska soba
    čelada kaciga
    čele pčele
    čelebi gospodin
    čelebija gospodin čovek, lepo vaspitan čovek; naročito: hrišćanin gospodskog reda
    čelebija (tur.) gospodin
    čelebija, čelebi gospodin, otmen i dobro vaspitan čovek
    Ćele-kula "Kula od glava", strašan spomenik turskog varvarstva koji su Turci p
    ćeleme nezreo, nedorastao
    čelenka nakit u obliku perjanice, srebrne, rjeđe zlatne, pričvršćen na kalpaku
    ćelepir pljačka, plen; dobit; zarada na lak način
    ćeleš-efendija nazovi gospodin, tobožnji gospodin
    ćelija (grč.) soba
    celiv, celov cjelov, poljubac
    celivati ljubiti
    celivka poljubac
    celjade osoba,
    čeljade 1. čovek, mlađa muška osoba; 2. ako je ugledan čovek ili dobar doma
    čeljade osoba
    čeljađeći ljudski
    čelo uže (pored običnog značenja)
    čelo uže, konop
    čèlo polovina dana
    čèlo period od 12 sati, polovina dana
    čelo glave iznad-naspram glave, čelo nogu; 1. iznad nogu; 2. način spavanja više osoba u krevetu
    čelobašće početak placa, na suprotnoj stani od kuće
    Čeloglave iznad glave
    čelomada gusto posađen kukuruz
    čelonja široko čelo
    celov cjelov, poljubac
    celovan'je cjelov, pozdrav
    čelozob pčelozob, ptica koja jede pčele
    ćemane vrsta violine
    ćemane violina
    ćemane gusle, violina
    ćemane violina
    ćemane (tur.) gusle, violina
    ćemer ženski ukrasni pojas, dio crnogorske narodne nošnje
    ćemer ukrasni pojas, u kome se nosi zlatni i drugi novac kad se ide na put, dio crnogorske na
    ćemer pojas u kome se nosi novac; ženski srebrom ukrašen pojas
    ćemer kožni pojas s pregradama za novac
    čemer otrov
    čemer jad
    ćemer muški kožni pojas u kome se nosi novac, potpaša
    čemer jad
    čemeran otrovan; tužan
    čemeren otrovan
    čemerika jednogodišnja, veoma gorka, otrovna biljka
    čemernost otrovnost; tuga
    čemin jasmin
    čemunja česna djelić glavice bijelog luka
    ćenar svila
    ćenar platno koje ima znak na rubovima
    ćenar svileno platno oivičeno vezom
    ćenar ivica, okrajak
    cendrati zanovijetati plačući
    čengel gvozdena kuka za vešanje i mučenje
    čengele sprava slična čaklji, samo što gvozdeni deo imao dve ili tri velike „udice“ sa kojima se „
    čengele gvozdena kuka pričvršćena za zid na koju su Turci nabijali živa čovjeka da tu vise
    čengele kasapska kuka
    Čengele trokaka gvozdena kuka za vađenje kante iz bunara
    čengenegurbati Cigani
    čengija igračica
    čengija igračica
    čengija (tur.) harfa
    ćenifa nužnik, zahod, WC
    ceniti se pogoditi se
    ceniti se pogoditi se
    ceniti se pogoditi se
    ćeno pas.
    cent (lat.) stara mjera za masu, oko 50 kg
    ćentalambas dainckinja vrsta starinskog pištolja
    čentaur kentaur
    Cenzar posrednik pri kupoprodaji
    cepac nosač za zavese napravljen od tankog, dugačkog, punog drvete ( bez
    cepača plava domaća šljiva, koja se lako cepa; polovi i odlična je za slatko jelo knedle sa šljiva
    Cepača plava sljiva
    ćepanak prednji deo dućana koji se podiže i služi kao vrata na dućanu
    čepat(i) ići, hodati
    čepati (prez. čepljem) gaziti
    čepati (prez. čepljem) hodati, gaziti
    ćepek-sen neveljalac, hulja
    ćepenak dvodelna vratanca od dućana, kada se rasklope na njima može da se sedi ili izlaže rob
    ćepenak kapak koji služi umesto tezge
    ćepenak kapak sa dućanskog prozora, na kojem se, preko dana, ispred dućana sedi i radi
    ćepenak vratašca od dućana kojima se gornje krilo diže, a donje spušta i podbo
    čeperak pedalj
    čepka grančica koja se koristi za sadnju
    čeplijez jednogodišnja dugolisnata biljka
    čeplijez jednogodišnja biljka dugih listva (Asphodelus albus’)
    čepljes mediteransko drvo kvrgavih grana
    čeprem iako, premda
    čeprem premda, iako
    čepris čempres
    čeprkati raduckati.
    čeprlj čaporak, ostatak donjeg dijela grane u stablu koji služi za vješanje, šiljak
    čeprlj u nos uvreda
    čeprlj u nos provokacija, uvreda
    čeprljati prškati; kopkati.
    čeprljuš zort, prisila, pritisak
    čer jučer
    čera boja lica
    čera boja lica
    čera boja lica.
    ćeralica zmija
    ćeralica zmija
    ćeralica zmija
    ćeramida vrsta krovnog crepa
    ćerana ciganska radionica ćeramida i cigala
    Čerbar Kerber, troglavi pas iz grčke mitologije koji čuva ulaz u podzemni svijet
    Cerber troglavi pas iz grčke mitologije koji stražari na ulazu u podzemni svijet Had
    cerberuš Kerber (Cerber), u grč. mitologiji troglavi pas koji čuva ulaz u podzemni svijet
    ćerćelija košulja od izvezena platna
    čerčivo drveni ram za prozorski otvor, na koji je stavljena hartija
    ćerćivo (tur.) prozorski okvir
    čereg nekontrolisano otkinut poveći komad od pečenog praseta ili jagnjeta, a to
    cerek polovina svinje, teleta .... rascerecio ga – saseko ga na pola,
    čerek dio
    čerek dio, četvrtina
    čerek četvrtina, četvrti dio lubine, zaklanog i odrtog brava; vremenski znač
    čerek četvrt
    čerek četvrtina
    čerek četvrt
    čerek (čejrek) jedna četvrtina, četvrt; čejrek
    ćeremejle (tur.) ugodi mi
    Cerera starorimska boginja zemljoradnje (grč. Demetra)
    ćeres(a)lo naziv za sve vrste sprava u domaćinstvu koji svojim izgledom i ispravnoš
    Čerešnja trešnja
    ćeresta (Bojali su se da će ženskinje i muška
    sastav
    mladež pre
    cerez zbog toga,
    čerez zbog
    Čerez zbog toga
    čerez zbog
    čerez (ruski) 1. pored, uz; 2. zbog, zato
    čerga pokretni romski logor; čergari; romi bez kuće, stalno u pokretu, a ima i ku
    čerga 1. ciganski šator; 2. krupno tkana ponjava
    čergar nomad
    čergaš ciganin koji živi u šatoru (čergi)
    čergas ciganin koji živi u šatoru (čergi)
    ceribaša ciganski glavar ili starešina; zapovednik odreda neredovne turske vojske
    ceribaša ciganski starješina
    čerijen ognjište
    Čerkasi Čerkezi, narod sa srednjeg i sjeverozapadnog Kavkaza
    Čerkeskinja žena iz Čerkezije, republike u okviru Ruske Federacije
    Čerkez prosireni rukav na kosulji blizu sake
    Čermak, Jaroslav (1831-1878) češki slikar, putovao našim krajevima i ostavio više genr-scena iz života stanovništva t
    Cernica mjesto u Hercegovini
    černiložderec, čovjek koji živi od toga, što je svojim pisanjem zaslužio; u pogrdnom smislu:
    cerot obloga za oboljelo mjesto na tijelu
    cerovi klis daske od cera kojima se pokrivju kuće
    čerpić preteča cigle, ručno sačinjen, u kalupima od mešavine žutog blata i pleve. Ku
    ćerpič nepečena cigla
    cerupati raskomadati ili cupati perje sa živine,
    čeružina bezvrijedna stara krpa.
    červ crv
    červič (dem.) crvić
    červojedina vutla, šupljikava crvotočina
    čes kob, sudbina
    čes kroz
    čes sudbina
    čes sudbina, sreća
    čes, čest kob, sudbina
    čes, čest sreća
    čes, čez kroz; preko; za
    ćesa kesa
    ćesa kesa.
    česa čega; s česa; zbog čega
    cešagija metalna sprava slicna cešlju za timarenje stoke, ili za cešljanje vune za predu
    češagija alatka za čišćenje, odnosno češanje konja i krava kad se vrate iz polja
    češagija alatka za održavanje dlake i grive konja, krava...
    češagija naprava za timarenje stoke
    česan bijeli luk
    česan bijeli luk
    česan bijeli luk
    Cesar austrijski car Leopold I. Habsburg (1657-1705)
    ćesar car, imperator
    ćesar car
    ćesar car
    česar car
    Česar Gaj Julije Cezar (100-44 pr. n. e.), glasoviti rimski vojskovođa i državnik
    cesar, ćesar car, obično austrijski, vladar uopšte
    Cesargrad tvrđava na lijevoj obali Sutle kraj Klanjca; nekoć vlasništvo grofova Celjskih, danas ruš
    česarica carica
    česati češljati
    ćeser (keser) vrsta čekića, tesla, tesarska sekira
    češljika drvo od kojeg se pravi "živa vatra"
    česmen čestit
    česni čestit, častan
    česnica posni kolač koji se sprema oko Božića od kora, meda, oraja, suvog grož
    česnica božićna pogača
    česnica božićna pogača
    česnica božićni hljeb.
    česnica pogača koja se mesi na Božić
    češnjovka kobasica u kojoj ima mnogo češnjaka, bijela luka
    čest sudbina
    čestit sretan
    čestokrat često puta
    česvina crnika, vrsta zimzelenog stabla sličnog hrastu koje raste na Sredozemlju
    ćéta bijeli biljeg na konjskom čelu
    ćéta biljeg bijele boje na čelu konja, zato se zove ćetalj
    ćetalj konj slabijeg kvaliteta, raga.
    četernja cisterna. Od madžarskog: csatorna
    četertavec đavo koji se pojavljuje o kvatrima, tj. o četvrtgodišnjem postu
    četeti čitati
    četi tkati
    četi! čitaj!
    četiti čitati
    četni ćata stariji vojnik koji piše „dnevnu zapovest“ , muva se po kancelarijama
    četrun limun, citron
    četvartinaste četrnaest
    ćevap
    čevčeg deminutiv od čevčežac (berberis vulgaris)
    čevetat(i) svadljivo brbljati, lupetati
    ćevkalica zakeralo, cepidlaka
    cevke (motati) sukati pređu na cevi od trske ili zove
    ćevlija malo pripit, "dobre volje"
    čevra vrsta marame
    čevrma ženska marama
    čevrma srebrnim nitima izvezena četverougaona marama, vjenčani dar
    ćevšiš stariji krupan čovjek
    ćevšiš dobrodržeći starac
    čez kroz, preko
    čez kroz; za
    ćezap azotna kiselina, mokraća
    čeze paradna, svečana zaprega na dva točka
    čeze kroz
    čezije, čeze kola sa dva točka
    čezije, čeze kola sa dva točka
    chanson (franc.) pjesma
    chanson triste (franc.) tužna pjesma
    Chanteclair (Chantecler) kazališni komad u stihovima franc. pisca Edmonda Rostanda (1868
    Chavrak i Bresztyenszky prvi je bio madžaron, a drugi vođa protukhuenovske opozicije. Ovdj
    či ako
    ćibav mestimično bez perja, kada se živina u proleće mitari
    čibe marš ( komanda za kera )
    Cibok prepečeni, dugostajući hljeb
    cibok dvopek, biskvit
    ćibre šibice
    ćibrit šibica
    čibuče mali čibuk
    cibuk lula,
    čibuk
    čibuk cev od lule za pušenje, kamiš
    čibuk muštikla
    čibuk cijev lule, lula
    ćibuk kamiš
    čibuk muštikla
    cibzar, cimbzar rajferšlus
    cic tanji pamučni materijal korišćen za šivenje letnje garderobe suknji,
    cic uzvik kozi
    Cic pamučna tkanina
    cić radi
    cić zbog, radi
    cić (cića) zbog; radi
    cić i cića zbog, radi
    cić, cića zbog, radi
    cić, cića, ciće, cijeć zbog, radi
    cić, cjeć zbog, radi
    cić, cjeć zbog, radi
    cica 1. krznena jagnjeća kragna na kaputu; 2. zgodna i privlačna devojka
    Cica krznena kragna na kaputu
    cica čutura.
    cïca vojnička posuda za vodu
    ciča zima veoma hladno vreme, obično oko Božića kada se svi okupimo oko furune i pokušavam
    čičak (Pa ga, kao bajagi, kolje za čičak odnajdonji
    zadnje zglob
    noge.)na konjskoj nozi do kopita?
    čiček-anterija gornja odeća izvezena zlatom
    čiček-anterija spavaćica
    ćićer potpuno, sve
    ćićer skroz
    ćićer potpuno, sve
    cici komanda za pozivanje mačaka
    cicija škrtica
    cicijašiti biti cicija, tvrdičiti, škrtariti
    cicikur muškarac izrazito malog rasta
    ćićikur vrsta veoma male ptice
    čičindar čičimak, vrsta južnog voća
    ciculj neveliki izrastao kamen iz zemlje
    cicvara prosto domaće jelo od brašna i masti, dobro je ako se ima sira pa se pomeša
    cicvara vrsta jela
    cicvara jelo od kajmaka i kukuruznog brašna.
    čifčija zemljoradnik, težak
    čiflak (čifluk, čitluk) salaš, poljsko imanje sa štalama
    cifrasto kitnjasto; cifrati se; lickati se, doterivati se
    Cifrati se lickati se
    čift par, dva komada
    čiftati se ritati se
    čifut pretjerana škrtica
    Čifut Jevrejin
    Čifuti (Čivuti) Jevreji (pogrdan naziv)
    cigančica 1. mlađa romkinja; 2. vrsta okretog narodnog plesa, sa dva i više parova
    Cigančici susnezica
    cigančići sitna ledena kiša
    cigančići, cigani 1. romi, deca romske nacionalnosti; 2. vrsta susnežice, čuje se šušt
    ciganit(i) neozbiljno se ponašati
    ciganiti nestašno se ponašati
    ciganiti biti nemiran.
    Cigansko perje gologuz
    Cigaretla cigareta
    cigarija muštikla, cigaršpic, cigarluk
    cigaršpica muštikla
    cigaršpik, cigaršpić muštikla; cigaretla, cigar; cigareta
    cigli jedini
    cignal signal
    cignalizacija signalizacija
    cigovan naboran, nabran
    cigura vrsta bele kafe
    cigurno sigurno
    ciguz mršav i sitnoguz čovjek
    ciguz (A njezin Tomo bijaše ciguz od romač
    tankoguz, mršavko
    ćija vrsta peciva okruglog oblika, sa sirom
    čija, ćeja glavni na bačiji
    ćij'c deo kantara, u obliku đuleta
    cijeć - zbog, radi
    cijeć, cijeća zbog, radi
    cijeć, cjeća zbog, radi
    cijelac neugaženi snijeg.
    cijeli sir punomasni sir
    cijeli sir punomasni sir
    cijeniti misliti, držati, smatrati
    cijeponja visok i nesmajan čovjek
    cijeponja snažan, visok i nesmajan muškarac
    cik početak zore; vrh glave, čelo
    čik mejdane (tur.) hajde u borbu, izlazi
    čik, čiklić opušak od cigarete
    cika (Mlatnu ga jedan ustaša toljačke puškom te mu nestade cika.); glas, jauk
    čika stric, stariji muškarac
    Ćikago Čikago
    ćikara porculanska šolja
    ćikara porculanska šolja za kavu
    ćikara veća porculanska čaša za bijelu kafu.
    ćikarica šoljica za kafu
    čikati 1. bosti rogovima ili glavom; 2. zadirkivati, nervirati
    čikati udarati glavom
    Čikati bosti glavom i rogovima
    Cikbrija gologuz
    čikićar višenamenska sprava, uglavnom na električni pogon, sa osnovnim funkcijama za krun
    Čiklic opusak
    ciklop kiklop
    čikmeže ladica
    čikmeže, čekmeže fioka u stolu za držanje pribora za jelo
    Čikmezhe ladica, fijoka
    cikne kisi, može vino ili jelo kad počne da se kvari-kiseli; ciknulo-prokislo, uskislo jelo
    cîknuti naprsnuti diskretno
    čiknuti udariti glavu ili udariti glavom
    čikobernica pepeljara
    čikolada čokolada
    cikopernica pepeljara
    čikoš 1. pastir koji čuva konje na ispaši; 2. postoji i prezime Čikoš u Batajnici
    čikoš čuvar konja, konjušar
    cikotić podgorički nestašni momak, vragolan, simpatični prepredenjak, alčak
    čikov vrsta barske ribe, dugačka, slična jegulji
    Čikov vrsta ribe
    cikvanje igra prstima na zbrajanje
    cikvanje igra prstima na zbrajanje
    cikvat(i) se brzo igrati prstima na zbrajanje od jedan do deset, uz pružanje adekvatnog broja prstiju
    cil cilj
    Čilager čika
    čilaš beli konj, može da ima i sive pege
    čilaš beo konj
    čilaš konj sive dlake, pegav, šaren konj
    čilaš, čile konj sivobele dlake, belac
    Čile starkelja
    čileg stara dečija igra
    ćiler sobičak, kućerak
    ćiler vrsta ostave.
    ćiler soba za ostavu (gde se čuva hrana); sobica, vajat
    ćiler (kiler) soba za ostavu, špajz
    čili (o) (a) okretni, spretni; izčiliti; odjednom se stvoriti
    ćilibar žuta i prozirna fosilna smola, jantar
    ćilim sag, tepih, prostirač
    ćilim zastirač, šarenica, za podove i zidove, sag, tepih
    Ćilit brava
    cilo vino nerazvodnjeno vino
    čim ako, dok (pored običnog značenja)
    čim ako, dok (pored običnog značenja)
    čim budući da; kad
    čim tek, tek što; budući da
    cima (tal.) vršak užeta
    cimbaloto vrsta tkanine
    čimberus davno
    čimberus zeman daleka prošlost
    čimberus zeman (Školovani ljudi vele da su
    otkad
    Konavljani
    se pamti, predavno
    cimenta plehani sud za piće
    cimer sobni postanar, od „zimer”- soba (na nemačkom)
    Cimer krupan paradajz odozgo da kupac misli da je sav paradajz taki
    cimerman drvodeljac, majstor za drvenu građu stambenih i ostalih objekata
    čimi/čini čari, znamenje
    cimirot moralna sitnež, ljudski jad
    cimitorija (Ono cimitorije osta da drgoli naparohija,
    guvnu.) okrug, narod s jednog administrativnog područja
    cimokur visoka, mršava osoba
    cimonja snažan, visok i vitak muškarac
    cimtorijum ograđen prostor oko crkve, koji služi ujedno kao groblje. Od latinskog: coemeterium
    cin kalaj
    Cin kalaj
    cina cijena
    cina cijena, vrijednost
    cinam drvo cimetovac
    Činaro Cinar, ili Kinira; v. Mira
    cinbr neka vrst glazbila
    cindula Chelidonium majus, vrsta cvijeta
    činenje bojenje, farbanje
    činenje djelo
    cingara zvonce za stoku.
    cinguljat(i) sporo se kretati s nijansom podrugljivosti
    cinguljat(i) (Te mi tako cingulja, cingulja, cingulja…)
    polako se voziti
    činilka boja za farbanje pređe
    činit(i) se mukaet primjećivati, angažovati se
    činitelj krznar, kožar
    ciniti cijeniti, misliti
    činiti činiti, raditi; nagovarati, primoravati; činiti rat komu; ratovati protiv koga;
    činiti narediti (pored običnog značenja)
    činiti zapovjediti
    činiti targe trgovati
    činiti žežin postiti
    činjen'je posao, djelo, čin
    činjet(i) mjesto ustupiti
    cinkati zvoniti
    cinkronizacija sinhronizacija
    cinkuš golgotsko zvonce, koje zvoni kad nekoga vode na stratište ili na groblje
    Cinkuš maleno zvono
    ćinterac sitni poklon
    ćinterac sitni poklon
    Cintija konvencionalno žensko ime u starijoj poeziji (inače pridjevak boginje Artemide, prema
    cintor (prema tal. cimitero) prostor oko crkve, crkveno dvorište; groblje
    činž vrsta daće, poreza, najamskog novca. Od njemačkog: Zins
    cioda igla da debljom glavom na jednom kraju, pribadaca,
    čip škrt
    čip stegnut, tvrd, škrt
    čip na pare tvrdica
    čipa ovca sa tvrdim vimenom koja se teško muze
    cipale cipele
    čipčija seljak bezemljaš na begovskoj zemlji, najamnik
    cipelcug ići peške, kad nemaš para za cug (voz), onda ideš cipelcugom (peške)
    Cipelcug peske
    čipkeš odjeven u čipke, kicoš
    čiple sasvim golo ili boso
    čiple potpuno
    čiple sasvim, potpuno (bos ili go)
    čiple potpuno, sasvim (golo ili boso)
    cipov cipovka, mali bijeli kruh
    cipov, bijeli kruh pšeničnjak. Po svoj prilici od madžarskog
    cipovka veliki hleb
    cipres čempres
    Cipripor Amor, bog ljubavi
    ćipurak vrt, bašta.
    ćir (kir) gospodin
    Čirajiv pun čireva
    cirak svecnjak,
    čirak 1. dečak koji učestvuje u bogosluženju; 2. svećnjak; 3. veliki držač za sve
    čirak šegrt
    čirak šegrt, zanatski učenik; svećnjak
    čirak svećnjak
    čirak svijećnjak
    čirak 1. sluga, šegrt; 2. svećnjak
    Čirče Kirka, čarobnica iz Homerove "Odiseje" koja je mornare pretvorila u svinje
    ćireč kreč
    ćirica momče koje je u službi kod kakva gospodina
    ćiridžija (kiridžija) vozač, kočijaš
    ćirija kirija
    ćirija kirija
    ciriti (s akuz.) ceriti
    cirka 1. otprilike, približno; Situacija sa šora, koliko otprilike treba vremen
    čirke paprikaš pileći paprikaš
    cirkle(a) 1. šestar, alatka za crtanje krugova; 2. nekad obavezan đački pribor u tehni
    cirkli šestar
    cirkulirati kružiti
    cirkva crkva
    čis čist
    ćiša kiša
    čisal broj
    ćiškav, -a, -o oseća slabost, bolešljiv
    čislo broj
    čislo brojanica
    Čismenka čista zena
    čistinja čistoća
    Čistosrid nadimak, načinjen od čista srida
    čit čitav
    ćitab knjiga, Kuran
    ćitab knjiga
    ćitajka haljina do pojasa postavljena krznom
    ćitajka neka vrsta turskog platna
    ćitajka vrsta tkanine
    ćitap knjiga
    ćitap knjiga
    citara (grč.) žičani glazbeni instrument citra, kitara, vrsta lire
    čitati častiti, cijeniti
    Citerska "pridjevak Venerin, koju su na otoku Citeri mnogo slavili" (Vladimir Mažurani
    Cithara octochorda Osmerostruna citara
    ćiti! ćiti! pevaj! pevaj!
    ćititi kititi
    čitluci prostrano imanje
    čitluk veće imanje, naročita vrsta spahiluka
    čitluk vrsta feudalnog pośeda, plemićko tursko imanje koje su obrađivali seljaci
    cito, citissime, brzo, brže, najbrže, hitro
    čitovat čitav, cio
    čitovat čitav, čio, zdrav
    citra žičani instrument
    citrona limun, četrun
    civare vidi: tragače.
    čivčija smutljivac, spletkaroš
    čivčija kmet, seljak koji obrađuje tuđu zemlju
    čivčija zemljoradnik
    čivčija zemljoradnik
    čivčika seljanka radnica na tuđem imanju
    ćiverica vrsta kape
    civija zaglavak na starim kolima za vucu,
    čivija drveni ili gvozden klin kojim se zatvaraju vrata; na kolima se njom drži to
    čivija fig. lukav, prepreden čovek
    čivija vidi: brokva.
    čivija klin, naročito drveni klin; udariti kome čiviju nasamariti, prevariti koga, podvaliti kome
    čivijar čovek sklon podvalama
    civiluk – nekoliko vešalica na posebno izrezanoj i obradenoj dasci za odecu, obicno u blizini v
    čivinjak ručna prosta burgija, određenog promera, za bušenje rupa u drvetu
    čivit ultra marino boja
    čivit marino boja
    čivit plava boja.
    čivitar prodavac čivita, plave boje
    civka slina
    civkan slinavko, nedorastao, neiskusan
    civkav, -a, -o slinav
    čivluk (čifluk, čitluk) vrsta feudalnog poseda koji gospodar obrađuje sam ili pomoću čivč
    ćivot kovčeg sa moštima sveca
    ćivot kovčeg sa moštima svetitelja (kivot)
    ćivot u pravoslavnoj crkvi: kovčeg sa moštima nekog svetitelja; kutija u kojoj se
    ćivot (grč.) odar, katafalk
    civrast dignut, ukrasan, kitnjast; 1. kod planinskih kuća krov je strm i za njega se kaže da je ci
    čivt par
    Čivt dvoje, par
    čivta konjski udarac zadnjim nogama
    čivtelija gubitnik
    čivtelija baksuznik
    čivtelija baksuznik, nesrećnik, gubitnik
    Čivut Jevrej, Židov
    čivut, čivuk 1. jevrej, obično trgovac; 2. Sinonim za tvrdicu, ciciju
    čivut, čivutin Jevrej
    ćizdo nepouzdan čovjek, mlakonja
    ćizdo od romače (Pa joj onaj ćizdo od romač mlakonja malog rasta, od peda
    cjeć zbog, radi
    cjeć(a) zbog
    cjedilo ćedilo
    cjelivat(i) ljubiti
    cjelivati poljubiti.
    čkalj bodljikav korov, sa lepim i medonosnim cvetovima, veoma lekovit, raste po ledinama i
    Čkalj bodljikavi korov
    ckele skele
    ckílit(i) čkiljiti, slabo svijetljeti; jedva viđeti
    čkiljiti, čkiljnuti naprezati se pri gledanju, gledati iz opreza, virkati kroz firangu; čkiljati,
    cklen staklen
    cklen staklen
    ckliti cakliti se, stakliti se, sijati se
    cklo staklo
    cklo staklo
    cklo vidi: caklo.
    ckniti kasniti
    cknjenje kašnjenje
    cknjeti kasniti
    č'knut, -a, -o oštećen, nedostaje nešto
    čkôlj tvrđa, detalj krša i šiblja
    čkôlj kamenjar
    čkolja škola
    čkoma potajno, mučke
    čkometi šutjeti
    čkometi začkometi, mučati, šutjeti, ućutati
    čkomi (kajk.) šuti!
    čkomiti (kajk.) šutjeti
    ckvara pokorica od masnoće.
    ckvara (tal.) mast
    ckvarna ljaga, sramota
    ckvarnost oskvrnjenost
    ckvrn oskvrnuće, sramota, ljaga
    ckvrn, ckvrnja najniži stepen moralnog i fizičkog jada, ljudska ništarija, mizerija
    ckvrniti skvrnuti
    ckvrnja štetočina
    ckvrnja štetočina
    ckvrnja štetočina
    clair-obscur (franc.) svijetlo-tamno
    clamaverunt ambo (lat.) uskliknuše oba
    Clav izmišljeno starorimsko ime
    člen paragraf
    Člen, členac član, članovi
    čljan članak, član
    človič(s)tvo, človištvo čovještvo
    človištvo čovječnost, ljudskost, naravnost
    Človiti dubiti na glavi
    človiti, učloviti dubiti na glavi, uspravljati; konji se člove; kada konji stanu na zadnje noge
    Cmakati ljubiti
    čmela pčela
    čmerknuti pisnuti
    čmičak izraslina u oku (kobajagi od namigivanja); čmičkav; osoba dosadna koju sve interesuje
    čmičak izraslina na očnom kapku
    cmilit(i) jadikovati, moljekati, poltronisati
    cmizdriti se tiho plakati gutajući suze, kenjkati
    cmolja slabić, kilonja
    Cmolja slabic
    cmoničina (zemlja) vrsta neplodne zemlje, ilovača, glina
    č'motinja usamljenost, samoća
    cmrok borov, odn. smrekov gaj
    čmržiti mrmljati, šobonjiti (očito se radi o slabo utisnutom čepu, klečici, na rakijskom kazanu p
    čobanja 1. drvena posuda, za vodu za piće, leti se nosila na njivu jer duže vr
    čobelj kamenito uzvišenje
    cobotat(i) drhtati od hladnoće ili straha
    Coca ortak u kocki
    Čoča vrsta platna
    čoček Ciganka koja igra i peva udarajući u daire
    čoček pevačica i igračica
    coclav mljaskav
    Coelij jedan od sedam rimskih brežuljaka; v. sedmera brda
    coena (lat.) gozba
    čoha vrsta kvalitetnog suk(h)na ili štofa
    čoha čvrsto sukno
    čoha (tur.) vrsta sukna
    čoha, čoja sukno meko i lepo, bolje vrste, za izradu odeće
    čohano vampir (ciganski), đavo
    čojak muška odrasla osoba.
    čojstvo ljudskost.
    ćok korijen, porijeklo
    čok mnogo
    čok selam mnogo zdravlja
    cok, cok... komanda za pozivanje svinja na ishranu
    cokanj ficok, mala staklena flašica za pijenje rakije,
    čokanj flašica za rakiju
    čokanj mala flašica za rakiju.
    čokanj, čokanje, čokanjica sredina, patrljak koji ostane nakog krunjenja klipa kukuruza, inače odli
    čokanjice ostatak od okrunjenih klipova kukuruza
    cokat(i) glasno ljubiti, cmakati
    čokati udarati (štapom).
    čokešit(i) se naći se u stojećem stavu đe ne treba, smetati da se prođe
    Cokla donji deo zida tamnije obojen
    čokli cokule
    čokljanit(i) prepirati se, svađati se, tvrdoglavo zatezati na svoju stranu, gunđati, zanovijetati
    cokna, cokla, lokna gornji ili nadzemni deo temelja kuće koji se nekada bojio tamnom bojom
    cokule vojničke cipele.
    col mera za dužinu 2,51 cm., ili po naški „palac“ , a pedalj ima šest pala
    col širina muškog palca
    coltuk stolarski metar
    coldat (prema tal. saldare) platiti, namiriti dug
    ćole kobojagi grdnja, blag, neodređen i bezazlen ukor, više uzrečica i izg
    coljati piti alkoholna pića
    čoljav, -a, -o sakat, bez svih prstiju, bez uveta, bez repa
    colon, colonus kmet, sebar
    colonelissa pukovnikovica, žena zapovjednika
    čoma manja limena čaša sa ušicom.
    čomak pileći batak
    čombali nakit
    čombrast kočoperan
    cominciato započeo
    čomiti otkidati listove ili cvjetove.
    comme il faut (franc.) kako treba, otmjen, elegantan
    compara non so da che paes pojavi se ne znam odakle
    compendium sive epigramma (lat.) sažetak ili epigram
    čomrga grudva, uočljivi nabor pomeđu očiju kao znak neugodnosti
    čomrga nabrano čelo usljed ljutnje, izraslina na tijelu, guka
    čomrgat(i) nerazumljivo pričati
    con la danza s plesom
    čončula grumen
    čončula guka, naraslina
    conditio sine qua non (lat.) uvjet bez kojega se ne može
    confiteor (lat.) "Ispovijedam se", pokajna molitva
    Čonka vo sa polomljenim rogom
    conte (tal.) grof
    conto (tal.) račun, predujam
    convenuti dogovorili se, složili se
    copav hrom,
    ćopek inadžija
    ćopek pas, budala
    ćopek-sene pseto jedno
    copernica vještica. Od njemačkog: Zauberin
    čoporativno grupno
    coprati, zecoprati čarati. Od njemačkog: zaubern
    coprija čaranje
    coprija (njem.) čaranje, vradžbina
    coprija (njem.) čarolija
    čor (tur.) slijep
    ćorak metak bez pravog naboja; manevarski metak; fig. neuspeo pokušaj, prazna re
    corav slep,
    čorba
    čorbadžija onaj koji deli čorbu; zapovednik janičarske čete; odlikovani hrišćanin; gazda, gospodar
    čorbadžija gazda, bogataš
    čorbadžijski koji pripada čorbadžijskom staležu; bogataški
    ćor-ćutuk trešten pijan
    čorda stoka koja ide na pašu svakog dana pa se uveče vraća, čordar-čuvar stada koje ide u
    Čorda krdo stoke
    ćorda vrsta sablje
    ćorda (tur.) zakrivljena sablja
    cordaš covek koji je svako jutro vodio selsku stoku na ispašu - zanimanje izumrlo...
    Coretati gledati u mraku i slabo videti
    ćorilo sljepilo
    ćorisati krasti; ćorkati; kraduckati; ćorka; zatvor
    ćorisati krasti
    ćoriti 1. uporno gledati, kibicovati; 2. lepo spavati; zaćoriti se; zaljubiti se pogledom u neku d
    Čorka zatvor, bajbok
    ćorluk inak, prkos
    Čornuti drpiti
    ćošak ugao, kut, skrovito mesto; 1. Pepin ćošak; ugao raskrsnica Dečkog šora i Krnješeva
    ćošak
    ćošak 1. balkon, doksat, kula, čardak; velika soba na spratu sa mnogo prozora i pogledom na
    ćošak 2. ugao, kut; budžak, ćoše
    ćosat(i) se sprdati se , rugati se
    cosav bez dlaka, celav,
    ćosav golobrad, bezbrk
    ćosav muškarac kome nije nicala brada, golobradast
    cosi e tako je
    cotat(i) hramati
    cotati hramati
    cotati ramati.
    ćotek motka, udarac
    ćotek drvena toljaga, batina
    ćotek batine
    čova čoha, vrsta tkanine
    čova čoha, čoja, vrsta tkanine
    čovek, čo`ek obično odnosi se na muškarca srednjih godina, ali kada udata žena pri
    čovetat(i) ćeretati
    Čovjek zasukanac prevrtljivac bez vjere.
    čovrtat(i) kopati, vaditi, dupsti
    čovrtati dupsti, iskorjenjivati
    črakuliv brbljav
    čreda stado
    čredo, čreda vrsta, red, četa, stado
    crep posuda od keramike za pojenje živine
    črep crijep
    crepoće crep
    črešnja trešnja
    črešnja trešnja
    crešnje trešnje
    čret(a) močvarno mjesto
    črevec crijevac (vrsta biljke, stellaria media, veronica arvensis, veronica agrestis)
    crevlje cipele
    crevlje cipele.
    črevo crijevo
    črez kroz
    črez kroz; do
    črezvičajan neobičan, naročit
    crga, crđe ponjava, prekrivač
    črida krdo, stado
    črida niz
    crijevonja krupan, nezgrapan muškarac
    crikva crkva
    crikva crkva; hram
    črip crijep
    cripati crpsti, izbacivati
    čripati se crpsti se
    črišnja trešnja
    črišnja trešnja
    Crkanica badavadžija
    crkavati 1.spavati kad svi ljudi rade; evo situacije oko podneva: Ulazi kum pe
    crkavati spavati
    crkavica sitnica
    crkavica mali dio.
    crklet śekirancija
    crkletii sjekirati se
    crkletit(i) śekirati se, patiti, tugovati
    crknut(i) umrijeti
    crkovni śen okolni prostor koji pripada hramu
    crkva hram (pored uobičajenoga značenja)
    črlen crven
    crljen crven
    črn crn
    crna kapa u žalosnu ruku neobavljen posao, tužni povratak
    crna riza svještenička odora, mantija
    crna ura najteži trenutak u životu, bezizlazna situacija
    crngarast crnomanjast, tamnoputan
    crni ni bijeli krajnje zabrinuto
    crnina 1. mrak; 2. vrsta loze
    crno iza nokta nema ništa
    crno oko u glavi bez zamjerke
    Crtalo mali raonik
    črtog ložnica
    crvendać 1. simpatična ptica; 2. stara novčanica u SFRJ od 100 dinara, jarko crvene boje
    crveni komunista, komunjara
    crveni krst vozilo hitne pomoći
    crveno slovo propis, crkveni zakon (dani svetaca u Kalendaru Crnogorske pavos
    Črvleno morje Crveno more
    crvoglav prevrtljiv, prgav, neposlušan, nevaspitan
    cte cvate (v. ctiti)
    čte čita (od čtiti)
    čten štovan
    čten'je čitanje
    čteti čitati (prez. čtem, čtejemo)
    ctiti cvjetati
    čtiti čitati
    čtiti čitati, štiti
    ctiti (prez. ctim) cvjetati
    ctiti (prez. ctim)- cvjetati; cte cvate
    čtiti se štovati se
    ctjeti cvjetati
    ctjeti, ctiti cvjetati
    čto što
    čtovati štovati
    čtovati štovati, poštivati
    čtovati štovati; čtovati se; počastiti se
    čtovati se častiti se
    ćuba frizura
    ćuba grupisane dlake ili perje.
    čuba, čube krupne usne, gubica
    cubaljka klackalica.
    ćubit(i) (Jedna je pandurica ćubila na vr Koprivica.)
    čamiti, osamljenički posmatrati, stražarski kontrolisati s više pozicije kako bi vidokrug b
    cubok iznutrica
    čučalo vrijeme dok se čuči
    čučalo (A na jedno čučalo brojio je koščineobrok
    pe
    cucati dugo i podmuklo, zavitlavati se i sprdati se sa nekom osobom
    Cucati zavitlavati
    čučeći piša musliman
    čučeći se piša musliman
    cucek pas, pseto
    čuček mali, malen
    čuček mali, malen
    ćućen'je oćut, osjet; tila ćućen'je; putenost
    ćućenstvo osjećaj
    ćućet ćutjeti
    čučikur pogrdno za turskog stražara
    ćućkalica (One seoske ćukalice kontresale su oko toga još jedan vakat dok ne leže pri
    ćućorit(i) tajno se dogovarati, raditi iza leđa
    ćućoriti poluglasno i nasitno govoriti
    čučuk mali, malen
    čučuk mali, malen
    čučuk-benče mala kosmata bradavica
    cuculj pomični predmet koji se ističe u odnosu na nekakvu celinu
    ćud ćud, narav; običaj; vladanje
    ćud narav
    čudan divan; vrijedan čuđenja (pored običnog značenja)
    čudilo pojava kojoj se treba čuditi i od nje zazirati
    ćudina prijeka ćud
    čuditi se čuditi se; diviti se
    ćudljiv konj konj koji na momente neće da vuče, zabušava
    čudno čudno; divno
    čudo dugo, puno
    čudo mnoštvo (pored običnog značenja)
    čudo s čudom; u čudu, diveći se
    čudovenije čudo neviđeno, neočekivana pojava
    cuflati, cuclati 1. sisati iz flaše preko cucle; 2. kada neko ceo dan pije i „neodvaja usta“ od flaše rakije
    ćufte
    cug 1. putnički voz, ajziban; 2. protok vazduha; promaja „kroz peć i odža
    Cugaroš lokača
    cuger sve zajedno: postava, konac, dugmići ili naramenice koji se kupuju
    Cugiher postava
    Čugovi dečja igra
    ćuh ćuh, dah, dašak
    ćuhtati lepršati
    čujaše se čuđaše se; isp. čuditi se
    čuješ pogrdni naziv za slugu, vojnika bez čina, kmeta. Riječ je bila još živa
    čuju (se) osjećam (se)
    cujzati jašiti na ždrebetu; cujzek: ždrijebe
    ćuk sova
    čuk čekić
    čuka kamenito uzvišenje.
    čukalj zglob
    čukalj zglob; zadebljana kost kod zgloba.
    cukar šećer
    cukar šećer.
    čukar slabo obrasla kamenita uzvišica
    ćukas(t) šukast, ovca malih ušiju, primjenjuje se i na čeljade
    cukat(i) kucati, udarati, zvoniti
    čukati udarati (čekićem).
    cukerpiksla kutija za šećer
    čuklavec kljast. Madžarski: csonka
    čuknut, ćuknut blesav, šašav, udaren; čukati; udarati, kuckati; čuka; srce, kao ljudski organ, imati
    čuknuti kucnuti
    čuknuti (se) lupnuti (se)
    Cukras poslastičar
    ćuku tica dobitak bez zamuke, laka zarada
    ćuku tica dobitak bez zamuke, laka zarada
    čukulada čokolada, nekada je u njoj kakao bio glavni sastojak, bila je tamne boje, dosta tvr
    čukur rupa, jama, jarak, dolina
    ćul bez ičega, siromašan
    ćul ništa, nema
    ćul bez ičega, siromašan
    čül pokrovac za sedlo
    čul (Mene je prostro pustećiju, a sebe čulkonjsko
    te smo oba legli
    ćebe, pokrovac,
    u ladovinu da spavamo.)
    čultan, abaija
    čul (tur.) struka, pokrivač za konje
    ćula čobanski štap sa okruglim loptastim gornjim krajem,
    ćúla straćara; stražara
    Čula toljaga
    ćúla (Ajana i bozadžija življahu u jednu ćulu,
    šupa,
    koliko
    straćara
    previja
    ćulaf vrsta kape koju nose muslimani ili Albanci
    ćulanje svinjarska igra štapovima slična američkom bezbolu
    ćulavka kesa od hartije
    ćulibrk čovjek neujednačenih brkova
    ćulit(i) se dizati uši; konj se ćuli kad je ljut i uznemiren
    ćuliti prisluškivati, ćuliti uši; uzdizati ili zakretati ušne školjke da bi bolje čuo, na
    ćuliti se dizati uši; konj se ćuli kad je ljut
    čulj, -a, -o bez repa, odsečena repa; bez uveta oštećenog uveta
    čulj, čuljav bez uha; fig. gluv
    culjat(i) ritmički ljuljati tijelom prilikom snošaja
    culjati vršiti erotske kretnje pri obljubi
    ćulje izraz koji se upotrebljava pri gonjenju govedi.
    čulo pokrivač za sedlo.
    čultan konjski pokrivač, pokrovac
    Čultar, čultan pokrovac
    čulumka gmuca, čvoruga
    ćuma buket, kita cvijeća
    ćuma više plodova ili cvjetova koji rastu iz jednog mjesta.
    čuma đavo.
    čuma kuga
    cumez zapuštena, neuredna prostorija ili kuca,
    ćumez tamna i vlažna prostorija, šupa
    ćumez kokošinjac
    cumur ugalj,
    ćumur ugalj
    ćumur ugalj
    ćumur drveni ugalj
    čunak naprava za provlačenje potke pri tkanju.
    Cunard Line transatlantska kompanija, koja je u toku jednog decenija prebacila n
    cuncukret suncukret
    Cundukurcnuti načisto propasti, umreti
    cunja krpa
    cunjati muvati se okolo i tražiti nešto
    čunke pošto, budući da
    ćunut(i) nepijatno mirisati
    čupak čuperak; čupavac, raščupanac
    Cupas forpas
    čupavac nepodšišan
    čupe devojčica
    čupe devojče, šiparica
    čupe devojčica
    čupence devojčica
    cupica – bar. cup’ca posuda od pecene gline (slicna vazni) za kiselenje mleka,
    ćupina glava.
    cuplit(i) (Cupli onu lulu nikad ne patiše.) držati u ustima, sisati
    cupliti glasno sisati
    cuplov čovjek koji provocira podsmijeh
    cuprija most, mostic,
    ćuprija most
    cuprotan suprotan
    ćurak 1. mužjak ćurke; 2. muški kaput, postavljen i opšiven krznom, kožun, gunj; postoji inte
    ćurak ćuran
    ćurak ogrtač postavljen krznom, kožuh
    ćurak ćuran
    ćurak muški kaput postavljen i opšiven krznom
    Ćurak vrsta kratkog kaputa
    cur-bar polagano, bez žurbe
    ćurče kratka gornja haljina bez rukava
    ćurče starinski čohani kaput s kožnim okovratnikom
    curcija zanatlija koji obraduje i šije kožnu odecu i opremu – zanat izumro.....
    ćurčija stari zanat, majstor za kožne proizvode, na primer: šubara, kožušak, ducin itd.
    ćurčija krznar, kožuhar, zanatlija koji pravi predmete od krzna
    ćurdija dio muške nošnje u Turaka
    ćurdija dio muslimanske muške nošnje
    Ćurdija „sad izobičajena ženska haljina od štavljene kože“. U Vojvodini krat
    ćurdija kratak kaput od krzna; dug ženski kaput bez rukava od belog, crnog ili crvenog sukna
    čurenje pušenje
    curiculum vitae tok života
    curik komanda konjima za pokret unazad
    curik nazad
    curikati ići ili voziti u nazad; situacija u redu: „ Ej, braća curikni kola, nisi ti n
    curiknuti vratiti se unatrag
    čuriti pušiti
    čuriti pušiti
    čuriti pušiti
    čurka vrsta kobasice, krvavice
    čurka kobasica krvavica
    Curuk uzvik konju da ide unazad
    čuruk pokvaren, nezdrav; invalidna ruka
    čuruk težak čovek, baksuz
    čuruk sakat.
    ćuruknuti naiskap popiti.
    Curvarivi nejasno
    Ćuše magarac
    ćuse ždrebe
    Ćuška šamar
    ćuškati se gurati se; ćuška; malo slabiji šamar, kao opomena; ćušiti; 1. malo u
    ćuskija 1. teška gvozdena poluga, alatka univerzalne namene: za vađenje e
    ćuskija glava
    Ćušnut ćaknut
    cušpajs kuvani dodatak uz glavno jelo
    cušpajz varivo. Od njemačkog: Zuspeise. Tu je riječ izmislio austrijski komič
    cusrav poderan, rastrgan
    ćustek penis
    ćustek muški polni organ
    ćut osjet
    ćuteci udarci, šamari, batine; poruča ćuteci
    ćutek batina
    ćutek batina, šiba, štap; udarac
    ćutek, ćuteci batina, udarac, štap
    čuti čuti; paziti; čuj, čuj se; pazi, pazi se, čuvaj se
    čuti čuvati; bdjeti (pored običnog značenja)
    čüti ośetiti
    čuti se čuvati se
    čuti se osjećati se
    čutiti osjećati
    ćutjeti osjećati
    ćutuk glupak
    ćutuk panj, klada; fig. glupak
    ćutuk komad tanjeg drveta; neznalica (fig).
    ćutuk trupac, panj, klada; svaki od nakratko izrezanih komada od balvana
    cutura okrugla pljosnata flaša, ukrašena vezom, drvetom ili kožom,
    čutura lobanja
    čutura lobanja
    čuval vreća, džak
    ćuvalo pogrdan izraz za neozbiljnu ženu koja se "pravi važna"
    čuvarkuća pas
    čuvat(i) u devet jama sakriti da niko ne pronađe
    čuven čudesan
    čuvida maska, krabulja
    cuvita sova
    čužd, -a, -o tuđ
    cvajer 1. plug sa dva raonika, vuku ga dva dobra konja; 2. vrsta brašna druge klase, crno bra
    Cvajer vrsta brasna 2 klase
    Cvaliti se ne dopustati u raspravi da druga osoba bude u pravu
    cvancig stari srebrni novac
    cvancik stari austrijski novac vredi 80 para dinarski, ili 20 krajcara
    cvancika nekadašnji novac od dvadeset krajcara u nekadašnjoj Austro-Ugarskoj
    čvariti slaninu 1. režanj mlade ili stare slanine, može i kobasica, nataknuti na dugač
    čveger udariti zglobom savijenog prsta nekoga po glavi, jako zvoni i boli
    cveka čavlić za potkivanje cokula.
    cvel cvilio; cvao
    čverčati cvrkutati
    čverstan čvrst
    č'vesan, -a, -o normalan, pametan, zdrave pameti
    cvesti (prez. cvetem) cvasti, cvjetati
    cvetko konj sa belom šaro na čelu u obliku cveta
    Cvetko konj sa belom sarom na čelu
    Cvetnica Cveti
    cvibok vojnički tvrdi dvopek
    Cvibok vojnički dvopek
    cvijeljat(i) vrijeđati
    cvijeljati nanosit manji bol.
    cvikati 1. preseći, odseći; 2. plašiti; ucvikati; uplašiti; cvikator, cvikadžija; plašljivac; cvikcangle
    cvikeri naočare, cvikeraš; posprdan naziv za onog ko nosi naočare
    cvikeri naočare
    Cvikla deo tkanine krojen ukoso
    cvil plač, cviljenje
    Cvilih „jedno gusto laneno, ili kudeljno, ili pamučno platno“
    cviljet(i) jadikovati
    Cvolika stabljika crnog luka
    cvonjak 1. sitna para za koju nema šta vredno da se pazari; 2. ništa, šipak, n
    cvonjak stari srebrni novac ...znacenje mu je da neko nema ni prebijene pare isto kao i cvancig
    cvonjak najniža novčana jedinica
    Cvonjak sitan bezvredan novac
    cvonjak najniža novčana jedinica
    čvorkuljanje klizanje
    čvorkulje klizaljke
    čvoronja (Nakav veliki partizanski čvoronja
    komandant,
    prizovi onevođa,
    te su…)
    glavešina, naduvenko od bogatstva i vlasti
    čvrčîdo cvrče
    cvrckolj strah od nečega
    cvrst čvrst
    čvrstoća čvrstina
    cvrtje prženo salo, slanina itd., sve što se cvre; čvarci
    cvrtje kajgana
    D
    D
    D
    D
    D
    d
    D
    Đ
    Đ
    Đ
    Đ
    Đ
    đ
    Đ
    d' da
    da da, e da, nego, kako, neka, kada; da prem; premda
    da da; a, ali, nego
    da da; a, ali, nego; da budi; pa ako i bude
    da = gda kad
    dâ = gda kad, kada
    da joj je do podne uzrasla da je stasala za ozbiljan posao
    da kukala majka nije ova poruka ima isključivo značenje opomene nekome koji planira ne
    da ne zna ni crna zemlja da se tajna nikad ne sazna
    da se učini da u javnosti ispadne bolji nego što je, da otvori lijepu priču o sebi
    da za cvijetom plod ću imati da ću udovoljiti svojoj ljuvenoj želji
    dabeter sve gore
    dabeter sve gore, još gori, još gore
    dabija (davija) tužba, žalba
    Dabog ili Dajbog (Dažbog), u slavenskoj mitologiji općeslavensko božanstv
    Dabogda igralo i pljevalo! s najljepšim željama, srećno bilo
    Dabogda se češao zubima! bio kao životinja koja se zubima češe, pas…
    dacija dažbina, porez
    dacija porez, dažbina
    dada ime od milja za stariju sestru
    dada sestra
    Dada ime odmila za stariju sestru
    dada, datke sestra
    Dafne djevičanska nimfa, kći riječnog boga Peneja; da je zaštiti od Apolonove ljubavipretvorio
    Dafne nimfa, kći riječnog boga Peneja; Apolon (Feb) ju je pretvorio u lovor
    dagara limena posuda sa staklom; služi mjesto peći za grijanje
    dahija silnik koji je nedisciplinovan u odnosu na vlast i državne zakone, a tiranin prema narod
    daidža (tur.) ujak
    daire (dahire) mali bubanj sa praporcima, u koji se udara prstima ili šakom; služi kao pratnja uz pesm
    daj bar, barem
    daj barem
    dajanisat(i) se istrajavati u životnim problemima
    dajaniti se podnositi teškoće
    dajda deder
    dakako svakako, naravno
    Dakako da sam se doista plašio od ugrizazavidnika,
    nekolicinezazavidnika,
    koje, kakokoji
    poslovica
    zlonamjerno
    kaže,tuma
    ništa nije sveto nego ono što sami ho
    dake dakle
    đakon crkveni sluga i pomoćnik pri bogosluženju; najniži, početni sveštenič
    Đakonija birano jelo, poslastica
    đakonija poslastica
    đakonija poslastica
    đakonije razne sitnice, više vrsta: hrane, začina, đačkog pribora, alata, stvari
    đakonije razna jela
    đakonije poslastice; razne vrste odabranih jela
    đakonije puno lijepe i raznovrsne hrane.
    Dal tabane pobjeći
    Dal tabane hitro pobjeći
    dal tabane pobjeći pješke
    Dalbulana turska vojna muzika,
    dale dalje
    daleč (prid.) dalek
    daleč daleko
    daleč daljina
    daleč i daleče (pril.) daleko
    daleč, daleče daleko
    daleče daleko
    dalga učestalo udaranje valova, talasanje vode uopšte
    dali ali
    dali ali, nego, već
    Đama skupina, glasna grupa
    đama mnogo osoba.
    đáma gomila
    damar bilo
    damar hitrina
    damar bilo, poletnost
    damar žila (arterija i vena), puls, bilo
    Damfne Dafna, kći riječnoga boga Peneja, koju je Apolon pretvorio u lovor zbog neuzvra
    damno davno
    Damon Pitagorik starogrčki filozof pitagorovac; zajedno sa Fintijom (Pitija) bio u službi skrakuškog tirani
    damšić, dimšić dunavski parobrod
    damšik (dampšif) parobrod
    dan od suda sudnji dan
    dan vardaj pripazi!
    dan, računni [!] dan obračuna, sudnji dan
    dananji današnji
    danaske danas
    dandrmolje prnje, dronjci, stvari bez neke vrednosti; isto što i andrmolje
    danga udarac po glavi, čvrga, šamar; danganje; tuča, makljaža
    danguba neradnik
    danguba neradnik
    dangubit(i) kasniti, biti besposlen ili raditi poslove od kojih nema nikakve koristi
    dangubiti lenstvovati, vatati zjale, muvati se, i evo rešenja u stihu bećarca: „Dođ
    dangubiti ništa ne raditi
    dangubiti ništa ne raditi
    dani niti
    Danica časopis Lj. Gaja, u kojemu je budio nacionalnu svijest; izlazio u Zag
    daničkinja puška iz Danske
    danja pučina sredina dana
    danjom danju, a ima i noćom; noću
    Danjom danju
    Dano dašćice za pritiskanje kupusa u buradi
    Dante Alighieri (1265-1321) najveći talijanski nacionalni pjesnik, autor Božanstvene komedije
    danu ali
    danu ali, no
    danu ali, no, ipak; pače, štoviše; ded, deder
    danu nuder, deder
    danuti odmoriti, napraviti pauzu; danuti dušom-biti spokojan, bez briga
    danuti olakšati, rasteretiti se .... danem dušom, danlo mi,
    Đaponez Japanac
    dar (pril.) barem
    Dara bruto
    darćući dršćući
    đardin (tal.) vrt, perivoj
    dari (do) sve (do), čak (do)
    darmar 1. nered, krš, lom; 2. bezakonje i haos u društvu
    darovit darovan, obdaren, obasut poklonima
    daržan'je držanje
    daržan'je posjed
    daržati držati, smatrati, cijeniti
    daržati se cijeniti se
    daržava posjed; kraj
    daskal učitelj
    daskalica učiteljica
    daskalica učiteljica
    dati dati; pružiti, podariti; dopustiti; dati hvalu; zahvaliti; dati se; odati se, predati se, prepust
    dati krivinu sebi okriviti se
    dati na moren'je dati umoriti
    dati na svit roditi
    dati se poznati ukazati se
    datka seka, sekica
    datke sekice
    datke sekice
    Datung datum
    daunt(i) odahnuti, malo se odmoriti
    daunt(i) (u godine) završiti mladost i početi stariti
    đaur nemusliman, nevjernik
    đaur nevjernik
    đaur nevernik, krivovernik, jeretik (pogrdno ime kojim Turci nazivaju hrišć
    đaur (ar.) nevjernik, nemusliman, kršćanin
    Đauri nevjernici
    đaurski nevjernički, kršćanski
    dav tužba
    dava tužba, sudska prijava; daviti-pritiskati, gušiti, mučiti
    davaj daj (ruski); 1. hajde kreći; 2. davaj, davaj (zajedno); požuri
    davija žalba
    davija žalba
    davija žalba, tužba, protest
    davija tužba, žalba, parnica
    davijat(i) žaliti se na nečije postupke
    đavo ni ore ni kopa radi samo o zlu, čini štetu
    đavo odnio dušu (Đavo mi dušu odnio akotrenutak
    znam bilinesugurnosti
    bolje bilo…)u tačnost onoga što se govori
    đavo opuvao ručak nemati ništa
    đavo se usro nered, haotično vrijeme, nagli preokret, dolazak zlih dana
    đavoli se žene dešava se veliki nered
    đavoli se žene (Ovo, velju ja njemu, nije vakat
    izazivanje
    za ženidbu,
    opšteg kad
    nereda
    se samo
    i haosa, uglavnom se misli na izbijanje rata, na okupaciju drž
    đavoljuše zavodnice
    đavolov nestaško, vragolan, mangup
    davor, davori uzvik, bojni poklič
    davori uzvik divljenja, žalosti i dr.
    davorija junačka pjesma; naziv je izveden prema imenu slavenskog božanstva rata Davoru
    davorija junačka, bojovna pjesma (prema slavenskom bogu rata Davoru)
    davorijanje žalosno sviranje ili pevanje, tužbalica
    davorije tužne pesme
    davoriti govoriti
    davoriti pjevati junačke pjesme
    davorski pridjev prema Davor, slavensko božanstvo rata
    davudžija onaj koji se žali, koji se spori
    daž čak
    daž dažd, kiša
    daž kiša
    daž kiša, dažd
    daž(d) kiša
    dažd kiša (na ruskom), daždi,dažditi; pada kiša, kišiti
    dažd kiša
    dažda, dažd kiša
    dažditi kišiti
    đe ! uzvik konjima da kreću, a uzvik:„ Ooooo!“; kad treba da stanu
    De agonizante praec.[atoria] Molitva nad umirućim
    De Francisci i Keršnjavi prvi: predsjednik Khuenovog sabora, a drugi: odjelni predstojnik za
    đe kosovci sude mjesto đe se ne može primijetiti radnja koja se tu dešava; mjesto bez svjedoka
    de Ligne, Charles-Joseph (1735-1814) belgijski general, služio u austrougarskoj vojsci i u Rusiji; slavan zbo
    De octo Beatitudinibus O osam blaženstava
    de ogn' ora uvijek
    De paenitentia O pokajanju
    de po che mandato iza kako poslao
    de profundis (lat.) iz dubine
    De profundis (lat.) početni stihovi pogrebnog psalma, Iz dubine
    Đe! uzvik konju da kreće
    debatovat(i) pričati, komentarisati
    debe okrugla drvana posuda s poklopcem za sir i skorup
    debe manja drvena posuda.
    debelo meso zadnjica
    Dečani srpski srednjovjekovni manastir na današnjem Kosovu
    december decembar
    đečerma jelek, prsluk
    deci turopoljski lokalizam: momci!
    decimar ručna vaga.
    Dečînstvo djetinjstvo
    dečurlija deca
    đed očev ili majčin otac.
    deda-vladika vladika Viktor, koga su dedom zvali (u tursko doba)
    deder ajde, uzmi, kreni, dodaj ...
    deder daj, de
    deder`, dedere, dedera hajde, `ajde; kao na primer:„ Deder`, dodaj mi mericu iz kotobanje, kad` si ve
    đeđernost srčanost
    dedijat(i) maziti, milovati, tepati
    dedijati maziti
    dedika deda
    đeeeee komanda za pokretanje konja
    defekt, defekat kvar
    déga sprdnja, izrugivanje
    degeneci batine
    degeneci batine
    degenek vrsta svirepog Turskog batinjanja po tabanima, zadržalo se kod nas
    degenek palica
    degenek batina
    degenek palica
    đeisija odelo, košulja, preobuka
    đeisija odjeća
    đeisija odijelo
    dejački latinski
    dejka deda
    dejstvitelan aktivan, u aktivnoj službi
    dek da
    dek da
    dêk komad, parče
    dëk dekagram
    deka (sa dugo e), dejka 1. deda od milošte; 2. oslovljavanje dosta starije nepoznate osobe kad sretneš i zapo
    deka (sa kratko e) 1. deset grama, kupovina kuhinjskih potrebština i recepti idu na dek
    dekat(i) dovikivati kljusetu da brže ide
    dekika minut
    dekla djevojka
    dekla djevojka
    dekla djevojka, cura
    dekla dekna
    deklamacija pesmica, recitacija–1. deklamovati–recitovati; 2. kada dete tačno, ja
    deklamacija recitacija, pesma
    deklamovati recitovati
    deklěca djevojčica, draga
    deklemacija recitacija,
    del metnuo
    đel (tur.) dođi
    delati raditi
    delet (lat.) naslada, ugoda, zabava, veselje, raskoš
    deletan (lat.) ugodan, zabavan
    deletati (lat.) zabavljati
    deli lud, mahnit; hrabar, smeo, srčan; im. delija
    deli hrabar, neustrašiv
    deli (tur.) junak
    delibaša starešina delija
    delibaša zapovednik vojnog odreda u turskoj carevini
    delija 1. turski konjanik; 2. junak
    delija naočita osoba.
    Delijanka djevojka s otoka Dela, o njoj pjeva Ovidije
    delijati lijepo se oblačiti.
    Delinski marama
    Deljan čovjek s otoka Dela
    đelo na viđelo javno, neka svako vidi šta se radi i priča
    đem žvale, uzda, gvožđe na uzdi što ga konj drži u ustima
    đem metalna prečaga na uzdi koja se stavlja konju u usta iznad jezika, žvale
    đem deo uzde
    đemant dijamant, dragi kamen, alem. Madžarski: gyémánt
    đemant-kamen dijamant, dragi kamen
    demarkacioni granični
    dembel neradnik, ljenčina
    dembel neradnik, ljenčina
    dembel lenština, neradnik
    dembelana, dembelija zemlja dembela
    dembelin lenština
    demek to jest
    demek dakle, to jest
    demek dakle, što bi rekli
    demerkinja (tur.) demeskinja, sablja od čelika, kakva se kovala isprva u Damasku
    demeskinja (tur.) čelična sablja kakva se kovala u sirijskom gradu Damasku
    demeskinja (tur.) vrsta orijentalne čelične sablje, kakva se proizvodila u Sirijskom gradu Damasku
    demeškinja (tur.) sablja od čelika kakva se isprva kovala u Damasku
    đemija lađa, brod
    đemija morska lađa; naočita, otmena i stasita žena, ponosnog držanja
    đemija lađa
    đemija (tur.) brod, lađa
    demir gvožđe, železo; demir-kapija gvozdena kapija
    demir željezo, željezna rešetka
    demirli pendžer prozor sa željeznim rešetkama
    demirluci gvozdeni osigurači na prozoru
    demirluci gvozdene prozorske rešetke
    demirluci gvozdeni osigurači na prozoru
    demiškija (tur.) vrsta orijentalne sablje koja se isprva kovala u Damasku
    demižana velika staklena boca zaštićena pleterom od slame ili pruća
    demižana velika staklena boca za vino ili rakiju opletena prućem, pletara
    Demofont i Filide prema mitu, Filida je čekajući Demofonta, grčkog junaka koji je sudjelovao u trojansko
    demon đavo, vrag, zao duh
    Den Serditi, Dies Irae Dan Gnjeva Gospodnjeg
    den, pitan v. pitan den
    den, pitani sudnji dan
    den, srditi sudnji dan
    dena selska seoska mlada, nevesta
    đenar siječanj, januar
    ðendar lanac, ogrlica, derdan, nanizani biseri, zlato ....
    Đenđeš vrsta ranog slatkog grožđa
    đene-đene prilično, nekako, tako-tako
    đene-đene još-još, još kojekako, nekako
    đene-đene kojekako, prilično
    đeneral general
    denevir šišmiš; sablast uopće. Od madžarskog: denevér
    đenge, đengi pare (ruski), novac
    denigati (lat.) ne dati, odbiti, uskratiti
    denija molitva, bdenije
    denije noćna liturgija, bdenije
    denjak zavežljaj
    denjat(i) ne omalovažavati, ne prezirati, glagol je praćen negacijom, ne denjati
    denjiz more
    denuti 1. ređati, plastiti seno, slamu ili detelinu; 2. nestati, pobeći, uteći
    đenuti desiti
    deo gratias (lat.) bogu hvala
    depeša pismo, telegram, pismena poruka pristigla poštom
    deputacija izaslanstvo
    der čak, sve, još; der do; sve do
    der sve do
    der, deri čak, dotle da, sve do
    dera rupa u tarabi kroz koju može da se provuče manji ker, mačka ili kokoš, a be
    dera prolaz na ogradi
    dera rupa na komšijskoj ogradi
    dêra malograđanin, osoba koja uživa u atraktivnom oblačenju
    deračit(i) se derati se, vikati, galamiti, vrištati, glasno plakati
    deračiti se glasno plakati
    đeram nekada korisna i neophodna, velika drvena naprava, polužne konstrukcije,
    đeram naprava, poluga za izvlačenje vode iz bunara, takođe bunar sa ovakvom napravom
    đeram ručno kopan bunar do prvog vodenog sloja, tj. do gline. Kad se isko
    ðeram stari bunar, motka pomocu koje se grabi voda,
    deran mlad momak, momčić; 1. kaže se: „Al`, je izđik`o ovaj deran !“; 2. ja
    deran mlad momak, momcic,
    deran dečak
    dêran tužan, neraspoložen
    derati lisa povraćati
    deravija oblista za kapu
    deravija kapa sa crnim rubom, znakom ožaloščenosti, detalj crnogorske narodne nošnje
    derčati trčati
    đerdan nakit što ga žene nose o vratu
    đerdan ogrlica
    đerdan ogrlica
    đerdan ogrlica, lanac o vratu, niska
    đerdan niska oko ženskog vrata.
    Đerdap ogrlica od školjkica, đinđuva, bisera ili novaca
    đerđef okvir, ram na kome je razapeto platno pripremljeno za vez
    đerđef okvir za vez
    đerđef drveni ili metalni okvir na koji se razapne platno za vezenje
    đerđef okvir u koji se napinje platno za vezenje
    đerđef (tur.) okvir u koji se napinje platno za vezenje
    đerdek soba u kojoj mladenci provedu prvu bračnu noć; ložnica; prva bračna no
    derdemez inat, zadrtost
    derdemez nepokoran, inatljiv
    Đerđiv metalna posuda za ceđenje kuvanog testa
    dereglija skela, lađa (na mađarskom „dereglye“)
    dereglija dugačak čamac širokog i ravnog dna za prevoz raznih predmeta
    Derenčin ban hrvatski ban Emerik Derenčin, zapovjednik hrvatske vojske koju su
    deri čak, dotle da, toliko da, sve do
    deri čak, sve do
    deričan opasan; čestit, valjan; izvrstan, odličan
    derište razmaženo dete,
    derle neposlušno, razmaženo dete
    đerma poluga za izvlačenje vode iz bunara
    derni (tur.) nesretni, jadni
    dernut(i) udariti
    deronja nesmajan i lijen čovjek
    deronja jak muškarac, nesimpatičan u svakom pogledu, ljenština
    dert bol, briga, tuga, žalost, nevolja
    dert velika ljutnja
    dert ljubavni bol
    dert jad, bol, čežnja
    dert žalost, bol, ljubavni jad, briga, nevolja
    dert žalost, bol
    dert briga, tuga, žalost, bol, ljubavni jadi, obuzetost ljubavnim mukama
    dert (tur.) briga, tuga, žalost; ljubavni jadi, strast, pomama
    derviš kaluđer, bogomoljac (kod muslimana)
    derviš član nekog islamskog verskog reda
    derviš turski kaluđer
    derviš ručna kuhinjska sprava za sečenje rezanaca
    derviš (perz.) pripadnik derviškog reda, muslimanski isposnik; redovnik; znači i skroman, povu
    deržati se na koga uzdati se u koga (O. Šojat, oholiti se; srditi se)
    Deša deda
    deša dever, muževljev brat
    dešć kiša
    desetsto deset stotina
    Desnićka Verka (Veronika) druga žena Fridrika Celjskoga, koja je; po narodnoj predaji; bila vještica i o
    dešnjak konj koji se uvek spreže sa desne strane rude, ima i konj „levak“
    Dešparatan neraspoložen
    dešperacija loše raspoloženje, očajanje; i evo i primera: „Kad` čuješ da je Pera dobio tre
    dešperat nezgoda, neugodna situacija, jed...
    desperatan očajan
    dešperatan očajan
    desperati (lat.) očajavati
    desperisat(i) se śekirati se, uplašiti se
    despet ljutnja, uvreda
    despet ljutnja, uvreda, ośećanje nepravde
    despet ljutiti se na nepravdu, povrijeđenost
    despot prvobitno: gospodar roba ili sluge; neograničeni gospodar, neogranič
    despotija neograničeno gospodarstvo, neograničena i samovoljna vladavina; država neograni
    despotizam neograničeno gopodarstvo, neograničena vladavina, samovolja, tira
    destregat(i) upropastiti, pokvariti
    destregati upropastiti
    destregati upropastiti
    destregati pokvariti; upropastiti.
    detašovan odvojen (od celine)
    detela djetelina
    deteljina detelina ( samo u pismenom obliku - kod izgovora se kaže pravilno... )
    deti staviti
    deti staviti; dovesti; kam se ču deti; kamo ću (sam sa sobom)
    deti staviti; kam se gode deneš; kamo god pošao, gdje se god sakrio
    deti (prez. denem) staviti, metnuti; Bum škrlak na vuho del; Nakrivit ću šešir na uho
    deti, devati staviti, stavljati
    đetić momčić.
    Deus (lat.) Bog
    deva djevica
    devaginati degni mačevi iskoričeni, gole sablje. Od latinskog: vagina, korice i njemač
    đevđir, đerđiv velika cetka za odvajanje vode i valjušaka ili makarona
    devenica nadjevena kobasica, jetrenica
    đevenica kobasica
    đevenica sušena kobasica od sjeckanog mesa.
    đevenica (među noge) muški polni organ
    đevenica među noge penis
    deventati namišljati, naguđati
    đever mužev brat.
    deverati mučiti se, natezati se
    đeverdan (tur.) džeferdar, vrsta puške, katkad ukrašene draguljima
    deveri (iz opštine) pratioci, panduri
    đeverovat(i) pratiti nekoga kao što đever prati nevjestu na svadbi
    devesinja devesilje, vrsta trave
    devet đeda nasljeđe na koje niko drugi ne polaže pravo
    devet jama vrlo ukriveno
    deveta prozuko daleka svojta
    deveta prozuko daleki rođak
    deveta rupa na svirali sasvim beznačajna stvar
    devetak devetogodišnja domaća životinja
    devetati tući
    devetati, izdevetati tući, iprebijati, kazniti batinama
    deveto vrime predvečerje (?)
    devlat vlada
    devlet turska vlada, carevina
    devlet vlada
    đevojka neudata ženska osoba.
    đevojka kao đemija rasna i ponosna đevojka
    devot (tal.) pobožan
    devoto (lat.) pobožno
    devovanje devojački dani pre udaje kod mame i tate
    Devovanje devojački dani
    đevrek kolač sa mlekom i maslom napravljen u obliku koluta
    dežđ kiša, dažd
    dežd, dežđljiv kiša, kišovit
    dežđek kišica
    deždevnjak vrsta guštera, salamander
    deždj dažd, kiša
    dežela kraj, pokrajina
    dežela kraj, zemlja
    deželja zemlja, kraj
    deželja zemlja, pokrajina
    dežmek visina mu nije prema širine i snage
    dežmek zbrljen, okratak i nabijen muškarac
    dežmek, dežmekastast ugojen, debeo, malog rasta
    dgunja dunja
    Dgunja dunja
    di gde, kako; evo primera: besna žena zatiče muža na kapidžiku i kaže
    di v. diti
    di gde
    Dianira Dejanira, druga Heraklova (v. Alčide) žena, koju je pokušao ugrabiti
    dibdileja, dildika, dilkan zvekan, glupak; dilkaniti; luditi
    dibidus 1. potpuno; 2.poslednje; dusdibidus-sve najgore, potpuno bezveze
    dibidus izraz za nešto loše
    dibidus sve; bez ostatka.
    dibiduz sasvim, potpuno
    dibiduz sasvim
    dibiduz sasvim, potpuno, dokraja; dibidus
    Dibudus potpuno
    dičak dječak
    dičan ponosit
    dičan, dična, dično ponosna osoba; dična cura-vrlo bitna devojka obično pred udaju; dič
    dičer (mađ. dicsér) hvaliti, slaviti; pohvala
    dičiti slaviti; dika; slava
    Dicitur ad notam ut supra govori se po notama kao gore
    did djed, starac
    đid, bre! odlazi! gubi se!
    đida veliki.
    điđan ždrebe
    đidati varati, skraćivati rastojanje; 1. prilikom merenja i obračuna sa „fatom
    đidija obešenjak, živahan mladić, junak
    đidija (tur.) junak
    Dido Didona, mitska utemeljiteljica Kartage, u koju se zaljubio Eneja; kad
    Dido, Didona legendarna kraljica Kartage; zaljubila se u Eneju koji je na svojim lu
    Dies irae (lat.) početak crkvene pogrebne pjesme, "Dan gnjeva"
    Dies irae, dies illa Dan srdžbe, dan onaj
    Dies ire (lat.) Dan gnjeva, početak psalma o Sudnjem danu
    Diftin vrsta pamučne tkanine
    diftung zaptivač
    digod bilo gde, negde; izraz : Digod da pođem; bilo gde da pođem
    digođ negde
    dih v. diti
    dihoslasan ugodnog mirisa, mirisan
    dijabolik vražji, đavolski
    dijacint Hyacinthus, cvijet; okriviti se
    dijačka narodna pjesma
    dijački latinski
    dijadema kraljevski povez oko glave, kruna
    dijak manastirski đak, iskušenik
    dijak đak, učenik, student; čovjek koji se služi latinskim jezikom
    dijak đak; onaj koji je izučio škole i poznaje latinski jezik
    dijak onaj koji je izučio škole i poznaje latinski jezik
    dijak (grč.) đak; klerik; pisar
    dijakrič pemski u pravdanjima oko našeg pravopisnog pitanja pojavila se pedesetih godina prošlog sto
    dijamanat dijamant
    Dijana rimska božica lova
    Dijana starorimska boginja lova
    Dijana starorimska božica lova
    Dijana, Diana rimska božica lova (grč. Artemida)
    dijanija stvar
    dijanija dio, stvar
    dijanija sitnica,detalj, stvarčica, pojedinost
    dijanisati držati se, odolevati
    dijat(i) disati
    dijati disati
    dijeliti se rastati se
    dijeljen'je rastanak
    dijena dijeljena (u pjes. Sretan povratak vidi 48. stih: oli si s braćom dijena.).
    dijeta požunski sabor
    dijetenklasa (njem.) činovnički razred
    dijetenklasni bogci fraza iz Starčevićeve bijesne kampanje protiv "činovnika i druge gospode"
    dijomanat dragi kamen
    dijomant, dijomanat dijamant, dragi kamen
    diju v. diti
    dika momak, ponos
    dika slava
    dika momak, ponos
    đikati skakati, više klimati u mestu
    dikelat(i) naporno fizički raditi
    Dikica bodljikavi korov
    dikla djevojka
    dikla djevojka
    diklica djevojčica
    diklica djevojka
    dil 1. dio, dijel; 2. radi, poradi (Boga dil; boga radi); 3. v. diti
    dil dio; radi, zbog; toga dil; zbog toga
    dil radi; toga dil; radi toga
    dil zbog, radi; dil togaj; radi toga
    đilaber matori konj
    đilaknut(i), điliknut(i) nasilno dignuti, oćerati koga s njegova mjesta; baciti
    đilaknuti dići nekoga s njegova mjesta, potjerati
    đilaknuti potjerati
    dilan djelan, tesan, klesan
    đilasnica izgon, udaljenje
    dilber momak, dragi, dika
    dilber dragan, lepotan, miljenik, onaj koji privlači i osvaja srca
    dilber dragi, dragan; lep, krasan, mio
    dilber lepotan, ljubavnik
    dilber momak
    dilber ljubavnik, dragan
    dilber dragi, voljeni
    diletant neznalica, ograničena osoba; dileja-nastala skraćenjem predhodne i ima isto zna
    dili djelima
    Dilindara raspuštenica
    dilinta dosetka, koještarija
    diliti se dijeliti se, odlaziti
    diliti se rastati se, poći
    dilj i dilja zbog, radi, poradi
    diljen'je rastanak
    dilji dulji
    dilji dulji
    diljina duljina
    diljka puška
    diljka vrsta starinske duge puške
    diljka vrsta male puške
    đilkoš momčić sa periferije, kad dođe u varoš svojim ponašanjem pokazuje odakle je.
    đilkoš vetropir, kicoš, danguba, neradnik, kavgadžija
    ðilkoš nakinduren momak – obicno neodgovoran i len,
    dilnik dionik, svjedok
    đilo, đile muški prsluk
    dim od gl. diti, govoriti; govorim
    dim v. diti
    dïm (s pomjerenim značenjem) dom, kuća, ognjište, familija
    dim ti od plodi govorim ti o plodu, porodu
    dim u dim istoga trena
    dim u dim istoga trena
    dim, dime govorim (v. diti)
    dimati duhati, puhati
    dimati (prez. dam) puhati
    dime doma, kući
    dimi kuća kuća nije napuštena
    dimije vrlo široke hlače istočnjačkog kroja
    dimišćija vrsta sablje iz damaska
    dimiskija vrsta sablje iz Damaska
    dimiskija sablja proizvedena u Damasku
    din vjera
    din vjera, vjeroispovjest
    din (tur.) vjera, vjerozakon
    din-dušmanin veliki neprijatelj
    đinđuva ogrlica, niska od sitnog nakita nose ga devojke
    đinđuva minđuša
    đinđuva naušnica, bižuterija
    ðinduva minduša, naušnica,
    diner sluga. Od njemačkog: Diener
    dinjar proliv
    dinsuz nevjernik
    diomanat dijamant
    Diomed, jedan od najvećih grčkih junaka pod Trojom, ranio je Afroditu (Veneru) kopljem u ruku kad je ova ispred njega štitila sv
    Dioskuri sinovi Zeusovi i Ledini, Kastor i Poluks, simbol bratske ljubavi; poslije smrti postali su z
    đipit(i) brzo ustati i otići
    đipiti 1. naglo ustati; 2. brzo ukrasti; izraz: Ajd` đipaj !; kreći ! , polazi ! .
    đipiti naglo ustati
    Đipiti naglo ustati
    diple vrsta gajdi
    diple svirala
    diple svirale, dvojnice,
    dipli diple, dvojnice
    dipli dvojnice (glazbeni instrument)
    direk stub, oslonac; nosi kapidžik i krilo kapije, nekada pravljen od debelo
    direk drveni stub
    direk stup, balvan, greda
    direk (tur.) stup, greda; stožer, temelj; oslonac
    direklija španski novac (talir)
    dirigenat dirigent
    Dirijade nimfe drveća
    dirinčiti naporno raditi uz malu zaradu
    dirnut lud, blesav, pa se kaže: „Taj k`o da je malo dirnut u glavu jer svašta lupeta!?”
    diš v. diti
    đís vrh brda
    dišati mirisati
    đisati skakati
    đisati krupno koračati
    đisati ići krupnim koracima
    dišati (prez. dišim) mirisati
    dišati (prez. dišim)- mirisati
    dišeć mirisan
    dišeči mirisni
    dišer napolje! van!
    dišî miriše
    dišiplina (lat.) nauk
    dišiti mirisati
    diskord neskladan skup zvukova (isp. akord); nesklad
    Diskos tanjir sličan ploči na kojem stoji u crkvi putir, ili se na njemu skupljaju prilozi za crkvu
    diškrecija mito, korupcija, odomaćeno društveno ponašanje kod Srba, ne sma
    disnotor svinjska daća
    đisnuti skočiti
    disperana (tal.) očajna
    disput prepirka
    disput (lat.) rasprava, spor
    dišputacija rasprava, dišputat-diskutant
    distvo djevičanstvo; isp. divstvo
    dišuči mirisav
    ditca djeca
    ditel dijetao
    ditetak djetešce
    diti (tal. dire); govoriti
    diti nadjenuti
    diti reći, govoriti, kazati; dim; kažem, govorim
    diti (prez. dim i dime) govoriti
    diti (prez. dim) govoriti kazati
    diti (prez. dim) -1. govoriti, kazati, reći; 2. djeti, staviti, metnuti
    diti (prez. dim, diš...) govoriti, reći, kazati
    ditiramb (grč.) himna u čast bogu Dionizu (Bakhu); lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima; hvalo
    ditiramb (grč.) starogrčka lirska pjesma u slavu boga Bakha (Dioniza); hvalospjev; lirska pjesma nada
    diva, diba skupocena svilena tkanina, brokat
    divan ali ne kao kauč, već kao naš govor i razgovor, kaže se : „Divani da se zna
    divan skupština, carsko ili vezirsko vijeće, državni savjet
    divan razgovor; sabor, veće; dvorana za primanje
    divan razgovor
    divan,otoman ležaj
    Divandžega divandžija
    divanija lud čovek
    divanit(i) razgovarati
    divaniti govoriti, pricati,
    divaniti razgovarati se
    divenica kobasica
    divi divlji
    divija divlja
    divina zvjerka
    divina zvjerka, divljač
    divit mastionica
    divit hartija
    divit pribor za pisanje
    divit hartija
    divit mastionica; pribor za pisanje
    divit mastionica
    divit pribor za pisanje.
    divjak vepar
    divljak u nekadanjem hrvatskom saboru naziv za tzv. nezavisnog zastupnika koji ne pripada n
    divljaka divlja jabuka.
    divlje meso benigna izraslina
    divlje meso benigna izraslina
    divor divovski
    divstvo djevičanstvo, nevinost; zgubiti divstva glas; izgubiti djevičanstvo
    điža čokot
    dïzat(i) (vojsku) okupljati, regrutovati
    dizdar čuvar turske tvrđave
    dizdar zapovjednik tvrđave
    dizdar čuvar turske tvrđave
    dizdar zapovjednik tvrđave
    dize red, niz
    Dizga podveza za čarape
    dizgen, dizđen kaiš, kožni povodac od uzde, dizgin
    dizgin kaiši od uzde
    dizgine uzde, oprema za konje i kola,
    Dizija niz
    đizija polusvilena tkanina
    Dizom lik iz Biblije, zaljubljen u Rutu Moapku
    djati činiti, učiniti
    djati reći
    djilkoš neodgovoran, lukav momak
    dlaga daščica za imobilizaciju.
    dlanati teško raditi
    dlažiti postavljati udlage, udlagati, imobilisati slomljenu kost
    dlenav sluzav
    dmiti puhati
    dmitra (grč.) mitra, biskupska kapa
    Dmitrić Nikola Nikola Dimitrović, Nalješkovićev prijatelj i suvremenik.
    dmjeti puhati; dme; puše
    dnevni popas napasanje stoke preko dana
    do duga dugo
    Do fratora! dođavola
    do istine zaista
    doakat(i) doći glave, doskočiti, nadvladati, dośetiti se
    doakati, dohakati dokusuriti, upropastiti, srediti
    dobahtati (prez dobašćem) bašćući doći (prema bahat, lupa od nogu)
    dobaviti se domoći se, zaslužiti
    dobića dobitak, dobit
    dobitac dobitnik, pobjednik
    dobitak živina, stoka
    dobiti dobiti, steći; pobijediti, savladati, nadvladati
    dobiti nadvladati, prevladati svladati
    dobiti pobijediti, nadmašiti
    dobiti zarobiti
    dobitje dobitak, pobjeda
    dobitje pobjeda, slava
    dobitnik pobjednik
    dobivati pobjeđivati
    dobivati stjecati, zarađivati (pored običnog značenja)
    dobljavati dobijati
    dobnik peskotekuči klepsidra, pješčana ura
    dobo doba
    dobovanje javno neposredno obaveštavanje po selu obavljalo se do kraja seda
    dobra volja dobrohotnost, dobrostivost, dobro raspoloženje (u društvu)
    dobreta imanje, imovina
    dobri tako muslimani nazivaju pokojnike koji su se posvetili i čiji su grobovi predmet kulta
    dobričina dobar čovek
    dobročinac dobročinitelj, dobrotvor
    dobrodelnica dobročiniteljica
    dobrodetelj dobrota, vrlina
    dobrodjevan milostiv, dobročiniteljski
    dobrosrićan sretan, dobrosretan
    dobrovoljno dobrohotno, dobre volje, rado
    dobrunditi doletjeti brundajući
    dobude dobije, pobijedi
    dobude, dobudeš, dobudu v. dobiti
    dobudu dobijem
    dočas začas
    Đoče nositi na krkače
    dočepat(i) jedva doći
    dočeti dovršiti
    doći drugom doći ponovo
    doći prije Skadra doći prije zauzimanja Skadra 1913.
    docotat(i) doći hramajući
    dočuti saznati
    dođavolji (Zgođenske ćapikure došle dođsvaki, svi
    dođedu doće, dolaze; još „jedan biser“ Sremsko-Banatskog lokaliteta koji se smatra velikom gr
    dodi v. doditi
    dodit(i) dolaziti
    doditi dodijati, dosaditi
    doditi dodjeti, dotaknuti
    dodole paganski običaj, prizivanja kiše i odbijanja nepogoda, učesnici se obla
    dođoš doseljenik
    dođoš doseljenik
    dođoši novopristigli meštani, prišelci; kuferaš; pogrdan naziv za dođoša ako je izrazito siromaš
    dodvoriti paziti, negovati nekoga do smrti
    dog dug, dugačak
    dogajati događati se
    dogana duhanski otkupni ured (u Hercegovini)
    đogat konj bele boje, belac; fig. neznalica, glupak
    đogat konj bijele dlake
    dogaveljat(i) stići na staračkim nogama, stići gaveljanjem
    dogši dulji, duži
    dogunđat(i) se tajno se dogovoriti
    doguvanje događaj; stvar
    doguzak kratka haljinka koja hvata samo leđa
    Doguzna suknja tesna suknja
    dohajati dolaziti, dohoditi
    dohakati doći kome glave, savladati nekoga
    dohitati dohvaćati; dobaciti
    dohititi dohvatiti, doseći; dostići
    dohititi shvatiti
    dohititi shvatiti
    dohodak nadarbina
    dohojati dohađati, dolaziti
    dohončati završiti; odlučiti; dokončati se; završiti
    dohraniti sačuvati, održati
    doiti dohvatiti, zahvatiti... vode ..
    đoja kobajagi
    dojakošnji dosadašnji
    Dojara krmača koja doji prasiće
    Dojčin, Petar (Dóczy Peter) uspješan vojskovođa i jajački ban iz druge polovice XV. stoljeća
    dojiti ćošak ne primjećivati ono što se da primijetiti
    dojiti ćošak ne primjećivati ono što svako vidi
    Dojnjak pub u mađarskim kartama
    dojti doći
    dojti doći, stići; nadoći; dospjeti
    dok se krava muzeljubica pčelinja mirisna biljka kojom se navlači
    dokazat(i) objasniti
    dokaživat(i) (Priča se da je pošto je izašao
    špijati,
    iz turske
    dostavljati
    tavnice dokaživao i Turcima sve što im je bilo milo.)
    dokla dok, dokle
    doklam dokle
    doklam dokle, dok
    doklena dokle
    doklje, dok
    dokol dokle
    dokol i dokoli dok, dokle
    dokol, dokolu dokle
    dokole, dokolu dokle
    dokoli dokle
    dokoljenice bijeli muški naglavci do koljena od valjanog sukna; dio crnogorske muške narodne noš
    dokončati umrijeti
    dokonjati završiti, prestati
    doksat trem
    doksat prostor za odmaranje (u kući ili pored nje);
    doksat izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida; neka vrsta balkona
    doksat istaknuti deo kuće, otvoren sa svih strana
    dokturija (lat.) znanost, učenost
    dokumenat dokument
    dolaf ormar u zidu
    dolaf (tur.) ormar u zidu; plakar, niša; kolotur, čekrk; kovčeg, sanduk; pržionik, sprava za prženje
    dolaktice čohani žaket s rukavima do lakata; dio crnogorske ženske narodne nošnje
    dolama vrsta starinske muške i ženske nošnje od čohe sa dugim rukavima koji su zatvoreni li
    dolama vrsta gornjeg kaputa u narodnoj nošnji
    Dolama dugačka haljina preko koje se pasao pojas
    dolampat(i) (Auto novi, šofer bastan, dobar
    doputovati,
    put pro Berana,
    stići te ti mi dolampasmo u Solun za vida i ne o
    dolap 1. ormar sa policama, uzidan ili pričvršćen uza zid; 2. uređaj za navodnjavanje, to
    dolap postrojenje na rijeci koje služi za zahvatanje vode inavodnjavanje njiva
    Dolce, Carlo Dolci (1616-1686) talijanski barokni slikar
    dolegat(i) donijeti neko vrlo teško breme
    dolena dole
    dolica dolina
    Dolina, dolina,/ w dolinie potoczek / Nie moge zapomnieć dziewki czarnych oczek. (polj.); Dolina, dolina, u dolini poto
    doliptat(i) doći umoran od pješačenja
    dolisti (prez. dolizu i dolizem) doljesti, doći, stići
    dolja 1. ulegnuće, udolina u ataru, avliji ili bašti gde se tokom veliki padavina sakuplja-leži vo
    dolma nasip duž toka reke Save koji čuva donji Srem od poplava, gradili naši preci kroz kuluk
    dolma nasip
    dolma nasip
    dolov deo kuhinjskog nameštaja ( kredenac... )
    Dolov niski orman sa tri paralelne fijoke
    dolu dolje
    dom Mavar Mavro Vetranović, dubrovački pjesnik.|
    domaja domovina, postojbina
    domašiti dohvatiti nepristupačno
    domazet suprug na mirazu svoje žene
    Domazluk domaćinstvo
    domeniti se sporazumjeti se
    domet sniježni nanos nanošen vjetrom
    dometnuti dodati, priključiti; domećati-dodavati, kućiti; suprotno je: razmećati-trošiti, ar
    Domicijan rimski car (51-96 n. e.), vladao od 81. god, sin Vespazijanov; pomagao umjetnost; prog
    dominđavati tajno dogovarati
    domo kući
    domom kući
    domom zajti otići kući, vratiti se kući
    domoriti dodijati, dosaditi
    domorodec rodoljub
    domorodec, rodoljub
    domostrojiteljka domaćica
    domov kući
    domunđavat(i) se dogovarati se ugovorenim znacima
    domunđavati krijući dogovarati.
    domunđavati se dogovarati se ugovorenim znacima
    domunduje se razmišlja, dogovara.. manje više tajno,
    domuz snažno, ugojeno čeljade, odbojne naravi
    Dona Muerte (španj.) Gospođa Smrt
    dona nobis pacem (lat.) daruj nam mir
    Donadio, Bianka operna pjevačica, članica pariškog "Théâtre Itaien" koja je 1877. gostovala u Hrvatsko
    donigdi donekle
    donoktit(i) jedva doći, dopljezati
    donosit(i) (nečim) zaudarati, mirisati na nešto
    dooditi dolaziti
    dood'k dolazak
    dopal dobiven, koji dopadne
    dopanuti na kratko doći.
    dopasti se dopasti, dokopati se
    dopeljati dovesti
    doplavati doplivati
    dopokom, dopokon napokon, na kraju, konačno
    doprašiti dotrčati
    doprhati doletjeti
    dopričat(i) kazati punu istinu o nečemu, usmeno prenijeti sve pojedinosti o nekom doga
    doprnjat(i) dojahati veselo
    doprtljat(i) (To je bilo prije no je na ove zemlje
    doseliti
    doprtljao iz Rusije narod koji naški zbori.)
    doprtljati doseliti
    dopustak dopuštenje; dopušteno
    dopusti dopuziti
    dopustiti dopustiti, podati, prepustiti, ustupiti
    dopustiti se prepustiti se
    đoput pamuk. Od madžarskog: gyapot
    dor dok, čim, tek
    đor ćutuk mrtav pijan, pijan kao tresak
    dor, dori, dorima, dorimka tek, sve do; do, dok, dogod
    Dora Remebot nije stvarna osoba
    doránit(i) dodati, pribaviti, obezbijediti, ušteđeti
    dorat konj tamno braon boje, doro; konj (turski)
    dorat konj mrke boje, mrkov
    dorat konj crvenosmeđe dlake
    đorati mijenjati.
    đorati se, džorati se razmenjivati, menjati; 1. kao dete: igračke, klikere, sličice; 2. kao odrastao: garderoba,
    Dorćol (raskršće, mesto gde se sastaju četiri puta) naziv jednog dela Beograda
    đorda vrsta sablje
    Đorisati menjati se robe
    đornut mrtav pijan, trešten pijan, pri piću
    doro konj dorat (tamni konj)
    doroc suknena odeća
    doronda krupna žena
    Doronga motka pregrada u štali
    došad došavši
    došao kao ćuku tica ućećeti u neku nevolju
    došao kao ćuku tica ulećeti direktno u veliku nezgodu
    došasti budući
    dosedno dosadno
    dosegnuti otkriti, spoznati, utvrditi
    dosekat(i) donijeti teško breme
    dosekat(i) uraditi nešto s krajnim naporom
    došestni dolazeći
    dosijetak domišljaj, doskočica
    doskončati se dokončati se, dovršiti se
    dosle dosad
    došle vile očima naći se u tečkom životnom trenutku
    došle vile očima naći se u bezizlaznoj situaciji
    dosleka do sada
    dôšlo nepoznzvan došao i tu ostao
    dosluk prijateljstvo
    dosluk prijateljstvo
    dospešan osoba koja uvek ima višak vremena
    dospijetak svršetak, kraj
    dospijevati stizati na kraj, umirati
    dospiti dovršiti, završiti
    dospiti dovršiti; dohvatiti
    dospivati dospijevati, dolaziti; dovršavati, završavati; prestajati
    dospljet(i) (Neka krene uz kakve stube zaigraju
    izdahnuti,
    mu umrijeti
    damari pod
    (odnosi
    grlo se
    rekao
    posebno
    bi onaj
    na đecu i stare osobe)
    dost prijatelj
    dost prijatelj
    dostakrat mnogo puta, često
    dostati dospjeti; dobiti, naći
    dostegnjača čarapa do stegna
    dostigovati dostizati
    dostkrat dosta puta, više puta
    dostluk prijateljstvo
    dostoja zaslužuje, vrijedno je
    dostojan dostojan, zaslužan, dopušten; sposoban; biti dostojan; zasluživati, zavre
    dostojati dostojati, zastuživati
    dostojati se odnositi se
    dostojati se udostojiti se
    dostojiti biti dostojan
    dostojiti zaslužiti, dostojati se
    dostojiti se biti dostojan, dolikovati
    dostojno je pristoji se, dotikuje
    dosvaršiti dovršiti, svršiti
    doteći 1. dotrčati, brzo doći 2. steći, postići, dohvatiti, dostići
    doteći steći, zadobiti, postignuti, polučiti, dostignuti; doteći dobar glas; steć
    doteči dotrčati
    doteći dobar glas steći dobar glas
    doteći žica (Lukijanu, o kome ću ti pričati,naslijeđena
    mogla je doteosobina, gen
    dotegnuti dotaknuti (dotegle; dotakle)
    doteturat(i) doći na nesigurnim nogama, jedva stići
    doticati 1. dotrčavati, trkom stizati
    dotla dotle
    dotmar dotle
    dotužiti dosaditi
    dova molitva; “učiti dovu”, čitati molitvu
    dova molitva sa namjerom da se ostvari neka želja
    dovarći dobaciti
    đovda zapažena snaga grudnog koša
    đovda torzo, snaga
    đovda (Bolan moraš imati đovdu i damar muškaspram velikije
    snaga, brkova.)
    skopost, mišićavost, spremnost
    dovde do ovamo, do ovog vremena,
    dove gdje
    doveče uveče
    dovikivanja dobacivanja
    dovlet gospodstvo, blagostanje
    dovlet bogatstvo
    dovlet gospodstvo, blagostanje
    dovoliti goditi
    dovolje dostatno, dobro
    dovrvljet(i) (Glas da će patrijark doći u Praskvicu
    masovno pukao
    se okupiti,
    kao mala
    radoznalo
    puška navalili
    pa dovrvljeli
    na kakav
    voljeni
    skup
    i nevoljeni, zdravi i bolesni, mladi i s
    Doža, Dózsa György vođa seljačke bune u Ugarskoj 1514. Zarobljen od Ivana Zapolje, ka
    đozluci naočare
    đozluci naočare
    đozluci, đurzle, đorzluci naočare
    đozluke naočare.
    dozna doza
    dozreti ugledati
    dožud, dožudnik dočekan s radošću, dugo čekani potomak
    dožudnik dočekan u želji
    drabant pratilac, trabant, stražar. Od talijanskog: trabante
    drača trava; bodljikave biljke
    drača trn, bodljika; trnje
    drača trnje
    drag skup, vrijedan (pored običnog značenja)
    draga propust za vodu ispod ceste.
    dragička (reci: dragička!) kaže se onome kome se saopštava neka radosna vest
    dragijevac raj.
    drago skupo
    dragoča cijena
    dragoljub vrsta cvijeta
    dragoljub vrsta cvijeta, đurđica
    dragoljubnost ljupkost, dragocjenost
    dragost skupocjenost, velika vrijednost; (pored običnog značenja)
    dragovolnost ljubaznost, uljudba
    drakun zmaj
    drakun (grč.) zmaj; također i Tursko carstvo, jer se zmaj nalazio na njegovom grbu; v. i novski droku
    dram turska mera za težinu, jednako 3,2 gr
    dram 1/400 od oke (2.5 gr)
    dramiti se razdremljivati se, rasanjivati se
    dramka cicija, tvrdica
    drangulije nepotrebne stvari, obično ih ima najviše na tavanu
    drangulije nevažne, bezvredne stvari
    drangulije sitnice, stvarčice, najčešće krajnje nepotrebne
    drap bledo braon boja, svetlo braon
    drapati češati, pa se kaže: „Šta se drapaš, ko`i ti je očin, da nemaš šugu !“
    Dražin čaj sa šećerom skuvana rakija šljivovica
    dražiti izazivati.
    draživaška seoski radnik "dražitelj vašaka" ( vaška = pas ), koji je štapom lupao po uli
    drcan arogantan, naduven, pun sam sebe,
    drčati trčati
    drculja šljiva ranka.
    drecati nekontrolisano vikati, urlati i plakati ...
    drečati, drekati glasno plakati da se čuje do pola šora; dreka; galama i plač više dece ili ljudi; dre
    Drečkav upadljivih boja
    drečno jako, snažno
    dregezniti proburaziti
    dreja, dreška odeća
    drekati plakati
    Drekati glasno plakati
    drempav nezgrapno nepokretan čovjek, koji nosi svoju trbušinu kao mijeh
    drenek drijenak
    dresel neveseo, žalostan, tužan
    dresel tužan, žalostan
    dresel žalostan
    dreseli tužni
    dreseli tužni
    dreseliti žalostiti
    dreseliti se žalostiti se
    dreseliti se žalostiti se, tugovati
    dreselje tuga, žalost
    dreselje žalost, tuga
    drešiti, odrešiti odvezivati džak, pertle ili neki čvor; izraz: dreši-veži; raditi nešto bez cilja i koristi
    dreto pravo, direktno
    dreto direktno, pravo
    dreto direktno, pravo, bez skretanja i zastajkivanja
    dreto pravo.
    drevje drvlje
    drěvo, drivo drvo
    drevovati noćiti
    dreždat(i) uporno čekati
    dreždat(i) uporno čekati s malo nade da se dočeka, stražariti, čuvati
    dreždati uporno čekati s malo nade da se dočeka
    dreždati cekati, stajati,
    dreždati biti dugo na jednom mjestu; dugo čekati.
    drežditi čekati
    Drežditi dugo čekati
    drezga ispreplijetano šiblje i trnje
    drezgetati zveketati
    drgol svađa
    drgol galama
    drgol, drgolj ( Ono cimitorije osta da drgolisvađa,
    na guvnu.)
    prepirka galama
    drhat drhtaj
    dricne pusti u gace ... dricne u gace,
    drijada (grč.) šumska nimfa, gorska vila
    Drijade starogrčke šumske nimfe
    drijade u starogrčkoj mitologiji šumske nimfe; gorske vile koje su živjele po gajevima u krošnja
    Drijen Drim, rijeka koja protječe kroz današnju Makedoniju, Kosovo i Albaniju
    drijenjine zbirna imenica prema: biljka drijen, drijenak (cornus parva)
    driješiti odvezivati.
    drijevce brodić, lađica
    drijevo brod, lađa
    drijevo lađa
    drilo gvozdena alatka za obradu kamena
    drilo gvozdena alatka za obradu kamena
    drilo alatka za bušenje rupa u kamenu.
    drimušiti drijemati, dremuckati
    drisnice bolest
    dritl trećina
    drivje drveće
    drivo drvo
    drivo lađa, brod; drvo
    drkalica sitna intriga; prazan, besmislen razgovor
    drkati masturbirati, onanisati... ; po Komlov-u bi to bilo ovako: to vam je ono kad mladež po
    drkavo jadno, loše, bezvredno; kao na primer: „Dosta mi je ove kišurde i ovog drkavog vremen
    drkćati, drkće, drkćedu drhtati od straha ili zime
    Drkelja sitničar
    drkelja , drkeljav sitničar, picajzla, dosada, smota ; drkeljati; sitničariti ; izdrkeljisati; detaljno pretresati i i
    drkokur nesimatičan čovjek, ljenština
    drlja razroka žena
    drljasit(i) skočiti bunovan, naglo ustati, trgnuti se iz sna
    drljasiti sa strahom skočiti, pobjeći nezdrelice
    drljasiti naglo skočiti i pobjeći
    drljež teren s puno šiblja i zapreka
    drljež neprohodan kamenit teren obrastao gustim rastinjem
    drljit(i) se poprijeko gledati
    drljit(i) se (Čeka on da to što je čuo neko ne
    drugi
    vjerovati
    ispri
    drlov visok, krupan čovek
    Drmačić Šimun izdajica u Šenoinoj Seljačkoj buni
    drmator glavar, uobraženi upravnik
    drmolo čeljade neharmoničnog kretanja
    drnda uređaj za češljanje vune.
    drndati češljati vunu drndom; pričati koještarije.
    drndoš čovek na svoju ruku, težak karakter
    drnjina trnjina
    drnjkav sitničav, dosadan, čangrizav
    drob stomak, trbuh
    drob stomak.
    drobahan droban, sitan
    droban sitan
    droban sitan, mali
    droben malen, sitan
    droben sitan, nježan, slab
    droben, droban sitan
    drobn, sitan, malen
    drobno sitno
    drobno sitno
    drokun v. drakun
    drokun (lat.-tal.) zmaj
    drombulja metalna sprava za sviranje na ustima i trzanjem prsta; drombuljasta usta; isturena i pre
    dromedar (grč.) deva
    dromon teretni jedrenjak u starom vijeku, a ratni brod na vesla u srednjem vijeku
    Dronja odrpanac
    drönja (Istopi se život da nema dronja na dronjak,
    što stajati.)
    ritina
    dronja, dronjak, rita odrpanac, skitnica; dronjav, ritav; neugledan, aljkav, neuredan; dronje, rite; garderoba
    dronjak poderani deo stare odece,
    dronjav neugledan
    dronjci stara odeća
    dronjkav obučen u staroj odeći
    droplja 1. najveća Panonska ptica, iz porodica roda, bogata perjem, nekada
    droptina mrva
    drot žica
    drot Žica
    Drot tanka metalna žica
    drotar kotlokrpa. Od njemačkog: Draht
    drotar putujući zanatlija koji opravlja stvari žicom, "drotom"
    Drotoš propalica, pijandura, neradnik
    droždine mali sitni i slani čvarci, što propadnu kroz cetku, talog svinjske masti; upotreba je slede
    drpačina krađa
    drpiti vući, potezati
    drpiti ukrasti
    drškat(i) nagovarati
    drškati nagovarati
    drt mator, oronuo, ostareo
    drt star, oronuo, mator (pogrdan naziv)
    drt, drtav, (odrtaveo) mator (omatoreo)
    drtina stara, bolesna i izrađena osoba ili domaća životinja; matora drtina; starija neugledna os
    Drtina ofucana stara osoba
    drúga žena koja je po bilo kojoj osobini slična nekoj drugoj, vršnjakinja, ispisnica
    drugač drugačije, inače
    drugda katkad, ponekad
    drugdi na drugom mestu
    drugoč drugi put
    drügom drugom prilikom, drugi put
    drugoselka iz drugog sela
    drukčije drugačije
    drum put,
    drum (grč.) put, cesta
    druška drugarica
    druške! drugo! drugarice!
    družba društvo
    družba društvo
    družba društvo, zajednica, družba, mnoštvo
    družben uzajamno povezan, zajednički
    družbeno zajednički
    družbovanje drugovanje
    družbovati drugovati
    družica alatka za upredanje pređe.
    družina društvo; obitelj
    družina ukućani; služinčad; ljudstvo (u vojsci)
    družina (dem. družinica) ukućani; kućna posluga; prijatelji; družba
    družiti pratiti
    drvljanik mesto u donjem dvorištu di se seku i cepaju drva
    Drvljanik mesto u dvorištu di se seku drva
    držaljica drvena obla motka na koju se postavlja; nasađuje ručni seljački alat : motika, lopata, vi
    Držaljica drška na alatki
    držanje posjed
    držat(i) glavu kao da ima govno za kolan biti
    (Držali
    uobražen,
    glavu kao
    nikoga
    da im
    nejepoznavati,
    govno za skolan.)
    prezirom dići glavu da ne bi gledao okoliš
    držat(i) za perčin imati nekontrolisanu vlast
    držati smatrati
    držati za perčin imati u vlasti
    država zemlja, predjel, kraj, okolina, prebivalište
    državljanin (Bolan, drmali su govori kao da
    državnik
    je umro kakav državljanin.)
    Du Bellay, Joachim (1522-1560) jedan od najvećih francuskih renesansnih pjesnika
    dub drvo; hrast
    dubak demin. od dub, šumica, gaj
    dubak stalak, vrsta kolica u kojima se deca uče hodati
    dubenica voda bunar
    dubiti biti naglavačke
    dubje drveće
    dubla vrsta zlatnika
    dubovina pčelinja košnica od šupljeg hrastovog stabla
    dubovina pčelinja košnica od stabla
    dubovina pčelinja košnica od šupljeg hrastovog stable
    dubovina primitivna košnica.
    dubrava šuma
    dućan prodavnica, trgovina
    ducin odeća kao pelerina, bio je dugačak do zemlje, sa ili bez rukava, pravljen od ov
    Duckati sisati
    dud listopadno drvo, suncobran, gromobran, ukras i gorostas starog Sre
    duda cijev.
    đuda suknjica.
    dudara rakija od duda
    dudaš gajdaš
    dudaš gajdaš, čovjek koji svira u dude, u gajde, u diple
    Dudaš gajdaš
    dude gajde
    Dudelek vrsta korova
    dudice gajde
    dudla cucla
    Dudlati sisati
    duduk 1. frula; 2. neznalica, budala
    duduk neznalica
    dudurikati svirati u neki duvački instrument - najpribližnije u rog
    Duduška lula na kanti za vodu
    dugačko velike dužine
    dugim rukavima antika ovde znači: nešto naročito, izvrsno, osobito
    duglje (komp.) duže
    dugmedžija zanatlija koji pravi i šije dugmad
    dugonja visok čovjek, dugajlija
    dugovanje događaj; stvar
    dugovanje stvar, posao
    dugovanje stvar; zabava
    dugovati se zanimati se
    đugum bakarni sud za vodu
    đugum bakreni sud za vodu sa širokim grlićem
    đugum bakreni sud za vodu
    Đugum veliki bakreni sud za vodu
    đugum veliki sud (vrč), za vodu
    đugumaš (turski) rajetin
    đugumaš turski turski rajetin
    duha miris
    duha miris, odor. Duha szmerdecska, foetor
    dujati, dujiti nesigurno stajati, samo što se nepadne; evo primera: 1. kada dete p
    duka knez
    dukat zlatni ili srebrni novac, različitih veličina i vrednosti; koristi se kao: 1. oblik sigurne ku
    đul ruža, ružica
    đul ruža
    đul ruža
    đul behar cvijet ruže koji tek procvjetava
    đula globus, kugla, topovsko tane ili zrno u obliku kugle. Od turskog: gülle. I madžarski: gyú
    Đulabije đul turski znači: ruža, slatke mirisave jabuke crvene kao ruža
    dulanuti prestrašeno otrčati
    dulanuti sumanuto otrčati
    dulanuti brzo ustati i nestati, krenuti u nepoznatom pravcu
    dulanuti iznenada otići.
    đulat(i) (I onda onako s prevrnutom kapom
    basati,
    đ tutati, ići bez cilja
    Đul-Baba nepoznato i nestvarno tursko ime
    dulčinea ljubavnica,
    đule topovska granata, tane
    đule topovsko zrno
    dulek tikva, bundeva
    dulek tikva bundeva
    dulek tikva
    đulgandže ružin pupoljak
    đulhisare (tur.) ružičnjak
    đulić mlada ruža, ružin pupoljak
    đulijaj miris ruža
    đulijaj miris ruža
    đulijak ružin miris, ružino ulje
    Dulir plug sa dva raonika
    đulistan ružičnjak, gradina sa ružama
    đulistan (tur.) ružičnjak
    đulistan (tur.) ružičnjak, vrt s ružama
    đulistan (tur.) ružičnjak, vrt s ružama
    duljiti stalno pobeđivati; oduljiti,ofuljiti-pobedom u dečijoj igri osvojiti, na primer sve: klikere, s
    đuls ružina vodica
    Đulsuj ružina voda
    dulum komad njive, gotovo kao pola dana oranja (207 kv. hvati)
    dulum komad zemlje, njive oko 200 kv. hvati
    Duma vjerojatno se misli na ruski parlament
    dumača duboka dolina
    dumat(i) misliti
    dumati misliti
    dumati misliti, razmišljati o nečemu
    dumati misliti
    đumber vrsta ljekovitog korijena, koji se upotrebljava kao začin i mirodija. Od arapsko-perzijsko
    dumendžija kormilar, krmanoš
    dumindaća vlaga koja dolazi iz kućnih temelja
    dumindaća vlaga iz kućnog temelja i zidova
    dumindaća (Tako je śerna vuna zaštitila peć
    vlaga koja dolazi iz kućnih temelja
    đumišli od srebra, srebrn
    Dumlek sitnija dinja
    dumpler (tal.) duplir, dvokraki svijećnjak
    đumruk trošarina, carina; taksa za prolaz
    đumruk carina, porez na uvezenu robu
    dumst zimnica, voćni kompot, sličan slatkom, ali redak i ne toliko sladak, pa se može na kraju
    đunah grijeh, krivica
    Dunaj Dunav
    Dunaj Dunav; Beč
    dunajski bečki
    đunđ (mađ.) ogrlica oko vrata, niska, đerdan
    đunđ, đunđanosen biserovo zrno, gemma, margarita, biseronosan. Madžarski: gyöngy
    Dunda debeljko
    đunđa partica vrpca ukrašena perlama
    dundar (perz.) odio vojske; stijeg, zastava
    đunđeni ropčec biserom nakićen rubac
    dunđer drvodelja, tesar
    dunđer stolar
    dunđer stolar
    dunđer graditelj
    Dunđerin drvodelja, tesar
    dundo stric
    dungerin (dunđerin) drvodelja
    dunja debeo pokrivač ispunjen perjem za ugodno spavanje zimi u ladnoj sobi
    dunja pokrivač od perja
    dunja debeli pokrivac od perja,
    dunja pokrivač od perja
    dunjah vidi DUNjALUK
    dunjaluk ovaj svijet, zemlja konkretna
    dunjaluk naselje, prostor, kraj
    dunjaluk svet
    dunjaluk svijet, čovječanstvo
    dunjaluk ljudi jednog mjesta.
    Dunjo među koscima najgori kosac
    dunkati top dunka, larma, grmi
    dunkl tamnija boja, kaže se, dunkl plavo nebo, dunkl braon…
    dunkli tamno
    dunst obavezna zimnica; 1. kuvani paradajz kad se vruć sipa u dunst flaše
    dunst pojam. Nemati dunsta: nemati pojma. Od njemačkog: Dunst, para
    dunst, dumst kompot
    dunster majstor bajagi za sve, ustvari napravi više štete nego koristi
    dunster neznalica
    dunstflaša staklena flaša za kompot
    dunuti gasiti
    dunuti, pirnuti udariti, lupiti, piti; 1.nogom snažno loptu; 2.šakom nekog u tuči; 3. popiti ve
    dupelizac poltron
    dupeška velika zadnjica, ženama priliči, al` muškima nikako
    dupiti grabiti
    dupke do kraja; dupke puno-nema više mesta
    dupke uspravno.
    duplija dukat
    duplija dukat
    duplijer svijeća
    duplir (tal.) dvokraki svijećnjak
    duplir (tal.) dvokraki svijećnjakđaur (tur.); nevjernik, nemusliman, kršćanin
    duplja udubljenje u stablu drveta
    duplja šupljina u deblu.
    dura kočijaška komanda za kas
    dura kočijaška komanda za pokret
    dura ! komanda, uzvik kada su konji uznemireni i kad drmaju glavama k`o da
    Durak kartaška igra
    duranga batina, motka
    durat (tur.) dorat, konj tamnoriđe boje
    durat(i) boriti se s nevoljama, mučiti se
    durati trajati, izdržati, ... jedva sam izdurala ...
    durati, izdurati izdržati, težak rad ili veliku muku
    durbin dvogled
    durbin dvogled
    đure šelum (tur.) rvimo se, borimo se
    durenje odbijanje nečega u ljutnji
    duretan dugotrajan, dobrog kvaliteta
    duretno dugotrajuće, izdržljivo
    duretno koje dugo traje.
    Durina polna bolest konja
    duriti ljutiti se, jasno pokazati izrazom lica da ti nije po volji i napustiti druš
    duriti se biti uvređen
    durmit(i) stajati na jednom mjestu i čekati
    duršlag metalna alatka sa konusom za mašinbravare i mehaničare
    durunga 1. duža i jaka drvena motka koja razdvaja stoku, obično konje, u štali; 2. visoka i izuze
    durunga motka, batina
    duša u nosu prevelik umor
    dušak ispijanje čaše odjednom
    dušanka gornji deo muške narodne nošnje
    dušanka dio muške crnogorske narodne nošnje
    dušek vunena postelja (madrac) koja se, u vreme dok još kreveti nisu ušli u upotrebu, stavljal
    dušemica širi minderluk, služi za spavanje više čeljadi
    duševni sladoled Starčević u "Pismima Magjarolacah" ironizira jalovost Strossmayero
    dušit(i) daviti
    dušman neprijatelj, zlotvor
    dušman, dušmanin neprijatelj, protivnik
    dušmanin neprijatelj, protivnik
    dustanbanlija osoba ravnih tabana
    đusto jeste, tako je
    đusto tačno, podesno
    đuture zajedno, sve ukupno, izraz koji se koristi pri nekom ugovaranju posl
    đuture sve ukupno, sve zajedno, u celini, jedno na drugo
    đuture
    đuture od oka; otprilike.
    ðuture zajedno, ujedno,
    đuturum dotrajali starac
    đuturum oronuli starac
    đuturum bogalj
    đuturum stara i iznemogla osoba.
    duv duh
    duvak veo
    duvak (tur.) -koprena, veo
    duvandžija onaj koji švercuje duvan ali i onaj koji mnogo puši
    duvankesa kesa za duvan,
    duvar zid do kreveta; duvarnik; ukrasna i topla prostirka na zidu pored kre
    duvar zid
    duvar zid
    duvar zid ... legnem ja do duvara ...,
    duvar zid
    duvar zid
    duvar zid
    duvar zid
    duvar (tur.) zid
    duvar (tur.) zid, stijenka
    duvar (tur.) – zid
    đuveče pravougaona posuda za pečenje ukusnih jela u rerni šporeta; na primer:
    Đuveče posuda za pečenje u rerni
    đuveč-kardaši drugari u jelu i piću
    đuvegija mladoženja, momak spreman za ženidbu
    đuvegija mladoženja
    đuvegija mladoženja
    đuvegija mladoženja
    ðuvegija mladoženja,
    đuvegija, đuveglija mladoženja; muž
    đuveglija mladoženja, muž
    đuveglija ženjenik, mladoženja, muž
    đuveglija mladoženja, muž
    đuvendija raskalašno žensko čeljade, igračica i pevačica
    duvna redovnica
    đuza, đuzina nekvalitetan duvan
    duzdisati udesiti, urediti, namestiti
    đuzel lep, ugledan
    đuzel lep, kitnjast, divan, gospodski, ugledan; lepotica, dragana
    đuzel (tur.) lijep
    đuzeluk (tur.) ljepota
    duži osvanuti umrijeti, crći preko noći
    duzluk osamljen i uzan prostor
    duzluk (Idi i stani na sred onoga duzluka iravnica,
    sve ravan
    dva Ivana kako se iz konteksta vidi, prvi je Ivan Zrinjski, a drugi Ivan Karlović,
    dvakrat dva puta
    dvanadeste dvanaest
    dvared dva puta, dvaput
    dvaš dvaput
    dveri crkvena vrata
    dveri vrata
    dvići dići, dignuti
    dvići i dvignuti dići, dignuti; podignuti
    dvignuti dignuti
    dvigši digavši
    dvizac ovan ili jarac od dvije godine.
    Dvizarka ovca stara 2 godine
    dvizati dizati
    dvize mlada ovca ili koza
    Dvize ovan star 2 godine
    dvizica dvogodišnja ovca ili koza
    dvizica ovca ili koza od dvije godine.
    dvoj i dvoji dvojak, dvostruk
    dvoji dvojak
    dvojica, dvojina dvojba
    dvojiti sumnjati, kolebati (se)
    dvojnice svirale, stari muzicki i nstrument sa dve cevi, diple,
    dvojžlivost dvojbenost, nedoumica
    dvokana lovačka puška, dvocijevka; dvojnice
    dvokana lovačka puška sa dvije cijevi.
    Dvonjci blizanci
    dvor kuća sa okućnicom, naziv od milošte za kuću, okućnicu, dvorište i prostor oko ku
    dvor zgrada, kuća; obitelj
    dvor dvorište
    dvoranin ukućanin; službenik na dvoru
    dvoranski dvorski
    dvoranstvo čast dvoranina
    dvorit(i) boraviti pored pokojnika; stajati u prisustvu onih koji śede i služiti ih
    dvoriti služiti, biti na raspolaganju, ispomagati: 1. bolesne, nemoćne i starije osobe u ku
    dvoriti služiti, ugađati
    dvoriti paziti, negovati
    dvornji uljudni
    dvorno udvorno, uglađeno
    dvorno udvorno, uljudno
    dvorno uljudno
    Dž
    DŽ
    DŽ
    Dž
    DŽ
    dž
    DŽ
    džaba badava, džabalebariti; lenstvovati, ništa ne raditi
    džaba besplatno, uzaludno, nekorisno
    džaba na dar, na poklon, badava, besplatno
    džaba badava, besplatno; uzalud
    džaba, džabe jeftino, budzašta
    džabak zabadava, besplatno,
    Džabalučina olako stečeno dobro
    džabe besplatno
    džabolebaroš neradnik, lenčuga
    džada 1. put, cesta; 2. komanda za isterivanje nepozvanih „gostiju“: „Ajde, džada ili
    Džada makadamski put
    džada cesta
    džada makadamski put
    džada cesta, put
    Džada uzvik teranja
    džada cesta.
    džaftara žena svađalica, nezgodne naravi, sve redom ogovara
    Džagati bockati nekim predmetom
    džagor žagor, vriska, galama
    džaka stara krpa.
    džaka, džakla, džaklica papirna kesa, u više veličina za sitnu robu u dućanu preteča današnjih odvratnih najlon
    džakati galamiti, svađati se, potkazivati
    džakati pričati glasno
    džakati vidi: grajati.
    Džak-sokak zadnjak
    džam okno, prozor, staklo
    džamadan muški prsluk od čoje, ukrašen gajtanima, srmom ili tokama
    džambas 1. konjski trgovac, čovek koji zna oko konja; 2. neustrašiv i hrabar č
    džambas čovjek koji trampi konje
    džambas čovjek koji mijenja konje
    džambas cirkuski akrobata na konjima, trgovac konjima, prepredenjak
    džambas poznavalac i ljubitelj konja; veštak u jahanju; fig. prepredenjak, varalica
    džambasin (džambas) trgovac
    džamiti dimiti, pušiti, duvaniti; zadžamiti-mnogo i preterano pušiti, i napuniti punu prostoriju dim
    džamli staklen
    džampina staro i otrcano tijelo
    džan duša
    džan duša, život
    džanarika vrsta šljive, Prunus cerasifera, džana; plod joj je crvenkast i okrugao
    džandar žandar.
    džandrljat(i) besmisleno pričati
    džandrljiv gotov na svađu
    džandrljiv sklon svađanju
    džanfez vrsta svilene tkanine čije se boja prelijeva u više nijansi
    Dzangle Zancle je stariji naziv za grad Messinu na Siciliji, u kojoj je neko vrijeme Dinko Ranjina
    džangrizalo zanovetalo
    džangrizalo onaj koji svemu nalazi manu.
    džangrlin sitan novac
    džangrlin sitni metalni novac
    džangrlin sitan novac
    džanja vrsta šljive
    džanja vrsta divlje voćke, poput šljive
    džanum dušo moja
    džanum uzrečica: "dušo moja", "srce moje"
    džanum (tur.) duša
    džapati svađati.
    džarati 1. čačkati, bezobrazno provocirati; 2. raspaljivati vatru džaranjem
    džardin vrt
    džarkati dirati.
    Džas strah, strava
    džaveljati prepirati se
    džavkati tražiti
    džavrandisat(i) se pripremiti se
    džavrandisati se pripremiti se
    džavrandisati se osposobiti se, postići predviđenu mjeru
    džbun grm, žbun
    d'žd dažd, kiša
    džeba bojni oklop napravljen od metalnih pločica
    džebana municija
    džebana municija
    džebana municija
    džebana barut i olovo, municija
    džedžati dugo stajati na jednom mestu, bezciljno stajanje
    džeferdar vrsta puške, katkada ukrašene sedefom, draguljima
    džeferdar (dževerdar) vrsta starinske puške koja je ukrašena sedefom i dragim kamenjem, damaška puška
    džeferdar (tur.) vrsta puške
    džega švargla
    Džega zenska kapa
    džehenem pakao
    džehenet raj
    džehenet raj
    dželat profesionalni ubica, krvnik
    dželat krvnik
    dželat krvnik
    dželep krdo goveda
    dželep krdo govedi
    dželep krdo goveda
    dželep krdo, gomila
    dželešanuhu jedan od božjih atributa
    džemadan crnogorski čohani prsluk, dio muške nošnje
    džemadan čohani prsluk, dio crnogorske muške narodne nošnje
    džemadan muško gornje odelo, prsnik
    džemadan vrsta čohanog prsluka
    džemadan vrsta prsluka (narodna nošnja)
    džems kamion GMC, koje je Amerika, kao materijalnu pomoć, slala posle II svetskog rata - ko
    dženabet spadalo, neotesanac
    dženet raj
    dženev glib, kaljuga
    dženev glib, blato, velika prljavština
    džerbati se jako se isjekirati
    džerdž merica za mleko
    džerida novine, časopis
    džerima globa, kazna (beda)
    džerima globa, kazna
    džeriz jaz, kanal
    Dzeus Zeus
    dževa žagor.
    dževap način
    dževap odgovor, rješenje za neku ozbiljnu situaciju
    dževap dogovor; razlog
    dževap odgovor
    dževap odgovor
    dževap odgovor
    dževeljati pričati, prepirati se
    dževeras(t) šaren s diskretno naglašnim prugama, šarenkast
    dževerdan naročito ukrašena puška
    dževga spojnica između pluga i jarma
    džeza metalno lonče
    džeza jednodržno metalno lonče
    džeza metalno, najčešće bakreno, lonče, džezva
    džeza limena čaša.
    džezva bakren ili limen sud u kome se kafa kuva
    džezva
    džibra 1. otpadni produkt pri pečenju rakije; 2. karakterističan miris često p
    džida koplje
    džida visok i jak čovjek.
    džidža sitnica; nemati ni džidže; biti bez para
    džidža drangulija, bižuterija
    džidža drangulija, bižuterija
    džidža drangulija, bižuterija
    Džidža komad crepa za šantiskolu
    džidža (tur.) dječja igračka; sitnica
    džiger (tur.) jetra
    Džigericar antipatična osoba
    džiglja visoka i mršava osoba; džigljati; rasti, uvećati; izdžignj`o; izrastao, p
    džigljast duguljast
    džilitati bacati koplje
    džilitati se ritati se, bacakati se, može to raditi i čovek i stoka
    džilj ljiljan
    džilj (tal.) ljiljan
    džimpir lola
    džimpir veseljak, bekrija
    džimpir nestašna osoba, lola
    džinče ljuta papričica
    dzindzov momak, velik rastom, al' glup, neotesan adolescent
    dzipka dečija čobanska igra ( elastičan prut, najčešće vrbov, učesnik u igri udara o podlogu i n
    dživdžan domaći vrabac
    dživdžan vrabac
    dživdžan vrabac
    dživdžan vrabac
    dživdžan vrabac
    dživga drvena naprava, dodatak uz plug za oranje kod zaprege
    dživgar pas koji juri ptice, vrapce
    džolero motorbicikal
    džomba koren od kuruzovine zajedno sa zemljom, zemljana izbočina na putu, komad tvrde zem
    džomba rupe na putu.
    džombas(t) (put) neravan, grub
    džombast hrapav, izlokan
    džombast neravan.
    džombosat(i) provaliti, srušiti
    džonjanje 1. svakodnevno stajati na jednom mestu na korzou; 2. spavanje do podne, len
    dzora zora
    Džora mrsava stoka
    džora neuhranjena krava, ovca ili koza.
    džora (potonja) matorka
    džorav(a) mršava osoba oba pola, a može i domaća životinja
    džornada ishrana
    džornada hrana, obroci
    džornada ishrana
    džose neprolazne stijene
    džose neprolazne stijene
    Džove Jove, Jupiter, vrhovni rimski bog (grč. Zeus)
    džuba dugačka muška haljina bez rukava
    džube duga haljina
    džube duga ženska haljina bez rukava
    džube ogrtač
    džube duga haljina
    džudža 1. pogrdan naziv za čoveka iz Srbije, ili iz Turske, jer je granica skoro dva veka bila na
    džudžan vrsta kune
    džudžan vrsta kunice
    džudžan vrsta kunice
    džujat(i) dosađivati se u samoći
    džukela pas lutalica; bezobrazna osoba.
    Džulija Julija, kći Cezarova i žena rimskog vojskovođe i državnika Pompeja
    džulov isto kao džudža, ali više varoški izraz za priglupog mangupa što zamišlja da je nešto
    džululejka zamlata
    džulusa svađa, nered
    džulusa glasna svađa
    džulusa svađa, nered, galama
    džuma zajedničko klanjanje u džamiji, petkom u podne
    džumbus nered
    džumbus šala, komedija
    džumbus zbrka, nered
    džumbus haos, nered
    džumbus galama, vašar
    džumbus zabava, veselje, nered
    džumle, đumle zajedno, đuture, kaže se u trgovini na vašaru: „Može za sto dinara, al` daj sve to džum
    džumruk carina, državni prelaz
    džupa suknena suknja
    džupa podsuknja ispletena od vune.
    džura vremenska nepogoda, obično posle dušeg, toplog perioda
    džurdžil muško jagnje koje se kolje na Ðurđevdan
    džvaka guma za žvakanje
    E
    E
    E
    E
    E
    e
    E
    E del vostro stato a od vašeg stanja
    E pur si muove (tal.) ipak se kreće
    Ećim vidar, ljekar
    Ećim ljekar
    ećim ljekar, vidar
    ećim v.hećim
    ećim (hećim) lekar, vidar rana
    ećimi i hećimi značajni i još značajniji vidari
    ećimi i hećimi značajni i još značajniji vidari
    edenski rajski
    Eđeš vo sa uspravnim rogovima
    Eđipat Egipat
    efendija gospodin
    efendija gospodin, naziv koji se daje obično školovanim ljudima
    efendija gospodin; gospodar
    efendija (efendi) gospodin (titula za učene ljude, sveštenike i činovnike u Turskoj)
    Efijalt Grk koji je u Termopilskoj bitci izdao Spartance Perzijancima; općenito: izdajnik
    egav kriv, iskrivljen, krivonog
    egeda 1. muzički instrument violina ; 2. visoka , štrkljasta i malo povijena osoba ; egeduš;
    egeda mršava žena
    Egeda visoka štrkljasta osoba ("Ideš ko egeda, ko da su te klještima krivili")
    egede zatvor, naziv od pre vek ipo, kao mesto gde osuđeni „odsvira”neko vreme
    eglen razgovor
    eglen razgovor s raspoloženjem
    eglen razgovor
    eglen razgovor s raspoloženjem
    eglen prijatan razgovor
    eglenisati razgovarati.
    eglenisati (tur.) razgovarati se, zabavljati se
    Egrika vrsta goluba letača
    egzekucija izvršenje, sudsko izvršenje, prinudna naplata
    egzekucija prinudno izvršenje
    egzercir vojničko vježbanje
    egzerciraši se vežbati se u stroju (npr. kao vojnici)
    egzicir skupno izvođenje vojne vežbe, dve ili više kompanija
    eh bien (franc.) pa dobro
    eiusdem notae na isti napjev
    Eja uzvik za teranje ptica
    eja ! uzvik za rasterivanje ptica iz vinograda
    ejvala reč koja se upotrebljava kao pozdrav pri rastanku: zbogom, uzdravlju; kao zahvaljivanj
    ejvala mnogo hvala
    ekimin lekar
    ekimin (ećim, hećim) lekar
    eklatantan jasan, sjajan; izvanredan
    ekmekdžija pekar
    eko eho, jeka
    Eko Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuđena da ponavlja riječi koje drugi govore
    ekrezit dinamit
    ekscentričan van središta; nastran, preteran
    eksces preteranost, izgred
    ekser
    eksirati popiti naiskap
    eksperimenat eksperiment
    ekšport-import eksport-import
    ektar mera za površinu – hektar,
    Ekuba Hekuba, Hekaba, žena trojanskog kralja Prijama, mati Hektorova, kojoj je svih 19 sino
    ekvilibir ravnoteža
    ela (elate) hajde
    elamet oluja, mećava, nevrijeme, kijamet
    Elčibaša glavni izlaslanik
    Eleal gradić u starom Izraelu, smješten sjeveroistočno od Mrtvoga mora, blizu Hešbona
    elefant (lat.) slon
    elefanti slonovi
    elegija lirska pjesma prožeta tužnim raspoloženjem
    elem dakle
    elemenat osnovni sastojak nečega, ono što je glavno
    Elena Helena, kći Zeusa i Lede, žena spartanskog kralja Menelaja koju je oteo Paris, što je b
    Elena Helena, najljepša od svih smrtnih žena, žena spartanskoga kralja M
    elendek graja, izrugivanje uz smijeh i galamu
    elf (engl.) patuljasti vilenjak
    eli ili
    Eli! Eli! Lamâ azâvtani (hebr.) jedan od načina čitanja Kristovih riječi izrečenih na križu, Bože moj! Bože moj! zašto si
    elijant (tal.) suncokret
    Elikon Helikon, gora u Beotiji u Grčkoj na kojoj je bilo sjedište muza
    elikonsko vrilo vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario
    Eliseo Elizija, biblijski prorok
    Eližej Elizej, biblijski prorok
    elizeja polja u grčkoj mitologiji ugodno mjesto gdje žive duše junaka i časnih ljudi nakon smrti
    eljuga eja, sova
    Eloiza Héloise; v. Abelard
    Elvira jedna od žena koje je zaveo Don Juan
    em…em ili…ili, budući da
    emer odluka, volja
    emfatičan izveštačen (u govoru)
    en avant (franc.) naprijed
    endek jendek, jarak, prokop
    endelek sprdačina, galama i ismijavanje
    enđibula devojka ili žena u svatovima
    Endimion u starogrč. mitologiji lijepi mladić u kojega je bila zaljubljena boginja Mjeseca
    Enga kumovska devojka koja prati kuma u svadbi, nosi sveće na venčanju
    Engeč izmišljeno jelo ("Ti bi kanda jeo engeča...")
    engedovati (mađ.) popustiti, dopustiti; oprostiti; odobriti
    entelehija (grč.) neprekidna duševna djelatnost, stvaralački princip, nerazoriva životna snaga
    entrefilet (franc.) mali članak u novinama
    Eol grčki bog vjetra
    Eol grčki bog vjetra
    Eol starogrčki bog vjetra
    epiderma (grč.) gornji sloj kože
    epistola pismo
    epitaf (grč.) nadgrobni natpis
    epitimija crkvena kazna
    epitimija crkvena kazna za sveštenike
    epitrahilj dio svešteničke odežde koji se stavlja oko vrata i preko grudi se spušta do ispod koljen
    epitrahilj deo svešteničke odežde u vidu široke trake, koji visi od vrata do kolena
    epitron crkveni tutor
    epizoda sporedna radnja, uzgledan događaj
    epohalan veoma značajan, koji čini epohu, tj. jedno doba
    er jer
    er(e) jer; da
    er, ere jer
    Era Hero, v. Leandro
    erar državno zemljište, državni posed
    erav vrljav; razrok.
    erbič pravni nasljednik
    erbicidi herbicidi
    erbovati naslediti
    erbšaft nasledstvo
    erčali staklen
    erćelije toke
    erdegata psovka. Od madžarskog: ördög adta, đavo stvorio, od đavla stvoreno!
    erđela ergela, grupa konja
    erđela ergela, grupa konja
    Ereb u starogrčkoj mitologiji jedan od naziva za carstvo mrtvih, podzemni svijet
    erezan osvetoljubivo ljut
    erezan (Mušović zapitaj, a erezni Nikšićani ospi kao iz topa.)– kivan, spreman na osvetu, osvetoljubiv, zavidan
    ergela konjušnica
    ergen bećar, neženjen momak
    ergo (lat.) dakle
    Erida grčka boginja svađe
    erlav kriv, iskrivljen, nesiguran na nogama, neprirodan hod
    erlav kriv
    Erlav kriv iskrivljen
    ermajli srebrn, ukrašeen srebrom
    eroberung zavođenje, udvaranje
    Erotica Biblion (grč.) Ljubavna knjižica (djelo Mirabeauovo)
    erotičan ljubavni
    eršeg (mađ.) nadbiskup
    eršek engeduvani biskup s previšnjom dozvolom. Madžarizam: érsek, nadbiskup i engedni, dopustiti, odo
    esapim mislim, cini mi se,
    esapiti (hesapiti) misliti, računati, proceniti
    ešarpa pojas, opasač, znak dužnosti
    escajg pribor za jelo-kašike, viljuške, noževi
    escajg pribor za jelo
    ešečka samarica magareći samar, sedlo
    ešek magarac
    ešek magarac
    ešek magarac
    ešeklak (ešekluk) magareći posao, magareća posla, magareština; nestašluk
    ešekluk magarština; glupost, ludost
    esina resica
    eskajovača rakija od kukuruza (naziv potiče od hibrida kukuruza SL70)
    eškut seoski sudija u davno vreme
    Eškut porotnik
    Eškut seoski sudija
    eskut, eškut stari naziv za opštinskog pandura ili kurira
    esnaf zanat, zanatlijsko udruženje
    Esnaf družina, društvo, udruženje
    esnaf čovek zanatlija; čovek od reda i ugleda
    esnaflija zanatlija, član udruženja
    esnaflija zanatlija, član zanatlijskog udruženja
    esnaflijski zanatlijski, koji pripada zanatlijskom udruženju
    esnafske londže sednice zanatlijskog udruženja
    esnafski barjaci zastava
    espap razne vrste roba i stvari, predmet trgovine na vašarima i dućanima;
    espap oprema, potrepštine, roba za prodaju
    espap prtljag
    espap roba
    Est Deus in nobis et nos agitante calescimus
    Bog illo
    je u(lat.)
    nama, dok nas on potiče, zanosimo se. (Ovidije)
    et cetera (lat.) i tako dalje
    et in capite (lat.) i uglavnom, i u bitnom
    et miraculosum (lat.) i čudesno
    etar miris
    etir eter
    eto to
    Eto ga Riječanima i đavolu! misli se na nepoželjnog gosta, kakav je bio Mato Glušac, narod tim rije
    Eugen Prvi misli se na Eugena Kvaternika, koji je 1871. u Rakovici digao bunu protiv Austrije; u slu
    Eugenija franc. carica Eugenija-Marija Montijo de Guzman (1826-1920), žena Napoleona III, koj
    Euklid glasoviti grčki matematičar (4. st. pr. n. e.), utemeljitelj geometrije i matematike (Eleme
    Euride Euridika, žena glasovitog pjevača Orfeja; kad je umrla od zmijinog u
    Euridiče v. Orfeo
    Europin tat Zeus je, pretvorivši se u bika, oteo Europu
    evanđelje vidi: JEVANĐELjE
    evazija (lat.) uzmicanje, povlačenje; dvosmislenost, neodređenost
    eveć odviše
    eveć odviše
    evedra ograda, plot
    evedra ograđen prostor za stoku izvan sela
    Evedra visoka tršćana ograda
    evkinja strankinja
    ëvkinja strankinja, lukava žena, namiguša
    evlad narod
    evlad porod, deca
    Evviva Italia! (tal.) Živjela Italija!
    Ex Pannonia (lat.) iz Panonije
    excelsior (lat.) uzvišen, izvanredan, sjajan
    ezan poziv kojim mujezin sa munare opominje vernike na molitvu
    Ezekijel starozavjetni biblijski prorok
    ežempal (lat.) primjer
    F
    F
    F
    F
    F
    f
    F
    fabulije prazne priče, naklapanja
    faca lice.
    faćaši hvatati
    facendo čineći
    Fackalica vatara
    Fackati obrlatiti
    faćkati 1.obrlatiti; 2. muvati, varati; 3. često menjati ljubavne partnere; faćkalica; devojka za sv
    fačuk bastard, kopilan. Od madžarskog: fattyú
    fad (franc.) bljutavost, dosada
    fadžola pasulj.
    Faeton u grč. mitologiji sin boga sunca Helija; zamolio je oca da mu dopust
    fafarone ljute papricice
    fagabunt skitnica, protuha. Od francuskog: vagabond
    fah struka, grana nauke, zanimanje
    fahman (njem.) stručnjak, vještak
    fajda korist. Od arapsko-turskog: fajda
    fajda korist, dobit
    fajda (vajda) korist, dobit (ovajdio se; okoristio se)
    fajerunt vreme zatvaranja noćnih lokala
    Fajferica rasa crnih svinja
    fajront 1. vreme kada se kafana zatvara, gosti izmiruju račune, polaze kući
    fajta vrsta... od iste fajte – iste vrste
    Fajta rasa, pasmina, porodica, familija
    fajtati prskati veš vodom
    fajten, fajtni vlažan. Od njemačkog: feucht
    fakat pored toga
    fakela tirada, govor
    fakla baklja, buktinja. Od njemačkog: Fackel. "Na čeladi fakla" bit će da je vrsta upadljivog n
    fala hvalisanje bez činjenica
    falake sprava za mučenje
    falat komad
    falat, falaček komad, dio nečeg. Od madžarskog: falat
    Faldžija hvalisavac
    fale gatanje, vračanje
    faletat(i) gatati, proricati sudbinu gledanjem u dlan ili pomoću graška ili karata
    faletati gatati.
    faletuša žena koja faleta, gata
    faličan sa manom
    faličan imati neki nedostatak od rođenja
    faličan nešto mu fali
    Faličan retardiran
    falično felerično, nezdravo
    falim te Bože ! , falim Bože ime tvoje ! uzvik zahvalnost ili molba Bogu da se nešto dobro desi za kuću ili n
    falinga nedostatak
    falinga (tal.) greška, pogreška, nedostatak
    falinka mana, telesni nedostatak
    Falinka manjak
    faliti pogriješiti
    faliti –1. nedostajati; 2. hvaliti sa akcentom na „a“
    faljasti nesposoban
    falšen, falšiv kriv, lažan. Od njemačkog: falsch
    falšnost (njem.) neiskrenost, nepoštenje
    falta nabor na haljini ili suknji, bilo nekad jako moderno
    falta presavijen deo odece ... suknja na falte...
    Falta nabor
    familija rodbina sa tatine strane, od familija; prezime (na ruskom), a rođak s
    famulus služitelj
    fana zastava. Od njemačkog: Fahne
    fančen osvetljiv
    fančlivost osvetljivost
    fandrokaš beskučnik
    fandrokaši beskućnici, komunisti, proleteri
    fane uzme, dohvati
    Fanfulja zenski polni organ
    fanjela pleteni džemper od vune.
    fant momak, veseljak
    fantenje (mađ.) osveta, osvećivanje
    faos falš, lažan, pogrešan
    faozo falš, lažno, krivo, pogrešno
    fara, farni župa, župni. Od njemačkog: Pfarre
    faram stariji izraz za današnji izraz farma
    farba (njem.) boja
    farisej licemjer, prenemagalo; čovjek koji samo izvana pokazuje krepkost ili privrženost nekoj
    fariž konj. Grčka riječ: phares
    Farnese poznata talijanska plemićka obitelj
    fartuh, fertuh pregača. Od njemačkog: Vortuch
    fašine izdanci, mlado pruće
    fasovati 1. naderati, nadrljati, izvući deblji kraj; 2. pretnja batinama, izazivati probleme
    fasovati nagrabusiti, nagrditi nekoga .... ima da ga izfasujem...
    fasovati snositi posledice
    Fasovati dobiti sledovanje
    fasovati snositi posledice, nastradati
    fat mera za dužinu od oko dva metra, tačnije 1,91 cm., 6 šuvi ili 72 cola
    Fat mera za duzinu; 191 cm
    fatalan nesrećan, sudbinski koban
    fatalista čovek koji veruje u sudbinu
    Fatelin postava za odelo od vate
    fater (njem.) otac
    fatigati (tal.) truditi se, mučiti se, teško raditi
    fatiran, vatiran 1. postavljena, topla i prijatna garderoba; 2. osoba puna para; nafatirati; obogatiti se, b
    fatiti uhvatiti
    fatiti uzeti, uhvatiti
    Fatum (lat.) Usud, Sudbina
    Faun Faon, lijep mladić iz Mitilene na otoku Lezbosu, u kojega se nesretno zaljubila pjesnikin
    Faun starorimsko niže božanstvo, šumski bog, pokrovitelj stada, dlakav, s kozjim repom, rog
    faun (lat.) u starorimskoj mitologiji niže božanstvo koje živi u šumama i planinama; dlakav, s kozj
    Favstina Annia Galeria Faustina Mlađa, žena rimskog cara Marka Aurelija
    Fažon grah
    Feb nadimak boga Apolona, "Sjajni"
    Feb pridjevak grč. boga sunca Apolona, "sjajni"
    Febo pridjevak starogrčkog boga Apolona, "Sjajni"
    febra groznica. Od latinskog: febris
    februvar februar
    feder kola luksuzna zaprežna kola, imaju obavezno federsic; mekano sedište sa oprugama, za du
    federmeser džepni nožić
    Federsic sediste na kolima sa federima koji su pokriveni kozom
    Federvajs prasak protiv znojenja nogu
    fedrih špicflam, vrsta mesa. Od njemačkog: fedrig, gibak i Flaum, najfiniji sloj slanine
    fehtati (njem.) prosjačiti
    fehtati, fehtar moljakati, prositi, prosjak. Od njemačkog: fechten
    fela vrsta
    fela vrsta. U prenesenom smislu: bližnji. Od madžarskog: fel, polovica
    fela vrsta, oblik
    fela vrsta
    fela sorta, vrsta
    Fela boja, sorta
    fela vrsta, soj, sorta
    fela, fajta vrsta, rod, sorta, rasa; pa se kaže: „Ona je od dobre fele !“, ili „Oni su od
    feler nezgoda, peh, mana; feleričan; sa greškom, neispravnost na stvarima, a može i kao m
    feler mana, nedostatak
    Feler felinka
    feler nedostatak, mana, greška
    fenamen fenomen
    Fender osoba koja pleni stvari
    fenderaš državni poreznik; fendovanje; plenidba po odluci suda
    fenderaš poreznik
    fenderaš poreznik
    fendovanje sudska plenidba
    Fene uzvik sa značenjem: nema nista od toga! šipak!
    fener svetiljka, fenjer
    fenić feniks, ptica iz egipatske mitologije. Po predaji ona je svakih 500 go
    fenjer noćna ručna prenosna lampa na gas-petrolej, služi za osvetljavanje avlije, štale, šupe i
    fenjer lampa
    feral fenjer
    Ferbl vrsta kartaske igre
    fercovati puhati, dahtati; srditi se, ljutiti se
    Ferdinand (1793-1875) austrijski car, vladao od 1835; epileptičar nesposoban za vladanje, p
    feredža gornja haljina muslimanki sa širokim rukavima i dugačkom ogrlicom
    feredža haljina
    ferflati brbljati
    ferguson traktor
    ferija raspust, godišnji odmor
    ferman sultanov ukaz, naredba, nalog, carska zapovijest
    Ferman sultanov ukaz, naredba, zapovest
    ferman zapovijed
    ferman pismena naredba sultanova, carska dozvola; putna isprava; postavljenje, ukaz
    fermati uvažavati, priznavati, poštovati; ne fermati; suprotno, i to je oduvek uobi
    fermen kratka muška haljina, kaput
    fermen vrsta prsluka, od čohe, kadife ili šajaka, izvezen gajtanima, spreda sasvim otvoren i ne
    fermenčić vrsta tesno skrojenog i svilom ili srebrom izvezenog prslučića
    feršter šumar
    ferta kecelja
    fertal četvrt. Od njemačkog: Viertel
    fertig 1. kraj, tačka; 2. Komanda koja se ljutito (oštro) izgovara i znači da više „ne
    Fertig kraj
    fertik kraj, svršetak, nema više
    fertun pregača, vidi: fartuh
    ferzac zaloga
    fes turska kupasta kapa, obično s kićankom, bez oboda
    fes kapa crvena
    fes kapa osobitog oblika, obično crvena (nazvana po gradu Fesu u Maroku gdje su je izra
    feš dobro izgleda
    fesat kavga, sukob
    fesliđen bosiljak
    fesligen bosiljak
    fest jako, snažno
    Fest veoma
    festa svečanost
    festunk tvrđava. Od njemačkog: Festung
    feta tanko parče nečega
    fiauta flauta
    fića, fićko, fikus automobil zastave 750, obično prvi automobil svakog Jugoslovena. Evo i njega u be
    fićfirić balavac
    ficok mala staklena flašica u kojem se nekada služila rakija u bircuzima
    fićok čokanj, „unuče“, mala flašica od 1 i 1.5 dc, izgleda isto kao i velika,
    fićok flašica za rakiju
    fićok "flašica" za rakiju
    ficovi vicevi, dosetke
    fid (lat. fides) vjera
    fidan izadanak, rasad; voćna sadnica
    fidan izdanak
    fidan izdanak
    fidibus hartija za paljenje lule
    figa smokva
    fijoka ladica
    fijoka ladica
    fijolica ljubičica
    fijolica Viola odorata, ljubičica
    fijôlica ljubičica
    fijolica (lat.) cvijet ljubica
    fiksalni fiskalni
    fila piljarica
    Filade Pilad, bratić i vjerni prijatelj Orestov, koji mu je pomogao u osveti za njegovog mu
    filanca finansijska inspekcija
    filati, sfilati ispuniti. Od njemačkog: ausfüllen
    fildiil slonova kost
    fildiš slonovača, slonova kost
    Fildiša slonova kost
    fildiša slonova kost
    fildiša slonova kost
    fildžan šoljica za crnu kavu
    fildžan šoljica za kafu
    fildžan šoljica za kafu
    fildžan šoljica bez ručke iz koje se pije crna kafa
    filer najmanja stara kovana novcana jedinica ..... nema ni filera – bez para
    filfeder penkalo, naliv pero
    Filibe Plovdiv
    Filide v. Demofont
    filigran umetnički, obično mrežasti ukrasni rad
    Filip II. (383.-336. pr. n. e.) makedonski kralj, otac Aleksandra Velikoga
    Filipi starovjeki grad u istočnoj Makedoniji; kod njega je došlo (god. 42. p
    filipus čačkalica za zube
    filir para, potura; stoti deo krune i penga
    filir (mađ.) austrougarski sitni novac (koristi se od 1890)
    filistar malograđanin
    filiziti kidati izdanke na korenima duvanske biljke
    Filoktet grčki junak pod Trojom, kojega je na putu prema Troji ujela otrovna
    filov lak slonova kost. Od turskog: fil, slon
    filtar filter
    fin (tal. fine) svršetak, kraj
    financ (njem.) porezni službenik, porezni policajac
    findžan (tur.) isto što i fildžan, šalica za crnu kavu
    finferi oglašivači, najavljivači svatova, kada prođe pozivar, on tačno zna ko dolazi u svatove,
    fingalske spilje glasovita spilja u Škotskoj na hebridskom otoku Staffa, jedna od najljepših u Europi, po
    finis kraj
    Finis! Punctum! Dixi! Animam salvavi. (lat.)
    Kraj! Točka! Rekoh! Dušu sam pobijedio (tj. ne rekoh po srcu nego po savjesti)
    fink (njem.) zeba
    fiola (dem. fiolica) ljubica
    fiolica ljubica
    fiolica ljubica (cvijet)
    Fiora Pescioni tj. Cvijeta Zuzorić
    fioraja (tal.) djevojka koja prodaje cvijeće
    Fiorenza Firenca, grad u Italiji
    fiorin novac koji je bio u upotrebi u Kraljevini Crnoj Gori
    firanga 1. zavesa za prozor; 2. može i kao mreža (?) za `vatanje ribe ali onda se dobiju batine
    firanga zavjesa. Od njemačkog: Vorhang
    firanga zavesa
    firanga zavesa
    firanga zavesa
    firangle zavese
    firanija pusta prostorija
    firaunski ciganski
    fircati, profircati 1.lagano ručno prišiti delove odeće da samo „drži“, dok šnajder ne u
    firciger ekcem, crvenilo na koži novorođenčeta
    Firciger ekcema na kozi novorođenčeta
    Fircigerka zena od 40 godina
    fircik vrsta kocke kartama
    firgaz prut
    firmament (lat.) vidljivo nebo, nebeski svod
    fis soj
    fis soj
    fišek specifična, ručno napravljena džaka, u obliku kupe, koju sam trgovac vešto napravi od
    fišek metak
    fišek papirna kesa
    fišek trgovačka kesa u obliku kupe; metak.
    fišek papirna kesa
    fiškal advokat, ovako su dedovi na šoru divanili: „ Koda nekoga u`vate fišk
    fiškal odvjetnik
    Fiškal advokat
    fistan suknja
    fistan (fustan) vrsta ženske haljine
    fitnija spletka
    Fiurenca Firenca
    fizikus lekar (sreski)
    fizikusovidža žena gradskog ili seoskog lekara
    fjok platneni ukras na ženskoj haljini (u obliku ruže).
    fkaniti prevariti
    fkaniti varati
    fkaniti fkanjiček, fkanjilo, fkanjilonosec, prevariti, prevara, prevarno sredstvo, varalica
    fkrasti ukrasti
    flaknuti opaliti nekomu masnicu po goloj koži
    flamanka puška ili kubura iz Flandrije
    flanak kamenac
    flandra bludnica, "žena koja se dovukla iz Flandrije"
    Flandra beda
    Flandrati se ziveti nemoralno
    flandriot koji je iz Flandrije
    Flasav musav
    flaštar (grč.) melem na povoju za ranu
    flaster trotoar, staza "isprid" kuće, od "priPečenih cigalja"
    flašter ljepljivi ovoj za rane
    Flasterisati popločati dvoriste ciglom
    fleka zakrpa za gume
    Flekica testo za supu
    flekice prosto testo od vode, brašna i jaja, stavlja se kidanjem, manjih komada, rukom direktn
    fletan (njem.) marljiv, okretan, vješt, brz
    fletno (njem.) brzo, hitro, okretno
    Flička nevazna karta u igri
    flinta puška kremenjača. Od njemačkog: Flinte
    flisovati curkati, piškati, pomalo propuštati tečnost: vino, rakiju ili vodu. Može na
    flizura frizura
    Fljenuti ošamariti ili udariti po glavi
    Fljoška prostitutka
    foja (tal. foglia) list
    Fokafulja vucibatina
    fontanela (tal.) ranica učinjena paljenjem kože radi liječenja
    fopati (njem.) lagati, varati nekoga
    For ili Forum (lat.) Forum Romanum, glavni trg staroga Rima
    Forauz zatvoreni zastakljeni trem (gonk)
    forca hitnja, preša
    forca brzina, preša; pritisak, sila
    forcirati forsirati
    fordson traktor
    forinta novac u Austro; Ugarskoj, srebrni novac od dve krune
    forinta mađarski srebrn novac
    Forinta imala je 100 novaca
    Forman taljigas ili volar koji prevozi za novce
    Forpas kartaski izraz
    foršpan opštinski kočijaš
    Foršpan kočijas
    fortati varati, zamlaćivati, lagati ili „Zavoditi za Goleš planinu“ , a bećarac k
    fortica utvrđenje
    fortica utvrđenje
    fortica utvrđenje
    fortuna nevrijeme
    fortuna jesenje kiše s jakim vjetrom
    fortuna (tal. fortuna) fortuna, oluja na moru
    fortune jače kiše s vjetrom
    fota društvena igra momaka i devojaka
    Fota igra
    fotel naslonjač
    fpiknuti ubosti
    fragment deo, odlomak
    fraj besplatno, džabe, danas se kaže za „Dž“; frajština; sledovanje drva iz državne šume k
    Fraj džabe
    frajla gospodica
    frajla gospođica
    Frajla nakinđurena devojka
    frajla gospođica
    frajla, frajlice gospođica, gospođice, neudata(e) mlađa ženska osoba
    frajsni grčevi, zagušci, dječja bolest. Od njemačkog: Fraisen
    frakast lud
    Fraklic posuda za rakiju
    fraklić mala „simpatična“ flašica, od 1 dc., iz koje se pije rakijica i može se lepo opiti a da ni sa
    Franca Francuska
    Francesco d'Assisi sv. Franjo Asiški (1182-1226), crkveni reformator i osnivač franjevač
    Franceško Saverijo v. Saverijo
    Francijas konj koji kad stoji čese nogu o nogu
    franciškan Tropaeolum, vrsta cvijeta
    francuzlivec luetik. Lues se nazivao "francuskom bolešću"
    Frankopan, Krsto v. dva Ivana
    frapan (tal.) nakićen prošivenim šarenim komadićima tkanine
    frapiran zaprepašćen, veoma iznenađen
    Fras dečija padavica
    fraška grančica s lišćem kao znak nad vratima kakve radionice ili uslužne radnje (npr. kr
    fraškarica (tal.) žena na otoku Šolti koja nosi drvo za pravljenje vapna
    fraskun (tal.) vrsta boce
    frass, tiče se Stanka Vraza, čije je civilno Igra
    prezime
    riječibilo
    u pogrdnom
    Jakob Frass.
    smislu: žderonja; gledano iz turopoljske sentištvanske megalom
    frater fratar, redovnik
    Frckati tiho i nerazumljivo govoriti
    frcpoljci mrve, sitni komadići, opiljci
    frcunit(i) (brke) ušiljiti im krajeve naviše
    frecet (tal. frecceta strelica); ženski nakit, vjerojatno u obliku strelice (Akad. rj.)
    fregata (tal.) vrsta ratnog broda
    fremt tuđina. Od njemačkog: Fremde
    Fremt stranac
    frenđija kula
    frenđija kula sazidana na francuski način
    frenezija (grč.) uzbuđenje, pomama, ludilo
    Frenjang sifilis
    frent inostranstvo, pečalba, skitnja; frenter; pečalbar, skitnica
    Frenter vandrokaš
    Fridrik (II) i Urliko (II) grofovi celjski, igrali znatnu ulogu u povijesti 15. stoljeća; Urlik II. je 1456. ubijen u Beo
    frigati pržiti
    frigijski iz Frigije, pokrajine u Maloj Aziji (odatle je bio Marsija)
    Frina ime lijepe hetere u Ateni (4. st. pr. n. e.)
    frišak svež, nov, hladan; 1. frišak hleb; svež hleb; 2. frišak vazduh; svež vazduh; 3. frišak vet
    friško čilo, krepko
    friško frižak – svež, a može da se upotrebi i za brzinu ... friško ja to uradim
    friško sveže
    friško sveže
    friškost čilost, krepkost
    frižak (njem.) svjež; čio, krepak
    Frizhak svez
    frket način ručnog štrikanja sa iglama, a postoji i „klot“
    Frket način strikanja
    frklevački mužikaši lakoumna, neozbiljna družba
    frliti baciti
    frljaju tufeci pucaju
    frljam si jedan tufek opalim iz puške
    frljati bacati
    frljiti baciti
    frljiti pucati iz puške
    frljiti merak zaljubiti se, baciti oko na nekog
    frljnuti baciti, zaukati
    frljnuti, frljati baciti, neoprezno dodati; frljoka; neobičan put lopte posle šuta
    frljoka delo ofrljeg posla
    frloncle rese
    frnjokalica nos, nosurda, rnja
    Frnjokalica nos
    Frnjokati ispustati glasan zvuk, neartikulisan
    froncla resa, konac što visi
    froncla resa
    Froncla resa
    froncle rese
    Front prednji deo kuce
    froštuk (njem.) doručak
    frotula pjesmica
    frtalj četvrtina nečega, situacija u kupovini: „Molim, frtalj kile eksera !“, ili tač
    frtalj cetvrtina
    frtalj četvrtina
    Frtalj četvrtina
    frtalj četvrtina
    frudati trti (krzno)
    Fruliti naguziti
    frusta (tal.) bič
    fruštan'je (tal. frustare) bičevanje, šibanje
    fruštati (tal. frustare) bičevati, šibati
    frustati (tal.) bičevati
    fruštati (tal.) bičevati, šibati
    Frustuk doručak
    fruštuk doručak, kada gosti odlaze važilo je pravilo: „Prvo fruštuk ondak na put !“
    fruštuk dorucak
    fruštuk doručak
    fruštuk doručak
    frut (lat.) plod, voće
    ftaplati utapati se, daviti se
    ftič ptica
    fuchs tiče se Vatroslava Lisinskog, koji je bio rođen kao Ignac Fuchs
    Fufa vatara
    fugin miner.
    fujaši pleh muzika
    fukara sirotinja, nesojluk
    fukara siromah
    fukara skitnica, ili nepoverljiva osoba
    fukara sirotinja, beskućnici
    fukara sirotinja
    fukara, vukara siromašak, bednik, jadnik
    fukarluk siromaštvo
    fukati halapljivo jesti
    fukati uzimati mnogo (samo ako je džaba).
    Fuksa fljoska
    ful, vul, brišim višebojni kvalitetan svileni konac za vez
    fuljiti pobediti u dečijoj igri fulje ili tapke, kliše, par-nepar
    fum (tal. fumo) dim
    fundati oštriti, intrigantno nagovarati
    funestra (tal. finestra) prozor
    funt, funta stara mjera za težinu (oko pola kg)
    funta pola kilograma
    Funta je težila 560.06 grama
    funtroman (njem.) bezvrijedno knjiž. djelo u nastavcima, u kojemu autor piše "na funte" da bi više zaradio
    Fura prevoz u jednom pravcu
    furati ići.
    furda iznutrica, utroba
    furda (tur) otpadak, nitkov
    Furdadžija trgovac sa raznovrsnom robom
    fureško svježe
    furešto svježe
    furijati jako oštriti
    furiti, vuriti baciti
    Furkast čir na ovčijem vimenu
    furmina šibica
    furmina šibica.
    furt stalno, neprestano
    furt uvek
    Furt stalno
    furt uvek, neprestano
    furtinavek uvijek, neprestano. Lokalni zagrebački izraz. Od njemačkog: fort
    furtl podvala, tajna
    furtom uvek
    furtom, furt 1. brzo, na brzinu, trkom: „Da si ostavio fuzbal i furtom na ručak !“; 2. ili zna
    furuna pec
    furuna peć
    Furuna pec
    furuna vrsta peći za grijanje.
    furuna zidana peć
    fušar (njem.) šeprtlja, nadrimajstor
    Fusekla kratka muska čarapa
    fusekle muške čarape, isključivo pamučne
    Fušer majstor los majstor
    fušeraj 1. loša izrada, nekvalitet; 2. ilegalan rad u firmi za sopstvenu korist; fušerant, fušer ma
    Fušeraj losa izrada
    fuškija konjski izmet, balega
    fusta (tal.) mala gusarska galija
    fustan suknja
    fustan haljina
    fuštit(i) se naglo uskočiti u krevet
    fuštiti se naglo uskočiti u krevet
    futa pregača, kecelja od grubog sukna
    Futa, vuta neka pamučna modra materija; vrsta opregače
    futač pupavac. U prenesenom smislu: smrdljivac
    Futirati se ne učestvovati na raspravi ili u poslu
    futrola korice, kutija od hartije ili kože
    fuzbal fudbal
    fuzbaler fudbaler
    G
    g k
    g k, ka
    G
    G
    G
    G
    g
    G
    Gabelj čergar, Ciganin
    gabor jadov
    gabor ružna osoba
    Gaće se na nju driješile. nije više djevica
    Gadara vrsta sablje koja je oštra s obe strane.
    Gadiluk prljavština
    gadulja gadura, nečista žena
    gadža kera
    Gadža krupan pas
    gadža, gadžov pogrdan naziv za ružnog psa, a ponekad i nadimak za ljude; poreklo od romske re
    Gaea Zemlja
    Gagrica moljac
    Gagrica moljac
    gagrica moljac
    gairet hrabrost, odvažnost
    gairet nomoć, potpora; veselost, veselje
    gairet (gajret) plemenitost, revnost
    gajba zatvor, krletka. Od talijanskog: gabbia
    gajba (tal.) krletka, kavez
    gajdaš čovjek koji svira u gajde, dude
    Gajdaš bokser sa levim gardom i ispruženom desnom rukom (ko da svira gajde)
    gajde stari narodni duvački instrument rado slušan u Sremu, sve do sredin
    gajde stari muzicki instrumenat
    gajde muzički duvački instrument
    gajle briga
    Gajo, Mucio, Decio zaslužni ljudi staroga Rima
    gajtan 1. upleten višebojni ukrasni konopac; 2. električni kabal za prve peg
    gajtan 1. pamučna ili svilena upredena ili pletena vrpca za porubljivanje i ukrašavanje ode
    gajtan kabel
    gajtanli-čakšire pantalone izvezene gajtanima
    gaki gaće
    gaki gaće
    gaki nema-svirka saka gaća nema, a svirku traži, voli
    galalit (grč.) mliječni kamen, čvrsta umjetna tvar koja se koristi kao zamjena slonova
    galanfer,. gulanfer neodgovoran, lenj
    galanteris galantan, otmen čovek
    galge vješala. Od njemačkog: der Galgen
    galijot mangup
    galijot mangup
    galion (tal.) ratni i trgovački brod iz 16. i 17. st.
    galjupi usta.
    galjupi, galjupine usta, čeljusti, žvale
    Galon (galun) šav, bortna
    galženjak čovjek koji visi na vješalima. U prenesenom smislu: obješenjak
    gamaše kamašne, naglavci od kože
    gambat(i) nesmajno hodati
    gambati nesmajno hodati
    gambati nesmajno hodati
    gambor vrsta raka
    gamen oblaporan
    gamenluk polapnost
    gamenluk polapnost
    ganak (njem.) hodnik, predvorje, trijem
    ganc, ganz potpuno, sasvim (nemački), izraz: gancnovo; sasvim novo
    ganc, glanc sasvim
    ganćat(i), ganđat(i) gaziti veliki snijeg
    Gang Ganges, rijeka u Indiji
    ganglija 1. nerv, živac; 2. koziji ili ovčiji izmet u obliku klikera; izraz: ići na ganglije-nervirati neko
    Ganimed u grč. mitologiji lijepi dječak koji bogovima na Olimpu toči piće
    ganj stočna hrana
    ganjc (novo) neupotrebljivano
    gantarci balvani na kojima stoji burad
    Gantes Ganges, rijeka u Indiji
    ganuti pokrenuti
    ganuti pokrenuti; ganuti se; pokrenuti se, krenuti
    ganuti (se) maknuti (se), pokrenuti (se), uznemiriti (se), pokolebati (se)
    ganuti se pomaći se
    ganuti se pomaknuti se
    ganutljivo sažaljivo
    gaoljan (kin.) vista žitarice, otporna na sušu, s plodovima poput prosa
    garabiljčina karabin, vrsta puške
    garabin, garubin karabin, vrsta puške
    garagan šaljiv naziv za roma, aludira se na tamniji ten
    garbin (tal. garbino) vjetar jugozapadnjak
    garbin (tal.) jugozapadni vjetar, lebić
    garbun ugalj.
    gard i gardak grd, ružan
    gardenal kardinal
    gardina grdoba, gadost, opačina
    gardina (tal.) zastor na prozorima i posteljama
    gardinal kardinal
    garditi grditi, nagrđivati; kuditi, prezirati; podcjenjivati
    garija kuluk
    garje grđe
    garje grđe
    garlo grlo; vrat; ustegnuti garlo; biti umjeren u jelu i pilu; obist garla; neumjerenost u jelu i pilu
    garnizonarka žena komandanta garnizona
    garoful (tal.) karamfil
    garson (franc.) momak
    gartlic vrt. Od njemačkog: Garten
    gartlic (njem.; dem.) vrtić
    garufal karanfil
    gas dim, petrolej; ima više izraza: 1. biti pod gasom; opiti se; 2. dati gas;
    gasan onaj koji nije žedan; nikad gasna; uvijek žedna
    gatalinec, gatalinka, jedna vrsta žabe; gatalinec štrok, ptica roda, koja se hrani gatalinkama. Od njema
    gatara žena koja se bavi vračanjem, nadriljekarstvom, proricanjem sudbine
    gatat(i) vračati, predviđati, fantazirati, lagati
    gatnjak svitanjak kojim se pritežu gaće oko pojasa
    gaveljat(i) jedva hodati od starosti ili iznemoglosti
    gaveljati jedva koračati
    gaveljati jedva hodati
    gavranov vijek (Ja se ne mogu odužiti tebedugovjekost
    i tvojoj strini Zlatani pa da poživim gavra-nov vijek.)
    gaz petrolej
    gaz petrolej.
    gäz petrolej
    gazap veliki snijeg
    gazda 1. bogat, imućan čovek; 2. glavni, prvi čovek; 3. Bog, svevišnji; gazdurina; jako bogat
    gazdašag imetak, bogatstvo
    gazibara žena koja ne vodi računa o sebi, trapava i spora
    gazija junak
    gazija vjeruje u svoju silu
    gazija junak
    gazija silnik, pobjednik, junak koji vjeruje u svoju silu
    gazija pobednik
    gazija junak, pobednik
    gazija ratnik (naročito borac za veru), pobednik
    gazophylacium, riznica. Knjiga leksikografskog karaktera u kojoj su skupljena najraznoli
    gda kada
    gdi godre gdje god
    gdo tko
    geak, gejak, gedža 1. pogrdan naziv na čoveka iz Srbije, preko Save; 2. seljak,prostak, primitivac, 3. sitan
    gedža srbijanac; matoro, a mršavo prase
    gedžav neuhranjen, slab
    Gedžav mali i sitan
    gedžo Srbijanac
    gegač, gaćeša; gege, gaće
    gegati hodati sporo i ljuljati se na levu i denu stranu
    gegati ići klateći se
    Gegula Srbijanac
    Geja v. Gaea
    gejak (Onaj gejak samo je mamipara i više
    siromah
    ne zna od starosti šta trušti.)
    geknuti umreti, propasti; izraz: na prečac gekno, na ma gekno-iznenada umro
    geldi stiže, dođe
    gemzeti gmizati
    genij (lat.) božanstvo, dobar duh
    genoveva ženska osoba koja se pravi važna i glumi neku finoću
    genuti maknuti, pomaknuti
    genuti se krenuti se, pomaknuti se
    genuti se (prez. genem se) maknuti se, ganuti se
    georgina Dahlia, ukrasna biljka
    gepiti ukrasti, zadobiti nešto bez rada
    Gepiti ukrasti
    Gera spominjući taj žumberački vrh, Kranjčević se i na taj način odziva pjevanju Jovana Hra
    gerelj oronuli starac
    gerelj starac dobrog raspoloženja
    gerga gomila
    germa kvasac
    Gerzelez brdo kod Budima na Dunavu
    gespen kiral gospodin kralj. Od madžarskog: király
    gete dio muške nošnje koji hvata muškarcu od čljanaka do koljena
    gete sukneni nazuvci, dokoljenice
    gete suknene dokoljenice svrh čakšira koje su nekada nosili odrasli muškarci, naglavci
    gete vuneni, ručno pleteni nazuvci za cjevanice.
    getriba menjač na motornim vozilima
    Getsemanska bašta biblijski vrt Gethsemani na podnožju Maslinske gore kod Jeruzalema, gdje je zapo
    gever mašina opšti naziv, mehanizam; mašingever(zajedno)-čudo od mašine, dobar rad, ure
    geviht metalna mera za težinu, za vaganje
    gi ih
    gi njih, ih; njima, im
    gi ih, njim (im, njima)
    gibanica štrudla
    gibenik poginuli
    gicljiv (konj) plašljiv, nemiran, spreman da udari čivtom
    gida elan
    gida elan, potrčnost
    gida određena dnevna mera pića na koju je čovek navikao
    gïda merak, želja, volja, inspiracija, elan, spremnost, podsticaj
    gidija đidija, junak, zanesenjak koji izaziva divljenje
    gidija (đidija) junak, delija
    Gidran vrsta konja
    gift otrov. Od njemačkog: Gift
    gig legendarni kralj koji je imao prsten što ga je činio nevidljivim
    giganti u grč. mitologiji divovi, sinovi zemlje koji su vladali svijetom prije nego što su ih pobijed
    gigita(t)i (A vazda gigiće kad blanja šticu.)pjevušiti, biti raspoložen, zadovoljan
    gik paradna svečana dvokolica, sa gibnjevima i federsicom tako da je udobnost bila zagar
    gikseri greške, pogreške
    gilicati jurcati.
    gilta(t)i pisati opširno pismo
    Giltati odgovarati po meri ("To mi baš fino gilta")
    giltati (njem.) vrijediti, važiti, valjati
    gim im
    gim im
    gim njima, im
    gim im (njima)
    gindati (tal.) dizati (jedro)
    gingat(i) se ljuljati se pri hodu
    gingati ljuljati.
    gingati se ljuljati se
    gingav slabašan, nježan; tanak
    gingavohodec čovjek koji je toliko oslabio te jedva hoda. Gingati se, gingavo, gingavec, gingavo
    giorno senza pan dan bez kruha
    girlanda (tal.) ukrasni vijenac od ruža
    gjegjeran (mađ.) svjež, laga, poletan, veseo
    glabati zubima jesti meso sa kostiju
    glacnuti oporaviti, prolepšati, udesiti; evo primera: 1. „Braća Mile posle lanjske aperacije, sade
    gladahan gladak
    gladalica alat za oštrenje kose
    Gladalica brus za oštrenje kose
    gladilica brus
    gladivo, gladalica duguljast i pljosnat brus za ručno oštrenje kose
    gladun kicoš
    glagol slovo
    glagoli(t)i mnogo prićati
    glaj gledaj
    glamnja manji komad drveta koji gori.
    glanc čisto, sređeno; 1. uglancati; očistiti da sve sija; 2. udariti glanc; doterati se za igranku il
    glanc blistav odsjaj
    glas glas, zvuk; doteći dobar glas; steći dobar glas; glas vanka ne stvoriti; ne progovoriti, niš
    glas (pl. glasi) vijesti; glasaše; obavijestiše [?]
    glas vanka ne stvoriti ne progovoriti, ništa ne reći
    glasovati oglašivati se
    glasovit, glasit neko na glasu, poznat, čuven
    glastan glasan, bučan
    Glauko morsko božanstvo starih Grka
    glâv glavâ (gen. pl.)
    glava drvena greda koja daje kosinu krova. Neko je zove mertek ili rožnik.
    glavač poglavar
    glavar prednji dio samara.
    glávār prednji dio samara ili sedla
    Glavčina srednji deo točka kroz koji prolazi osovina
    Glavina mjesto na Kvarneru
    glavnja baklja, cjepanica koja gori
    glavo vzeti pogubiti, smaknuti
    glavobolka biljka bunika
    glavoč vrsta ribe, glamac, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoč
    glavočimbalo klavičembalo, glazbeni instrument, preteča današnjeg klavira
    glavokrasitelj berberin
    glavom i bradom on lično
    glazura sjajna i slatka šećerna kora ili pokorica na kolačima; izraz: udariti gl
    glbina dubina
    gleb glaebae adscriptus, gruda zemlje, privezan za zemlju. Kmet je bio vezan o zemlju koju
    gled gledanje, pogled
    gled pogled
    gledalo zrcalo
    gledan viđen, lijep, ljepotom se razlikuje od ostalih
    gledati izgledati, očekivati
    gledati u pleće čitati sudbinu damoćina u pleću bravčeta koje je othranio
    gledimo gledamo
    gledno lijepo
    glib blato, prljavština, kaljuga
    gliba, glibara prljava, neuredna žena
    glibîna dubina
    gliblina dubljina
    glibljina dubina
    glibok (kajk.) dubok
    glibša dublja
    glicinija (grč.) biljka s ljubičastim visećim vrlo mirisnim cvjetovima
    glih jednako
    glih jednako; glih ravno takajše; jednako tako kao i
    glih (njem.) jednak
    Glindžav mlitav, opušten
    glivaj (njem.) glivajn, vino kuhano sa šećerom, cimetom i korom od limuna; upotrebljava se kao lijek
    glizav ljigav
    glizav koji izgleda kao nedopečeno tijesto.
    gljagoljat(i) gnjavatorski pričati, daviti pričom
    gljedati gledati
    gljezan gležanj
    globa kazna u smislu oduzimanja imovine od kažnjenika
    globadžija gulikoža, globitelj
    globok dubok
    glode se sekira se, ždere se oko necega, svada se .... stalno se njidvoje glodu ...
    gloginja vrsta drveta s jakim trnjem
    Glokna metalna kupasta naprava za skidanje čekinja prilikom šurenja svinja
    glomazit(i) (Kažem neću ga turat, no nekapasti
    glomazi
    oskudnu
    po imanju.)
    travu, preživljavati
    glomotati bučati
    Glorija obojeni stakleni kliker
    glotina korov
    glublina dubina
    glubok dubok
    gluhah gluh čovjek
    gluman veseo, šaljiv
    glupander glupak
    glupav glup
    Glušac Savko ili Sabo Mišetić Bobaljević Glušac (1529-1585), dubrovački p
    gluvać gluv čovjek
    gluvariti bezbrižno gubiti vreme
    gmajna katastralna čestica jedne zemljišne ili opčinske zajednice. Od njemač
    gnada milost. Od njemačkog: Gnade
    Gnade, Ivan Ivan Zrinjski, sin Petra Zrinjskoga, kojemu je bečki dvor nakon pogu
    gnizdje gnijezdo
    gnjat članak na nogama
    gnjat potkoljena kost.
    gnjati, gnjatovi noge, cjevanice
    gnjatilo čovjek dugih cjevanica
    gnjecopizda (Sama gnjecopizda Radoša Pekova
    izrazito neuredna,
    potrošila biprljava
    tri crkve
    žena
    vode.)
    Gnjecovan nedopečen
    Gnjezno stari grad u Poljskoj
    gnjida vaška, ulizica, obicno se kaže za nekoga ko je pokvaren i nepoverljiv
    gnjida jaje od uši; loš čovjek.
    gnjijev ljenost i prljavština
    gnjila glina, zemlja
    gnjila glina, zemlja; sinovi obličene gnjile; sinovi oblikovane zemlje, tj. ljudi
    gnjila zemlja, prah
    gnjila i gnjito glina, ilovača
    gnjilo trulo; ugnjinjilo; istrulilo, pokvarilo se
    gnjilo trulo
    gnjizdo gnjezdo kokošije, golubije ili tičije
    gnjizdo gnezdo
    gnjoj stajsko đubrivo
    gnjoj sekret iz zađubrene rane; stajsko đubrivo
    gnjus nečistoća, prljavština
    gnomo gnom, patuljak. Riječ izmišljena od Paracelza
    gob grbav; goba duša; griješna duša
    goba pukla, grba. Od talijanskog: gobba
    goba grba
    goba grba.
    goba duša grbava, griješna duša
    gobav grbav
    gobav grbav.
    Gobec, Matija Gubec, kmet donjostubičke59gospoštije,
    godina nakonvo njegova prethodnika Dože u Madžarskoj
    gobela jedan od lukova koji sastavljaju krug oko kotača, naplatak (u značenju kota
    gobelin goblen
    goć god
    goč bubanj
    goč bubanj
    goč bubanj
    gočobija bubnjar, koji udara u goč
    god rok, čas
    Godavari rijeka u jugoistočnoj Indiji, utiče u Bengalski zaljev
    godi drago
    godimenat ugodnost
    godina kiša
    godina vrijeme, vremenske prilike
    godir i godire god; gdi godire; bilo gdje
    godišče godina
    godišnica ženska služavka (koja se unajmi na godinu dana)
    godište godina
    Godomjerci i Radoslavci dva sela u župi Mala Nedjelja
    godovi praznici
    godovnjak slavljenik rođendana
    godovno rođendan
    godulja augm. od godina
    godža mnogo
    Godža oglodana kost
    goga zidar; podrugljiv naziv za došljake
    goga (Dobavio iz Dalmacije goge i majstore.)
    radna snaga
    goge majstori
    goj izobilje; spokojstvo, mir
    goj sklad; spokojstvo, mir
    goj spokojstvo, mir
    goj spokojstvo, mir; uzgajanje, odgoj, uspon; vladanje, ponašanje
    goj spokojstvo, mir; užitak
    goj užitak; hrana; njega
    gojan debeo, ugojen
    gojiti hraniti se, živjeti u raskoši, u obilju; njegovati
    gojiti se rasti, napredovati
    gojnat bujan, dobro odrastao
    gojne vole i falake grozne turske sprave za mučenje
    gojne vole i falake grozne turske sprave za mučenje
    gojšćina užitak, uživanje
    golahan gol
    golaver nepouzdan mlađi čovek
    golem velik
    golem nišan prstenovanje, prosidba
    golem nišan prstenovanje, veridba, prosidba
    golem nišan ispit, prstenovanje, prosidba
    golemaš bogataš
    golemaš bogataš, velikaš, pripadnik višeg društvenog staleža
    golgota brežuljak kod Jerusalema gdje je - po hrišćanskoj predaji - bio razapet Isus Hrist
    goli sinovi bećari, lopovi, razbojnici
    golino koljeno
    golja siromah
    golja siromah
    Goljaš vrsta goluba
    golka siromašna devojka, žena
    golôb golub
    gologuzan (ka)(ko) uvredljiv izraz za siromašnu osobu; gologizija-1. beda; 2. siromaštvo ve
    gologuzi (Banjani) goli, bez šume, izloženi vjetru i padavinama
    Golokur muškarac koji ne nosi gaće
    golometrina brisani prostor
    golomrazica jako hladno vreme bez snega
    golopenda siromah, goljo
    Golosijan petao bez perja na vratu
    golubinjar golubarnik
    golušijani, gološiani vrsta domaće kokoši koje nemaju perja oko vrata, golušijan i golušijanka; petao i koko
    goluždrav slabo obučen
    gomba kićanka, loptast ukras od vunice na kapi ili rukavicama
    gomba kićanka na kapi i rukavicama od vune
    gomboc knedla, valjušak. Od madžarskog: gomboc
    gomboce knedle sa šljivama
    gomboce knedle od krompir testa, šljiva i ošećerenih hlebnih prezli
    gomila kamena ograda
    gomila grobnica od hrpe kamenja
    gonak otvoren hodnik duž cele kuće, prošaran i patosan specijalnim cigljama, okre
    Gondola, Ivan Gundulić (1589-1638) Pjesnik, dramatičar dubrovački, autor "Dubravke" i "Osmana", senator, sudac za krimin
    gondže ružin pupoljak
    gondže "U Srbiji i u Bosni po varošima ruža, koja se još nije rascvjetala, nego tek napupila."
    gondže ružin pupoljak
    gondže drago, milo, lijepo
    gondže (tur.) pupoljak, čaška cvijeta; prenes. nešto milo, nježno
    gonetati pogađati
    gonetka zagonetka
    gonfalon (tal.) mala ratna zastava
    goniti kao bog đavola juriti do istrebljenja
    gonjaj jedna od najstarijih zemljišnih mjera u primorskoj Hrvatskoj. Ne zna se koliko je u najst
    gonk hodnik, otvoren do dvorišta, iz koga se ulazilo u kuću
    Gonk natkriveni hodnik duž cele kuće, trem
    Gonzaga, Alojzije (1568-1591) tal. redovnik Družbe Isusove. Poznat kao "djevičanski mladić" jer je kao paž na dvoru u
    Gonzaga, Alojzije sv. (1568-1591) tal. redovnik Družbe Isusove. Poznat kao "djevičanski mladić" jer je kao paž na dvoru u
    gora [?]
    gora šuma
    gora ledena santa leda; gora ka gori; vulkan
    goranji gornji, višnji; goranje kraljevstvo; nebesko kraljevstvo
    gorčica gorčina, mučnina
    gorena gore
    Gorgija (483-375 pr. n. e.) grč. filozof sofist i retor
    gori oshraniti, gori (se) shraniti othraniti (se)
    gori zrasti uzrasti, narasti
    gorice vinograd
    gorice vinograd; vu goricaj; u vinogradu
    gorična vinogradska
    gorika gore, uvis
    gorika gore; stati se gorika; ustati
    gornica, goršćina, gorno ius montanum, vrsta daće
    gornja roba odijelo
    gornja roba toaleta, odjeća
    gornja roba odjeća izuzev veša, odijelo
    gornje riječi zaobilaženje istine u razgovoru
    gornje riječi zaobilaženje istine u razgovoru
    gornji prag nadvratak
    goropadan nabusit, besan, agresivan
    goropaditi ljutiti, besniti; goropadan; ljutit, drčan, nezgodan
    goru gore
    goščava gustiš
    Gošetić Mijo vođa seljačke bune 1573 uz Gupca i Gregorića
    gospoda vlastela, plemići; velika gospoda; velikodostojnici, magnati
    gospodin orsački zemaljski gospodin, vlastelin
    gospodin tržački Fran Krsto Frankopan Tržački
    gospodničić mladi gospodin
    gospodovati vladati
    gost pored običnog značenja još i: tuđinac, stranac
    gost tuđin, stranac
    gôst gust
    gostara vrč, boca
    gostara (novogrč.) vrč, staklenka, boca
    gostijonica gostionica
    got veća staklena čaša sa uškom.
    göt staklena čaša za piće
    gotavo gotovo
    gotov pripravan, spreman
    gotovan neradan, lenj
    goveđija goveđa
    govedšina vrsta poreza koji su seljaci plaćali po govedu
    goveti udovoljavati
    govnaisat(i) (Puniša Jašov i Ramo Đolov svađati
    vazda su sesoko
    nešta
    beznačajnih
    govnaisalistvari
    i vavijek
    govno na ćedilo krajnja usamljenost
    govno paśe ništa
    govno pasje ništa
    govnobalj (Okle bolan u onog govnobalja izrazito
    srce?) negativna osoba, ništa čovjek
    govordžija pričalac, narodni govornik, zabavljač, kozer
    gozd gvozd, šuma
    gozdje gvožđe, željezo, okovi
    gra pasulj, grah
    graba jarak, opkop, prokop
    grabancijaš prema nar. vjerovanju, đak koji je završio vilenjačku školu
    grabant (njem.) pratilac, satelit
    graber grab
    grablje alatka za skupljanje sijena. Prave se od drveta i metala.
    grabljice grabulje
    grabljište nasad za grablje.
    Grabovec (Grabovac, Grabić, Grabovčević
    grabša grabež, otimačina
    grabuljište vidi: grabljište.
    gračić kameniti brežuljak, dem. od gradac
    gracija radost, smijeh, veselje, milina
    gracija (lat.) u antičkoj mitologiji jedna od triju sestara, umiljatih Zeusovih kćeri (Aglaja, Eufrosina, T
    gracijati veseljeti se
    Gracije tri umiljate sestre, Zeusove kćeri
    grad tvrđa, utvrda; grad utvrđen zidinama, fortifikacija
    gradački iz Gradca, tj. Graza u Austriji, nekadašnjeg austrijskog vojnog sjedišta
    gradele gradele, roštilj
    gradina bašta
    gradina vrt, bašta
    gradina bašta
    gradit(i) oploditi ženu
    Graditi psovati ("Gradio mi mater pa sam ga ošino")
    grajanin gradanin
    grajati galamiti.
    gramandijela (tal) željezno oruđe kojim se otvaraju vrata bez ključa
    gramat dokument
    gramatičan pismen, obrazovan, rječit
    granafon gramofon
    granajlije (čarape) vunene čarape ukrašene narodnim vezom
    granat nar, šipak, mogranj, vrsta južnog voća
    Granata grad i središte istoimenog zadnjeg muslimanskog kraljevstva na jug
    grančina vidi: brstina.
    granica grančica
    granica ukršteni snopovi žita
    granica ukršteni snopovi žita, krstina
    granit (lat.) vrsta vrlo čvrstog i tvrdog kamena
    granuti naglo se pojaviti
    grao sivo
    graoran vrsta petla
    Graoran petao sivkaste boje
    graorasto 1. najlepša boja ženskih očiju (bar u pesmi), boja bele kafe; 2. graoran, graoranka –pe
    Graovo Grahovo
    grapsti krasti, otimati, bezobzirno prisvajati tuđe
    graščica vrsta gradskog poreza
    grašit(i) se radovati se
    gratulant (lat.) čestitar
    gravran gavran
    graziosa (tal.) ljupka, dražesna, ljubazna; puna milosti.
    gŕba osoba sa grbom
    grbina leđa
    grbina leđa
    Grbonjalo grbavac
    grčko česarstvo Bizant
    grcnut(i) povratiti, pobljuvati
    grdilo bruka, sramota; ružno čeljade
    grditi ukoriti, pretiti, opominjati; Uobičajeni primeri grdnje: podne ti tvoje, p
    grdna pogibija neslavan završetak
    grdo, grdno veoma
    gre (3. l. sing. prez.) ide
    gre bogcu za kmetsku glavu, bit će izrečena smrtna osuda. Ide za glavu. O glavi se radi.
    greb grob
    greben prednji dio konjskih leđa
    grebeni alatka sa dugim i tankim zubcima za češljanje vune.
    grebeštak vrsta mača
    grebostrek vrsta mača
    gred zakoračaj
    greda put
    gréda litica, okomita stijena
    greda veća drvena oblica za gradnju kuće; izreka: „Nije greda“- nije problem
    grede ide
    grede stijene
    gredelj gredica koja spaja prednji i zadnji dio ralice ili pluga
    gredelj dio rala za koji se kači volovska zaprega.
    grednuti poći
    gredó idu
    Gregorić Ilija, uz Gupca jedan od vođa selja
    grenadir marš valjušci nasuvo, naziv odomaćen u severnoj Bačkoj i Mađarskoj
    grenadir marš nasuvo
    grenka gorka
    greota greh, sramota; kad se učini neka velika nepravda, kaže se: „Pa to je greota od Boga !“
    greša kiselo grožđe
    grěšiti promašiti, mimoići
    gresti (prez. gredu i gredem) ići
    gresti (prez. grem i gredem) ići, micati se; gresti van; izlaziti; gresti na koga; navaljivati na koga
    gresti (prez. grem) ići
    grez grub, nedorađen; prljav
    greza (radnik) radnik za grube poslove
    grežba (A zategnuto lice kao struna, od kakve
    bore nagrežbe
    licu, ni
    znaci
    poznaje.)
    starenja; čipka
    grgurava kosa kovrdžava kosa
    griblja brazda
    grič brežuljak, glavica, brdašce; divlje kamenje, krš
    grifon mitsko čudovište, zmaj
    grifon heraldička životinja koja kao orolav živi na plemićkim grbovima. Graphus, grifo, grifone
    grijalo ga sunce doživio svaku sreću u životu
    grijat(i) tabane ići na kakav sprešan put
    grijati tabane ići na kakav sprešan put
    grijendlic (njem.) ptica zelenac, zelendur
    grimiz ljubičasto-crvena boja
    gringlec zelena žuna
    grinja moljac, gagrica, kaže se za lošeg čovjeka
    grinta Cuscuta europaea, vrsta cvijeta
    grintavec od grintavica, vrsta vune. U prenesenom smislu: čovjek koji ne vrijedi mnogo jer je ve
    grinut(i) nemoćno se spustiti na zemlju, starački śesti
    grišati griješiti
    grišiti promašiti (pored običnog značenja)
    grismel oštro brašno
    gristalad kristal
    grivna narukvica, veći okrugli prsten
    grivna gvozdena alka
    grivna ogrlica
    grivnja metalna obujmica za učvršćivanje kose za kosište.
    grivonja konjina, đavo
    griža zarazan proljev, dizenterija
    grizina progutana hrana
    grizina progutana nesvarena hrana u životinjskom želucu
    grizina materija iz buraga i crijeva kod preživara.
    grk trgovac „svim i svačim“, obično su to bili Cincari, hrišćanski narod p
    grk trgovac
    grk gorak
    grk trgovac
    grke riječi psovke
    grkušt gorak
    grle grlica
    grljač nešto što se povezuje oko vrata
    grljaušt zahvat nečega skupljenim dlanovima i prstima, pregršt
    grlo ulaz od druma, "priko" kanala do "avlinske" kapije
    grmačit(i) (Siroma Mazalica grmači da ljubi
    navaliti,
    onogakidisati
    što sije
    grmenje zakržljalo rastinje
    grmljenica naušnica, đinđuva
    grmoljak gučica, omanji krompir
    grmoljak (Tu nema spasa no se i takav ljucki
    sitni grmoljak
    krompir; fizički
    zabarjaktari!)
    i mentalno zakržljalo čeljade
    Grnalo sprava za zgrtanje žita
    grnuti 1. odjednom se desiti nešto; 2.sakupljati na jedno mesto zemlju, pe
    grobljansko cveće dlake iz nosa i ušiju što pojačano rastu kod starijih osoba, kao najava tužnog doga
    groboduh koji zaudara na grob
    grođe grožđe
    grojze vinograd
    grojze branje, branje grožđa, berba
    grojze grožđe
    grom (ga) ne promašio ubio grom, doživio nesreću
    grombi kaput lep i kvalitetan vuneni kaput, koji nije mogao svako da ima. Kada se
    gromila gomila
    gromorodno slabo pokretno, opterećeno
    gronik svinjski podvaljak, a može i čovečiji kada je jako uočnjiv
    Gronik svinjski podvaljak
    gronja rascvala grana, grana puna voća
    grosićar grabipara
    Grošičar trgovački posrednik koji za sitan novac obaveštava kupca ili prodavca ko želi d
    grotinja neprohodni kameniti i krševiti teren
    grotinja neprohodno i kamenito mjesto
    grotinja neprohodni, vrletni krševiti teren
    grotinja kamenito tlo; tvrđa.
    grozan koji obiluje goržđem, grozdan
    grozničava (voda) veoma hladna
    grozno strašno, gorko
    grst gađenje, odvratnost
    grsti pregršt
    grsti pregršt, količina koja staje u sastavljene dlanove
    grtko neprijatno
    grub ružan
    grub ružan
    grubiti kvariti
    grubiti naruživati
    grubota grubost, ružnoća
    gruda presukača sir od punomasnog mijeka, iscijeđen, razliven kao list i onda presavijen
    grudanjek gruda zemlje, koja se baca u otvoren grob na lijes
    grudine zidina
    grun grumen
    grunda (tal. gronda streha); namršteno čelo
    grundup katastar
    grunt zemlja, zemljišni posed; gruntovne knjige; katastarske knjige; zemljišne knjige; gruntov
    grunt zemlja
    grunt zemlja oko kuce ... imanje
    grunt plac
    grunt (njem.) zemljište, posjed
    grušavina jesenje i posoljeno ovčje mlijeko
    grušavina ovčje jesenje mlijego kuvano sa solju, specijalitet na domaćem jelovniku
    gruševina ovčje jesenje mlijeko
    gruševina napitak od ovčijeg ukuvanog slatkog mlijeka. Sprema se u prevali ljeta. Soli se po želji.
    grustiti se gaditi se, grstiti se; dodijavati, dosađivati, biti mrzak
    gu nju
    gu njoj,joj
    gu nju, ju, je (njoj, joj)
    guba vrtsta kožne bolesti; u narodu kompleks zbog nečije sreće, zavidnost, ilavost
    guber ćebe od kostreti
    guber prekrivač od domaće vune
    guber sukneni pokrivač, ćebe domaće izrade
    guber pokrivač od vune. Dobija se tkanjem i valjanjem (zbog debljine).
    gubice usne
    gubidar onaj koji gubi dar, kojemu se ne zahvaljuje na daru
    gučati (mnogo) pričati
    gučica zamotuljak
    gučiti nešto ukrivati.
    guckati sporo piti i pri tom vidno uživati dok besna žena necikne: „Ajd` ne guckaj celi dan, valja
    gudac koji gudi ili pjeva, pjevač
    gudure planine
    Guguta otrovna biljka neprijatnog mirisa
    gugutka kumrija, guga, ptica slična golubu ali sive boje. Kada se gugutke pa
    Guinizelli, Guido (oko 1235-1276) talijanski pjesnik, začetnik škole "dolce stil nuovo"
    guja 1. zmija, 2. opasan,lukav i besan čovek; ljuta guja-besna osoba
    guja šarovita opasna zmija
    guka grba
    gulanfer baraba, probisvet, gloncoš, (na nemačkom; „preljubnik“)
    gulanfer nesmotren
    gulanfer beskućnik, nikogović
    guldiner vrsta zlatnog novca. Od staronjemačkog: gulden
    gulikoža loš poslodavac, eksploator, zelenaš
    gulsar gusar
    gultajnčič vratić
    gulubčići golupčići
    gulubinjar golubinjar - kućica za golubove
    gumane gumene
    gumarabika naziv prvog pravog lepka za gumene proizvode, i po njemu su se prete
    Gumarabika lepilo
    gumbek, kao zajček, vrsta vrtnog cvijetka. Od madžarskog: gomb, dugme
    gumbelica đurđica
    gumbelijum Convallaria majalis, durđica
    gumerabika ljepilo za papir.
    Gumeravgust klovn
    gumina (tal.) debeli konop za privezivanje lađa
    gungula gužva, metež, kad se deda vrati sa vašara u Rumi, kaže umorno: „N
    gungula metež, gužva
    gungula gužva, metež; gomila, mnoštvo; buka, vika, graja
    gunj krzneni prsluk ili uložak, izrađen od jagnjeće kože, krzno okrenuto prema telu
    gunj ogrtac od ovcije kože
    gunja dunja, kao voće
    gurabija turski slatki kolač
    gurabija turski slatki suvi kolač
    gurabija kolačići od meda, masla, brašna i badema koji mogu dugo stajati
    gurabije medeni kolači, slatkiši
    gurav povijen u leđima
    gurbelj, gurbet čergar, Ciganin, Rom
    gurbet putovanje u strane zemlje; stranac, skitnica, tuđinac
    Gurbet Ciganin
    Gurbet pripadnik romskog naroda, Ciganin, nomad, čergar
    gurbet ciganin, skitač
    Gurbet ciganin čergar
    gurbet čergaš.
    gurbetl'k (gurbetluk) tuđina, tuđinstvo, skitnja; ići u gurbetluk - potucati se u tuđini
    gurbetluk skitnja
    gurbetluk (I da vidiš, levor nije dao gurbetluku
    gurbetske
    da baš navike,
    naskroznačin
    osvoji
    života
    Gavrila.)
    gusa gusar
    gusa gusar, neprijatelj
    guša vrat, šija; doguše, došlo doguše-prekipelo, neizdrživo, strašno; gušast-vratat
    gusak gusan
    gusanica gusenica
    Gusarica živa voda u Komiži na otoku Visu
    gusiti gusariti
    guske u ophodu prema legendi, guske su spasile Rim od galskoga osvajanja, kada su se Gali pod okril
    gust čest
    gust gušt
    gušt uživanje, užitak; gus(š)tirati; polako, sa merakom, uživati u pesmi, hrani, pi
    gušt zadovoljstvo
    Gušt užitak
    gustak gusta šuma
    gustijerna cistijerna za vodu
    gustijerna cistijerna za vodu, čatrnja, vrsta bunara u koji se sliva kišnica
    gustirati probati
    gustirna (tal.) nakapnica, čatrnja
    gusto često
    guta (tal.) kostobolja
    guta (tal.) kostobolja, giht
    gutati trpeti uvrede i poniženja, pa se kaže: „Šta ću bedan, ćutim i gutam, na sve što mi govo
    gutunar konjska bolest
    gutunar konjska bolest
    gutunar konjska bolest
    guvernati (lat.) upravljati
    guvno deo donjeg (stražnjeg) dvorišta gde se u julu vršilo žito, i tu skladišti
    guvno stajsko dubrište
    guž zmija neotrovna
    guza zadnjica
    gužba vrata tora napravljena od pruća
    gužba beočug napravljen od pruća. Služi za vezivanje rala za jaram.
    Guzičarka seksepilna nametljiva žena
    gužvača, gužvara vrsta kolača, domaća pita, kiselo testo, može bez ništa, lepše je sa makom, cimetom,
    gužvica kao apozicija za stas (kod pjesnika stasak), moglo bi odgovarati znač
    Gvadalkvivir rijeka u Španjolskoj
    gverc vrsta s mirodijama prekuhane medovine. Od njemačkog: Gewürz, zač
    gviht, geviht 1. teret; 2. kantarski tegovi za merenje težine
    gvint 1. navoj na šipki; 2. specijalna velika i jaka dizalica; muter-navrtka što se zavija na gvin
    gviriti upirati oči u što, piljiti, uporno gledati
    gvozd šuma
    gvozden gvozden, okovan
    gvozdenac gvozdeni kliker, dobijen kad se rasturi veliki kuglager-ležaj
    Gvozdenac gvozdeni kliker
    gvozdenjak kotao od gvožđa
    gvozdenzuba strašilo za nemirnu decu, lik iz nekadašnjih priča
    Gvozdenzuba strašilo za decu
    gvozdje gvožđe, željezo
    gvozdje željezo; oružje
    H
    h k
    H
    H
    H
    H
    H
    h
    H
    habati se čuvati se
    habati se čuvati se, paziti se, uzdržavati se
    habenec apstinent, koji nikada ne učestvuje ni kod jednog zajedničkog napora ili posla. Od haba
    Haber vest, glas
    haber novost
    haber (aber) glas o nečemu
    haber (aber) glas, vest, poruka
    haberdar haberdak, vrsta topa. Od perzijskog chaber-dâr, koji nosi glas, poruku
    habernik vrsta topa kojim se daje znak za uzbunu. Signal opasnosti koja prijeti. Od arapsko-turs
    habit (lat.) redovnička halja
    habtak mirno, pozor. Od njemačkog: habt acht!
    Hadnađ poručnik
    Hadrija "sinje Jadransko more; ali i uopće more; ovdje: mutno more strasti" (Vladimir Mažuran
    hadži islamski hodočasnik koji je bio u Meki, ili u Jeruzalemu ako je kršćanin
    hadži-babe rode
    hadžija onaj koji je išao na hadžiluk Hristovom ili Muhamedovom grobu, hodoč
    hadžiluk pohod Jerusalimu
    hadžiluk pohod Jerusalimu
    haeckelski prid. prema Ernest Haeckl, njem. biolog (1834-1919), pobornik darvinizma
    hafis mladić koji je završio muslimanske bogoslovske nauke, naučio Kuran napamet
    hafis mladić koji je završio muslimanske bogoslovske nauke; upravo, nauč
    haglih cist, jako uredan
    hahar krvnik. Po svoj prilici od madžarskog: hóhér
    Hahar pustahija
    hain zločinac
    hain (tur.) izdajnik
    hair zadužbina, korist
    hair dobro, dobrota, sreća, korist
    hairli korisno
    hairli srećno, blagosloveno
    haj briga, nevolja; biti haj; hajati, brinuti se; haj pri stolu gospockomu
    hajati ići, hoditi
    hajči (dječji izraz) spavaj!
    Hajčiti goniti stoku
    hajda heljda, biljka koja nije žitarica, ali se od nje može praviti brašno za ljudsku prehranu
    hajdac hajde!
    hajđiđi dobrotvor
    hajdina v. hajda
    hajdina vidi: helda
    hajduk vojnik; junak
    Hajduk pandur, milicajac; narodni vojnik
    hajduk kod nas prvobitno: odmetnik koji se borio protiv turskih nasilnika; da
    Haj-huj nesto neozbiljno
    hajim brinem, pazim; ne hajim; baš me briga, mani me
    hajsnuti od hajs! Riječ kojom se viče na volove. U prenesenom smislu: grub
    hajvan životinja, stoka
    hajvan životinja
    hak pravo, pravda; zasluga
    Hak plata
    hak onaj dio prihoda u naturi koji su kmetovi morali davati spahiji
    haka doskočiti nekome
    Hakeldama (hebr.) u Bibliji naziv za njivu koju su Izraelci kupili za onih 30 srebrnjaka št
    hala halja, haljina
    hala turski uzvik ("alah" = "bože") pri jurišu (B. Klaić)
    hala (tur.) zmaj, aždaja; izgubiti djevičanstvo; iz glasa; glasno; jednim glasom; jednoglasno
    hala, ala aždaja, zmaj
    halaknuti viknuti "(h)alah" (turski bojni poklik)
    halal blagoslov
    halal zakonit način
    halaliti oprostiti, pokloniti, kaže se: „Braćin, banka je propala, od novaca ne
    halaliti oprostiti; blagosloviti; pokloniti
    halaliti oprostiti
    halavanja graja, buka, dreka, vika, gungula, glasno svađanje, nadvikivanje, urlanje
    halka zvekir, kovni kolut na vratima
    halter deo ženske odece sa kukicom za držanje dugackih carapa
    haluga alga
    haluga grm, šiprag; trava, drač
    haluga zaraslo u korov
    halva slatko jelo od brašna, masla i šećera
    halvaluk čast, napojnica
    hamal (tur.) nosač, trhonoša
    hamal nosač
    hamal nosač
    hamalija gatanje, proricanje
    hamam javno kupatilo
    hamam (amam) javno parno kupatilo
    hambaša rabin
    hamišan (mađ.) licemjeran, neiskren; podmukao
    hamižen neiskren, podmukao. Od madžarskog: hamis, lažljiv
    han gostionica
    han kafana
    han kuća, svratište i prenoćište, gostionica
    Hanaan Kanaan, Palestina, starozavjetna obećana zemlja
    handrak, andrak đavo, „Koji ti je andrak !“; smiri se !, koji ti je đavo!
    handžar kratak mač koji se nosio za pojasom
    handžar kratki krivi mač, jatagan; veliki nož
    handžar orijentalni dvosjekli bojni nož za siječenje i bodenje
    handžar (tur.) istočnjački veliki bojni nož
    handžar (tur.) orijentalni dvosjekli bojni nož; kama, jatagan
    handžar (tur.) orijentalni dvosjekli nož, kama, jatagan
    handžar (tur.) vrsta orijentalnog dvosjeklog bojnog noža
    handžar (tur.) vrsta orijentalnog dvosjeklog noža
    handžija sopstvenik hana, gostioničar, ugostitelj
    Hanibal Lucić, Hvaranin, glasoviti hrvatskiJedva
    pjesnik.
    da Pisao
    se možese sam
    ljepšeLucij.
    i kitnije ispisati uzor ljepote, nego što je opisan u njegovoj odi
    hanin izdajica, odmetnik, nevernik
    Hanka, Većeslav (1791-1861) češki pjesnik i slavist, istraživač češke književnosti
    hanuma gospođa, supruga
    hanuma gospođa
    hanuma žena, gospoća
    hanžar handžar, orijentalni dvosjekli mač
    Hapcilinder muski gospodski sesir
    haps zatvor, pritvor
    haptag stajati i cekati na necije naredenje
    har harnost, zahvalnost; imiti har; biti zahvalan
    har korist
    har korist, čar, draž, ljepota
    har korist; milost, zahvalnost
    har ljepota, čar; milost, dar
    har milost, dar
    har milost, dar; korist
    har milost, korist; sreća
    har pohara, propast; milost, dar
    hara vrsta svilene tkanine
    harač porez (turski), (Ako je bio desetak nismo ih trebali oterati!?.)
    harač trošak, izdatak
    harač
    harač glavarina; godišnji danak koji su plaćali nemuslimani u bivšoj Turskoj; izdatak, trošak
    harac (mađ.) boj
    harač (tur.) danak, porez
    haram grehota, ono što je nedopušteno
    haram prokletstvo, grehota
    harambaša hajdučki četovođa
    harambaša vođa hajduka
    harambaša vođa hajduka
    haramija izgrednik, razbojnik
    haramija razbojnik, zlikovac
    haramija razbojnik, zločinac, kradljivac
    haramzada (tur.) hajduk, razbojnik
    haran zahvalan
    harar vreća
    haraš (tur.) harač, glavarina
    harba (tur.) kratko koplje, helebarda
    harbija šipka kojom se nabija i čisti puška
    harbija šipka kojom se punila mala puška
    harc boj, bitka; harcuvati se; biti se, boriti se
    Harč trošak
    harč (arč, arčiti) trošak
    harc (mađ.) bitka, boj, rat
    harčalija velika puška širokog kalibra
    harcer ratnik, vojnik
    harčiti trošiti
    harcovati (se) (mađ.) boriti se
    harcuvanka bojna pjesma. Od riječi: harcovanje, harcuvanje. Madžarski: harc, borba
    harcuvati boriti se, tući se, ratovati
    harcuvati boriti se u bitki, u ratu, vojevati, ratovati
    hariš vrsta prepelice
    harl brz, hitar
    harla žurba
    harla (hrla) brzina, hitrost; u harli; uskoro; što brže, što prije
    harmast brzoplet, lakouman
    Harmica stari naziv za Trg Bana Jelačića u Zagrebu
    Harmica nekadašnje zagrebačko sajmište, danas Trg bana Jelačića. Od madžarskog: harminc,
    harmica (mađ. harmincz trideset); mjesto gdje se plaćala carina od 30 krajcara; uopće: carinarnica, mitnica
    harnost zahvalnost
    harpija grč. mitološko čudovište, pola ptica; pola djevojka
    Harpija u starogrčkoj mitologiji jedno od bića koja su zamišljena kao pola dj
    Harum farum; larum; hedervarum
    harzus ugursuz, lupež ništarija
    hasan koristan
    hasan (tur.) korist
    Hasanaginica drama Milana Ogrizovića, prema glasovitoj narodnoj pjesmi
    hasapiti računati
    hasen korist, napredak
    hasiti se biti drzak, naduven
    hasna korist
    hasniti koristiti
    hasniti (hasneti) koristiti; hasnovit; koristan
    hasniti (tur.) koristiti
    hasta luego (španj.) doviđenja
    haštriti (prez. haštrim) rezati, čistiti, kresati
    hasul dobit, korist
    hasum suparnik, zavidljivac
    hat jahaći konj
    hat (tur.) at, konj
    hat, at konj
    hatar naklonost, ljubav, volja
    hatar obzir, spomen
    hatar (mađ.) kraj, predio, kotar
    hatlija konjanik
    hatman kapetan, Hauptmann, hetman
    hator (tur.) naklonost, ljubav, volja, korist
    hator (tur.) naklonost, ljubav, volja; za tvoj hator; tebi za volju
    Hausbesitzer (njem.) kućevlasnik
    hausherovski cucek kućevlasničko pseto. Lokalna zagrebačka fraza
    havjar (tur,) hajvar, ajvar, kavijar, posoljena riblja ikra
    havravec krivonog
    hazdija (tur.) duga haljina
    hazna blagajna
    hazna blagajna, riznica
    haznadar (tur.) blagajnik
    hazur gotovo, spremno
    hazur spreman, gotov
    hazur spreman
    hčem hoću
    hćerca kćerka
    hći kći
    Heba kći Zeusova i Herina, žena Heraklova; služavka bogova na Olimpu i boginja mladosti
    hećim ljekar, vidar
    hećim lekar
    hećim doktor.
    heft sveska
    hefta sedmica, tjedan
    hegede gusle, egede. Madžarski: hegedü
    Hegeduš koji svira violinu
    hejuš (mađ.) ris
    hekatomba (grč. hekaton sto; bus; govedo); kod starih Grka velika žrtva, prvobitno od stotinu bikova ili volova
    heknadla specijalna igla sa kukom za heklanje; heklanje, `eklanje-kreativan i cenjen ru
    heknadla igla za heklanje
    helam kaciga. Od njemačkog: Helm
    helda, hajda, hajdina vrsta žitarice. Fagopyrum esculentum. Od njemačkog: Heidekorn, Buchweizen
    Helijada kći Helija, boga sunca u grč. mitologiji
    Helikon planina u Grčkoj, sjedište muza
    Helizeja Elizej, starozavjetni prorok, učenik proroka Ilije, čudotvorac
    Helsingör grad i luka u sjeveroistočnoj Danskoj, gdje je prema legendi živio Hamlet (poznat i pod
    hendek (tur.) jarak, prokop
    hendek, na hendek nakrivo, nahero
    henjati (mađ.) prestati, završiti; popustiti, jenjati
    henkar krvnik
    henkar krvnik. Od njemačkog: Henker
    herajn slobodno, napred
    Heraldika nauka o grbovima
    herba nicotiana (lat.) nikotinska biljka, tj. duhan
    herceg (njem. Herzog) herceg, vojvoda
    herceški vojvodski
    hercig (njem.) dražestan, ljubak, mio
    hercl (njem.) donji dio obuće
    hergast kvrgav, neravan, grbav
    herihter majstor koji kroji kožu, pa daje šusteru da napravi cipele
    herkulanski koji se odnosi na Herkulanum, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala er
    hermafrodit (grč.) dvospolac, ni muško ni žensko
    Hermon gora u Siriji i Libanonu; u antičko vrijeme obrasla cedrovom šumom; iz nje izvire rijeka
    Herodeš, Herod, Irud u spomen na betlehemski pokolj tuku se ljudi 28. XII. šibama. Vidi: sfrišuntksuntati
    herostratizam izv. prema Herostrat, Grk koji je da bi na bilo koji način bio zapamćen u povijesti, zapa
    herpauka, herpaukar, herpaukati bubanj, bubnjar, bubnjati. Od njemačkog: Heerpauke
    herpavka (njem.) bubanj
    herub v. kerub
    herub (hebr.) kerubin, anđeo višeg reda
    heruvika bogoslužbena pesma
    heruvim anđeo
    herž raž
    hesap račun
    Hesap račun
    hesap (tur.) dobro, korisno, potrebno
    hesapiti računati
    hesapiti smatrati, računati, misliti
    Heškili veoma, zdravo, podobro, s ljubavlju „osobito se govori u Sentandreji“.
    hetera (grč.) starogrčka obrazovana prostitutka
    hevrav šepav, ćopav
    Hezebon (Hešbon) stari židovski grad istočno od Mrtvoga mora
    hi ih
    hič ništa
    hič ništa
    hič (tur.) nipošto, ništa, nimalo
    hijacint (grč.) zumbul
    hijeratički pridjev izveden iz hijerat, pismo staroegipatskih svećenika, tj. svetih knjiga
    hijerozolimitanjski jeruzalemski
    hiljâd hiljadâ (gen. pl.)
    himbarija himba, prijevara, obmana, licemjerje
    himbolajavec klevetnik
    Himen Himenej, starogrčki bog braka
    himenej (grč.) svatovska pjesma
    Himera grč. mitološko čudovište; himera; varka, priviđenje
    himera varka, samoobmana
    himnos (grč. hymnos) hvalospjev; svečana pjesma, himna
    hina laž, varka, prijevara
    hina prevara, laž, himba
    hinac himbenik, lažljivac, varalica
    hinac koji hini, varalica
    hinac prijetvornik
    hincati bacati amo-tamo
    hincati vidi: shincati se
    hincati (se) ritati se, skakati, poskakivati, natezati se (s kim)
    hiniti lagati, varati (se), lažno prikazivati; hiniti kim; varati koga; hiniti sobom; varati se
    hiniti varati
    hiniti varati, obmanjivati
    hiniti varati, obmanjivati
    hiniti se varati se, biti prevaren
    hino himbeno, prijevarno
    hintov kočija, karuce; pozlatni hintovi; pozlaćene kočije
    hintov kočija
    hip čas
    hip tren, trenutak
    hip trenutak
    hipalaga (grč.) 1. pjesnička figura koja se sastoji u povezivanju rije
    hipogrif (grč.) starogrčka mitska životinja, s glavom konja i tijelom i krilima orla
    Hipokrena vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesni
    Hipokrena vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesni
    Hiron jedan od Kentaura, vještak u mnogim znanjima i vještinama, odgajatelj mnogih gr
    hirtelem brzo
    hiruški venac Iriški venac
    Hise, ise deo
    hispanjska škornja španjolska čizma, vrsta sredovječnog mučila u obliku čizme, kojom
    histerija alergija ( "on je histeričan na ujed pčele..." )
    historija (grč.) priča, pripovijest
    historikuš (lat.) povjesničar
    hištvo bračni život
    hištvo brak
    hitar umješan, spretan, vješt
    hitar vješt, lukav
    hitati bacati; pucati
    hitati hvatati
    hitati (se) hvatati (se); bacati (se), nabacivati (se)
    hititi 1. baciti; 2. (ikav. prema ijekav. hitjeti); žuriti se; hititi se; hvatati se
    hititi baciti
    hititi baciti; hiče; baca
    hititi baciti; hitjeti, žuriti se
    hititi, hitati baciti, bacati
    hitrina vještina, lukavost
    hitrina vještina, lukavost
    hitrost lukavština
    hiža kuća
    hiža kuća, dom, palača
    hiža kuća, palača
    hiža kuća; hižica; kućica
    hiža z gingavem ciglam podzidana, kuća koja stoji na slabim temeljima. Upotrebljava se obi
    hiža, his, hiza kuća
    hižica kućica, potleušica
    hižiti gospodariti
    hizmet služba
    hizmet služba, dužnost
    hižni kućni
    hižni kućni
    hižni, hižnik kućni, domesticus, ukućanin, domaći, domaćinski
    hižnici; hižniki bračni drugovi, bračni par, supružnici
    Hjerozolim i Hjeruzolim Jeruzalem
    hladišće zaklonište, sjenica, hladovina
    hladjenac kladenac, studenac
    hladnik kolibica, sjenica od drveća koja pruža hladovinu
    hladolež biljka slična slaku (convolvulus sepium)
    hlajahna hlađahna
    hlap rob, sluga
    hlepiti čeznuti
    hlepiti žudjeti čeznuti
    hlib hljeb
    hlib hljeb, kruh
    hlijev staja, pojata
    hlipiti željeti
    hlipiv željan
    hlopiti puhati, bučiti
    hmajnjska rekla luđačka košulja
    hman uzalud, zaman
    hman uzalud, zaman
    hman zaman, uzalud
    hman zao, lud, sulud, opsjednut, začaran, mahnit, mamen, furiosus
    hmela, hmelnat mela, brašno, brašnjav. Od njemačkog: Mehl
    hmuknuti umuknuti
    hnanj loš, zao
    hoblati blanjati. Od njemačkog: hobeln, a to je slavizam: obliti
    hoć hoćeš
    hode hodajući
    hoditi ići
    hoditi provesti se (loše), proći se (loše), dogoditi se
    hoditi na svit ići po svijetu
    hodža muslimanski duhovnik, vjeroučitelj, profesor u medresi, vjerski obrazovana osoba
    hofirati udvarati se
    Hofkomora dvorska komora
    Hofkrigsrat dvorski vojni savet
    hofnica dvorski top, bečki. Od njemačkog: Hof, dvor
    hoherovati krvnikovati, prolijevati krv okrutno
    hoholas oholost
    hoholen ohol
    hojen'je hođenje, hod (isp. hoditi)
    hojme uzv ajme
    hokanje vikanje
    hokla, hoklica niska drvena stolica, bez naslona, pogodna za mužu krava, loženje vatre pored pe
    hoklica stolica bez naslona
    hoksjenač osjenac, buhač, vrsta ljekovite biljke
    hol ohol
    holast oholost
    holba stara mera za tečnost, četvrt litre
    holba stara mera za tečnost
    holba mjera od pola oke za žito. Od njemačkog: Halbe
    holbica (njem. halb = pola) stara mjera za tekućinu, pola pinte; posuda od pola pinte
    holer Syringa, jorgovan
    holi oholi
    holi oholi
    homagijalna laž laž poklonstvena
    honor (lat.-tal.) čast
    hora kraj, selo; prigoda
    Horacije (Kvint Horacije Flak) rimski lirik, pjesnik oda i satira, živio od 65. do 8. godine prije naše ere.
    Horatius (Kvint Horacije Flak, 65; 8 pr. n. e.); rimski pjesnik; u bogatom pjesnič
    horda čopor, rulja, neorganizirana skupina
    horda zajednica od po nekoliko porodica kod skitačkih i lovačkih plemena; fig. divlja, neobuzd
    hordija (tur.) tabor; vojska, obično turska
    Horeade gorske vile
    horjatski (tur.) pokvarenjački, lopovski; prostački
    horputer mast za kosu
    horuga zastava
    horugva zastava na koplju
    horugva barjak, zastava. I Česi imaju istu riječ
    Horvačanin Hrvat
    hoti hotje, htjede, htio je
    hotin'je htijenje, volja, želja
    hotinstvo htijenje, želja, nakana, težnja
    hotiti i htiti htjeti; nastojati; željeti; ne hti(j); nemoj
    hotjen'je htijenje, želja
    hotkar uhoda, špijun
    hozlice gaćice
    hrabar momak
    hrabar muž, dragan; momak
    hrabar muž, zaručnik, mladoženja
    hrabar suprug, zaručnik, momak
    hrabarstvo hrabrost, odvažnost
    hraček, pljuvačka
    hračkolizec, ulizica. Prema njemačkom: Speichellecker
    hram kuća
    hraniti čuvati
    hraniti čuvati, skrivati; hraniti se; čuvati se, skrivati se
    hraniti čuvati, spremiti (pored običnog značenja)
    hraniti čuvati, spremiti (pored običnog značenja)
    hranjivati hraniti
    hrbat grba
    hrd ponosan; snažan, silan
    hrđelj hulja, hrđa
    hrek korijen, panj
    hrek panj
    hrepenenje čežnja
    hrib brežuljak, humak, brdo
    hrip imenica stvorena prema glagolu hripati, teško disati, kašljati
    hrka ogrtač, derviška odeća
    hrla brza
    hrlo brzo
    hrnjaga gomila
    hrpiti skupljati na hrpu
    hrt vrsta psa
    hrusnuti puknuti
    hrustavec hvališa, koji se diči svojom smionošću
    hrustiti (se) prijetiti (se)
    hrustiti se junačiti se, razmetati se
    htij danas neupotrebljavani imperativ glagola htjeti
    htij danas neupotrebljavani imperativ glagola htjeti
    hubavo (ubavo) lepo, dopadljivo
    hućum presuda, osuda
    hud loš, zao, pokvaren; hudoba; zloća, pokvarenost; hudoga razloga; [?]
    hud loš, zao; huda; zlo; hudoba; zloća
    hud loš, zao; hudoba; zloća
    hud zao
    hud zao, zločest, loš
    hudati srditi (se), ljutiti (se)
    hudi ljut, oštar, strog
    hudi, hud zao, zloban čovjek
    hudič đavo
    huditi činiti zlo
    huditi uditi, štetiti
    hudo jadno
    hudoba opačina, porok, mana, grijeh
    hudoba zloba; nakaza
    hudoban zao, zloban
    hudobno zlo, zlobno
    hudobnost zlo, zloba
    hudočinec zločinac
    hudodelnik zlotvor
    hudodelnik malefactor u Verböczyju, zločinac
    hudodušni đavolski, demonski
    hudovoljno zlovoljno
    hudžud napad, navala
    hugista telegrafista na Hugovom telegrafskom aparatu
    huja huđa, gora
    Huja uzvik kojim se označava da je nesto zavrseno
    huje, huji huđe, huđi, gore, gori (komp. od hud)
    huk buka
    hukati puhati, duhati
    hukati ispuštati veću količinu zraka iz pluća (kod zamora).
    humiljeno (lat.) ponizno
    huncfutarija (njem.-mađ.) obješenjaštvo, vragolija, psina
    huncut, uncut obešenjak, uncutarija; bezobrazluk, nestašluk
    Huncvut obešenjak, nevaljalac, nitkov
    hurija rajska, dženetska ljepotica
    huriska (ar.) hurija, ljepotica iz muslimanskog raja
    hurjatin hulja, lopov, horjat, horjatin
    husar austrijska vrsta lake i okretne konjice, opremljena uglavnom sabljama, pravili grdne mu
    husar lako naoružan mađarski konjanik
    hust riječ je nejasna: buka ili gomila, hrpa (Akad. rj.)
    hustati dražiti
    hustolina patrljak, peteljka od grozda
    hutica kolibica
    hvaljen'je hvala, pohvala
    hvalu imiti biti hvaljen
    Hvaranin Hortenzije Brtučević suvremenik Nalješkovića i Hektorovića, bio je i pjesnik.
    hvat mera za dužinu (šest stopa)
    hvatiti uhvatiti, zgrabiti
    hviriti teći, curiti
    hvoja grana
    hvoje granje
    hvojka grančica
    hvojka grančica
    hvojka grančica
    hvojka grančica
    hvojka grančica, grana
    hymnodia to mou somati (grč.) Pjesma mome tijelu
    Hymnus Croaticus de passione Christi Hrvatski himan o muci Kristovoj
    I
    I
    I
    I
    I
    i
    I
    i bist i bi (kako reče)
    i blud tvojih od pčeleca vjerojatno: i radost tvoje dječice
    i još k tomu vik ne istašći i da k tomu nikad ne omršavi
    i me srce zenu ufanjem u mom srcu rađa se nada
    I sun'd my heart in beauty's eyes (eng.) Sunčah svoje srce u očima ljepote
    i tom željom vik ne iztašti tj. ako ne želiš da ti se zbog te želje lice omršavi
    ibaš informbirovac, pristalica Informbiroa, savjetodavnog organa komunistič
    iberciger lak prolećni kaput
    Iberciger lak prolećni kaput
    ibo jer, ta, zaista
    ibrik posuda od bakra, obično se u njemu kuvala kafa ili čaj
    ibrik bakarni sud za vodu ili kafu
    ibrik bokal
    ibrik sud za vodu, bokal
    ibrik bakren sud sužen prema vrhu, a služi za lijevanje vode ili kafe
    ibrik (tur.) bakren sud, prema vrhu sužen, s kljunom i drškom, služi za lijevanje vode ili kave
    ibrik (tur.) bakreni sud sužen prema vrhu, služi za lijevanje vode ili kave
    ibrišim svileni konac
    Ibrišim fini konac
    Ibrišim fini konac
    ibrišim svileni fini konac
    Ibrišim svileni konac; tkanica od takvog konca
    ič ništa, nimalo; ič ne mari; nimalo nevodi računa
    ič nimalo
    ič nimalo, ništa
    ič (hič) ništa, nimalo
    icati štucati; Čovek kad štuca, kaže : “Iče mi se “ ! Ondak ga neko iznenada poplaši da pre
    ići (n)uz očin terati inat, kontru, kao na primeru: „Svi rade ovako, samo Gliša navek ide nu`z o
    ići na posedak ići u goste na duže vreme, u drugo selo, kod rođaka za vreme ferija, sve
    ići na radnju ići na njivu
    ići u očin neodređeno mesto (mada se zna koje), ali nije lepo kad te neko tamo pošalje, jer i ti nj
    ićindija popodnevna muslimanska molitva
    ička sperma
    ičkati ejakulirati
    ičoglav visok, a vjetrast čovjek
    ičoglav, ičoglavast (Kao što bijaše neki ičoglavasti
    visok muškarac
    Nikola.)male pameti
    Idalija Afroditino (Venerino) svetište na Cipru; prema mitu, Venera je rođena iz morske pjene
    Idalija rt i grad na otoku Cipru, s Afroditinim hramom i gajem; igra riječi bez pravog zna
    ide nagrlo gorušica, mučnina od želudačne kiseline
    ide nizbrdo stiže nevolja, kao konstatacija: 1. razboljevati se, gubiti zdravlje; 2. propadanje doma
    idenje odlazak, polazak
    iđirot (tur.) biljka od koje aromatični podanak sadrži eterična ulja; uzima se kao sredstvo za ja
    iđiš junak, delija
    idra hidra, mitološka vodena zmija sa osam glava koju je ubio Heraklo
    iftar ramazanska večera u prvi sumrak, neposredno iza zalaska sunca
    ig jaram.
    igbal sreća, uspjeh
    Ignacije, sv. v. Loyola
    ignis festivus vatra, koja se pali u svečanim zgodama
    igo jaram
    igrališče igralište, prostor za igru
    iguman starešina pravoslavnog manastira
    iguman starješina manstira
    iguman starješina pravoslavnog manastira
    IHS kratica za Iesus Hominum Salvalor, Isus spasitelj ljudi
    ihtijar starac
    ije jede
    ijedit(i) se ljutiti se
    ijo jeo
    ikada (uz negaciju) nikada
    Ikarija idealna utopijska zemlja socijalne teorije franc. filozofa Cabeta (1788-1856)
    ikindija (tur.) vrijeme popodnevne molitve
    ikona slika sveca ili boga u pravoslavnim crkvama, i to na drvetu ili na platnu, za razliku od sl
    ikonostas udubina u zidu, polica ili postolje, gdje se drže ikone u pravoslavnim ku
    iksan osoba
    iksan lice, čovjek
    iksan osoba, lice
    iksan insan, čovjek
    iktijar odrpanac, prosjak
    iktijar onemoćao, iznemogao star čovjek, starac
    il zemlja; ilovača
    Il Fuoco Oganj, roman tal. pisca D'Annunzija
    il, ilo zemlja; ilovača
    ila zavist
    ila podlost, podvala
    ila zavist, pakost
    ilač lek
    ilati panjkati, oblajavati, podvaljivati
    Ileri, Ilirci pristaše ilirskog pokreta, pobornici štokavštine u hrvatskoj književnosti
    ilidžar onaj koji drži banju (ilidžu)
    ilidžija prevarant, varalica
    ilinštak mjesec u kojemu u kalendaru dolazi sv. Ilija, tj. srpanj; prenes: ljetno sunce
    ilinštak vrijeme najjačiih vrućina početkom avgusta, oko Ilinadne
    iliš jelo, hrana
    iljada hiljada, ilada (grčki), tisuća (panslovenski), i uobičajeni narodski nazivi: sto banki , som
    Ille terrarum mihi praeter omnes Angulus Onaj
    ridet mi
    (lat.)
    se kutak svijeta smije mimo sve ostale.
    ilo ilovača, glina
    iltiflete a la frange cipele francuske mode
    iluma nauka, znanje
    iluminacija svečano osvetljavanje (na proslavama)
    ilumli prosvećen
    ima kade polako,ležerno, opušteno; kaže se: „Onaj Pera neće to brzo uraditi, on uvek ima kade
    imajnje imanje
    Imam „u kamiša ono što se metne u zube“
    imam muslimanski svećenik
    imam (tur.) muslimanski svećenik
    iman vjera, zakon, islam
    iman'je imovina, blago
    imati na priliku (Tu ga oblaže nakav kaluđnavodno, otprilike, moglo i se reći
    imati ped među oči (Svak kome nije ped me ne viđeti ono što svako vidi, praviti se lud, biti glup
    imbret rugoba; skandal, bruka, sramota
    imbret, ibret rugoba, nagrđe; skandal, bruka, sramota
    imbrina vrsta loze i grožđa
    imin'je imanje, imovina
    imiti imati
    imiti na pamet imati na pameti
    imot imovina
    imperativno zapovednički
    imprimatur odobrenje
    In adventu u došašću
    In hoc anni circulo U toku ove godine
    In labore requies (lat.) U radu je smirenje
    in questi paesi lavora u ovim krajevima djeluje
    in tyrannos (lat.-grč.) protiv tirana, nasilnika
    in(o) i
    inaćica, inoča 1. suparnica; 2. priležnica; poligamija ili mnogoženstvo se nekada upražnjavano zbog n
    inaditi se inatiti se
    inadžija tvrdoglav, jogunast čovek, prznica, svađalica
    inaet onaj koji voli svađu i prkos
    inaet inadžija, svadljivac, jogunica, nevaljao
    inako drugačije
    inako drugačije, inače
    inako drugačije, inače, ako li ne
    inako inače, drukčije
    inamo drugamo
    inamo drugamo, na drugo
    inaš, inoš, inuš sluga, dvorjanik. Od madžarskog: inas
    inćar poricanje
    inćar poricatelj, odricatelj
    inćariti odricati, odbijati, ne odobravati
    incijel, incil eveta knjiga
    indat pomoć
    indat pomoć
    indat pomoć
    indat pomoć, pomaganje
    indi dakle
    indi drugdje, na drugome mjestu
    Indija od izhoda Istočna Indija (za razl. od Zapadne Indije, tj. Amerike)
    Indijan Indijanac
    Inđiliz Englez
    indje drugdje
    indje drugdje; drugamo
    indorati (tal.) pozlatiti
    indugiare volendo želeći oklijevati
    indžijel sveta knjiga
    indžijeli stare turske knjige
    indžijeli starostavne knjige
    indžilijer inženjer
    Indžilir inženjer
    indžinir, indžilir inženjer, fakultetski obrazovan čovek
    infrakt srčani udar - infarkt
    ingleške engleske
    Inglez Englez
    Inglitera (prema tal.) Engleska
    ingvas crnilo, tinta
    ingvas (ingvast) crnilo, tinta
    inkub (lat.) zloduh, demon koji spolno opći s usnulim ljudima
    innocentia (lat.) nevinost, nedužnost
    ino drugo
    ino i
    ino i (veznik)
    ino, inu i (veznik)
    inoča druga žena (kod muslimana)
    inokosan sam usamljen bez odraslih članova u svom domaćinstvu
    inokosan domaćinstvo sa malo članova sposobnih za rad.
    inorija kraj
    inorija nurija, župa, parohija, oblast, najbliži zavičaj
    inorog nosorog, jednorog
    inšala ako bog da, ako bude htio Alah
    insan (iksan) ljudsko biće
    insieme zajedno
    inštruktor instruktor
    interkolonij (lat.) međuprostor između stupova
    ïntivin nejasno, bez cilja
    intov kola, kočije
    Intov fijaker
    intrati sresti
    intrati se zateći se, trefiti se, iznenada sresti
    intravat(i) (Svuda se Mato viđao i intravao.)
    pojavljivati se bez najave
    inud druguda, drugim putem
    inuda, inudi drugdje
    inuš (mađ.) sluga, lakej
    inžinj (lat. ingenium) um, umijeće
    inžinjer, indžilir inženjer
    Ipekćenar verovatno đenar, tj. vrsta lanenog platna izrađenog u Peći
    Ipokrat Hipokrat, glasoviti grčki liječnik i znanstvenik iz 4. st. pr. n. e., smatra ga se osniva
    iram tkani prekrivač za krevet
    iram vrsta ćilima
    irizacija prelijenanje u duginim bojama
    iroš na mađarskom znači snažan ili slavan, a mi ga koristimo kao izraz z
    iroš kicoš, lola, mangup
    iroš mladić
    iroški momački
    Irud Herod
    Irud Herod, zloglasni židovski kralj
    iščangat(i) izgrebati
    iščavit(i) (Đed u život iščavio, popuštio muizgubiti
    vid i…)svježinu i zdravu boju u licu
    išće pril. još(te)
    išče još
    išćeranik onaj koji je išćeran, prognanik
    iščibukat(i) izudarati čibukom
    išćićat(i) izlapiti, postati sklerotičan
    išćil namišljanje, izvoljevanje
    išćil (Ne bi Batrić od išćila plijenio volove iz
    volja
    brazde
    iza koje
    bratu
    neSrbinu
    stoji nikakva
    da nije potreba,
    bilo pustoga
    prohtjev,
    âra.) bijes
    isćiliti pronaći.
    Išćušati išamarati
    ise dio
    ise dio
    ise dio
    ishajati izlaziti
    ishajati izlaziti
    ishajati izlaziti
    ishoditi izlaziti, izvirati
    ishoditi izlaziti; postići
    ishončati dokrajčiti, uništiti
    iskačati izlaziti, odlaziti
    iskahnuti izreći, izlanuti
    iskakorit/i) (Od grdila moga i njegovoga zapamtio
    govoriti slično
    sam kokodakanju
    iskamčiti isprositi.
    iskandžijati iscijepati na uske trake, iśeckati
    iskapljivati ispijati čaše i flaše do poslednje kapi pića, i kada se to primeti, često se
    iskarati isterati
    iskariot Juda koji je izdao Hrista, izdajica, nevjernik
    iskarnji bližnji
    iskarnji iskrnji, bližnji (čovjek)
    iskasapit(i) iśeći na sitne komade
    iskašati se mrko gledati, gledati iskosa, izdirati se (na nekoga, na nešto), obrecivati se
    iskati traži, tražiti; pa se kaže: „Ko nije isk`o , nije ni dobi`o !“. Odnosi se n
    iskati želeti
    iskati tražiti
    iskati pitati, tražiti nešto od nekoga
    iskati tražiti, želeti, hteti
    iskati tražiti
    iskati tražiti, želeti
    iskati tražiti, pitati
    iskati batalje zametati kavge
    iskati batalje zametati kavge
    Iskeketiti se imati išijas
    iskezečiti se zagledati se, izbuljiti se, neprirodno stajati
    Iskib Skoplje
    isklad izlaganje, ekspozicija, prolog
    Isklepati istući
    iskloniti se pomoliti se, pojaviti se
    iskočiti izići, pojaviti se
    iskojasit(i) se iznenada se pojaviti na tijelu, uboj, modrica
    iskok otvor na tavanu koji se koristi za ulazak i izlazak.
    iskoliti se izvršiti se, ispuniti se
    iskominjati iz kominje izvaditi sjemenkue (pasulj).
    iskončanje kraj
    iskončavati, iskončivati dokončavati, dokrajčivati, uništavati
    iskopana (kuća) bez potomstva
    iskopnik onaj iza koga niko ne ostaje, bez nasljedstva
    iskorijepiti istrgnuti, iskorijeniti
    iskovati tražiti
    iskovriježit(i) se neregulisano se razviti, surovo se pokazati
    iskrepavat(i) (Đe je bio te zime đavo samiaditizna,uz ma
    velika
    došaoodricanja
    je živ o iprolje
    uz gladovanje, šteđeti
    iskrnji bližnji
    iskrnji bližnji
    iskubati iščupati
    iskubiti iseći, odseći, odrezati
    iskusurati izravnati, namiriti
    islam monoteistička religija koju je osnovao Muhamed
    isleči svući
    Isokrat Izokrat (436-338 pr. n. e.), atenski govornik i retoričar
    isop (grč.) mirisna biljka, sipan, miloduh
    isop (grč.) vrsta mirisne biljke, izop, sipant
    ispajan opojen
    ispaljati (prez. ispaljem) ispljuskivati vodu (prvotno iz čamca, a onda i odnekud drugud); u na
    išpan upravitelj, nastojnik spahijskog imanja
    ispanuti izaći; ispasti.
    isparučit(i) izasuti
    ispekljaj (kave) količina kave za jedno posluženje
    ispeljati izvesti
    ispeti se popeti se
    ispičkati nabiti, prebiti
    ispisalo glavi (Njegovoj se glavi bilo ispisalo,
    došloi tudo
    nije
    kraja
    druga mogla biti.)
    ispisan naslikan
    ispisati opisati
    ispisnik drug iz vojske, koji je odslužio vojni rok
    ispit veridba momka i devojke pred sveštenikom
    ispiždrit(i) zagledati se otvorenih očiju
    isplašit(i) išćerati, naćerati u bijeg
    isplazit(i) jezik na jednu bandu poginuti, umrijeti i najaviti nečiju smrt
    isplesikati plosnatim nečim izudarati, istući
    ispliti isplivati
    ispliti izvaditi
    ispljuvati izgrditi
    isplnjen'je ispunjenje
    isplnjevati, isplnjivati ispunjavati
    ispolaj na Gospoda slava Gospodu
    ispolinski (staroslav.) divovski, gorostastan; ispolinski mrak; mrak Tartara, pakla, gdje su po mitologiji bili ba
    isporavit(i) uspraviti
    isporavit(i) se podići se, uspraviti se
    isporaviti se na noge ispraviti se, stati, prohodati
    ispotija ispotaje
    ispoznavati spoznavati
    ispraviti (se) popraviti (se)
    isprazan besposlen
    isprcan prevaren, nasamaren, 1. prc; zezalica, šala; 2. isprcati-pravariti, obljubiti, primer: „Na
    isprcat(i) izjuriti nekoga navrat-nanos
    isprežat(i) sačekati u zaśedi, zaskočiti
    ispričevati ispričati
    isprožimat(i) isprebijati, premlatiti
    isprtljat(i) preseliti se za vrijeme ljeta u katune zbog ispaše stoke, izdići
    isprtljati sa stvarima izaći na katun.
    ispuditi isterati, oterati, izgoniti
    ispuno potpuno
    ispúnut(i) izdahnuti
    ispunut(i) (Pomoga mu Bog te s noga ispunu.)
    izdahnuti, umrijeti
    ispušaj cigara vrijeme dok se popuši cigareta
    ispuvati, izpuvati se lagano i totalno gubljenje pritiska, kod naduvan predmeta
    istakmiti izjednačiti, usporediti
    istamburati istući
    istati (zapravo iz-stati) izbjeći (mislim da je tumačenje ostaviti u Akad, rječn. krivo barem za ovaj primjer: "Kâ
    isteći izaći
    istepati se pobiti se, potući se
    isti mâ istovremeno
    istin istinit, pravi, iskren
    istin (zapravo istinan) istinit, pravi, iskren (u vezi s riječju istina; kojoj je dativ istini; zanimljiva su ova dva prim
    istinan istinit
    istinkeši istinitiji
    istino istinito
    istino istinito, iskreno
    istinuvati govoriti istinu, biti istinit
    Istiva lula napravljena od bele zemlje ili okamenjene morske pene
    istlěnije trulost
    istoč istok
    istočaj izvor
    istoljagat(i) izudarati toljagom
    istolkovat(i) napamet kazati, izdeklemovati
    istom samo
    ištom tek
    istopizdić pašenog
    istražiti se nestati, ostati bez potomstva, iskorijeniti
    istraživač srednji prst na ruci
    istrčke trčeći
    istresat(i) gaće (Te privicnu da istresaju gać
    unerediti se od straha
    istrijeskat(i) (Istrijeskala oblista na kapu…)
    ispucati, poderati, ohrapaviti
    istrišče poslednje dete
    Istromfati izgubiti, potrošiti novac
    istrtljati ispričati tajnu.
    istumezat(i) isprebijati, izudarati
    istumezati vidi: izlemati.
    istva nejasno
    istvoriti stvoriti
    isvući posve svući
    it ići
    it, iti ići
    itat(i) hitati, žuriti
    ite idite
    ite jedete
    iti ići
    iti ići, otić
    itkor itko
    itoština nervozno, brzopleto odlučivanje
    itoština hitrost, brzina; nervozno, brzopleto odlučivanje
    itra hitra
    iva vrsta vrbe
    Ivan Francesko Regis sv. (1597-1640) francuski misionar, redovnik Družbe Isusove; propovijedao među kalvinisti
    Ivan Nepomuk, sv. (1340?-1393) praški svetac i mučenik; ubio ga je kralj Vladislav zbog sukoba s crk
    iž (Jedan đed s onom dalmatinskom kapom iz što iž nje visi crna kita niz ple
    iz četvrtog rad na tuđoj nivi, za četvrtinu prihoda
    iz zgrčke iz Grčke
    iza oba uva raspolagati izobilnom hranom
    izabiti izbiti, istući
    izaći na crva (Po tome se gatalo da će imzavršiti
    politikase
    izas porazom, bez uspjega
    izaći na dvor (Da oprostite, ni sedmi dan nijesam
    vršiti nuždu,
    izlazio
    koristiti
    na dvor.)
    WC
    izaći na šiljak bivati sve gore, doživjeti neprijatnost i śekiranciju, dobro početi, pa se razo
    izaći rasebe imati kakvu fiziološku potrebu
    Ižaijaš Izaija, biblijski prorok
    izakan istrošen
    izakan u raspadu, nije za upotrebu,
    izakati istrošiti posle duge korištenja
    izanđalo korišteno, istrošeno
    izanđalo, izrojtano dotrajalo odelo, al` još služi; izanđati; dotrajati kao: mašina, stvari, prijateljstvo, ljubav,
    izandan dotrajao, star
    Izanđati dotrajati
    izarčen potrošen
    izašad izašavši
    izažgati izgorjeti
    izba kretanje, seoba; izraz: izbi to iz glave-zaboravi to, mani se toga; ne i
    izba koliba, mala soba, ostava
    izba dio kuće u zemlji
    izba mala prostorija
    izba koliba, ostava, mala soba
    izba dio kuće gdje se spraćala stoka; vrsta ostave.
    izbastisati satrti, izgaziti
    izbiti iznenada doći.
    izbivati preostajati, biti suvišno
    izbrojit(i) konju muda pasti s konja i dobro se ugruvati
    izbrojiti konju muda pasti s konja
    izbubecati istući
    izda sad
    izdati dati, predati; izdati, iznevjeriti
    izdeklemovati izrecitovati.
    izdig katun
    izdiglica čovjek koji ljeti sa stokom izdiže na katun, katunar
    izdih izdisaj, smrt
    izdihanije nastupanje smrti
    izdihovati uzdisati
    izdilati izdjelati, istesati, isklesati
    izdivati nazivati koga čim
    izdoliti, izdoljeti (u život) oslabiti, ostariti, onemoćati, malaksati
    izdovatat(i) ženu voditi ljubav
    izdračiti izbečiti oči, popreko pogledati
    izdrkan neprijatan i nepopustljiv čovek u razgovoru
    Izdrkan neprijatan u razgovoru
    izdrljit(i) (oči) izbečiti s čuđenjem
    izdrndan oronuo, star, dotrajao,
    iždrvnjat(i) (Sve ovo što tebe pričam o nama
    ispričati
    Banjanima
    bez zastoja;
    kroz zemane
    isbrbljatiiždrvnjao sam i pokojnome igumanu Borisu Kažanegri.)
    iždrvnjati ispričati bez prekidanja
    izdumlavec čovjek improvizator, koji izmišlja, podvaljuje, intrigant
    izdurat(i) izdržati
    izdvojeno zdvojno
    izdvojiti zdvojiti
    izdvora izvana
    izdžikljati naglo izrasti u pubertetu
    iže koji
    izelica nezasit
    izešan proždrljiv, izelica
    izeti uzeti, izvaditi, izvući
    izeti (prez. izem) uzeti
    izeti (prez. izmem) uzeti, izvaditi, izvući; izmi; uzmi, izvadi, izvuci!
    izfurdekati istući nekoga
    izgaveljat(i) jedva se popeti na neko izvišenje
    izgaziti izaći (gazeći)
    izginuti propasti, nestati
    izgizdavati (se) gizdati se, ponositi se
    izgled primjer, uzor
    izgledan prijatne spoljašnosti, zgodna osoba
    Izgledan zgodan
    izgnijevati (se) naljutiti (se)
    izgnušen umrljan, prljav
    izgustirati ne simpatisati više, nemati više interesovanja
    izgustirati prestati sa probama zbog daljnjeg neinteresovanja
    izguzeljat(i) izaći guzeljajući
    izhititi izbaciti
    izhod izlaz
    izhoditi ishoditi, izlaziti, izvirati
    izhoditi izlaziti
    ižica poslednje slovo u staroslovenskoj azbuci; kraj
    iziječan onaj koji dobro i puno jede
    iziskivati tražiti
    iziskovati istraživati, ispitivati
    iziti izaći
    izivek onaj koji stalno nekog jedi
    izizvanje izazivanje, izazov
    izjalovče nedonošče ovce ili koze
    izjalovit(i) se– pobaciti mladunče
    izjije izjede
    izkekečiti se, iskeketiti se iskriviti se, imati išijas, ili ukočiti se (ali) na pogrešno mesto (?) što je za muški svet vrlo
    izkončati dokrajčiti, uništiti
    izkorijepiti iskorijeniti, uništiti
    izkrišiti uskrisiti
    izlag osim
    izlagati slagati
    izlanuti nenamjerno kazati ono što nije za kazivanje.
    izlazi na šiljak biva sve gori
    izlegne izađe
    izlemati istući, izudarati; 1. ubedljivo pobediti u igri; 2. u vreme Vojne Granic
    izlemati istući.
    izlinjat(i) (Sve što me vezivalo s Filipom izlinjali
    izgubitijedlaku,
    kod partizanske
    oćelaviti, ostariti,
    vlasti.)iznevjeriti, izblijeđeti, izgubiti
    izlisti izaći; popeti se
    izlizati ozdraviti
    izljeći izići
    izljesti izaći
    izluditi se izdati se
    izmariti se mariti, hajati; nigdor se za to ne izmari; nitko za to ne mari, ne haje
    izmećar sluga
    izmećarka služavka
    izmećarka sluškinja, služavka
    izmećarka služavka
    izmečiti izgnječiti
    izmerat(i) izudarati, isprebijati; smekšati
    izmet služba, dvorenje, usluga
    izmetak zrno, tane
    izmetnuti ličiti na nekog rođaka
    izmeto se promenio se , nije isti , postao lošiji, liči ili podseća(ne po dobru)na nekog od roditelja il
    izmezgiti ižmikati; zdrobiti
    izmi osim
    izmi v. izeti
    izminuti proći
    izmirna vidi: SMIRNA
    izmizgati ižmikati
    iznadvor spolja, sa spoljne strane
    iznajti iznaći, dokučiti; dobiti, steći
    iznebuha iznenada
    iznešen čečar krševiti brežuljak
    iznesti iznesti, izbaviti
    iznevar iznenada
    iznišiti uznesti
    izništat(i) (Zasukala se mavena čapra okooslabiti,
    kosti, sve
    omršaviti,
    izništalopretvoroti
    do dva oka
    se uu ništa
    glavu.)
    izništati u život oslabiti, omršaviti
    izništit(i) ne priznati, poništiti
    iznovič iznova, ponovno
    izodavde odavde
    izor za određenu nadoknadu iznajmljen oraći vo
    izor davanje besplatno vola na uslugu
    izorski vo vo dat pod najam.
    izpartiti isprtiti, rasteretiti, olakšati
    izpeljati izvesti
    izpoznati prepoznati; upoznati
    izpravdati opravdati
    izpraviti se ispraviti se, popraviti se
    izpušćan'je ispuštanje; izpušćan'je riči; govorenje
    izpušćan'je riči govorenje
    izrabotiti uraditi, isposlovati
    izreziliti izgrditi, obrukati, osramotiti
    izrijeti izreći
    izrit izreći
    izrod "crna ovca" u porodici
    izroniti iskapiti; upropastiti, uništiti
    izručati izručivati
    iztakmiti dobiti, steći, izvojevati
    iztašćati iščeznuti, nestati
    iztoč istok
    izubaha iznenada, neočekivano
    izublea iznebuha, iznenada
    izublea iznebuha, iznenada
    izuć izvrstan, izuzetan
    izući izvrsni, izvanredni, savršeni
    izun slobodno, dozvoljeno
    izun ovlaštenje, odobrenje
    izvan izvana, spolja
    izvan osim
    izvanji rod van uže porodice, nije direktni rod, dalji rođak
    izvarći 1. izvrći, preokrenuti; 2. izvrći, izbaciti
    izvarsit izvrsit, izvanredan, izvrstan
    izvarsit izvrsit, izvanredan, izvrstan
    izvarsno izvrsno, izvanredno, sjajno
    izveč(ć)ao, izveč`(ć)`o izlapio, zaboravan
    izvesti izvesti, izbaviti, učiniti da izađe; proizvesti, napraviti
    izvidat(i) izliječiti
    izvidati izliječiti
    izvijati izvijati; izricati, izlagati
    izvindat(i) izrasti u visinu
    izvindat(i) porasti u visinu
    izvinuti izmaknuti
    izvinuti uganuti.
    izvit isprika
    izviti prijeći, obići
    Izvitlavati se iskriviti se
    Izvivati češljanjem iščetkati kosu od vaški
    izvižbati izvježbati
    izvjedljivo radoznalo
    izvlješće obavještenje
    Izvoda rasad
    izvoditi svidočastva svjedočiti
    izvolevati 1. razmaženo svakodnevno izmišljati želje; 2. nalaziti u svakom radu ili osobi neku prim
    izvoliti htjeti, željeti, voljeti
    izvujat(i) se (Jedna od kurava polako se izvuja
    nečujno iz kavene.)
    se udaljiti
    J
    J
    J
    J
    J
    j
    J
    j’tre jutros
    ja ja; da
    ja v. jati
    jabana okolna sela, obično se kaže: „Moje selo je najlepše, a ova jabana je sa
    jabana tuđina, inostranstvo; jalovina, neobrađivana zemlja
    Jabana tuđina, tuđa zemlja
    jabana strano, nerazgovjetno
    jabana, jabanac stranac, tuđinac, nepoznat gost
    Jabanac stranac
    jabancija stranac, tuđinac, doseljenik, pridošlica
    jabandžija stranac, tuđinac, došljk, drugog kraja
    Jabandžija stranac
    jabandžija (jabanlija) došljak, tuđinac, stranac
    jabuka kugla na Crkvenom tornju, na koju se postavlja krst
    jabuke u šlafroku kolač od izrendane ili na kolutove isečene jabuke, umočene u testo kao za pala
    jâč (A treba jači da se presekaju onolike lubine.)
    snaga
    jačati ječati, jaukati, uzdisati
    jačati (prez. jačim) ječati, uzdisati; jačeć; uzdišući
    Jacija muslimanska molitva kad se uđe u noć
    jacija poslednja po redu od pet propisanih dnevnih molitava; u govoru označ
    jacija noćna molitva
    Jačint u starogrčkoj mitologiji lijepi sin spartanskog kralja Amikla, ljubimac
    jačiti vikati, pjevati
    jačmen ječam
    jad ga znao u perčin (Čuješ, jad ga znao u kaže
    per se za neznalicu, lakoumnog čovjeka
    jáda neradnik, ljenjivac, škrtica, kada se više mana pripisuje nekoj osobi
    jadar jedar, zdrav, čvrst, snažan
    jadati jecati, jadikovati
    jadesta (Otac Lazara Đuričina dao mu je neugledna
    okrajak zemlje
    nevjesta
    i jednu kolibu da uvede jadestu…)
    jadi ga ubili silan, sposoban, svaka mu čast
    jadika žalosna vrba
    jaditi raditi s mukom
    jadnovito nemilosrdno, bijesno
    jadojka seoska đevojka neizvjesne sudbine, ona koja je pogriješila
    jadosuje se brine se, sekira se
    jadovan žalostan, što donosi jad
    jadovit otrovan
    jadovno žalosno
    jadra jedra
    Jadran vjerojatno se misli na jedno od najjačih riječkih poduzeća (Adria) u doba ma
    Jadranska Sirena djelo Petra Zrinskog Adrianskoga mora Sirena
    jadrica jezgra, nucleus
    jadriti jedriti
    jadro jedro
    jaer v. aer
    jagar lovac. Od njemačkog: Jäger
    jagar lovački pas
    jagarija (njem.) lov
    jager lovac
    jagi! uzvik u oduševljenju
    jagla igla (ali imamo i iglica nekoliko stihova niže)
    jaglak maramica
    jaglak, jagluk maramica
    jaglika proljećni cvijet
    jaglin klinčac, mirodija
    jagluk maramica, rubac
    jagluk marama, rubac
    jagluk vezena maramica
    jagma plen, pljačka, grabljenje, otimanje, pljačkanje
    jagma grabež
    jagmenik otimač, onaj koji prvi dođe do plijena
    jagmiti napadati, nasrtati, navaljivati; otimati, plijeniti
    jagna juriš, napadaj, nasrtaj; jagniti; jurišati, napadati, nasrtati
    Jagnjeda zapušač za flaše od plute
    jagnjišta jaganjci
    jagrz riđ konj.
    jagurica vidi: baturica.
    jagurida nezrelo grozd koji naknadno izraste, obično na vrhu čokota, i kasnije
    jagurida nezrelo; pabirak, grožđe zaostalo posle berbe
    jah v. jati
    Jahudija (Jehudija) Jevrejin
    jajara osoba sklona prevarama, bez morala, samo traži način kako bi došl
    jajara ljigavac, lažljivac
    jajaš muškarac, muškog pola
    jajce jaje
    Jajcurica okrugao tvrd plod divlje tikve
    Jaje ucelo jaje pečeno "na oko"
    jajećak, ja’ećak jahaći konj
    jajoš pljačkaš, crnogorski kradljivac stoke po turskoj Hercegovini
    jajoši Crnogorci, upadači u tursku Hercegovinu radi plijena
    jajoši Crnogorci koji su radi plijena uskakali na tursku teritoriju
    jak kao
    jak, jaki kao
    jak, jaki, jakino kao, kaono
    jak, jakno, jakino kao
    jaka okovratnik
    jakanje rvanje
    jakaša (jaraša) pripev u pesmama Cigana
    jakati rvati.
    jakati se oprobavati se u fizičkoj snazi, rvati se
    jaketa ženski žaket, bluza od čohe ili nekog tvrđeg materijala
    jaketun muški sako
    jaketun muški kratki kaput, sako
    jakino kako(no), kao što
    jakino kao, kako
    jaklen prosen, ječmen
    jakno kao
    jaknuti ojačati
    jako kao, kao da, kako
    jako istom, tek
    jako sad
    jakože kako, kao, da
    jakrep škorpion
    jakrep škorpion
    jakrep škorpija
    jakrep škorpion
    Jakšići, Stjepan i Mitar sinovi vojvode Jakše. U borbama se posebice istakao Mitar, umro 1486.
    jal v. jati
    jal zavist, zloba
    jal ili
    jal jel
    jala odmah, hop! (uzvik za podsticanje na hrabrost); čuđenje: o bože!
    jala te
    jala te
    jaladža (A kad poleće uvisinke tica ševrljuga,
    džamija
    zašarenješe
    u kojoj sesejalaha,
    no priziva bog upomoć (Jalah!)
    jalaknuti uzviknuti „Alah“, pomenitu boga pri jurišu, halaknuti
    jalan-džeride lažne novine, trač časopis
    jalan-zapis lažni (hodžin) zapis
    jalen himben, prijetvoran, varljiv; loš, opak, zao; zavidan
    jalen himben, varljiv; jalnost; himba, himbenost
    jalen zavidan
    jalen zavidan, zloban
    jali ili
    jalija pust, prazan prostor uz rečnu ili morsku obalu; obala; poveće prazno mesto na periferi
    jalija rečna obala
    jalija obala (reke ili mora)
    jaliti biti zavidan
    jalnuš zavidnik
    jalov besplodan
    jalovac drvo ili voćka koja ne rađa, nema ploda, kao u pesmi: „Peva peto na
    Jalovac drvo ili voćka koja ne rađa
    jalove se ovce ovce pobacuju nedonoščad
    jalovi (oblak) ne donosi kišu
    jälovicē iznenadno
    jalovo neplodno
    jalovu kravu pomusti vještinom uraditi i nemoguće
    jalovu kravu pomusti vještinom uraditi i nemoguće
    jalša, jelša, joha
    jalzamin (perz.) jasmin
    jamačno sigurno
    jamar onaj koji bježi od poćere i skriva se u jamama
    jamb (grč.) dvosložna pjesn. stopa s drugom dugom stopom
    jamb (grč.) dvosložna pjesnička stopa, s naglaskom na drugom slogu
    jamb (grč.) dvosložna pjesnička stopa, s naglaskom na drugom slogu
    jambor jarbol
    jame v. jati
    jame, jami, jamite, jamši v. jati
    jamgin bekrija, boem
    jamit(i) zgrabiti, ukrasti, dokopati
    jamit(i) zgrabiti, uzeti
    jammer (njem.) bijeda, nevolja, žalost, bol
    jamoguz ne može se najesti
    jandrâš Cichorium intybus, vrsta biljke
    jandžik torba koja se obesi konju sa strane
    jangijat(i) (Na takvu vatru koja je jangijalagorjeti
    iz nebakao
    i zemlje.)
    požar
    janija jelo od ovčijeg mesa i raznog povrća; vrsta paprikaša
    janje mladunče od ovce.
    janjenje kad ovca donosi mladunče na svijet.
    janjičar pripadnik roda turske vojske koga je osnovao sultan Orhan 1328. godine
    janjilo ovčja štala
    janjilo ovčja staja
    jankel muški kratki kaput sa krznom oko vrata
    Jankel kratak muški kaput
    jankesa torba koja se nosi sa strane, o boku
    Janko Vojevoda Janko Sibinjanin (ili Hunyadi János), ugarski vojskovođa, potomak v
    Janko vojvoda Janko Sibinjanin (ili Hunyadi János), ugarski vojskovođa, potomak v
    jantoli prema Akademijinom rječniku, riječ je nejasna i javlja se samo kod Vetranovi
    januvar januar
    Japa galamdžija
    japadno u senci
    japalak prijatelj
    japalika šljiva džanarika sitnih i kiselkastih plodova
    japica (kajk.) otac, tatica
    japija drvena građa za krov
    japija drvena građa
    japija drvena graća za kuću
    japija krovna građa.
    japrak rukovet duvana
    japrak svezak duvana
    japrak rukovet duvana
    japriti grijati, žariti
    japunce ogrtač, kabanica; pokrovac
    japundža crvenilo
    japundža jarkocrvena boja
    Japundže kratka kabanica of grube, nevaljane vune
    japundže ogrtač protiv kiše i snega, kišna kabanica
    jara vrućina
    jara vrućina
    jarabi o bože!
    jarak rov, prokop, kanal
    jarakača žena koja se nameće svojim izgledom ili na neke druge načine
    jarakat(i) (Junačke Cuce ne mogu opstatičuvati
    ako ne koze
    krešui vabiti
    govedima
    ih grabovu brs i ako ne jarakaju za kozama!)
    jarakati vabiti i usmjeravati koze
    jarakati koze čuvati koze i vabiti ih
    jarali oldum (tur.) izranjen sam
    jaram volujska zaprega
    jaram zaprežna oprema za volove.
    jaramaz odmetnik, izgrednik
    jaramaz izgrednik, odmetnik, nevaljalac
    jaramaz nevaljalac
    jaran drug, drugar, prijatelj; ljubavnik
    jaran drug
    jaranica prijateljica, drugarica, ljubavnica
    jaranit(i) prijateljevati, drugovati, družiti se
    jarcat(i) svadljivo insistirati na nečemu, siktavo govoriti
    jarcati siktavo se svađati
    jardum vidi: gruševina.
    jarica pšenica koja se poseje u proleće
    jarina jagnjeća vuna
    jarina jagnjeća vuna (prvo šišanje).
    jariti se grejati se, pržiti se
    jarlak velika graja; dobro raspoloženje
    jarmeni svrdo svardao kojim se buše rupe za pričvršćivanje teljiga na jarmovima
    jaroš ledina, pašnjak
    Jaroš opštinski pašnjak
    jaroš ledina
    jaruga vododerina, brazgotina, pukotina
    jarunac polu odrastao divlji zec
    jas, jaz ja
    jasak naredba kojom se nešto zabranjuje, zabrana
    jasak (tur.) zabrana
    jaše, jat v. jati
    jasen vedar, bistar, svijetao
    jaslača žena obilatih guzova
    jaslača žena obilatih guzova
    jasle 1. naprava okačena na zid u štali iz koje jedu seno krave i konji, 2. m
    jašmak veo
    jašmak veo od belog platna (tanka koprena) kojim muslimanke pokrivaju glavu, lice i grudi
    jašmak velika marama kojom žene povezuju glavu
    jašmak tkana koprena
    jasniti jasnjeti, sjati se
    jasniti se postati svjetliji, blistati; sjajiti (oči)
    jaspida (grč.) aspida, zmija otrovnica
    jaspis (grč.) kremen crvene boje, služi za ukras
    jaspra sitan srebrn novac, novac uopšte
    jaspra (grč.) sitan srebreni novac, novac uopće
    jasprica novac
    jašprišt archidiaconus. Od njemačkog: Erzpriester, odnosno madžarskog: esperest. I kod nas:
    jatagan dugi krivi nož, handžar
    jatagan dugi krivi nož poput sablje
    jatagan vrsta starinske krive sablje
    jatak onaj koji pomaže i skriva hajduke i uopšte odmetnike od vlasti; postelja, ležaj
    jatak onaj koji skriva hajduke; skrovište hajduka
    jatak čovjek koji je skrivao hajduke i davao im sklonište preko zime
    jatak čovek koji je sakrivao hajduke
    jatara kućerak, potleuša
    jati uzeti, ugrabiti, osvojiti; početi; ja, jaše; uze, uzeše; jal; uzeo; ja govoriti
    jati (prez. jamem, štok. jeti) uzeti, oteti, primiti, prihvatiti, početi; pograbiti, zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja...,
    jatoran sposoban, snažan, svjež, moćan, hrabar
    jatorno osnaženo i svježe
    jatra jetra
    jauzn užina
    jauzn užina
    jauzna užina, dorucak
    jav jao
    javaš lagano, polako
    javaš lijen
    javaš blago, sporo; lagano, polako, tiho
    javašluk neodgovornost (turski), oduvek bilo naše uobičajeno društveno ponašanje bez obzira k
    javašluk sporost, tromost, bahatost
    javašluk nemar, lenjost, sporost, nebrižljivost, neurednost u poslu
    javču jauču
    javi na javi
    javiti organizovano ići bez zastajkivanja (kaže se obično za stoku)
    javiti voditi stado.
    javkati jaukati
    javor lovor
    javor lovor (u istom značenju dolazi riječ javor i kod nekih drugih starijih pisaca); kruna javor
    javori (kokoška) rakoli
    jàvrīk vriska
    javrikanje dječija vesela igra.
    javrikura (Mlogu su javrikuru izmljerene vile
    ljubavnica
    i grabulje!)
    jaz ja
    jaža kanal kojim voda ulazi u vodenicu
    jazbec jazavac, lukavac
    jazicija pisar
    jazija slova, rukopis
    jazija pismo, pisanje
    jazija slova, rukopis, pismo
    jazija pisani tekst; pismo
    jazija pismo, azbuka; slova, rukopis
    jazija pismo, slovo, azbuka
    jazik jezik (ovakav oblik koristi se uglavnom samo za jezik u ustima; naprotiv u zna
    jazik jezik; usta; stiskati jazik; ne govoriti; imiti dug jazik; imati dug jezik, mnogo govoriti
    jazuk šteta
    jazuk šteta, gubitak pričinjen nekome
    je je (enkl. od nju, njih)
    je je; poče (od gl. jeti); ih
    je jede
    jebačvan Bačvan
    jebada situacija sa nizom problema; teška, mukotrpna situacija
    jebat(i) oca (nekome) uništiti, unakaziti
    jebat(i) oca očinskoga (Crnogorci su ščekali
    uništiti
    pašu ga,
    Bušatliju
    sravniti na
    ga selo
    s zemljom
    Kruse ida
    jebali
    se pamti,
    mu oca
    tipična
    o uzrečica u Crnoj Gori koja uglavn
    jebem mu oca tvrdim ti da je tako
    jebem mu oca tvrdim ti da je istina ovo što pričam
    jebiguz, guzojeb homoseksualac, peder
    jebivetar neodgovoran, neradan...
    Jebulja vatara, laka ženska
    ječam (Ječam trče a klikuje vermut talijanski.)
    konji se nazobali ječma, a jahači napili alkohola
    jeće hrana
    ječerma jelek, zubun bez rukava
    ječerma preklopan prsluk (s rukavima) ukrašen gajtanima
    Ječmik cmičak (u oku)
    jed ljutina; otrov
    jed otrov
    jed otrov
    jed nezgoda, briga, sramota...
    jeda da (ne), da li
    jeda da li, eda, ne bih li, kako bih (namjerno)
    jeda da li, eda, ne bih li, kako bih (namjerno)
    jeda eda, da; jeda nas gdi sreća sastavi; ne bi li nas negdje sreća sastavila
    jeda kako, da; zar
    jeda zar
    jeda zar, je li, da li
    jeđa jelo
    jëda jelo, jestivo
    jedàmān istovremeno
    jedan mâ odjednom, iznenada
    jedan pojedan izvrstan, jedinstven, samo takvi
    jedanak odjednom
    jedanput jednom
    jedared jednom, ima i dvared; dvaput, ima i trired; triput ( što je sasvim dovoljno, pa makar šta
    jedared jednom
    jeđe alat za oštrenje/struganje
    jedeci tovari
    jedek debeo konopac kudeljni, za vezivanje stoke, obaranje drveta, vezivanje „voza“
    jedek paradni konj
    Jedek pajvan, deblji konopac
    jedek (Najpotlje su se śetili čauša, zaglavarili
    tovar,gakomora,
    da upravlja
    opskrba
    s komordžijama i da vo-di svatovske jedeke!)
    jederan jedar; jezgren
    jedin jedan, jedini, jedinstven, skladan, sjedinjen; jedini u majke; jedinac
    jedinost jedinstvo
    jedit(i) se ljutiti se
    jediti nervirati, nekome ili sebi brigu stvarati, sekirati
    jed'n jedan
    jedna voda jednostrani krov
    jednačit podjednako
    jednaga ujedno, zajedno, skupa
    jednaga zajedno
    jednaga zajedno, istodobno
    jednak odmah, smjesta
    jednokat jedanput, jednom
    jednom jedinom samo jednom
    jednom nogom u grobu već zakoračio u smrt
    jednoman iz jednog dijela
    jednonica uskršnji post za vreme kojeg se jede samo jednom dnevno
    jednoničit(i) jesti jedanput dnevno
    jednoselci ljudi iz istog sela
    jednuč jednom, jedanput
    Jeđupka, Jejupka Ciganka; zapravo Egipćanka, jer se vjerovalo da Cigani potiču iz Egipta
    jedžek jelo
    jedžek jelo, obrok
    jedžek objed, ručak
    jeftika tuberkuloza.
    jega njega
    jeger mladost i snaga momačka ili djevojačka
    jeger vojnik, pripadnik nekadašnje austro-ugarske vojske; ovđe je simbol mladosti i snage m
    jeger đevojački jedra zdravina djevojaka
    jeglen razgovor; govor, beseda
    jeglen razgovor
    jeglen razgovor
    jeglenisati razgovarati
    jego njega, njegov
    jehtjeti razlijegati se, oriti se
    jeina, jejina sova, buljina
    jej jedi; kad neko mrljavi i priča za stalom kaže se : „Ćuti i jej , o`ma !“
    jej ćuk
    jeja, jejka žensko odraslo dete, spremno za udaju
    jejina velika sova
    jejina vrsta buljine, sove
    jeka odjek
    jekmegdžija hlebar, pekar
    jekmegdžija hlebar
    jeksik pogrešan, nepravi, patvoren
    jekten sasvim
    jektika turekoloza, plućna bolest
    jektika bolest pluca
    jektika tuberkuloza
    jektika, jeftika tuberkuloza, jeftičav(a)(o); bolestan od tuberkuloze, neuhranjena os
    jektikuš (grč.) sušičavac, bolesnik od tuberkuloze
    jel, jel` ima više značenja: 1. jeli; „Jel`, čedo majkino u kolko sati ideš u školu ?“ ; 2. pazi se; „
    jelek kratak vezen prsluk
    jelek, jelečić prsluk, prslučić
    jeli ili
    jelje zbirna imenica od jela
    jel'je jele
    jel'je jelik, skup jela
    jelole seoska Slava u selu Sibač za Lazarevu subotu, narodni običaj kada
    jem jedem
    jemac žirant, garant
    jemati imati
    jemati uzeti, uzimati; dobivati
    jemati uzimati
    jemenija marama, šamija
    jemija (tur.) ikavski za tur. đemija; lađa, brod
    jemin zakletva, obaveza sa zakletvom
    jemin zakletva
    jeminat(i) se garantovati, sigurati, zakleti se
    jeminati se zaklinjati se
    jempot jedanput, jednom
    jen jedan
    jen jedan; jenkrat; jedanput
    jenđa žena koja u svatovima ide uz mladenku
    jenđa, jenđibula pratilja mlade u svatovima, đeveruša
    jendek kanal za oticanje vode iz šora, i mesto gde ožderani prenoće
    jendek jarak, rov
    jendek kanal, kanalić
    Jendek šanac
    jendek jarak; šanac, rov, prekop; endek
    jenđibula djeveruša
    Jenišar vrsta svile
    jer u starijem jeziku ima različita značenja: 1. da (izrično); 2. pošto; buduć
    jer u starijem jeziku ima različita značenja: 1. da (izrično); 2. pošto; buduć
    jerarh vladika, episkop, arhijerej
    jerarkija hijerarhija, sveta vlada
    jerbo zato, jer; upotrebljava se u starim divanima i pričama
    jerbo, jere, jerebo jer, budući da; naime; da ~; a jer, ali jer
    jerđenin momak, neoženjen momak
    jerej sveštenik
    jerej (grč.) svećenik
    jerejstvo (grč.) svećenstvo
    jeremijada plač, kuknjava
    jeres (grč.) hereza
    Jereza desničarska politička partija u Kraljevini Jugoslaviji
    jereza parna lokomotiva sa putničkim vagonima za đake i radnike
    jeribasma vrsta kruške
    jeribasma vrsta kruške
    jeribasma vrsta kruške
    jeriški jerihonski
    jermac ždrepčanik
    jerođakon kaluđer-đakon
    jeromonah u pravoslavnoj crkvi: kaluđer koji može vršiti sve sveštene radnje koje i tzv. beli svešte
    Jerozolim Jeruzalem
    jes jesam
    ješan preterano sklon hrani
    jesenaske jesenas
    jesenče jagnje namenjeno za slavu na Sv.Nikolu, kao „žrtva“ po paganskim obi
    jest jest; ja
    jestastvenički prirodopisni
    jesti (prez. jemem, jemen) uhvatiti
    jestojska jelo, hrana
    jeter neki drugi
    jetim siroče, maloljetnik
    jetrva đeverova supruga
    jetrve supruge braća
    jevanđelje dio biblije: Novi zavjet - izvještaji sastavljeni u prvim vjekovima hrišć
    jeverica vjeverica
    jeverica vjeverica
    jeverica vjeverica
    jevrej novčana jedinica EU - evro
    Jevropa Evropa
    jevropa Evropa
    jevtika tuberkuloza
    jevtika tuberkuloza
    jevtika tuberkoloza
    Ježalo okupljanje devojaka i momaka na zabavu uoči uskršnjeg posta
    jezan srdit
    jezan muslimanska molitva
    ježđa v. jizda
    jezdit(i) putovati na konju
    jezer tisuća. Od madžarskog: ezer
    jezerišče jezero
    jezerit(i) plaviti
    jezero jezero, bezdan
    jezero (mađ.) tisuća
    jezero (prema mađ. ezer) tisuću
    jezero (prema mađ. ezer) tisuću
    jezero (prema mađ. ezer) tisuću (pored uobičajenog značenja)
    jezero (prema mađ. ezer) tisuća
    jezik pregrabio pamet (Dodijale mu, bogme,
    bržimuke
    jezik od
    Isusove
    misli te mu jezik pregrabio pamet.)
    jezikoša pričljiva ženska osoba.
    jezikovati dogovoriti
    jezikovati reći, saopštiti, pričati
    jeziv mršav
    ježnja jeza
    jezuk jazuk, šteta
    Jezuš Isus, ili kada se legne sa raširenim rukama i napravi otisak u snegu
    jî ih
    ji (u pjesmi Taj zna ljubiti) je
    jid jed
    jid jed, otrov
    jidak otrovan
    jiden'je jelo, jestvina
    jidih, jidihu, jidiše, jidoše v. jisti
    jidovati (prez. jidujem) jedovati, jediti se, ljutiti se, jadovati, jadikovati
    jidovit otrovan
    jidu, jiduć v. jisti
    jija jelo, jestvina
    jije njih
    jijed otrov
    jim, jimi im
    jimi njima
    jimiti imati
    jisti istinit
    jisti jesti
    jistva jelo, hrana, jestvina
    jistvina jelo, hrana, jestvina
    jiti jesti
    jitki v. jidak
    jizbina jestvina, jelo, hrana
    jizda ježđenje, jahanje
    jizditi jezdjeti, jahati
    jo ju
    jobbágy, jobađ kmet, sebar, podanik, sujet, rusticellus, rusticus, jobagiones regni. I
    joči oči
    jočko otac
    jogenj oganj, vatra
    jognjišče ognjište
    jogurat, jugurat jogurt
    jok ne
    jok plač
    jok ne
    jok ne
    jok ne
    jokat plakati
    jokati plakati
    joldaš drug
    joldaš drug, prijatelj
    joldaš drug, drugar
    jolpaz skitnica, neradnik, besposlicar
    jolpaz krme; svinja
    jomuža nekuvano mlijeko
    jomuža nekuvano mijeko provučeno kroz snijeg, time čobani gase žeđ
    jomuža napitak od varenike i snijega.
    jopac (kajk, prema njem) majmun
    jopet opet, ponovo
    jopet skraćeno se kaže "jope". Znači "opet, ponovo". Jopet se kaže uvek. Jope se kaže kad
    jopica opica, majmun
    jordam ponos, gordljivost, oholost, hladnoća; raskoš
    jordamli stameno i zorno
    jordamli ponosito, oholo
    jordamli stameno i zorno, ponosito, odvažno
    jordamli ponosito, gizdavo
    jorgan pokrivač za krevet
    jošć, jošće jošte, još
    jošće još, još i
    jošče još
    jösnūt(i) (Josnu mnozina Banjana u četnike.)
    masovno se opredijeliti za nešto, navaliti, jurnuti, nagrnuti
    jošt, jošte još; izraz kao molba: „Jošte molim !”; ljubazno traženje pića, hrane ili robe, u ku
    Jove Jupiter, vrhovni starorimski bog (grč. Zeus)
    Jove Jupiter, vrhovno rimsko božanstvo
    Jove (gen. Joveta) Jupiter, Zeus
    Jovetov Jupitrov, Zeusov
    Jovo Jupiter, vrhovni rimski bog
    Jovo nanovo ponavljanje neke radnje
    Jozue Jošua, biblijski junak koji je zaustavio sunce
    ju joj
    jučeraske juče
    jučerka juče
    Julija Farnese (1474-1524) sestra pape Pavla III, ljubavnica pape Aleksandra VI. Borgije (Šandor šesti)
    Julija Rimljanka žena Frana Krste Frankopana, Giulietta de Naro, nećakinja čuvenog kardinala Barberi
    juma basma vrsta šarene tkanine
    jum-basma vrsta platna, obično šarenog i pamučnog, koje se upotrebljavalo za pravljenje dušeka
    junački ponat muška junačka spremnost
    junačstvo junaštvo
    junak mladić, momak
    junak pored običnog značenja još i: mladić, momak, sluga
    Juno Junona, starorimska vrhovna boginja, žena Jupiterova (grč. Hera)
    Juno Junona, žena Jupiterova, vrhovna rimska božica
    junost mladost (ruski), junoški; mladalački
    jur već
    jur već, više, dalje, baš, bar
    jur već; sad
    jur i jure već
    jur, jure već
    jur, jure, jurve već
    jur, jurve već
    jurat pravnik
    juratuš (lat.) pravnik; student prava
    jurget tikva
    juričica vrsta ptice (crvenperka?)
    jurve već
    juste milieu (franc.) srednji put
    jutar jutro
    jutarnja jutarnja, vrijeme pred zoru
    jutra sutra
    jutre sutra
    jutredan sutradan
    jutredan sutradan
    jutredan, jutre sutradan, sutra
    jutrenje jutarnja služba u crkvi
    jutri sutra; jutri dan; sutra, sutradan
    jutrinji jutarnji
    jutro mera za površinu zemlje, 8 bostana, 1600 kv. fati ili 57,55 ari, ili kao ljudska norma ko
    jutroske kao današnje jutro, a ima i „sinoćke“ kao jučerašnje veče
    jutroske jutros
    jutroš'nj jutrošnji
    jutroto jutro
    jutunija proždrlost, sladokusnost
    Juž sie jesien konczy, / liscie z drzewa leci:
    / gdzie sie dwoje kocha, / niepotrzebny trzeci.(polj.); Već svršava jesen, liš
    juzbaša turski činovnik
    juzbaša kapetan, zapovjednik buljuka
    juzbaša kapetan turske vojske, zapovijednik buljuka
    juzbaša kapetan u nekadašnjoj turskoj vojsci, zapovednik buljuka (čete)
    K
    K
    K
    K
    K
    k
    K
    k’na kana, cvet
    ka koja
    Kâ koja
    kâ koja; kî; koji; kô; koje; s kem
    kaaperacija kooperacija
    kaaperanat kooperant
    kabadahija prost vojnik, grubi dahija, nasilnik
    kabaet krivac
    kabaet kriv, krivac; odgovoran
    Kaban sukneni muški zimski kaput
    kaban sukneni muški zimski kaput, kabanica
    kabao vedro
    kabas(t) krupan, nezgrapan
    kabast velik, krupan, glomazan
    kabasto krupno
    Kabasto grubo, neobrađeno
    kabat(i) habati, starati, trošiti
    Kabesten Guilhem de Cabestaing, franc. trubadur iz Roussillona (živio oko 12
    kabeza gazirani obojeni sok
    kabo duboki sud sa drškom za grabljenje vode iz bunara
    Kabo drveni sud za zahvatanje vode iz bunara
    kabo okrugla drvena posuda za mužu.
    kabošan vispren, điritan, živahan; kaboš-momačka ludorija, zabava, tobož sp
    kabulica drvena posuda
    kabulit(i) priznati, kazati pod prisilom
    kabuliti priznati
    kabuliti odobriti, dopustiti, prihvatiti
    kač komanda patkama, za teranje
    Kač uzvik za teranje pataka
    kač ! uzvik kada se teraju patke
    kaca velika okrugla drvena posuda kao bure bez gornjeg dela, za kupus, mošt- samleveno g
    kača zmija
    kačak odmetnik, hajduk
    kačak razbojnik, odmetnik, hajduk
    kačamak jelo od kukuruznog brašna. Može se dodati krompir.
    kačamalj penis
    kačamalj (Grcnula im grizina, a ukočili impalica
    se oniza
    kamiješanje kačamaka, kačamar, puromet, ovđe se misli na obilat muški polni o
    kacara prostorija gde se drže burad
    kačara podrum sa buradima za vino i rakiju. Deda kad ode tamo često se zakašlje i zagrcne ?
    kacavida odvijač.
    kacica posuda za topljenu mast
    kačica drvena kanta sa poklopcem za sir, može i limena za čuvanje masti
    kacida kaciga, šljem. Od latinskog: cassis, cassida
    kačino mleko Euphorbia, vrsta poljskog cvijeta
    kačkin nagizdan, tvrdoglav čovek
    kačkin veseljak, obješenjak
    kačkin mangup, veseljak, osoba koja se sprda na račun drugoga
    kaćunak orhideja, podrimunak, biljka gomoljasta ploda koji se koristi za spravljanje napitka sale
    kad mu se napne kad mu se prohtije
    kad mu se napne kad mu se prohtije
    kadaif vrsta orijentalnog slatkiša
    Kadan-kan mongolski vojskovođa, rođak Batu-kana, vođa jednog od mongolsk
    kađaonica kadionica
    kadar sposoban, mogućan; izraz: „Nisam kadar“; nisam sposoban, ne mogu ja to; partijski ka
    kadar moćan.
    kadašnji bivši, nekadašnji
    kade gdje
    kade kada
    kade (čak.) gdje
    Kader koji može
    kadgod neodređena i neobična vremenska odrednica, ali sigurno veoma davno,
    kadgođ nekada
    kadi gdje
    kadifa samt, pliš
    kadifa somot; vrsta fine tkanine
    kadifa samt, baršun, pliš, velur
    kadifa, kadiva fina tkanina, somot
    kadija sudija u Tursko doba, ostala izreka za bezakonje u državi: „Kadija te tuži, kadija ti sudi
    kadija sudija
    kadija sudija
    kadija (tur.) sudac
    kadijski sudijski
    kadiluk kadijino područje
    kaditi se dimiti se
    kadivica cvijeće (Amaranthus angustifolius)
    Kadmeja tvrdava u starogrčkom gradu Tebi
    kaduna gospođa kod muslimana
    kaduna (tur.) gospođa
    kaduna (tur.) kada, gospođa
    kaduna, kada gospođa; ugledna žena
    kadundžika deminutiv od kaduna
    Kaferengija tamna višnjeva boja
    kaftan duga gornja haljina, muška i ženska, obično od plave cohe; kod Rusa: duga
    Kahir Kairo, glavni grad Egipta
    kaif zadovoljstvo
    kaif zadovoljstvo
    kail voljan, rad
    Kail spreman, zadovoljan
    kail gotov, spreman, zadovoljan
    kaj, kajti što; jer
    Kaja cement
    kaja, kajla, kajl, kaj cement
    kajan koji se kaje
    kajas kožna uzica, remen
    kajas (tur.) remen, pojas od sablje, uzda
    kajase uzde za konje
    kajasi uzde, za konje i muževe. Kaže se: „Ona mu je rospija stavila kajase i nema ga nigde, d
    kajati okajavati
    kajati se priznati kakvo nedjelo i žaliti zbog toga
    kajba gajba, tj sanduk, krletka i sl.
    kajdanka notna sveska
    kajfa hebrejski prosvećenik, na čiju je inicijativu Hrist pred Rimljanima optužen i osu
    kajin po biblijskoj priči prvorođeni sin Adama i Eve, po zanimanju stočar,
    kajme novčanica
    kajme (kaime) papirni novac, banka
    kajni pokajni, koji se kaje
    kajti jer
    kak`i kakvi; kaki; 1. kada dete vrši veliku nuždu; 2.. pričati gluposti. Izraz : 1. „ne kaki“ !; zna
    kakalaška okrunjen klip kukuruza
    kakgodre kakogod
    kako kao
    kakot kao, kako
    kaktat(i) (Konj bije bocima i kakće kao dastenjati,
    ć dahtati
    kakti kao, kao što
    kal blato
    kal blato
    kal blato
    kalabaluk gomila, gužva
    kalabaluk mnoštvo, puno, brojno
    kalabaluk nered; galama
    Kalabaster veliki muški polni organ
    kalac mlada trava
    kalac prva proljećna trava
    kalafat (tal. calafato) obrtnik koji popravlja brodove
    Kalaj kositar, cin
    kalajisati premazivati unutrašnji dio posude kalajem radi zaštite.
    Kalamačica britva sa krivim sečivom
    kalamida emajl.
    kalanđov kožni ukras na svinjskom biču
    Kalanđov kožni ukras na svinjarskom biču
    kalanka jevtino, tanko platno za ženke suknje
    kalapač čekić
    Kalapajica nadimak Ivana Kostrenčića (v.)
    kalaš rasipnik, raspikuća; lopov, nevaljalac, bitanga; kalaštura
    kalašati skitati se, klatariti se
    kalaštura zla žena sumnjivog morala
    kalaštura velika, opasna žena
    kalati spustiti
    kalati vaditi semenke iz voca za kompot... kalati višnje, trešnje, kajsije....
    kalauz ključ; 1. specijalni univerzalni ključ, za sve brave ; 2. pokazivač puta
    kalauz provodič. Turska i madžarska riječ
    kalauz putovođa, vodič
    kalauz alat za otvaranje brava, a može da znaci i kljuc
    kalauz vodič, putovođa
    kalauz vodič, putovod
    kalauz univerzalni ključ, koji otvara više brava
    kalauz (tur.) vodič, putovođaž
    kalcete suknene muške čarape
    kalcete bijele vunene čarape
    kalčina sukneni nazuvak preko čarapa
    kalčinast (konj) s bijelim detaljem na nozi, putalj
    kalčine suknene čarape. Od talijanskog: calze, calzoni
    Kalčine „od sukna, kao velike čarape što se nose u čizmama,“ vrsta čarapa
    kalčine nazuvci za stopala. Ispletene od kostreti.
    kaldeoski iz Kaldeje (u starom vijeku ime najjužnijeg dijela Mezopotamije)
    kaldrma stari turski naziv za uređen drum-put, pažljivo popločan oblim kame
    kaldrma put ili dvorište popločani kamenom
    kaldrma pločnik od neravnog kamenja
    kale (Onaj treći kale što je slušao razgovor…)
    kaluđer
    kaleja blesav, lud (romski), ili aljkav, šljampav
    kalem 1. drveni valjak za namotavanje konca, pravila se od njega igračka „č
    Kalem navrt
    kalen, kalan kaljav
    kalendrijaš sastavljač kalendara
    kalfa pomoćnik u dućanu, onaj ko uči zanat kod majstora, asistent, novajlija
    kalfa zanatlijski ili trgovački pomoćnik
    kalfa pomoćnik majstora
    kalhanski od Kalhan: prorok iz grčke mitologije
    kaliak kapa od krzna ili samo optočena krznom
    kalijež bruka, sprdnja, sramota, blamaža
    kalina bubamara
    kalina biljka s gorkim bobicama
    kaljav blatnjav, prljav
    kaljav uprljan od blata, blatnjav, ublacen
    kaljuga mesto gde se svinje leti rashlađuju u blatu, lokvi; kaže se : „Pusti svinje nek` se kaljaju
    kaljuga bara, lokva
    kaljun vrsta topa, koji se prenosi kolima. Top na točkovima. Od talijanskog: cannone
    Kaljužati valjati se u blatu
    kalkan štit, zakon
    kalnuti, kalirati, kalati izgubiti na težini ili vrednosti između dva merenja ili računanja, sman
    kalo kal, blato
    kaločine kaljače, stara obuća
    kaloper rogač
    kaloper rogač
    kaloper rogač
    kaloper narcis
    kaloper narcis, dokoljen
    kalovit blatan, močvaran
    kalovito blatnjavo
    Kalpak „od kože, ili od materije na nju nalik, načinjena kapa“ ili kapa opervažena krznom
    kalpak kapa od krzna; kaciga
    kalpak štitnik na kapi.
    kalpak (tur.) kapa od krzna
    kalpesi (tur.) varljiva
    kalpiti kuditi, grditi nekoga ko nije dobar
    kalpuzan-para lažan, falsifikovan novac
    kaludar kaluđer, redovnik
    kaluđer redovnik, monah
    kalujer kaluđer, koludar, redovnik
    kalup ?
    kam kamen
    kam kamen
    kaman kamen
    kamara gomila slame s`denuta, posle vršidbe, na gomilu veličine kuće. U nj
    kamara plast sena, stog
    kamara soba
    kamara soba, prostorija; rpa, gomila
    kamara gomila od sena ili slame
    kamara plast od sena ili slame
    kamara (tal.) soba
    kamarila uža okolina jednog vladara koja vrši
    kamašne poseban štofani deo, dodatak iznad cipela, koji štiti od prašine i prljanja cipela,
    kamašne štofani deo iznad cipele
    kamašne štofani deo iznad cipele
    kambrik tanko pamučno platno
    kambrik tanko bijelo platno
    kambrik, kamrik tanko pamučno platno od koga se šiju košulje
    kamčiti iskati.
    kamdžija bič
    kamdžija kožni bič
    kamdžija, kandžija bič sa drvenim štapom oko metra, i kožnim ili pletenim završetkom za teranje konja, st
    kamelija vrsta ljekovite biljke sa tamnozelenim mesnatim listovima i krasnim cvjetovima, od koje
    kamen ljutac teško obradiv kamen
    kamenar klesar
    kameni majstori majstori za obradu kamena, zidari
    Kamenica živa voda u Komiži na otoku Visu
    kamenica škrapa u kamenu gdje se nahvata kišnica
    kamenica škrapa u kamenu u kojoj se nahvata kišnica
    kamenuša vrsta neplodne zemlje, pjeskuša
    kameralne nauke nauke o upravljanju državom
    kami kamen
    kämi (Uljegla garevina u oči a vode kami malo
    u svakoga.)
    kämi majci (Ali kami majci da su pobjegli…)
    da je bilo sreće
    kamik kamen
    kamik kamen
    kamik kamen
    kamilavka kaluđerska kapa
    kamilavka valjkasta kaluđerska i sveštenička kapa
    kamiš čibuk
    kamivojažer trgovački putnik, agent osiguravajućeg društva
    kamlijekat(i) preklinjati, bogoraditi, kukumavčiti, moljakati, snisishodljivo tražiti
    kamoda kamoli
    kampanski iz Kampanije, pokrajne u južnoj Italiji (središte Napulj)
    kanaf (tal.) konopac, špaga, uže
    kanarija, kanarče pamučna ili svilena marama u raznim bojama, nosi se zadenuta za pojas, sa obe stran
    kanat (lat.) pjesma, pjevanje
    kanat (tal) pjevanje, pjesma
    kanate, kanat 1. drvene lotre od dasaka na špediteru-gumenim seljačkim kolima;
    kanati drveni prozori, grile
    kanava flaša za vino
    kanave flaša za služenje vinom, jer iz nje brzo ističe vino i nema klokotanja
    kanavo kanal za oticanje vode.
    kanda valjda, izgleda, čini se, biće da je
    kanda izgleda, bice da je tako
    kanda kao da
    kandelaber ulično svetlo, kandalaber
    kandelabr veliki raskošni svijećnjak s ograncima za umetanje svijeća, stub sa svijetiljkom za uli
    kandelir (tal.) svijećnjak
    Kandija Kreta
    kandilo posudica od raznobojnog stakla, obično viseća, u kojoj gori žižak u ulju
    kandiot sapun za umivanje
    kandlincuker vrsta šećera koji se prodaje u prozirnoj kristalnoj formi, sa Kandije na Kreti. Od njema
    kanđurit(i) štedljivo trošiti
    kanđuriti štedjeti, sitničariti
    kanija korice noža, mača ili sablje
    kanija limene korice u kojima stoji sablja ili bajonet
    kanije korice noža ili sablje
    kanijela biljka cimet, slatka korica, darčin
    kanikula, pasja žega. Od latinskog: Dies c
    kaniti namerabati, težiti, žudeti
    kaniti se nameravati, odlučiti se. Kada je neko zaseo i prešao svaku meru, kaže se: „Nikako da
    kano v. kino
    kanta kofa, posuda za vodu
    kantar gvozdena vaga sa jednim tasom, obično služi za merenje voća i povrć
    kantar vaga
    kantar vaga
    kantar naprava za mjerenje težine.
    kantar (lat.) vaga; mjera za težinu
    kantar decimalni vaga sa osloncem
    kantarida (grč.) kukac španjolska mušica, za kojega se vjeruje da djeluje afrodizijač
    Kantarisati naguziti
    kantati (lat. cantare) pjevati
    kantreda stolac (obično s pletenim sjedištem)
    kantun (tal.) ugao
    kantura, pojanje crkveno, pjevanje u koru. Od latinskog: cantare
    kanun (tal. cannone) top
    kanur namotan konac
    kanzister kanister
    kào izoštrenost noža
    kào izoštrenost noža
    kao bajagi, kao čine (Iguman se kao čine(pripovijedno)
    prekloni malo pretvarajući
    pred Pircija se
    i rukom pokaži na stolicu
    kao ćuku tica (Ne bismo im ulećeli u kandže
    iznenadna
    kao korist
    kao govno na ćedilo usamljen i posramljen
    kao sojka u mertin glasno i neozbiljno radovanje
    kao Vla s koca (Veli da ga je dočekao predś
    najžešće psuje čovjek nabijen na kolac, provocira svoje dželate da ga što prije ubiju je
    kaon blatan, kalan
    kapa tupača šubara sa ravnim vrhom
    kapac sposoban
    kapac sposobnost
    kàpāc (A kapac sam da kročim koliko da sposoban,
    sam nikao vrijedan,
    iz zemlje!)preduzimljiv, kadar da nešto uradi
    kapaklija kalaisani tanjir sa poklopcem
    Kapamadžija zanatlija koji pravi pokrivače, ili haljine od svile
    kapca sitna kap, kapljica
    kapelmajster (njem.) dirigent kapele, zborovođa
    kapelnik 1. šef i najstariji član tamburaškog orkestra; 2. najstarija živa osoba
    kapetal kapital, imanje, vrednost
    kapidžibaša čin carskog dostojanstvenika u Turskoj
    kapidžibaša počasni čin carskog dostojanstvenika u Turskoj, čuvar carskog ulaza
    kapidžik mala vrata sa šora, ulaz u dvorište samo za ljude, mogu i manja kolica
    kapidžik kačket
    kapidžik mala vrata
    kapinika bagrem
    Kaplaisan postavljen, okrpljen
    kaplan-post (tur.) tigrova koža
    kapo nadstojnik bez milosti
    kapric ćud, narav; kapriciro se-zainatio se
    kaprisa (tal.-franc.) kaprica, hir, inat
    kapuc kapuljača, kukuljica
    kapudanpaša vrhovni komandant mornarice
    kapulat(i) bježati spasa radi
    kapunit(i) površiti, biti gornji; pijevac kapuni koku
    kapuniti biti iznad njega
    kapuniti seksualno se zbližiti sa ženkom
    kapurica glava
    kapurica glava
    kaputaš čovjek koji nosi kaput (umjesto seljačke surke ili radničke bluze), građ
    kaputaš onaj koji nosi kaput, tj. građanin nasuprot seljaka
    kar kola
    kar ta; što; da; samo
    kar tužba, prijekor; svađa
    karabasilo utvara
    karabin vrsta stare puške
    Karadag Grna Gora, Crnogorac
    Karadag Crna Gora
    Karadag tako Turci zovu Crnu Goru
    Kara-Denjiz Crno more
    Karađorđevići (srpska i jugoslovenska kraljevska
    vladala Srbijom
    dinastija)(s prekidima) od Đorđa, Karađorđa Petrovića, vođe Prvog srpskog ust
    karađozlija opsenar
    karađozlija lakrdijaš u turskom primitivnim pozorištu karađozlika
    karakalpak crni kalpak (kao šubara u Mađara)
    karakol straža, patrola
    karakolo (Stajalo u pazarišno karakalo graovsko
    »crno kolo«,
    trista red
    i kusur
    ljudisvu
    koji čekaju smrt, krug
    karakondžula 1. strašilo, rugoba, vampir; 2. ružna žena i još preterano našminkana i neukusno obu
    karakondžula groteskna osoba
    karakondžula nakarada, osoba ne baš pijatnog i lepog izgleda
    karakondžula nečista sila (po paganskom verovanju)
    karakondžula jako opasna žena
    karakuš zapaljenje skočnog zgloba zadnjih nogu kod konja
    karamlučina gusti mrak
    karamluk mrak
    karamluk, karamlučina pomrčina
    karan ljut, uvrijeđen
    karan ljut, neraspoložen
    kâran ljut, zabrinut
    karar mjera, upriličenost
    karar način, mjera
    karar prava mjera nečemu
    kàrār (Čeljad od reda i karara izmakla se pribranost,
    pa gledaju.)moć samokontrole, umjerenost
    kara-sevdah velika ljubavna zanesenost, ljubavna melanholija
    kara-sevdah velik ljubavni jad, čežnja, tuga
    kara-sevdah težak, očajan ljubavni zanos
    karati ružiti, koriti
    karati se pregovarati se, svađati se, rječkati se
    karati se grditi se
    karaulu čuvati držati nekoga u svojoj vlasti
    karaulu kome čuvati držati koga u svojoj vlasti
    karavan-seraj svratište, han
    karavan-seraj na Istoku: velika zgrada bez nameštaja za sklonište putnika (po gradovima i putevima)
    karbatak karabatak
    karda, kardaš pobratim, drug
    kardaš drug, prijatelj
    kardaš drug, drugar, prisan prijatelj
    Karibda Haribda; dvije mitske nemani Skila (Scila) i Haribda su u Mesinskom tjesnacu pored S
    kariđa debelo sukno
    Karidžija vrsta teže tkanine
    karina kolumba, kobilica, dno broda
    kariola ručna kolica sa jednim točkom.
    kariran četvrtasto prugast
    karitat milosrđe
    karitat milostinja
    karitat (Domaće kuće davale mu za karirat milosrđe
    koru hljeba.)
    karlica drvena široka posuda.. može da bude za mleko, za umivanje ....
    karlica drvena posuda za razlijevanje varenike.
    karljiv svadljiv
    Karlović v. dva Ivana
    Karlović, Ivan (Ivo) Krbavski knez, posljednji potomak kneževske obitelji Kurjakovića, b
    Karman Karaman, stanovnik Karamanije
    karmazin grimiz
    Karmel gora u Izraelu na obali Sredozemnog mora
    karmina gozba u počast pokojnika, mrtvaština
    karner porub na suknji ili bluzi, čipkani dodatak
    Karon Haron, u grč. mitologiji lađar koji duše pokojnika prevozi u podzemni svijet preko rijeke
    Karont Haront, u grč. mitologiji lađar prevoznik mrtvih u podzemni svijet preko podzemne rijek
    karpit zavjesa. Od madžarskog: kárpit
    karpuza lubenica.
    karsman'je krzmanje, oklijevanje
    karsmati krzmati, oklijevati
    Karst Krist
    karst krst, križ; karstom se karstiti; križati se
    karstjan kršćanin
    karta papir
    karta hartija; malter na zidu
    Karta hartija
    karta papir.
    kartacetle jedna vrsta pilula protiv kašlja
    kartat(i) maltati
    Karton jedna vrsta tkanine. Jedna vrsta od ovoga zvala se kancikarton
    kartonka kartonska kutija
    karuca svečana konjska kola
    karuce konjska mala i laka kola na četiri šinska točka, zovu ga od milošte ciganski fijaker
    karuce laka kola
    Karvajisati seći vrh eksera kod potkivanja konja
    karvan prepelica
    karvan karavan
    kasaba manja varoš
    kasaba
    kašalj ispod repa konjska hitrina
    kašalj ispod repa konjska brzina
    Kasandra Trojana kći trojanskog kralja Prijama i Hekube; zbog neuzvraćene ljubavi Ap
    kasapin mesar.
    kasapnica pokolj, klanica
    kasapnica mesara
    kasarina kasarna
    kašet sanduk
    kašika
    kašiluk kašikasti deo oroza na pušci kremenjači
    kaskandisuvati sumnjati na koga, biti ljubomoran
    kaskandisuvati biti ljubomoran, sumnjati na nekoga
    kašketa vrsta kape
    Kastalja, Kastalija vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario
    kastalski prema Kastalija, u grč. mitologiji izvor na gori Parnasu, posvećen Apolonu i Muzama; v
    kastel kaštel, tvrđava
    kasti reci
    kasti, kazati reći; kaz`o; rekao; kaz`li; rekli
    kastig neuobičajeni događaj
    kastig događaj za opričavanje, neprijatna tema, afera
    kastig veliko zlo; velika bruka.
    kaštiga kazna
    kaštiga kazna
    kaštiga kazan. Od latinskog: castigare, kazniti
    kaštiga nevolja
    kaštiga kazna
    Kaštiga kazna
    kaštigan'je (lat. castigare karati); kazna, kažnjavanje
    kastigat(i) grditi, ružiti, bručiti, najavljivati zlo i (božju) kaznu
    kaštigati (lat. castigare karati); kazniti
    kastigov neuredan čovjek.
    kastigov, kastigulja izazivači bruke, kastiga
    kaštigovati kazniti, izgrditi
    kastigulja neuredna žena.
    kaštio (tal.) tvrđava, dvorac, kaštel
    kastiženije nakaza, grdilo
    kaštiženije bruka, neprijatan prizor
    Kastor ime jednoga od dvojice Dioskura (mitoloških sinova Zeusovih; drugi je Poluks)
    Kastor i Poluče Kastor i Poluks (grč. Polideuk), grčki junaci (zajedničkim imenom na
    kaštradina suvo ovčje meso
    kaštradina suvo meso.
    kastrola šerpa
    kastrola šerpa
    Kastrola tučana šerpa
    kastugulja ružna, prljava i neskladna žena, »dugog jezika«
    kašun kofer
    Kat odela, par odela
    katakombe podzemni hodnici i pećine u kojima su prvi kršćani sahranjivali svoje pokojnike i skuplja
    katana konjanik
    katana vojnik. Od madžarskog: katona
    katana pripadnk konjice, konjanik
    katana konjanik
    Katana carski vojnik
    katana (mađ.) vojnik, konjanik, husar
    katana (mađ.-tur.) vojnik; konjanik
    katanac lokot
    katanac
    katar kijavica, kašalj
    katarinčica Chrysanthemum, vrsta krizanteme
    Katarino!, tim uzvikom misli Kranjčević Katarinu Frankopan Zrinjsku
    katarka jarbol
    katarka jarbol
    katavasija u pravoslavnoj crkvi: izvodi iz kanona, pesme koje se pevaju na jutrenju
    katavasija nešto u dužem poretku
    katavasija procesija, događanje
    katavasija duga priča s jasnom porukom ispričana u jednom dahu, pripovijedač
    katavasija knjiga raznih pravoslavnih crkvenih pesama
    katidra (grč. kathédra) stolica, sjedalica
    katil krvni neprijatelj
    katil smrtni
    katil krvnik, ubica
    katil (Još da nije bilo strika Stevana, čini mi
    krvnik
    se da
    zločinac
    bi strina Zlatana bila katil sebe ili je-trvama.)
    katizma jedan od dvadeset delova psalma (pobožne pesme)
    katmer karanfil
    katran crna smola od uglja
    Katulo Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik, najpoznatiji po svojoj lju
    Katulo Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik, najpoznatiji po svojoj lju
    Katzenjammer (njem.) mamurluk
    kaucija jamčevina, osiguranje, novac koji služi kao jamstvo
    kauk kapa, turban
    kauk vrsta muslimanske kape
    kaukasko kavkasko (prema planini Kavkaz, na kojoj je Prometej bio okovan)
    kaul tvrdnja
    kaul (A znao sam pod kaul da im se nećesigurnorazminuti brez pogibije!)
    kaur (tur.) nevjernik, muslimanski naziv za kršćanina
    kaur, kaurin nevernik
    kaur, kaurin (tur.) nevjernik; muslimanski naziv za kršćanina
    Kauri Srbi (tako su ih zvali Turci)
    kauri nevjernik
    kaurin nemusliman, nevernik
    kaurin nevernik, hrišćanin koji ne pripada muslimanskoj veri
    kaurski nevernički
    kaurski (tur.) nevjernički, kršćanski (isp. đaur)
    kauša zatvorska ćelija
    kav kao
    Kava kafana, prostorija u kojoj se pije kafa
    kavad (novogrč. kavádion) svilena haljina
    kavalerija konjica, konjički rod oružja u vojsci
    kavaz krletka
    kavazbaša komandir vojnih pratilaca, kurira
    kavedo kavana i prodavnica mješovite robe
    kavedžija onaj koji drži kafanu, gostioničar
    Kavez-kola šinterska kola
    kavezlije vrsta tkane lagane pamucne tkanine
    kavga svađa; boj
    kavgadžija svađalica; ubojica
    kavon blatnjav
    kavuk nevernik
    kavuk nevernik
    kavur (kaur, đaur) nevernik, koji ne pripada muslimanskoj veri
    kavurma, ka`urma pravi se od svinjskih crevaca i želudaca, mišljenje o ovom jelu su jako podeljena !
    kaža kažiprst na ruci
    kazalac kozalac, rastinje
    kazamat zatvor, tamnica; samica u zatvoru
    kazamat zatvor, ali i samica u zatvoru
    kazan za pecenje rakije
    kazana javna pecara, mesto u selu gde se pekla rakija, a komina u buradima dovozila sa kolim
    Kazanlik varoš u Bugarskoj, središte proizvodnje ružina ulja
    kazati 1. pokazati, dokazati, iskazati; 2. kazati, reći
    kazati kažnjavati
    kazati kažnjavati
    kazati pokazivati (pored običnog značenja)
    kazati se pokazati se, javiti se
    kazati se pokazivati se, pomaljati se
    kažiput kažiprst
    kaznačej blagajnik
    kaznačej blagajnik
    kaznačejka blagajnica
    kaznačejske kancelarije poreska uprava
    kazovati kazivati
    kazuar vrsta ptice trkačice slične noju
    kazuk kolac ili kameni stub za vezivanje lađe
    kazuk stupić za koji se vezuje lađa
    kazula (lat.) odjevni predmet katoličkih svećenika kod mise, misnica
    ke koje
    ke koje, kojoj
    kebrojedec čovjek toliko bijedan da jede hruštove. U prenesenom smislu: mizerija
    kečati hvatati
    Kečati hvatati nešto što pada
    kecelja ferta, pregaca
    kečiti, kečati 1. hvatati loptu i još nešto; 2. okoristiti se kad si u vlasti, pa se kaže: „Pera je „lepo“ uke
    kečka pletenica, kika, perčin
    Kedron potok u Getsemanskom vrtu
    këdža krezuba žena
    kef (ćef) volja, želja; po volji, po želji
    kefli (ćefli) veseo, dobro raspoložen
    kehlav gljivast
    kehlav gušav. Od njemačkog: Kehle
    keif (kef, ćef) volja, ćud, raspoloženje za nešto
    keine Gnade (njem.) bez milosti, nema milosti
    keip lik, slika
    keka tetka, kekica; tetka od milja
    keka nakupljena vlažna prašina i prljavština iz nosa
    kekeljav, kekeljavo 1. bolešljiv čovek, sklon poboljevanju, neotporan; 2. bolešljiva životinja
    kekerušit(i) se opijati se, piti bez mjere
    kelča balavac, žutokljunac
    kelčo ništak, balavac
    kelčo ništak
    keleig ćelavko
    Keleruj vrsta narodne igre, madžarac
    keleš ćelavko
    keleš nezreo, žutokljunac
    keleš žutokljunac, nezreo
    kelih kalež; čašica
    kelih kalež, putir. Od njemačkog: Kelch, odnosno grčkog: kalyks, čaška od cvijeta
    kelner konobar
    kelneraj deo kafane iza šanka gde je poređano piće i čaše, i tu nesme gost da zalazi, i zato ga
    Kelneraj deo gostionice di je poređano piće
    kelomna stup
    kem kojemu, kojima
    kem kojim; kemi; kojima (instr.); kî; koji
    kemer (ćemer) kožni pojas sa pregradama u kome se nekada nosio novac
    kemi kojima
    kempa stupica, mišolovka
    kempa stupica, zamka, zapeta gvožđa, mišolovka
    kenčiluk lakrdijanje, mangupluk
    kenef nužnik, toalet
    kenja fizički slaba osoba, seronja
    Kenjadža masna mrlja od kolomasti
    kenjedža kolomast
    kenjkav slabog zdravlja
    kenkav, kenjkav kilav, nikakav
    keno kojeno
    keno v. kino
    Kentauri u grč. mitologiji pola konji; pola ljudi
    kepenjeg plašt, kabanica, kaput. Od madžarskog: köpeny
    kera pas
    kera pas
    keramidžija ćeramidžija, crepar, čovek koji pravi crep (ćeramidu)
    kerebečiti se smejati se, više kreveljiti se, praviti grimase, dizati glavu k`o konj, pa se kaže: „Šta se t
    kerebečiti se praviti glupe grimase
    Kerebečiti se praviti se važan
    kerefeka glupa šala, grimasa, makar šta
    Kerefeka luckasta osoba
    kerefeke 1. izmotacija, šala u kojoj se svi smeju; 2. krivine
    kerefeke gluposti, makar šta ...
    kerefeke izmotavanja
    Kerempuh značenje riječi nije potpuno jasno. Kerempuhi su crijeva, drobina, trb
    Kerestinečki dečki Ime Kerestinec (tvrđava na istoku od Svete Nedelje, između Susedg
    keriti se demonstracija superiornog položaja ožderane osobe u bircuzu, kojo
    keriti se veseliti se
    keriti se veseliti se uz muziku
    keriti se veseliti se
    Keriti se veseliti se u svadbi cikom, lumpovati
    kerka kći, ćerka
    Kerlovati bežati iz škole
    kerma kvasac
    kermežljiv, kermežljivec, krmeljiv čovjek kome teče iz oka bijela sluz
    kerpič seljak (pogrdno)
    kerplačina skrpljena krparija
    kerub (hebr.) anđeo višega reda
    kerubin (hebr.) anđeo višeg reda
    kervohodša ženska, mulier menstruata
    kesa 1. platneni ili kožni džačić, preteča novčanika, koji se zatvarao potez
    Keša starkelja
    keseriti ružno se smijati.
    kešeš starac
    kesim iznajmljena stoka za plaćenu uslugu
    kesimača krava ili ovca koja se daje na gajenje po određenom dogovoru
    kesit(i) se nepristojno se smijati
    kesiti zube želja bez ostvarenja
    kesli ložište bakrača
    kesniti kasniti
    kesno kasno
    kest! odlazi! marš! (kaže se psu)
    keten ćeten
    Ketrec ograđeni deo štale di se drži seno za stoku
    ketuša svadbarska ludorija, smešan skeč; prestava, u sitne sate kada mladić
    keva neugledna majka
    kevilj dečko, mladić
    kevilj dečak, momčić
    ki koji
    kî koji
    kî koji; kîgodir; netko; kîno; kojino, koji
    ki (ka, ko) koji; neki, nekoji; ko god; koje god, bilo koje
    ki, ka, ko koji, koja, koje
    kibicfenster istureni prozor
    kibicfenster istureni prozor
    kibicfenster, kibic pendžer stakleni deo prozora izbačen oko pola metra na šor u kome stoje m
    kibicovati šacovati
    kibicovati gledati znatiželjno .. kabic pendžer ..
    kibicovati posmatrati sa daljine
    kibla nocna posuda, nokšir
    kicabajka kratka ženska odeća
    kicoš onaj ko voli da se doteruje, lepo i moderno oblači, naparfemiše se, izbrija, za
    kicoš uredan, doteran čovek
    Kidavela bežimo!
    Kidron potok u Getsemanskom vrtu u Jeruzalemu, gdje je započela Kristova muka
    kifele beži, idi
    Kifele uzvik za teranje nekog napolje ("Kifele! I da te više nisam vido!")
    kifeli razlaz, beži, briši, tutanj; na primer: “Ajd` kifeli derani, sad` će mi momci da igramo ma
    kigijena higijena
    kigodi, (kegodi, kimgodi...) neki
    kih, kim, kimi v. ki
    kihno, kimno v. kino
    kijak trupac, balvan
    kijak (kijača) batina
    kijamet vremenska nepogoda, propast sveta, napad štetočina
    kijamet propast, strašni sud, sudnji dan, mećava, nevrijeme
    kijamet mećava, nepogoda, nevreme; nesreća
    kijamet nevrijeme, kraj Svijeta, Sudnji Dan
    kijamet-dan sudnji dan, strašni sud
    kika pletenica, onaj komični repić na bijeloj baroknoj vlasulji svezan crnom svilenom vrpcom
    kika pletenica od kose
    Kikiljav bolešljiv
    kikilo vrsta jarca, ime kojim se označava jarac.
    kikirez petao titinac
    kikirezina ritina, dronjak
    kikit kikot, smijeh
    kikitati se smijati se naglas
    kikla suknja. Od njemačkog: Kittel
    kikla (njem.) suknja
    kikljěca suknjica
    kiku zaobljeni planinski vrh, glavica
    kila kilogram
    kila vina litar vina
    kilav nesposoban
    kiler (ćiler) soba za ostavu, „špajz"
    kiljan međa, kamen na granici
    kiloser neradan čovjek, ljenština, parazit
    kimak stjenica
    kimak (A naždrokao se vode pa se uobliovâš
    kao sit kimak.)
    kimera himera, neman iz starogrčke mitologije
    kina muka, trud
    kinč blago; nakit, ukras
    kinč blago; ures, nakit
    kinč nakit, ukras, ures; blago
    kinč nakit, ukras; blago
    kinč blago. Od madžarskog: kincs
    kinč (mađ.) blago, nakit
    kinč (mađ.) blago, ukras, nakit; ljepota
    kinč (mađ.) ukras, ures, nakit
    kinč (mađ.) ures, nakit; poče govoriti
    kinčanka oružje okićeno srebrom ili dragim kamenjem: puška, sablja
    kinčeno obilno
    kinčiti kititi
    kinčiti kititi, resiti, krasiti
    kindžal široki kavkaski nož, bodež (s obje strane oštar), kama
    kino koji(no), onaj tko
    kino kojino
    kinuti pobjeći
    kip slika
    kip slika
    kip slika, lik
    kip slika; tijelo
    kip tijelo
    kip tijelo, lik, oblik, stas, rast, uzrast, forma, figura
    kip tijelo, struk
    kip tijelo; osoba
    kipec (gen. kipca) slika
    kipočastitel idolopoklonik
    kir (ćir) gospodin, gospodar
    kirajdžija podstanar; kirija-zakup stana ili prostora
    kirajdžija najamnik, obicno sa kolima ili platonom za prevoz nekog tereta
    Kirde! uzvik volu da stavi glavu u jaram
    kirid-sapun posebno fini sapun za umivanje
    kiridžija onaj koji s konjima i kolima prevozi robu uz nagradu
    kiridžija (tur.) najamnik, konjovodac
    kirija zakup, zakupnina, zakupna cena
    kirijaš, kiridžija osoba koja za novac prevozi robu zaprežnim kolima
    kirmankinja turska sablja iz narodne pjesme
    kirvajz nered
    kišbirov seoski knez, kmet
    Kišbirov služitelj u opštini
    kise prase za tovljenje
    kiselica loše vino
    kiśelìna kiśelo mlijeko
    kišober kišobran
    kita muški polni organ
    kita cveća buket cveća
    kitajka gornja haljina od pamučne tkanine
    kitara (grč.) citara, starogrčki žičani glazb. instrument sličan liri
    kitica grančica
    kitica (dem.) grmić; grančica
    kitice šufnudle, duguljasto testo kuva se na vodi, pa se proprži na prezli. O
    kitina snijeg na granama drveća
    kitina snijeg koji se nahvata po granama.
    kitlica (dem. njem.); suknjica
    kitni kićeni
    kitnikez slatko od voća
    kitnjača vrsta divlje jagode.
    kitopad nagli pad muške potencije
    kitorast nagli rast muške potencije
    kivot kovčeg sa moštima svetitelja (ćivot)
    Kivuklija ovde znači: Hristov grob
    kizme prase
    kjedno najedanput, ujedno, zajedno
    kjednu zajednički, u jedan glas
    klačarda slojevi kreča na zidu nastali krečenjem.
    klačina krečana
    klačina građevina za dobijanje kreča.
    klačinjati mnogo ložiti.
    klačunar krečana
    klada trupac
    kladati stavljati, metati
    klade vrsta mučila; u klade vrgnuti, staviti u klade
    kladenac izvor, studenac; zdenac
    kladenac studenac, zdenac
    kladenac zdenac, izvor
    kladenc, kladenac izvor, zdenac
    kladnja način slaganja snoplja.
    klafrač brbljavac
    klak kreč
    klak kreč.
    klaka tlaka
    klaka (franc.) plaćeni pljeskači u teatru
    klaker, klaher, kabeza vrsta slatkog gaziranog osvežavajućeg pića hlađenog na velikim ko
    klakson (engl.) automobilska truba
    Klamcati labavo stajati
    klamfa služi za obavezno spajanje građe na kući, iskovano u obliko velikog ć
    klamfa zakovica
    klangovati naricati. Od njemačkog: klagen
    klanjec klanac, jaruga
    klapati udarati; cvokotati (o zubima)
    klapit(i) (Kiśelina sa surutke klapi za oči.) štipati za oči, nadraživati suzne žlijezde
    klapusati ići.
    klariš (mađ. iz lat.) koralj
    klas klas; klip kukuruza
    klasična strofa kitica kakva se upotrebljavala u pjesništvu stare Grčke i staroga Rima (Kranj
    klasinjak okrunjen klip kukuruza
    klašnje sukno
    klasti metnuti, uzeti
    klasti (prez. kladem) staviti, metnuti
    klasti (prez. kladem) stavljati, metati
    klasti (se) (prez. kladem) staviti
    klati štipati za oči, peckati, klapiti
    klatina (Umljeli su umljesto učinjenoga žita neprosijano
    da podmetnužito kakvu klatinu i urodicu.)
    klatina (Umljeli su umljesto učinjenoga žita neprosijano
    da podmetnužito kakvu klatinu i urodicu.)
    klauzura (lat.) dio samostana zatvoren za svjetovnjake
    klavesen (franc.) starinsko glazbalo, prvotni tip klavira
    Klebečiti se smejati se podrugljivo
    klečica čep
    klecka vrsta igre iz pirotskog kraja
    Klecka komad drveta okačen o vratu goveda
    klečka cepanica ili grana od skoro 30 cm., vezuje se keru na lanac oko vrata, blizu nogu, da k
    Klemponja nesnalažljiv
    Kleon (Kleont) atenski demagog, vladao u Ateni nakon Periklove smrti
    klepac za oštrenje kose
    klepalo daska u koju se udara, "klepa", umesto zvona
    klepalo gvožđe u koje se udara da se rasplaše ptice
    klepat(i) (gvožđe) kaliti
    klepati (prez. klepljem) klesati
    klepetuša 1. plehano veće zvono za plašenje čvoraka u vinogradu i vrana kad nič
    klepetuša zvono, zvonce
    klepka klepetaljka
    kleptati aplaudirati; kovati; ići pješke.
    kler žučljivost, srdžba (Suzana 546; prema grčkom cholera, tal. cóllera, coléra, franc. colere
    klešča kliješta
    klet klijet, koliba (u vinogradu)
    kletav proklestvo, anatema
    kletvena denija proklinjanje koga u crkvi uz pomoć sveštenika
    kliberiti glupavo se smešiti, više podsmevati, ceriti se
    kliberiti se smejati se bez razloga
    klijavina prva varenika.
    klijenit oduzetih nogu
    klijenit (Žena mu leži klijenita, a sinovi nećoduzetih nogu, paralizovan
    klijetica umanj. od klijet, ćelija
    klikovati dozivati
    klikovati vikati, klicati, zvati
    klin ekser
    klin klinu a sjekiri oba sve jedno iz drugoga proizilazi
    klinčac karanfil
    klinčec karamfil
    klinčec karanfil
    klinčec karanfil
    klindžav, klindžo, klindžonja čovek slabe snage i još nespretan
    Klio jedna od devet Muza, zaštitnica povijesti
    Klio muza epske poezije (i povijesti), ali Nalješković izgleda upotrebljava taj naziv za op
    klip vrsta momačkog isprobavanja snage
    klipit(i) (Pošto popije kavu Omer se klipi na momački
    Putalja.)skočiti, uzjahati
    klipiti se hitro uzjahati konja
    klis oštar kamen, hrid, vrlet
    klis strmina, klisura
    klîs šindra
    klisar (klisarin) crkvenjak, crkveni poslužitelj
    klisar, klisarin crkvenjak
    klisar, klisarin crkvenjak
    klisnut(i) šmugnuti, brzo pobjeći
    klisnuti pobeći
    kljakav šepav, nesposoban
    kljanast klinčan, pun klina, nazubljen; ili čvornat, pun čvorova (Akad. rj.)
    kljas(t) sakat
    kljast sakat
    kljevati sjeći tupom sjekirom ili kosijerom.
    kljoknuti pasti, onemoćati od starosti, gladi, žeđi, bolesti ili rana
    ključiti svijati, ponižavati
    kljuk voćni sirup, iz koga se destilacijom dobija rakija
    kljunut(i) kljucnuti
    kljusa zamka, naprava za hvatanje domaćih i divljih životinja
    kljuse neuhranjen, netimaren konj
    kljuse konj.
    kljuvavac onaj koji kljuje; peteh kljuvavac; pijetao koji kljuje
    k'lne kune, proklinje
    Klobuk šešir
    klofer praher, naprava od pletenog pruća, noviji od upletene žice za trešen
    klokočevina vrsta drveta
    klompe specijalne „cipele“ za veliku hladnoću i sneg, izrađene od lakog drve
    klompe papuče sa drvenim đonom
    klonda kolona, stup
    klonda (tal. colonna) stup
    Klonfer limar
    kloniti davati, pružati, poklanjati
    kloniti pored običnog značenja još i: pružiti, dati (po-kloniti)
    klopa jedna igra karata
    klopci drvene cipele, cokule
    Klopoš klempav
    klopotec klepetalo što se kao ptičje strašilo upotrebljava po vinogradima i voć
    kloštar (lat.) samostan
    kloštar (lat.) samostan, manastir
    klošter (lat.) samostan
    klot jednostavan, jednostavno
    klozet poljski wc
    klubok vrsta muškoga pokrivala za glavu (klobuk)
    klufko klube
    klufko klupko, klube
    klukonos krivonos
    klun kljun
    kmasto zatamnjeno, vuče na crnu boju
    kmasto tmasto, tamno, mrko
    kmečat(i) jadikovati, zvati u pomoć
    kmesto odmah, smjesta
    kmestu odmah, smjesta
    kmet seoska vlast
    kmet predsednik opštine
    Kmet odbornik, tanačnik
    kmet seljak u najamnom odnosu kod feudalaca
    kmetija područje za koje je odgovoran kmet, selo
    kmetovat(i) presuditi, izreći posljednju riječ
    kmetovati davati poslednju riječ, presuditi
    kmezav placljiv
    kmeziti plakati.
    Kmeziti se plakati bez suza
    kmic tmice (gen. pl.)
    kmica tama, mrak
    kmica tama, mrak, tmina
    kmičen taman, mračan
    k'na kana, cvet
    knap baš kakav treba biti po merama, a da "uđe"
    k'ne prah od lišća neke biljke kojim su Turkinje bojile kosu i nokte na rukama i nogama
    knelde knedle
    knigar, knjižar čovjek koji s bavi knjigom uopće, i štampar
    knižice (plurale tantum) knjiga
    knjavati spavati.
    knjiga knjiga, štivo
    knjiga pismo
    knjiga pismo (pored običnog značenja); sama riječ pismo ponajčešće se uzima u zna
    knjiga oprošćenja pismo za rastavu
    knjižnik književnik
    knjižnik književnik, pisac
    knjižnik književnik, pisac; pisar
    knjižnik pisac, književnik
    knoči večeras
    knof dugme, puce. Od njemačkog: Knopf
    knut bič
    ko tko
    ko v. ki
    kô kako
    kô kao, kako; kad
    kô koju, kojom
    ko čine kobajagi
    ko god kao, ali zajedno napisano kogod-neko, bilo ko
    ko kanda kao
    Ko umije njemu dvije. narodna izreka koja ukazuje na čovjekovu sposbnost, onaj koji zna biolje prolazi u živo
    koalicija Hrvatsko-srpska koalicija, vodeća polit. stranka u Hrvatskoj 1906-1918. (
    kobilica skakavac
    kobilica skakavac
    kobilka obramica, savijeno drvo sa kukama na oba kraja, za nošenje tereta preko ramena
    kobiti navješćivati zlu kob; tugovati, naricati
    kobojage kao
    kočak (mađ.) čaplja; čapljino pero; vrsta perjanice, ukras na šeširu
    kocentrat stočna hrana
    koćeta kolijevka, bešika
    kočina svinjac, zatvorena i pokrivena prostorija za svinje
    kočina svinjac, kokošinjac
    kočoperan drčan, ratoboran, važan; može i kurčevit ali se ne izgovara pred starijima i decom
    kočoperiti šepuriti.
    kod kao
    kod kao što, kako
    kod kao; kako
    kod kuda
    kode, kode ! uzvik za blago teranje svinja u svinjac; uše, uše !; uzvik za grubo teranje svinja kad ose
    Kode-kode uzvik za teranje svinja u svinjac
    kode-rode ! uzvik bodrenja i skretanja pažnje, vrsta smislene besmislice, kada se dete obla
    kodicil (lat.) pravilnik, propis
    kodiidžl dodatak testamentu ili nekom dugom važnom dokumentu
    kodža mnogo, podosta, strašno
    kodža mnogo, prilično, dosta
    kodža puno, mnogo
    koevitez zvanje u pomoć, zapomaganje
    koh kuhar. Od njemačkog: Koch
    koj ki
    kojasit(i) se (Da nas nijesu burđekali Crnogorci
    pojavitida
    sese
    iznenada
    kojasimo Turcima.)
    koji dim odlazi u dimnjak
    kojiti hraniti, othranjivati, odgajati, podizati na noge (dijete)
    kojiti (se) othraniti (se), othranjivati (dijete)
    kojn konj
    kojuda kojim putem
    kôka kolika
    kokalo mesto okupljanja veštica
    Kokanovski Jan Kochanowski (1530-1584), jedan od najvećih pjesnika poljskih starijeg a razdoblja
    koketa namiguša, žena koja očijukanjem nastoji da se svidi
    koki kolik
    koko koliko
    kokošja paša Polygonum aviculare, vrsta biljke
    kokoška mesa mjera za naglo mršavljenje
    kòkoškē (pasti) u hrvanju pasti jedan pored drugoga, zavrišti nadmetanje neriješeno
    kokot pijetao; tetrijeb, gnjetao, fazan
    kokot pijetao
    kokotit(i) se ponašati se siledžijski
    Kokša radoznalac
    koktat(i) stenjati, dahtati
    kol kod (isp. kon)
    kol kolac
    kolaj rabota lako ćemo
    kolaj rabota lak posao, lako je to!
    kolaj rabota laka posla, to je lako, bez pomuke
    kolajna ogrlica
    kolan široki pojas kojim se veže sedlo ispod konjskog trbuha
    kolankinja sablja koja se veže uz konjski trbušni pojas. Od turskog: kolan
    kolarina (tal.) ogrlilca
    kolaš revolver
    kolbas kobasica
    kolduš prosjak. Od madžarskog: koldus
    koleba koliba
    koleč viganj, panika, kuknjava
    Kolečka dva metalna točka i osovina za koju je pričvršćen gredelj od pluga
    kolečke dva metalna točka na čiju se građu oslanja prednji deo pluga. Desni to
    kolesnica kola
    kolesnica kola
    kolevče deo zaprežnih kola za koje se vezuju štrange
    Kolhida zemlja na istočnoj obali Crnoga mora, kamo su plovili argonauti
    koli ako li, ukoliko
    koli koliko
    kolija kratka gornja haljina
    kolijer kragna
    koliko kao (pored običnog značenja)
    kolikrat koliko puta
    kolinje klanje praseta na određene kalendarske termine
    kolino koljeno; pokoljenje, naraštaj
    kolipka kolijevka
    koliti okruživati; željeti, voljeti
    koljedavit(i), koljedava (Čuje se iz kuće kako
    pričati
    se naprečito
    vazda nešto
    da izgleda
    koljedavi
    kaoa niko
    svađa,
    je ne
    sporiti
    sluša.)
    se oko neke sitnice bez volje za pomiren
    koljedaviti se svađati se bez znaka pomirenja
    koljenca pragovi na žičanim gl. instrumentima
    koljenović potomak jake loze, uzorne porodice, sojević, plemić
    koljepčica kolijevčica
    koljište pokolj
    koljivo žito kuvano za Slavu
    kolmovati uvijati kosu, poznata hladna trajna kao frizerski hit sredinom prošlog veka
    kolomast, kolomaz tovatna mast, za podmazivanje osovina seoski kola i pokretni delova kola, uvek stoji is
    kolombina lik iz talijanske komedije dell' arte, vesela i živahna karaktera
    kolomijica voda iz jamice što ostane od točkova na putu kud minu kola
    kološ kolos (misli se poznati Kolos na Rodu)
    koloter lakomislen čovek
    koludar kaluđer, redovnik
    koludrica redovnica
    kolur (tal. colore) boja, kolor
    kolur, kolura (tal.) boja
    kolut obruč
    kom kad
    kom kad
    kom kad
    kom kada, čim, netom
    kôm kojom
    komadeška veliki komad, velika tabla, veće parče: 1. poljoprivredne zemlje; njive; 2. hleba, pe
    Komadeška komadina leba
    komaj jedva
    komar komarac
    komar kartanje
    komara ostava, špajz, obično na kraju kuće, delom ispod nivoa povržine zemlje
    komardžija kockar
    komardžija karataroš
    komarica komarac
    komasacija agradna mera, ukrupljavanje zemljišnih poseda razmenom, a radi p
    komastre verige.
    komatno komotno
    kombati se prepirati se
    kome jedva
    kome opanci kome obojci tako će biti pa ko šta dobije
    kome opanci, kome obojci ko šta dobije njegovo je, kako ko prođe, kako bude, ili; ili; izraz je da
    komencija dogovorena nedeljna potreba u hrani i piću za pudara vinograda ili č
    komendija komedija
    komendijaš komedijaš
    komeš grof. Stečeni naslov vezan s dostojanstvom turopoljskog poglavara. Od latinskog: com
    komesar vladin povjerenik; dobit ćeš komesara; prijetnja da će umjesto legalne uprave do
    komin dimnjak. Od latinskog: caminus, ognjište, kuhinja
    komin dimnjak.
    kominja osušena ljuska (pasulja).
    kominjak slabo vino koje se dobije kada se u oceđenu kominu doda voda
    kominjati runiti (skidati) zrna kukuruza sa okominja
    komita odmetnik, buntovnik i borac protiv osvajača Crne Gore; bile su dvije
    komitej komitet
    komlov prirodni hlebni kvasac od hmelja, mekinja, kukuruznog ili pšeničnog brašna, suši se na
    komlov smeša od brašna,mekinja i kukuruznog brašna
    Komlov hlebni kvasac od hmelja i kukuruznog brašna
    komlovati, kolmovati uvijati kosu, poznata „hladna trajna“ kao frizerski hit sredinom prošlog veka
    komocija sloboda u prostoru i vremenu .....sad sam komotna ...
    komora podrum, skladište lubenica i dinja u leto
    komorhanski zelenki topovi od zelenog tuča, izliveni u komaromskoj ili komoranskoj livnici topova
    komostre gvozdeni lanac iznad ognjišta
    komostre gvozdeni lanac iznag ognjišta
    komostre verige, gvozdeni lanac kojim se veže sud iznad ognjišta
    komoštre (grč.) komostre, verige nad ognjištem na kojima visi kotao
    kompanjun (tal.) drug, prijatelj
    kompatilno kompatibilno
    komplektno kompletno
    komšija sused
    komunjara veliki komunista
    kon kod
    kon kod, blizu
    kon kod, kraj
    kon kod, kraj, pokraj
    konac svrha, namjera, cilj, uzrok (pored običnog značenja)
    konagdžija gost, konačar
    konak u Tursko vreme vezirska rezidencija i zgrada državnog nadleštva, danas zna
    konak prenoćište
    konak prenoćište
    konak dvor, dvorac; prenoćište
    konak (tur.) prenoćište
    konata metalna čaša
    konata čaša
    konata plehana posuda za vodu, kanta
    konč, konče bar, napokon
    koncerat koncert
    konči barem
    končine ekstremiteti, ogranci
    koncom krajem, na kraju: leta, dana, noći, događaja, …
    koncu napokon
    konđa ženska kapa, sastavni deo stare srpske nošnje
    kondemnati (lat. condemnare) osuditi
    kondenati (tal.) osuditi
    konder (grč.) posuda iz koje se toči piće, kondijer
    kondijer (grč.) vrč, krčag, pehar
    Kondir pehar, vrč
    kondir vrč, krčag, pehar
    kondir (grč.) vrč, pehar
    kondrci, kondraci analne vaši (vrpoljiš se k’o da imaš kondraci u dupe)
    konduita službenički list sa ubeleženim podacima i napredovanjem u službi
    kondurdžija obućar, cipelar
    kondurdžja obućar
    kondure starinske plitke cipele
    kondurice cipelice
    kondurice cipele
    konec kraj; do konca, vu koncu; na kraju
    koneprafa slika koja visi na zidu
    konfekt (tal.) slatkiš
    konfenderancija konferencija
    konfin (lat.) međa, krajina, granica
    konfortati se okrijepiti se
    koničati riječ nepoznata značenja (Akad. rj.)
    konik prebivalište
    konj prdi nešto sasvim nevažno i neprimjećeno
    konj prdi ne uzima se u obzir
    konj prdi to je bezvredno svakog pomena, priča koju niko ne sluša
    konjic konj; s kime; s kum; (s) kojom
    konjic konjanik
    konjik konjanik
    konjima na repove (razapeti) kazna vezanjem ruku i nogu žrtve za konjske repove i davanje znaka da jurnu svako n
    konjosati maltretirati
    konjov glup čovek
    konjsera spora i neradna žena
    konjski rogovi (E viđe li ti mene luda oko šta
    onose zaba
    čega nema
    Konjštaber austrijski žandar perjar
    Konjštag grba
    konju muda izbrojio pao s konja prilikom jahanja
    konkštrukcija konstrukcija
    konkštruktor konsturktor
    kono v. ki
    konoba podrum.
    konstatovati konsultovati
    konštulja duga crna zmija neotrovnica
    konštulja duga crna zmija neotrovnica
    konsuo konzul
    kontabilno kompatibilno, odgovarajuće, srodno
    kontati računati, misliti
    kontati računati, razmišljati, tražiti rješenje, smatrati
    Kontent spreman, zadovoljan
    kontent (tal.) zadovoljan
    kontijent, kontjent (tal.) zadovoljan
    kontinom neprestano
    Kontrabant krijumčarenje, krijumčarena roba
    kontrafaktura slika jednog lika, kontrafatanog, to jest patvorenog, prikazanog likovnim sredstvom. Pa
    kontrakomiti oni koji su se borili protiv komita
    kontraš 1. osoba koja u svim situacijama ima drugačije mišljenje i stav, uvek
    kontresat(i) raspravljati, znatiželjno raznositi novosti, ogovarati, prepričavati, komentarisati s dozom
    kontresati analizirati nešto s ogovaranjem
    konvalescencija (lat.) oporavak
    konzilijum savetovanje lekara o stanju bolesti i daljem lečenju bolesnika
    konzistorija najviša crkvena vlast; u pravoslavnoj crkvi: Duhovni sud
    kop kopanje
    kopanja drveni sud, korito
    kopanja karlica; drveno koritance u kome se mesi hleb
    koparan gornji kaput od domaćeg sukna
    kopile vanbračno dijte, kurvin sin; vragolan, nevaljalac, kopiljan
    kopitnjak Asarum europaeum, vrsta biljke
    kopniti nestajati
    kopnja vreme okopavanja useva, kada armija kopača preplave njive i motik
    Kopnja vreme okopavanja
    koporiti micati se
    kopornut(i) živnuti, fizički ojačati, preboljeti, smoći snage
    kopornuti živnuti, uznapredovati
    kopornuti se ponačiniti se, smoći snage
    kopov vrsta lovačkoga psa (hrt?)
    koprina koprena, veo
    koprina rubac za pokrivanje lica i glave
    kor društvo, zajednica
    korablja brod, lađa
    korablja lađa
    korablja lađa, brod
    korablja lađa, brod
    korabljar lađar, brodar
    korać čekić.
    koral (grč.) vrsta crkvenog napjeva; zbor
    Koran knjiga osnovnih zakona muhamedanske vere
    koran vidi KUR'AN
    korbač bič, kamdžija
    korčat(i) stvarati koru, lediti
    Korculja klizaljka za led
    Korda kola sa dva točka za prenošenje zemlje, peska, vuče konj bez ko
    korda (grč.) 1. struna, uže, konopac; stega; 2. ćorda, sablja
    korda (grč.) struna, uže, konopac; stega
    korda (lat.) uže, konopac
    Kordelija kći kralja Leara iz istoimene Shakespeareove drame, koja je jedina iskreno voljela svo
    kordovanjske (po španj. gradu Kordobi) fino načinjene čizme iz ovčije ili kozje kože
    kordun granični pojas, lanac pograničnih stražarnica
    kordun vrpca
    kordun (franc.) vrpca, traka, lenta
    koren'je korijenje
    korijepiti korijeniti, iskorijeniti, iščupati
    Korinđanje pametovanje, prigovaranje
    korinđati recitivati za Božić
    korist napredak, uspjeh; korist
    korito velika posuda za kupanje ili pranje veša, ako je od drveta onda služi za šurenje zaklan
    korman upravljač od bicikla
    korman (mađ.) krmilo
    kormaniti upravljati vozilom držeći se za korman
    Kornelija majka dvojice starorimskih boraca za socijalne reforme, Tiberija i Gaja Grakha; historij
    kornemuza (franc.) gajde, mješnice; diple
    kornet gl. instrument, rog
    korniž kamena nadzida
    korniž kamena ograda oko bunara
    korolar (lat.) u logici posljedica dokazane istine, potkrepa, dodatak, izvod, zaključ
    korona kruna; koroniti; kruniti
    koroš kor, zbor
    korot (tal.) kurat, dušobrižnik, svećenik
    korota crna odjeća kao znak žalosti za umrlim
    korota crna odjeća kao znak ožalošćenosti
    korovina vrsta korova pogodna za ishranu svinja
    korovuša vrsta metle
    korpa veliki pleteni sud od šiblja sa dve drške za prenos: kukuruza, kromp
    koršov stakleni balon opleten prucem za vino i rakiju
    korta dvorište. Od talijanskog: corte
    korta (u pjes. Da nije jematva...) tužba
    korteš agitator, promicatelj polit. ideja i stranaka u narodu
    kortešiti agitovati
    korto korito
    korubat(i) kruniti, skidati koru
    korugva zastava
    korugva zastava, barjak
    koruna kruna
    koruna kruna, vijenac
    koruš zbor, kor, a također i pjevalište s orguljama u crkvi. Od latinskog: chorus
    koruš (grč.) kor, zbor
    Korutanac Korušac, stanovnik Koruške u Sloveniji
    Korvin, Matijaš (1440-1490) hrvatsko-ugarski kralj od 1458, sin J. Hunyadija (v. Janko vojvoda).
    korzo šetalište u centru mesta
    kosan ljutit.
    kosan (Njemu se nešto uzneorili volovi, pa
    ljut,
    bionervozan
    kosan.)
    košar velika pletena korpa se dve drške sa strane
    košar, košara pletena duguljasta korpa od pruća, bez dna za ručno hvatanje riba po barama i pli
    košara staja za stoku napravljena od plota olepljenog blatom i pokrivena slamom
    kosbaša najbolji, prvi kosač
    košća kost
    košćela vrsta listopadnog drveta
    košćela vrsta listopadnog drveta
    košćica koštica
    Košćiuško Kosciusko, Tadeusz (1746-1817); poljski general i rodoljub. Sudjelovao u ameri
    košić košarica
    kòsit(i) oštro opomenuti pogledom
    kositer vrsta bijele kovine, plumbum album, kalaj, cink
    kosjer svinut nož na dugome dršku
    kosor kosir
    kosovci sude tamo đe nema svjedoka
    Kossuth, Lajos (1802.-1894.) mađarski revolucionar i borac protiv Austrije, nosilac mađarske drža
    kost dogovorena hrana uz nadnicu ( bez naglaska na slovo "O"... )...
    kostanj kesten
    kostanje kostanj
    koštati okusiti
    koštrava korov
    koštrava korov, zla trava
    Kostrenčić, Ivan (1844-1923) bibliotekar Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dugogodišnji tajnik Matice hrvatske
    kostret koźa dlaka
    kot kao
    kot kao, kao što
    kot kao; kako
    kôt kut
    kotac tor za jaganjce ili kozliće.
    kotar mjesto gdje se splašćuje sijeno u stogove
    kotar livada s koje se može ukositi stog sijena; ograda oko stoga sijena
    kotar ograđeno mjesto za sadijevanje sijena.
    kotarca manja korpa od šiblja pletena sa drškom, služi obicno za nošenje špeceraja
    kotarina korpa za đubre
    kotarka čardak
    kotere koje
    koteri koji
    koti kao
    kotlanica drvo koje nosi kotao iznad vatre. Krajevima se oslanja na sove.
    Kotlanka kotao za topljenje masti
    koto kotao, velika posuda za topljenje masti, grejanje vode, pravljenja sapuna
    kotobanja skladište za kukuruz u klipu, dužina se meri „fatovima“, pravi gazda
    Kotomac, karanten biti odvojen od ostalog sveta
    kotrig član, ud, dio
    kotrig članak, zglob
    kotrig članak, zglob, zglavak
    kotriga udo, članak, zglob
    kotriga, kotrig zglob, član, koljence u biljke, ali i zakonski član, paragraf, poglavlje. Od latinskog: artic
    kotriženje, kotrižiti razrezavanje na kotrige, razglovljavanje, cjepidlačarenje, zanovijetanje. Kotrižno izgova
    kotrobant duvan u listu (škija) za krijumčarenje
    kotula suknja
    kotula suknja
    kotula suknja
    kotula suknja.
    kotur tocak
    koturača naziv za bicikl (i uopće cestovno vozilo bez konja)
    koturni (grč.) vrsta sandala s debelim potplatama kakve su nosili antički glumci da bi izgledali viši na
    kovanl'k (kovanluk) uljanik, mesto gde stoje košnice sa pčelama
    kovanluk pčelinjak, uljanik, ograđeni prostor s košnicama
    koviljit(i), kovrljit(i) pasti u komu, onesvijestiti se, umrijeti
    kovrdin neka vrsta mača
    kovrljiti onesvijestiti se, pasti
    kovtisat(i) (Oni govnobalji kovtisali sa svake
    navaliti,
    bande napasti,
    kao paškidisati
    koža prusla od jagnječe kože ( dugi naglasak na slovo "O"...)
    kozbaša predvodnik grupe kosaca
    kozel jarac
    kozel, kozao kozlić
    koźetina koźe mlijeko
    Kozimo Cosimo Medici II (1590-1621) član ugledne firentinske plemićke por
    kozjak ciceg vrsta vina
    kozle jare, mladunče od koze
    kozle mladunče od koze.
    kožu duga bunda do zemlje, od ovčije kože sa dugim rukavima za duge i jake zime
    kožuh, kožušak prsluk od ovčije kože
    kožušak jakna ili prusluk od ovcije kože
    krabonos, krabonosec čovjek koji nosi krinku
    krabulnik zakrinkan čovjek, maskiran, maska
    kračan čovjek kratkih nogu
    kraci kratki
    kračje okresine, granje
    kragna okovratnik
    kraguj kobac
    kraj obala (pored običnog značenja)
    kraj obala; strana
    krajcara austrijski novac od dve pare dinara
    krajcara austrijski bakarni novac (2 pare); vrsta igre
    krajcarak umanj. prema krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskoj
    krajcarska svijeća prosta svijeća koja je nekada stajala jedan krajcar (sitan novac u nekadašnjoj Austriji)
    krajcer krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskoj; novac uopće
    krajcovati očešati udarcem, malko zakačiti; 1. lopta kad padne „nuz crtu“ ; 2. kad zidar
    krajina rat, boj i vojska (vidi st. 3, 13 i 18 u pjes. Banova se glava glavom plać
    krajl kralj
    krajnski kranjski, slovenski
    krajsnjejši vrlo lep, najlepši
    krakat dugih nogu
    krakat(i) koračati
    kralica kraljica
    kram hram
    kram hram
    kram hram, svetište
    krama trgovačka roba; vzela te je [...] na kramu veliku; izabrala te je za trgova
    kramar sitničar, trgovac sitnom robom
    kramar (njem.) trgovčić
    krampampula rakija paljena sa šećerom
    krampampula vrsta opojnog pića s mirodijama
    krampir krompir
    kras krijes
    krasna kramp, pijuk, budak
    krasna krampa.
    krasnopis lepo pisanje
    krastaca žaba
    krat osobina dobroga hata
    krat (No taman i potaman za junaka i njegova
    konj zelenko
    ata krata!)
    arapske pasmine
    kratiti uskraćivati; kratiti se; uskraćivati se, izbjegavati
    kraval (njem.) uzbuna, svađa, skandal
    Kravalj običaj pokazivanja poklona koje su mladenci dobili u svadbi
    kravljača drvena posuda za mužu s jednom ručkom.
    kravosac vrsta zmije
    kravzanje (njem.) kovrčanje
    krbla drveni sud za muljanje grožđa
    krbulja posuda od kore.
    krčag sud za vodu od pec(ene gline
    krčanik makadamski put
    krčat(i) piskavo govoriti
    krcat(i) (Da siječem krstatu goru koja se krca
    izvoziti;
    u stranjske
    masovnozemlje
    prolaziti
    na prodaju)
    krciti spremati, cistiti
    krčmati se povlačiti se po krčmama, pijančevati, opijati se
    krčumat(i) se nadgotrnjavati se, svađati se
    krdža (krdžan) loš duvan
    krdžalija odmetnik od turske vojske
    krdžan, krdža prost duvan, jak duvan za pušenje, od koga se pušač prvo zakašlje kad povu
    kre prema po; kraj
    krecelj divlji duvan
    krecelj vrsta duvana. Jak je i niskog je rasta.
    krečkas(t) debeo a kratkonog
    kredenac univerzalni kuhinjski orman sa zastakljenim policama, vratima i ladicama
    kredenac polu stakleni orman za sudove i tanjire
    kredenac kuhinjski orman
    kreljut krilo
    kreljut krilo (ptičje)
    krelut krilo
    kremen cukra kocka šećera
    kremenica vrsta kamena koji daje varnice pri udaru ognjila.
    kremežliv krmeljiv
    krentuh vrsta starinskog sukna
    krepać masovna epidemija; bolestan; siromah bez dovoljno hrane
    krepalica mršava, loše hranjena stoka
    krepati uginuti
    krepčina krepost, krepkoća
    krepeniti mrznuti, ledeniti se
    kresalo kresivo; ognjilo
    kresalo upaljač
    kresivo komad gvožđa, okrulo; elipsastog oblika, sa kojim se udara (kreše),
    kresivo oprema za paljenje vatre.
    krešpan kovrčav; krešpan vlas; kovrčava kosa
    kret kretnja, pokret
    kretoš slatkiš od uprženog šećera i kvasca
    Kretoš poslastica od šećera
    kreveljiti se praviti grimase
    kričati vapiti; vikati
    kričati vapiti; vikati
    kričati vikati
    kričati vikati, vapiti
    kričati vikati, vapiti
    kriglov krigla, velika čaša piva
    krijes vrsta cvrčka
    kriješa trešnja
    krijomice kradom
    kril krilo, okrilje
    kril krilo, okrilje
    krilatica avion, deda Steva ga je zvao roda, a deda Pera dobrovonjac sa Sol
    Krilatica avion
    kriliti zakriljivati, prikrivati, kriti
    krimiž grimiz, skrlet
    krin ljiljan
    krin ljiljan
    krin ljiljan
    krin (grč.) ljiljan
    krin (grč.) ljiljan
    krinca dubok tanjur, zdjela
    krinolina široka haljina, obručima razvučena u zvonasti oblik
    krionica ploča koja se u grobu stavlja iznad sanduka
    kripko snažno; čvrsto, postojano
    kripljen'je okrepa
    kripos krjepost, vrlina; snaga
    kripost 1. krepost, vrlina; napredak; 2. jakost, snaga
    kris cvrčak
    kris vrućina
    kriš sjena, tama; skriveno mjesto, guštara
    kriti kao zmija noge da se ne vidi i da se ne čuje
    krïva bolest pasa
    krïva pseća pseća bolest
    krîva tamo i amo neujadnečeno
    krivce krilce
    krivedno suprotno od pravedno
    krivenik osoba koja se krije
    krivica "nješto (ženskoga roda) što je krivo" (AR); smokva krivica; kriva smokva
    krivičan kriv
    krivina krivica
    krivina krivica; dati krivinu sebi; okriviti se
    krivina krivnja
    krivina krivnja
    kriviti vikati
    kriviti se (A on nadodao ruke iznad glave zapomagati,
    i krivi se kao derati
    da ga se,
    asule.)
    glasno plakati
    krivorotan krivokletan
    križ jarbol
    Križanić Juraj (1618-1683) teolog, učenjak, prvi panslavist, putnik po Poljskoj, Ukrajini i Rusiji, p
    krizban božićno drvce, jelka. Od njemačkog: Christbaum
    krizban božićno drvo
    Krizban božićna jelka
    križogled razrok
    križovate šogorice dvostruke šurjakinje, jetrve; zaljubljene u istoga muškarca
    krjati lomiti
    krk jemin ne priznati, tvrdoglavo se braniti od optužbi
    krkača leđa, hrbat
    krkača pleća
    krkala konjski izmet
    krkati obilato i oblaporno jesti
    krkati halapljivo jesti
    krkati prekomerno jesti i piti
    krko oštro, ljuto, prodorno
    krletka kavez
    Krljati lomiti
    krljež krpelj
    krmanoš kormilar
    krmaukanje (Oni što ne umuju dobro da pjevaju
    slab glas
    samo
    za pjevanje,
    krmau bez sluha; (Bijaše ona gluva baba izmiljela iz ku
    krmaukati žalostivo se oglašavati
    krme svinja.
    krmelj gusta sluz u kraju oka do nosa
    krmelji sekret koji luče oči
    krmeljiv neumiven, neuredan, aljkav; krmelj; 1. otvrdla sluz u oku posle spavanja; 2.
    krmetina svinjeće meso
    krmetina svinjsko meso.
    krmiježati se Akad. rj. tumači ovu riječ ovako: "kaže se u Dubrovniku malom djete
    krmižati se v. krmiježati se
    krnjadine krnjavi zubi
    krnjci množ. od krnjak; nešto okrnjeno, ruševina
    krnut(i) snažno udariti nogom
    krocijeć zbog
    kročiti koraknuti
    krôg okolo
    krogn (kragna) okovratnik
    kroh krov
    krok korak
    kroma komadić
    krompir u čakšire pec(en krompir u sopstvenoj ljusci
    krompir-balovi podrugljiv naziv, a igranke koje
    Kromvel Oliver Cromwell (1599-1658), vođa engleske revolucije i diktator kra
    kronika hronika
    kropilo rastopljena so koja se strca po zelenom grmlju da bi se osolila jagnjad
    kropilo, krop vrela voda
    kropiti škropiti
    kropiti polijevati (vrelom) vodom
    kropmpir u čakširama krompir pečen u ljuski, u rerni ili u seljačkoj peći. Služi se sa sa čvarcima ili slaninom, a
    krosan tkalački stan (krosno); tkanje, tkivo
    krosna tkalački stan, razboj
    krošnja korpa
    krostav krastav
    krotac kabao
    kroto, krotu jako, veoma, vrlo, žestoko
    krov na dvije vode krov s koga se voda sliva na dvije strane
    kroz zbog
    krozač kroz
    krôžit kružiti
    krpa obična ženska marama
    krpa resača ženska marama s resama
    krpat(i) (A i zaduva ga je krpala kad je maglovito
    kašljati, vrijeme…)
    teško disati
    krpenjaca lopta od krpa
    krpenjača lopta od platna
    Krpiguz trava koja se lepi za odeću
    krpiloncija nije zvaničan zanat, ali majstor nekada važan za domaćinstvo jer je
    krplje naprave za gaženje snijega.
    krpuša zvrčka, udarac prstom po nosu
    kršćenik kršćanin
    kršna jedra (djevojka)
    Krst (Više se, duše mi, ide u kurve no da Hrist
    se gledaju ruševine što su zidane prije Krista.)
    krstar krstaš, križar (sudionik u križarskim ratovima)
    krstata gora četinari
    krstata gora četinari
    krstata gora četinarska šuma
    krstina u krst sadeveni snopovi žita na njivi, kaže se: „Kolko krsta tolko žita !“
    krstina način slaganja snoplja.
    krstine zadnji dio samara.
    krstonoše crkvena povorka po poljima i njivama sa krstovima i ikonama, održavane u Srbiji o seo
    krstoput raskrsnica
    krtani narodni običaj u svatovima, kada posebno starije muško društvo, obič
    krtina meso bez masnoce
    krtola krompirov gomolj.
    krudel okrutan
    kruglja zemna zemaljska kugla
    kruh hljeb.
    kruna novčanica u Austro-Ugarskoj od 1892.-1918. , sadrži 100 filira
    kruna novčana jedinica u Austro-Ugarskoj
    krunište nazubljeni gornji dio tvrđavnog bedema
    krupa tuča
    krupa tuča, grâd, nepogoda
    krušac veliki grumen kamene soli
    kruška gora Fruška Gora
    krušnarica hljebarica, žena koja mijesi i peče kruh. Sajamska pekarica
    krut okrutan
    kruto jako, veoma, vrlo
    kruto veoma, vrlo
    kruto veoma, vrlo, snažno
    kruv kruh, hljeb
    krvavac osoba željan krvi i klanja
    krvave gaće bježanje iz boja
    krvave gaće bježanje iz boja, znak ratnog kukavičluka
    krvavice vrsta kobasice
    krvodužnik onaj koji duguje krv, ubica kome se mora vratiti istom mjerom, krvnom osvetom
    krvuština (Ma ne mogu uspreći krvuštinu…)
    uzavrelu krv, damar
    kržit škrgut
    kržljav zaostao u razvoju
    krznica krštena košulja
    Krznica platno u koje se umotava sveća prilikom krštenja
    krznovita čapra koža od divljači koja se može koristiti u odjevne svrhe
    krznovita čapra koža divljači koja se koristi u odjevne svrhe
    Ksantipa supruga grč. filozofa Sokrata, goropadna, za i ljubomorna
    kšeft dodatak, zarada u
    ksindl (njem.) klatež, izmet
    k'smet (kismet) sudbina
    ktačiti tlačiti, pritiskivati
    kteti htjeti
    ktin'je htijenje
    ktiti htjeti
    ktiti, ktjeti htjeti
    ktiti, ktjeti htjeti; kćah; htijah
    ktjeti htjeti
    ku koju
    ku v. ki
    ku ruho tve dostoji koja zaslužuje tvoje odijelo, tj. tebe
    ku ruho tve dostoji koja zaslužuje tvoje odijelo, tj. tebe
    kube peć
    kube kupola
    kube (tur.) kupola
    kube (tur.) kupola, svod ili krov polukuglasta oblika
    kubedžija limar
    kubura 1. briga, sekiracija; 2. nekad bilo oružje pre 200 godina, preteča pištolja; kuburiti-mu
    kubura vrsta pištolja; briga
    kubura kratka puška koja se nosi za pojasom
    kubura pištolj
    kuburiti biti u oskudici
    kuburiti oskudevati
    kuburlija mala puška
    kubuz zidoderec haubica, obica, Mörser. Turski top koji ruši zidove, tvrđave. Od turskog: kobuz
    kuč željezni vrh
    Kuća na brazdu kuća koja je užom stranom okrenuta prema ulici
    Kuća na front kuća koja je celom dužinom okrenuta ka ulici
    kuća na lakat kuća koje se proteže na 2 ulice, na ćošku; Kuća na lakat ne mora baš biti na
    Kuća paorska koja je užom stranom okrenuta prema ulici
    kuća s crvenom lampom javna kuća, kupleraj
    kučak pas
    kučak pas.
    kućára pseća kolibica
    kučara kramp
    kučara vidi: krasna.
    kućarin kafena kašika.
    kuče, kučeto, kučetija (mn.) pas, ker
    kučeber pokućarac, sitni trgovac koji ide po kućama (naziv prema slov. pokrajni Ko
    kućer kućica uz tor za noćnog čobana.
    kućić čovjek sa značajnim pedigreom
    kućić koljenović, sojević
    kučiki psi
    kučiti kucati, lupati, udarati
    kučka bezobrazna žena; keruša.
    kučka sa devet sisa naglašeno lajava žena, jezikuša, jedna glava a devet jezika
    kuckati kucati
    küćna vrijedna u kućnim poslovima
    kucov štene od psa; kuca, kuče; pas od milja
    Kucov štene
    Kucuš omanji pas, štene
    kuda vrsta oružja
    kuda (tal.) rep; kraj, svršetak
    kudana kuda
    kuđelja isčešljana vuna složena u male balice.
    kůdi kao
    kuditi kritikovati, osporavati; u Sremu ćale(otac) svakodnevno, već poslovič
    kudre, kutre kuče, štene
    kudret mogućnost, spremnost
    kudret snaga, mogućnost
    kudret snaga, mogućnost
    kuf labud
    kuf (tal.) labud
    kufer bakar, cuprum, Kupfer
    kufer (gen. kufra) bakar, mjed
    kufernjača puška bakrom okovana
    kugla Google - pretraživač za internet
    Kugliška visoka ženska kecelja
    kugod v. kigodi
    kuhvet moć sila, snaga
    kuisat(i) pozivati vjernike s džamije na molitvu
    kuisati pozivati s džamije vjernike na molitvu
    kuisati oglašavati s džamije početak molitve
    kuj, kuga, kume ko, koga, kome
    kujna od kune; kujna kapa; kapa od kunovine
    kujna kuhinja
    kujundžija izrađivač nakita, zlatar
    kuk veliki kamen, stijena
    kukac vrsta kopče.
    kukali ga jadi za svaku pohvalu
    kukanje nešto malo, neznatno
    kukavac totalno neugledna osoba, jado, neko s bezbroj mana, osoba za žaljenje
    kukavica svetoga Lazara besprimjerni strašljivac, čovjek bez imalo hrabrosti
    kukma, kukmica kresta pijetlova, huhor, ćuba, Hahnenkamm. Turski: quqa
    kukmač čovjek koji nosi perčin, periku, pletenice, krestu u kosi kao nakit
    kukmica (tur.) pijetlova krijesta
    kukolj ?
    kukotres kod preživara žila između bedrene kosti i gnjata
    kukotres kod preživara žila između noge i bedrene kosti
    kukovača 1. biljka sa žutim cvjetovima; 2. ptica kukavica (ne može se razabrati o kojem se zna
    kukovača kukavica
    kukrica zakžljalo drveće, žbunje
    kukuljača kapa, kapuljača
    kukuljevd'n nikada, "malo sutra"
    kukuljica kapuljača
    kukumar krastavac.
    kukurijek kriška
    kukurijek biljka, vjesnik proljeća, ima otrovna svojstva (Helleborus niger L. ssp. macranthus)
    kukurjav kukurjavec, crispus; cincinnatus, kudrav, kudronja
    kulača vrsta kolibe od drveta
    kulak bogati seljak( naziv sovjetskog porekla), domaćin, ali „najveći protiv
    kulak imućan seljak kod komunista tretiran kao idejni neprijatelj
    kular (lat.) ovratnik
    kulaš konj mrke boje, mrkov
    kulaš konj sivopepeljaste boje, boje olova, mišje boje
    kulaš konj sivo-pepeljaste boje
    kulěko koliko
    kulen suhomesnati proizvod, debela kobasica od mešanog mesa sa dosta ljute mlevene pap
    kuleta futrola
    kulik(i) koliki
    kuliko koliko
    Kulin-ban bosanski ban (1180-1204); u narodu zapamćen kao dobri vladar
    kulja stomak
    kulja kačamak
    kulja dio stomaka kod preživara.
    kuljava ?
    kulov momak pomalo mangup, ali više glupak, primitivac ; kulovski izraditi; prevariti prosta
    kuluk u Tursko doba porez u radnoj snazi, u doba Austrijskog carstva zva
    kumaš vrsta svile, atlas, saten
    kumbara manji top, a i zrno koje se iz njega izbacuje
    kumbasit(i) skočiti i pobjeći; zalećeti se i skočiti u vodu
    kumbasiti skočiti uvis od straha
    kumbasiti naglo skočiti
    kumbat(i) prepirati se, svađati se
    kumbulj grupa bez bilo kakvog razvrstavanja, bez reda, gomila
    kumer, kumrič, čovjek koji nosi svoju vlastitu bijedu na svome licu. Bijednik.
    kumir kip ili lik kome se iskazuje obozavanje, idol
    kumir (rus.) idol, fetiš, slika kojoj se iskazuje obožavanje
    kumir (rus.) idol, slika ili kip koji su predmet obožavanja
    kumir (rus.) slika kojoj se iskazuje obožavanje, idol, fetiš
    kumita (komita) odmetnik,gerilac, četnik
    kumpanija, kompanija 1. društvo ; 2. graničarska vojna formacija od oko 250 vojnika, obično trajno stacionira
    kumra ptica gugutka, vrsta grlice
    kumrija gugutka
    kumrija gugutka, grlica
    kumrija gugutka
    kumst veština, umeće, mudrost, tajna
    kumst znanje, vetina, iskustvo
    Kumst znanje, umeće
    kumstvo mokro i suvo kršteno i vjenčano kumstvo
    kumunalije komunalije
    kun v. kleti
    kunaš skupocena tkanina
    kundački udariti kundakom, kao toljagom
    kundura cipela
    kundurdžija obućar, cipelar
    kundure cipele
    kundure vojničke cipele.
    kuneta jarak, kanal za slivanje kišnice
    kunfete konfete
    kuno v. kino
    Kunovica planina u istočnoj Srbiji
    kunst veština, sposobnost
    kunšt (njem.) umjetnost, umješnost, spretnost
    kuntent (lat.) zadovotjan
    kuntentati se (lat.) biti zadovoljan, zadovoljiti se
    kup gomila
    kup gomila, skup
    kup, na kup skup, skupa, zajedno
    kup, složiti se v kup copula carnis, tjelesno se sklupčati, povezati, ispremiješati se tjelesno
    kupa gomila snopova kukuruzovine složena u guvnu ili na njivi u obliku kupe
    kupa crijep; krov
    kupa slame upresovane bale slame poređane u vidu kupe
    kupa tulaja snopovi kukuruz stabljika, složeni u vidu kupe
    kupěca čaša
    kupej kupe
    Kupido rimski bog ljubavi (Amor, Eros)
    Kupidon Amor, Eros, starorim. bog ljubavi
    kupijena kupina
    kupleraj "javna" kuća
    kupljati se okupljati se
    kupno skupno, ujedno, zajedno
    kupno skupno, zajedno
    kupom ujedno, zajedno, skupno
    kupovit kupljen, kupovan, koji se može kupiti, koji je na prodaju
    kupres čempres
    kupus i dijete rađati svake godine po jedno dijete
    kuraj koralj
    kurajber zavodnik, zajebant
    kuralj (gen. kuralja, m. r.) koralj
    kur'an sveta knjiga muslimana
    kurari biljni otrov koji se upotrebljava protiv tetanusa
    kurat osoba muškog pola sa velikom polnim organom
    kuraž hrabrost (francuski), okuražio se; ohrabrio se
    kuraž hrabrost, smjelost
    kuraž hrabrost
    kurban žrtva bogu; ovan koji se kolje za bajram kod muslimana
    kurban (tur.) žrtva
    Kurban-bajram praznik žrtve (Dan od dva najveća muhamedanska praznika u godini)
    Kurčeber trgovac koji svoju robu nosi u velikoj kutiji okačenoj o vrat
    kurčeva pljesma seksualno izazovna žena
    kurčiti se praviti se važan
    kurcna lista Kursna lista
    kurcobrija mladić, u dobi oko 15 godina koga zapravo trese pubertet
    Kurcobrija mladić od 15-16 godina, neozbiljan
    kurcul neodgovoran, neradan
    kurdeljka, krudeljka okrunjeni klip kukuruza
    kurdisati namestiti
    kurdisati popraviti, opraviti, namestiti
    kurdistanjka sablja iz Kurdistana
    Kurdžon pogrdni naziv za pristalicu Radikalne stranke
    kurelj penis
    kurelj muški polni organ
    kurelj klin kojim se pričvršćuje gredelj na ralici
    kurelj klin na vrhu gredelja. Služi za vezu s jarmom.
    kurent riječ nejasnog značenja, upotrebljava se za mračno lice, demonskog porijekla
    kurentija (tal.) morska struja
    kurija (lat.) plemićki dvorac
    kurisati simpatisati, udvarati; kurišeš; simpatišeš, zagledaš
    kurisati namjestiti, napraviti
    Kurisati udvarati se devojci
    kuriti pušiti (ruski), zakuriti; zapaliti cigaretu. Posebno bio u upotrebi mangupski izraz: „Daj m
    kurjat, kuriat (tal.) svećenik, župni, dušobrižnik
    kurjuk pletenica
    Kurjuk dugačka pletenica kose
    kurmaher ljubavnik visokog stila, švalerčina
    kurmaher udvarac
    kuršanski lug šuma nedaleko od Čakovca, u kojoj je 1664. ustrijeljeni vepar ubio Nikolu Zrinjskoga
    kuršlus nered
    kuršmit štrojač stoke
    kuršmit veterinar
    Kuršmit veterinar
    kuršum olovo; puščano zrno, tane
    kurtala spas, kurtalisati se; spasti se, imati ostojanje
    kurtalisat(i) se spasiti se, osloboditi se
    kurtalisati osloboditi, spasti, rešiti se
    kurtalisati se osloboditi se nečega
    kurtalisati se (tur.) osloboditi se, okaniti se
    kurtališe oslobodi
    Kuruc vojink kao pristalica kneza Rakocija
    kurulov predaleki predak
    kurulov predaleki predak
    kuružnjak hljeb od kukuruznog brašna
    kurvin sin snalažljivac
    kurvin sin snalažljivac
    kurviš bludnik
    kurz tečaj, vrijednost dionica na burzi
    kus komad
    kus komad
    kus kus, komad, zalogaj
    kus zalogaj, komad
    kusa, kujsa, kuja kučka
    kušac (njem.) poljubac
    kušak 1. gvozdena šarka, na kapidžiku ili kapiji; 2. drvena poprečna daska koja povezuje vert
    kušak velika marama koja se vezivala oko tkanice
    kusati jesti
    kusav životinja bez repa; kusav ker; pas bez repa, pogrdan naziv; kusavo; nedovršeno, skra
    kúš'c poljubac
    kušec poljubac, cjelov
    kušencija savjest. Od latinskog: conscientia
    kuševanje (njem.) ljubljenje
    kuševat cjelivati
    kuševati (prez. kušujem) ljubiti
    Kušević, Jozef ondašnji prvobilježnik Kraljevine Hrvatske, "veliki domorodec"
    kušin jastuk
    kušin jastuk
    kušin jastuk
    kušin jastuk.
    kuskum, kuskun dio sedla koji se veže konju za rep
    kuskun podrepnica
    kuskun podrepnjak, podrepnica; deo konjske opreme, od kože ili konoplje, koji se stavlja pod k
    kušlec cjelov, poljubac. Od njemačkog: Kuss
    kušlec (prema njem.) poljubac
    kušnja provjera
    kušnola poljubila
    kušnuti poljubiti
    kušnuti (njem.) poljubiti
    kuštene komanda za smirivanje svinja
    kuštrav kovrdžav
    kuštrulja visoka muškobanjsta žena
    kustura tupa britva.
    kusturica mali nož, britvica
    kusur novac u trgovanju; razlika između cene robe i date novčanice; kusurati-uopšte izmiriva
    kušuvati cjelivati, ljubiti
    kušuvati ljubiti, cjelivati
    kušuvati (prema njem.) ljubiti
    kutarisat(i) se osloboditi se kakve nevolje, kurtalisati se
    kutati skrivati
    kutati kriti, tajiti, skrivati
    kutina tunja, dunja. Od talijanskog: cotogna
    kutnje kućno
    kutnji kućni; kutni
    kutrak, kutre mladi pas
    kuvarica 1. žena, domaćica koja se stara o kvalitetu i količini hrane za ukuća
    kuverta omotnica za pismo.
    kuverta (tal. coperta) paluba
    kuvet snaga
    kužanj mlaz fekalija
    kužina kuhinja
    kužina kuhinja.
    kuzun (kuzum) jagnje moje (tepanje kod Turaka)
    kvara bolest vinove loze
    Kvara bolest vinove loze
    kvarat četvrti dio nečega, četvrtina
    kvarat staklena čaša sa ušicom, bez obzira na zapreminu.
    kvarkati (prez. kvarčem) graktati
    kvartilj privremeni smeštaj, prenoćište
    Kvartilj iznajmljeni stan
    kvartir stan, sklonište, konak, vojni logor
    kvartir podstanarstvo s obrocima
    kvartir pansion
    kvartir stan – iznajmljen
    kvasac (Da je za sva zla koja su se dogodila
    inicijator,
    u Drobnjaku
    ideolog,on
    planer
    kvasac od nesre
    kvašenica kriška starog hleba, umočena u izmućena jaja i pečena na masti ili ulju
    kvasne mu gaće nesojski se uplašio
    kvasne mu gaće kukavički se uplašio
    kvaterni post post kod katolika o početku svakoga godišnjeg doba
    kvečanje odvajanje grožđa od peteljke, kljuk; kvečovano grožđe
    kveker udarac, nizak udarac; lupiti kveker; podvaliti, naneti štetu; kveknuti; umreti; nastradati,
    kviknut(i) kaže se za posljednji krik svinje pri klanju; krepati
    kviliti cviliti, oplakivati
    kvintal 100 kilograma
    kvintal mjera za težinu (100kg).
    Kvintlik ili dram mera za težinu
    kvircati ovlaš sastavljati koncem delove tkanine pre štepanja isto što i fircati i profircati
    Kvircati ovlaš sastaviti koncem tkaninu pre šivenja
    kvit gotovo, kada su dugovanja izmirena, kaže se: „E, sad` smo kvit !“
    kvižitur inkvizitor
    kvrčat(i) kreštati u stilu vrane
    kvrkut glasovi krupnijih ptica
    Kyrie eleison Gospodine smiluj se
    Kyrie elejson! Christe elejson! (grč.) Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!
    L
    L
    L
    L
    l
    L
    La est le bien que tout esprit desire, ... (franc.)
    Tamo je dobro za kojim duh moj čezne, / tamo je spokoj i počinak s
    Laba rijeka u Češkoj i Njemačkoj, kod Hamburga se ulijeva u Sjeverno more
    labavo lavabo
    labrcnuti, čalabrcnuti pojesti malo, onako snogu, na brzaka i onda bež` da te nevide, na šor kod dece
    Labrda usta
    labrnja njuška, gubica, kaže se: „Prekini da toročeš, inače ćeš o`ma dobiti po labrnji !“
    Labrnja njuška
    labrnja njuška
    labrnja labrda – usna
    labrnja njuška
    labrnji pendžer prozor iz sobe koji "gleda" na "gonk"
    labudina šaša od kukuruza
    labut labud
    laćamija (Ali tada to više nijesu svatovi noneozbiljno
    la društvo mlađih osoba, grupa pijanaca
    lačan gladan
    Lače hlače
    lače, laćano, laće dobro (romski), najlače; još bolje, jako dobro
    lačen gladan
    lackati laskati
    lackati laskati, udvarati
    Lacmanin katolik
    lad hlad
    Lada slav. božica proljeća, mladosti i ljepote
    Lada staroslavenska božica ljubavi
    Lada u slavenskoj mitologiji božica proljeća, ljubavi, mladosti i ljepote
    lada žena, ljubovca
    lađan povetarac
    ladati vladati, upravljati
    ladati vladati; ladati se; svladavati se
    ladati vladati; pobjeđivati, nadvladavati
    ladati (s akuz. i instr.) vladati; upravljati
    ladavec vladar
    ladja lađa
    ladla, ladlica, ladica fijoka, u kojoj može svašta da stoji
    ladnica nastrešnica za hladovinu
    Ladnjača kolač od mleka i brašna pečen u rerni
    ladnu vodu variti živjeti sirotinjski
    ladnu vodu variti živjeti siromaški, nemati ništa osim vode
    ladvar lađar
    Lady Godiva (1040-1080) mnogo opjevavana ličnost u engleskoj narodnoj i umjetničkoj poezij
    Ladžuver azuran, čivit boje
    lageraš čovjek koji taboruje, utaboren. Od njemačkog: Lager
    lagev (gen. lagva) lagav, bačva
    lagiran lakiran
    lagir-papuče lakovane papuče
    laglji lakši
    lagum mina; prokop,
    lagvica (dem.) bačvica
    lahčina blagost; olakšanje
    Laja ovca crne boje
    lajat(i) psovati, ogovarati
    lajat(i) s koca nabijen na kolac psuje dželate da ga što prije ubiju da se ne muči; kao Vla sa koca
    lajati 1. kera kad laje to je normalno, jer to je njen pos`o; 2. kad osoba psuje, laprda i izgova
    lajati ogovarati, kritikovati
    lajati s koca psovati Turke s koca prije no se izdahne
    lajav pricljiv, puno prica
    lajb prsluk
    lajbartikl (njem.) novinski članak istog autora u istoj rubrici; možda pogrešno umjesto lajtartikl, uvodni
    lajbec, prsluk. Od njemačkog: Leibchen
    lajber kaput
    lajhar lihvar
    lajno izmet, govno (kod stoke)
    lajt vinska posuda, bačva. Od njemačkog: Leite
    Lajta desni pritok Dunava, kojim je tekla granica između Austrije i Mađarske do 1918.
    lajta bure, bačva
    lajtnant poručnik
    lak k`o pero mršava osoba, dete ili čovek
    laka lak, ocaklina
    laka mu zemlja kaže se za pokojnika da nema problema na »onom svijetu«
    lakaj sluga
    lakčina olakšanje
    lakerda vrsta (soljene) ribe
    laknut(i) oporaviti se
    lakomica lijevak.
    lakomo nedovoljno, malo, škrto (pored običnog značenja)
    lakomstvo tvrdičluk
    lakomstvo tvrdičluk
    lakosan lako se budi
    lakośena osoba prijatna osoba, blage naravi
    lakost lakoća, olakšanje
    lakrdija vrsta niže komedije, kojoj je glavni zadatak da izazove smeh, bez ik
    lakrdijaš šaljivčina, spadalo
    lakrdijati praviti šale, šaliti se, šegačiti se
    laksir retka stolica, proliv
    lakuna (lat.) rupa, praznina, pukotina
    lala sultanov dvorjan
    läla carski visoki činovnik i miljenik
    lale sestro (kazuje se od milošte ženama, obično mlađim)
    lama kanta; tanki lim.
    lambekoša rakija lošeg kvaliteta
    lambekoša jevtina, jaka i nečista rakija
    lamp (tal.) blijesak
    lampa petrolejka.
    lampada svjetiljka
    lampaš svjetiljka, feral
    lampati (tal.) sijevati, bljeskati
    lampizda ženska karakterna osobina
    lampov, jarmac deo vučne opreme kola ili starih poljoprivrednih mašina, nosač ili držač
    lamušine iznošene cipele
    lamušine stare široke cipele
    lanac mera za površinu zemljišta, jutro
    lanac mera za površinu zemjišta, jutro
    lanča koplje. Od talijanskog: lancia
    lančac lančić
    lanci vojnici plaćenici
    lancun plahta, ponjava
    landarat(i) klatiti se, mlatiti
    landarati 1. pričati gluposti; 2. ljuljati, više se klimati; izraz: landara pišora-bezveznjak,neozbiljna
    landarati klatiti se, mlatiti
    landarati viseći drmati se
    Landarati visiti opušteno
    landšaft oblast, predeo
    lanjati se tužiti se, jadikovati, žaliti se
    Lanjik vrsta slamaste stočne hrane
    lanjsko prošlogodišnje.
    lanterna magica (lat.) "čarobna svjetiljka", naprava za projiciranje slika na platno
    lanteša sijalica
    lanut(i) opsovati
    lanuti reci nešto brzopleto
    Lapad poluotok koji sa sjeverne strane zatvara grušku luku u Dubrovniku
    lapis olovka
    lapis olovka
    lapis olovka
    lapis olovka.
    lapis lazuli (lat.-tal.) poludragi mineral, nekoć služio za proizvodnju pigmenta za ultramarin
    laprda prica gluposti
    laprdati pričati koješta
    laptati dahtati
    lapte njive
    larfa krinka, maska, obrazina. Od latinskog: larva
    larfonosec čovjek zakrinkan. U prenesenom smislu: neiskren, podmukao
    largo (tal.) daleko; na largo; na daleko
    larma vika, galama
    larma galama, buka
    las udobnost, nerad
    las(t) slast, lagodnost
    lasac mala vlas
    lasan podrugljiv naziv za stanovnike donjeg, svinjskog Srema ili svinjarskog Srema ; lasa; vr
    lašćiti se laštiti se
    lasi kosa
    Laskola kola sa ravnom drvenom pločom, bez lotri
    Laskolaš osoba koja se bavi prevozom tereta na laskolima
    lašnji lakši
    lasno lako
    lasno lako
    last mir, pokoj, počivanje
    last (gen. lasta) danguba, besposlica, lasnoća, lakoća
    lastan lak, bez muke, ugodan
    lastavica dio kućnog zida koji zatvara krovnu kosinu sa strane.
    lastovati (prez. lastujem) besposličiti, dangubiti
    lastovica lastavica
    lastra lim
    lastra pleh, lim
    lata kanta
    läta kanta od pleha za nalijevanje bašte
    Latana vjerojatno rijeka Leitha, desni pritok Dunava na granici Austrije i Mađ
    Laten Latinska četvrt u Parizu, poznata boemska i studentska četvrt oko Sorbone, u kojoj je s
    laterna svjetiljka, žižak, fenjer
    Latini misli se na Talijane
    Latinka personif. Italija
    latiti uhvatiti
    latiti se poceti nešto, uzeti nešto ... latim se ja metle...
    latov graničar, carinik, čovek koji što pregleda
    latron razbojnik. Od latinskog: latro
    Laudatu si, mi Signore, cum tuste... (tal.) Hvaljen budi, moj Gospodine, i sva tvoja stvorenja, osobito gospodin
    Laufati lenčariti
    laufer trkac
    Lautovati glasati, objavljivati
    Lav posed, spahiluk
    lâv lavež
    lavez (tal. laveggio) glinena posuda, žara
    Lavina kći kralja Latina, zaručnica rutulskog kralja Turna, koju je, nakon što
    lavorični, lorber, lovorni, lovorika
    lavra veliki manastir
    lavra naziv nekih posebno znamenitih manastira, glavni manastir
    laz staza
    laza "mjesto pusto i golo"
    Laža vrsta kartaroške igre
    Lâz-a, mjesto pusto i golo.
    lažac lažov
    Lazar ime čovjeka kojega je Krist uskrisio od mrtvih; u prenesenom smislu ta se rije
    Lazar (1329-1389) srpski vladar Lazar Hrebljanović, poginuo u Kosovskoj bitci, poslije koje Srbija gubi svo
    Lazaret bolnica, karantin
    lazarice devojke koje, uoči Lazareve subote (pred Uskrs), idu od kuće do kuć
    lazila skele
    lazina nešto posječeno i poobarano
    lazina masovno oboreno ono što je bilo uspravno
    lazina prostor na kome je iśečena šuma, mjesto đe je neko poginuo
    laziti puziti
    lazur (lat.) plavetnilo, nebeska modrina
    le baš, upravo; već
    le samo
    lě baš, doista, samo, upravo, barem, ipak, također
    le clair du lune (franc.) svjetlost mjeseca
    Leandar prema grčkoj priči plivao je noću k svojoj dragoj preko Helesponta u pravcu svjetiljke k
    Leandro Leandar se zaljubio u prekrasnu Afroditinu svećenicu Hero (Ero), ko
    leb hljeb.
    lebac Hleb
    lebara rakija od žita, ili greota od Boga !
    lebara ispletena ostava od pletenog pruča na tri noge, za hleb
    Lebara kotarica od pruća za lebac
    lebarnik drvene posude u kojima se ostavlja testo da se „podigne“ ili naraste pre pe
    leblebidžija prodavac leblebije
    leblebije vrsta prženog graška koji se gricka uz rakiju
    Lebrnjak prozorčić u kujni okrenut u dvorište
    Leč Lecce, grad u Apuliji u južnoj Italiji; poznat po kovanju oružja
    lec, leca letva
    lećelica otvor na košnici.
    lecka malo
    leckat(i) se plašiti se, strahovti, skloniti se
    Leda žena spartanskog kralja Tindareja koju je Zeus obljubio pretvorivši s
    ledara podzemno skladište za led
    leđen lavor
    leđen posuda za umivanje
    ledenica mala puška okovana srebrom
    ledenica mala puška okovana srebrom
    ledinjak ledina, livada
    lefanći slonov, slonovski
    Lega-lega uzvik za teranje živine na legalo
    legalo postelja, leglo; mesto gde se spava
    leganj noćna ptica sa smeđesivim perjem, duga do 30 cm; živi u Evropi i zapadnoj Aziji, a zim
    legat(i) teško raditi, rintati, tegliti
    legat(i) (iz knjige) čitati, dugo pričati
    legati čitati
    legati čitati
    legati nositi teško breme
    legati (tal.) čitati
    legen (leđen) bakreni sud za vodu
    Legen, Leđen umivaonik od bakra
    legetimacija legitimacija
    legionaši članovi frankovačkih terorističkih bandi (oko 1909)
    legršter pisaljka
    leh nego
    lehko lako
    lehkota lakoća
    Lehsandro, Ležandar Aleksandar Veliki (smatralo se da su Makedonci Srbi)
    leja poljoprivredno zemljište pokriveno najlonom
    lejati se liti se
    Lekedati landarati
    leken lokvanj
    lekmesto odmah, smjesta
    leko lako
    Lekok de Krefker (franc. Le Coq de Crevecoeur)
    "Pijetao slomljena srca", sporedni lik u djelu Edmonda Rostanda Chantecler (v. Chante
    lekrame reklame
    Leksandar Aleksandar Veliki
    lektrika električna struja
    Lekvar-tašak jelo od testa sa pekmezom posuto dropcem
    lelati ljuljati
    lelejća ljuljaška
    lelije okomite stijene
    lelije okomite stijene
    Leljo (Lelja) staroslavenski bog ljubavi, sin Lade, slika se kao anđelak s krilima i strelicama
    lelujat(i) (Lelujali smo nogama kao da nijesu
    drhtati
    naše.)
    lëma memla, plijesan, miris vlage
    lemat(i) udarati, nemilosrdno tući
    lemati udarati.
    Lemberče kratak sako koji seže samo do krsta
    lemeš plug, oštrica pluga koja kopa
    lemeš deo pluga, ralo, raonik
    lencun čaršav
    lencun čaršaf
    lencun prekrivač, čaršav
    Lenđel Poljak. Od madžarskog: Lengyel
    lenđelski poljski
    lenger sidro, kotva; veliki bakreni tanjir
    lenger deo zaprežnih kola
    lenger sidro
    lenguza lenja žena, dugo spava, uvek je umorna i nadrndana
    Lenguza badavadžija
    lenija seoski, kolski put kroz njive
    lenija seoski put između poljoprivrednog zemljišta
    Lenija zemljani put kroz atar ili polje
    lenjak ljenjivac
    lenji vrsta ležaja skucanog od makaršta, služi da se preko dana, u više navrata odrema, on
    lep malter od blata i pleve
    lepči lepši
    lepek lijepak
    lependek sa manom, sa falinkom
    lepetrika lampa na gas- petrijol
    lepetrika električna struja
    Lepezaner vrsta goluba
    lepinja pečeno pekarsko testo, tankog, kruznog oblika
    lepir leptir
    lepirat(i) (Nemaju đece pa lepira oko Begana.); obigravati, veselo se nečim baviti, raditi sa zado
    lepirica (ljeba) vrlo tanko parče, kriška
    Leporek koji lepo divani
    lepotija lepota
    lepoznanec čovjek koji voli i njeguje lijepe umjetnosti
    lepoznanstvo lijepa umjetnost, znanje lijepog, nauka o ljepoti; estetika
    lepraj jedino, samo; upravo
    Lepuška lepotica
    lepuška, lepojka lepa devojka, lepotica
    ler zavod za devojke
    lerer učitelj
    Lerna rerna
    les passageres (franc.) putnice, prolaznice
    lesa ograda pletena od pruća
    lesa ljesa, ograda, vrata u ogradi
    lesice, lisice, lisičine okovi
    leska ljeska
    leški poljski
    leški poljski (pridjev od Leška = Poljska)
    lestor samo
    Letin žal obala rijeke Lete u starogrčkom mitološkom carstvu mrtvih (rijeka z
    leto godina
    leto godina
    leto krilo, okrilje
    letoralci primorci. Od latinskog: litorales
    letoske letos
    Letrika tramvaj
    leturđija crkvena služba
    letušti leteći
    letušti leteći, koji leti
    Letvara tor za ovce od letava
    leut lutnja
    leut lutnja, glazb. instrument
    leut, leutaš, lautar, lutnja vrsta glazbala, glazbenik koji svira na leutu. Od talijanskog: liuto i njema
    levča kriva poluga na seljačkim kolima što drže točak i podupiru bočne strane lotre. Situacija
    levča i srčanica delovi seljačkih kola
    leventa neradnik, probisvet
    leventa (tur.) hvalisav vojnik
    leventovanje besposličenje, bekrijanje
    lever plaćeni vojnik
    levit (hebr.) svećenik
    levor revolver
    levor revolver
    Lexandro Aleksandar Veliki
    lez (lat. lex, tal. legge) zakon
    ležak lijenčina, danguba
    Ležandar v. Lehsandro
    leže ležeći
    lezet ukus
    lezet ukus, slast
    lezet ukus, slast, užitak
    lezi se nepristojno se smeje (nemo se mlogo leziš, će izedeš jedan ćutek)
    leziljebović neradnik, ljenština
    li pored najobičnijeg značenja upitne čestice, dolazi u značenjima: ali, samo, lih, tek, isto
    li samo
    libade ženski kaputić od svile ili atlasa širokih rukava, izvezen zlatom ili srebrom
    libade kratak ženski ogrtač, sa širokim rukavima, koji se ne zakopčava; sveč
    libel talasanje, ljuljanje (riječ očito stvorena prema lat. libella; mala vaga)
    libera me deus (lat.) oslobodi me bože
    liberat(i) se osloboditi se nečega
    libero slobodan
    libinski libijski; afrički uopće
    libit(i) se stiđeti se
    libro (lat.) knjiga
    Libušin grad Prag (po imenu legendarne Libuše, osnivačice češkoga kraljevstva)
    Libušino mjesto Prag; Libuša je legendarna utemeljiteljica češkoga kraljevstva
    lič' liječi! (takvo je značenje u Lucićevoj pjesmi Gospoje, nemilo: "oči t ć
    ličan naočit, viđen, lijepog izgleda
    licati se (češće: lecati se) plašiti se
    lice s licem licem u lice, sučelice
    licej srednja škola, gimnazija
    licem u nazočnosti
    ličen'je liječenje
    licider kolačar, licidersko srce; vašarski poklon deci ili izabranoj devojci
    licider kolačar
    licija [?]
    liciter prodavac kolaca na vašarima
    ličiti vikati, oglašavati
    lickati ulepšavati
    liga mala patka
    lih a; osim toga, pored toga
    lih samo, tek
    liha komad polja
    lihati (prez. liham) biti slab, oskudijevati, ne imati dosta
    liho neparno; samo
    liht 1. ostati bez novca, sve potrošiti ili izgubiti na karte; 2. može i svetle boje kao: liht plavo
    Liht svetao
    lihvar zelenaš, reketaš, kamataš, osoba koja se na nezakonit način bavi kreditima uz vrlo vis
    lîja lêja
    lijać muškarac s jednim vidljivim testisom
    lijać ima jedan testis
    lijar nanosi štetu, štetočina
    lijavica velika kiša
    lijavica velika kiša
    liječan ljekovit
    lijegati se oriti se, razlijegati se
    lijek (Popadija lijek kopornu u život i razbleši
    veomase.) malo, malčice, neznatno
    lijenka motka
    lijenka dugačko drvo koje služi za prostiranje veša
    lijenka dugačka letva za ogradu.
    lijer ljiljan
    lijer ljiljan (simbol nevinosti)
    lijer (grč.) ljiljan
    lijes šuma
    lijes zemlja; list
    lijes daska, štica za mrtvački sanduk
    lijet let (u pjesmi Na kolodvoru upotrijebljen hiper-"ijekavski" oblik iz metrič
    lijo, nalijo samcat, bez parnjaka
    lik lijek
    lik sloj između kore i drveta kojio se koristi za pletenje i sl.
    lik neparan broj.
    lika hor
    likar liječnik
    likar lječnik
    likovati- igrati, plesati, veseliti se
    likstvovati igrati (kolo), plesati, skakati
    liktor osoba koja je pratila nekoga od viših službenika starorimske republike, nose
    lilek [?]
    lilija ljiljan
    lilija (lat.) ljiljan
    lilijalan ljiljanski
    lilijum ljiljan
    Lilit žena prvoga čovjeka Adama prije nego što je stvorena Eva, majka divova i zlih duhova
    lilium, liliom ljiljan
    liljkati, lepetati, trepetati krilima. Liljkanje šišmiša, ukletih ptica, nekrštenih duša u podzemlju
    liljom, ljiljan
    lima turpija za metal
    lima na andžar udarile dvije nepokorne osobe jedna na drugu
    lima na andžar udarile dvije nepokorne osobe jedna na drugu, sl. šilo na ognjilo
    liman zaliv, močvarni zaliv, morski rukavac
    limb (lat.) limb, čistilište
    limburga meseca naziv izmišljenog meseca kada će prevarant, dužnik vratiti dug; mo
    limbuš čistilište
    limfra nimfa
    limica turpija za metal.
    limpija (Iz onih limpija đe nema nikakve sreć vrletan, krševit teren
    limuzina automobil
    lin lijen, mlitav, nemoćan, slab
    linac ljenčina
    lincura gorka rakija, travarica
    lincura gorka rakija, travarica
    liniti se lijeniti se, oklijevati
    linja strma kamena litica
    linost lijenost, mlitavost; mrtvilo
    Linota Linola, Ljenoća (žensko ime)
    linut(i) (Svako kome nijesu linule oči vidioproliti
    je da seje Desanka trudna. )
    Linuti usuti malo tečnosti
    lipačenje mlaćenje, šamaranje; izlipačiti; istući pretežno, ali jako, i to šamarima
    lipcal uginuo, lipsao
    lipir leptir
    lipos(t) ljepota
    lipost ljepota
    lipsat(i) uginuti, krepati
    lipsati crknuti, lipsati
    lipsati crknuti (životinja).
    liptat(i) ubrzano disati; neprestano curiti
    liptati ubrzano disati
    lir ljiljan
    lir (grč.) ljiljan
    lis list
    lis list; pismo
    lis pismo
    liš osim, bez, samo, nego, nego samo; preko mjere više
    lis(t), lisnik odśečene lisnate grane za prehranu stoke
    Lisa talijansko ime otoka Visa (u pjesmi Naš čovo prikazuje se slika iz pomorskog boja pod
    liša nevrijedna karta za igranje
    lisak listić, pisamce
    Lisandro Lisandar (?; 395 pr. n. e.), spartanski vojskovođa, ratovao u pelopon
    lisast fizička osobina kod konja - belega bele boje na čelu
    lisast, (a), (o) obično konj ili pas koji ima lisu,lisku, tj. belu pegu na čelu
    liše osim, prije, umjesto (od lih)
    liše osim, ne računajući
    lišje ljepše
    lišji ljepši
    liska mangup, besposličar, lukav i snalažljiv čovjek
    Lisko konj sa lisastom glavom koji na čelu ima belu šaru
    lisnik sadjevena osušena hrastova ili jasenova gora za stočnu hranu
    lišnjak lješnjak
    liso ponosno; oholo, prijevarno
    lisobrk razlišite boje brkova
    Listača kolač od tanko razvučenih kora posut šećerom
    listi (prez. lizu) ljesti, penjati se, uzlaziti
    lističje lišće
    listina napadalo lišće
    Liština grubo lišće koje se kida kad se čisti kupus
    listje lišće
    listo samo, istom, tek, nego; ne listo... da i; ne samo... nego i
    listo samo; listo da; samo ako
    listober prostor sa koga je iśečen jedan lisnik; količina gore za jedan lisnik
    listor samo
    listor samo, tek
    lištrati dovoditi nekog u red na surov način, prevaspitavati na vojnički način
    listuše ženske papuče od somota
    lit litica, krš, stijena
    litar ogrlica na vratu
    litati letjeti
    litati lijetati, letjeti
    litati lijetati, letjeti
    litija crkvena povorka
    lito godina
    lito godina
    liturgija služba božja, jutarnje hrišćansko crkveno bogoslužje; odgovara katolič
    liver libela.
    livor revolver
    lizdup poltron, ulizica, uvlačiguz
    Liz-guz! šaljivi uzvik onom ko je kin'o
    lizijerno anemično, bolešljivo, lomljivo, slabašno
    lizje ljeze, ide (vidi st. 1. u pjes. Ne shvaća njegovu žrtvu).
    lizu v. listi
    Lj
    LJ
    LJ
    lje tek, samo
    ljeb hljeb.
    ljeljen jelen
    Ljeljen jelen
    ljeljen jelen
    ljeljenak jelenak (kukac)
    ljeljo bog proljeća i ljubavi u slovenskoj mitologiji
    ljepir leptir
    ljepirica leptirica
    ljepos ljepota
    ljepos(t) ljepota
    ljepostan lijepa nastamba
    ljepotu božju prelijepo, sa srećom
    Ljesa drvena naprava za stočnu torinu
    ljesa djelovi orgade napravljeni od dasaka ili pruća; skrama žabokrečine
    ljesa figurativno: sloj
    ljesa drvena rešetka za pravljenje torova.
    ljesti ulaziti, ući
    ljestve merdevine, stube
    ljetoras (Gajo žitkim ljeskovim ljetorasom mlad
    vošti ljeskovi
    ma put
    ljigavi balavi
    ljiljak šišmiš
    ljiljak jorgovan
    ljok uzvik za tjeranje teleta.
    ljokač drveni odsječak za odgon teleta
    ljokač drveni otarak kojim se odbijaju telad dok se muzu krave (uz uzvik: Ljoke!)
    ljoke uzvik kojim se goni tele
    ljoknuti otjerati tele.
    ljoljnuti, ljoknuti, ljosnuti pasti, propasti; 1. u jendek, kad promašiš ćupriju , dolazeći ožderan od kuma Mrleta; 2
    Ljoska izmišljeno jelo
    Ljosnuti pasti
    ljosnuti pasti.
    ljuba draga
    Ljubav bog ljubavi, Eros, Amor
    Ljubčič Amor, bog ljubavi
    ljuben koji pripada ljubavi, ljubavan
    ljuben koji pripada ljubavi, ljubavan; ljubeno; s ljubavlju
    ljuben ljubljen
    ljubezan ljubav
    ljubezniv ljubazan
    ljubeznivo ljubazno
    ljubezno ljubazno
    ljubeznost ljubav
    ljubi dragi
    ljubi ljubovca, ljubav
    ljubi žena, supruga
    ljubi žena, supruga
    ljubić dragi
    Ljubić pohrvaćeni Amor, Eros, bog ljubavi
    ljubikura laka ženska
    ljubl(j)eno ljubazno
    ljublen mio, drag; ljubleno; milo, ljubazno
    ljubovca ljuba, žena
    ljubva ljubav
    ljubvom ljubavlju
    ljucka čutura glava, lobanja
    ljucka slota ljudeskara, grmalj, snažan, razvijen čovjek
    ljucki 1. jako, snažno; 2. pošteno, fer; Posle tuče u kafani, bila je ovakva s
    ljucki tuđi
    ljucki pas (Posve znam da su se Sočići i Šugote
    generacija
    sorta
    Ljudevit "knez posavske hrvatske (IX vijek po Isusu), koji diže bunu proti Frankom" (Vladimir M
    ljudje ljudi
    Ljuk luk
    ljulj urodica u pšenici
    ljuljća 1. ljuljaška; 2. vrsta kolevke
    ljumati šepati
    ljupina ljuska
    ljusnuti pljusnuti, udariti
    ljuštika krupni opiljci daske ili grede pri deljanju keserom ili dletom
    Ljuštika ljuska na klipu kukuruza
    ljuštit(i) padnuti
    ljut litica, hrid
    ljut litica, stijena
    ljut stijena; pećina
    ljut (gen. ljuti) hrid, litica, stijena
    ljutac kamen kamen koji nije pogodan za obradu zbog tvrdoće
    ljutenica salata od suvih crvenih paprika skuvanih i zgnječenih sa prazilukom ili crvenim lukom s
    ljuven ljubavan; drag, ljubak
    ljuven ljubavni
    ljuven prijatan, drag, ljubak; ljubavan
    ljuven v. ljuben
    ljuvezan ljubav
    lo lassai stare napustio sam ga
    lobud buzdovan
    loćika salata
    loćika zelena salata
    loćika zelena salata
    loćika salata.
    loćikast bolešljiv, slaboga zdravlja, slabunjav
    Loder neradnik
    Lofra maskirani učesnik u uskršnjoj povorci
    loga mjesto za odmaranje, ležaj, boravište divljih životinja
    logoš logoraš, vojni zarobljenik - u toku I svetskog rata, naši meštani su b
    Logoš dezerter iz austrougarske vojske
    logov treći konj koji se pridodaje pri teškom; dubokom jesenjem oranju, a da bi se sve ubrza
    logov treći konj u kolima
    logov konjski tropreg, tri konja upregnuta u jednom redu, trojka
    Logov treći konj u sprezi
    logožar rogožar, vrsta pletene haljine
    loj ispod ovnujskijeh očiju oblik nameta koji su na raju udarali turski napasnici; tre-balo je klati ovnove dok se Tur
    loj ispod ovnujskijeh očiju oblik nameta koji su na raju udarali turski napasnici; trebalo je klati ovnove dok se Tur
    Lojola Ignacije Loyola (1491-1556), osnivač reda isusovaca
    lojze vinograd
    lojze (lozje) vinograd
    lojzice mali vinograd, vinogradić
    lok luk, svod
    Lokača pijandura
    lokamotiva lokomotiva
    lokanj mala lokva
    lokati piti
    lokmaš čovek koji rado jede za tuđim stolom
    lokmaš izjelica, lakomac, onaj ko rado jede na tuđ račun
    lokot katanac
    lokšir noćna posuda, noša, kibla
    Lokšir nokšir
    lokum vrsta slatkiša od brašna, šećera, oraha ili badema
    lokum (cukra) kocka šećera; ratluk
    lonče metalna emajlirana posuda, slična loncu, manje zapremine, samo sa jednom uškom, p
    lonckneht plaćenik u carskoj vojsci. Od njemačkog: Landsknecht
    londrati ići negde, a bez cilja
    Londrati skitati
    londrati, landrati lutati, tumarati, ići bez cilja
    londža skupština, već;mesto za razgovor u kući ili pred kućom
    londža veće, skup izaslanika
    londža mjesto u kući ili izvan kuće gdje se sjedi, razgovara i pije
    londza (tal.) svinjetina (od leđa)
    lopar (A odvalio uši kao dva lopara.) lokvanjski list
    Lopara drveni reket za igranje pilčike
    lopiti liptiti
    Lora na franc. način čitano ime Laura (Petrarkina ljubav)
    lorber lovorov list
    lorfa žena koja se mnogo šminka
    loše ulje lož ulje
    lošotija rđava vest, nevaljalstvo
    lošotija rćava vest, zla reč, rđav tip
    lošotija ržav, ružan glas
    loština "osobina nečeg što je loše" (Akad. rj.)
    lotar lupež, tat; razbojnik
    lotar razbojnik, zločinac, hudodelnik. Od talijanskog: ladro, odnosno latinskog: latro
    lotarstvo lijenost
    loterščak zvonce na jednoj od kula zagrebačke gornjogradske tvrđave, kojim
    lotinja zadah zapuštenosti
    lotinja prljavština, vlažan i buđav zadah
    lotra 1. bočna strana na seljačkim kolima; 2. merdevine za penjanje
    lotra merdevine
    lotre merdevine
    lovkinja korisna i dobra domaća mačka koja lovi miševe i pacove
    Lovkinja mačka koja lovi miševe
    Lovlas Lovelace, tip beskrupuloznog, pokvarenog i raskalašenog ljubavnika iz Richardsonovo
    lovnik lovac
    Loyola, sv. Ignacije (1491-1556) po nacionalnosti Bask; nakon vojničkog i slobodnog svjetovnjačkog
    loza šuma
    loža kućica, kolibica
    ložđe lozje, trsje
    lozica loza, lozica
    ložica kašika
    ložišće ležište, mjesto počinka, postelja
    lozje lozje; sok lozja; vino
    lozni šumski
    ložnica spavaća odaja
    ložnik mjest za spavanje.
    lub sirova kora od mlada drva
    luba draga; lubi; dragi, muž
    luba kora od drveta koja se koristi za krovni pokrivač.
    lubeznost ljubav
    lubina ljudsko ili životinjsko tijelo bez udova
    lubina tijelo bez udova
    lubina životinjsko tijelo bez udova i glave
    lubina kompletno tijelo zaklane i odrte životinje.
    luč svjetlost; također i oko, pogled (luči; oči)
    luč buktinja
    lûč ćepanica borova drveta koja služi za osvjetljenje ili potpalu vatre
    luče dika, lola, dragan, momak, voljena osoba sa kojom smo u ljubavnom odnosu ili emotiv
    lucida intervalla (lat.) svijetli trenuci, nadahnuća (kod nekih vrsta ludila časovi kad je bolesnik pri zdravoj svij
    lucki tuđ
    lucki tuđi, strani
    lucko ljudsko, čovječje
    lučnjak vrtić, oskudno imanje tek toliko da se posadi leja luka
    lucnut - lud, nenormalna osoba; lucprda bleskasta, luckasta, malo opičena ženska osoba, i „zverasta na muški svet“
    lućum čep; kaže se za glupo čeljede, ćulum
    Ludača otrovni korov
    ludaja bundeva
    ludaja bundeva
    ludinja 1. pijanka, veselje; 2. pometnja, nesređeno stanje; 3. bezakonje u državi; 4. sva
    Ludinja nesređeno stanje u državi, porodici itd
    ludo dijete mlado, nedoraslo dijete
    Ludovik Ludovik II, mađarski kralj (1506-1526), poražen od Turaka u bitki na Moha
    ludura jevtina rakija
    luft vazduh; luftirati; provetravati; luftika; neodgovorno ponašanje, bleskast; luft na to
    luft vazduh
    luft vazduh
    Luft vazduh
    luftbalon, lumbalon balon
    Lufter vetropir
    luftika neozbiljan, neodgovoran, neradan
    luftirati provetriti
    Luftovati promašivati,ne pogađati
    lug lug, šumica; pepeo
    lug pepeo
    lug šuma
    lug pepeo.
    lûg pepeo
    lûg pepeo
    luj (tal. luglio) srpanj, jul
    luja luđa, gluplja
    lujahni ludasti
    luji luđi
    luji luđi, gluplji
    luka zemljište pored rijeke
    lûka pitoma zaravan u planinskom ambijentu
    Lukan Marcus Annaeus Lucanus (39-65 n. e.), starorimski pjesnik, autor historijskog epa o rim
    Lukan Marcus Annaeus Lucanus (39-65 n. e.), starorimski pjesnik, autor historijskog epa o rim
    lukati provirivati
    lûke pitome zaravni u planinskom ambijentu
    luknja (njem.) rupa
    lukno crkveni, župski porez u naravi: jaja, sir, brašno, med i vino
    lukšija prokuvani pepeo, cijeđ (služi za pranje)
    Lukul Lucije Licinije Lukul (oko 110-56 pr. n. e.), rimski general i bogataš, poznat po svojim r
    lula, brunda naprava od komada drveta i konopca kojim se nemirnom konju pri potkivanju zateže g
    lulav blesav
    Lulika osoba niskog rasta
    lumbarda vrsta topa
    lumbarda vrsta topa
    lumbarda (tal.) starinski top
    lumbrelo kišobran
    lumbrelo kišobran.
    lump (njem.) odrpanac, propalica
    lumperaj pijanka
    lumperaj, lumperajka kafanski opšti pičvajz, kada ožderano društvo uz tamburaše polupa mnogo
    lumpovati pijanciti, veseliti se i razbijati caše
    lumunacija (iluminacija) svečano osvetljavanje (o svetkovinama)
    luna mjesec
    lunarije jesenje jake kiše s vjetrovima
    lunta (njem.) top; teška puška
    lupar vrsta raka
    lupeština lopovluk, kradeno
    lupež lopov
    lupež lopov, kradljivac
    lupež bitanga, propalica
    lustrajze putovanje u provod
    lutor luteran, protestant
    lutor neuredna osoba, peksin
    lutor neuredna osoba.
    lüza, luzalica dvolična osoba koja ogovara druge, izaziva svađe i smutnje, čovjek koji širi neprovjere
    lužan posut pepelom, prljav od pepela
    lužanin koji živi u lugu
    lužara pepeljara
    lužara posuda za hvatanje pepela.
    luzat(i) (A čim je zemlja okopnjela produžili
    ogovarati,
    su da luzaju
    prepričavati,
    jedan o drugome
    panjkataii da jedan na drugoga keze zube.)
    luzati opanjkavati
    lužiti posipati pepelom
    lužnjak mjesto za odlaganje pepela.
    l'žipara bez vrednosti
    M
    M
    M
    M
    M
    m
    M
    ma ama, ali; moja
    ma moja
    mâ moja
    ma jadan brate ova sintagma ima smisla samo u direktnom razgovoru, skreće se pažnja sagovorniku
    Maca vrsta gvozdenog malja
    maća nečistoća, bolest
    mäca teški gvozdeni malj za razbijanje kamena koji su ustaše za vrijeme D
    Mäća gljivična bolest bilja
    mäća bolest bilja, plamenjača, nečistoća, otrov
    maća (tal.) mrlja
    mačan od mača
    Macer Emilije Macer, rimski pjesnik, Ovidijev prijatelj, autor djela De viribus herbarum
    maćija maćeha
    Mačka u obliku stolice sa šipkom za krunjenje kukuruza
    Mačkare poklade (o Božiću)
    mačuga vrsta štapa.
    mačuhica Viola tricolor, vrsta cvijeta: noć i dan
    Mađaristan Mađarska
    madle (njem.) djevojke
    madmazel (madmuazel) gospođica
    madron, madrun, matrun vrsta bolesti trbušne, bedrenica ili kostobolja. Od talijanskog: madrone, matrone
    madžarija dukat
    madžarija dukat
    madžarija zlatan turski novac
    Madžarska Mađarska
    Maestoso (tal.) svečano; glazbena oznaka tempa
    magajnast pogrešan, nesavršen
    maganja (tal.) mana, greška, grijeh
    maganjiti prljati, poganiti (ruke)
    Magaza magazin; dućan
    magaza skladište, dućan, prodavnica, spremište, stovarište
    maginja plod koji raste na planiki
    Magistrat opštinska (gradska) uprava
    magla na Velež (Iguman Boris veli da je sprema
    magla na Cara
    Velež.);
    Lazaralako
    latinski
    je oduvati,
    kralj izne
    Mletaka
    donosibio
    kišu
    maglojedina magla koja pije useve
    magnes magnet
    magnus parens (lat.) veliki otac, praroditelj
    magnutje časak, trenutak; prolaznost
    mah mahovina
    mah tanka dlaka, mašak
    Mâh mahovima
    maha vrsta zobnice
    mahala manji deo grada ili varoši, koji čine izvesnu celinu kao danas kvartovi. Primer iz Beogra
    mahala gradska četvrt, ulica
    mahala dio grada, gradska četvrt
    mahala (ma’la) deo grada, varoši, sela, zaseok
    mahala (ma'ala, mala) jedan kraj, deo varoši; veća ulica
    mahala (tur.) gradska četvrt
    mahatma "velika duša", indijski počasni naziv za vođe i suce
    mahija magija, čarolija
    mahmudija turski zlatan novac
    mahnisati nalaziti manu
    mahnit lud
    mahom odmah
    mahrama (tur.) rubac
    mahsuz naročito, hotimice, namerno
    mahsuz (maksuz) namerno, hotimice, naročito
    maina (tal.) tišina, bonaca
    maja (maju hvataju na Đurđevdan) hvataju svež vazduh da budu rotkinje
    majales (lat.) svečanost, zabava u prirodi (prvotno u mjesecu maju, a kasnije i inač
    Majaloš izlet u prirodu za Sv. Ćirila i Metodija (24 maja)
    majati (Pjevaju popovi i maju kadionicamamahati
    …)
    majati se baviti se, prihvatati se nečega; vrzmati se, ići tamo-amo
    majdan mesto gde se kopa ruda ili kamen, rudnik
    majdan rudnik
    Majdan svaka gora, u kojoj se kakova ruda kopa; po rudi se i zove željezni m
    majdan (tur.) rudnik, kamenolom; prenes. bogati izvor
    majdan (tur.) rudnik; kamenolom
    majdin sitni novac
    majestetičan (lat.) veličanstven, uzvišen
    majestetično veličanstveno, uzvišeno
    majka (sa dugim prvim “a“) baba, od milošte se oduvek zvalo u Sremu. Sh
    majka mati, mama; baka ( sa naglaskom na prvo "A"), obično sa muške strane
    majka mu stara (Ma, bogami, vidi se da je načitan i školovan čovjek, ali mislim, majk
    majkat(i) manjkati, nedostajati
    majmunara rakija od banana
    majnje manje
    majnkati (tal.) nedostajati
    majolika pocakljena i ošarana keramička roba (naziv prema otoku Mallorki); ovdje vr
    majstor od drveta stolar
    majstor od gvožđa kovač
    majstor od kamena kamenorezac, zidar kamenom
    majučan malen
    majuška mleveno, bareno meso i kožura svinje, punjeno u debelo crevo
    makanja malo, sitno
    makanja nejač, nejaka osoba, dijete
    makar kak`vi (a)(o), makar kak`i nevažni, slabi, nikakvi; Kao na primer: „Nismo mi Mitrovići makar kak`i, i od ju
    makarondžija onaj koji jede mnogo makarona, misli se na Italijane i one koje su za
    makaršta pričati gluposti, izmišljati i lagati, onda se samo konstatuje i oštro ka
    maklja nož sa drškama na oba kraja
    Maksa cvikeraš
    maksimaš bogat momak, prilika za udaju, alud. na 17. jutara zemlje ili “socijalistič
    maksuz namerno, hotimice
    makulica prištić na licu
    makuša (Nijesu vodili kuše i makuše.) bilo ko, nebitan
    mal imetak, blago
    mal imetak, stoka
    mal imanje, imovina; stoka
    mâl stoka
    mâl domaća stoka
    mala bratja franjevci
    mala ručanica doba ručanja (oko 10 časova), užina
    malahan, maljahan malen, malešan
    malati slikati, bojiti
    male bašija "malbaša", starešina jednog kraja varoši
    male-bašija „malbaša" , starešina mahale, tj. jednog kraja varoši
    malečko maleno
    malina malost, osobina nečega što je malo
    malìna manjina, malo (u odnosu na mnozìna; većina, mnogo)
    malinski mlinarski
    malj drveni čekić za udaranje po drvetu, kada neko poludi kaže se: „ K`o da je udaren malk
    maljav dlakav, runjav
    maljica drvena alatka za udaranje (za zabijanje kolčeva i kod cijepanje drva).
    maljuga mačuga, batina, toljaga
    mal-kaduna (tur.) draga ženo moja
    malko malo
    malo manj' malone, gotovo, umalo
    malokrat rijetko
    malom melin, mlin. Od madžarskog: malom
    malomašni oko Male Gospojine, na početku jeseni
    malorek malo priča, negovorljiv, ćutljiv
    malta (njem.) mitnica, brklja na ulazu u grad, na kojoj se plaćala pristojba
    malte ne, mal`te skoro, umalo, zamalo; kaže se: „Odvajkada se u Sremu lepo živelo,
    maluš, maluša, malušina buđ, plijesan, mahovina
    maluštat(i) buđaviti
    malvasija vrsta vina
    mam odmah
    mama mamac, meka
    mama zamamnost, mamljenje, primamljivost
    mamak mamac
    mamaljuga jelo od kukuruznog brašna za sve sezone, kačamak služi se sa mlekom ili sa droždina
    Mamaljuga jelo od kukuruznog brašna, kačamak
    mamen mahnit
    mamen zamamljen
    mamiti se varati se, obmanjivati se
    man uzalud
    man, mani uzalud
    mäna (Kao da čekaju mänu da im s nebahrana
    pane!)
    mandal teška gvozdena poluga-šipka kojom se zatvaraju kućna vrata ili trgova
    mandal prijevornica(Vuk), drvena greda koja se prevuče preko vrata ili ćepenka, a na kraju pri
    mandal naprava za osiguranje vrata od provale, zasun, reza
    Mandalica nekada poznata gostionica u donjoj Ilici (i danas postoji Mandaličina ulica)
    Mandaljena misli se na spjev Ignjata Đurđevića Uzdasi Mandaljene pokornice (1728)
    mandalo reza.
    mandara 1. jelo slično cicvari; 2. kada neko radi nešto ofrlje to se naziva „tandara mandara“
    mandov pogrdan naziv za Ciganina, Roma
    mandragora (lat.) biljka otrovnica (bunovina); u antičko vrijeme se upotrebljavala za uspavljivanje
    mandrak koji ti mandrak ?, Šta ti je ?
    Mandrk šašavko
    mandrknuti pasti, umreti, udariti, ugruvati se na tociljarki; može i izraz: s`kurcati, na
    Mandrović, Adam (1839-1912) glumac, redatelj i pedagog, jedan od organizatora kazališnog života u Zagrebu, Beogra
    Manduševac potok koji je nekad izbijao, silazeći s Medvednice, na današnjem Trgu bana J. Jela
    mandža jelo
    mandžarije dukati
    mândžija onaj koji svakome nalazi manu
    mandžukat(i) mahati rukama
    mandžukati besposleno klatiti ruke
    manen lud, mahnit
    manever manevar
    mangal naročit sud u kome se drži i raspaljuje ugalj za zagrevanje prostorije
    mangal sud za žeravicu
    mangal metalni sud na kome gori ugalj (ćumur) i koji služi za zagrevanje zimi, kao i za kuvanje
    mangala posuda za žeravicu
    Mangaš snalažljiva osoba
    Mangulica svinja kovrdžave dlake od koje se dobija puno masti
    mani, manom meni, menom
    mani, mně, mni meni
    manifestacija javno izražavanje, negodovanja ili odobravanja
    Manila neupredeni kudeljin kanap
    manina ženska narukvica
    manina narukvica
    manipuo (tal.) naručje, smotak
    manisat(i) nalaziti mane
    manisati zamerati, nalaziti mane, kuditi, odbacivati
    manisati naći manu, zameriti
    manistra minćuša od perli ili staklića
    manit lud
    maniti lik (Ni binjadžiji ni kobili tankoj bedeviji
    ludak,nijemanitov
    se prikazivalo ko za njima tr
    manjara sjekira
    manjerka vojnička zdjela, porcija
    manjši manje
    manjšina pomanjkavanje, opadanje, slabljenje; mana, nedostatak
    manjurica redovnica nižeg reda (koja živi izvan samostana)
    manom menom
    manom sa mnom
    manov mahnit čovek
    manoveki nepoznat jezik
    manta okrece, obrce mota ... mi se u glavi
    mantegnato i giorni passati proveo protekle dane
    mantelit vjerojatno vojnik ogrnut mantelinom (tal. vojnička kabanica)
    mantenj služenje nečim, upotrebljavanje
    mantenj, mantenjati služiti s posebnom pažnjom; snabdijevati, dobavljati
    mantija sveštenička odora
    mantla mantil
    Mantli mantil
    Mantua Mantova, grad u Italiji, rodno mjesto Vergilijevo
    Mantua Mantova, grad u sjev. Italiji
    Mantuan Poeta rimski pjesnik Vergilije, rođen u Mantovi
    manuti, maniti ostaviti
    mao malen
    mao malen, mali
    mao mali
    maor zidar
    maovast mahovast, nalik na mah, mahovinu
    mar briga; imati mar; brinuti se, nastojati
    marati mariti, hajati
    marč ožujak, mart
    mârca sekret koji ističe iz zaražene rane
    mârca (Savić je uvlačio u nju do dna ovoštanu
    sekretoputu
    koji curi
    da niza
    iz svježe
    nju reve
    ranemarca i sukrvi-ca.)
    marcati isticati, zaražena rana marca
    marcel mužar, avan
    Marcijal, Marko Valerije (45-104 n. e.) starorimski pjesnik, poznat po epigramima
    marcijalan koji pripada Marsu, bogu rata, ratnički, borben, hrabar
    marčiti mračiti, tamnjeti, mrknuti
    marcok (tal.) lav na grbu (mletačkom); možda od riječi Marco (svetac zaštitnik Venecije)
    Marcus Antonius Drusus izmišljeno starorimsko ime
    marepati ići tamo-amo.
    marha imovina, imutak (dem. maržica)
    marha stoka, marva. Od madžarskog: marha
    Marica rijeka u Bugarskoj
    marifet ujdurma, podvala
    marifetluk veština, majstorija, izmotavanje, dovitljivost, smicalica
    marifetluk smicalica
    marifetluk vještina, majstorija, dovitljivost
    marifetluk veština, smicalica
    marifetluk lukavstvo, majstorija, prepredenost
    marijaš srpski nikelni novac od 5 para; prosta igra karata u sitne pare
    marijaš vrsta novca
    marijaš sitan novac
    Marijaš je vredeo 28 ¼ do 28 ½ novca
    marijaš sitan novac
    märit(i) doživjeti neugodnost, imati štetu
    mariti brinuti se o nečemu, obraćati pažnju, kaže se: „Marim ja“; odobravam (ja), slažem se (
    märiti doživjeti iznenadnu neugodnost
    marjaš sitan metalni novac
    marjaš, marijaš ugarski i turski sitan novac. Ostala izreka, i kaže se : „Nemam ni marjaša !“; tj. ostao s
    Markaj đavo kada se imenuje određenim imenom
    markantan uočljiv, istaknut, značajan
    markat (lat. mercatum njem. Markt); trg, tržnica
    markli mrk, mrkli, taman
    Marko Marko Aurelije (121-180 n. e.), rimski car i filozof stoik
    Marnuti drpiti
    marod bolest; biti marod; biti bolestan; marodiro; razboleo se
    Marod bolest
    marof majur
    Marsija u starogrčkoj mitologiji jedan od Silena, pratilaca boga Bakha (Dioniza); našao je frulu
    marsiti se mrsiti se, smućivati se, zamršavati se, remetiti se
    Marte Mars, rimski bog rata
    Martinović Ignjat (1755-1795) franjevac, pa profesor univerziteta u Lavovu, opat u Pešti, jakobinac, osniva
    martinska guska guska koja se kolje na dan svetoga Martina
    martir (grč.) mučenik
    martiri di Roma (tal.) rimski mučenici
    marva 1. opšte ime za stoku-domaće životinje: konji, krave i svinje koje je č
    marva stoka
    marva stoka
    marva stoka
    màrva stvar
    màrva stvar
    Marvinče jedinka domaće životinje (goveda)
    masa imanje koje se nasleđuje
    maša misa
    maša mala lopatica za grtanje žara i pepela.
    maša (kajk.) sv. misa
    mašala izraz zadovoljstva i radosti
    mašalah! divota!, gle!
    masaroš naslednik mase, ostavštine; baštinik
    masaroš naslednik velikog imanja (mase)
    mašća mast
    mašice alatka za sticanje vatre (u obliku štipaljke).
    mašina 1. šibica, sa kojom se palila vatra u kući, cigara, lepetrika, sveća i sl
    mašina mahovina
    mašina mahovina
    Masinisa v. Sofonizbe
    mašiti 1. promašiti; 2. uhvatiti
    mäšiti nešto podariti, pružiti
    mašiti se skočiti, mahnuti se, vinuti se
    maska mazga
    maskariti šaliti se, recitirati kao maska
    maskariti se izvoditi šalu
    mašklin trnokop, budak
    mašlija mašna
    mašlija mašna, kravata
    Mašlija nit u tkanju
    Maslinska gora v. Getsemanska bašta
    mašlje vidi: baglame.
    maslo masnoća koja se dobija topljenjem kajmaka.
    maslo (Čengiću se, izgleda, sve to pretvorilo
    potajna
    da jezamisao,
    maslo cetinjskoga
    ideja, predlog,
    kalu plan
    maslom guzicom mazat(i) razmetati se bogatstvom
    maslom guzicu mazati razmetati se bogatstvom
    masnica mrsno meso
    mašnja mašna, kravata
    mašnja mašna.
    masonica jelo spremljeno od komadića hljeba i zamašćeno kajmakom.
    mast boja
    mastan 1. debela osoba; 2.lajav razgovor ili lajava pesma; 3.lažljiva priča: mastiti-pri
    masten; masne reči uglađene (lažljive, neiskrene) riječi
    mastika vrsta rakije začinjena ovim mirisom
    mastika rakija karakterističnog mirisa
    mastika vrsta rakije
    mastika vrsta jakog alkoholnog pića, rakija
    mastiks bledožuta i mirišljava smola mastikovog drveta, koje raste naročito n
    mastiljavi sav izmazan, prljav
    mastilo tečnost tamne boje ( obično plava ili braon, crna, crvena i zelena ) k
    mastiti bojati
    maštraci prevare
    maštrafa čaša
    maštrakalo naziv za kućne sprave, mašine, pomagala, alate i slično koji se povr
    masur (tal. masseria) kuhinjski pribor
    Masuričanin čovek iz masuričkog sreza (u tadašnjem vranjskom okrugu)
    matati varati, zavitlavati
    Matijaš Matijas Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj; narodna ga pred
    Matijaš, kralj v. Korvin, Matijaš
    Mato Glušac prorok; rođen je u Koritima na razmeđi Crne Gore i Hercegovine, a umro je u Bjelopav
    mator motorbicikl
    matraga batina, toljaga
    matrak ništa
    matrak ništa
    matrikula matična knjiga
    matrona gospođa; starija
    Matroški mornarski
    matroz mornar
    matroz (hol.) mornar, brodar
    mauna mahuna
    mav (tur.) plav, modar, azuran
    mavasija malvazija (vino)
    mavat(i) mahati
    maven plav, modar
    maven plave boje.
    mavenjet(i) pomodreti
    maveno teget boje
    Mavi, maven plav
    maza tanki komad hljeba namazan kajmakom, medom, itd.
    maža mera za težinu 50 kg.
    mazati laskati, udvarati
    mazbata pismo, pisani dokument
    mazbata potvrda, pismeni dokaz
    mazbata pismo, pisani dokument
    mazd mast od grožđa
    mažđet(i) sipiti dugo i uporno (kao kiša)
    Mazepa, Ivan Stepanovič (1644-1709) ukrajinski hataman, pristavši uz švedskog kralja Karla XII. morao bježati u Tursku;
    mazgala mali nezastakljen otvor na zidu
    màzgala uzani otvor na zidu
    Mazgov tvrdoglav i glup
    mažibrada meso vratnog dijela suve svinjske glave.
    mazija vrelo gvožđe
    mazlun čovjek lukavo namještenih manira
    mazlun naivko, onaj koji se lukavo umiljava da bi se dohvatio kakve sitne koristi
    Mazolanka vrsta suknje
    mažurana (tal.) cvijet
    me moje
    me commendo vobis preporučam vam se
    meč mač
    mećaica, mećanica drvena poluga kojom se izdvaja maslo u stapu, miješalica
    mećan stanište
    mećan bivak, mjesto stanovanja, stalno boravište
    mećanit(i) živjeti, boraviti
    mećanit(i) se naseliti se
    mećaniti se ostaliti se, naseliti
    mečiti gnječiti
    mečiti mekšati, omekšavati
    mečovi mečevi
    mečovoj čovjek koji se bije mačem, dvobojnik, duelant
    med među; za, nakon
    meda linija izmedu dve celine, granica
    međa granica, ograda oko imanja
    međar dakle
    međaš susjed s kojim graniči naše zemljište
    medecina medicina
    Medeja žena argonauta Jazona, pobila je vlastitu djecu za osvetu mužu koji se zaljubio u drugu
    medeni slatki
    medenica zvonce za stoku
    medenica zvonce za stoku
    medenice zvonca koja nose goveda
    medeniti sladiti medom
    međer zbilja, zaista, stvarno
    medet (tur.) u pomoć, milost (tu riječ izgovaraju muslimani kad umiru)
    medet (tur.) uzvik: upomoć, pomagaj!
    medina drugi po važnosti islamski grad iza Meke
    medižina, medežina lijek, ljekarija
    medižine lijekovi.
    medljika 1. kiša koja pada dok sija sunce; 2. usaklo lišće; bolest na biljkama; 3. loša i slaba raki
    medljika sladunjava gljiva na lišću drveća
    mednik granični znak
    mednik granični kamen između seoskih imanja
    medovina vrsta pića od meda.
    medtim međutim
    Medvednica Zagrebačka gora, Sljeme
    Medžera Megara, jedna od triju Erinija (srdi), boginja osvete
    medžlis sabor, veće, skupština (verska muslimanska)
    medžliz najviše islamsko vijeće
    mega mojega
    megarija skupa rakija
    megarija vrsta rakije
    megdan boj, bitka; mesto okršaja
    megdan, mejdan nekada trg, mesto na kome su se izvodili javni dvoboji, egziciri ili tuč
    Megera u grč. mitologiji jedna od triju Erinija (lat. Furije), boginja osvete; prenes. zla, svadljiva ž
    megla magla
    megnenje, očno tren oka
    mehana krčma, gostionica
    mehćema (tur.) sudnica
    mehen mahovina
    mehlem, melem mast za rane, lijek
    Mehmet-Alijeva džamija džamija u starom gradu Kairu
    meit mrtvac
    meit mrtvac, kaže se i za staro iznemoglo čeljade
    mej među
    mej (2. l. sing. imper.) imaj
    mej i meju među
    mejdan v.megdan
    mejdan (tur.) boj; dvoboj
    mejdan, megdan bojno polje; boj
    mejdan, megdan bojno polje; pa i sam boj, dvoboj, borba
    mejdandžija onaj koji se bori na megdanu
    mejtef osnovna islamska škola
    meju među
    mejutoj međutim, uto
    meka najvažniji islamski grad
    Mekam neki turski marš; pesma, melodija
    mekamlijski gurmanski, ugodan
    mekanizacija mehanizacija
    mekike kolači od kiselog testa pečeni na ulju ili loju
    mekinje stočna hrana, otpadak od mlevenja žita za brašno, obično se mešaj
    mekinje ljuska od pšenice za ishranu stoke
    mekota livada
    mekota meka zemlja, oranica
    mekota njiva, poljana, livada
    mekovec mekušac, puhlivec, sibarit
    mekšina mekota
    mekteb verska osnovna škola za muslimansku decu
    mela imala
    melaić turski anđel
    melaić anđeo
    meleć anđeo
    melek (tur.) anđeo
    melekša ljubičica
    melem lek
    melet zakon, vera; narod, društveni stalež
    melez vrsta ribe
    Melita Malta
    melja brašno
    meljati kaljati, prljati
    Meljava mlevenje pšenice u mlinu
    Meljov gojazan i lenj
    Melkizedek starozavjetni vladar Jeruzalema u vrijeme Abrahamovo; simbol blagonaklonog sve
    melona (tal.) dinja
    melšpajz kolac
    melun, melunit(i) se lukavo se umiljavati, maziti se, pretvarati se
    memi, memu mojemu
    memla vlaga, trulež, mokrina
    Memnon sin Zore, vladar crnaca u Egiptu, pretvoren je u zlatan stup koji je u
    Menandar starogrčki komediograf, predstavnik nove atičke komedije
    menažerija zoološki vrt
    menđele (mengele) kovačka sprava za stezanje
    mendula badem.
    Menelao Menelaj, spartanski kralj, brat Agamemnonov; zbog njegove se žene Helene vodio troj
    mene-tekel (aram.) zapravo mene-tekel-ufarisin, izbrojeno ,vagnuto i razdijeljeno, tj. Bog je izbrojio dane tv
    meneviš ljubičast, modroljubičast
    menje stariji oblik za dativ i lokativ imenice ja, meni
    menkati manjkati, nedostajati
    Menta vrsta ćurka krojena na mađarski način
    menten kabanica. Od madžarskog: mente
    mentovati se (mađ.) riješiti se, osloboditi se
    mentuvati osloboditi, odriješiti; lišiti
    mentuvati osloboditi; lišiti
    mentuvati se osloboditi se, lišiti se
    meraja ledina
    meraja ledina, prostor
    meraja ledina, neobrađivan prostor
    merak strast, želja, prohtev, ćef, žudnja
    merak volja
    merak zadovoljstvo
    merak želja, strast za nečim; naklonost, žudnja
    merak naslada, uživanje, žudnja, čežnja, želja
    merak želja, strast, zadovoljstvo
    merakija ljubitelj nečega, čovek koji voli da zadovoljava svoje prohteve i želje, koji zna i ume da
    meraklija ljubitelj, čovek koji voli i zna da uživa
    meraklija čovek koji uživa u lepoti života i doživljaja
    meraklija ljubitelj
    merčati tamnjeti
    mercina strvina
    merdiven merdevine, lestve
    merdžan ogrlica od korala
    merdžan koral
    merdžan-ateš žar, žeravica, ugarak
    merhaba pozdrav
    merhamet duševnost
    meritati (tal.) zasluživati
    merkati, merkavec primjećivati, opservirati, opservator. Od njemačkog: merken
    Merkurio Merkur, rimski bog krasnorječivosti, trgovine, putova, glasnik bogova
    merlič, merlički mrtvac, mrtvački
    merlo (tal.) zupčano krunište, zupci na vrhu zidina
    merov stara mera za žitarice, ima ih raznih: peštanski 94 litra, banatski 125, i dr.
    Merov je imao 62.50 litre
    mertek vidi: glava.
    merteljan mrtvački; smrtni
    mertin kukuruz
    mertinica kukuruzov hljeb
    mertinica kukuruzni hljeb
    mertinica kukuruzni hljeb
    mertuk mjera. Od madžarskog: mérték
    mertuk (mađ.) mjera za žito ili vino
    merzer dalekometni top
    merzer dalekometni top
    Mešaljica varjača za pekmez (velika)
    Mesaroš onaj što vole da jede mesa
    mešćema nadleštvo šerijatskog suda u kome kadija sudi i vrši venčanje
    mešćema sud, sudnica
    mešina mašina
    mesište meso
    mesliđen (tur.) bosiljak
    mesnice mesojeđe
    messer (tal.) gospodin, plemić
    messer Niccolo gospodine Nikola
    meštar učitelj
    mešte umesto, mesto
    mešter vještak, majstor
    meštral (tal.) maestral, sjeverozapadni vjetar
    meštrija majstorov posao, obrt, vještina
    meštrija obrt, majstorstvo
    meštrija posao, zanat
    meštrija vještina; nijednom meštrijom; ni na jedan način
    met`o, met`li, met`uti stavio, stavili, namestiti
    metanisati (grč.) klanjati se, ropski puzati
    metat(i) iz puške pucati, gađati
    metati bacati, rigati
    metati stavljati, bacati (drugo značenje u pjesmi Taj zna ljubiti)
    meteiz rov, šanac, opkop od zemlje
    metemtoga međutim
    metenisati kajati se, činiti pokoru
    meter 1. stara mera za težinu 100kg; 2. sinonim za zdravog i u Sremu obavezno bucmastog
    Meter sto kila
    meteriz utvrda, šanac
    meteriz položaj, zaklon
    meteriz šanac, rov, utvrda
    metilj teška zarazna bolest kod ovaca, krava i čoveka, koju izaziva parazit pljosnati crv i koji
    metla i lopata onaj koji radi sve i svašta, sluga
    metljika metlika, tamaris, vrsta grma
    metniti staviti
    metnut(i) postaviti,položiti sijeno stoci, nekoga unaprijediti u viši čin
    metnuti na kosti obući
    metnuti pod kapu ubiti nekoga
    metnuti pod kapus ubiti koga, zakopati
    metnuti, metiti staviti
    Metodov grad možda Brno, kao glavni grad Moravske gdje je Metod djelovao, a možda i Solun, gdje
    Metoh manastirsko imanje, Prnjavor
    Metoija Gacko
    metoš skup loših ljudi, čeljad nesposobna za bilo kakav posao
    metropoliten metro, podzemna željeznica
    metul, metulj leptir
    metulj leptir
    meu među
    meu među, između
    meur mehur
    meuto međutim
    mezar grob
    mezar grobnica
    mezar groblje
    mezar grob
    mezarije muslimanska groblja
    meze jelo koje se uzima uz rakiju
    meze
    mezel'k (mezeluk) meze, zakuska
    mezetisati jesti meze, zakusku
    mezgra sok u drvetu, trop
    mezil kurir koji na konju prenosi poštu
    mezileki koji se odnosi na mezil
    mežnar crkvenjak koji skuplja milodare za vrijeme mise. Od njemačkog: Messner
    mezopan vrsta starinskog sukna
    mezulana poštanska stanica
    mezulana poštanska stanica
    mezuldžijski poštanski
    mezuldžijski poštanski
    mezzo dormendo napola spavajući
    mica kačket ( bez naglaska na samoglasnike)
    mičigov univerzalna reč za nekakvu stvar, a koja nema adekvatan naziv
    Micika kačket
    Mičina oticanje žlezda ispod pazuha
    Mickiewicz Adam (1798-1855) poljski romantički pjesnik, autor epa Gospodin Tadija
    Mickiewicz, Adam (1798.-1855.) najveći poljski pjesnik romantizma, autor epa "Gospodin Tadija"; utjecao na našu starij
    Mickiewicz, Adam (1798-1855) najveći poljski pjesnik (Gospodin Tadija, Djedovi itd.); utjecao na našu stariju književno
    Mična mičina
    Mida mitski kralj Frigije; pretvarao u zlato sve čega se dotakao
    mido čelik
    mido mjed, bakar
    migat(i) uplašeno mrdati ušima, kao zec, mahati rukama
    migavac Žmigavac, au
    Mignon jedna od najpoznatijih Goetheovih pjesama, u kojoj djevojčica Mignon pjeva o svojoj
    Mihajlo predio u Lapadu ispod brda Petke, sa crkvicom sv. Mihajla i grobljem dubrova
    Mihajlo arkanđel sveti Mihovil, Mihael, arkanđeo, "vojskovođa vojske nebeske" vođa je i pobjednik u bor
    miholjice ciklame
    mijazam (grč.) kužno isparavanje; prije nego što su otkrivene bakterije, držalo se da se zarazne boles
    mijeg veliki, kuljav stomak
    miješnice gajde
    Mikloušić Tomo (1767-1833) kapelan, profesor pjesništva i humanistike, župnik, vicearhiđakon, kajkavski pisac, prig
    mikrafon mikrofon
    mila vjerojatno bi trebalo imila
    milak, gen. milka ljubav
    milanče nekadašnji srbijanski novčić od 50 para sa slikom kralja Milana
    milati (se) pomaljati se, pokazivati se
    Miler masnoća sa nekuvanog mleka
    milet narod
    milet narod, nacija, religija
    miletka žena koja se ulaguje.
    milikerc industrijska sveća
    milit(i) (Tako ja pištim i milim onom džadom
    polako,
    dok se nečujno
    iza mene
    ići
    militar mnoštvo, mnogo
    militarac čovek iz Vojne krajine; militerija; vojska
    militi milovati, ljubiti
    militi voljeti; smiliti se; žaliti
    militi (koga) voljeti, ljubiti
    milja hiljada (italijanski; romski)
    milje dobrota, dragost
    miljen drag
    milmiris miomiris
    milo žao
    miloduh mirisan
    milokura seksualno nezajažljiva žena
    milošća milost
    milošća milost ljubav, ljubaznost, ljubežljivost
    milošča milost, milosrđe
    milošefčan Miloševčan
    milost milost; blagost; slava; izvrsnost; plemenitost; nadahnuće; pobožnost
    Milošta poklon
    milotih "kovanica pjesnikova. Sravni u Čengiću: lakokril, nemilostan, krilonog, beš
    milovati milovati; žaliti
    milovati smilovati se komu
    Milton, John (1608-1674) engleski pjesnik, autor spjeva Izgubljeni raj; Tasso, Torquato (1544-1595); talijanski pj
    miluvati sažaljevati, smiliti se
    mimo ljude (Vele da je bio prazovit Zaim-paša
    po nekoj
    mimo
    osobini
    ljude.)neuporediv, van svake konkurencije u nečemu
    mina uložak hemijske olovke
    minaret vidi: MUNARA
    mincać zlatnik
    mincati Podešavati
    mindeđ isto, svejedno ( mađ. )
    minderluk divan, vrsta sofe
    minderluk meko sedište duž zida, na kome se može ležati
    Mindroš doći nekom na "mindroš", oštro napasti ("doćeš ti meni na mindroš!")
    minduše naušnice
    Minerva rimska božica mudrosti (grč. Atena)
    Miniato brežuljak blizu Firence, na kojemu je crkva San Miniato
    miniti (prez. minim) mijeniti, tj.: 1. misliti, držati; 2. govoriti, spominjati (u Akad. rječn. stoji da se u Hektorov
    minivati (prez. minujem) značiti
    minjavati mimoilaziti
    minjistar ministar
    Minos v. Niso
    minovati zalaziti, prolaziti
    minovati (prez. minujem) prolaziti, prelaziti, nadilaziti
    mintan dugačka muška haljina
    mintan haljina koja se oblači preko košulje
    minuta prošla, minula
    minuti prošli
    minutih prošlih, minulih
    mioko milo
    mir svijet; zid
    mir zid
    mîr miris
    mira mirisava smola nekih arapskih stabala
    mira mjera, veličina; s mirom; umjereno, s mjerom
    mïra miris
    Mira (zapravo Myrrha) kći Cinire (grč. Kinyras), kralja ciparskoga, koja se zaljubila u oca i n
    Mirabeau, Honoré-Gabriel Riquetti (1749-1791)
    značajni govornik i vođa Trećeg staleža u vrijeme franc. revolucije; vodio raskalašen p
    miradžika bogata udavača
    miralaj pukovnik
    miralaj pukovnik turske vojske
    miralaj pukovnik, komandant konjice
    miraždžika devojka sa bogatim mirazom
    miraždžika, muražika udavača sa bogatim mirazom, dobra prilika za ženidbu
    mirbožiti se ljubiti se na Božić uz reč: "mir božji među nama", kojom prilikom ljud
    miri zidine
    miri zidovi, zidine
    miri miriše
    mirija porez
    mirija dacija, porez
    mirijada (grč.) veliko mnoštvo, bezbroj
    mirijada (grč.) vrlo velik broj, bezbroj
    mirilo mjerilo
    mirita zasluga za nešto
    mirita zasluga
    mirita zasluga za nešto, priznanje za rad
    miritat(i) brinuti se, imati nešto u nadležnosti, upravljati nečim; zaraditi, zaslužiti
    miritati brižiti o nečem
    miritati raspolagati, brinuti se o nečemu
    miriti mirisati
    miriti mjeriti
    mirlica (tal.) čipka
    mirluh miris
    mirnuti zamirisati
    miropomazna blagoslovena
    Mirra (zapravo Myrrha) kći Cinire (grč. Kinyras), kralja asirskoga, bila je "s griha" pretvorena u biljku mirtu (mr
    mirski (Nije ovsem Mojsija Zečevića u svusvjetovni
    Crnu Goru bilo ni mirskog ni crkovnog glavara…)
    mirtoljez mitraljez
    miš u duvaru znak nemaštine
    misal misao; nakana, odluka
    Mišca, -e mišica; obje u narodu.
    mišćani sugrađani, mještani
    mišće plac
    mišće plac, prostor za podizanje građevine, kućni temelj
    mišću se mjestim se, premještam se, mičem se, krećem se
    Miserere početak psalma Miserere mei deus (Smiluj mi se gospodine)
    Mišetić, Sabo Bobaljević "Glušac" (1529-1585)
    dubrovački pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak
    misija zadatak
    Misir arapski i turski naziv za Egipat
    Misir turski i arapski naziv za Egipat
    Misir Egipat
    Misir (tur.-ar.) Egipat
    misirbaba ćosav, čovek koji od rođenja nema brade ni brkova
    misirkinja vrsta sablje
    misirlija iz Misira, iz Egipta
    misirski klun vrsta turskog topa
    miska ćurka
    Miškovci Subotište; dva naziva za isto mesto u Sremu, i zato pazite se šala povodom toga, jer m
    mišling, mišlinger gusto sejan kukuruz, posle žita, služi za ishranu stoke u zelenom stanju
    Mišlinger kukuruz za stočnu hranu
    misnulo mu se prohtjelo mu sepoželjeti, imati volju za nešto, poželjeti
    mišobrk čovjek tankih i rijetkih brkova
    mison misaon; zamišljen, zabrinut
    Mišprdifarba neodređene boje
    mistagogija (grč.) uvođenje u vjerske tajne, misterije, čarobnjaštvo
    mitarenje mijenjanje perja
    mititi podmićivati, korumpirati
    mito nagrada, plaća
    mito plaća, nagrada
    mito plaća, nagrada
    mito plaća; valja međutim pripaziti na stih: "Onda mi dan svita, po raju on
    mitra (grč.) biskupska kapa
    miva, mivka voće, voćka
    miždrak koplje; momak
    mizdraka spadalo, klipan
    mizeran bedan, jadan
    mizeran neugledan, nizak, sitan, mali, mršav
    mižgar (U tri ona mižgara śedi po jedna ženska,
    posebna a iza
    pregrada
    jednogubanka
    štali zas jagnjad
    one druge
    ili telad,
    stranekotac;
    stoji onaj
    ovđetesetoradi o pregradama (separe
    mjed novac (pored uobičajenog značenja)
    mjed bakar, razni metali
    mjeden bakarni, metalni
    mjehur-gnijezdo čahura (gusjeničja)
    mjentovati (tal.) spominjati
    mjentovati (tal.) spominjati
    mješt mjesto, umjesto
    mješte mjesto
    mješte umjesto
    mlaćenica ostatak mlijeka iz koga se izvadio maslac
    mlaćenica tećnost od mlijeka iz koga je izvučeno maslo
    mlaćenica mliječni napitak.
    mlaćevina ražana slama za pokrivanje kuća i štala
    mlaćevina ražana slama za krov kuće ili štale
    mlaćevina ražana slama za pokrivanje kuća, štala, itd.
    mlâd mladunčad: jagnjad, jarad…
    mladačna (krava) krava s teletom
    mladačna krava oteljena krava
    mladenac mladić
    mladit(i) se (Neki što su se vrnuli prekrepavali
    teliti se,
    su ostatak
    jagnjiti se,
    vijeka
    rađati
    kašlju
    mlade
    mladiti se pomlađivati se
    mlahav slab
    mlahavost slabost, nemoć
    mlajahan mlađahan, mlad
    mlajahti mlađahni
    mlajši mlađi
    mlaka bara, lokva
    mlat mlad
    mlata tečni ostatak posle pečenja rakije
    mlatit(i) raž odvajati zrnevlje od ražane slame
    mlatiti usti govoriti svašta, trabunjati
    mlatiti usti govoriti svašta, trabunjati
    mlećanin (žuti) mletački zlatnik
    mletvina žito što se ima mljeti
    mlim mislim
    mlinoguza žena naglašeno zaobljene zadnjice
    mlivo ono što se melje, brašno
    mljerni čoek odrastao čovjek
    mljerni čoek odrastao čovjek
    mlješte umjesto
    mljezimac mezimac, miljenik
    mljezimica mezimica; najmlađa kći
    mlogo mnogo
    mlogo mnogo
    mnijeti misliti
    mnin'je mnijenje, mišljenje, sud
    mniti misliti
    mniti misliti, držati
    mniti misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah, mnjaše...; pril. sa
    mniti misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah, mnjaše...; pril. sa
    mniti (prez. mnem) misliti; mniti krivu; smatrati krivim
    mniti se činiti se
    Mnje snjilos' večernoje njebo (rus.) Prisnilo mi se večernje nebo
    mnokrat mnogo puta
    mnokrat mnogo puta, često
    množ mnoštvo
    množ mnoštvo
    množ (gen. množi) mnoštvo, množina
    množastvo mnoštvo
    množati množiti, umnožavati, pojačavati (se)
    množati množiti, umnožavati, povećavati
    mnozi mnogi
    mnozìna, mlozina veća grupa ljudi; većina,mnogo (u odnosu na malìna; manjina, malo)
    moba uzajamna pomoć kod većih kućnih poslova, kaže se: „Upamti, pa vrati mobu “ !
    moba skupno obavljane poljoprivrednih poslova; prenes. gužva, metež
    moba besplatna pomoć porodici bez radne snage, ali i kakva veća akcija na društvenim poslo
    mobilje namještaj
    mobilje namještaj
    mobilko mobilni telefon
    moča kišno nevrijeme, dugotrajna južna kiša
    moča mokrina, dugotrajna južna kiša
    moča parče hleba umočeno mast ili ulje od pečenja
    moče parče hleba umočeno u toplu mast od prženja mesa
    moći pored običnih značenja još i: svladati, nadvladati: "nu sebe sam moć
    moći životom biti sposoban za određeni naporan posao
    močilo rupa u zemlji napunjena vodom. Služi za namakanje (lana).
    Močing mišić prednjeg buta goveda
    mociti nakvasiti
    močiti kvasiti, potapati u vodi
    močka mokraća
    moćno jako, veoma, čvrsto
    moćno snažno, čvrsto, jako, vrlo
    močno jako, silno
    modla 1. limeni kalupi za pečenje kolača; 2. kad se nešto dobro uradi kaže se: „Ispalo k`o iz m
    Modlica kalup za kolače
    modlin kalup za pečenje kolača. Od latinskog: modulus
    modoruš ptičar
    modrača plavo platno za proste čakšire
    modrača plavo platno za proste čakšire
    modus vivendi snošljiv; bukv.: način življenja
    mog moguć, moćan
    mog moguć, moćan
    mogila grob
    mogila (rus.) grob, raka, jama
    moguć moćan
    moguć moćan
    moguć moćan, silan, jak
    moguč moćan
    Mogućan imućan
    mogučan moćan
    mogućstvo moć, sila, snaga
    mohojar mohojarski, vrsta starinskog sukna
    mojasil ekcem, kožna bolest
    mojlba molba
    Mojses Mojsije
    Mojžeš Mojsije
    Mokatamske gore brežuljak iznad Kaira
    moke može
    mokro kumstvo kršteno kumstvo
    mokro kumstvo kršteno kumstvo
    mol gusjenica; glista (koja živi u zemlji)
    molac Molčanin
    molati (tal.) pustiti
    molčno jako
    moljen'je moljenje, molitva
    molju molim
    Moloh kod Feničana i drugih ist. naroda bog sunca, vatre i rata, kojemu su prinosili ljudske žrt
    Moloh kod Feničana, Kartažana i dr. bog sunca, vatre i rata (prinosili su mu ljudske žrtve)
    molovati krečiti ( danas ), iako to nije isto. U Slavoniji i gornjem Sremu ili šokač
    molovati krečiti
    molto mnogo, veoma
    molž muž
    moma djevojka
    momačka polica vrijeme momka za ženidbu
    momačka polica vrijeme za ženidbu
    momica djevojčica
    momiče devojče
    monada u Leibnizovoj filozofiji nedjeljivo biće
    monikord (grč.) glazb. instrument s jednom žicom
    Monogram je moguće čitati kao K. C. P. (Katarina Contessa Pata
    monsignore (tal.) prečasni, preuzvišeni; naslov visokih crkvenih dostojanstvenika
    mor ljubičast
    mor (dolama) crna
    Mor, morast tamnoplav
    morač biljka mažurana
    moraše mogahu
    morda, morebit, mort, mozibit možda
    more može
    more, more jedno, more Božije mnogo, jako mnogo; 1. primer A : „U Bosnu je otišlo za vreme Drug
    morebit možda
    moret možda
    Morfej starogrčki bog sna
    Mori Arapi, Mauri, gusari
    Morija (tal.) kuga, pomor, epidemija
    morija (tal.) kuga, pomor, epidemija
    Moriski Mauri, Arapi
    morje more
    moro Arapin, Crnac (pjesnik misli na narodnu pjesmu "Marina kruna")
    Moro Maurin, Arapin; može značiti i općenito crnac, a onda i čovjek tamnije puti
    morokošnje gvožđe kojim je okovana osovina
    morovran crni, vrani
    morska pržina pijesak na plaži
    mort žbuka u žitkom stanju. Od njemačkog: Mörtel i latinskog: mortarium
    morti možda
    morti možda
    moruza kukuruz
    moruznica proja
    Moskov Rus
    moskovka vrsta puške porijeklom iz Rusije
    mošnja kesa
    mošnja kesa (za novac)
    mošnja kesa, novčarka
    mošnja kesa, novčarka
    mošnja kesa, novčarka
    mošnja (lat.) kesa, vreća, tobolac
    mošnja, mošnjar kesa, džep, onaj koji sabire, skupljač. Od latinskog: marsupium
    mošnjorezec džepar, tat, ovrhovoditelj, pljenitelj, varalica
    mosor (leda) klip, ledenica
    mosor leda klip leda
    mošt sok od grožde za pravljenje vina, mlado vino
    moštanica brvno od obale do vodenice
    mošti kosti nekog sveca
    mosur natega, vrg, hajduk (služi za vaćenje pića iz bureta)
    mosur trska, cev
    mosur (tur.) ledenica, stalaktit
    möt, mont znak, upozorenje očima ili pokretom glave, signal, mig, gest
    motar biljka matar, šćurac
    motka prav štap od tvrdog drveta, dužine do 2 m., debljine ruke, nosili čobani i pudari. Služi d
    motljancija nesređenost, opšti nered, gužva
    moz mozak, moždina
    moz' mozak
    mož' možeš
    mož' možeš
    moždanik klin na kolima koji drži naplatke
    možjani moždani
    mozolit(i) progovoriti, nešto reći
    mozoliti progovarati naglas
    mozul, mazol čir, gnojna oteklina, čovjek gubav, bijedan, gnojan
    mraka sitan novac bez veće vrednosti
    mraka tama, mrak
    Mrakan izmišljeno strašno biće da se plaše deca
    mramor mjesto gdje je neko poginuo
    mramor obilježje mjesta đe je neko poginuo, obilježje smrti, nadgrobni kamen
    mramor kamen
    mramorje mramor
    mramorje stenje
    mramorkome kao mramor
    mramorkome kao mramor
    mravlja mrav
    mravlja noga (Žut je kao limunova kora, Arnauti
    iśeckanga duvan
    režu da
    na sitnije
    mravljunenogu,
    možea miriše ljepše no rakija pe
    mravlje mravi
    mraziti omrazivati, ocrnjivati
    mraziti se mrziti se, ne militi se, ne svidati se
    mrc mrtvac, slabić
    mrča biljka mirta, kadulja
    mrča mirta, ljekovita biljka
    mrčava mračan prostor
    mrčavit(i) crnjeti
    mrcina uginula životinja, strvina
    mrcinara, mrcinište mesto van sela, velika rupa gde su se odlagale uginule domaće živo
    mrcinluk opšta zapuštenost
    mrčipuškić borac kome se ne može poreći da je učestvovao u ratu
    mrčiti loše raditi.
    Mrckeljalo probirač hrane
    mrčo povučen čovjek.
    mrelo kišobran, asocijacija na amrel (engleski)
    mrenje umiranje, smrt
    mrežage pomagalo za ručno, više leđno, prenošenje veće količine sena i slam
    mrežit(i) (oči) slabo viđeti
    mrginj znak razdvajanja dva imanja
    mrginj granični kamen
    mriti umrijeti
    mriti (prez. mrem) umirati
    mrk crn
    mrkijenta strijena uz more
    mrkit(i) se ljutii se, gledati namršteno
    mrknut(i) (E mrče mi svijes, te ja osuh nasmrtnuti
    onu trojicu svašto što mi je na usta dodilo…)
    mrkov konj mrke boje
    mrlédat(i) bolovati dugo a bezopasno
    mrlédati bolešljivo se vući
    mrljanuti pasti od iznemoglosti
    mrljavče mršavo jagnje
    mrmrati mrmljati
    mrnđula ukrasna kuglica, đinđuva u đerdanu
    mrndžati, mrnđati 1.nerazgovetno govoriti; 2.pričati u bradu, za sebe; 3. prigovarati, ali nekako iz potaje
    Mrnjavići vlasteoska obitelj, zatim dinastija u Makedoniji.
    mrs zajednički naziv za sir i kajmak.
    mrš marš
    mrša izmršavjelo bravče
    mrškat(i) odagnati kao psa, uzvikom m(a)rš
    mrsko grozje ribizla
    mrtac mrtvac, pokojnik
    mrtva jesen kasna jesen
    mrtvak mratvac
    Mrtvopuvalo neodlučan, neaktivan
    mrtvostajan nepokretan
    mrzosvetan 1. mrzovoljan; 2. lenj
    mu moju
    muanat prećerano ośetljiv na riječ, lako uvredljiv, prgav, teške naravi
    mubašir povernik, delegat
    mucak pokvareno jaje
    mučan kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan
    mučan kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan
    mučan mučan, izmučen
    mučanje šutnja
    mučan'je šutnja
    Mučarlija ćutljiv
    mučati šutjeti
    mučati šutjeti, prešutjeti
    mučati ćutati.
    mučati (prez. mučim) šutjeti
    mučati (prez. mučim) šutjeti; mučimo; šutimo!
    muče mučeći, šutke
    muče šuteći
    muče šutke
    muče šutke, šuteći
    muče šutke, tiho
    mucenica šaljiv naziv za rakiju
    Mučenica ladnjača
    mučenica rakija
    Mucij Mucije Scevola, starorimski junak koji je htio ubiti etrurskoga kralja P
    mučiti (i bez se) trpjeti, patiti
    mučnjak veliki sanduk niže vodeničnog kamena u koji pada brašno
    muda testisi
    muderis upravnik više verske škole
    mudistička plaža nudistička plaža
    muditi dangubiti; kasniti
    Mudrica Minerva, božica mudrosti
    mudroser osoba koja pokušava biti pametna
    mudroskupčina zbor mudrih, akademija, društvo učenih
    mudroznanci učenjaci
    muf krzneni topli valjak, u koji su se zimi uvlačile obe ruke da se ugreju i
    muf grejac za ruke od krzne u obliku torbice otvoren s obe strane
    mufljuz neotesanko, netaktičan čovek, neodgovoran čovek
    mufljuz siromah, koji nema para, koji je materijalno propao; fig. tvrdica, koji nikad ne
    Mufljuz prevarant
    muftadžija onaj koji hoće sve badava, ko živi na tuđ račun
    muftaluk ono što je besplatno, badava; besplatno dobijanje nečega
    muftaluk (mufte) što je besplatno, što se ne plaća
    mufte badava, besplatno
    muftija muslimanski vjerski dostojanstvenik
    muftija muslimanski verski dostojanstvenik
    muftija islamski učeni prvak
    Muhač Mohač, mjesto u južnoj Mađarskoj pored kojega se 29. kolovoza 15
    muhadžir izbeglica, iseljenik
    muhadžir iseljenik, emigrant, begunac
    muhadžirluk izbeglištvo
    muhur pečat
    muhurli-gadara zbulana v Stambulu turska sablja, oštrobrida, u Carigradu puncirana. Od turskog: mühür, pe
    muimat imanje
    mujezin čovjek koji s džamije poziva na molitvu
    mujezin džamijski službenik koji sa minareta kujiše
    mujezin muslimanski pevac (pojac) koji sa minareta džamije poziva verne na molitvu
    mujezin osoba koja sa munare poziva vjernike na molitvu
    muka muka; brašno
    múka brašno
    mukadem vrsta svilene tkanine; muški pojas od te tkanine
    mukaet namjera, uočavanje
    mukaet obzir, obraćanje pažnje, oprez
    mukaetiti pripaziti.
    muktar knez, starešina gradske četvrti
    muktar starješina mahale
    mukte dobiti nešto bez placanja... muktaroš – gleda da ništa ne plati
    Mukte džabe
    mula, mulac glupan, pravi tupan
    mulatovanje veselje, pijanka
    Mulatovati pijančiti
    mulazim komandir policije
    mulećar gotovan
    mulećina nešto što se besplatno dobije (obično kad se neko prišljamči u kafanu i ništa ne plati)
    mulik, mulikovina omorika
    mulja (tal. molla) ukosnica
    muljača drveno spljošteno bure za piće
    muljača (Doćerane su dvije muljače od povrsta
    pedeset
    bureta
    kila.)
    Mumdžija svećar
    mumle-šamija bela marama
    munafik licemer, čovek koji je prividno primio islam
    munar minaret
    munara visoki toranj džamije, minaret
    munara tanak i visok toranj uz džamiju sa kojega mujezin poziva vjernike na molitvu
    munara (ar.-tur.) minaret, toranj džamije
    munara (tur.) minaret, toranj džamije
    Munčibio Mulciber, bog Vulkan, rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)
    Munđariti domunđavati se
    Munđija kartaroška igra
    mundir svečani kaput, ili svečana bluza od uniforme, odelo po kroju
    mundir kaput, može biti i vojnicki kaput
    munila mirta, bosiljak
    munja (ga) opalila da ga kazni bog
    munkač (mađ.) radnik, rukotvorac; spretan čovjek, "maher"
    Muntati varati
    mur 1. pečat; 2. sleng za milicajac, murija, pandur; izraz: „tur na mur“; gotova stvar
    mur pecat
    mur pečat.
    mûr pečat
    mûr pečat, štambilj
    mûr pečat
    Murat Otmanović turski sultan (bilo je nekoliko sultana s tim imenom)
    Murava Morava, rijeka u Srbiji
    murava vrsta morske trave
    Muravče Moravče (kraj Sesveta)
    murećep mastilo
    murina otrovna morska riba iz porodice jegulja
    murisat(i) pečatirati, udarati štamilj na dokumenat, zvanično potvrđivati
    murisati ovjeriti pečatom
    muro pomast
    muronosica mironosica, žena koja nosi pomast
    murtatin izdajnik
    murtatin izdajica
    murtela (tal.) mirta, mrča
    murva dud
    murva dud (drvo i plod)
    murvovača rakija od murve
    musafir gost
    musafir gost
    musafir gost, putnik-namjernik
    musala trkalište, ravan
    mušanka, mašanka vrsta jabuke. Od njemačkog: Moenchs' Apfel
    musav isprljan u licu
    mušavera sumnjiva radnja, podvala
    mušavera ljeporječivo skrivena prevara, podvala, zamka
    mušebak drvena rešetka na prozorima
    mušebak drvena rešetka na prozoru
    mušebak(mušepci) drvene guste rešetke na prozorima kuća
    mušji prid. prema muha
    muška mrčava crne dlake na prisima muškarca
    muška mustra polni organ nešto većih dimenzija
    Muškara muškarača (žena)
    muškat vrsta vinove loze i grožđa
    muškater mušketir, vojnik naoružan mušketom (starinskom vojničkom puškom na fitilj; B. Klai
    muške gaće driješene bilo seksa
    mušketat(i) strijeljati, izvršiti kaznu strijeljanjem
    mušketati strijeljati
    mušketati strijeljati
    muški kudret erotska moć muškarca
    muški kudret erotska moć muškarca
    muški ponat obilat falus s potencijom
    muškovat(i) jačiti se, pokazivati mušku snagu
    muskoza miris, odn. smrad
    muslafirski gostinski; onaj koji je sa strane, koji
    musšaći brkovi
    mustaći retki brkovi, kada se malo poviju na gore deluju švalerski
    mustaći brkovi
    mustači brkovi
    mustači brkovi
    mustači brci. Od francuskog: moustache
    mustra uzor; pa se kaže se: „Ti si neka velika mustra“; kada se neko neopravdano pravi važa
    mustra uzorak, primjerak
    mustra kalup za krečenje, štrikanje, šivenje...
    muštra vojnička vježba
    Mustrati terati na poslušnost
    muštrati maltretirati, gnjaviti, u vojsci se tako regruti dovode u red
    muštrati davati naredenja bez prestanka
    muštulgdžija glasnik
    muštulugdžija glasnik, donosilac radosnog glasa, prijatnih vesti
    muštuluk čast koja se daje donosiocu lepe vesti
    muštuluk dar za dobar glas
    muštuluk saopšatavenje radosne, dugo očekivane vijesti
    muštuluk radosna vest; nagrada za javljenu vest
    muštuluk (tur.) nagrada donosiocu dobre vijesti; doglasnina
    Musul, musulin fino tkanje od končane materije
    mutap pokrovac za samar.
    mutavdžija zanatlija koji pravi pokrovce, zobnice i sl. od kozje dlake, strunar
    mutavdžija zanatlija koji tka strune (zobnice) i pokrove za konje, strunjar
    muteselim upravnik manje turske oblasti
    muteselim upravnik manje turske oblasti
    mutevelija upravni vakufa (zadužbinskog imanja)
    mutlast, mutak šutljiv, tup, gluhonijem
    Mutljag prevara
    mutljavina sumnjiv nejasan posao ili dogovor
    mutmel belo mekano brašno
    mutmelj fino brašno
    mutvak kuhinja
    mutvak vlažna i tamna prostorija
    mutvak vlažan i taman kutak
    mutvak mračna i vlažna prostorija, ćošak
    mutvak kuhinja (koja se nalazi u sporednoj zgradi, van glavne)
    Muvar krmna biljka
    muvarika širokolistna, korovska biljka
    muž 1. muž; 2. seljak, kmet
    muž čovjek; seljak
    muž seljak
    muž seljak; čovjek
    muž, mužek seljak, sinonim za kmeta, sebra. Ruski: mužik
    muza muzika
    muža muza
    muža muza
    mužata udata
    mužatica udata žena
    mužek seljak
    muzěka harmonika
    muzěkat svirati (osobito na harmoniku)
    Muzga mrlja
    muzgavica polu voda-polu snijeg.
    mužije muževi, muškarci, ljudi
    muzlica posuda u koju se muze mleko od krave
    muzovir (tur.) zlikovac, zlotvor, spletkar; lažac, varalica; klevetnik
    N
    N
    N
    N
    n
    N
    na belo, na iskap odjednom popiti punu čašu pića bez prekida, obično se to radi na svadbama, sve
    na bre (Tamo ću, veli, razapeti svileno čadorje,
    blizu, dabašsvitamo
    videna bre Uskoka.)
    na brote masovno
    na deveto nebo uživati u sreći
    na dvije vode (Uviđeli su brzo oni da su Jakov
    biti lukav,
    i svi Graovljani
    diplomatskinaraditi
    dvijezavode!)
    dva gospodara; inače može biti krov od ku
    na konac na kraju, konačno
    na kraci ukratko
    na kup skupa, zajedno
    na kurzovini, zavezanci omiljeni sremski kolač, kiselo testo namota se na pedalj dugačku kurzovinu i tako ispe
    na mejdanu junačkomu itd.
    na molitvu stati početi se moliti
    Na mukah" (prijevod njemačkog zapisnika):
    na otvorene karte iskreno, svako neka gleda, igrati otvorenih karata, bez prevara
    na pečanje za pečenje
    na popiš ići u toelet
    na prečac kada se nešto desi nenadano; recimo: 1. umre čovek, a nije bio bolestan; 2. izbije velik
    na prešu na brzinu
    na smrt se dati ubiti se
    na spasenje pozdrav u nazdravljanju
    na štesrca popit ili pojesti nešto na gladan stomak, ujutro
    na treću obrada zemlje s pogodbom da se gazdi daju dvije trećine prihoda
    na tri ćoška stanje razdražljivosti, loše raspoloženje, na kraj srca. Nema veze sa izgledom ku
    nabaren alkoholisan
    nabarjačit(i) subjektivno isticati vlastitu važnost u odnosu na druge, kurčiti se
    nabas izvrsno, izuzetno
    nabasati slučajno naići.
    nabasrljat(i) nesmotreno nalećeti na nešto prilikom hoda
    Nabaždaren koji može mnogo da popije
    nabelajisati naići na nesreću, nastradati
    nabiguzica, nabiguz, nabiguza iźelica, poguzija, alavko, lakomac, žderonja
    nablizurak nablizu, bliže
    naboj nabijeni zemljani pod.
    Nabokati se najesti se
    nabrajanje vrsta žalopojke.
    nabrčat(i) nalećeti na nešto oštro
    Nabrčati naletjeti na nešto oštro
    nabrčiti navaliti
    nabrecati podviknuti na nekoga .... nabrekne na mene...
    Nabrekivati vikati „bre“, natresati se na nekoga
    nàbreknut(i) strogo podviknuti, zaprijetiti
    nabrljati dolijati, biti uhvaćen u nedelu; brljati; varati, podvaljivati, prljati; pa se kaže: „Onaj ko br
    nabručen stanje pune muške erekcije
    Nabudžiti se ne biti pripijeno uz telo, naduvati se
    naburen uvređen
    nabusit prek, nevaljao, džandrljiv
    nač čemu, radi čega, zašto; na što
    nacak bojna sjekira
    Načečiti se stati na pogrešno mesto, smetati nekom
    načetiti se upadljivo i radoznalo posmatrati stojeći
    nacicat(i) (Nacicali su se strâ i prije no sunakupiti
    se rodili.)
    se
    Nacifrati previše šminke i nakita
    nacikati ukrasiti (?)
    način način, postupak
    način s načinom; kako treba, kako valja, kako je dobro i pravo
    načokešit(i) se zauzeti smiješnu pozu
    naculiti dobro slušati, prisluškivati .... naculiti uši
    nacupat(i) natući, nešto neprikladno obući ili obuti, nabiti kapu do ušiju
    nacupati nastaći kapu do obrvica
    nacve za držanje sena ispred stoke, ili za donošenje slame u stalu
    naćve veliko drveno korito u kome se mesio hleb, može i kao dečiji čamac
    naćve udubljena posuda iz punog drveta, za mešanje testa
    naćve drvena posuda za mešenje hleba
    nacvrcan 1. pripit; 2. nije „mortus“ pijan; i kaže se: „Kad je malo nacvrcan on je dobar i šaljiv
    Nacvrckati napiti
    nad čelik, željezo
    nad (gen. nadi) nada, ufanje, pouzdanje
    nadajti nadići
    nadajti nadići, nadživjeti, nadvladati
    nadati (Izletio sam iz pljace, pretrčao pro nastaviti
    mosta nabez Bojani
    odmora
    i nadao da tr
    nadebljat(i) praviti se važan, mudrovati o nečemu što je drugima mnogo bolje poznato
    nadežda nada
    nadgornjavat(i) se nadmudrivati se, nadmetati se hvalisanjem
    nadhoditi nadilaziti, nadmašivati
    nadiči se uzdići se
    nadigovati podizati
    nadijati se nadati se
    nadiliti nadijeliti, nadariti, obdariti; nadiljen; nadaren, obdaren
    nadiliti podariti, razdijeliti
    nadiliti razdijeliti
    naditi nadići, natkriliti
    naditi (se) nadjeti (se), nadjenuti (se), nataknuti (se), nadodati (se)
    nadjeja nada
    nadjeti dati nekome ime ili nizati nešto na kanap
    nadladati nadvladati
    nadnut otekao
    nadolagati nadolagati, nadometnuti lažima
    nadomirati nadomjerati, naknađivati, nadoknađivati
    nadorišpan, palatin
    nadošla (medovina) prevrela
    nadpična košća Venerin breg
    nadra njedra
    nadrišpan, zapravo kraljevski namjesnik, ali se upotrebljava u omalovažuju
    nadrkan besan
    nadrljati vidi: nagrebusiti.
    Nadrndati se natreskati se, nadrmusati
    nadrti biti uporon, zapeti da nešto uradi .... nadro ko lud na pitu...
    nadseći nadvisiti, preteći, preteknuti
    Nadson, Semjon Jakovljevič (1862-1887)ruski pjesnik, pesimist
    Nadućkasti se najesti se mleka, nasisati
    naduriti se uvrediti se
    nadvesti se nadviti se, nadnijeti se nad
    nadvor napolje; da dušu dam nadvor; da ispustim dušu, da umrem; dati nadvor; izdati, objaviti
    nadvor napolje; dati nadvor; izdati, objaviti (knjigu)
    nadvor van
    nadvor vani; van
    nadvor, nadvorka napolju
    nadžak 1. nekada ubojito oružje za probijanje oklopa na vojniku; 2. vrsta male sekire-
    nadžak vrsta oružja, sekirica
    nadžak ubojna sjekira, sjekirica na dugom dršku, s oštricom na jednoj a čekić
    nadžak čekić; mala ubojna sekira
    nadžidžan složen
    nadzrnuti pogledati za trenutak
    nafajtati 1. kvašenje veša sitnim kapima vode, da odmekne pre peglanja; 2. kad se neko neo
    Nafajtati nakvasiti rublje da se lakše pegla
    nafaka onaj deo zemnih dobara koji je čoveku pojedincu, po islamskom narodnom verovanju,
    nafarbana Toskana, misli se galerija Strossmayerova
    nafora hleb za pričešće u pravoslavnoj crkvi
    nafora posvećen hljeb koji se u crkvama dijeli vjernicima kao pričest
    nafora u pravoslavnoj crkvi: osvećeni hleb koji predstavlja u pričešću telo Hristovo
    nafrakati 1. nacrtati nešto bez veze; 2. kad se devojka napadno i neukusno našminka; 3. kad m
    nafundat(i) nagovoriti s namjerom da se nagovoreni naljuti, napuniti
    nafundati nagovarati s namjerom da se nagovoreni naljuti
    nafurijat(i) podstaći nekoga na ljutnju, naoštriti
    nafurijat(i) naljutiti, naoštriti
    nafurijati naoštriti
    nagamiti iz radoznalosti navaliti sa svih strana, kao gamad
    nagan, nagat vrsta pištolja
    nagao (dan) davno prošlo podne
    nagariti povećati brzinu, ubrzati, promeniti ritam u nekoj radnji, poslu, tako da drugi to ne mogu
    Nagariti nagaziti na gas (kolima)
    nagazit(i) razboljeti se na mjestu koje treba zaobilaziti
    naget(i) se nakriviti se
    nagiltati s elanom napisati
    nagiltati (Isti je car nagiltao knjigu šarovitu.)
    napisati pismo s posebnim zadovoljstvom, reći sve
    nagledati zavirivati
    naglic (njem.) karanfil
    naglost spremnost
    nagnenje nagon; sklonost, naklonost
    nagobit(i) se starački se pokučiti
    nágole uglavnom
    nágole (To su nagole bili četnici…) uglavnom, pretežmo
    na-golemo držati se gordo, važno
    nagore naviše
    nagracat(i (para) nepošteno zaraditi, steći imetak kriminalnim radom, steći sumnjivim poslovima
    nagraisati nastradati, nadrljati
    nagraisati ne provesti se dobro .... baš sam nagraisala kod doktora...
    nagrđe rugoba, fizička i moralna nakaza
    nagrebusiti postradati.
    nagreznuti narasti.
    Nagumati se stvoriti veliku količinu novca
    naguntan natrontan; onaj koji je navukao na sebe mnogo odela
    nagušljat(i) (Ma vljeruj, kao da si joj nagušljao
    smotatidvastvari
    kušina
    bezu reda,
    bluzu.)
    nabacati zbrda-zdola
    nahajati nalaziti
    nahajati nalaziti, pronalaziti
    nahajati se nalaziti se
    naheren nakrivljen
    nahija orug
    nahoditi nalaziti; nahoditi se, nalaziti se
    nahoditi (se) nalaziti (se)
    nahodivati nalaziti (se)
    naijediti se naljutiti se
    naindivid, naindivin (I to ne pred ogledalomotprilike,
    no onakonasumice
    naindivid.)
    naišćalit(i) se zadovoljiti se preko mjere, nauživati se
    naišćaliti se nadovoljiti se
    naizus(t) napamet
    naj nas
    naj nek, neka
    naj neka
    naj neka
    naj neka; nemoj
    naj nemoj; nek, neka
    naj ležaci nasladuju.
    naj menj najmanje
    Naj, nek
    Najade riječne vile
    najam plaća
    najamlica najamnica, sluškinja, kućna pomoćnica
    najde, najdu v. najti
    najedared odjednom, iznenada
    najedno zajedno
    najednuč odjednom, odjedanput
    najem se najedem se
    najempot najedamput
    najempôt najedamput
    najenput najedamput
    Najeriti se iskriviti se u leđi od bolova
    najkoli osobito, poglavito
    najkvirc vrsta začina
    Najkvirc vrsta začina za kobasice
    najlak polako, tiho
    najliše najviše, osobito
    najliše najviše, osobito
    najma banka nema banki (romski), a znači: nema novaca, prava kriza
    najmalko najmanje
    najmre naime, to jest
    najmre osobito
    najnakraj na kraju, na kraju krajeva
    najništa ono što ima najmanju vrednost
    najorgat(i) navaliti, narasti, nabujati, naplaviti
    najparvo najprije
    najte nemojte
    najti iako, premda
    najti naći
    najti naći; najti se; naći se, zateći se
    najti (3. l. pl. prez. najdeju) naći
    najti (prez. najdem) naći
    najti se desiti se
    naju gen. duala zamjenice mi, često se upotrebljava umjesto naš
    naju nas
    naju nas (dual)
    naju nas (ostatak duala)
    naju nas, naš (dual)
    naju našu; nas (ostatak duala)
    najubav najlepši
    največ(e) najviše, osobito
    najveće najviše, iznad svega
    najvećma najviše
    najvekši najveći
    najža, tavan, od: na hiže, na kući, nad kuć
    nakaćuriti izgrditi
    nakaj našto, čemu
    nakaj zašto
    Nakaljati nagrajisati
    nakalje (Danile bio švapski špijun, te iljadu
    ružne
    drugih
    riječi
    nakalja
    o nekome
    i grdila.)
    kao nakazi i rugobi
    nakaniti se odluciti se na nešto
    nakanjenje namjera
    Nakantati istući nekog
    nakara (tal. nacchera, perz. nakara) glazbeni instrument sastavljen od dvije metalne ploče kojima se udara
    nakarada osoba koja zastrašujuce izgleda
    nakaradan ružan, pogrešan, nesređen; unakaraditi se; upropastiti se, ružno se obu
    nakastigat(i) nagrditi
    nakazati kazniti; nakaziti
    nakazati nakaziti, učiniti bolesnim, nagrditi
    Nakazati naučiti, vaspitati; kazniti
    nakekerušen (Onako nakekerušen sjaša pijan
    s kljuseta…)
    nakel na tlo, na zemlju
    nakinčen ukrašen, urešen
    nakinčiti nakititi
    nakinčiti nakititi, ukrasiti
    nakititi (pismo) napisati opširno pismo
    nakladati nagvaždati, govoriti koješta, lupetati
    nakladati nadodati, nadometnuti, tovariti
    nakladeno kube isturen drveni svod (na kući)
    naklanjati poklanjati
    naklasti se postaviti se
    Naklatiti se halapljivo jesti
    naklecavati duboko se klanjati
    naklicivati zazivati
    nakloniti pokloniti; pokloniti se, nakloniti se
    nâko tàkô samo tako, najbolje, primjerno na zadovoljstvo svih, perfektno, zapaženo, bolje ne mož
    nakolnici nevaljalci
    nakolobučiti 1. naoblačiti, pred letnje nevreme kad oblaci češu grane duda i u friš
    nakomrdit(i) se namrgoditi se, namrštiti se
    nakon napokon
    nakonče običaj u svadbi, kada mlada podiže i okreće malo muško dete, nakonč
    Nakonjče dete koje se daje nevesti u ruke nakon povratka svatova kuć
    nakošen, nakošit prijek, impulsivan čovjek
    nakošito (Namrki se Aneta, trže mu oglavsrdito,
    iz rukeljutito
    i re
    nakov nakovanj
    nâkrič zapovijed s opomenom
    nâkrič oštro naređenje, poruka, opomena
    nakričit(i) narediti, poručiti, opomenuti
    Nakrivača vrsta šubare
    nakriviti (kapu) proći odlično u nekom poslu, biti zadovoljan
    nakrpati slabo govoriti, natucati
    nakučiti nagnuti.
    nakudžat(i) (Zajma Duma pare na kamatu, prikupljati,
    nakudžava naplatiti
    dugove.)
    nakvirit(i) namoliti se, pojaviti se
    nakvo nekakvo
    nakvo kukanje (A kad nas Iguman zakanučesta kapljom
    frazapriu crnogosrkom jeziku koja znači malo, tek toliko, malo bolje, ali tako
    nalagati potvoriti
    nalbanta kovač, potkivač konja
    nalbantin pokrivač konja
    nalča metalna pločica u obliku polumjeseca. Stavlja se na đon cipele.
    nalet proklestvo
    nalet ih bilo (Taka im je vljera, nalet ih bilo…)
    prokleti bili
    Nalice naopako
    nalip nalijep, biljka (tal. nappello) i otrov od nje, pa otrov uopće
    nalip otrov
    nalip otrov, gorčina
    nalip otrovno bilje (belladona); voće mu je crno, glatko i svijetlo, nalik na lijepe djevoja
    nalip, nalijep otrov
    nalipati (prez. nalipam i nalipljem) napadati, naskakivati, nalijetati, natrčavati, nasrtati
    Nalipati se napiti se
    nalizati se napiti se rakije ili vina, a ne nikako „lizalica“ ili kašika sa medom. Evo još nekih „stru
    naljeći naići
    nal'ne ( nalune) nanule, ženske papuče sa drvenim đonom
    Nalofrati se preterano se našminkati
    nalog i naloga množina, teret; navala
    naloga bijeda, zlo, nevolja, stiska
    naloga hrpa, mnoštvo; stiska, tišma; navala; bijeda, zlo, nevolja
    naloga navala, stiska, mnoštvo, masa, vreva
    naložit(i) (Da sve ispriča igumanu Nikodimu
    narediti,
    kako jezapovijediti,
    bilo i da zapamti
    predložiti
    što mu naloži.)
    nalukavati izvirivati
    naluknuti se izviriti
    nâm (Sedep našega nâma, knjaz Nikola je afirmativano
    naredio…) mišljenje o nekome, imati dobar glas, ugled
    nam`a, nama`k u tom trenutku, na tren
    namah odjednom, odmah, smesta
    namćor zlovoljan, nabusit, čangrizalo
    namćor nezahvalnik, onaj koji ne vidi, koji zaboravlja dobro koje mu je učinjeno;
    namenut(i) pomenuti, podśetiti
    namerat(i) istući, izudarati, izmlatiti
    nameštaj nekad je bila omiljena kafanska narudžbina pića za veće društvo, a sadržalo se od kilo
    Nameštenik službenik
    namesto umjesto
    namesto umesto
    namet porez
    namicati 1. domeštati, sitno premeštati; 2. štedeti , „sastavljati kraj s`krajem“ , teško ekonomisa
    namincati Podesiti
    naminiti namijeniti
    naminiti odlučiti
    namirati namijerati
    namirati namjerati (tj. navršivati mjeru), napunjati, namirivati, nadoknađivati
    namirce namjerno
    namirit(i) isplatiti dugove, odužiti se
    namiriti 1. nahraniti i napojiti stoku; 2. isplata u poslu bilo novac ili roba; 3. vratiti dugove
    namiriti namjeriti
    namiriti platiti, dati
    namiriti završiti neki posao .... namirim krnke...
    namiriti svakodnevno kompletno čišćenje štale, uz ishranu stoke
    namirivati ciljati
    namirnik namjernik, slučajni gost
    namisliti naumiti
    namunjiti se naljutiti se
    namuran (od tal. riječi innamorato) zaljubljenik
    namurat(i) navaditi se na nešto, oslačati
    namušćati namirisati.
    nanebesit(i) se nadnijeti se
    nanula drvena obuća, sandala na kojoj je odozdo drvo, a koža samo iznad prstiju; ženske pap
    nanule papuče sa komplet drvenim đonom, kada se u njima sabajle hoda po patosanoj avliji il
    nanule ženske papuče sa drvenim đonom
    nanule drvene papuče, klompe
    naodvan za jedan dan
    naokriške ukoso, unakrst
    naokriške iskosa
    naokrugalac ukrug, uokolo
    naopako upotrebljava se kao znak cudenja
    naopako ! na`pako ! uzvik: ne valja ! , nije dobro ! ; Iju, naopako !; uzvik velikog zaprepašć
    naoposlom obaviti posao kako treba
    naora komadic hleba što ti Pop da na kraju službe
    naore mi istina, kad ti kažem; naore mi moje, naore mi moga; časna reč
    naovdan naobdan, za jedan dan
    napabirčiti nakupiti, kada prođe konbajn onda onaj sitan kukuruz što se nađe n
    napaloka (Bili su napaloku ćemeri, belenzuke,
    sruke,mennadohvat, izuzetna ponuda
    napaloku sruke, istureno na ponudu
    näpamēt izgleda, reklo bi se, navodno, priča se
    Napariti upregnuti u zaprežna kola 2 konja ili vola od različitih vlasnika
    napartiti opteretiti
    Napeje nimfe dolina i izvora
    napenaliti 1. štrčati, postati meta; 2. svađa žena na šoru kad jedna verbalno vređ
    Napičak sitna neugledna osoba
    napičkati vikati na nekoga
    Napičnjak ženske gaćice (male)
    napičoriti se kad se neka debela ženturnjača, zaglavi se ili stane tako da niko ne može pro
    napijati nazdravljati
    napirati napadati, navaljivati
    Napiriti se naljutiti se
    napisati nacrtati
    napitati nahraniti
    napitati nahraniti
    napitati nahraniti
    napizditi izgrditi
    naplačati naplaćivati
    Naplatak drveni deo za zapušavanje cevi ili čega drugog
    naplativati naplaćivati
    napodat(i) nadodati, nastaviti
    napoj mešavina hrane sa toplom vodom za svinje
    Napoj tečna hrana za svinji
    napojnica napitnica, zdravica
    napokleku bez oslonca, neigurno, nestabilno
    napokonji posljednji
    napokonji posljednji; napokonji dan; sudnji dan
    napokonji posljednji
    napole rad na tuđoj njivi, za polovični prihod
    napoleon (napoleondor) francuski zlatnik od 20 franaka sa likom Napoleona I i III
    napolicar zemljoradnik koji obraduje neciju njivu za polovinu prinosa
    napotlam napokon
    naprašit naprasit, silovit, nagao
    naprav pravo
    naprava djelo; odjeća
    naprava ukras
    napraviti nadoknaditi (pored uobičajenog značenja)
    napraviti napraviti; prirediti, udesiti
    napraviti štetu svinjokolj
    napravljati pripremati, opremati, uređivati
    naprcati naćerati; dobro se najesti
    naprćen natovaren
    naprdak može se upotrebiti svagde gde se smanjuje vrednost nekoga ili necega
    napre naprijed
    napre v. napriti
    napreda se preda se
    naprej vhajati pretjecati, ići ispred nekoga
    Napreko bez merenja, otprilike
    napremase s distance
    naprešit brze naravi; prgav
    napridak napredak, napredovanje
    napridovati unapređivati
    naprišan koji je na prešu, brz, nagao
    napriti (prez. napru i naprem) uprijeti, naprijeti, navaliti, prionuti, uznastojati; udariti, napasti (isp. napirati)
    napritkovati napredovati
    naprodaj na prodaju
    naprstak deo krojačkog pribora, liči na tačkasto izreckanu metalnu kapa za prste, služi kao štitn
    naprtljat(i) svašta napričati; pripremiti se za prtljanje, preseljenje
    naprtnjačit(i) krenuti nekuda s tereretom; poći prepotentno bez jasnog cilja
    napruditi donijeti korist, ugodu, ugoditi
    napruditi koristiti
    naprvo nositi iznositi, predočivati, prikazivati
    naprvo zeti razmotriti, pogledati
    napudija oterao
    napudija (napujdija) oterao, odagnao
    napuditi oterati, najuriti
    napuditi oterati, odagnati, odbaciti
    Napujkati nahuškati
    napulitanski napolitanski (iz Napulja)
    napuljit(i) (oči) jako otvoriti oči, izbečiti zbog velike muke
    napundrati obuci previše odece na sebe, huškati kera na nekoga
    napuniti ispuniti, napuniti; nadoknaditi
    napuniti se izvršiti se, ispuniti se
    napuno potpuno, sasvim
    naputica puteljak, staza
    naputivati upućivati
    narad biljka iz koje se vadi mirisna mast
    narastivati rasti
    narav priroda
    narav priroda, ćud (u muškom rodu: po naravu svomu, ali i u ženskom: Kî si Bog i narav od s
    naravski naravno
    Narčis Narcis
    Narčis, Narčiz Narcis, u grčkoj mitologiji lijepi mladić koji se zaljubio u svoju sliku u
    narciza (grč.) narcis, sunovrat
    nareći se proglasiti se
    naredan čestit, dobar, valjan; redovit, običan, prav
    naredba nešto naredno, skladno, red
    narediti odrediti, postaviti
    naredna za valjalište žena voljna za seks
    naredno uredno, pospremljeno
    narekuvati naricati
    nargila vrsta lule (čibuka) kod koje dim pri pušenju prolazi kroz vodu u za to napravljenoj posu
    nargila lula sa sudom ispunjenim vodom kroz koju prolazi duvanski dim
    naricajemi nazvani
    narikla morski puž
    nariktavati štelovati, podešavati
    naripiti nahrupiti, navaliti
    narodjen'je rođenje
    narokovača naricaljka, tužaljka
    naruč korist, probitak; učiniti naruč; pomoći, biti pri ruci
    naruč posuđena stvar za uslugu
    naručati kazati, objaviti, predati
    naručati naručiti, kazati
    naručati naručivati; poručivati
    naručen'je navještenje
    narukovati otići u vojsku
    Narukovati otići na služenje vojnog roka
    nasad jaja pod kvockom
    nasad leglo jaja za živinu, uvek neparan broj - kod kokošaka 19 za male kvoč
    Nasad jaja na kojima leži kvočka da se izlegu pilići
    našal v. najti
    nasankati, natociljati 1. prevariti i umešati u gluposti; 2. zimske dečije igre na šoru i po zaleđ
    nasatičke (Pobljegaoci se izmicali najlak nasati
    ići unazad
    nascati namokriti
    náse (Doselilo se odnekle iz Crne Gore nase
    ranije,
    dvljesta
    prije; drukčije
    i kusur godina.)
    naseirit(i) s uživanjem se nagledati nekog prizora
    našeja našao
    našeja našao
    nasějati posijati, zasijati
    nasekat(i) dosta donijeti
    našetati naići, susresti
    naśetovat(i) posavjetovati
    naśevača torba iz koje se sije žito
    naśevača torba za sijanje žita
    nasiću nasitim
    nasijat savjet, nagovor, opomena
    našikat(i) se napuniti se dimom, napiti se rakije, natočiti do vrha suda
    naški (jezik) crnogorski jezik; zbori naški; zbori da se razumijemo
    nasladan sladak
    nasladiti zasititi
    nasladivati uživati
    nasladnit sladak
    nasladno slatko
    nasladnost slatkoća, slast, naslada
    naslajen'je naslada; veselje, radost; utjeha
    naslajevati naslađivati
    naslediti slijediti
    nasledovati slijediti
    nasleduvati slijediti
    nasliditi slijediti
    naslidovati slijediti
    nasmijanje smijeh
    Naso Publije Ovidije Naso (43. pr. n. e.; 17. n. e.); rimski pjesnik, autor El
    našo naše
    nasočit(i) uputiti na nekoga ili na nešto
    nasočiti uputiti na nešto ili na nekoga
    nasovrljat(i) nabaciti, nagomilati, natovariti nešto bez ikakvoga reda i plana
    našprdat(i) se narugati se nekome, seiriti
    nasradati nastradati
    Nasradin-hodža junak mnogih šaljivih priča kod Turaka
    nasrečuhitavec hazarder
    nastaći postaviti kapu
    nastati početi
    nastavat(i) biti podstanar
    nastaviti staviti na što, uputiti
    nastavljati se postavljati se, suprotstavljati se, izlaziti na megdan
    nastiičava dosadna
    nastor borba; pakost, zloba
    nastorivati navaljivati, pritiskati; progoniti
    nastran u stranu
    nastuditi se nazepsti
    nastup padavica
    nastup padavica, epilepsija
    nastupati navaljivati
    nastupiti pogaziti, satrti
    nasuljat(i) naćerati, nagurati, nabiti
    nasumice bez reda i plana
    Našušuren nadignut, nabudžen
    nasuvo bareno testo sa prilogom ( mak, orasi, sir, krompir sa zaprškom
    Nasuvo testo s krompirom
    našva vez
    našvavati našivati
    našven našiven
    nasvojit(i) zajačati
    Natakariti se nemetljivo se umešati u razgovor dve osobe
    natalacat(i) se namazati se
    natalacati se namazati se
    nataroš glavni opštinski činovnik, licencirani overivač potpisa. Poslednji pravi nataroš bio je leg
    Nataroš beležnik
    nate mate (ga bilo) vrsta kletve.
    nategača stakleni balon ili tikva, na jednom kraju izdužena cev a sa druge samo rupa, sa kojom
    nategača naprava za izvlačenje rakije ili vina iz bureta, od različitih materijala
    natenahni polako, bez žurbe
    natenane polako
    natentati nagovarati, huškati
    natentati nagovoriti
    natestar putar
    nathitati nadilaziti, natkriljivati, nadmašivati, nadvisivati
    nathoditi nadilaziti, nadmašivati, natkriljivati, nadvisivati
    Natikač drvena cevčica koja se natiče na polupotrošenu olovku
    natikače kućne patike, može naštrikane od domaće vune ili izrađene od platna, kada se odozdo
    natikače vunene cipele
    natkasna natkasla - nocni ormaric –onaj do kreveta
    natkasna deo nameštaja, noćni stočić
    natkloniti se nagnuti se
    natlići natovariti, navući
    Natolija Anadolija, azijski dio Turske
    Natolija Anadolija, nekadašnji naziv za Malu Aziju
    natožuljat(i) nemarno nazuti cipele
    natpisa natpis, naslov (ž. rod)
    natra pređa, kudjelja
    natra pripremljeno predivo za tkanje.
    natra (Pričaše pokojni Trivko Zupljak da latinski
    lukavstvo,
    popovi
    prepredenost,
    iz Dubrovnika
    sitna
    neprevara,
    bi š njihovi-jem
    marifetluk
    pitomijem natrama i nasmijanijem maš
    natrag nazad
    natrapati neočekivano
    natraške unazad, ići unazad, ići na rukama
    natraške naopačke
    Natraške naopako
    natražak potomstvo, pristalica, duhovni naslednik
    natrčiti staviti
    Natrentati se previše odeće
    Natrkočiti se staviti nešto da bode oči; naturiti se
    Natruditi dobiti žulj
    natruhliti oploditi, učiniti trudnom
    natruna laž ili spletka koja se tajno plete oko nečijeg časnog imena
    natruniti napuniti
    natruniti pasti i izudarati se ... natrun’la sam nogu...
    natsloniti se nasloniti se
    natura priroda
    natura (lat.) priroda; narav, ćud
    natura (To je samo njegova odbrana od nature.)
    vradžbina, gatka, zlo koje se tajno plete oko nečijeg časnog imena zlim pogledima i za
    naturalski prirodni
    natus (lat.) rođen
    natutkati nagoniti, napujdati (psa)
    naučen'je znanost; nauk; učenost
    naučitelj učitelj
    nauditi uciniti u prkos nekome
    naujen'je povreda, šteta (od nauditi)
    nauk sjetovanje.
    naukijer nautičar, navigator
    Nausikaja kći feničkog kralja Alkinoja u Homerovoj Odiseji, našla je Odiseja na morskoj obali i za
    nauznačke na leđa, ići u nazad
    nauznak poleđuške, unatrag
    nav brod
    nav (gen. navi, lat. navis) lađa, brod
    navadan običan
    navaja navađa, navodi
    navaka nafaka, sreća, korist, udoban život
    naval (lat.) brodarina, pomorska vozarina
    navalija vrsta sablje
    navalivati navaljivati
    navarći (prez. navargu i navargnem, 3. pl.navrći,
    navargu)
    nametati, natrpati
    navardat(i) nabacati
    navardiš nabacane stvari, nered
    navarsit navrsit, nemio, ljut, žestok
    navći specijalni drveni sanduk s poklopcom u kome se mijesi hljeb
    navći drvena četvrtasta posuda za pripremanje tijesta.
    navćoguz (Pričao neko ovako ili onako navćosoba s velikom zadnjicom, u obliku naćvi
    navek uvijek
    navek uvijek, stalno
    Naveka uvek
    navernuti dometnuti, dodati
    navezati na paśi rep izgrditi, izbručiti
    navida zavist
    navidiše naiđoše [?]
    naviditi pronaći, otkriti
    navidnost zavist
    navidovati zavidjeti
    Navijork Njujork
    navik(a) zauvijek
    navika zauvijek
    Navilja sprava na vilama da se ne raznosi seno
    naviljak skupljeno seno koliko može na vilama da se ponese
    naviljak mali plast sijena
    naviljak sijeno sađedeno u manju kupu.
    naviljci snopovi
    navis(t) zavist
    navišćetit(i) se jako se naljutiti
    navišćetiti se jako se naljutiti
    navistiti navijestiti, razglasiti, proglasiti
    navistiti navijestiti, razglasiti, proglasiti
    navkup zajedno; uzajamno
    navkupe zajedno
    navlaček vrsta obuće, kao nazuvak
    navlačiti oblačiti
    navlašnji navlastit, osobit, najveći
    navlast hotimice, namjerno
    navodadžija isto šti i provodadžija
    navodu svadbeni običaj da se nevesta ujutru, posle svadbe, vodi "na vodu"
    navora pričes, hljeb
    navora komadić posvećenog hleba posle liturgije
    navorcat(i) nabrziti, požuriti
    navraskati namrštiti
    navučiti se naučiti (se)
    navuk nauk
    navuk nauk
    nazaj natrag
    nazaj nazad
    Nazaranin Nazarećanin
    nazavati nazivati
    nazavati nazivati, zvati
    nazdirat(i) jedva gledati
    nažditi jurnuti u bježanje, pobjeći s glavom bez obzira
    nazdrelice hitro odstupiti
    naždrokat(i) se napiti se
    nažegnati natočiti
    nažgati zapaliti
    nazi nagi, goli (mn. od nag)
    nazima nazeb
    nažimati stiskati
    nazime najbolje starije prase, izabere se, uštroji i onda rani do zime za brava
    Nazime jednogodišnja svinja
    nazime svinja od godinu dana
    naživo uživo
    nazli gizdav, koketan, izvještačen
    nazlob zlo, zloba, mržnja
    nazlob zloba; mržnja
    nazloban zloban
    nazlobnik zlobnik, mrzitelj
    nazlobnost zloba
    nazlobuvati mrziti
    nažmikat(i) (Snjegove vode sproljeća nažmikale
    dobro natopiti
    zemlju.)
    nažmikuvanje namigivanje
    nazoči okam u oko
    nazoči biti biti nazočan
    nazočje prisustvo
    nazopet iznova, ponovo
    nazopet opet, ponovno
    nazorice poizdalje, iz daljine
    nazuti način brzog obuvanja papuča ili šolja
    nazvestiti navijestiti
    nazvestiti navijestiti, obznaniti, objaviti
    nazvestiti, nazveščati navijestiti, naviještati
    nazvistiti navijestiti
    ne nema; nije
    ne nije
    ne nije; ne moči; nije moguće, ne može se
    ne ovde znači: nas
    ne bijeliti zuba ništa ne pričati, čutati
    ne bilo primijenjeno daleko bilo, ne ponovilo se
    ne bud ljubit veće srčna nemoj se više srdito protiviti ljubavi
    ne da izdušit(i) ne da odmoriti
    ne da mu se u čele ne može da zametne uljanik pčela
    Ne jeden Škrinjarič judicijum koruptni"
    ne kvašeno obraza nije bilo suza
    ne ščem neću
    ne sušiti obraza neprestano plakati, biti tužan i uplakan
    Ne turaj me neću te turati! –Ne diraj me, neću ni ja tebe
    ne ulezi đavole, vraže najava nemile scene, obrta u priči
    ne uvatih ne zapamtih, ne shvatih o čemu se radi
    ne vim ne znam
    ne zna se ni groba ni mramora nema dokaza đe je i kada umro niti đe je sahranjen
    ne, nej nije
    neaufirovan nepoznat, nepozvan
    nebavac jadnik, siromah, nesretnik
    nebavac jadnik, siromah, nesretnik
    nebesilo veoma visok čovjek ali tanke pameti, neko što stalno gleda u nebo
    nebište nebeski svod; horizont
    nebitje nenazočnost; nepostojanje
    nebog jadan
    nebog jadan, bijedan
    nebog jadan, nesretan, tužan
    nebog jadan, ubog
    nebog ubog, jadan
    nebogat siromašan
    nebor jadnik, bijednik
    nebore jadan, nesretan
    nebore jadniče (vok. od nebog)
    nebosklon obzor, horizont
    nebožac jadnik, kukavac, bijednik
    neć' nećeš
    nečesan nesretan
    nečis prljavština, izmet
    neću reći prećutaću iz skromnosti
    nedanimice bez daha, ne dišući
    nede nigdje
    neđelja sedmi dan u sedmici.
    nedobitan nepobjediv
    nedod nepoznato mjesto
    nedoder ne može se potrošiti, ostarati, izdrijeti
    nedohod besputan, kojim se ne može hoditi
    nedokucan blesav, lud; nedoprcan; isto, ali spada u lajavu kvalifikaciju pa se ne izgovara pred dec
    nedoodi tamo đe niko voljno ne ide
    nedosed osoba koju ne "drži mesto"
    nedostajan nedohvatan, nedohvatljiv
    nedostojan nezaslužen, nezavrijeđen
    nedvojnost sigurnost
    neg ali, nego, no, već
    neg izvan, osim, tek; već
    neg nego, ali; samo
    neg osim
    neg(o) samo
    nega nema
    néga nema
    negativan uticaj na upravljanje zemljom
    negda nekad
    negdo netko
    negdo, netko
    Negleduš naslepo, ne gledajući i ne razmišljajući
    negli kamoli
    negliže nebrižljivo obučen, neodeven; nag, go
    nego netko
    negve (mađ.) okovi, lanci
    negve (mađ.) okovi, lanci
    negve (mađ.) okovi, lanci
    nehar nemilosrdnost; nezahvalnost
    nehar nezahvalnost
    nehar nezahvalnost; nemilosrdnost
    neharan nezahvalan
    neharan nezahvalan
    neharan nezahvalan
    neharan nezahvalan
    neharnik nezahvalnik
    neharnost nezahvalnost, nemar, nehaj
    neharstvo nezahvalnost
    neimar graditelj, građevinski inženjer, arhitekt
    neimar radnik
    neistolnačno neprotumačivo
    neizdrišan neodveziv
    neizrečen neizreciv, neiskazan
    nejač ostarjela čeljad, đeca
    nejakušica slabić, tankolozović, pripadnik neugledne porodice
    neje nije
    neje ne jede
    nejin njezin, njen
    nejna njezina, njena
    nek nego
    neka neva, nevjesta
    neka me nemoj me..., pusti me, ostavi me, prođi me se!
    nekaj neka
    nekaj nešto
    nekcija injekcija
    nekcija injekcija
    neknja prekjuče
    neknja prekjuče
    nekod nekamo, nekuda
    nelagodan slab, bolestan
    nelud razborit
    nema zbora (Alipaša Stočević bi, zbora nema,
    sigurno,
    nabio
    bezna
    alternative
    kolac vojvodu Jakova…)
    nemak nem čovek
    ne-marim nije mi stalo do toga
    Nemarišan nezainteresovan, neuredan
    nemaš možda ? imaš li ?
    nemati avaza nemati dobre riječi za drugoga
    nemeš nevešt
    Nemeš imućan čovek koji ne radi
    nemeš plemić, vlastelin
    nemešag plemstvo, nemeški; plemićki, gospodski, biti važan
    Nemeška Njemačka
    nemilan nemio
    nemilice trošiti, arčiti ili raditi nešto bez mere i potrebe
    nemiloma nemilice, nemilo; nemilosrdno
    nemilosca nemilost
    nemilošča nemilost
    nemio nemilosrdan, okrutan
    nemira neizmjernost
    nemnin neminovan
    nemoć bolest
    nemoć bolest
    nemoć bolest
    nemorgljiv koji ne mrmlja
    nemotija oskudica
    nemotinja nemaština
    nempavica pojam za proždrljivicu
    nemrčipuška kukavica, slab borac
    nemre ne može; nemrem; ne mogu; nemreše; ne mogahu
    nemrem ne mogu
    nemški njemački
    nemškutar, švapčar, čovjek koji se prodao Nijemcima. Kulturträger u ironi
    nenadejano, iznenadno, nenadano
    nenadna iznenada
    nenadnja iznenada, bez najave
    nenasit pelikan
    nenaviditi mrziti
    nenaviditi nenavidjeti, mrziti
    nenaviditi nenavidjeti, mrziti, prezirati
    nenaviditi zaviditi
    nenavidljiv zavidan
    nenavidno zavidno
    nenavidnost zavist
    nenavidost mržnja, zavist
    nenavidost zavist, ljubomora; mržnja
    nenavis mržnja, prezir
    nenavis mržnja, zavist
    nenavist zavist
    neohaštren neokljaštren, neobrezan
    neovejan 1. prva budala u selu a možda i u okolini, prvak u glupostima; izraz:
    nepelo zemlja u kojoj se ne peva; u kojoj je propast; odakle nema povratka
    Neper Dnjepar
    nepočinstva (A konzul iz Dubrovnika vaćkao
    nedjela,
    je ta zločini
    turska nepo
    nepodhiban iskren
    nepodobno neprilično
    nepokoj nemir
    nepokojan nemio, težak
    nepokojan nemiran
    nepomljiv nemaran, nebrižan
    nepomnja nemar, nebriga
    nepomnjiv nemaran, nebrižan
    nepomstvo nemir, nebriga, nepažnja
    neponjatan (rus.) nepojmljiv, neshvatljiv
    neponstvo nepažnja
    neposkok poskok, vrsta zmije
    neposluk neposlušnost
    nepovolnost neprijatnost, neugodnost
    neprav nepravedan
    nepravden nepravedan
    nepredan (čas) u koji nisam predao, tj. bojao se
    neprekodrt nevaljao
    neprijazan neprijateljski
    neprijazan neprijaznost
    nepriklon nemilostiv
    nepriličan nesličan; zao, opak
    nepristajan, nepristavan neprekidan
    nepristav neprestano
    neprošast neprolazan
    neproštivan nečitljiv, kojega je nemoguće proštiti, pročitati
    Neptun, Neptuno starorimski bog mora (grč. Posejdon)
    neput (tal.) nećak
    neput, neputa (tal.) nećak, nećakinja
    ner nego
    ner i nere nego; osim, ako ne; pri ner; prije nego
    ner, nere nego
    nerast muška svinja, služi za oplođivanje
    neratan neraspoložen, zlovoljan
    nerazbrat nepromišljen
    nerazlog nerazumnost, nerazboritost, nepravda
    neredno bez reda, mimo reda; nemilo (pored uobičajenog značenja)
    neredno bez reda, neugodno, okrutno
    nereide kći morskog božanstva Nereja, vladara Egejskog mora; imao je 50 kć
    Nereide starogrčke niže boginje, morske nimfe, kćeri morskoga boga Nereja i Doride, pratilice
    Nerej starogrčki morski bog, otac velikog broja kćeri; nimfa Nereida
    neron rimski car u vijeku nove ere
    nesam, nesi, nie nisam, nisi, nije
    nesan nesanica
    nesaznan'je nezahvalnost
    nešče netko
    nescjena mala vrijednost
    nescjena nečast, sramota
    nesem, nesi, neso nisam, nisi, nisu
    nesihu v. nesti
    nesin izrod
    nesklad nesloga, razdor, nesuglasica
    neskladan nesložan, razdoran
    neslast gorčina
    nesmeran neizmjeran
    nesmeran, nesmiran neizmjeran, velik
    nesmerno neizmjerno, silno, jako
    nesmira nepravda, nasilje
    nesmiran neizmjeran, golem
    nesoj slabog pedigrea, loš, nemoralan momak
    nespraćen (Ma sve je u toj kući išlo redom
    osoba
    i na nedoličnog ponašanja, nesposobna za rad i red
    nestalen himben, nepostojan, varljiv; nevjeran; nestalnost; himba, nepostojanost, varljivost
    nestalen promjenljiv, nevjeran
    nestalnost promjenljivost, nevjera
    nestalnost varljivost, nepostojanost, nevjernost
    nestanovit nestalan
    nestanovit nestalan, nepostojan
    nestati bijelog svijeta (I uze onome čovjeku gusle iz šaka. Nestade mi bijeloga svijeta! Ma ko to sad smije da prekida guslara ka
    nestavno nestalno
    nestavnost nestalnost
    nesti donositi, donašati
    Nesujetak unverletzt (nepovrijeđen).
    nesvet neljudi, đavoli, loši ljudi; Evo primera: „ Ajd` izvolte u kuću prijatelji, pa valjda nismo mi
    nete neće
    Netegača naprava za izvlačenje tečnosti i pretakanje
    netomilo odbojno, nesimpatično
    netopir šišmiš
    netora nezgoda, neprilika
    neumić nevješt, neupućen, neiskusan
    neumolan neumoljiv
    neumoljen neumoljiv
    neumrli besmrtni
    neuzmožno nemoguće
    neuzvišit niskog rasta
    neva nevjesta, mlada žena
    nevera nevjera
    neverija izdajnik, preljubnik; naša neverija; domaći izdajnik
    nevernik zbantuvani pobunjeni veleizdajnik
    Neveža neznalica
    neviđelica mrak
    nevidinčič duša nekrštenog nezakonitog djeteta, ubijenog u porodu ili još u utrobi maj
    nevidovan nevidljiv, nestvaran
    nevišće nevješto
    nevistac zaručnik
    nevodno vino čisto, nerazvodnjeno vino
    nevoljen mučen nevoljama
    nezabulan (Vojin napisao svojeručno i u nezabulanu
    nezalijepljenkovertu ostavio.)
    nezahodni trajan, stalan, čest ("nezahodni gost reče se u šali za onoga koji često dolazi..."; Akad.
    nezdrav (gen. nezdravi) bolest
    nezdrelice (Pa sam nezdrelice proputio u Javorak da siječem krstatu goru o tan-koj džornadi); i
    Nezglavan nerazuman
    nezgodacija nezgodna situacija
    nezgovoran neizreciv
    nezgovoren neizmjeran
    nežić jedna bolest
    nezmožnost nemoć
    neznan nepoznat
    neznaven nepoznat; osoba s malo znanja
    nezvist nevjeran
    ni nije, nema
    ni ovde znači: meni, mi
    nî nema
    ni blizu 1. ispod nekakve norme; 2. lošiji od nekog kad se poredi; na primer: “Kak`i mu je babo
    ni crni ni bijeli ćuti
    ni crno ti oko u glavi (Pravo reći nije imaobez
    ni razloga
    bilo kakvih
    da jojprimjedbi
    kaže ni crno ti oko u gla-vu.)
    ni more do koljena onome koji živi bezbrižno, sve mu je lako
    ni oko prsta konca ništa
    ni pečen ni varen nedefinisan, i onako i ovako, ni vino ni voda
    ni pet ni šest ne čekati, odmah reagovati
    ni se ni bre (A mogla je čašćavati koga oćne reći ništa, ne kritikovati, davati podršku ćutanjem, odbiti svaki prigovor
    Ni slatka ni grka voćka ne zrijeva za jednusvenoima svoj prirodni razvojni put bez obzira na njegova svojstva
    ni u meko od uva krajnja ravnodušnost prema nečemu, gluv za vapaje drugih
    ni za mrtvu glavu ne pristati ni na koju cijenu
    nič nešto
    nič nešto, išta
    nič ništa
    nič trava koja je tek iznikla
    nic, nica, nice ničice
    ničemur nečemu
    ničemuran ništavan; nevaljao; tašt
    ničemuren isprazan; tašt
    ničemurnjak, ničemuren frivolus, nizašto upotrebljiv
    ničesar ničega
    nici, nicih, nicim v. niki
    nidan nijedan
    niđe dozvat(i) nekoga ko brzo napreduje u karijeri
    niga njega; ljubav, milovanje, maženje
    nigda negda, jednom; nikad
    nigda nekad
    nigda nekad, katkad, jednom
    nigda(r) nikada; nekada
    nigdar nikad
    nigdar nikada
    nigdar i nigdare nikada
    nigder negdje
    nigder nigdje
    nigder nigdje
    nigdi negdje
    nigdir nigdje
    nigdir i nigdire nigdje
    nigdo nitko
    nigdo, nigdor nitko
    nigdo, nitko
    nigdor nitko
    Nije ničija do zore gorjela. svemu dođe kraj
    nijeden nijedan
    nijemski njemački
    nijesam riječ za odrijecanje (potiskuje je riječ nisam).
    nika neka, nekoja
    Nika starogrčka božica pobjede
    nikad(a) nekad(a)
    nikada, nikadar nekada
    nikadar nekada, koji put
    nikadar nikada
    nikaj ništa
    nikaj, ništar ništa
    nikakor nikako
    nikakore nikako
    nikejski koncil u maloazijskom gradu Nikeji održana su dva važna crkvena koncila (325. i 787. godine
    niki neki, netko
    niki neki
    niki neko, neki
    niko i nikor nitko
    nikogović čovjek bez pedigrea i ličnih vrlina
    nikoko nekako, nekoliko
    niks ne (nemački), nikako
    Nikt nie wiedzial... (polj.) Nitko nije znao, zašto su bili zamišljeni. "Ja znam (reče pjesnik), anđ
    niktore nitko
    niku neku
    nikud majci nikud đeverima ni tamo ni ovamo, bezizlazna situacija
    nikudar nikuda
    Nilo Nil, velika egipatska rijeka
    nim nijem
    nima nema
    nimahu na pamet ne imahu na pameti
    nimbus (lat.) ugled, slava; nedostižan, nepristupačan položa
    nimet hrana, hljeb
    nimfa grč. boginja nižeg reda; nimfe su predstavljale različite prirodne sile
    nimfa niža boginja u grčkoj mitologiji; lijepa djevojka
    nimfa u starogrčkoj mitologiji jedna od boginja drugoga reda (bilo je gorskih, rije
    nimfa u starogrčkoj mitologiji - boginja drugog reda; nimfe su predstavljale razli
    nimfolept (grč.) od nimfa zaluđen, zanesen
    nimije nije mi
    nimiti nemati
    nimost njemost
    nindri nigdje
    ninfa (grč.) nimfa, vrsta starogrčke niže božice; ljepotica, vila
    ninja sada
    Nireo Nirej, jedan od najljepših grčkih ratnika pod Trojom, kojemu je, međ
    niš ništa
    niš ništa
    Niš, Nis mitski kralj u Megari u Grčkoj, imao je kćer Scilu odn. Skilu (u našem tekstu Šila po tal
    nišan znak, beleg
    nišati njihati, ljuljati
    nišati njihati, ljuljati
    nišćati glasati se kao sova
    nišće ništa
    nišće ništa; za nišće; nipošto
    nišče nitko
    niščekoji, ništarija, nitko i ništa
    niščevnik, ništarija, nikogović
    niskoguz čovjek spuštene zadnjice, kratkih nogu
    niskostvo malodušnost
    Niso kralj Megare na Siciliji, čija je sudbina ovisila o purpurnu pramenu n
    ništak propalitet, nula od čovek
    ništar ništa
    ništar i ništare ništa
    ništo nešto
    ništo, ništor i ništore nešto
    ništor ništa
    ništor(e) ništa; ništor(e) ne manje; uza sve to, pa ipak
    ništor, ništore ništa
    nit niti
    nit vu ničem ni krivična,
    nitac nît
    niti njegovati, podržavati
    niti dio stativa za mijenjanje položaja osnove pri tkanju.
    niti crni ni bijeli zbunjen, u šoku, ubeućen
    nititi nijetiti, podjarivati
    nititi pjesmu sastavljati, spjevavati pjesmu
    nitko netko
    nitkor i nitkore nitko
    nitkor, nitkore nitko
    nitkore nitko
    nitkore nitko
    niza niska
    nizam vojnik; 1. regularna vojska u Turskoj od 1826 . g.; 2. red, poredak; nizamski; vojni
    nizam redovna vojska na evropski način odevana i obučena
    nizam nekadašnja redovna turska vojska
    nizdola prema dolje
    nizdola prema dolje
    nizina, nižina ništavilo
    nižna nježna, njegovana
    Nizo kentaur Nes, v. Dianira
    nizok nizak
    nizok nizak
    nizoko nisko
    Nj
    NJ
    NJ
    njadra njedra
    njafta nafta
    Njakanje magareća rika
    njakati zezati, vređati; iznjakati; prevariti, bećarski obljubiti; njakalica; šala, laka ženska, njakad
    njanja previše mirno dete; njanjati; spavati, lenčariti
    Njanja pasivan čovek
    Njariti se dernjati se
    nje njih, njega, njezin
    nje njih; njezin
    nje njoj; vu nje; u njoj
    njě njih
    nje, njeje njezin
    nje, njeje njezin
    njedra prsi.
    njega (gen. os. zamj. on u službi posv. zamj.)
    njegov
    njej njoj
    njeje nje; njezin, -a, -o
    Njeje njezino
    njejega njezina (gen. pl.)
    njeki neki
    njeknja nakad, odavno
    njeknja negda, odavno; onomad
    Njemen rijeka u današnjoj Bjelorusiji i Litvi; utječe u Baltičko more
    njemški njemački
    njemu se ne prepravlja on je nepogrješiv, ima potonju riječ, diktator
    njet ne (na ruskom), nemože, dedovi povratnici sa istočnih ratišta i bonjševi
    nježno nežno
    njičevo ne mari ništa, ne škodi ništa, ne znači ništa; ničevo
    njih njihov
    njih njihov
    njih složih u kitu (pjesme) skupih u zbirku
    njijati njihati, ljuljati
    njijova njihova
    njiju njih
    njiju njihov (dualski oblik)
    njin njihov
    Njirit(i) (Šćaše za ovcama povazdan da njiri
    zavirivati
    u ogledalo.)
    se, ogledati se
    njo nju, ju, je
    njojni njen, njezin, njeni
    njojni njeni
    njokalica nos
    Njokalica nos
    njonja 1. nos; 2. visok, krupan i snažan čovek
    njonja nos
    njonjav osoba sva ’smucena’, govori sporo i kroz nos,
    njonjo osoba sva ’smucena’, govori sporo i kroz nos,
    njorda, njokalica nos, ili u pretnji: „ Pazi da ne dobiješ po njokalici !“
    njoriti se 1. ljutiti se, isto kao i duriti, to je kad usta izgledaju kao njuška praseta; 2. spavati,
    Njuferka nevina devojka
    njuma nje, nju;
    njuma nju
    njunferica telesna identifikacija devica
    njunja budalasta osoba.
    njupa, njupaža hrana, jelo; njupati-jesti slatko
    njurit(i) (Šćaše za ovcama po vazdan da njuri
    upornou ogledalo,
    gledati a ništa joj ne bi milije no da vata bubamare.)
    njušiti nosom provjeravati miris.
    njuškati špijunirati.
    njustovina (mađ.) kunovina, kunino krzno
    njutra malopričljiva osoba
    njuvat(i) (Sedep toga što su se uvatili za noseve
    pričati kroz
    pa njuvaju.)
    nos, gunđati
    no so i oči (A svaka posebice nijesu se mogle
    ne podnositi
    sa strinom
    se Zlatanom više no so i o
    nobles umišljena prefinjenost, danas ima izraz: kao „biti u trendu“
    noblesse (franc.) plemstvo
    noćašnji onaj ko je cele noći bančio, pa sad nije nizašta; ili: noćobdija, noćna `tica- kafansko-bo
    nočevati noćiti
    noči pervom vusnenje u prvom noćnom snu
    Noctis sub silentio U noćnoj tišini
    nocuj večeras
    noćuvanje noćenje
    noćuvanje prenoćište
    nôg nogu (gen. pl.)
    nog(o) nego
    nohat (gen. nohta) nokat
    nokilja zanoktice.
    nokla 1. šljiva; oteklina plavo; crvene boje ispod oka, dobijena od udarca i
    nokla mamac za ribe od kukuruznog brašna
    nokšir, lokšir noćna posuda, za vršenje male nužde, nekad su koristili svi ukućani preko zime, kad b
    non omnis moriar (lat.) neću sav umrijeti; tj. ostavljam iza sebe djela po kojima će me pamtiti (Horacije)
    non so dove ne znam gdje
    non son nema
    nòra udubljenje u kamenu
    nòra udubljenje u kamenu, škrip, rupa
    norc budala, luda, glupan
    norc luda
    norija ludost
    norija ludost, budalaština
    noriti roniti
    noriti roniti
    norma zapovijedani crkveni blagdan. Od latinskog: norma, propis
    nosac (dem.) nosić
    nosilo (zlatno) barokna nosiljka, feudalna
    noška umanj. od nos, nosić
    noška umanj. prema noga (nožica)
    notaroš javni beležnik
    notaroš opštinski beležnik, sekretar ogaptinskog veća
    notaroš beležnik
    noter do sve do
    notic, notes beležnica
    Nova Indija Amerika
    Novac 100 novaca išlo je u jednu forintu
    novak novi vojnik
    novak stara, banatska, vinska sorta groždja, zabranjena posle Drugog svetskog rata, zbog ve
    novaka sreća
    november novembar
    Novijork Njujork
    noviti obnavljati
    noviti obnavljati
    noviti obnavljati
    noviti se obnavljati se
    novski drokun zmaj iz Novog, tj. Herceg-novog, koji je bio pod turskom vlašću, za razliku od Kotora ko
    nozdra nozdrva
    nu, nut uzv. nu
    nujan neveseo, tužan
    nujan tužan, zabrinut, snužden
    nujna 1. pokorna i tiha osoba ili domaća životinja; 2. setna mlađa osoba koja zbog ljubavnih j
    Nuler meko belo brašno
    numen (lat.) božanski mig, znak božje volje; božanstvo uopće
    Numera domaćinstvo
    numeruš (lat.) broj
    numija nejasna riječ
    nuna zipka
    nunati (izraz iz djetinjeg jezika) spavati
    nunzio (tal.) glasnik; papin poslanik, nuncij
    nur nebeski plamen na grobovima svetitelja (po verovanju vernika)
    nurija parohija, crkvena opština (ili deo nje) koju opslužuje jedan sveštenik
    nut eto
    nut eto, evo
    nut eto, no
    nut gle! vidi!
    nut no, eto, evo
    nut, nuti nu
    nuternja, utroba; z nuternje prorokuvati znač
    nutri unutra
    nuzan'je potapanje
    nuzati potopiti
    nužda potreba (mala i velika) za toaletom, WC –om
    nužnik zahod, klozet, WC
    nužnik WC, klozet
    nužnik klozet.
    Nymphe na latinski način pisano nimfa, starogrčka niža boginja
    O
    O
    O
    O
    O
    o
    O
    o drvo i kami (Aleksije je nekako utekao te o drvlje
    no i kamenje, spašavanje života bjekstvom u nepoznato
    o duši visilo sam ispaštao svoje grehove
    O mores (lat.) O običaji, tj. O kakvo li je to ponašanje
    O Patria! Dolce nome... O domovino, slatko ime
    o`ma odma
    o`to doba od tog vremena, od tada; neodređeno prošlo vreme koristi se u diva
    oasniti se okoristiti se
    ob o
    ob o, uz, pri
    ob u
    oba bota (dual) oboje ćete biti
    obabit(i) se poroditi se
    obabiti poroditi.
    obadat(i) se motati se, vrzmati (goveda se obadaju kad ih jure obadovi)
    obadati se kreteti se bez cilja
    obagljivit(i) oboljeti od bage, bolesti kopita, izgubiti snagu u nogama
    obagnati optrčati
    obagnjaj jedna nit u pletenju čarapa; obilazak, krug
    obajti (prez. obajdem) obaći, obići
    obaliti oboriti, srušiti
    obaliti oboriti, srušiti
    obaliti oboriti, srušiti, svladati
    obaliti srušiti
    obara prokuvana mešavina mesa i iznutrica za pravljenje krvavica u vreme svinjokolje
    obarovati čuvati, očuvati
    obarovati obraniti
    obarovati obraniti, zaštititi, očuvati, sačuvati
    obarovati (ob-varovati) očuvati, obraniti
    obarovati, obaruvati čuvati, očuvati
    obaśest(i) opśesti, obuzeti okolo
    obaška odvojeno, posebno, naročito. Kada vlada nesloga, kaže se: „Svaka vaška obaška !“-sv
    obaška ne računajući, za razliku, posebno
    obaška posebno, odvojeno
    obasukan ograđen
    obatljat(i) (U Vilice jezik ostudenio i obatljao.)
    omlitaviti, preći u nesrazmjernost, igubiti vitkost, fizički se deformisati
    obatriti ohrabriti
    obatriti ohrabriti
    obazirati se okretati se, gledati na sve strane
    obćeno uobičajeno, obično; opće
    obcigovati oduzeti, odbiti
    občinski opći, zajednički
    obderžati održati, zauzeti, osvojiti; zadržati, zaustaviti; sačuvati
    obderžavati pridržavati se
    obdražati postati drag
    obdržavati održavati, čuvati
    obdulja nagrada trkaču; utrka; viteška hrvatska igra
    obdulja (tur.) utrka
    obećaj obećanje
    obéčit(i) (Milijarde zvijezda igrale su kolo oko
    ogrijati,
    mjeseca
    zasjatišto je bio obe
    obenuti uvenuti
    ober iznad, ponad
    ober iznad, ponad, povrh
    ober iznad, povrh, više od
    ober v. obrati
    ober sami vrh nekog brda
    oberh iznad
    oberknez glavni knez sela ili sreza; oberfeldher-vojno vrhovni komadant; oberkelner-šef kelnera
    oberknez knez jedne oblasti, vilajetski knez
    obernuti okrenuti
    oberstar (njem.) pukovnik
    obersudac nadsudac
    obeseliti obradovati, razveseliti
    obeseliti razveseliti
    obeseliti se razveseliti se
    obešenjak lukav, prepreden; pa se kaže: „Taj obešenjak je namazan svim belo
    obešenjak spadalo, neko veoma šaljiv, pun \'štoseva\', zajebant, uvek u pozitivnom smislu,
    obestrvit(i) se (Niko nije dokazao kad su se nestati
    obestrvili.)
    bez traga, završiti bez groba i mramora
    obetati obećati, zavjetovati se, obvezati se
    obetežati oboljeti
    Obeušiti slomiti jednu od dviju ručki na posudi
    obeušiti odśeći uvo, unakaziti
    obeza obveza
    obeza obveza
    obeznanit(i) pasti u nesvijest
    Obeznaniti (ce) onesvestiti(se)
    obhajivati oblaziti
    obhićavati obuhvaćati
    obhitati obuhvatiti
    obhititi obuhvatiti, zahvatiti
    obhoditi ophoditi, obilaziti, tražiti
    obi obje
    običan blag, lijep, ljubazan (pored normalnog značenja)
    običan prikladan, pristao, lijep
    običati imati u volji, sviđati se
    obično lijepo
    obično ugodno
    običuvati sačuvati
    obida nepravda, uvreda
    obide obiđe
    obide obiđe
    obidovati ručati; okusiti, probati jelo
    obigrati obici
    obijeljena okrečena
    obijti obići
    obiknuti se naviknuti se
    obil obilan, obilat
    Obilić, Miloš (?-1389) srpski plemić, prema narodnoj predaji i usmenoj književnosti on je ubio turskog sultana
    obilnost obilje
    obimlivati obuhvaćati; obimlivati se; grliti se
    obimljati grliti
    obipražine oni koji obijaju tuđe pragove; čankolizi, ulizice
    obirak škart, otpadak, najgori u vrsti, ljudski kukolj
    obirati birati, izabirati
    obist obijest; obist garla; neumjerenost u jelu i pilu
    obist garla neumjerenost u jelu i pilu
    obistraniti opkoliti
    obistraniti opkoliti, obuhvatiti
    obit obećanje
    obitan'je obećanje
    obitati obećati, obećavati
    obitati obećavati
    obitati (prez. obiću i obitam) obećati, obreći; obitati se; zavjeriti se, zareći se
    obitati (prez. obitju) obećati
    obitati se nadati se
    obitati se obreći se, obećati, obvezati se
    obiti obuhvatiti, obuzeti
    obitil obitelj
    obitnici stanovnici
    obitnik stanovnik odu, od
    obitnik stanovnik
    obitnik stanovnik, žitelj
    obitovati obećavati
    objačati jačati
    objačati ojačati
    objačiti ojačati
    objatije zagrljaj, naručje
    objestran obostrance, s obje strane
    objeti obuhvatiti
    objeti obuhvatiti; zagrliti; obuzeti
    objeti obujmiti zagrliti
    objist obijest
    objutrit(i) svanuti, obdaniti
    obladat(i) (Prije nego su komunisti obladali
    zavladali,
    zemljompreuzeti
    Rusijom…)
    vlast
    obladati ovladati
    obladati ovladati, svladati; zavladati, prevladati
    obladati pobijediti, nadvladati
    obladati svladati, nadvladati
    obladati svladati; ovladati
    obladavnik pobjednik, vladar
    oblagat(i) izmilisti lažnu priču o nekome, oklevetati
    oblanjat(i) obraditi, uglačati drvo blanjom
    oblaporan halapljiv
    oblas vlast
    oblas(t) vlast
    oblasno dostojanstveno
    oblast moć, snaga, jakost
    oblast vlast
    oblast vlast, moć, snaga
    oblast vlast, vladanje, ravnanje, moć, jakost
    oblatna Oblanda
    oblediti zalediti; problijedjeti
    Obleka odjeća, haljine
    obličen oblikovan
    obličiti objaviti, očitovati, pokazati
    obličje sramota
    obličke ne žvaćući gutati
    obličke gutati nesažvakanu hranu
    obligacija obveznica,
    obligatan obavezan
    oblika odjeća
    obliniti se ulijeniti se
    obliniti se ulijeniti se, postati lijen
    oblista crno platno na tradicionalnoj crnogorskoj narodnoj kapi, deravija
    oblisti obilaziti
    oblitati oblijetati
    obliti ljeti
    obliti ljeti, u ljeto
    oblizač sladokusac
    oblizak zalogaj
    obliznit(i) se roditi dvoje mladunčadi, bliznadi
    oblizniti donijeti na svijet dvoje mladunčadi.
    obljen ofucan, otrcan
    òbljenak provednica, malo bljesnuće
    öbljenak osmijeh, smješak
    obljubiti zavoljeti
    obljubiti zavoljeti, zamilovati
    obljubiti se zavoljeti se
    obloguz alavko, lakomac
    oblok prozor
    oblok prozor
    oblok (mađ.) prozor
    oblomiti prelomiti
    oblomud rasan a nesmajan muškarac
    oblomud muškarac uočljive seksulnosti
    oblučje prednji deo sedla, jabuka
    obluk nosač od tankog drveta za čaktar. Stavlja se oko vrata ovna ili jarca.
    obluk (O njima vise ovnujski oblukovi, gužbe
    drveni
    uža…)
    držač oko ovnujskog vrata za čaktar ili zvorno
    oblutica kamenica, oblutak
    obmititi podmititi, potkupiti
    obnajati optočiti, ukrasiti, okititi, nakititi
    obnemiljet(i) (Pošto saranismo pokojnu Milicu,
    omrznuti,
    sve mi
    izgubiti
    obnemilje.)
    volju za bilo šta
    obneznaniti se pasti u nesvest
    obnoc nocu
    obnoriti poluditi
    oboci minđuše
    oboj uzv. jao
    obojak parče sukna koje se stavlja u opanak da ne bi žuljao nogu
    obojak vuneni uložak za opanke.
    obojci 1. kudeljna ili lanena topla tkanina za obavijanje stopala nogu; 2. Ka
    obol obod
    oboliti rastužiti, zadati komu bol
    obor tor, ograda, mjesto za stoku
    obor tor, ograda za stoku
    obor dvorište
    obor tor.
    oboriti se spustiti se, nagnuti se; zapasti (sunce)
    obosti ubosti
    obotiti oteći
    obraćati okretati, obrtati
    obračati okretati; mijenjati
    obraditi o životu izvršiti samoubistvo
    obramba obrana
    obramba zaštita
    obranica drvena blago zakrivljena motka, oslonjena na rame, a na krajevima se oka
    obranica zakrivljena drvena naprava, koja se nosila na ramenu, sa dva okačena šavolja na kraje
    Obranica povijena motka za nošenje kanti s mlekom
    obranica drvena naprava o koju su se vešala i nosila vedra vode
    obraniti izraniti, pozlijediti
    obraniti raniti
    obrati izabrati
    obrati izabrati
    obrati izabrati, odabrati
    obrati odabrati
    obratiti okrenuti
    obraz (rus.) slika, svetačka sličica
    obrečeno dogovoreno uz zadatu riječ da će se dogovor poštovati, ugovoreno
    obreći (Obreci pisarima platu na godinu.) odrediti
    obrediti urediti
    obredoslovije liturgija; crkvena služba
    obrekla muda uobraženost, usiljenost
    Obrenuti se malo povratiti raspoloženje
    obrenuti se malo povratiti raspoloženje
    obresti se iznenada se pojaviti, treviti se
    obret(i) se (Pomalo se onakih ljudi i kaluđtreviti se, zateći se
    obrezat(i) pośeći se, raśeći
    obrgljati obaviti neki posao brzo i nepotpuno, zbrzati
    Obri Avari
    obrijat(i) popa raščiniti sveštenika
    obrijati popa raščiniti svještenika
    obrist pukovnik. Od njemačkog: Oberst
    obrizati obrezati (muški ud)
    obrliht gornji, manji deo prozora, lufter, koji se može posebno otvoriti, kad nisi kod ku
    obrljat(i) uprljati
    obrnit obratiti, osvrnuti
    obrnoti (se), obrnuti (se) okrenuti (se); navesti, skloniti (na zlo)
    obrnut(i) pustiti gutljaj tečnosti niz grlo, cugnuti
    obrnuti okrenuti, svrnuti
    obrok ono što je nekom određeno, pa i sudbina ("zgodal se taj obrok protiv
    obrov opkop, prokop, korito (rijeke)
    obršit(i) doživjeti nevolju, proći kako ne treba, imati lošu sudbinu, imati vlastito neprijatno iskust
    obršiti zahvatiti vrh, zavladati, ovladati
    obrst kajmak na obarenom mleku
    obrst pavlaka
    Obrštar pukovnik
    obršter pukovnik
    obrstiti sve pojesti, sve odneti od nekoga.... obrstio ga do gaca
    obrtni koji se okreće
    obrubiti orobiti, oplijeniti, opljačkati
    obrum mamac, meka
    obšanitel varalica, mistifikator
    obšanost pogrda, psovka
    obšestvo, obštestvo opština, društvo
    obsijan'je obasjanje
    obsine opsjedne, zauzme
    obsiniti zasjeniti
    obsjednik opsjedatelj
    obslanjati okruživati
    obslužiti održati, očuvati; izvršiti, ispuniti
    obteršen obuzet
    obteršiti opteretiti
    obticati optjecati
    obuditi potaknuti
    obuditi probuditi
    obuditi se probuditi se
    obuhititi obuhvatiti, pojmiti
    obujati obuzeti, zaokupiti; osvojiti, obuhvatiti, prožeti
    obujeti obuzeti, dohvatiti
    obujmjen obuhvaćen
    oburdat(i) srušiti, razidati
    oburdati srušiti, razidati
    oburdati razrušiti građevinu
    obuvača vrpca kojom se priteže opanak
    obuziti (ob-uziti) obuhvatiti uzama, zarobiti, svezati
    obveršiti izvršiti
    obvrići okriviti, optužiti
    obzida zid oko nečega, bedem, ograda
    obzivati obzijevati, zijevati oko čega
    obznaniti reći, priopćiti, objaviti
    oć (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i pustiti,
    ođ ostaviti, napustiti, zanemariti; otići
    oć (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i pustiti,
    ođ ostaviti, napustiti, zanemariti; otići
    oć, oći (prez. ođem) ostaviti
    oča otac
    oča (stari) djed
    očac "rupa na prstenu u kojoj stoji dragi kamen" (Akad. rj.)
    očahtati očešati, izgrepsti
    ocak kuća, dom; ugledna porodica
    očamati dugo čekati, ukočiti se od čekanja
    ocampatit(i) ostariti
    oćarina osunčano i svježe
    oćarito svježe, osunčano
    očarlije naočare
    oće`š (sa dugo o)nećeš, nemože, nedam (još jedan interesantan izraz, uz koji ide ve
    ocedit(i) (Ocedi vilanca Premra na mljesto,ubiti
    ma nije ni ciknuo! )
    oček (Zgođani, oček, oček, oček ali nema Vratka…); dugo čekanje
    očenut(i) očepiti, otkinuti, zakinuti
    ocerupati cupati perje sa živine
    očešati blago dodirnuti u prolazu, kao i; 1. dobiti nešto nezarađeno, bez muke, na „lepe o
    očevadnik bezosećajna osoba
    oči naočare
    oći (prez. ođem i ojdem) pustiti, ostaviti, okaniti se, zanemariti; otići; proći, minuti
    oći (prez. ođem) ostaviti
    ocijerati kesiti se
    očikati očekivati, čekati
    očin kao tatin, babin ili ćaletov (od imenice: otac , pa čiji je nego „ocov”), a u praksi misli se
    očin očev
    očinjak otpadak od žita; najgori u vrsti
    ociriti isceriti, iskesiti
    očititi očitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo
    očititi očitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo
    očitovat(i) (Prokletstvo kralja Vukašina očpotvrditi, ponoviti
    očitovati se objaviti se
    očituvanje iskazivanje, pokazivanje
    očivestno očevidno
    oćka za seks raspoložena žena
    Očkinuti otškrinuti vrata (prozor)
    Ocmoljiti opustiti se
    očoplit(i) oglodati s skosti meso
    ocu na glavnje neudata kćer ostaje u očevoj kući
    ocu na glavnje ostati za đevojku: ostala neudata u očevoj familiji
    od hod
    od az do ižice od prvog do zadnjeg slova, tj. od početka do kraja
    od bešike do motike od rođenja do smrti
    od bešike do motike vrijeme sazrijevanja u domaćina kuće
    od Bojane do zelena Lima nadugo i naširoko
    od davnja odavna, već dugo
    od devet đeda imati u nasljdstvo od najstarijih predaka
    od jezika od svih naju svih nas koji govorimo istim jezikom
    od jezika od svih naju svih nas koji govorimo istim jezikom
    od ljuvezni potajnice tajne posrednice u ljubavi
    od mila od žalosti
    od načina uredan, sve na svome mjestu
    od nevolje glada brani.
    od nje;
    od njuma
    od popasa do zaranka od ranog podneva do kasnog popodneva
    od potribe jest potrebno je, treba
    od šake do lakta ne složiti se
    od zalih od zala
    od zla oca a od gore majke kupljevina svega i svašta
    oda janjičarski odred
    oda odred, četa turskih vojnika, naročito janičara
    odabaša zapovednik čete turskih vojnika, naročito janičara, kapetan; glavni nadzornik jednog ka
    odadre prdne, udari
    Odadžija čuvar salaša
    odadžija služitelj u nadleštvu
    odaja soba
    odaja prostorija
    odaja odeljenje kuće ili stana, soba
    odajti otići
    odanut(i) odahnuti
    odanuti olakšati, laknulo mu, opustiti se
    odapet(i) pušku pokazati muškost pri seksualnom činu
    odapeti pušku pokazati muškost pri seksualnom činu
    odapirati suprotstavljati se
    Ođapiti širom otvoriti vrata ili prozor
    odar krevet, ležaj
    odar krevet, postelja, ležaj
    odar pokrov.
    odar krevet; ležaj za ovčara za vreme dok je na pojati
    odarvati se othrvati se, oduprijeti se
    odasrat(i) ( Inglezi su ossrali kralja Petra iodbaciti
    č prezrivo kao izmet
    odasrat(i) (Inglezi su odasrali kralja Petraodbaciti
    uč kao izmet
    odbići pobjeći, raspršiti se
    odbignuti pobjeći, udaljiti se
    odbigovati izbjegavati
    Odbij se đavole od mene! mimoiđi me nevoljo
    odbijati sige s uživanjem pušiti
    odbila se râna nemati apetita
    odbirati se odvojiti se
    odbljen odlomljen
    odboktat(i) odbolovati batine, odrobijati
    odboljekat(i) glasno vikati da se rašćeraju vukovi; lelekati (pogrdno)
    odbučit(i) (Kako su žene odbučili od njega i kako su mu kazali ovo te ću isprič
    odbučit(i) (A toliko se bila u tu svoju čuvenost
    otcijepiti,
    ugrizla
    otkinuti,
    da se odvojiti
    od nje nije mogla odbu
    odbulat(i) otpečatiti pismo, odlijepiti koverat
    odckvrnuti oskvrniti
    oddaljati udaljavati
    oddiliti udaljiti
    oddiljati udaljavati
    oddojiti odojiti
    odduriti zamrziti; odbiti
    ođe gluvo bilo ne dogodilo se i o tome se ne pričalo
    ođem, ođe v. oći
    ođem, ođeš, ođe v. oć
    oděnije odjeća, odijelo
    oder hodider, hajde
    Oder Odra
    oděti odjenuti
    ođeven lijepo obučen
    odežda popova uniforma
    odežda odjeća
    odhoditi odlaziti
    odi ovdje
    odi od;
    òdi i hòdi ide zapaženo i s istaknutom namjerom
    odi tag od tada;
    odi tija od tih
    odi, odijte, odiju v. oditi se
    odića odjeća, plašt
    odičen slavan, proslavljen
    odičiti pohvaliti, proslaviti
    odihaj predah
    odijeliti se odvojiti se, rastati se
    odijeljen'je rastanak
    odijeljen'je rastanak
    odiješ odjeneš
    odiliti rastaviti
    odiliti v. oddiliti
    odiliti se odijeliti se, odvojiti se, rastati se, oprostiti se, otići, poći
    odiliti se rastati se
    odiliti se udaljiti se
    odiljati v. oddiljati
    odiljati se rastajati se
    odiljen'je rastanak
    òdit(i) i hòdit(i) ići da bi skrenuo pažnju na sebe
    oditi odjeti, odjenuti
    oditi otići
    oditi (se) odjenuti (se), obući (se), zaogrnuti (se)
    odiva udata žena u odnosu na svoj rod i roditeljsku kuću
    odizada straga, odzada
    odjakat(i) pobijediti svog rivala u rvanju
    odje ovdje
    odjedared odjednom, ima izraz: „Šta mu bi odjedared“ ?- šta muje sad ?
    odjesti se odjenuti se
    odkol otkad, otkako
    odkole otkad
    odkraviti otopiti, ....led se odkrav’jo, .. odkravim masti u kastroli....
    odlačiti odgađati, zavlačiti
    odlampat(i) otrčati, odjuriti, brzo otići
    odlampat(i) otići
    odlampati veselo i hitro otići
    odličiti odlučiti
    odlog olakšanje, odgoda
    odlučak odluka
    odlučen'je odluka, nakana; zamisao
    odlučit(i) odvojiti
    odlučiti odlučiti, odrediti; odvojiti, odijeliti
    odlučiti odrediti
    odlučiti odvojiti jagnjad, kozliće ili telad od majki.
    odmet snijeg koji nosi vjetar
    odmetac povraz
    odmetati se odricati se
    odmitati (part. odmićući) odbacivati
    odmiti odvratiti, odgovoriti
    odmjena zamjena
    odmjerit(i) od šake do lakta savijanjem ruke u laktu pokazati da se ni u kom slučaju ne prihvata ne
    odnašati odnositi
    odneti (odnam, odne, odni) ukloniti
    odnimiti oduzeti
    odnimiti oduzeti
    odnoktit(i) (Odnoktio sam kući u Banjane.)
    sporo ići
    odnud odonuda, otuda
    Odoakar gotski kralj iz V. st. n. e; 476. g. svrgnuo posljednjeg rimskog cara i postao prvi barbars
    odojiti v. oddojiti
    odoljen ljekovita trava (lijek od nje umiruje rad srca)
    odonomadne pre izvesnog vremena
    odor krevet
    odor plijen
    odor trud, muka; plijen, pohara
    odovdi odavde
    odperti otvoriti
    odprauljati otpremiti, otpućivati
    odpraviti otpremiti, otputiti
    odpravljati upravljati, usmjeravati
    odpriti (odpru) otvoriti
    odpuditi otjerati, odagnati
    odpuščati otpuštati
    odrapiti više namena ... prdnuti, udriti, odgovoriti kratko i uvredljivo...
    odrenem prez. od gl. odgnati
    odreni prez. 3. l. sg. od glagola odgnati
    odrezana (plata) određena, precizirana
    odriješit(i) (Zasakala se u meku zemlju i ne
    odvezati,
    odriješila.)
    razvezati, osloboditi ruke, ovđe sa značenjem eksploditrati
    odrijezat(i) (Reci da upravlja š njegovim plemenom
    određivati kako mu pamet odriježe.)
    zapovijeda
    odrina porez kao oblik unižavanja turske raje
    odrina porez kao oblik unižavanja turske raje
    odrina porez kao oblik unižavanja raje
    odriti oplijeniti, opljačkati
    odrlja (Okesio kapak pa se odrlja ispod okaožiljak,
    crveni.)
    oderotina, masnica
    odrljačina prevara, lopovluk
    odrljačit(i) prevarit, izmamiti, opljačkati
    odrljačit(i) (Da oću, kaže, da mu odrljačimoteti
    goveda.)
    odrljačiti izmamiti, prevariti
    odronut(i) (I odronuo od svakoga svoga na otuđiti
    ove strane.)
    se od najbliže rodbine, zaboraviti na svojštinu
    odrtavio omatorio
    Odrvenčiti ukočiti se
    odšastak odlazak
    odseči se odvojiti se, udaljiti se
    odsedoh odsjedoh (konja Pegaza, tj. sjahao sam)
    odsesti sjesti; sjašiti
    odskočiti uskočiti (iz vojske), odmetnuti se
    odsto procenat
    odsuditi osuditi
    odsujeno presuđeno, odlučeno
    odteći odlazeći ostaviti
    odtrći odhrvati
    odu od
    odudarit(i) vratiti udarac istom mjerom, suprotstaviti se
    odudriti uzvratiti udarac
    Odunde odande
    oduravati mrziti
    oduriti zamrziti; odbiti
    odušiti odmoriti.
    oduška rupa u zaleđenoj reci, bari il` kanalu za zahvatanje vode; evo interesantnog izraza- „Da
    Oduška otvor na zaleđenoj reci
    odužiti 1. kada se odsluži vojni rok, tada se “čovek se oduži državi i narodu
    oduziti (od-uziti) riješiti uza, osloboditi
    odvajati se od nečega se dijeliti, nešto ostavljati.
    odvarći odbaciti, odstraniti, odreći
    odveće odviše
    odvetčina advocatura, ono što se plaća odvjetniku, advokatu
    odvetek baštinik, nasljednik
    odvetek odvjetak, baštinik, nasljednik; potomak
    odvezati odriješiti
    odvicat(i) odvikavati
    odviš odviše
    odvit odvjet, odgovor
    odvitnica odvjetnica, zagovornica
    odvjetan koji se može ispričati, odgovoran
    odvratiti uzvratiti; odvratiti, okrenuti
    odvratiti se odvratiti se, odstupiti, napustiti
    odvrći (prez. odvržem) odbaciti
    odvrći (se) odmetnuti (se)
    odvrići odvrći, odvrgnuti, odbaciti, odreći (se)
    odvrsti odvezati od jarma.
    odvržiti se odvrgnuti se
    odvrzuj odplići, odmrsuj
    odža kroz guberine besmislen posao
    odžak ognjište, dimnjak, dvor, kula
    odžak dimnjak
    odžak dimnjak
    odžak dimnjak
    odžak dimnjak, ognjište; kuća, porodica
    odžak (tur.) ognjište, dimnjak; dvor, kula, kuća, dom
    odžakar odžačar
    odžaklija soba u kojoj je kućno ognjište
    odžaković čovjek s bogatim imanjem
    odžaković potomak neke uzorne, poznate porodice, od dobre kuće, koljenović
    odždenuti otjerati
    odženuti (prez odženem) otjerati
    odzgar i odzgor odozgo
    ođžina rika odžina molitva u ušima inovjernika
    ofajditi koristiti, pomoći
    Ofajtovati ovlažiti
    oficij molitva (iz brevijara)
    oficij (lat.) moljenje brevijara, službena molitva
    oficina berbernica
    ofinger, aufinger vešalica za odela, kapute
    ofraštit(i) postići dobar seksualni snošaj
    ofraštiti silovito obljubiti
    ofrlje aljkavo, nemarno
    ofrlje odoka, bez mjerenja
    ofrlje loše i na brzinu urađen posao
    ofrlje otprilike.
    ofrustati (tal.) izbičevati
    oftomatcki automatski
    Ofuljiti oguliti (u kocki)
    Og amorejski kralj u Bašanu
    ogada gađenje
    ogajn vatra
    oganj vatra.
    ogar lovački pas
    ogarditi nagrditi
    Ogazditi se obogatiti se
    ogenj oganj, vatra
    ogerlič okovratnik
    oglan dječak, momak
    oglav dio konjske opreme oko glave za koji se veže povodac
    oglavina koža s goveđe glave
    Oglavina deo konjske opreme da ne gleda na stranu
    oglavlje dio konjske opreme koja je konjima na glavi
    oglavnik deo konjske opreme koji se postavlja konjima na glavu
    ogled primjer; ogledalo, zrcalo
    oglobina, oglodina oglodane kosti, ostaci hrane
    ognen vatren
    ognivo kresivo
    ognjenit vatren
    ognjeniv vatren
    ognješčina vrsta poreza, koji se plaća po pojedinom ognjištu
    ognjilo posebno obrađen komad čelika. Udaranjem po kremenici izaziva varnice.
    ognjilo i kremenica pribor za dobijanje vatre za paljenje cigarete ili lule
    ogoj pogodnost
    ogorelina ono što je djelimično nagorelo
    ogovor ogovaranje; osuda; ugovor, pogodba
    ogracijat(i) oveseliti se, oraspoložiti se
    ograjsati pobesneti, planuti
    ograšit(i) obradovati e, razvedriti
    ograšje razbojište,bojište; boj, bitka
    ogrebica pri mržnjenju stvorena pokorica na snijegu.
    ogrezina tuluzina za loženje
    ogriviti (nejasno značenje)
    ogrizina ostatak jela
    ogrizina stablo kukuruza, koristi se kao ogrev za paorsku peć
    Ogrizina oglodana kukuruzna stabljika
    ogrizine ostaci kukuruzne stabljike koju je stoka oglodala. Dva snopa ugreju furunu da se može
    ogrizivati brstiti
    ogrljaj ogrlica
    Ogrljak kožna ogrlica za tele da se priveže za jasle
    ogrnjač ogrtač, kabanica
    ogrustan odvratan
    oguglat(i) navići se na nešto, izgubiti ośećaj za nešto, ne pridavati važnost
    ohajati ostaviti, zapustiti
    ohajati se okaniti se
    ohajati se ostaviti se, pustiti, okaniti se
    ohiniti prevariti
    ohoditi ostavljati, napuštati
    ohoditi pustiti, ostavljati, izostavljati, zanemarivati
    oholas oholost
    oholast, oholija, oholstvo oholost
    ohotnost čežnja, želja, volja, težnja
    oj! riječ za odazivanje.
    ojađelica, ojađelić baksuznici
    ojađelik jadnik
    ojagnjiti roditi jagnje ( kod ovaca )
    ojariti roditi jare ( kod koza )
    ojavljati se odazivati se
    oje ostavi (od ojti, oći)
    oje ruda; vrsta motiva u narodnom vezu
    ojesti se 1. kada se čovek najedene nečega mnogo i to odjedared; 2. kada č
    ojkat(i) kukati, zapomagati
    ojkati glasno plakati
    ojmo ajd'mo
    ojt(i) v. oć
    ojti ostaviti
    ojti (prez. ojdem) ostaviti, izostaviti, propustiti, zanemariti; okaniti se
    ôk očiju (gen. pl.)
    oka nekadašnja mjera za težinu (1,282 kg); boca od litre i po
    oka stara mera za težinu
    oka stara mera za težinu i tečnost (1,25-1,28 kg)
    Oka mera za šupljinu imala je 1.764 kitre, a kao mera za težinu 1.281,24 grama
    oka mjera za težinu (kg) i zapreminu (oko litre i po)
    oka stara arapska mera za težinu (1.280 kg)
    okac okati čovek
    okani me se pusti me na miru
    okanica sud koji sadrži jednu oku
    okanik flaša od litra ili četvrt (1,25 1)
    okaniti se, okanuti se ostaviti nekoga na miru, bataliti. Izraz: „Okani se čoveče ćorava posla !“; zna
    okat u četvoro imati četvoro očiju
    okati vikati, dozivati
    okatrenuće sekund
    okazionalizam smjer u filozofiji 17. st. koji je uzajamno djelovanje duše i tijela tumač
    okedžit(i) iskriviti usta, zinuti
    okeriti udarati
    okerosit(i) (I ne samo da se ne kaje, no okerosi
    oštro sedasuprotstaviti,
    bi slatko ga reći u oči
    okerositi oštro se suprotstaviti, reći u oči
    okesit(i) otrombiti, omlitaviti
    okikatiti biti nepodšišan, duge kose
    okilaviti postati nesposoban za nešto
    okinčiti (mađ. kinč nakit, ures); uresiti
    okinut(i) se ojesti se ipod pazuha ili između nogu od znoja i prljavštine
    oklapina isto što i mulećina
    oklasina (Nalet ih bilo, svi odvalili one oklasine
    ovđe muški
    kao mertin.)
    polni organ većih dimenzija
    Oklembesiti opustiti
    oklepiti oboriti pogled, rastužiti se, oklempiti
    oklijentit(i) (Niti je Tanasije pobrkao u pamet
    zbog nitibolesnih
    je oklijenitio.)
    nogu pasti u postelju, biti nepokretan
    okno otvor na voltu čatrnje za uzimanje vode.
    oknuti viknuti, zovnuti, dozvati, doviknuti
    oknuti doviknuti, dozvati
    oknuti doviknuti
    òko logor vojni
    òkô vojni logor
    okojasit(i) stati u zaštitu, suprotstaviti se
    okojasiti se žustro, prgavo, svadljivo se usprotiviti
    okol krug, tabor, zbor
    okoliš krug, svemir
    okoliš okolina (sve što nekoga ili nešto okružuje: krug, okrug, svijet, prostor, kolo, to
    okoliti ogrliti
    okoločep vrsta travke koja se daje kao "ljubavni napitak"
    okolomatiti ići oko nečega, kružiti, obilaziti
    okominje drvenasti deo klipa kukuruza – bez zrna
    okon konac, kraj, smrt
    okon oko, okolo
    okoran okrutan
    okoran otvrdnuo, oštar
    okoran otvrdnuo, oštar, krševit
    okoran prekoran
    okoren okorio, tvrd; strog
    okoresiti odlučno uzvratiti istom mjerom, hrabro iznijeti drugačiji stav
    okornost okrutnost
    okorundat(i) (Potpomogne ga s parom dok povratiti
    se okorunda…
    se u život) poslije bolesti, omoćati
    okorundati se izvjesno se popraviti, oporaviti se
    okoruniti okruniti
    okoš koščat, mršav
    okosit osoran, "koji se okaša na koga" (Akademijin rječnik)
    okošljiv grub, svadljiv, naprasit
    okraj polna oko podneva
    okrajak ugao, detalj zemlje
    okrajina okolina
    okrajina komad hljeba otkinut sa kraja.
    okrćet(i) (Ja ojađel nekako okrćeh da se riješim
    dvoumiti nase,
    selidbu
    snadijevati
    onda kad
    se, oklijevati
    su agitovali da se ide.)
    okrćeti snebivati se, oklijevati
    okrenuti vljerom prevjeriti se, uzeti drugu vjeru
    okrenuti vljerom promijeniti vjeru, izdati
    okrepeti ukočiti se, odrvenjeti
    okrijek žabokrečina, zelena skrama na površini barske vode; izrazito zelena boja
    okriliti okružiti, zakriliti, zaštititi; obuzeti, obuhvatiti
    okripivati okrepljivati
    Okrljati reći nekom nešto neprijatno pred svima
    okročit(i) (A namijenjen za sedam kneževa da okolo
    śesti oko njega
    okrugloga
    okro stola
    okrojit(i) udariti
    okrs bijeloga bašanskoga svijeta čitav svijet
    okrs bijeloga bašanskoga svijeta unakrs cijele zemaljske kugle, na sve četiri strane
    okrtit(i) (Ali ujutru nekako okrtismo te se ne
    odocniti,
    vrnusmo
    zadržati
    na vakat)
    se, usporiti, ulaganiti
    okrupina šlajm, sluzna masa u disajnim putevima
    oksjenač v. hoksjenač
    oktomber oktobar
    oktrojirka (prema franc.) nešto nametnuto odozgo, naročito zakoni koje donese najviša držav
    okulari (tal.) naočale
    okuljavit(i) ugojiti se, odebljati, dobiti kulju
    okumešan snalažljiv, dovitljiv
    ol il, ili
    olaj 1. ulje; 2. kada se drveni pod namaže, olajiše, starim prerađenim uljem iz „mašinske“.
    olajavati 1. ogovarati, loše pričati o nekom; 2. lajavuša; obično ženturnjača koja nema „pre
    olba flaša za vino
    olediti se prestraviti se; nesrećno se udati ili oženiti
    olenjka uljenica
    olika maslina
    Oljoljati napiti
    oljoljiti (se) napiti se, oljoljan; pijan
    oljubiti zavoljeti
    oljušćen oljušten
    oltara slobodno bez ograničenja
    oltara slobodno bez ograničenja
    oltovanje vakcinisanje
    olujina oluja
    omađijati 1. navračati, baciti čini; 2. ako je dete jako nemirno i nesluša nikog,
    omaja voda što prska sa vodeničnog točka
    omaknuti poderati, otrcati
    oman "oman" je valjda balzam "amonium" koji spominje i Vergilije u eklogi III, 89. i IV, 25 (Šte
    omar mala šumica.
    omara vrućina
    omarač veći čekić za grubu obradu kamena.
    omarziti se omraziti, ogaditi
    omarznuti omrznuti, smrznuti se
    omastiti konopac umrijeti na vješalima
    omastiti konopac umrijeti na vješalima
    omazati namazati
    omaziti omazati, namazati
    omčljeza plac na kome se može podići kuća da bi se preživjelo
    ome jednogodišnje ždrebe
    omeđina ostaci zidova nekadašnje kuće
    omeglavec varalica
    omeknuti se srušiti se, spuznuti
    Omer Homer
    Omer Homer, starogrčki pjesnik Ilijade i Odiseje
    omerika, omerikanac amerika, amerikanac
    omica mlada kobila
    omicat(i) umicati, bježati
    omilitika crkvena pravila
    omiljati onemoćati; onesvijestiti se
    omiljati onesvijestiti se
    Omir novogrčki način čitanja imena Homer
    omiti umiti, oprati
    omljerit(i) odmjeriti, odbiti nešto s nipodaštavanjem, obično u izrazu »od šake do lakta«
    omljeza prostor za nastanjivanje
    omljeza (Poznava se davnašnja ljucka omljeza.)
    ostatak starih kuća, omeđina
    omraza mržnja
    omraza mržnja, zavada, neprijateljstvo
    omrcinit(i) lišiti života i uprljati
    omrciniti lišiti života
    omrkao a ne osvanuo o njemu niko ne zna ništa
    omrknut(i) ući u noć
    on on; onaj
    on onaj
    On peut tout, quand on veut. Jacottet. (franc.)
    Sve se može kad se hoće.
    onada onda, tada
    onager (grč.) vrsta divljeg magarca
    onak onakav
    onak(o) ovako, tako
    On-Alti (Šesnaesti turski) naziv nakog turskog marša
    ončas odmah; onda
    ondak onda
    ondak onda
    onde ondje
    onđe na ono mjesto.
    onde i ondi ondje
    ondruna nejasna riječ (Akad. rj.)
    ondulacija friziranje
    oni oni; onaj
    ono ispod sebe izmet
    onoditi raditi ono što se u tom trenutku ne može reći ili što govorniku ne pada na pamet
    onogošt atribucija za starost grada Nikšića, iza nje stoji nekadašnji grad Onogošt
    onogošt atribucija za starost grada Nikšića iza koje stoji nekadašnji grad Onogošt
    onomad pre neki dan, nešto ranije nego naključe, a nije juče, niko nezna tač
    onomad pre neki dan
    onomad pre izvesnog vremena
    ontrat onda
    ooo-hooo-uuu izgovor za lepak OHO
    ooooo komanda konjima za zaustavljanje
    opačiti izopačiti, pokvariti
    opadanje padanje
    opadat(i) ogovarati
    opadnuti oklevetati
    opajdara lajava žena, torokuša, ogovarača i još nešto
    opaklija dugi topli ogrtač, bez rukava, sa kapuljačom, nekad pravljeno od ovč
    opaklija čobanski ogrtač od krzna ovce, dugačak do zemlje
    Opaklija duži krzneni ogrtač sličan pelerini (koji nose čobani)
    opaklija čobanski ogrtač bez rukava od krzna ovce
    opalič hladnoća s vjetrom
    opalič vjetrovita hladnoća
    opalič (Zovu se z brda na brdo maniti Crnogorci
    hladnoća kaos vuci
    jakimnavjetrom
    opali
    opalila ga nebeska munja ubio ga grom
    opalizacija prelijevanje boja, ljeskanje, bliještanje (prema dragom kamenu opalu)
    opaljač upaljač
    opalosenica prokletnica (rakija)
    opanak vrsta obuce od gume ili kože
    opanak vrsta obuće od kože i opute.
    opančara igla za oputu.
    opancat(i) priznati
    opandrciti udariti, pasti
    opanjatit(i) ostariti
    opanke kožna radna obuća, na "nazuvanje", pogodna za radove "po avliji" i polju
    oparen ljutit
    opariti doći do veliki novaca, naslediti veliki tal
    opartiti se opteretiti se, natovariti se
    opasa pribor za vuču plastova.
    opaša jesenja priprema suvog mesa za zimu.
    opašaj opasaj, pojas; biti dobra opašaja; biti širok u struku
    opasala bi se jezikom žena lajavica, svađalica
    opašanj pojas.
    opasati (kobilu) pastuv oplođava kobilu
    opasti pasti
    opatisat(i) se oraspoložiti se
    opazan oprezan
    opcigovati, apcigovati odbiti, uskratiti od sume ili količine na osnovu neke pogodbe, računice ili
    općina društvo
    općina družba
    opčina čini, mađije, vradžbine
    općiti običavati
    općiti običavati; upotrebljavati
    opcovati opsovati
    opcuj opsuj, i ovako to izgleda u Sremu: „Ajd` opcuj mi mater paš`viduti dal` imam bricu !“
    općutati odgovoriti, kaže se: „Svašta mi je taj rek`o pred onolikim svetom na rskrš
    opeči zagrijati, upaliti
    opelješiti opljačkati
    opepelit(i) tek nešto reći, progovoriti
    operan vrijedan
    opernguker (njem.) kazališni dalekozor
    opervič prvi put
    Opetovnica osnovna škola posle 4 razreda
    ophititi obuhvatiti, ogrliti
    ophoditi opkoljivati
    Opiano Opijan, grčki pjesnik (II. st. pr. n. e.), autor didaktičkog epa O ribolovu
    opicen lud
    opičiti opaliti nekog; pasti na ispitu, školskoj godini
    opijačit(i) umrijeti
    opijačiti umrijeti
    opijecat(i) se (A kiridžije naloži vatru pa segrijati
    opijecaj,
    se kod
    trenjivaj…)
    otvorenog ognjišta
    opipat(i) ošišati
    opirača krpa za pranje sudova
    Opirača krpa za sudove
    opirati prati, ispirati
    opirati prati, ispirati
    opitati upitati
    opiturat(i) ofarbati masnom bojom, lakirati
    opizditi opaliti, udariti
    oplahen uvenuo
    oplajvaziti udariti nekoga, tako da mu ostane masnica ( boje plajvaza - mastiljave olovke )
    oplašiti uplašiti
    oplasnuti splasnuti
    oplavak batina, štap
    oplaviti plavilom obojiti
    oplaviti dobro istući
    oplazina usko parče neobrađene zemlje
    oplecak gornji deo ženske odece obicno pravljen od kavezlija sa vezom
    oplećak gornji deo veša koji su oblačile babe
    Oplećak ženska bluza kratkih rukava i bez kragne
    oplečak vrsta ženske košulje
    opleće ručno vezeni ukras na ženskoj košulji.
    opleće (Nosila je usturenu krpu resaču, brez
    narodna
    ople šara na ženskoj košulji, ošvice
    oplesti, opleti raditi brzo i tačno, udariti, krenuti odjednom, štrikati; 1. opleti kolo na
    oplezina deo neuzorane ili nepokošene površine na njivi; greškom neobrijana površina na mušk
    opljuckivat(i) gledati hranu ili piće koje niko ne nudi
    opljuckivati gledati hranu ili piće koje niko ne nudi
    opljuckivati gledati nedostižnu hranu
    opoldne oko podne
    opor otpor
    oporučiti posvetiti, namijeniti
    opotit(i) se oznojiti se
    opotiti se oznojiti se
    oprašćati opraštati
    oprasiti roditi prase ( kod svinja )
    oprava djelo
    oprava haljina
    oprava haljina; odijelo
    oprava odjeća
    opravica haljinica
    opraviti izvršiti
    opraviti učiniti, izvesti; opravdati; spraviti
    opraviti učiniti, obaviti
    opraviti se 1. obući se; 2. srediti domaćinstvo pa se faliti po selu: „Al`, se oprav
    opraviti se spraviti se, pripraviti se
    Opraviti se obući se lepo
    opravljati činiti, raditi
    oprčit(i) oploditi (kaže se za pijevca u odnosu na kokoš); izvikati se na nekog, izružiti
    oprečanice opanci napravljeni od goveđe neštavljene kože i opute
    opretiljati udebljati se, ugojiti se
    opričati ispričati, natenane i lepo pričati neki događaj ili vest
    opriti se oduprijeti se
    oprnut(i) nagorjeti
    oprnuta čapra oguljena koža, ožiljak od izgorijeli
    oproščenje oprost
    oprostiti osloboditi; ukloniti, olakšati
    opruditi opuriti, udariti
    oprznit(i) uprljati
    opšaniti osramotiti; opšanost; sramota, sramoćenje
    Opsek ograda oko bunara
    opsinuti osvijetliti
    opsivati opsijevati, obasjavati
    opstraniti opkoliti, okružiti
    opstupiti okružiti, opkoliti, opsjesti
    opsuditi osuditi
    opteći optrčati
    opteći opkoliti
    opticati optjecati, trčati amo-tamo, optrkivati (pored običnog značenja: teći okolo)
    optršen opterećen
    optršen opterećen
    opuč veoma težak rad od koga se može dobiti opuč, kila
    opuč bruh, kila; survavanje s visine
    opučit(i) se dobiti bruh, iskilaviti se; otkinuti se i pasti u ambis
    opučiti iskilaviti.
    opučiti se dobiti bruh, iskilaviti se
    opucovati ocistiti .. sobu, kucu, ili nekom reci u lice istinu... baš sam je opucovala,
    opuliti roditi pule ( kod magaraca )
    opuljiti opljackati
    opunit punačak
    opušćati napuštati
    opuštit(i) ždreku dati glasu na volju, najjače što se može viknuti
    opustiti ispustiti
    oputa nit od ovčje ili koźe kože za izradu opanaka i druge domaće potrebe
    oputa kanap dobijen upredanjem tanke kožne trake.
    ora sat (vrem.)
    ora sat (vrem.), vrijeme
    ora sat; ora suda Božjega; trenutak Božjega (posljednjeg) suda
    orajiti ispuniti (rajskom) radošću
    orak orah
    oral orao
    oranija veliki sud ispod koga se loži vatra, u kome se tope čvarci, kuva paradajz, greje voda, k
    Oranija kotao za kuvanje pekmeza, paradajza itd
    oranj redak
    Orao Austrija (koja u grbu ima orla)
    orašje orahova šuma
    orate pro nobis molite za nas
    oratenje razgovor, priča
    oratisat(i), oratlisat(i) (Oratisali Turci i bljenuli
    biti zadovoljan
    u obraz.)
    orba oranje, vreme oranja
    Orcagna, (Andrea di Cione, 1308-1377) firentinski slikar i graditelj
    orcati 1. praviti buku; 2. vršljati po stvarima, pa se kaže: „Ne orcaj više dete , bi
    Orcovati laufati
    Orculja neradnica
    orculja pogrdan naziv za ženu
    ordija 1. vojska, armija u Turskoj carevini; 2. grupa mangupa ili kabadahija
    ordija armija u Turskoj Carevini, vojska
    ordija vojska; horda
    ordija vojska
    ordija 1. vojska; 2. gomila, rulja
    ordonanc (franc.) vojnik dodijeljen komandi za prenošenje naredbi, za vršenje sitnih kancelarijskih poslov
    ordonos ordonans
    oreada planinska nimfa, gorska vila
    oreol svijetli krug, sjaj, slava, poštovanje koje nekoga okružuje, aureola
    orfana sluškinja
    orfana sluškinja
    Orfej mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da g
    Orfej u starogrčkoj mitologiji pjevač koji je svojim pjesmama pokretao drveć
    orfejski pridjev prema orfeum (grč.-lat.), zabavište, muzičko društvo
    Orfeo Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvije
    Orfeo Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaus
    Orfeo Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvije
    Orfeo Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvije
    organi orgulje
    organi (mn.) organ, orgulje
    Orgoš Horgoš, gradić u Vojvodini
    orgumenat argument
    oridati udarati, lupati, praviti galamu
    orih orah
    Orion u starogrčkoj mitologiji sin Posejdona, divovski lovac, po kojemu je nazvano i sazvjež
    orizonat horizont
    orizontalan horizontalan
    orjat, horjat, horjatin seljak, hulja, lopov, ugursuz
    orjatin hulja
    orjatka prosta žena; prostakuša;
    orkan silan vjetar
    orkovina orahovina
    orlić nosač zubaca kod grabalja.
    orman šifonjer, deo nameštaja za odlaganje odece i predmeta od tkanine
    ormanica laka senjska lađa
    ormanika harmonika
    ormanikaš harmonikaš
    ornadla šnala za kosu
    ornjat(i) se grubo se očešati o nešto
    ornodlja šnala za kosu
    oro kolo, vrsta igre, plesa
    orologio (tal.) sat; misli se na posebno konstruirani sat u Tore del orologio u Vene
    oroslan lav
    oroslan lav
    oroslan (mađ.) lav; zenit
    oroslan, oroslanski lav, lavlji. Od madžarskog: oroszlan. Turski: arslan, lav
    orospija vidi pod rospija
    orospija (rospija) rđava, zla žena
    oroz petao; obarač na pušci, okidač
    orsag država, zemlja; orsačka velika gospoda; državni odličnici, plemići, magnati
    orsag država; zemlja
    orsag država; zemlja
    orsag država. Rusag, regio. Od madžarskog: ország
    orsag (mađ.) država, zemlja, kraj
    orsag (mađ.) zemlja, država
    ortak drug u trgovini; drug u nekom poslu uopšte
    ortak poslovni drugar, partner
    ortak drug
    ošacovati pogledati, dobro odmeriti pogledom
    ošad otišavši
    Ošajdariti ošinuti, udariti
    osal magarac
    osaliti nekontrolisano se ugojiti, udebljati se
    osamles osamnaest
    osamne osvane
    osamnuti osvanuti
    osana od: hosana - pozdrav: spasi! - kojim su pozdravljali Hrista pri njegovom ulasku u Jerus
    osao magarac
    osapina zapažen komad
    ošapiti okupirati, preuzeti, obuhvatiti rukama
    ošapiti drvo obuhvatiti stablo objema rukama
    ošapiti drvo obuhvatiti stablo objema rukama
    ošćarbiti se oštrbiti se, okrezubiti
    ošće još, jošte
    ośeći se podviknuti, obrecnuti se
    oseirit(i) glasno se veseliti
    oseiriti glasno se oveseliti
    oseiriti razgledati, razmotriti
    osel magarac
    osel magarac
    ośetit(i) naslutiti, predviđeti
    Osib, Osip Josip
    osiditi osijediti
    osijecat(i) se izdirati se
    osin sjena
    osin sjena
    ošine udari, mlatne
    ošinuti udariti
    Osip Baramatin Josip iz Arimateje, bogati Isusov sljedbenik koji mu je poklonio grobnicu. Maruli
    osiroćel ožalošćen zbog nečije smrti, u koroti
    ošišati na prvi lumer ošišati do kože
    osjak Senatula tinctoria, vrsta biljke
    osje klasje
    osjeka oseka
    ošklamiša prevarant
    oškoprčan nasitno snalažljiv
    oskoruša vrsta voca
    oskorušva oskoruša, vrsta voća
    oškropiti poškropiti
    oskuben počupan
    oskupsti (prez. oskubem) čupati
    oskupsti (prez. oskubim) čupati
    oslačati osladiti
    oslak magarčić
    oslegnut(i) odniziti
    ošlja magareća
    ošljak mangup, propalica
    ošljarenje rad bez volje, izbegavanje posla
    ošljariti bezvoljno, aljkavo i površno raditi
    ošljariti sporo raditi, oklevati
    ošlji magareći
    ošlji magareći
    ošlji magareći
    osmak okrugla drvena posuda za žito, kukuruz
    osmanlak (osmanluk) vrt, voćnjak
    osmanlijski turski
    osmanluci svod od vinove loze, čardaklija
    osmanluk svod napravljen od vinove loze, ordija, čardaklija
    osmoguz proždrljiv, lakom
    osmuđen opaljen
    osmuditi opaliti, ožeći
    osmuditi nagorjeti (kosa, platno, itd.).
    osmujiti spržiti, opeći
    osnobiti ozlijediti
    osnovati izmisliti
    osnovati se izmisliti
    osnura se osniva se, nastaje
    ošoičke maločas
    osoj osojna, sunčana strana
    osoj mesto koje leži u hladovini
    osojan koji je u sjeni, sjenovit, zasjenjen
    osoje strana brda ili doline manje izložena suncu, suprotno je prisoje
    osoljaj količina soli dovoljna za jedan objed
    osorljiv svadljiv, prgav
    osorljiv osoran, prek, prgav
    osorljiva (rakija) ljuta, jaka
    osoviti se ustremiti se
    osovrtljat(i) nestručno oplesti džempet ili ozidati kuću
    ospice boginje a mogu biti i bobuljice
    ošpotan osramoćen, ponižen
    ošpotati osramotiti
    ošpotati osramotiti, narugati se; opsovati
    osprijed sprijeda
    ostajbaša zaostao iza generacije
    ostajenje ostanak
    ostan štap sa iglom na jednom kraju kojim se teraju volovi
    ostanuo širok trag imati brojno potomstvo
    ostar oštar
    ostati ostaviti
    ostati pored običnog značenja još i: prestati, okaniti se, proći se, ostaviti, zakazati, zatajiti (ob
    ostati na rosi ostati usjedjelica
    ostavljati ostavljati, odricati se; propuštati, zapostavljati
    Ostija grad na ušću Tibera, luka grada Rima
    ostinuti ohladnjeti
    ostinuti ohladnjeti, omlitaviti
    ostraguša 1. starinska puška koja se puni odstraga, obrnuto; 2. kada se dobro
    ostraguša vrsta puške
    ostraguša vrsta puške koja se puni s vrha cijevi, preteča današnje puške
    ostraguša starinska puška sa punjenjem sa zadnje strane
    ostraviti se ostati začaran, zaljubiti se
    ostriti oštriti
    oštrivo sječivo
    oštrivo śečivo
    oštrivo śečivo, nož, hladno oružje
    oštro (tal.) jugo, južni vjetar
    oštrokonđa žena koja stalno nešto zamera, zakera i ispravlja. Ako možeš okani
    oštrokonđa opasna žena, bez dlake na jeziku
    oštropit(i) se stati na noge poslije bolesti, postići stabilnost, uspraviti se
    oštropiti se stati na noge
    oštropiti se uspraviti se, stati na noge, osloniti se
    ostršak djelić slomljenoga
    ostršak ostatak
    ostruga mamuza
    ostruga kupina, rozga, poduporanj
    osud osuda
    osujen osuđen; osudenik
    osupnost strahota, zaprepaštenost
    ošuriti, šuriti opeći; 1. podvaliti, prevariti; 2. naplatiti previše nešto; 3. na zabijačk
    osuvoplećalo goveče goveče koje se jedva kreće zbog neuhranjenosti
    osuvoplećalo goveče neuhranjeno goveče koje jedva hoda
    osvaditi se optužiti, okriviti
    osvalščina presvalščina, vrsta crkvene kmetske daće, koja se plaća na dan svetoga Osvalda
    Ošvandrati raščešati bubuljice, napraviti kraste
    Ošvanjiti se osramotiti se
    osvanuti duži umrijeti preko noći
    osvećen'je posvećenje
    osvem osim
    osvem osim
    osvem osim
    ošvena mlaćevina skinuta slama s kojom je bio pokriven krov
    ošvice naprsni ukras na ženskoj košulji
    ošvice vidi: opleće.
    osvjetljavati se osvećivati se
    otaći, otajti (prez. otajdu i otajdem) otići
    otađe otiđe
    otaj potajno
    otaj taj
    otaj tajno, potajno
    otajti v. otaći
    otaljati obaviti neki posao tek reda radi
    otančala krv izgubio se soj
    otančala krv izgubio se soj
    otar oltar
    otar oltar
    otar oltar
    otar oltar
    otar oltar
    otar oltar, žrtvenik
    otar oltar, žrtvenik
    otarak podeblji a okraći štap
    otarak toljaga, parče drveta
    otarak kraći i manji komad drveta.
    otava trava nikla poslije kosidbe
    otava prvo pokošena trava ili detelina
    otavan mokar, vlažan, natopljen
    otcavunjat(i) umorno otići
    otčin očev
    otděliti se udaljiti se
    otegliti klipa nadjačati u odmjeravanju snage zatežući klipa
    otegnuti se protegnuti se, rastegnuti se
    oteliti roditi tele ( kod krava )
    oteljenica oteljena krava
    otelo stara, banatska, vinska sorta groždja, zabranjena posle Drugog svetskog rata, zbog ve
    otepsti otresti
    oteščat(i) otežati
    otezatelno otegnuto
    otezati odvraćati, odvlačiti
    otfikarit(i) odrezati, ośeći parče, otkinuti
    othajanje odlazak, odlaženje
    othajati odlaziti
    othajati odlaziti; bježati; letjeti
    othititi odbaciti
    othititi odbaciti
    otići Bogu na istinu umrijeti
    otići od oči stradati zbog svoje izuzetnosti
    otići od oči stradati od urokljivih, zlih očiju
    otići uz nos naljutiti se
    otijem tim, tijem
    otijemna lantina, motka na brodu koja drži jedro
    otim otmica
    otimlivati otimati
    otirati napuštati
    otišćen odbijen, otisnut
    otišten odbijen
    otit v. hotiti
    otiti otići
    otiti (prez. otidem, imp. otidi) otići
    otiti proč otići, nestati
    otkako je gavran pocrnio vazda, oduvijek
    otke idući, hodeći
    otkladati propuštati
    otkli otkad, od kada
    otkojiti othraniti, podići na noge (dijete)
    otkrjati odlomiti
    otkrmeukat(i) vikati slabim i preplašenim glasom
    otkrojit(i) (sudbinu) odrediti
    otkuisat(i) završiti pozivanje vjernika na molitvu
    otljaz sitno, zakržljao stvorenje, bogalj, nesoj, otpadak
    otlukana otvor na senari
    otlukana strelište
    Otman Turčin; otomansko carstvo, Turska
    oto eto
    oto eto
    oto evo
    oto to
    oto eto
    otoditi odlaziti
    otoic malo pre
    otoič maločas, malopre
    otoič, otoičke maločas, malopre
    otoič, otojči malo pre, ako je podne, onda je „otoič“ bilo jutros, ili pre par sati. Niko to ne zna ta
    otoičke (otoč) malo pre, malo čas
    otojče maločas, malopre
    otojče, otojčije pre izvestnog vremena
    otoka rukavac, zaliv
    otole odavle
    otole odatle
    Otoljezgati se posrati se
    otomaljski otomanski, turski
    otoman sklepan ležaj, kratak i uzan, za dremež preko dana, napravi se po merama da se uglav
    otoman starinski kauc
    otonjaj malo, slabo, površno
    otonjaj površno, malo, slabo
    otoše odoše
    otoše odoše, prođoše
    ototonjiti zaplakati se
    otpadit(i) se otuđiti se
    otpagati platiti, odbolovati štetu ili uvredu
    otpagati zaslužno plaćati svoja nedjela
    otpagavat(i) zasluženo patiti, plaćati gjehove
    otperjati brzo otići, umaći, uteći; kao u priči sa raskršća: „Taki je otperj`o čim
    otpirati otvarati
    otplit(i) otploviti
    otplivit(i) otplivati, odseliti se
    otponac obarač na oružju
    otponac okidač na vatrenom oružju, obarač
    otprcat(i) oćerari, udaljiti
    otpreti otvoriti
    otpreti otvoriti; otpirati; otvarati
    otprt otvoren
    otprtljat(i) odseliti, otputovati
    otpunuti na nos s ljutnjom odbiti predlog
    otrbuljat(i) (Otrbuljatio pop i progrušala mu
    dobiti
    brada.)
    stomak, fizički se promijeniti, ostariti
    otrcat(i) odreći se nečega
    otrembeljiti, otromboljiti (se) opustiti se, fizički nesposoban za nešto, mlohav
    otribiti otrijebiti, oplijeviti, očistiti, isprazniti
    otricavat(i) se (Tako se i turski car više puta
    odricati
    otricavao
    se, zanemariti,
    kiljana što nesu pridavati
    postavljeni
    važnost
    kad je latinski kralj posvojio Paštrovi
    otrijeti usta (Nikad nijesam vidio Konavljanku
    osvježiti
    da išta založi na pljaci osim što otre usta zrnom gvoš
    otrojčiti donijeti na svijet troje mladunčadi.
    otrok dijete
    otrok dijete
    otromboljen opušten fizicki .. kao mrtva težina
    otromboljit opušten fizicki .. kao mrtva težina
    otrovan kao prišt izuzetno i neprijatno ljut i prkosan
    otrovan kao prišt izuzetno i neprijatno ljut i prkosan
    otrpunjat(i) otići nevoljno pješke
    otršak ostatak
    otrsit(i) opremiti nekoga, otpratiti; započeti priču kojoj se kraj ne može nazreti; obaviti posao
    otrsiti ispratiti
    otsuda odavle
    otšunjat(i) tajno otići, izgubiti se
    otuje otuda
    otuje otuda, odavle
    otur efendum onaj koji se samo isjeđava po kafanama
    oturisat(i) otovariti, odśesti, otaboriti, uhvatiti mjesto
    oturisati uhvatiti mjesto, sjesti
    otutašno zamašito
    otutašno korpulentno
    otutašno zamašito, poveliko
    otvoriš (Imanje pokojnog Perka Mirkova spasište
    Pokošljeva
    za stoku
    otvrći se odreći se, odbaciti
    ouvertura (franc.) predigra, uvod
    ov ovaj
    ov i ovi ovaj
    ovaditi optužiti, okriviti
    ovamiljat(i) se oženiti se, formirati porodicu, postati familijaran čovjek
    ovašćiniti osramotiti, oskvrnuti
    ovda ovuda
    ovde i ovdi i ovdika ovdje
    ovehšati povećati
    ovenuti uvenuti
    ovenuti uvenuti
    overstlajdnandissa potpukovnica
    Ovid Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr.; 17. po. Kr.); starorimski pjesnik, autor
    Ovidij Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr.; 17. po. Kr.); starorimski pjesnik, autor
    Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. 17. po. Kr.); starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; progna
    Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. 17. po. Kr.); starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; progna
    Ovidio Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr.; 17. po. Kr.); starorimski pjesnik, autor
    ovijat(i) razdvojiti pomoću vjetra žito od pljeve
    ovlaš makar kako uradeno
    ovlažile gaće onome koji je od straha imao malu nuždu
    ovnujina meso od ovna
    ovo eto, evo
    ovo ovo; evo
    ovolici ovakvi
    ovoštan star, ved
    Ovrći završiti vršidbu pšenice
    ovrčno umanjeno, oskudno
    ovrežgolit(i) postići polni snošaj, svršiti
    ovsenjak kruh zobeni, zobenjak
    ovsik sjeme jasena
    ovsik ovas, zob
    ovzir obzir
    ožđeldija dobrodošlica
    oždenuti otjerati
    ožderati se 1. opiti se jako; 2. kad neko mnogo pije zovu ga „ždera“; 3. kaže se:
    ožderati se preterati sa alkoholom
    oždrebiti roditi ždrebe ( kod konja )
    oždrlje grlo i podgrlo
    oždrlje (Ojađeli štomak prikupi se do u oždrlje.)
    grlo, podgrlac
    oždrt pijan
    ozebiti ozepsti
    ožet ocijeđen
    ožica žlica
    ožica kašika.
    ožičica udubljenje ispod grudne kosti đe se razdvajaju rebra
    ozidat(i) napadno se razveseliti
    ozidat(i) kao šarov niz gredu zasijati veseljem koje se ne cijeni
    ožidati očekivati
    ozirati se obzirati se, pogledavati; mariti, brinuti se
    ožiti oživjeti
    ožitit(i) se pojesti nešto od brašna prvi put poslije gladnih godina
    oživat(i) dojiti prazne sise
    ožmikura seksualno prominentna žena
    ožmirkat(i) često treptati, žmirkati
    OZNA (Odjeljenje za zaštitu naroda), komunistička tajna paravojna formac
    oznanjen objavljen, proglašen
    oznobiti učiniti jadnim
    ozoja odviše, suviše; veoma
    ozoja veoma, mnogo
    ozoviina zova
    ozriti se osvrnuti se, pogledati
    ozriti se (prez. ozrim se) obazreti se, osvrnuti se
    ozubiti se oprijeti se, postati zubat, suprotstaviti se, "pokazati zube"
    ožučiti nasekirati, iznervirati, jako se jediti; ima izraz: „Ima žuč da mi proradi od tebe …!“
    ožura (lat. usura kamate); lihva
    ožuraš lihvar, foenerator. Od latinskog usura: kamate
    ozvati zvati, nazvati
    P
    P
    P
    P
    P
    p
    P
    pa ipak, opet, zato
    pabarisati udariti, potući se, svirati, tj. oštro nešto raditi
    pabirak zakržljao, mali i savijen zreo klip kukuruza, kada je sušna godina ima ga dosta; pabir
    Pabirak klip kukuruza koji zaostane na njivi posle berbe
    pabušina opna oko mišića
    Pabušina meso između rebara kod svinje
    pačaluci donji deo čakšira što pada preko obuće
    pačaluci donji deo nogavica na čakširama
    paćan čist, uredan, s urođenom otmenošću
    pačariz (Misirska godina učinjela je pačariz
    nered,
    i od Rada
    zbrka Pavlova ž Džankovca.)
    pačat(i) se miješati se u nešto bez poziva i velike potrebe, nametati se, uplitati se u tu
    pacati stavljati u "pac", u salamuru. Od njemačkog: Beiz
    pačati smetati, dirati
    pačati miješati.
    Pačati se miješati se u nešto bez velike potrebe
    Pačati se miješati se u tuđe poslove
    pace pihtije, ladetina
    paček (E paček, paček, zaboravio sam dapričekaj,
    vi ispri stani malo…da ne zaboravim nešto vrlo važno za priču
    Paćelot, paćel, paćelo ubradač
    pačiti smetati, priječiti, škoditi
    pačiti smetati, škoditi, uditi
    packa 1. školska, vojnička, šegrtska ili žandarska kazna; 2. lenjir ili tvrd šta
    packe udarci prutom po dlanu
    paćnica uredna žena, kod nje je sve na svome mjestu
    pačolat caluatica, poculica, ženska peča. Od madžarskog: patyolat, najfinije platno
    pacta conventa (lat.) sporazum, ugovor (ovdje ugovor iz 1102. kojim su Hrvatska i Ugarska sklopile persona
    padiša sultan, turski car
    padiša paša
    padišah sultan, vladar turske carevine
    padšim palim
    Padva Padova
    Paestum danas mjesto Pesto jugoistočno od Salerna u južnoj Italiji, nekoć grč
    pafta ukrašena metalna pločica na ženskom pojasu na kojoj su kopče za zakop
    Pafta, pavta karika, srebrno ili zlatno dugme ili kopča
    pafte skupoceno ukrašene metalne ploče na pojasu sa kopčama za zakopč
    pahati mahati, vijoriti
    pahovano pohovano ( meso... )
    paiân (grč.) pean, pobjednička pjesma, pjesma zahvalnica, hvalospjev
    pajanta tavanska gredica
    Pajanta greda koja spaja rogove na krovnoj konstrukciji
    pajanta tavanska gredica
    pajati, o`pajati ići, čistiti, ogovarati; izraz: opajati selo; ići od kuće do kuće i voditi ab
    pajdaš drug, prijatelj u zlu, suprug. Po madžarskom: bajtárs, pajtás
    pajnkrt dijete nezakonito
    pajta štala za konje i kreve, a može sve zajedno sa štagljom...
    pajtaš prijatelj, drugar
    pajtaš drug, prijatelj
    pajtaš drugar
    Pajtaš drugar
    pajtaš drug, drugar, prijatelj
    pajtaš, pajtos drug, prijatelj; spajtašiti se, spajtati se ; udružiti se, ali pomalo u „mutnim“ ili „ne
    pajton fijaker, vrsta starih kočija
    pajton fijaker
    pajvan uže
    Pajvan deblje uze
    pajvan uže
    pak opet, nanovo, onda, zatim
    pak opet, nanovo, onda, zatim
    paka opet, nanovo
    paka pak, zatim
    paka potom
    pakfon (pakfong) „novo srebro", legura bakra, cinka i nikla, koja se upotrebljava za izradu posu
    pakfon (pakvon) "novo srebro", smesa od medi, cinka i nikla
    paki pa, pak; opet, zatim, onda, ponovo
    pakos šteta
    pakošdžija štetnik, onaj koji pravi štetu
    pala lopata
    Pala sprava u obliku reketa kojim se vadi arpadžik
    pala lopata.
    pala (tur.) sablja
    pala Crna Gora okupirana od tuđina, izgubila slobodu i svoju vlast
    pala gora opalo lišće s drveća
    pala muka na ožičicu velika sjekiracija
    pala muka na ožičicu velika śekirancija
    palac dvorac
    palac palata, dvorac kralja Nikole na Cetinju
    palača blagovaonica; soba
    palacka plod trske koji liči na kubansku cigaru; tompus, kada se upali polako gori i dosta dimi, u
    Palade nadimak božice Atene
    Palade pridjevak Atene, grčke božica mudrosti, kao jake i hitre djevice
    palamar 1. debelo uže za vezivanje brodova za obalu; 2. veliki ekser; 3. ili nešto drugo, a sigurn
    Palamar vrsta konopca
    palamar debeo konopac kojim se vezuju lađe
    Palamida bodljikavi korov
    palandra bludnica u najbrutalnijoj psovci, kao flundra, žena koja se doskitala
    palanjek stup, kolac. Od latinskog: palanga
    palaš krvnički mač
    palasak kutijica u kojoj se drži mazivo za podmazivanje oružja
    Palatin jedan od sedam rimskih brežuljaka; v. sedmera brda
    palazzo (tal.) palača
    palčenica procijep za prste. Vrsta sredovječnog mučila
    Palestrina, Giovani Perluigi da (1525-1594)
    talijanski skladatelj, autor glasovite Mise pape Marcela; njegov stil postao je uzor crkve
    palingenezija (grč.) ponovno rađanje, reinkarnacija
    paljetak zakržljao klip kukuruza koji se obicno baca
    palmeta (franc.) ukras u obliku palmina lista ili grančice
    palok " 'na paloku' se uzima kad je nešto metnuto tako da može svatko uzeti i odnijeti, t. j. nij
    palomnik tako Rusi nazivaju hadžiju, poklonika koji je bio u Jerusalimu na Hristovom grobu
    paloš (mađ.) mač
    palošina ravna široka sablja
    palutina polovina mesa od bravčeta
    pamet spomen, uspomena, sjećanje
    pametovat(i) bistro misliti, znati komentarisati prošle događaje, ali znati i predviđati nastupaju
    Pampeluna (Pamplona) grad na sjeveru Španjolske, nekad prijestolnica kraljevine Navarre
    pampur cep
    pampur plutani čep za flaše
    pampur čep.
    pamrav moždano oboljeli
    pamuklija kratka pamučna haljina sa rukavima
    pamuklija kratka haljina, zatvorena na prsima, s rukavima, ispunjena pamukom
    Pan starogrč. bog šuma, zaštitnik stada i pastira
    Pan starogrčki bog šuma, pokrovitelj stada i pastira
    Pan mitološki izazivač panike
    pan gospodin
    pan (češ.) gospodin
    pan (tal. panno) tkanina, sukno, haljina
    panač (tal. pancia) trbuh
    panador (tal.) vrsta sukna sa zlatnim nitima
    panađur vašar, sajam
    panađur vašar
    panadžurište vašarište
    panaija koljivo koje se nosi o zadušnicama u crkvu i deli za "pokoj duše"
    panaija (panahija) koljivo, kuvano žito koje se o zadušnicama nosi u crkvu i deli za „pokoj duše" pokojnika
    panajur, panadžur vašar
    pančati povezivati se, spletati se, ljubakati. Od njemačkog: Pantscherl, potajno ljubakanje
    pancijer oklop
    pandemonij (grč.) skup zlih duhova
    pandrcati, badrckati zadirkivati, izazivati
    pandrknut(i) nestati, otpasti, umrijeti
    pandrknuti nestati, otpasti, umrijeti
    pandrknuti umreti
    pandur opštinski stražar
    pandur policajac, civilni il' poljski
    pandurica utvrđenje, stražara, policijsaka stanica
    pandža kandža, šapa
    panegirik (grč.) hvalospjev, pretjerano hvaljenje nekoga ili nečega
    pangur sud za piće
    panica zemljana činija za jelo
    panjat dotrajali starac
    panjat dotrajali starac
    panjat onemoćali starac
    panjka kleveta
    panjkati ogovarati
    panonija repe deponija repe
    panoramiija čovak koji prikazuje panoramu (zabavne slike u kaleidoskopu), obič
    panta drvena greda u kući
    panta poprečna veza u gornjem dijelu krova. Veže glave.
    pantalamunje pantalone širokih nogavica
    panteraš patrontaš, torba za puščane naboje
    pantlek (prema njem.) traka, vrpca (oko šešira)
    Pantljika traka, vrpca
    Pantovlije, pantoflije papuče
    pantun (malaj.) malajska pjesnička vrsta sa strofama od četiri unakrsno rimovana stiha
    paoma palma
    paoma palma
    paoma palma
    paoma palma
    paomni prid. prema paoma, palma
    paor seljak
    paor zemljoradnik
    paor seljak, zemljoradnik
    Paorenda prost seljak
    papatac mali, dežmekast, gega se kad hoda
    papati (Da pape talijanske makarone i kekeruše
    jesti vermut.)
    papaz pop, svještenik
    papaz (Nećeš me nadlukaviti cetinjski papaze,
    pop, sveštenik;
    dina mi amana!)
    smjesa svega i svačega; kralj u kartama
    paperuš papir
    Papini, Giovanni (1881-1956) talijanski književnik, pisac fantastičnih i apsurdnih priča, buntovan anarhist, ateist; kasn
    papranjen zapapren
    Paprc hajdučka trava
    paprica metalni dio koji nosi gornji mlinski kamen.
    paprica (Čim nestane zrnevlja da kaplje ispod
    dio milina
    paprice,
    krozon
    koji
    seceprobudi.)
    propušta zrnevnje pod točak
    papula jelo od krompira, može i od belog, krupnog pasulja, neka vrsta pirea, za
    papunjati jako gorjeti
    par 1. trenutak; 2. dva, dvoje; 3. nekoliko (neodređen broj, ali ne više od č
    para čini se
    para duša
    Parač plug za paranje
    parač, špartač plug za paranje, špartanje kukuruza ili drugih okopavina. Manji i lakši od pravog pluga.
    Paračik parče
    parada ići u goste, prosidbu, vašar ili kakvu svečanost; uparaditi se; lepo obuć
    paradičšomska rajska
    paradiž raj
    paradižom raj
    Paradoš konj za karuca za paradu
    parađumiš srebrn novac
    parapet zid oko bunara
    parasnički seljački
    parasol kišobran
    parastos pomen umrlom nakon 40 dana
    parati 1. seći, usecati; 2. u tuči povrediti britvom; 3.tranžirati zaklanog brav
    parati se činiti se
    parćija prćija, dota
    paren kašu ladi (Ali, paren kašu ladi, nije onaj
    pomagala
    koji seničuva
    sila ni
    poslije
    vlas da
    neuspjeha
    se na
    parenje životinjski polni odnos
    parfen (franc.) parfem
    parfin parfem
    parićana kokoš očerupana kokoš
    Parid Paris, sin trojanskog kralja Prijama koji je oteo lijepu Helenu, što je bio povod trojansko
    parija u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"
    parija (ind.) u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"
    parilo kipućom vodom preliveno meso ili rublje u kipućoj vodi; od pariti, vaporare
    parip tovarni i vučni konj
    parip brzi konj
    parip (grč.) konj, kljuse, konjusina
    pariti činiti se
    parjati ostaviti
    parjati ostaviti, napustiti, odagnati
    parjati ostaviti, napustiti, odagnati
    parjati ostaviti, napustiti, odagnati
    parjati ostaviti, napustiti, odagnati
    parjati ostaviti, napustiti, odagnati
    parjati prestati
    parjavit(i) (Nije Stoja parjavila, no je odila izostajati,
    jednako na odustati
    vesele aluse i tužne okupe.)
    parjavit(i) (Nije Stoja parjavila, no je odila istrajavati
    jednako na vesele aluse i tužne okupe.)
    parkli pandže
    parlati (tal.) govoriti, reći
    parlavita brbljavac. Od francuskog: parler i vite, govoriti i brzo
    parlog neobrađena njiva, pustara; za(u)parložiti; zapustiti
    parlog neobrađena zemlja
    parlog neobrađena zemlja
    Parnas prebivalište Muza u starogrčkoj mitologiji
    parnja raspra, spor
    parnjak vršnjak, ispisnik, osoba rođena iste godine
    parnjak vršnjak
    parojak čelinji neko pčelinje rojenje poslije prvjenca, prvog rojenja
    parona (tal.) gospođa, gospodarica
    parožak treći i kraći krak drvenih vila.
    parsi prsa
    parst prst
    parsura prsura, tava
    part (lat.) dio, strana
    parta (mađ.) vrpca za glavu, nakit na glavi djevojke koji je oznaka djevojaštva
    Parte uzvik kravi da se pomakne s mesta
    Partik roba
    parun (tal.) zapovjednik broda
    parvanji prvanji, prvotan, prijašnji
    parvo prvo, prije
    pâs generacija, pokoljenje; pojas
    Paša titula visokih građanskih i vojnih dostojanstvenika u Turskoj
    paša upravnik velike pokrajine, pašaluka
    pasac pojas, pasica
    pašaluk oblast kojom upravlja paša; zvanje paše
    Pasanec Andrija uz Gupca i Gregorića, jedan od vođa seljačke bune 1573
    pasat(i) proći, minuti
    pasati opasati pasom
    pasati pasti, opasivati
    pasati proći.
    pasažir putnik (ruski)
    pašče ker.
    pašćiti se žuriti se
    paščiti se žuriti se
    pasent 1. po meri, taman; 2. kad odelo probate i ako je pasent, nemojte naglo
    paśi sin kaže se ljudskom izrodu, pogani
    pasijans vrsta igre kartama
    pašinski biljeg čin
    pasionirt pasioniran,
    pasirati probati, kaže se: „Nisi to pasir`o ?“; nisi to probao ?; pasirati; doživeti, oprobati; pasirati
    pasirati dogoditi se
    pasirati desiti se, dogoditi se
    pasivati (tal.) prolaziti
    pasko nositi brinuti se, čuvati, nadzirati, paziti
    paskurica, peskorica mali hleb, kao zemička; narodni običaj da se na prolećne zadušnice ostavlja na grobu
    pasla se (kobila) plodila se s konjem
    pašmaga (tur.) papuča
    Pasoglav ime mongolskog kralja u narodnoj predaji; Mongole, ali i Hune i Avare, naš narod naziv
    pasoglavci narodni naziv za Avare i Tatare (Mongole) koji su 1242. provalili u Hrvatsku
    pasom ići goniti goveda ili ovce lagano da mogu da pasu
    pašovabec, dežd pašovabec mlaka proljetna kiša, koja mami travu da poraste za pašu
    pasovat(i) uklopiti, pristajati po mjeri
    pasovati odgovarati po meri
    pasti 1. pasti; leći; 2. opasivati, pasati; 3. pasti, hraniti
    pasti muka na ožičicu velika śekirancija
    pasticidi pesticidi
    pastirnica pastirska pjesma
    Pastourelle (franc.) pastorala, pastirska pjesma
    pastrma suvo meso
    pastrma suvo meso za zimnicu
    pastrma vidi opaša.
    pastušas(t) neuškopljen konj; potentan muškarac
    pat ugovor
    patakun vrsta starinskog novca
    patancija eksplozija topa, odjek grmljavine topovske
    patancija (patantija) lumbarda, granata
    patarenac bogumil
    patarica sitna vlast
    patarica sitni činovnik, predstavnik kakve niže vlasti, poslušnik, glavarčić koji se pravi važan
    patarica pojutarje, drugi dan krsne slave
    patarice drugi dan svečara, počinje sa fruštukom, a pozivaju se komšije i najbliži ro
    Patarice drugi dan praznika
    patarinski patarenski, heretički, bezbožnički
    pataška kožna futrola
    patekar ljekarnik, apotekar
    patent odličan, samouveren, proizvođenje u vojnički čin, silan momak (na nema
    pater katolički sveštenik
    pater (lat.) otac; redovnik
    paterice drugi dan slave
    patice patike, lake kućne cipele patrika
    patisati prestati
    patisati prestati s radom, odmarati, mirovati
    patišpan vrsta kolača.
    patiti se mučiti se
    patlavezi opet testisi, al malečki
    patlidžan paradajz, patljidžan (slovački)
    patoka slaba rakija dobijena na kraju procesa pecenje
    patoka, patovka poslednja slaba rakija, oko 5; 6 gradi, doliva se u naredni kazan
    patos 1. daščani pod u sobama; 2. popločani trotoar na šoru i avlija sa ciglom . Izme
    Patria o mea creatrix, patria o mea genitrix
    Domovino,
    (lat.) moja stvoriteljko, domovino, moja roditeljko! (Katul)
    patrio qui more (lat.) koji po običaju otaca
    patriti pripadati, dolikovati
    patrljak malo parče
    patrljk prebijeni deo, pohaban deo motke, drške.. metle, lopate ...
    patron svetac zaštitnik;
    patron svetac
    patrun (tal.) kapetan broda
    patrun (tal.) upravitelj, zapovjednik broda
    patvarista pisar
    pav paun
    pava paun
    pavilon zastava. Od francuskog: pavillon
    pavitina šumska biljka povijuša, "bela loza"
    Pavlaka donja platnena navlaka za jastuk ili dunju preko koje se stavlja jastu
    Pavlimir drama hrv. pjesnika Junija Palmotića (1606-1657)
    pavočina paučina
    pavor, paor naš seljak, čovek koji živi od obrade zemlje
    pavta dugme
    pavta dugme
    pavuk pauk
    pavuk pauk
    pazar novac primljen za prodatu robu
    pazešem pazio sam
    Pazipha, Pasifaja žena Minosova, sestra Kirkina, majka Fedrina (v. sljedeću bilješku).
    pazuće nedra
    pazuv pazuh
    pazuvo pazuh
    pčelinji roj u košniculjüštiti pasti pljoštimice
    pcetište psetište, dobar pas
    pcetište psina
    pcetište pseto, psetište, psina
    pcetište psina
    pčioda čioda, pribadača
    pe ići će; po njih senja pe; po njima će ići sanja
    pean (grč.) zanosna pjesma, hvalospjev
    pean (grč.) zanosna pjesma, hvalospjev
    Peantov Philoktet (Filoktet) jedan od Grka koji su pošli na Troju; kad su Grci putem prema Troji
    peča komad
    peča snaga
    peča trubnja platna
    peča snaga; truba sukna ili platna
    peća (tal. pezzo) komadić, dio
    pečal bol
    pečal bol, tuga, žalost, jad, bijeda, nevolja; otidi k pečali, otidi da te nî; (kao današnje npr.) id
    pečal tuga
    pečal tuga, nesreća
    pečal tuga, žalost
    pečal tuga, žalost
    pečal tuga, žalost, tjeskoba; briga, skrb
    pečal žalost, tuga
    pečal tuga, briga, jad
    pečal (rus.) tuga, bol
    pečalan tužan, tjeskoban; zabrinut; brižan, skrban
    pečalba najamni rad, najčešće van svoje postojbine
    pečaliti s mukom štedeti (novac)
    pečalno brižno, skrbno, usrdno
    pečanje pečenje; na pečanje; za pečenje
    pečao, pečal bol, tuga
    pečaon žalostan
    pecara sprava za destilaciju alkohola
    Pecati se ujedati (" Muve se pecaju, bice kise")
    pečatlija flaširana rakija
    pečatlija zapečaćena industrijska rakija
    pečene oči zapažena hrabrost
    pečene oči (Nijesu viđenijega Bečića imaliima
    u bratsvu
    onaj kojinise
    penikoga ne boji, neustrašiv
    pećenka vrsta puške
    peći se brinuti se
    peći žeđ u se trpjeti žeđ
    pečiti ugristi
    Pečiti razvuci, rasiriti (neki predmet)
    pečiti ujesti (zmija).
    pëčiti pecnuti
    pečurka gljiva
    ped pedalj (ž. roda)
    ped među oći glupost
    ped među oči glupost
    pêd među oči glupost
    ped, pedo mjera od ispruženog vrha palca do vrha prsta srednjaka
    pedenca strmina
    pedenca uspon.
    pedepsa kazna
    pedepsa (grč.) kazna
    pedepsa (lat.) kazna
    pedepsan'je kazna, kažnjavanje
    pedepsanje (lat.) kažnjavanje
    pedepsati kazniti
    pedepsati kažnjavati
    pedepsati, pedjepsati, pedipsati kazniti
    pedinter sluga
    pedipsa kazna
    pedipsa kazniti
    pedipsan kažnien, pedepsan
    pedipsati kazniti
    pedipsati kazniti, kažnjavati
    pedjeps kazna
    pedjepsan kažnjen
    pedjepsati kazniti
    pedut (tal.) kormilar
    Pegaz krilati konj iz grčke mitologije, simbol pjesničkog nadahnuća
    pegenca strmina
    pehnuti taknuti, ubosti
    peimar zidar, građevinar
    pejati voditi
    peke tako je
    pekel pakao
    peki! dobro! u redu!
    peklar prosjak. Od njemačkog: Bettler
    pekljar, petljar (od njem. riječi Bettler) prosjak
    peksijan nevernik (pogrdan naziv za Turke), (tur. pers.) pogan, nečist, rđav č
    peksijan rđav, zao čovek, tvrdoglav
    peksijan, peksin prljav, ružan, odvratan, gadljiv
    peksijanska (sila, vjera) prljava, ružna, odnosi se na okupatore
    peksin prljav; neuredan.
    peksino nečisto
    pekva zdjela u kojoj se peče pečenje
    pelati voditi
    pelati se voziti se
    pelcer rasad, kalem
    pelcer rasad, kalem
    pelcovanje vakcinacija
    pelcovati 1. vakcinisati; 2. oplemenjivati voće; izreka kaže : „Nisam ti ja braćin pelcovan protiv no
    pelcovati vakcinisati životinje
    pelda primjer
    pelda (mađ.) primjer, uzor
    pelegrin (lat.) putnik, hodočasnik
    pelengiri široke, vunene čakšire do ispod kolena
    pelenica, prisveta pelena u koju je Bogorodica povila Isusa. Relikvija presvete pelenice č
    pelin, pelina (pridjev) gorak, gorka
    pelina rastužena, tužna, ogorčena
    pelivan igrač na žici ili užetu u cirkusu; artist
    pelivan komedijaš
    pelivan (tur.) cirkusant, akrobat
    pelivanka sirkuska igračica
    peljat (čak.) voditi
    peljati voditi
    peljati voditi
    peljati voditi, nagoniti, poticati
    peltečeći zamuckujući
    peltečiti zamuckivati
    pelud fini žuti prašak u prašniku cvijeta
    pembavo ružičasto
    pembelija ruzičasta boja
    pembe-šamija plavičasta marama
    Pemka Čehinja
    Pemko prema Pemac, Pemska (od njem. Böhmen), donekle podrugljivi naziv za
    pemzija penzija
    Pen pjenâ (gen. pl.)
    Penat v. Bat
    penati starorimski kućni bogovi
    pendat(i) ići sporo sitnim koracima
    pendati sitno hodati
    pendisati (tal.) visiti
    pendžer prozor, nekada su bili mali, jedva je dete moglo da se provuče, sa jednostrukim staklom
    pendžer prozor
    pendžer prozor
    pendžer prozor
    pendžer prozor
    pendžer prozor
    pendžer prozor
    pendžer prozor
    pendžer (tur.) prozor
    pendžer (tur.) prozor
    pendžer (tur.) prozor
    pendžer (tur.) prozor
    pendžer (tur.) prozor
    Pendžeraš ulični staklar
    Pendžetirati ojačati džonove pendžetama (blokejima)
    penegirik svečani pohvalni govor u nečiju čast i slavu
    pengan (tal.) naslikan
    pengati (tal.) slikati
    pengatur (tal.) slikar
    peniz nejasna riječ (Akad. rj.)
    penjelo četka za farbanje.
    penjerlija vrsta kolača sa sirom
    penjerlija lepinja nadevena sirom
    Pensando al Bel ch' eta non cangia o verno
    Misleći
    (tal.)na Lijepo što ga ne mijenja ni vrijeme ni godišnje doba
    pentar kamenolom
    pentar kamenolom, majdan
    pentikostar pravoslavna bogoslužbena knjiga
    pentrati se penjati se
    pentur (tal.) slikar
    penuti ukrasti
    penuti ukrasti
    pepsin ferment u želučanom soku koji rastvara bjelančevine i time pomaže probavi hrane
    per amorem dei (lat.) za ljubav božju
    per aspera (lat.) dio latinske poslovice Per aspera ad astra; kroz trnje do zvijezda
    per li primi prvih dana
    per moji duši na moju dušu, doista
    per pedes apostolorum (lat.) nogama apostola, tj. pješice, kako su hodali apostoli
    per se samo po sebi
    perad živina
    perajca cetka sa dugackom drškom za krecenje
    perajcla četka za krečenje, postavljena na dugačkom štapu
    Perašt Perast, grad u Boki kotorskoj
    perasti pernati, krilati (konj perasti; Pegaz)
    perche stare boncompani (tal.) da ostanu u dobrim odnosima
    perčin duga kosa puštena niz leđa
    perčin pramen, pletenica
    perčin kosa na glavi.
    perčin pletenica kose, vitica
    perda pregradni zid od dasaka.
    perdaška alatka za nanošenje maltera od blata (lepa..) na zid
    Perde pregrada, zavesa, veo
    perdliv koji ispušta vjetrove, prdi
    perdo (perda) ograda, naslon
    perdulek omalovažujući izraz za sitničavu osobu
    peren pernat, iskićen perjem
    perenit zakićen perjem (perjanicom)
    Pergam tvrđava u Troji, a katkad i zamjena za samu Troju; također i antički grad u Maloj Aziji (d
    periče pera (za pisanje), pisaljke
    periculum in mora (lat.) opasnost je u odgađanju
    perina podloga za spavanje u krevetu napunjena perjem, nekada ljuštikam
    perina jastuk, pokrivač od perja
    perišan nesređen, neuredan
    perisan ukrasna igla u kosi
    periti uperiti, nešto u nekog, predmet ili pogled; pa se kaže: „Slušaj Mićo,
    perivoj park, cvjetna bašta
    perivoj park, cvjetna bašta
    perivoj lug
    perjanik član policijske garde na crnogoskom dvoru
    perjanik počasni gardista na dvoru crnogorskog gospodara
    perjat(i) plivati
    perje 1. pero od guske, kada se očupa i zatim napuni jastuk; 2. nova i mo
    perje perjanica, nakit za kacigu ili vojnički šešir
    perkelt teleći gulaš. Od madžarskog: pörkölt
    perla biser
    perlat prelat, crkveni dostojanstvenik
    pernica blazina, perina
    pernica štilorka
    pero krilo (pored običnog značenja)
    pèro ugao stolnjaka
    Pero brčno najjače pero na ptičijem krilu (" Ta ti si mi brčno pero u mrtve kokoske")
    pero za kapu nebitno, nije važno
    pero za kapu ne primjećuje se
    pero za kapu nebitno, nije važno
    perorirati (lat.) opširno, patetično govoriti
    peroti krila
    perper crnogorski novac
    peršin soldački Glechoma hederaceum, vrsta biljke
    Perso Perzej, starogrčki mitski junak, koji je ubio Meduzu, oslobodio Andromedu i dr. (ne And
    persona 1. ličnost, osoba; 2. jaka persona; to je osoba koja nešto pametuje, palamudi, kao kup
    peršona (lat.) osoba
    peršona (lat.) osoba, ličnost
    Perun slavenski vrhovni bog gromovnik; Mažuranić ga koristi umjesto Jupiter (Zeus)
    Perun staroslavenski vrhovni bog
    Perun vrhovni slavenski bog-gromovnik
    perun bog gromovnik starih Slavena
    perušina perje
    peruška sasušen krajnji deo guščijeg krila, kojim se čisti astal pre i posle meš(s)enja testa ili os
    peruška alat za čišćenje, napravljen od guščijeg krila
    perut krilo
    pervaz rub, opšiv
    Pervaz porub, opšiv
    pervaz ograda
    pervaz drveni okov za vrata ili prozor
    pervlje ranije
    pervo prije
    peš peške, pešice, skut, prednji deo haljine
    peš prednji dio haljine, skut kaputa
    peš (od kabana) skut
    pěsan pjesma
    peškeš dar, poklon
    peškeš dar
    peškeš dar, poklon
    peškeš dar, poklon
    peškeš dar, poklon
    peškeš dar, poklon
    Peškeš dar
    peškeš dar, poklon
    peškeš učiniti darovati
    peškir platno za brisanje lica ili tela posle umivanja ili kupanja
    pesme (u pravoslavnoj crkvi)
    pésta uvreda, povrijeđenost
    pésta (Stanoju bila velika pésta ako dâ Malinu
    uvredazananekoga
    koju treba
    ko s uzvratiti
    ne istom mjerom
    Peštamalj, pištemalj plavetno platnol pamučni ubrus za kupanje
    peštanska plava zelena
    peštimalj kecelja, pregača od plavog platna, peškir
    peštimalj peškir
    pestokupljevina trunje, ništavna osoba u svakom pogledu, i fizički i moralno
    petačka bure od pet akova (oko 250 l)
    petačka bure od pet akova
    petama u guzicu veselje s trčanjem i smijehom
    petama u guzicu (A kneževi otole petamaznak
    u guzicu
    bezbižnosti,
    da vatajuradosti,
    muštulukslikovita
    Paštrovi-
    konstatacija dobro obavljenog posla
    petar potkrovlje.
    peteh (pl. petesi) pijevac, kokot
    peti pjevati
    peti pjevati
    peti pjevati
    pěti pjevati
    peti (poju, pojem) pjevati
    petje pjev, pjevanje; pjesma
    petje pjevanje
    pětje pjevanje
    Petka brdo iznad Gruža u Dubrovniku
    petlarija (njem.) prosjačenje
    petljanje jalov posao, šeprtljarenje, kao izreka: „Seci uši, krpi dupe !“
    petljar prosjak
    petljarski prosjački
    peto petao
    petohljebniid srebrna posuda u pravoslavnoj crkvi, u koju se stavlja hleb za pričešć
    petokolonaš izdajnik rođene zemlje, saveznik neprijatelja; saradnik i plaćenik spo
    petotonka teretna traktorska prikolica nosivosti 5 tona
    petra Igra riječi: latinski (grčki) "petra" znači kamen.
    petrahij deo odeće pravoslavnih sveštenika
    petrijol gas za lampu ... petrijolska lampa
    petroulje nafta
    petroulje, petrolija petrolej
    Petrovići s Njeguša (crnogorska dinastija)vladali više od dvjesta godina, s koljena na koljeno, suverenom drža
    pezdač čovjek koji pušta vjetrove (tiho)
    pezdec puvanjak, emissio crepitus ventri taciti
    peženjuška običaj da se plaća simbolična naknada ako se ne poštuje redosled ženidbe ili udaje u p
    pezevenk mangup, nevaljalac
    pezevenk pokvarenjak, nikogović, svodnik
    pežulja opna, skrama
    Phedra, Fedra kći Minosa i Pasifaje, žena Tezejeva; zaljubila se u svoga posinka, T
    Philis, Filida ime prijateljici starorimskog pjesnika Horacija.
    Philomena, zapravo Filomela kći atenskoga kralja Pandiona i sestra Prokne, žene tračkoga kralja
    Phoebus Feb, jedan od nadimaka boga Apolona, kao boga svjetla i sunca
    Pi, moga grdila! najava nesreće, nemilog događaja, naći se u bezizlaznoj situaciji
    pica ženski polni organ
    pića hrana
    picajzla 1. sitničar, zakeralo; dosada; 2. stidna vaš; pican; kicoš; picaniti, upicaniti –doterivati, u
    piccolo (tal.) konobarski naučnik
    pice koštica
    piće piće; v. pitje
    piće krsna slava; ide na piće, ide na slavu
    picilin penicilin
    picimilet svaštočinja
    Piciposta m.z. osoba koja ogovara i prenosi novosti
    pičkoprež čovjek koji hoće da se u svemu okoristi
    Pickoša vatara
    pičkovina miraz, ženino imanje koje je zet naslijedio od tasta
    píčkovina zemlja koju je zet naslijedio od tasta
    picmajstor zavodnik
    picmajstor zavodnik, švaler
    picmilet svaštočinja, pogan, nesoj
    Picmilka guzičarka
    picopernica bide
    pičvajz tuča, sudar, nered
    pičvajz tuča, sudar
    pidžun izdignuti dio poda iza ognjišta na kome se nalaze slamarice za spavanje.
    Pierko Bunić (1780-1846) dubrovački pjesnik i dramski pisac; god. 1813-1814, kad je propada
    pifar svirala
    pifkati svirati na svirali
    pihati puhati
    pihati uzdisati
    pihati dirati, doticati
    Pijače komadi leba sa slaninom veličine zalogaja, da se deca lakse rane
    pijar pehar, vrč
    Pijast gostoljubivi poljski težak, otac Zemovita, mladog junaka koji je prem
    pijenje piće
    pijenut(i) izdahnuti, umrijeti
    pijenuti umrijeti.
    pijerg (grč.) toranj, kula, tvrđava
    Pijeride muze, vile, nazvane prema pokrajini stare Makedonije: Pijerija (napomena iz Vrazove o
    pijerski blagdanski, svečani, pirski
    pijerski blagdanski, svečani, pirski
    pijesa manji pozorišni
    pijevac pjesnik
    pijevac kokot.
    pijez pritisak
    pijez pritisak, teret za pritiskanje nečega
    pijuk kramp, budak
    pika koplje. Od njemačkog: Picke
    pikantan koji draži, izaziva prohtev; duhovit, dopadljiv
    pikast točkast, pjegav
    pikat (tal.) jetra
    pikati igrati fudbal, može i lagano dodavati loptu
    pikinezer Pekinezer - rasa pasa
    Pikla kanta za pijaču vodu
    piključenije događaj, doživljaj
    piksla 1. manja limena kutija; 2. pepeljara; 3. kockarski budžet za opšte troškove; 4. piksla !;
    piksla pepeljara
    piktija jelo od ohlađene supe, uz dodatak svinjskih papaka i obrazina
    pilat ime rimskog upravnika Galileje za čije je vladavine razapet Hrist, on
    pilati šegati
    pilav tursko jelo od riže
    pilav jelo od mesa i pirinča
    pilav jesti biti pokojniku na daći (gde se jede pilav)
    Pilčika dečja igra sa reketom, loparom i valjkastim kratkim drvetom
    pilda (mađ.) primjer, uzor
    pilenica šegana daska.
    pilež đece puno sitne đece u jednoj porodici
    pilicari (tal. pellicciaio) krznari, kožari
    piličnik pojedinac, pa i najmanji i najnebitniji
    piličnik (Jedva je s Mljetička uteklo turskog
    pojedinac
    pili
    piligrin (lat.) putnik, hodočasnik
    pilin mladi pijevac
    piliš piće
    piljak okrugao manji kamen
    Piljak kliker od gline
    piljug klica, mladica
    piljug klica, mladica
    pilko grobar, u zagrebačkom lokalnom značenju. Od latinskog: vespillo
    pimfarata svirka
    pina pjena
    Pinčij Monte Pincio, brežuljak u Rimu
    Pinčika napičak
    pinčika (pinč) vrsta malih i inteligentnih pasa
    Pindar (oko 518-442) starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najveći starogrč
    Pindaro Pindar (oko 518-442), starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najve
    pinez novac
    pinez novac, novčić; novci, bogatstvo
    pinez (staronjem.) novac
    pinjal nož
    pinjal nož
    pinjal vrsta noža, kama, bodež
    pinjata posuda
    pinjata lonac s jednom drškom
    pinjata posuda iz koje se jede.
    Pinka kutija u kojoj kafedžija čuva porez za prostoriju u kojoj se karta
    Pinkli zavezuljak, zamotuljak od odece
    pinktlih tačno
    pinta vinska mjera od dvije holbe, to jest dva polića, to jest litra. Pod tim simboli
    pinter zanatlija bačvar, onaj ko pravi burad, čabar i kace od drveta
    pinter majstor za pravljenje buradi
    pinter bačvar, kacar
    pintl zavežljaj
    pintlik prtljag
    pintlje sopstvene stvari
    Pinturicchio, Bernardino (1455-1513) talijanski slikar, poznat po svojim freskama u Vatikanu, među kojima se nalazi i prizor s
    pipa slavina.
    pipica slavinica
    pipitikos vrsta slatkog napitka
    pipka neka vrsta bolesti
    piple pile
    piplica mlada koka.
    Piram v. Tisbe
    Pirgav rosav u licu
    pirija vidi lakomica.
    pirika vrsta korova
    piriti duvati
    piriti duvati
    Piriti duvati
    Pirito Piritoj, starogrčki junak; pratilac i pomoćnik Tezejev prilikom oslobađ
    pirlitan nakićen, navezen
    pirnuti u čorbu iskorijeniti, uraditi nešto na veliku štetu drugoga
    pirnuti u čorbu dokrajčiti, ubiti
    pirnuti u čorbu napraviti nekome veliku štetu
    pirun viljuška
    pirun viljuška
    pirun viljuška.
    piš humor, smejurija; živi piš; nešto veoma smešno; pišijada; opšta smejurija; piši
    pišac pješak
    pisak glas
    pisak glas koji poziva u pomoć
    pisam i pisan pjesma, popijevka
    pisan pjesma
    pisan šaren
    pisan šaren
    pisan šaren, kićen, ukrašen
    pisan ukrašen, kićen; šaren
    pisan šaren
    pisana pečenka pečenica
    pisanica pelcovanje od boginja
    pisano predodređeno, sudbina
    Pisav spljosten o nosu
    piščal svirala
    pišćati pištati, zviždati
    pišće pile
    pišče (pl. piščenci) pile (pilići)
    pišin odmah, smesta
    pisk pisak, zvižduk
    piskač svirač, trubač; od piskati, derati se, cviljeti, bučiti
    pišman kajanje, odustajanje, onaj koji je promenio mišljenje
    pišman (biti), pišman (se učiniti) onaj koji se kaje; pokajati se, odustati od neke namere
    pišman, pišmaniti se odustajanje, kajanje, predomišljati se
    pišmanluk kajanje, odustajanje od ugovora
    pismo natpis; knjiga (pored današnjeg značenja)
    pismo šara, vezeni nakit
    pismo v. knjiga
    pismo v. knjiga
    pisnivac pjesnivac, pjesnik
    pisnivac pjesnivac, pjesnik
    pištanje slabo isticanje tečnosti.
    pištet mjesto gdje curi voda iz tla.
    Pistoljara vatara
    pistranga pastrva. Od madžarskog: pisztráng
    pisuvanje pisanje, opisivanje
    pitan den sudnji dan
    pitati 1. hraniti; 2. pitati, tražiti, moliti
    pitati pored običnog značenja još i: tražiti, iskati
    pitati pored običnog značenja još i: tražiti, iskati; ne pitam te riči; ne tražim te stvari
    pitati tražiti
    pïtati hraniti dijete ili nemoćno čeljade
    pitati pitanja dosuđivati sud (pravdu)
    pitati se hraniti se
    pítati se (Duka se pita s ona nekolika čovjeka
    pozdraviti
    i oni mu
    se, urukovati se
    piti rednju piti svaku čašu koja se ponudi
    piti tutun pušiti
    Pitija Fintija; v. Damon Pitagorik
    pitje ispijanje, pijenje; v. piće
    pitje piće
    pitje piće
    pitom ljubazan, prisan
    pitomina nešto pitomo; "govori se od dragosti milu čeljadetu" (Akad. rj.)
    pitomina pitom kraj (u Hektorovićevoj pjesmi Franetu Hektoroviću u prenesenom zna
    Pittijev dvor Palazzo Pitti, čuvena firentinska galerija
    pitura boja za predmete od drveta
    pitura boja, lak, farba za drvo
    pitvina pilo, piće
    pizati imati težinu
    pizati (On nije podizao brava da vidi kolikomjeriti
    piza.)težinu, zategnuti na vagi
    pizditi biti ljut; luditi od zaljubljenosti za nekim; grditi nekoga
    pizdoklek neugledan i neprogovoran čovjek
    pizdoklek ptica iz porodice sova; neugledan i podmukao, ćutljiv čovjek
    pizdovođa đever uz nevjestu
    pizdra (grč.) neprijateljstvo, mržnja, zloba
    piždrit(i) zagledati se s posebnim interesovanjem, uporno gledati
    piždriti radoznalo promatrati, fiksirati
    piždronja visok, neprikladno građen čovjek
    Pizhdric feminizirani muskarac
    pizma (grč.) neprijateljstvo, mržnja, zloba, pakost
    pjaca, placa (tal.) trg
    pjadela, pljadela porculanska posuda za jelo
    pjančivati opijati se
    pjenez novac
    pjenez novac
    pjenez novac
    pjenez novac
    pjenez novac
    pjenje pjevanje
    pješ idući pješice
    pješac pješak
    pjesan pjesma
    pjesanca pjesma
    pjesnivac pjesnik
    pjeti pjevati
    pjeti v. peti
    plac (njem.) mjesto; trg, tržište
    plačan plačan, tužan, žalostan
    Placlajtnant zapovednik redarstvene straže
    Placmajstor zapovednik mesta
    pladne podne
    plaho silovito
    plahta platno, na kojem se spava u postelji, čaršav
    plahtica (božja) kaloper
    Plajaš opstinski dobosar
    plajat seoski dobošar
    plajbajz olovka. Od njemačkog: Bleistift
    plajvaz pisaljka, olovka, misli se na mastiljavu olovku, što kad se lizne bolje
    plajvaz olovka
    plajvaz mastiljava olovka
    plajvaz olovka
    plakaje plačući
    plákat(i) ispirati
    plakati 1. plakati, oplakivati; 2. močiti
    plakati (s akuz.) oplakivati
    plakati (s. akuz.) oplakivati
    plakniti se okupati se, podaprati se
    plaman plamen
    plamenom smrt donih spalih
    plamik plamen
    plamirat(i) planirati
    plamit(i) mijenjati boju lica, crvenjeti se od stida
    plan plam, plamen
    plandišće mjesto ili vrijeme za plandovanje, za popodnevni odmor
    plandišće plandište, mjesto gdje se odmara, počiva
    plandište mjesto gdje se odmara, počiva
    plandište hladovina za stoku kad je velika vrućina
    plandovati odmarati se
    plandovati ljenčariti, odmarati
    planinka žena koja u seoskoj zadruzi rukuje mlekarom i prodajom belog smoka
    planita planeta, nebesko tijelo
    planka daska. Od latinskog: planca
    planta stabljika
    planta biljka. Od latinskog: planta
    plaovit brz, ljut
    pläsa (ljudska) krupan čovjek; obilat komad nečega
    plâšak bojažljivost, pribojavanje, strahovanje, bojazan
    plast velika kupa sijena.
    plastidba skupljanje otkošenog sijena na livadi
    plastika (grč.) ovdje: likovne umjetnosti u najširem smislu
    plastilica onaj ko sakuplja sijeno.
    plastiti sakupljati sijeno grabljama.
    platičast tanak a dugačak, vitak, lijepo građen čovjek
    platičasto tanko a dugačko
    platiti glavom poginuti zbog nečega
    platiti kao Marko majku dobro platiti
    platno 1. pamučna prosta tkanina za posteljinu, košulje ili duge sremačke „ga
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa
    plav brod, lađa; plavčica; lađica
    plav lada
    plav lađa
    plav lađa
    plavati plivati
    plavati ploviti
    plavca brodić, lađica
    plavca brodić, lađica
    plavca brodić, lađica
    plazače lagane plitke plesne cipele
    plebanuš (sredlat.) župnik
    plek lim, pleh
    Plek lim
    plekata plakat
    plemence (dem. od pleme) iron. loš soj
    plemenik istaknuti pripadnik plemena
    plemen'je plemenština
    Plemenka krava za rasplod
    plena pelena
    plereus (franc.) tužna vrba; također i: znak žalosti za pokojnikom (flor)
    plesa ljucka razvijen, lijepo građen čovjek
    plesnut(i) se napraviti gest nipodaštavanja; oćerati ženu
    plesti sijede kose posiđeti, ostati usiđelica
    pleta stari novac (cvancik)
    plêta crnogorski novčić
    pleta cvancika (stari austrijski srebrni novac)
    pletenice kike
    pleva 1. otpadna ljuska od žitarica, koja je ostajala posle vršidbe i čuvala s
    Plevna Pleven, grad u sjevernoj Bugarskoj; u rusko-turskom ratu pod rusko
    plin plijen; plinovi; pljenovi
    plinak plijen, pljenić
    Plinijo Plinije Mlađi (61-113 n. e.), autor glasovitih pisama s obiljem podataka o povijesti i kult
    plinuti plijeniti
    plinuti teći, plaviti
    plisirana kotula suknja sa faltama
    plisirana kotula suknja sa sitnim faltama
    plišiv ćelav
    plišiv plješiv, ćelav
    pliti plivati
    pliti plivati, ploviti
    pliti (prez. plijem) plivati
    pliti (prez. plijem) plivati
    pliti (prez. plijem) plivati
    plizati plaziti, puzati
    pližiti pliziti, plizati, kliziti, oklizivati se, omicati se
    pljacarski gradski
    pljadela posuda
    pljadera plitka činija.
    pljaska pjega koja se pojavljuje po licu kod žena u ranoj trudnoći
    pljat tanjir
    pljat tanjir
    pljat tanjir
    pljat tanjir.
    pljenuti, fljenuti udariti, pljesnuti; pa se kaže: „Ako te pljenem po sred očiju, vidućeš ti svog Boga !“
    plješiv ćelav
    pljeskati udarati dlanom.
    plješljiv ćelav
    pljeva deo klasa žita
    pljeva i mrav mnogo, tušta i tma
    pljevnjak prostor gde se cuva pljeva
    pljezat(i) mukotrpno hodati uz strminu
    pljezati jedva hodati
    pljezati teško koračati.
    pljoska posuda za alkoholno piće, zgodnog oblika i veličine za unutrašnji džep
    pljůg plug
    pljunuti otac po svemu mu liči
    pljunuti pa polizati odreći se svoje izjave
    pljuskalo abronoša
    pljuskalo pričalica, osoba bez cijene govorenja
    pljuskalo svađalica, pričalica
    pljuskavica vrsta divlje jagode.
    pljuštati liti kao iz kabla (kiša).
    pljuvati krv izbacivati krv iz pluća
    pln pun
    plniti puniti, ispunjavati
    pločni krov krov od kamenih ploča
    pločni krov krov od kamenih ploča
    plodina kravlja rodnica
    ploditi povećavati
    plodouživanje ugovorno imenovanje naslednika, uz doživotno pravo na izdržavanje, negu i pomo
    plojahu se impf. od ploditi se
    plomb olovo, Od latinskog: plumbum
    Plondre pletene letnje paorske pantalone
    ploska manja drvena posuda za nošenje pića (pri veselju).
    plot ograda od prošća, grube i neoblikovane hrastove daske nabijene je
    plot ograda uopće, pa i živa ograda, a u prenesenom značenju i zasjeda
    plot taraba, ograda
    plot ograda, taraba
    plot ograda, taraba
    plot (rus.) put, tijelo
    plot (Srbije) granica (državna između tadašnje Srbije i Turske)
    plotunat(i) gađati nogama, čiftati se
    plov plivanje, plovidba
    plovan župnik
    plovanje seoska društvena igra.
    plovati se igrati se plovke, ili plojke; dvojica ili više igrača pogađaju kamenim ploč
    plovati se igrati se plovke, ili plojke (dvojica ili više igrača kamenim pločama gađ
    Plovdin Plovdiv, grad u Bugarskoj
    ploviti teći
    plovka manji pločasti kamen kojim se gađa cilj.
    plten puten, tjelesan
    plugo plug
    plujati (prez. plujim) teći, strujati
    plundraš pljenitelj. Germanizam od plündern
    plundre pantalone
    Pluton bog podzemnog svijeta
    pluvijal (lat.) kabanica; dio svećeničke bogoslužne odjeće (sprijeda otvoreni ogrtač
    Plynie woda, plynie, / po kamikach huczy,/ Kto nieumie wzdychac, milošć go nauczy. (polj.); Teče voda teče, po kamenju bu
    pně visio je (od peti)
    Po Pad, rijeka u sjev. Italiji
    po prijedl., pored običnog značenja još i na: po kî put; na koji način, kojim sredstvom
    po (prij.) po; zbog; nakon, poslije; od; po ime; imenom; po kopno; kopnom; po razlogu
    po (prijedl.) pola
    po damaru prava mjera
    po ime po imenu
    po kopno kopnom
    po razlogu razumno
    po razlogu razumno
    po sag odsad
    po tlehu po tlu (isp. tleh)
    poara šteta učinjena na livadi ili njivi
    poarčiti potrošiti uzalud, proćerdati
    pobečen postao Bečlija, živi u Beču i sad je neki veliki faktor
    pobedonostno pobedonosno
    pobenaviti poludeti, izaci iz pameti
    poblaziti pomilovati
    pobljeno ulište postavljena košnica
    pobluditi pomaziti
    pobluditi prevariti se, pogriješiti
    pobluditi (koga) dopratiti nekoga kroz lutanja do cilja
    poboj stub
    poboje se razbolio se
    poboleti, poboljevati razboleti, gubiti zdravlje; pa se na bezdanu može čuti: „Deda Kira sa baš zdravo pobolo
    poboravit(i) zaboravljati
    pobrbo raboti brže radi, brže se odlučuj
    pobrgo brže, pobrže
    pobrkati povrijediti uhvaćeni kajmak na varenici.
    pobro pobratim
    poč pošto
    počakarila suša žega osušila biljke
    počakarila suša spržila žega rastinje
    počakarila suša spržila žega rastinje
    počalo počelo, početak
    počalo početak, iskon
    počati početi
    počati početi
    počati početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše; počan (počam); po
    počati početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše; počan (počam); po
    počel v. počelo
    počelo početak
    počelo početak (isp. počalo)
    početje početak
    počin čini, čaranje
    počiniti baciti čini, začarati
    počinut(i) odmoriti
    počis(t), počina (Nikad joj majka nije davala
    vunalijepu
    šišana
    pre u proljeće s ovčijeg stomaka i repa, slabog kvaliteta
    počitak počinak, mir, smirenje, odmor
    počitan poštovan
    počitanje poštovanje
    počitati kazivati, izbrajati; poštivati, odavati počast
    počitati poštovati
    počitati poštovati
    počitati proučavati, raspravljati o čemu; kazivati, iznositi, nabrajati
    počitati (prez. počitam) častiti, poštovati
    počitovati poštovati
    počivalo mir, odmor, mjesto na putu za odmaranje, krevet
    Pocna strikana zenska obuca, zepa
    počokljanit(i) (Neka se Latinin počokljani sa
    posvađati,
    ženom potr
    sporečkati se
    pocrcati pokcrkati
    počten'je počast, čast, poštovanje, dostojanstvo
    počtiti počastiti
    počtiti poštovati, počastiti
    počuditi se začuditi se
    počuo bunar na primorju.
    pod ćesim pod zakup
    pod led kaže se za okoga koji materijalno propadne, bankrotira
    pod nišan isprošena devojka
    pod zarok u opkladu, govorim istinu
    podagram tollere nescit medicina, medicina je bespomoćna pred ulozima
    podaleč podalje
    podanak dno, podnožje
    podati se predati se
    podatna ženska osoba koja ima više ljubavnika i česte avanture
    podbiti pokoriti, podjarmiti
    Podbiti se nabiti petu
    podbočiti osloniti, podupreti; 1. naheren zid ili slamu da nepadne; 2. imati stoma
    podburđekat(i) nagovoriti
    podburđekati podgovoriti
    poderati iscepati
    poderina staro, iznošeno
    podežgalec, podežganje palikuća, požar podmetnut
    podezvijat(i) poluđeti
    podezvijat(i), podizvijat(i) (Ti su ga razgovori
    poluđeti,
    održavali
    ispametiti
    da ne podezvija od samštine.)
    podganjati tjerati
    podglavač jastuk.
    podhiba himba, prevara, dvoličnost, zloba
    podhiba nevjernost
    podhibnik himbenik, pokvarenjak
    pôdi prvi odlazak rodbine kod udate kćeri
    pôdi prva pośeta odivi, pohodi
    podimčina vrsta poreza koja se plaća po dimu
    podina ledina
    podina ledina, pod
    podina livada.
    podirati derati, cijepati
    podirati (prez. podiram) derati, trgati, kidati, cijepati
    podivati se podizati se, pomaljati se
    podizat(i) brinuti o đeci do punoljetstva
    podjeti podnijeti
    podjeti podnijeti; poduzeti
    podlagati (prez. podlagam) podvrgavati, pokoravati
    podlanica mjera za dužinu jednaka širini jednog dlana
    podljepuša (Oće, ali kako s oskudna imanja lijena
    i sai zapuštena
    ženom podljepušom!)
    žena, loša domaćica
    podložan (Priznali ga za svoga gospodra vjeran,
    kome lojalan
    podmaza sredstvo za podmazivanje
    podmetnut (konj) uškopljen, kastriran
    podnamiti se podignuti se
    podne jug
    podoba slika, kip
    podoban potreban, koristan, dostojan, vrijedan
    podoban sličan; prikladan, podoban
    podobati zasluživati
    podobati zasluživati
    podobati (se) pristojati se, dolikovati
    podobati se pristojati se
    podobno prikladno, zgodno, dolično
    podobriti popraviti se
    podolje dolina
    podotavit(i) podmladiti se (za travu)
    podpirati podupirati
    podponom potpuno
    podpunom potpuno
    podražiti nadražiti, razdražiti
    podraživat(i) izazivati, nervirati
    podrepaš poltron
    podrepit(i) prevariti
    podrignuti rignuti
    podrijetlo porijeklo
    podriti potegnuti, trgnuti, izvaditi, izvući
    podriti potkopati, podrovati, razvaliti, razoriti
    podrljak (Ranila se potlje trides godina onom
    patljak,
    jednom
    ostatak
    zdravom
    sakaterukom
    ruke i podrljakom desne.)
    podrobac vidi: zatop.
    podrug jedan i pol
    podrum
    Podrumar prodavač vina
    podsesti opsjesti, opkoliti; prisvojiti
    podsjek prag
    podstupiti odvažiti se, usuditi se; podstupiti se; odvažiti se, usuditi se; približiti se
    podstupiti opsjesti, podsjesti
    podstuplivati odvažiti se, poduzeti
    podstupovati odvažiti se; poduzimati
    podubica mali hrast (dub)
    podumijenta temelj
    podumijenta temelj
    Podusje sluzba za umrlog
    podušje crkvena služba za pokoj duše umrlog
    podustajat(i) naplaviti, natopiti vodom
    podustat(i) najesti se sit
    podustat(i) poplaviti polje
    podutorit(i) ojačati, osnažiti, podrati
    podutorit(i) nahraniti, podmiriti stoku, ojačati, podržati, zadovoljiti
    podutoriti pomoći
    podutoriti se pomoći se, osnažiti se
    poduza vrpca za vezivanje čarapa ispod ili iznad koljena.
    poduzbijati usprezati, održavati na datom prostoru
    poduzeti unaviđeti
    podvezati se obvezati se
    podvići podići
    podvignuti podignuti
    podvirep špijun, poltron, osoba bez bilo kakvog otpora ma šta joj se skresalo u lice, nikakav dru
    podvizati podizati
    Podvoz prevoz na zapreznim kolima
    podvraćati obarati, rušiti
    podvratiti oboriti
    poeti pjevati, opjevavati
    pofalično za pohvalu, kako treba
    pofermat(i) potvrditi, odobriti, složiti se
    Poftorant polaznik skole posle 4 osnovne
    pofučkivati fućkati, zviždati
    pogača kolač, bijeli kruh
    Pogačar učesnik svadbe sa nevestine strane
    pogan zao
    pogan ljudska maksimalno nemoralan čovjek, bez i jedne vrline, ništavilo
    poganac miš
    pogan-avaz loš glas (o nekome)
    poganje poganstvo
    Poganstina osoba koja drugima zagorčava zivot
    poganština pokvarenost, bezobrazluk, prljavština, zagađenost; pogana reč, pogan jezik –vre
    pogarditi prezreti, pokuditi, ukoriti, izgrditi
    pogarjen'je pogrđenje, pogrda, pokuda
    pogib pogibelj
    pogiba propast, pogibelj, opasnost
    pogibelnost pogibija
    pogibil pogibelj, opasnost
    pogiblenje propast
    poginuti nestati
    poginuti nestati
    poginuti nestati, propasti
    poginuti pasti, opasti, nestati
    poglavica poglavar, knez, prvak
    poglavit glavni; ugledan
    pogledat(i) niz nos (Oni što su za njom pljuskali
    postiđeti
    doksejenekog
    bila crnogorska
    svog ranijegvojska
    (ne)djela
    u Zgo
    poglednik vidikovac
    pognati pognati, potjerati; nositi, ponijeti
    pogodica povlastica, olakšica
    pogor zgarište, ognjište, plamen
    pogovnat(i) se posvađati se, napraviti nered
    pogovnati se posvađati se
    pogovorenje opovrgnuće, odricanje, opoziv
    pogovoriti progovoriti, porazgovoriti
    pogrepsti ukopati, sahraniti
    pogrešnica majka vanbračnog djeteta
    pogrešnica đevojka koja je rodila vanbračno dijete
    pogriješiti (Reci da s đevojka mora pitati szatrudnila,
    kim je pogriješila.)
    ostala u drugom stanju
    pogružen (rus.) skrušen, pokoran
    pogruziti potopiti
    pogubiti izgubiti
    pogubiti izgubiti
    pogubiti izgubiti; glavo pogubiti; poginuti
    pogubiti pogubiti, upropastiti
    pogubiti satrti, uništiti; izgubiti
    pogubiti uništiti, upropastiti; poraziti
    pogubivati gubiti
    pogublen izgubljen
    poguzija izjelica na tuđ račun
    poguzija sklon prekomjernom jedenju
    poguzija iźelica, alavko, nabiguzica
    pohajati pohađati
    pohajati prelaziti
    poharati opljačkati; opustošiti
    poharčiti potrošiti; unintiti
    poharliti se pohrliti, pohitjeti, požuriti se; poharliti se na blago; polakomiti se
    pohiću v. pohititi
    pohitati zahvaćati, posezati; pohvatati, prihvatiti
    pohitati se hvatati se, laćati se
    pohititi (prez. pohiću i pohitim) primiti, prihvatiti, uzeti
    pohižnina, vrsta poreza koja se plaća po kuć
    pohlep pohlepa, požuda, pohota
    pohlipan pohlepan
    pohlipiti biti pohlepan
    pohlipnost pohlepnost
    pohodnja poseta
    pohotin'je pohota, požuda, žudnja
    pohotiti htjeti
    pohrana ušteda
    pohranjenje pohrana, riznica
    pohvatiti prisvojiti
    poi zatim
    poiskat potražiti
    poiskati potražiti
    poita (lat.) pjesnik, poeta
    poitat(i) požutiti
    poitat(i) požuriti
    poj pjevaj
    poj pođi, hajde
    poj v. peti
    pojađel nesretnik
    pojadu po zlu
    pojagmiti razgrabiti
    pojagmiti se takmičiti se ko će prije da zgrabi nešto što je džabe
    pojakat(i) se pohrvati se, isprobati fizičku snagu s odgovarjućim rivalom poštuijuć
    pojamit(i) (Kad su se nakvi usprotivili, Tomo
    krenuti
    pojami da odriješi Garova s vla
    pojarit(i) se (Mi se pojarismo, šćaše doći do
    uzbuniti
    grdila,se,
    aliuznemiriti
    onaj Latinin
    se što je dobro pi-smen breknu na one njijove te svi šmugnuše u
    pojata štala
    pojata štala
    pojata prostor za seno
    pojata štala.
    pojati 1. pjevati; 2. primiti; pojamši; primivši
    pojati 1. pjevati; 2. uzeti, ponovo uzeti
    pojati 1. primiti; 2. pjevati
    pojati pjevati
    pojati pevati crkvene
    pojati pjevati
    pojati (prez. pojmu i pojmem, štok. pojeti)uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojati se; primiti se čega, pobrinuti se oko
    pojati (prez. pojmu i pojmem, štok. pojeti)uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojam; uhvativši
    pojati, pjeti (prez. pojmem) povesti, uzeti sa sobom
    pojaviti okrijepiti
    pojavljati pokazivati
    Pojčika pojac u crkvi
    poje pjevajući
    poje pođe; da zaman ne poje; da ne propadne
    poje, pojeć, pojemo v. peti
    pojebljiv sklon čestim seksualnim radnjama
    pojem v. peti
    poješem pevao sam
    pojimati prihvaćati
    pojmiti namjeriti, krenuti
    pojti poći
    pojti poći
    pojti poći
    pojti poći
    pojti poći (vidi u pjesmi Sretan povratak dvadeseti stih: Poj mi sad zbogom, sokole.).
    pojti poći, otići
    pojti poći; početi
    pojti (prez. pojdu) poći
    poju, pojuć v. peti
    pokaban pohaban, izveščao, pocijepan
    pokadikad ponekad
    pokadkad ponekad
    pokajan koji se kaje
    pokajanje sahrana.
    pokaniti ponuditi
    pokaniti ponuditi
    Pokarabasati se posvađati se
    pokarabosit(i) se pokvariti se
    pokarabositi pokvariti
    pokarabositi se pokvariti se
    pokarati opomenuti
    pokehdob pošto
    pokehdob (kajk.) pošto, budući da
    pokidati iscepati
    pokihdob pošto; jer, budući da
    pokimati kimnuti
    Poklad Karneval, Mesopust
    Poklade poslednji dan pred bozicni ili uskrsnji post
    pokle budući da, jer, pošto
    pokle budući da, jer, pošto
    pokle pošto
    pokle (čak.) otkad
    pokle, pokli budući da, jer, pošto
    poklecivati klecati
    pokli budući da
    pokli budući da
    pokli budući da
    pokli budući da, pošto
    pokli jer; pošto, nakon što
    pokli pošto
    pokli pošto, budući da
    pokli pošto, nakon što, jer, budući da
    poklisar poslanik
    poklom dar, poklon
    poklon štovanje, čast
    poklopnica nadgrobna ploča
    pokoj mir
    pokoj mir, mirovanje
    pokoj mir, mirovanje; da stoje u pokoj; da stoje na miru, da ne rade ništa
    pokoj vzeti smiriti se, usnuti
    pokojan miran, spokojan
    pokojan miran, spokojan
    pokojan smiren, spokojan
    pokojiti umiriti; mirovati, počivati; živjeti u miru
    pokojiti umiriti; mirovati, počivati; živjeti u miru
    pokojiti se smiriti se
    pokojiti se smiriti se
    pokol kad, dok, otkad
    pokol kad, pošto, budući da
    pokolu pošto
    pokom pošto, kada, nakon što, budući da
    pokomadit(i) žestoko se posvađati
    pokonac; na pokonac koncu napokon
    pokonje potonje
    pokonje potonje
    pokonji posljednji
    pokonji posljednji
    pokonjom po njijovu glavu bilo im posljednje
    pokopat(i) shraniti
    pokora pokornost, stega, disciplina; pokora
    pokoren'je pokajanje
    pokoške oba zajedno, naporedo
    pokovati okovati
    pokovati okovati
    pokovrljat(i) porvati se, tresnuti nekoga o ledinu;popadati po zemlji
    pokratiti umanjiti
    pokrčumat(i) se posvađati se i brzo preći na fizički obračun
    Pokret list Hrvatske napredne stranke, zastupao napredne ideje toga vremena
    pokriliti pokriti
    pokrita hipokrita, licemjer
    pokriti se ušima zaćutati, priznat sluganjsku ulogu
    pokriva kopriva
    pokrovac 1. pokrivač za konje, staro ćebe, vojničko ćebe sa rupama na kome
    pokrovac pokrivač za konje, istkan od starih krpica
    pokrovitelj; krsna slava
    pokt-gokt hteo-ne hteo
    pokućar domar, sluga, kuvar
    pokućinka lastavica
    pokumperi zulufi
    pol pola
    pola širina tkanine što izlazi iz razboja, ima i stih iz bećarca: „Kabanica od č
    pola slanine parče slanine, nema tačnu meru, ali je veći komad, nekad „mera“ za dnevnicu i lep pok
    pola, polak polovina
    polača palača
    polača palača
    polača palača
    polača palača
    polača palača
    polag pokraj
    polag uz, po, prema, kraj; zbog
    polag uz, pored, pokraj, kod
    polahčanje olakšica
    polakčati olakšati
    polani preklane
    polapan proždrljiv
    polapan oblaporan
    polapan lakom, grabljiv, pohlepan
    poldan podne
    poldne podne
    poldnjeno podnevno
    poleg po, prema
    poleg pokraj, kraj
    poleg pored, pokraj
    poleg pored, uz
    poleg premda
    polek pokraj, uz, kraj
    polelej polijelej, svećnjak s uljem
    polenut(i) ( Prevrće onim zdravim okom kao
    zadaviti
    da musejezalogajem
    polenulo.)hrane, zapeti u grlu
    poleti kod zloga iksana da uradi vradžbinu
    polezan koristan
    polgi prema; za
    poli pola
    Polic 50 para
    polič mjerica od pol litre, politrenjak
    polič mjera za tekućinu, pol sajtlika, ein halbes Seidel
    polić staklena posuda iz koje se pije rakija (1 dl)
    polica vrijeme za udaju
    policman policajac
    poličnica pljuska, zaušnica
    polignjat čukalj zadnje noge bravčeta
    polijevonja zapušten čovjek, jadov
    polilej ukrasni luster u Crkvi
    polina vrsta zrikavca
    polipša ljepša
    polipsati prestati, oslabiti
    politika 1. stav o nečemu ili nekome, namera, zanimanje za koje ne treba ve
    polivati rashladiti, oladiti, udariti, prskati; Situacija kada se zimi naglo otvore vrata ili prozor na
    polizati se pokliznuti se
    poljak seoski čuvar usjeva i livada.
    poljak čuvar polja
    poljetni poluljetni tj. onaj koji dolazi u pola ljeta
    poljevačina novčani dar koji mlada dobija od stvatova
    poljubiti ljubiti, uzljubiti, zavoljeti
    poljubiti (koga) zaljubiti se u koga, obljubiti
    poljubiti se ljubiti se, uzljubiti se
    poljubljen ljubljeni
    poljubljen'je ljubav
    poljumača penis
    poljumača (U Šaja bijaše sve izništalo osvem
    muški muške
    polnnipoljuma
    organ
    poljutiti učiniti ljutim
    polmiš šišmiš
    polne podne; okraj polna; oko podneva
    polojiti očima ośećati se krivim i pogledom moliti za oproštaj
    polokanica mera za tečnost (polovina oke, 640 gr)
    pološe gore, lošije
    polučan blažen, sretan
    Poluče v. Kastor
    polud luđi
    poludne jug
    poludne podne
    poludnji podnevni
    polutnik ekvator
    poluveka drveni sud, velićine kante, izrađen po tehnologiji za kace, za tovaranje pšenice, karakte
    poluvjerstvo krivovjerstvo, hereza, luteranstvo
    poluvjerstvo protestantizam
    polza korist
    polza korist
    polza (rus.) korist, dobitak, profit
    pôma palma
    pôma palma
    pôma palma
    pomaamaraš brbljavac, klevetnik. Od talijanskog: poma amara, gorka jabuka
    pomajnhanje nestanak, nedostatak; iznevjera
    pomajnhati ponestati
    pomajnše manje
    pomamiti poluđeti, izgubiti kontrolu nad sobom zbog ljutnje, raspaliti strasti
    pomamljivat(i) nekoga nagovarati na brzo reagovanje protiv neprijatelja
    pomana parastos
    pomarsiti pomrsiti, ukloniti
    pomavenjet(i) poplaviti, pomodreti
    pomazotina razmažena osoba
    pomeđu između
    pomeđu meću, između
    pomeknjenec qui ubique se inmiscet, ubique adesse vult, ambiciozan štreber, koji se gura naprijed s
    pomenuti spomenuti, sjetiti se
    pomerjeti poumirati, izginuti
    pomermljivati mrmljati
    pomesti zamesti, ugrabiti
    pometina posteljica kod rađanja.
    pometina ljudska ništavilo, ljudski otpadak, blam
    pometkinja (sablja) zapuštena sablja
    pomidora paradajz
    pomidora paradaiz.
    Pomijara pojede sve i svasta
    pomiliti pomilovati
    pomiluvati (s akuz.) sažaliti se, smiliti se
    pomiluvati (s akuz.) smilovati se, sažaliti se
    pominati razgovarati
    pominati spominjati, sjećati se
    pominek razgovor; spominjanje
    pominje 1. „prljava“ voda, koja sadrži ostatke ljudske hrane, pomeša se sa b
    pominuti minuti, proći
    pomirati umirati
    pomistiti se pomaknuti se
    pomistiti se pomjestiti se, promijeniti mjesto, odmaknuti se, ukloniti se
    pomivaj se zlatovlasa umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas
    pomivaj se zlatovlasa umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas
    pomlatit(i) pobiti, masovno strijeljati
    pomniti brinuti se, mariti
    pomniti se sjetiti se, mariti, hajati
    pomnja briga, skrb, nastojanje
    pomoćnica drvo za povećavanje gabarita paorskih kola
    Pomocnice uzduzne stranice, dugačka tanja stabla na kolima na koja se dene seno, slam
    pomojit(i) (Rekao je na otvorene karte dablagosiljati,
    je pomojio Paštrovi
    prisvojiti
    pomojiti posvojiti
    pomomak bolji momak
    pomomak bolji momak
    pomomak znači: bolji momak, mladić
    pomomak bolji momak
    pomor' mi pomogni mi
    pomoriti poubijati; poginuti, izginuti
    pompejanski koji se odnosi na Pompeje, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupc
    pomrčina mrak
    pomrkuša ovca koja se mrče, oplođava
    pomrnjen'je mrmljanje
    pomuka onaj koji ponavlja neku radnju; odnosi se na ovcu koja se u prvi mah ne omr
    pomust(i) jalovu kravu raditi uzaludan posao
    pomutit(i) poremetiti, posvađati
    ponajlak (najlakši), lagano, polagano, komotno
    ponajlako polako, polagano
    ponašaj ponašanje, gest, manir
    ponašati grditi, psovati
    ponašati se ponositi se, gizdati se
    ponavljati obnavljati
    ponderak policijski pendrek
    pondriti pognjuriti, zaroniti
    poneđenjik pvi dan u sedmici.
    ponese đavo šteta koja se ne može nadoknaditi
    ponešen za braćom biti dobar, iskren brat, svojatan
    poneštra (tal.) prozor
    poni dakle
    poni dakle
    poni dakle; svakako
    ponikivati obarati, spuštati, naginjati se
    poniknuti oboriti, spustiti; poteći
    ponirati posrtati, propadati
    poništor nipošto, nikako
    poništore nipošto, nikako
    ponistra (tal. finestra) prozor
    ponižen'je poniznost; poniženje; preziranje
    poniženo ponizno
    ponižiti se poniziti se
    poniživati se ponizivati se
    ponjava grubo tkana vrsta prekrivaca
    Ponjavica prostirka za namesten krevet
    ponjva tava
    ponjva posuda u kojoj se kuha ili peče
    ponos hod
    Ponova odlazak u kupovinu odece, obuce itd
    ponoviti obnoviti
    ponoviti obnoviti
    Pont Crno more
    pont habrost, kuražnost
    pontat(i) naglo krenuti, nasrnuti, nagrnuti, nameračiti, pokušati, navaliti na nešto, kidisati
    pontati krenuti na nešto
    pontura jaka promaja, propuh kao uzrok prehlade
    ponujati se nuditi se
    ponuziti potopiti
    ponza posle, iza
    poočim očuh, zauzeo mjesto oca
    poočim očug, koji je zauzeo očevo mjesto
    poodnja kava kafa koja se služi pred odlazak gostiju
    popara kuvani hleb, od pre neki dan, obično se doda mlevene paprike ili bibera, i ako ima sira
    popara vrsta jela od tvrdog parenog hleba začinjenog paprikom, solju, katkada i zejtinom, ili uz
    popara vidi: masonica.
    Popariti preliti povrce vrelom vodom da se skine ljuska
    popas rani prijepodnev
    popas vrijeme za prijepodnevno napasanje stoke do odmora
    popas jutarnja paša za vreme rose
    Popaša taksa opstini za koriscenje pasnjaka
    popasti spopasti, zgrabiti; posuti, pokriti
    popasti uhvatiti, zgrabiti
    popaštit(i) se postarati se, preduzeti
    popečak žarač
    popek pupoljak
    popeljati povesti
    popeljati (se) dovesti (se)
    poperina čaršav
    poperit(i) postaviti na vidno mjeto
    popernjak posteljina za krevet
    popetljat(i) zavezati
    popetljat(i) (u lance) povazati zarobljenicima ruke
    popevati pjevati
    popevka pjesma
    popičkati posvađati se, potući se
    popilotne vikleri
    popiš uriniranje, mokrenje
    popišmanio se predomislio se, promenio mišljenje,
    popišmaniti predomisliti se, pokajati se
    popišmaniti se promijeniti mišljenje, odustati od dogovora, prevariti
    popit(i) trun (Drugi vele da je Milan poginuo,
    zagonetno
    a da je Desanka
    ostati u drugom
    popila trun
    stanju,
    sa nekim
    začeti,izzatrudnjeti
    sela. )
    popizditi planuti, naljutiti se
    poplašiti uplašiti
    poplav poplava
    poplesan pogažen
    poplesti pogaziti, poharati
    poplesti pogaziti, poharati
    popliniti oplijeniti, opljačkati
    popoška paprika
    popostenjati malo postenjati
    popovstvo svećenička služba, čast
    popražiti opržiti, opeći; pretvoriti u pepeo
    poprđet(i) po tragu izgubiti
    poprđeti po tragu izgubiti
    poprdusit(i) se uobraziti se, umisliti se u sopstvenu vrijednost
    poprdusiti se jevtino se uobraziti
    poprešnica vrijedna žena, ona koja sve na vrijeme uradi
    popriječit(i) se suprotstaviti se
    poprik poprijeko
    popruzi kolani kojim se privezuju samar za konja, mazgu, magarca
    popu kazat(i) nije vrijedno pažnje
    popustiti propustiti, napustiti, ostaviti
    poputit(i) svezati konju prednje noge, onesposobiti konja za trku
    popuz osoba slabog karaktera
    porabiti porobiti, podvrgnuti pod svoju vlast
    porajati (prez. porajam) porađati, rađati
    porasan zdrav
    porat (lat.) luka
    porat (tal. porto) luka
    porat (tal.) luka
    porat (tal.) luka
    porat (tal.) luka
    poraz pogibija, propast; jad, nevolja, zlo
    poraz pogibija, propast; jad, tuga, bijeda, nevolja, nesreća, zlo, muka
    poraz pogibija, propast; jad, tuga, nesreća
    poražati v. poraziti
    poražen'je posjek
    poraziti pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmučiti, napasti, raniti
    poraziti pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmučiti, napasti, raniti
    poraziti udariti, uništiti
    Porcijas veca riba koja se moze pojesti u jednoj porciji
    poreda zajedno
    poren rasporen, rasečen po sredini
    porene v. pognati
    porevat(i) poći (suze), zaplakati
    porezat(i) se prikupiti novac od više osoba, dobrovoljno uložiti za opštu stvar
    porfira purpur, grimiz
    porfiran (grč.) grimizan, purpuran
    porinta izjelica
    porinta proždrljivac
    porinta beskorisno čeljade, toliko vrijedno koliko jede i stoji na nogama, iźelica
    porjavit(i) utišavati, slabiti, prestajati
    Porket 100% pamuk za zenske haljine
    porkolab krvnik. Od madžarskog: porkoláb
    porojen'je rođenje, porođaj
    poronut(i) potonuti, otisnuti se u ambis
    porožje uže kojim se goveče vezuje za rogove
    Porsena v. Mucij
    porta crkveno dvorište
    porta dvorišna vrata, kapidžik
    porta vrata, vratnice
    portal velika vrata
    portik hodnik
    portik kućni hodnik
    portik hodnik
    portikla salvet za obedovanje, postavlja se odmah ispod brade, za starije ređ
    porubina ivica
    porubiti (tal. rubbare) oteti, ugrabiti, opljačkati
    poručati poručivati
    poručiti nekome pilav biti na njegovoj sahrani i daći (jelo za pokoj duše)
    porugan pogrđen, izrugan
    Poruganija pogrdni naziv
    porugan'je poruga, rug
    poruk jamac
    poša kravata
    poša marama
    pošadči, pošal v. pojti
    posaditi posjesti
    pošakač šaka zrnja ili nečeg što se može zgrabiti punom šakom
    posal 1. posao; 2. poslanik
    posal poslanik, glasnik
    posalidžan popločan
    pošaliti narugati se, uvrijediti; izrugati
    posapina komadina
    posarnuti posrnuti
    posati posisati, podojiti
    poscati pomokriti
    poseći posjeći
    pošeja pošao
    pošeja pošao
    Posejdonov sin bik je bio posvećen bogu mora Posejdonu
    pośek; grad na pośek strmina, grad podignut na strmini
    posel poklisar, poslanik
    pošenut(i) skrajnuti, pomjeriti
    pośest(i) okupirati, osvojiti
    posesti zaposjesti, svladati, zarobiti; posjedovati
    posidati posjedovati
    posigati posezati
    posigur sigurno
    posilati pošiljati, slati
    posilati pošiljati, slati
    posil'je nasilje
    posipni prah pijesak kojim se sušila vlaga tinte po pismima
    pošivat(i) pokrivati krov na kući ili štali snopovima ražane slame
    pošivati stavljati krov od mlaćevine.
    poskitati dati; pružati, poklanjati
    pošklobučiti, podšklobučiti kada se vazdušni mehur podvuče pod nešto: 1. kada prokisne plafon pa se zatim po(d
    poskratiti pokratiti, malo skratiti
    poskubsti, poskubeti, skubsti čupati, raufen, rupfen, vello
    poskučiti zajaukati; ražalostiti se
    poskupo malo
    posla poslije
    posla posle
    poslabiti oslabiti
    poslija poslije
    poslija poslije
    poslija poslije
    pošljica kuga
    pošljica kuga
    poslom v. posal 2.
    poslovajne rad
    poslovanje rad
    poslug poslušnost
    poslušno oprezno
    Posluzbnica kutlača
    posluženje služba
    poslužonica, poslužavnik poslužovnica, poslužaonik
    posmešija sam se zbunio sam se, smutio sam se
    posmešiti se obrukati se
    posmešiti se obrukati se
    posmrče dijete rođeno poslije očeve ili majčine smrti, siroče
    posnik ispovjednik
    posoba za tu riječ Akad. rječn. veli da joj je značenje tamno i navodi šest primjera od kojih ni u
    posobac mlađi sin
    posobci sinovi braća rođena jedan iza drugoga
    posoksija red prolaznika, grupa u nizu
    posoksija, pososija neorganizovana grupa, gungula, gužva, vika
    pospih pospijeh, brzina, hitnja, žurba
    pospiješati žuriti, hitati
    pospjeh brzina
    pospjeh brzina, žurba; na pospjeh; žurno, na brzinu
    pospjeh brzina, žurba; na pospjeh; žurno, u žurbi
    pospješan hitar
    pospješan hitar, brz
    pošprdica (Visok i lijep momak zaludu, jer je mangup i pošprdica.) –neukusna šala,
    posrane pete znak za veliki strah, varijanta upozorenja: bješte pete posra vas guzica
    posrat(i) tavnicu izdržati zatvor, odležati kaznu
    posrati tavnicu izdržati zatvor
    posred u sredinu, u centar
    posreda usred
    posredu usred
    posropeta neuredna žena
    Post nubila Phoebus (lat.) poslije kiše sunce
    postaja policijska stanica
    postajati zastajati, zastajkivati
    postalica ostarala đevojka, usiđelica
    postati zastati; nastati
    postejl postelja
    postel postelja
    poštenje čast
    poštenje čast, poštovanje
    pošten'je čast, počast, poštovanje; slava, dika (pored običnog značenja)
    pošten'je čast, počast, poštovanje; slava, dika (pored običnog značenja)
    pošten'je čast, poštovanje
    poštentati (lat.) zadržati se, izgubiti vrijeme
    poštiti poštovati
    postojati kratko vrijeme stati
    postol cipela
    postolac cipelica
    postrcat(i) poprskati, poštrcati
    poštrojavanje postrojavanje
    postupanica pogača koja se mesi u čast kada dete prohoda
    Postupanica pogača koja se lomi kad dete prohoda
    postupaonica pogača koja se svečano lomi nad glavom deteta kada ono prohoda
    postupati stupati po nekome, tj. iza nekoga, dakle: slijediti
    postupati stupati, koračati
    postupiti koraknuti
    postupiti pristupiti, doći
    posula đeca veliki porod, često rađanje
    pošurice sitne potrebe, svakodnevne stvari
    posušje (Kad se zgone bravi na posušje…)
    proctor s vodom na koji se ljeti javi stoka iz bezvodnih krajeva
    posutra prekosutra
    pošva slamni krov
    pošva slamni krov
    posve sasvim
    posvet svjetlo
    posvetilišće otajstvo
    posvetilište žrtva
    posviću posvijetlim
    posvistiti posvijestiti, učiniti svjesnim, opomenuti, pokarati, prekoriti
    posvistiti urazumjeti; opomenuti
    posvojit(i) okupirati, prisvojiti
    posvojiti prisvojiti; obuzeti
    posvrućiti svrućiti, istopiti
    pot put
    pot put, cesta; putovanje
    pot znoj
    pöt znoj
    potajiti sakriti
    potajnik tajnik
    potajnuti zatajiti
    potakati se hrtiti
    potakav bolji
    potakav malo bolji
    potakva malo bolja (od neke druge)
    potamo se idi tamo
    potapuška vrsta hazardne igre
    potarti (se) potrti (se)
    potečete potrčite
    poteci požuri
    potega papučica, obično gvozdena, oslonac za nogu, kad se penjemo u če
    Potega papučica izmeđ jarmaca i osovina da se popne u kola
    potega "papučica" koja služi da se lakše popne na kola il' čeze
    potegnut(i) mačka za rep doživjeti veliku nevolju, imati problema
    potekar apotekar
    potekar ponovo, iznova
    potepati pobiti, potući
    potepuh skitnica
    potes zemljišna agrarna nekretnina koju dele više lica i seoski potesi imaju
    potes imanje i stabilnost
    potes osnova, temelji
    potes ograđena njiva ili livada
    potes (Ono što je Nastadin potrošio da sezemljište
    ne izgubikoje
    glasčini
    Tomove
    osnovu kujednog domačinstva
    poteščavati se tužiti se žaliti se,
    potezan potaknut, zaveden, nagnan
    potežati se težiti, nastojati, truditi se, revnovati; hrliti, žuriti se
    potežit(i) se pomučiti se, postarati se, zainteresovati se, stići
    potežiti se pohrliti, požuriti, pospješiti
    potežiti se poduzeti, opteretiti se odlukom
    poticati trčati
    Potifar riječ je o ženi Egipćanina Potifara, koja je napastvovala Josipa i zbog njegovog odupira
    potipati ticati, doticati
    potipati se potepati se, posrtati, spoticati se
    potirati zatirati, tlačiti, upropašćivati
    potišćati potiskati
    potišćiti potisnuti
    potišiti stišati
    potiti se znojiti se
    potkaitit(i) prihvatiti, podusloniti
    potkaitit(i) (Kralj potegne setenciju što je njegov
    dogovoriti
    predak
    i potpisati
    potkaitio
    dogovor
    sa sedam paštrov-skije kneževa…)
    potkaititi potpisati
    potkaititi potpisati
    Potkajlovati staviti drvce da se ormar ne mrda
    potkladati podvrgavati
    potkočila slezena osjetio se strah i šteta
    potkočila slezena ośećaj straha i štete
    potkoviljit(i) sagnuti glavu, spustiti glavu na prsi, priznati poraz
    potla , potlije kasnije, nakon,
    potlačiti potisnuti, prezreti, odbaciti
    potlam poslije
    potlam poslije
    potlam poslije
    potlam poslije, kasnije
    potlam poslije, kasnije
    potlam poslije, zatim
    potlem poslije
    potleušit(i) se primiriti se, postiđeti se, prićutati se
    potleušiti se postidjeti se i prićutati
    potleušiti se stideći se povući
    potlje poslije, kasnije
    potlje poslije
    potmasti taman, mračan; potmuo, zloban
    potoč potjera
    potoč poćera
    potočiti primaknuti
    potočiti učiniti da što poteče; potočiti rič; progovoriti, prozboriti; potočiti ruku; staviti, spustiti ruk
    potok potok; rijeka
    potolast sloboda; ugodnost
    potomtoga nakon toga
    potonji posljednji
    potopariti potpaliti
    potovati putovati
    potpetilo se oštetilo se
    potpetit(i) oštetiti
    potpetiti se pokvariti se, ne izaći na pravac
    potpirati podupirati
    potplać obuće dio obuće na koji se gazi
    potplat taban
    potprašiti tabane zamoriti se od putovanja
    potprežnjak uličar, gradska lutalica
    potprištiti tabane umoriti se hodajući
    potprištiti tabane umoriti se hodajući
    potpršit(i) (Smail-aga se bio potpršio da splanirati
    nešta velikoga
    zanešeno,
    prišije
    naćizamomenat
    pašu.) za dokazivanje
    potpuštiti pustiti mladunčad da sisaju.
    potra šteta
    potra šteta koju stoka učini usevima
    potragljiv za ženskijem vazda mu je na umu zavođenje i udvaranje
    potragljiv za ženskijm vazda mu je na umu zavođenje i udvaranje, ženskaroš
    potratiti potrošiti, utamaniti, ubiti, zatrti, pogubiti
    potraviti pogaziti
    potrč poćera
    potrěbiti istrijebiti
    potrebnik (Ista je zakonska uredba naređveliki siromah
    potrefiti pogoditi
    potrefiti, potreviti pogoditi; 1. kad nekog udariš štapom; 2. kad ti tamburaši znaju pesmu; 3. kad se u ško
    potrepsti (prez. potrepem) pogaziti
    potresnuti prihvatiti se
    potrevit(i) pogoditi
    potrgovac bolji trgovac
    potriba potreba; prilika, zgoda
    potribljiv potrebit, siromašan
    potribovati potreban biti, potrebovati, nemati
    potribščina oskudica, nužda
    potrica šteta koju napravi čovek u voću ili neka domaća životinja u bašti ili njivi. Kriv je onaj što
    potrinkati popiti
    potrk trka
    potrkać potrčko, poslušnik, trčkaralo
    potropati razbiti, slupati, zdrobiti
    potrošak trošenje; upotreb
    potrpežnjaci oni koji gledaju samo da se džabe najedu, grebatori, gladnovi
    potrti slomiti, razrušiti, uništiti
    potrti srušiti, razrušiti, razvaliti, razbiti, uništiti
    potrusati posuti, posipati
    poturčenjak poturčiti se
    poturica opšti naziv za one koji su dolaskom Turaka na ove prostore primili islam
    poturnjak poturica; stani
    potušiti ugušiti, uništiti
    potverdovati potvrđivati
    potvor okrivljenje
    potvoriti okriviti
    potvrjen'je potvrda, jamstvo
    poufati povjeriti
    pouraniti obnoviti, posvijetliti
    pousser le régiment a la Cravate izvjestan način vojničkog taktičkog obuhvatanja pomoću konjaničke navale s krila
    povaditi povoditi
    povajati odnositi
    povarći podleći; baciti, odbaciti
    poveč reci! pripovjedi!
    poveč reci, pričaj!
    povedati kazati, reći, izreći
    povedati pripovjedati, reći
    povedati reći, kazati, pripovijedati, ispripovjediti
    povedati (2. l. sing. imper. poveč) reći
    povedati (prez. povem) pričati
    povedenje držanje, ponašanje
    povehnuti uvenuti
    povekšanje povećanje
    povekšati povećati
    povekšati povećati
    povekšavati povećavati
    povekšivati povećavati
    povela (part. perf. od glag. povenuti) povenula
    poveleti zapovjediti, naložiti
    povenivati venuti
    povermat(i) potvrditi, posvjedočiti
    povernuti vratiti (se)
    povernuti se (z grehov) vratiti se (sa grešnoga puta)
    poverviti poći, otputiti se
    poveščat(i) izgubiti svježinu, ostarati
    poveščati izgubiti svježinu
    poveščati izgubiti svježinu
    povesma količina lana, kudelje, pamuka ili vune koja se meće na preslicu da se oprede
    povi v. poviditi
    povidati govoriti, pripovijedati
    povidati odavati
    povidati reći
    poviditi ispričati, reći
    poviditi kazivati
    povisno povjesmo
    poviti reći
    poviti (se) poviti; omotati se
    povlačat(i) poravnati oranicu, podrljati
    povlačit(i) guzicom (Dopričano mu je stotinu
    raditi
    puta
    veoma
    da jeneprijatne
    z guzicomposlovenastradati
    povla u poslu za nekoga
    povlačiti oči mrko pogledati
    povođani nastavak svatova. Posle nedelju dana, sa mladine strane ide rodbina u posetu u ku
    povojlno povoljno, po volji
    povoljan, -jlna povoljan, po volji
    povoljica ugoda, radost
    povoljno rado, lako, slobodno
    povor vrh brda, litica, presrt
    povor oštra strmen, vrh brda
    povorje zbirna imenica prema povor, vrhunci
    povratuše vrsta jela od dosta jaja i malo brašna. Slične palačinkama.
    povraz držač od kotla
    povraz deblja žica koja povezuje ušice bronzina i služi kao rukohvat.
    povrći pobacati
    povrnuti se vratiti se
    površica smrznuti snijeg po kome se može ići.
    površivat(i) pritiskivati
    povrtlar povrtar
    povrtnica v. Zrinski, Jure
    povrza uže, uzica, vezivo
    povse piti opiti se, napiti se (alkohola)
    povsemsega nakon svega, nakon toga
    povsud posvuda
    povsud posvuda
    povsud(a) posvuda
    povtorit(i) ponoviti
    povtoriti ponoviti
    povtoriti ponoviti
    povući očima mrko pogledati
    povurati razbacati, napraviti nered
    poza posle, pozadi; za, iza
    pozabiti zaboraviti
    pozabiti zaboraviti
    pozabiti zaboraviti
    pozabiti (prez. pozabim) zaboraviti
    pozajti (prez. pozajdu i pozajdem) pozaći, zalutati; pozašal; zalutao
    požati požeti
    pozauna (njem.) vrsta limenog glazbala osobite građe s pomičnim registrima, trombon
    pozavati pozivati, zvati
    pozder sitno secena kudelja koja se nekada upotrebljavala kao gorivo za peci
    pozderaca okrugla deblja pec u kojoj je sagorevao pozder i grejao prostorije
    Pozdernjača peć di se lozi iverje i prpa
    pozdravak pozdrav
    Pozdravi Aliju i vojsku! gotovo, kraj, razlaz, ratni gubitnik mora ići svome glavnom vojskovođ
    Pozdravlenje jutarnje i večernje zvonjenje crkava, Pozdrav gospin, Angelus
    pozdravlenje pozdrav
    pozdravljen'je pozdrav
    poždriti požderati
    poželin'je želja, žudnja, požuda
    pozemljuv sitno rastinje, makija
    požerati požderati
    pozinuti zinuvši proždrijeti, progutati
    poziraj pogled
    požirak jednjak
    pozirati promatrati, gledati
    požirati žderati, proždirati
    pozirati (prez. poziram i pozirem) gledati; poziraje; gledajući
    pozitura stav, držanje tela
    pozivati se činiti priziv, apelirati
    požmirep neiskren, dvoličan
    požmirep pridvorica, čovjek slabog karaktera
    poznaja (A zategnuto lice kao struna, od kakve
    trag, dokaz
    grežbe ni poznaje.)
    poznati spoznati, upoznati, uvidjeti; priznati; dati se poznati; ukazati se
    poznavati spoznavati, uviđati
    pozoj zmaj
    pozoj zmaj, aždaja
    pozor pogled
    pozor pogled; oko
    pozorit(i) se ponositi se, dičiti se
    pozovivati dozivati se
    požrěti proždrijeti, progutati
    pozrin'je pozrenje, pogled
    pozriti pogledati
    pozriti pogledati
    pozriti pozreti, pogledati
    pozriti promotriti, pogledati, pripaziti
    požriti proždrijeti, požderati
    pozriti, pozrijeti pogledati
    pož'ščat poškakljati
    požuditi poželjeti
    pozvanje poziv
    praćati slati, poslati
    pradla oval
    praher sprava za lupanje tepiha
    praji radi
    praji, što praji radi, šta radi
    prajim pravim, radim
    praju govorim (zastarjeli oblik prez. 1. lica od gl. praviti; govoriti, kazati, pripovijedati)
    prakljaca pljosnata drvena naprava za lupanje, obicno kod pranja težih materijala kao tepiha
    prakljača drvena uglačana pljosnata šira letva sa kojom se udarao veš prilikom ru
    prakljača daska kojom se lupao veš pri pranju
    Praksitel (oko 390-330 pr. n. e.) glasoviti grčki kipar
    pram prema, nasuprot
    pram pramen
    prâm pramen
    pramalet proljeće
    pramaljeće proljeće
    prančiok zaklonjen od vjetrova i suncu izložen vanjski prostor; sunčalište
    pranga teški okovi za noge
    pranger palus infamans, sramotni stup. Od njemačkog: Pranger
    prangija opasna primitivna naprava od gvožđa za pucanje na Božić, svečare
    prangija mali top, mužar
    pranut(i) poželjeti, misnuti se; doći na misao, naglo riješiti
    pranuti misnuti se, poželjeti
    pranuti hirovito odlučiti
    praporci više malih zvona koja se meću na konja kad zimi vuku sanke
    prasac divjak vepar, divlja svinja
    prašati pitati
    prašati pitati
    prašati pitati
    prašati pitati
    prašati pitati, moliti
    praška (brašna) najmanja moguća količina brašna koja bi mogla spasiti čovjeka od gladi
    praskva breskva
    praskveno breskvino
    pratež roba, razne stvari
    pratež roba, razne stvari
    pratfan tava, tepsija. Od njemačkog: Bratpfanne
    pratljača drvena lopatica za pranje veša
    pratljača sredstvo za pranje veša
    pratljača plosnato drvo za lupanje veša pri pranju.
    prav pravo
    prav (imen. ž. r.) smjer, pravac, upravljanje, vladanje
    prav (prid.) prav, nedužan, pošten, pravedan
    pravad stari gen. pl. od pravda (sa danas neuobičajenim umetanjem nepostojanog a: pravada
    pravden pravedan
    pravden sudski
    pravešem napravih, učinih
    pravica pravda; pravičen; pravedan
    pravim govorim
    praviti govoriti, kazati
    praviti govoriti, kazati
    praviti govoriti, kazati, reći
    praviti govoriti, kazivati
    praviti ispravljati
    praviti pripovijedati, govoriti, kazivati, kazati
    praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga često
    kazati,
    i pralju)
    reći, govoriti
    praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga često
    kazati,
    i pralju)
    reći, govoriti
    praviti se iskazivati se, prikazivati se
    pravljati govoriti, kazivati (isp. praviti)
    pravljati govoriti, kazivati (isp. praviti)
    pravljati govoriti, kazivati; pripovijedati
    pravo pravedno, po pravdi
    praz nekastriran ovan ili jarac
    praz odabrani ovan ili jarac za priplod.
    prâz priplodno muško živinče
    prâz priplodni ovan ili jarac; muškarac jake seksualne želje
    pražiti paliti, žeći, pržiti
    praznoruk bez posla
    praznost blud; preljub
    praznost dokolica
    praznov siromah
    praznovati besposličariti
    praznovati stajati besposlen
    prazovit spreman za oplodnju, potentan, prčovit
    prazovit nedovoljno uškopljen vo, jarac ili ovan. Nijesu za priplod.
    prc šala, doskočica, vic, bezobrazluk; prcati u zdrav mozak-bezobzirno
    prč priplodni jarac
    prcanj (Stao ga prcanj kroz onu drljež, a onaj
    tutanj, panika, jurnjava
    prcanje polni odnos
    prcat(i) panično jahati, lomiti se
    prčevina mirisi posle polnog odnosa
    prćija stari devojački štafir
    prčija 1. devojčin miraz; 2. državna služba, i kaže se: „Al`, se razmeće na tuđ
    prćija miraz
    prćija (tur.) miraz
    prcmoljak mali rastom; neugledan
    Prcmoljak sitna osoba
    prcolj gusto rastinje, obićno u razoru ili ukraj puta
    prcoljak malo, sitno, neuhranjeno dete
    prčovit potentan, uglavnom se kaže za ovna spremnog za oplodnju
    prculja neplodna njiva
    prdačiti se izmotavati se, praviti šale
    Prdaljka tvrdoglava osoba
    prdekana tamnica
    prdekana tamnica
    prdekana zatvor, tamnica
    prdekana zatvor.
    prdež u gaće puštanje vazduha koroz čmar, prdnjava
    prdoklačiti pričati gluposti.
    prebaviti pribaviti
    prebendar svećenički čin. Praebenda, dohoci svećenički. Od latinskog: praebeo, dajem, dodajem
    prebijati probijati
    prebirati premjeravati
    prebirati misliti, razmišljati
    prebiskat(i) detaljno pretražiti
    preblediti problijedjeti
    prebliživati približavati se
    prebrati razvrstati, razdvojiti ... prebrati graa...
    prebričiti preseći brijačem
    prec(e) odmah
    prec(e) veoma, vrlo; prec zadovoljno; sasvim po svojoj volji; kako sam želi
    prećavac sitan sneg koji vetar nosi
    prečekati pričekati, prečeko-pričeko
    prećetat(i) ostariti, osušiti se
    prečetverit(i) jedva preći
    preći prijetiti
    precibrit(i) se skunjiti se, izgubiti veselost, presamititi se, lukavo tražiti samilost
    precibriti se izgledom lica pokazati nevolju
    precijeđena vlas najbolja runska vuna
    prečinati pretjerivati
    prečudan predivan, čaroban
    precvesti procvasti
    preda plijen. Od latinskog: praeda
    preda materijal od kudelje ili lana za tkanje ili pravljenje kanapa
    pređa vunena nit dobijena iz kuđelje na vretno
    pređa mreža
    pređa ispredene niti od vune.
    predaci preci
    predak a - otac prvo koleno
    predak b - deda drugo koleno
    predak đ - kurđel šesto koleno
    predak d - navrndeda peto koleno
    predak e - askurđel sedmo koleno
    predak g - čukundeda četvrto koleno
    predak i - kurajber deseto koleno
    predak v - prandeda treće koleno
    predak ž - kurebalo osmo koleno
    predak z - sukurdov deveto koleno
    predat(i) školu završiti školu
    predati drhtati
    predati plašiti se
    Predati se ustupiti imovinu mlađim narastajima
    preden (gen. predena) nit, konac
    predi prije
    predi pre
    predi pre
    predi pređe, pre, ranije
    pređica metalni deo od muškog kaiša
    predika kritika, prigovor
    predislovlje proslov
    Predizati presecati spil karata
    predjeti se promijeniti se
    predrago preskupo
    predručak doručak
    predsednikovica supruga od predsednika
    predsuda predrasuda
    predušit(i) predahnuti, kratko se odmoriti
    prefektno perfektno
    prefrigan lukav, prepreden
    prefrljiti prebaciti, preturiti
    preganjati progoniti
    pregašivat(i) nekakva vrsta vradžbine u kojoj se koriste ugarci
    pregato molio
    pregibivati pregibati
    pregnati prognati, izagnati
    pregnut(i) poduhvatiti se kakvog posla
    pregovoriti progovoriti
    pregreha grijeh, sagrešenje
    pregriha grijeh
    pregrišiti sagriješiti
    preguljenik čovjek premoren teškim radom, s dušom u nosu
    prehađati prelaziti
    prehamljen zapregnut, zasedlan, zauzdan. Od riječi ham, madžarski: hám
    prehiniti prevariti, zavesti
    prehiniti prevariti; prehiniti se, prevariti se
    prehititi se prevrnuti se, prebaciti se
    preigrivati igrati se; poigravati
    preja pređa
    prejeti prihvatiti
    prejica pređica
    prejti proći
    prejti (prez. prejdem) preći
    prek prgav, nezgodan, preka narav; nezgodna narav, a to je 100 % Sremac, kao u pesmi B
    prekaniti prevariti
    prekaraja sam (od: prekarati) preživeo sam, preturio preko glave
    prekardašina preteranost
    prekeršenje prekršaj
    prekiniti se iznenaditi se, šokirati se... prekin’la sam se od stra’
    preklinjati proklinjati
    preknjuče preključe
    preko inostranstvo, preko bare; Amerika; preko puta; kuće s‘one strane šora; pre
    preko jego preko mere
    preko jutre prekosutra
    Prekomukati preziveti dusevnu muku i tegobu
    prekotarit(i) (Prekotarila bi imovinu da joj sasvim
    otac Mijajlo
    uništiti
    nije pomogao.)
    prekotariti sasvim uništiti
    prekotariti skroz uništiti
    prekrasti se prokrasti se, provući se
    prekratiri presuditi
    prekroto preteško, prejako, veoma, žestoko
    prekrvnik veliki krvnik
    prekucat(i) bolesnika pregledati, vizitati
    prekurčiti pretjerati
    prekurlat(i) (Svi su pretekli i prekurlali španjolicu.)
    ostati živ, spasiti se, preboljeti, prebroditi krizu
    prekurlati prebroditi opasnost, posebno bolest
    prekurlati preležati bolest
    prekusturit(i) (Pero uljezi, upitaj se s vamiljom,
    naglo paizmršaviti,
    se precibri
    usukati
    i prekusturi
    se; ulukaviti
    kao dase,jeukurviti
    sve pokopao.)
    se
    prelaz uređeno mesto na kome se ograda lako prelazi
    prelejati proliti
    prelesan zamaman, čaroban
    prelude (franc.) preludij, predigra
    prem baš, upravo, doista
    prem riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko
    prem riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko mjere, tek, istom,
    prem upravo, baš
    prem upravo, baš
    prem upravo, baš; tek, istom; odmah
    prem ako iako, premda
    prem ako premda, mada
    premagati biti jači, nadmašivati, pobjeđivati
    premagati pobijediti, svladati
    premaglavica rđav izgled, stajati nekoga glave
    premah većina, veći dio
    premajkat(i) manjkati
    premaliti u proljeće
    premalitje proljeće
    premda i prenda premda, iako
    premenjati mijenjati, izmijeniti
    premenjuvati preoblačiti se
    premenjuvati se preoblačiti se
    premetnut(i) se (Ja sam ti obršio kao onajpasti,
    iz pripreturiti se
    premicat(i) (Tako mi baksuzno čeljade nije
    preći,
    pragprekročiti
    premicalo.)
    premil premio
    preminenje promjena
    preminiti promijeniti (se)
    preminjati mijenjati
    preminjenje promjena
    preminovati odlaziti, umirati
    preminuti minuti, iščeznuti, nestati; propasti; umrijeti
    premislija si razmislio si
    premisliti promisliti, razmisliti; razumno
    premoči nadvladati, svladati
    premuntati prevariti, obmanuti; premuntan; izigran, nasamaren
    pren iako
    prenebiti nadvladati, svladati
    prenemoći se pasti u nesvijest
    prenemognuti se pasti u nesvijest
    Prengla drvena pločica koja pritiskom noge izbacuje metalni novčic (kad se igra "pismo
    prenka planinski prevoj.
    prênka (Turci bili zaśeli z dvije bande, a Crna
    maloGora
    uzvišenje,
    tu odmabrdašce,
    pro prenke!)
    najbliža linija horizonta
    preobrati odabrati
    preparandija učiteljska škola
    preparandisti učenici
    prepasno zaprepašteno
    prepela elisa
    prepelati se prevesti se
    prepis recept za nove kolače, torte i jela sa čudnim nazivima
    prepočet(i) preuzeti, kopirati, preuzeti mustru
    prěpodoban svet
    prepojasati opasati
    preporijecat(i) negirati, polemisati
    prepostaviti pretpostaviti
    prepouid zabrana
    preprcat(i) (Malo poprije pogibije pokojnogapreći,
    kralja
    višeAleksandra
    od; prećerati,
    na pregnati; pasti s visine i ozlijediti se, poginuti od pada
    preprtnjača vrsta torbe
    preprtnjača (torba) nosi se viseći o ramena na leđima, kao ruksak
    prepruditi rasuti, rasipati
    preprut paprat
    prepunčec Glechoma hederaceum, vrsta biljke
    prepuščati prepuštati, dopuštati
    prepuščivati prepuštati, dopuštati
    prepustiti propustiti
    Prerečiti se sukobiti se rečima
    preripiti preskočiti
    preripiti preskočiti
    preripiti preskočiti
    prerivljat(i) preliti
    pres bez
    pres bez
    preša žurba
    preša brzina; hitna potreba
    presaldumiti promeniti i preračunati stav zbog ličnog interesa
    presaldumiti prelomno riješiti
    presejnuti presahnuti
    preśek (u krstima) bolesna kičma, diksus hernija
    preśenak zalazak sunca
    preśenak zalazak sunca
    preserepit(i) mlatnuti štapom po leđima
    preserepit(i) se (Zavri, napregni se i preserepi
    jako sese,poviti,
    ali svenagnuti
    ti je džaba.)
    nad kakvom dubinom
    preserepiti se jako se sagnuti
    presijek lumbago, diskus
    prešinuta (krsta) oboljela leđa koja onemogućavaju normalno kretanje
    prešiti žuriti
    preskakat(i) jedan pro drugoga (Neka su panično
    pukle tri sepuške
    razbježati,
    partizanske,
    spašavati živu glavu
    preskončan beskonačan, vječan
    preslačka poslastica
    preslačke poslastice
    preslaviti proslaviti
    preslica komplikovana drvena kućna sprava za upredanje vune, tera se nogom. Majka na njoj i
    preslica starinska naprava za predenje vune, pamuka, lana...
    preslica nosač kuđelje pri predenju.
    prešlica preslica, sprava za ručnu preradu vune
    presno taze, sveže, nesazrelo, neodstojano
    prešno žurno
    presočavat(i) dojavljivati, špijati
    prešpan preša, tijesak
    prešpan tijesak, preša
    prestaviti (Tu je kamilavku nabavio i pokabao
    umrijeti
    tre
    prestavljati praviti se važan, davati sebi neopravdane sposobnosti i lažne zaslug
    preštimati procijeniti
    preštimavati poštivati, cijeniti
    preštimavati poštivati, cijeniti
    preštinuta u pas tankog struka
    prestissimo (tal.) oznaka za vrlo brzo izvođenje u glazbi
    prestreiliti ustrijeliti
    presvalščina vidi: osvalščina
    presvisnut(i) umrijeti od kakve śekirancije
    presvlak čist veš za upotrebu
    pretabat(i) (I ono što je znala roditelji su stukli
    zapostaviti,
    s glave,potcjenjivati
    a sestre je pretabale.)
    pretapljati pretapati, prečišćavati
    pretilo debelo
    pretio debeo
    pretio ugojen
    pretirati otjerati
    pretisak pritisak; 1. zdravstveni pretisak; to je kad se stariji sremac lepo natuč
    pretkazat(i) nagovijestiti, predviđeti
    pretreben čist, očišćen (obično pasulj, žito)
    pretrniti jako se uplašiti, ukociti se .... sva sam pretrn’la od stra’
    pretulit(i) (vatru) ugasiti
    pretvarat(i) se priviđati se, halucinirati
    prevalemus (lat.) na latinski šaljivo stvoren izraz od prevaliti, sa značenjem: izlupati, izbatinati
    prevalit(i) (Ma bilo je prevalilo podne…); proći,. minuti
    prevatit(i) ujarmiti vola u pogrešnu stranu; prihvatiti, prikopčati
    prevatiti zamijeniti mjesta volovima u jarmu.
    preveč previše
    preveč previše
    prevejan jako mudar više lukav, i obično se bavi mutnim poslovima; izrazi: pr
    preveremit(i) prepatiti
    previći priviknuti se
    prevideti izvidjeti, doznati, utvrditi
    previjati (tanc) izvoditi (kolo, ples)
    previknut(i) (Ja se ne mogu previći na ovunaviknuti
    novu modu…)
    se
    previši previšnji
    previtil pretio, debeo
    prevleči prevući, provući
    Prévost, Marcel (1862-1941) francuski književnik
    prevraćen'je izvrtanje, neurednost
    prevrat revolucija
    prevrči se preobraziti se
    prevrela medovina medovina prešla u alkoholno piće
    prevrela medovina medovina prešla u alkoholno piće
    prevrnuo se svijet znak velikog iznenađenja, zaprepašćenje koje izaziva vrtoglavicu
    prevrnut(i) svijest poluđeti, skrenuti s pameti
    prevzeti preuzeti; prevzeti se; uobraziti se
    prevzimati preuzimati
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez bez
    prez, preza bez
    prežati čekati da se nešto ščepa
    prežati čekati da se nešto ščepa; posmatrati iz prikrajka;pratiti nekoga s ciljem da mu se posta
    prežeći vrebajući
    prezentla narukvica
    Prezentla narukvica
    prežeš predsjednik
    prezimec prosinac, decembar
    prežiti vrebati
    prežmava, predžmava žmirka, drema, džmije
    prežmehkek pretežak
    prezmožan vrlo moćan
    prezmožen silan, moguć, uzmožan, poglavit
    prezmožno vrlo moćno
    prezredno neuredno, razuzdano
    prežvat(i) sažvakati
    prezzakon'je bezakonje
    prga napitak od prženog ječma ili raži.
    pŕga napitak od prženog ječma, surogat kafe
    prgav svadljiv
    prgěšče pregršt, šakovet
    pri 1. prijedl. kod, uz; 2. prî; prije
    pri 1. prijedl. kod, uz; 2. prî; prije; 3. u primjeru "ajme, kad oćuti drugi se
    pri prije
    pri prije; pri ner; prije nego
    pribil prebijel
    pribiran, pribran obično pasulj, grašak i sl. - ritual u sedećem položaju, a pre kuvanja
    pribirat(i) (Pribirali su me i oni Čevljani kojicijeniti,
    su bili prihvatiti,
    za partizansku
    uvažavati,
    struju.)
    pomagati
    pribirati prebirati, vagati, razmišljati
    pribitak korist, dragocjenost
    pribiti 1. pribiti, zabiti, zabosti; 2. pobiti, potući; 3. (prez. pribudem) biti, boraviti, prebivati
    pribiti narasti, biti veći
    pribivati prebivati, boraviti
    priblaznjit(i) pripitomiti, prvući
    približati se približavati se, bližiti se
    pribran cijenjen, poštovan; smiren, odmjeren
    pribran među narod poštovan, poželjan
    priča u primjeru "(Dubrovnik) kroz gore i luge po svitu svej miče targovce brez druge zabave
    pričala (Ja se samo ijedim na drkalice štopričalice,
    ih pri tračeri
    pričalica pričljiv čovjek čija priča nema cijenu
    pričalica pričljivo čeljade čija priča nema cijenu
    pričalo pričalica
    pričan'je prepirka, raspra
    pričan'je priječanje, zapreka
    pricapit(i) čvrsto stegnuti
    pricapit(i) čvrsto uhvatiti, pribiti se uz tijelo, prionuti
    pričati početi
    pričati spriječiti, sprečavati, smetati, ustavljati
    pričâti pričeti, početi
    pričâti pričeti, početi
    pričati se prepirati se, svađati se, rječkati se, sporiti se; raspravljati; ljuttti se
    pričati se sporiti se
    priček pozajmoca novca na čekanje, veresija
    pričetek početak
    pričeti početi
    pričeti početi
    pričeti početi
    pricvrljelo mu dotužilo mu
    pricvrljet(i) (Ne znam što mu je pricvrljelo dotužiti,
    da ženi sina…)
    dojaditi
    prid i prida pred, ispred
    pridalo se dijete rodilo se
    pridan vrijedan
    pridart (predrt) poderan, trošan
    pridati dodati; predati; pridati se; predati se
    pridavak dodatak
    pride v. priti
    pride dodatak
    priđe pređe, prođe
    pridelivati privređivati
    pridi prije
    priđi predi
    pridirečit(i) svezati za direk
    pridje prije
    pridjevak nadimak, prišvarak
    pridnji prethodni, prijašnji
    pridnji prijašnji, prednji
    pridnji prijašnji, prednji
    prîdo dođu
    pridoše v. priti
    pridrnuti(se) pomamiti(se)
    pridruga penis
    pridruga muški polni organ
    pridu v. priti
    pridveče predveče
    pridvor trijem, hodnik
    priforcirati preterati sa kranjim granicama
    prigajati se događati se
    priganica krofna
    priganica krofna
    prigano prženo
    prigaziti pregaziti
    prigledati paziti na što, motriti
    prignuti 1. prignuti (glavu); 2. ganuti, usmjeriti, skloniti koga na što, privoljeti koga na što
    prignuti se pokloniti se, sagnuti se
    prignutje naklonost
    prigodati se dogoditi se, zgoditi se
    prigođenje pogodak; događaj
    prigoditi dogoditi se; prigoditi se; naći se; dogoditi se
    prigoditi se dogoditi se
    prigođivati (se) događati se
    prigovarati se svađati se
    prigrišen'je sagrješenje
    prigrišiti griješiti
    prigudjujuć svirajući na glazbalu, gudeći
    priguzit(i) stidljivo śesti, priśesti za trenutak
    prigvozditi pribiti čavlom
    prihajati dolaziti
    prihajati dolaziti
    prihilan varljiv, prevrtljiv; besida prihilna; neiskrena riječ
    prihiljen prevrtljiv
    prihiniti prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti
    prihiniti prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti
    prihiniti prevariti
    prihiniti prevariti
    prihiniti prevariti, zavesti
    prihiniti (se) prevariti (se); zaluditi, zaludjeti
    prihod dolazak
    prihoditi dolaziti
    prihoditi dolaziti
    prihoditi dolaziti
    prij prije
    prija prije
    prija gošća; sinova tašta ili ćerkina svekrva
    Prijap starogrčki bog plodnosti, vrtova i vinograda; simbol rasplođivanja; prenes. pohotan
    Prijap mitološki erotoman ogromnog falusa
    prijatelj gost; sinov tast ili ćerkin svekar
    prijatelj, prija 1. otac i majka, snaje ili zeta, rođak po liniji udadbe ili ženidbe, može prika, priša, pri
    prijati primiti
    prijati primiti
    prijati primiti
    prijati primiti
    prijati primiti, zadobiti, uzeti
    prijati (prez. prijam) primiti; prihvatiti
    prijati (prez. primem) prijeti, primiti; aor. prijah; primih, ... prija; primi; part. akt. prijali
    prijati (prez. primem) prijeti, primiti; aor. prijah; primih, ... prija; primi; part. akt. prijali
    prijavlivati oglašivati se
    prijavljati pojavljivati se
    prijazan prijateljstvo; dobrota; ljubaznost
    prijažliv prijazan
    prijazljiv prijazan
    priječanje konjski brzi hod
    priječat(i) brzo hodati, jak konj priječa; praviti opanke
    priječati brzo hodati, jak konj priječa
    prijeśed čela košnica pčela starija od jedne godine
    prijesjed čela košnica pčela starija od jedne godine
    prijesnac jelo od kukuruznog brašna sa dodatkom loja ili slanine
    prijesnac (Ma kunu se da su mu se bile nabu
    nabujali mrsni kukuruzni hljeb
    prijestolje presto
    prijetan prijatan
    prijeti dočekati, prihvatiti, primiti
    prijeti primiti
    prijeti primiti
    prijeti primiti
    prijeti primiti
    prijeti primiti
    prijeti primiti
    prijeti primiti; uhvatiti
    prijetka prijetnja
    prijevor zasovnica od drveta ili gvožđa, a stavlja se preko vrata radi zatvaranja, gvozdena šipka
    prijimati primati
    prijimati primati
    prijimati primati, prihvaćati
    prijimati (prez. prijimlju i prijimljem) primati (prijemati)
    prijoritet prioritet
    prik preko
    prik težak, opak
    prika gost ( koristi se i u raspravi sa nepoznatim ljudima )
    prikarcan prekrcan
    prikazan utvara, strašilo
    prikazanije neobično događanje
    prikazan'je dar
    prikazati darovati, namijeniti (pored običnog značenja)
    prikazati darovati, namijeniti (pored običnog značenja)
    prikazati pokloniti, daruvati, podariti
    prikažnja priča, prikazivanje događaja
    prikidač prekidač
    prikinuti prekinuti
    prikladati se prilagođivati se
    prikljeće središnji prostor kuće što se zove drugdje veža (napomena iz Vrazove ostavštine)
    priklonit pokoran
    prikopavanje prekopavanje
    prikor sramota
    prikovan'je prikovanost
    prikresti se prikrasti se, prišuljati se
    prikrupa mleveni kukuruz
    prikumak kum šišanog kumstva
    prilega dolikuje, priliči, pristoji se
    prilegati priličiti
    prilegati priličiti
    prilegati priličiti, pristajati
    prilegati priličiti
    priletiti preletjeti
    priležno ponizno, smjerno
    priličan sličan
    priličan sličan, naličan (pored običnog značenja)
    priličan sličan, nalik
    prilično primjerno, prikladno, skladno
    prilika oblik, lik, slika; primjer, uzor
    prilika osoba
    prilika osoba; slika, lik; primjer, uzor (pored uobičajenog značenja)
    prilika primjer (pored ostalih značenja)
    prilika sličnost, usporedba; primjer; lik, pojava; osoba
    prilika slika, pojava
    prilika slika, pojava; kip
    prilika slika, portret
    prilika slika, prilika, poredba; lik, oblik; sličnost
    prilikom (A i on, prilikom, nije bio ponešennavodno,
    za bra o tome ima činjenica
    prilikom (Prilikom, dobri im voltovi, pa se iz
    navodno,
    njih ne može
    priča se,
    nikako
    takopobje
    tvrde, otprilike
    prilikovati nalikovati, sličiti
    prilizivati ulagivati se, ulizivati se
    priljubiti se omiljeti, svidjeti se
    priložiti pridružiti se; priložiti se; prilagoditi se
    priložiti (se) prilagoditi (se)
    priloživati prilagati
    prilučiti se prikloniti se, priključiti se
    primaći se ženi imati snošaj sa ženom
    primaći se ženi imati polni odnos sa ženom, seks
    primagati nadvladati, pobijediti
    primagati nadvladati, pobijediti
    primagati premagati, pobjeđivati, primorati
    primagati premagati, pobjeđivati, primorati
    primagati (prez. primagam) premagati, pobjeđivati, nadjačavati, svladavati (isp. primoći)
    primalit proljeće
    primalitu u proljeće
    primaljaj Boga pozvati u pomoć
    primaljetje proljeće
    primaljetje proljeće
    primedan premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak
    primedan premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak
    primeknuti se primaknuti se
    priminiti porediti, izjednačiti
    priminiti primijeniti
    priminuti preminuti, umrijeti
    primirlivo pažljivo; točno
    primitelj primatelj, prihvatiteij
    primli primi, primaj!
    primnog premnog, velik
    primoći 1. pomoći, pripomoći; 2. nadvladati, svladati, pobijediti
    primoći nadvladati, pobijediti
    primoći pobijediti
    primoći pobijediti
    primoći premoći, pobijediti, nadjačati, svladati (isp. primagati)
    primoći savladati
    primoguć premoguć, silan
    primrcanje dolazak noći
    primučiti izmučiti; ušutkati
    prinčat(i) primaći
    prinčat(i) približiti se
    prinicati (prez. priničem) nagibati se, sagibati se; približavati se
    priniti prenijeti, donijeti
    pripad slučaj
    priparat preparat
    pripaša paša
    pripasti se prepasti se
    pripečenje događaj; doživljaj
    pripečenje od pripetiti se, dogoditi se, dakle: događaj
    pripečenje (kajk.) događaj
    pripeka jako velika vrućina
    pripeljat se dovesti se
    pripeti staviti
    pripetiti se dogoditi se
    pripetiti se dogoditi se
    pripetiti se dogoditi se, zbiti se
    pripirit(i) (Pripirio sveti Ilija njegovom zvijezdom…)
    dobro ugrijati
    pripivati prepijevati, popijevati, pjevati
    pripivati prepijevati, popijevati, pjevati
    priplaviti se prebroditi; doći ploveći
    pripliti preplivati
    pripljuti preplivati
    pripodobiti izjednačiti
    priporac manji uspon.
    priporac (Načisto me probo s onijem vlaškijem ovđe: priporcem.)
    muški polni organ; inače: strmen, uzbrdo
    pripraviti spremiti za upotrebu
    pripregača ženska kecelja
    pripregača kecelja
    priprehtati uvrebati
    pripričiti prepriječiti, spriječiti, zakrčiti (put), zaustaviti
    pripriti (priprići, prez. pripridu i pripridem) prići, doći
    priprošćina iskrenost, jednostavnost, priprostost, bezazlenost
    priprošćina jednostavnost, bezazlenost
    priprosto jednostavno
    priprostvo iskrenost; poniznost
    priprto strmo
    pripučit(i) privezati
    pripun prepun
    pripust petkovski i lučinski jesenji termini za priplod koza i ovaca
    pripustiti spustiti
    prireći proreći
    priroditi još roditi, uza što roditi
    prirok prigovor
    prirok prijekor; sramota, uvreda; nepravda, ljaga, krivnja
    prirok prikor, sramota, šteta
    priša žurba
    priša žurba, hitnja
    prišad prišavši
    prišadči, prišal, prišla v. priti
    prišastan budući
    prišastje dolazak
    prišastje dolazak
    priseći doseći
    prisedati prisjedati, zapeti (u grlu)
    prišelac došljak, dođoš
    priseliti preseliti
    prišesni budući, dojdući
    prisesti prisjesti, posjesti
    prisići presjeći
    prisidac predsjednik
    prisidati prisjedati, zapeti (u grlu)
    prisiditi presjediti, prosjediti
    prisihati (prisišu) presahnjivati, sahnuti, venuti
    prisisati (prez. prisišu i prisišem) sahnuti, presahnjivati, sušiti se, venuti
    prisiše sahne
    prisisti prisjesti, posjesti
    prišit(i) biljegu dobiti unapređenje u viši vojnički čin
    prisivati presijavati
    priskati prskati
    priško mlad gost
    priskočan spreman priskočiti, brz, hitar
    prišlac pridošlica, došljak
    prislonja rukohvat, ograda, priručje, "gelender"
    prisluga (Svi Pustopoljani slave Svetoga Pantaliju,
    sporedna to krsna
    im jeslava,
    prisluga.)
    prislava
    prismešlješ se podsmevaš se
    prisoj lug
    prisoje osunčana strana brda
    prispjet(i) stasati za ženidbu, đevojka za udaju
    prispodoban sličan
    prispodoban. sličan
    prispodoben sličan
    prispodobiti usporediti
    prišt čir, izraslina na koži
    prišt čir, izraslina na koži
    pristanak prestanak
    pristan'je prestanak
    pristati 1. prestati; 2. pristati, privoljeti, pristupiti, pridružiti se, pripadati; ostati pri
    pristati prestati
    pristati prestati
    pristavati pristajati
    prištivati preštivati (trajno prema pre-štiti), čitati, pročitavati
    pristojati prestajati, stojeći proboraviti
    pristojati se pristajati, odgovarati
    pristojati se pristojiti se, dolikovati
    pristojati se ticati se, odnositi se
    pristol prijestolje
    pristol'je prijestolje
    pristrati prostrti
    prit bol
    pritač izreka, pouka, priča
    pritandarit(i) privezati bilo kako
    pritargati pretrgati, prekinuti
    pritarpiti pretrpjeti, podnijeti
    pritarti pretrti, presjeći, prepiliti
    priteći preteći
    pritecnik onaj koji pritječe, pritiče (u pomoć i sl.)
    priterati preterati
    priti doći
    priti doći
    priti prići
    priti prići, doći
    priti prići, doći; zadesiti
    priti prići; doći
    priti (1. l. sg. prez. pridem) doći
    priti (3. l. sing. prez. pride) doći
    priti (3. l. sing. prez. pride) doći; ući
    priti (prez. pridem) doći
    pritil debeo
    pritio debeo
    pritisnuti ženu imati snošaj sa ženom
    pritisnuti ženu obljubiti
    pritka kolac
    pritka kolac
    pritka motka
    pritoman susretljiv, prijatan
    pritucanje muško seksualno pokretanje pri obljubi
    pritucat(i) činiti erotske pokrete prilikom polnog odnosa
    pritucati činiti erotske pokrete pri obljubi žene
    prituliti se prićutati se
    prituliti se ćutljivo se pritajiti
    prituliti se primiriti se, prikriti se, prićutati se
    pritužilo mu da klanja osjetio obavezu da se moli Bogu
    pritužilo mu da klanja ośetio obavezu da se moli bogu za spas vlastitog života
    priuzeti zakinuti
    privariti prevariti
    privartati prevrtati
    privelik prevelik
    priveran prevjeran, najvjerniji
    priveran vrlo vjeran
    privicnut(i) s elanom započeti neki posao, nešto iskreno prihvatiti
    privicnuti s elanom pristupiti poslu
    prividiti predvidjeti, unaprijed vidjeti
    privilegija povlastica, garancija; 1. privilegija; Carski ukaz kojim se određuju neč
    privoliti pristati, odobriti
    privoljiti pristati, odobriti
    privratiti prevratiti, prevrnuti, obratiti
    privrći promijeniti
    privriditi povrijediti, uvrijediti
    privrijen'je uvreda
    privučiti priučiti (se)
    priz bez
    prizajmit(i) poćerati
    prizal pre-zao, vrlo zao
    prizal veoma zao
    priženi (2. l. imp. sign. od glagola prignati)nagnaj, potakni
    priženiti pritjerati
    prižeti pomusti
    priživati preživati, pa odatle duševno preživati, tj. ponovno proživljavati (u mislima)
    priživati uživati
    prižmečiti (prižmehčiti) otežati
    priznanica opodelok mast protiv kostobolje
    prizortilo je uhvatio je strah, uplašio se
    prizortiti primorati
    prizortiti primorati
    prizortiti primorati
    prizrivati dozrijevati, sazrijevati
    prjeđe prije
    prjeđe prije, prvo
    prješa žurba; na prješu; u žurbi
    prkno čmar
    prkno šupak, cmar
    prkos 1. specifičan balkanski, pa i srpska karakterna osobina, mešavina: p
    prlina pjeskovit teren
    prlina pjeskovito tle
    prliti pržiti
    prliti pržiti
    prliti pržiti, paliti
    Prljak kratko zasiljeno drvo za sadnju (busi rupe)
    prljo (sir) tvrdi sir bez masnoće
    prlo pržnjivi i travom oskudni teren
    pŕlo strmina
    prnjat(i) veselo jahati
    prnjat(i) mrgoditi se
    prnjati uobraženo, a nesojski jahati konja
    prnjati uobraženo jahati
    prnjati gicati.
    prnje trulje, stara odeca
    prnje slaba odjeća.
    prnut(i) u šišu propasti, bankrotirati
    prnuti u šišu propasti
    prnuti u šišu izgubiti nadu, propasti
    pro preko
    probabilan (lat.) vjerojatan, moguć
    probeljivati bijeljeti se
    probrcnuti se lošije ispasti no što je trebalo
    probrcnuti se iznevjeriti očekivanja, pokvariti se
    probubalo se rasprostranila se vijest
    probuklo klanac, provalija, ponor
    proć protiv
    proć protiv
    proč odlazi! dalje!
    proč oditi otići od...
    procafteti procvetati
    procaftiti procvjetati
    procakćeti doživjeti uspjeh i sreću
    procakćeti doživjeti uspjeh i sreću, procvjetati
    procaptiti procvjetati
    procavteja procvetao
    procavunjati nezapaženo proživjeti život
    procelje sedeti u prvom redu ili u vr’ stola, glavno mesto za stolom
    proćepača erotski iskusna žena
    proćepača žena labavog morala
    proćepača erotski iskusna žena
    proćerati zadnje mimo prve nadjačati ga sasvim
    proćerati zadnje mimo prve skroz nadjačati
    proćerati zadnje mimo prve naćerati u bježanje s glavom bez obzira
    procerdati raskuciti imanje, izgubiti na necemu.... procerdo pola života, procerdo platu...
    pročeti (od: pročetiti) pročitaj
    pročetveriti ići uz pomoć ruku
    Proči ostali, sledeći, naredni
    prociknuti (Te se zborilo da su svijem Podgori
    zaglušiti, probiti uši jakim glasom
    procimba procjena
    prociniti procijeniti, prosuditi
    prociniti se procijeniti se, ispitati se
    pročka poslednji dan Bele nedelje uoči poklada, kada se međusobno "prašta"
    procmiljeti procviljeti
    pročtati pročitati
    proctiti proctjeti, procvasti
    pročtiti pročitati
    pročtiti pročitati
    proctiti, proctijeti procvjetati
    proctjeti procvjetati
    proćuzorje praskozorje
    procvativati cvasti
    prodan preko dana
    pródan danju, preko dana
    prodati vjeru za večeru primiti drugu religiju da bi bolje živio; u Crnoj Gori uobičajen komentar za one koji prom
    prodečtvo propovijed
    prodekuvati propovijedati
    prodil proglasio (isp. diti)
    prodiljati odlagati, odugovlačiti
    prodo dugačka uvala
    prodo dugačka uvala
    prodol dol, dolina (pa i mjesto kakvo može biti u dolini, tj. obraslo drvećem)
    prodoli uske travne uvale
    produmati porazmisliti
    prodžumbusati razonoditi se
    prodžumbusiti burno se provesti, polumpovati
    profekt savršeno, perfektno
    profeta prorok
    profulati promašiti
    profumati (Nema Banjanina koji nije profumao
    popušiti
    neke cigare što ih nazivlju populare.)
    profundati provaliti (kesa, džak).
    Profunta vojnička hrana, tajin
    progaveljati nečujno proći
    progledali laktovi i konjena slika velikog siromaštva, iscijepano odijelo
    progon uzani prolaz između dva imanja
    prögon određeni prolaz između imanja za stoku
    progon staza kojom prolazi stoka (ovce)
    progoniti se napadno mijenjati modu
    progoniti se napadno mijenjati modu
    progovoran zna lijepo da priča, dobar poričalac
    progrušana (kosa) djelimično sijeda
    prohajati prolaziti
    prohesapiti promisliti i domisliti se
    prohesapiti proračunati, promisliti
    prohesapiti (Sad se morete lako domisliti promisliti
    kako je prohesapio
    i domisliti se,
    Smail-ga.)
    sebi razjasniti neki problem
    prohoditi prolaziti
    prohoditi prolaziti
    prohojati prohađati, prolaziti
    proja vrsta jela od kukuruznog brašna
    projdó prođu
    proje prođe
    projti otići
    projti proći; doprijeti
    prokaj pokraj, pored
    proklamacija objava, objavljivanje
    Prokletstvo drama Milana Ogrizovića u suradnji s Andrijom Milčinovićem
    prokljat proklet
    prokod, prohod, prokot, abort poljski klozet, nekada od drveta i podaščan, a od skoro ozidan dvor
    Prokol nuznik
    prokola glavica kiselog kupusa
    prokot poljski klozet
    Prokra Prokne, v. Tereo
    prokriviti se zavrištati
    prokužnjati se dobiti dijareju, proliv
    prokvrčati javiti se kao ptica
    prolegati (prema tal.) pročitati
    prolet proleće
    proletiti pored običnog značenja (proći u letu) još i: proći kroz nešto, pa i probiti (strijela srce)
    prolijegati odzvanjati
    prolitati prolijetati, probijati (isp. proletiti)
    proliti se dobiti dijareju, proliv
    proliti se dobiti dijareju, proliv
    prolonga vrijeme za čekanje
    proložiti proputiti
    prom(a) prema
    promaći se dobiti proliv
    promenjuvati se preoblačiti se, presvlačiti se
    promese ceduljica na kojoj je odštampana budućnost onoga ko je kupi; prodaje se po seoskim s
    prometnuti (Ja sam ti obršio kao onaj iz prič
    preobratiti namjeru u nešto drugo, odustati od plan
    promincle bombone posebnog ukusa i mirisa, protiv kašlja i prehlade grla
    promincle vrsta kolaca
    prominjen'je promjena
    prominuti proći
    prominuti proći
    promišlenje pomišljanje
    promozoliti progovoriti tek toliko da se čuje glas
    pronosak prvo jaje koje snese mlada kokoška
    pronostik (grč.) proroštvo, proricanje, slutnja
    propast ponor, provalija, bezdan
    Propercio Propercije
    Properco Propercije (Sextus Propertius, oko 50-15), rimski liričar, pjesnik broj
    propirati steći, profitirati
    propirljaj vatre toliko koliko je potrebno za nalaganje nove vatre
    propis sveska
    propištalo majčino mlijeko (A pod Austrijom
    muke
    namdaječeljade
    propištalo
    zažali
    majšto se rađalo i zbog toga proklinje vlastitu majku
    propito skroz, potpuno
    propito potpuno, sasvim
    pröpito (Ma propito se svi kurče sa štapom.)
    sigurno, sasvim, potpuno
    proplatiti prosjeći, probosti
    propuditi protjerati, prognati
    propust tunel
    propust tunel
    prorene protjera
    prorevati proteći
    prorijez uśekotina
    prorok poslanik Muhamed, osnivač islama
    Prorok sa Jasne Poljane ruski kniževnik Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), glasoviti humanist
    prorokovati predviđati budućnost, odgonetati nečiju sudbinu
    proropitati početi teško disati
    proropitati (Onaj đed jopet proropita…) ječati, jaukati od bolova
    prošal v. projti
    prošarica ( A prve prošarice s prolječa proć
    mjesto đe okopni snijeg
    prošasnost prošlost
    prošasnost prošlost
    prošasnost prošlost, davnina
    prošast prošlost
    prošast prošlost
    prošastan prošli
    Prosce ograda oko kuce od neotesanog drveta
    prošće ograda od pruća
    prošćen'je oprost, oproštenje
    proščenje oprost; rastanak; proščenje (u)zeti; oprostiti se, rastati se
    prošćen'je pitati oprostiti se, tražiti oprost, pozdraviti se (na rastanku)
    proščenje vuzeti oprostiti se
    prošecija procesija
    Proserpina Prozerpina, kći Zeusa i Demetre, na glasu zbog svoje ljepote, koju je oteo podzemni b
    prosesti se propasti
    prosid prosijed
    prosinuti obasjati
    prositi moliti
    prositi pored običnog značenja (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati, zahtijevati
    prositi pored običnog značenja: (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati,
    prosivati prosijavati
    proskerbiti nabaviti
    proskupsti raščupati
    prošla v. projti
    prošnja molba
    prošnja molitva
    prosočavati (Banjani su bili vlješti pa su proso
    odavati, dojavljivati, špijati
    prôspa (Na svu tu njezinu prôspu Nastradin detaljni
    odžai je
    opširni
    pitomo iskaz
    upitao.)
    prospa s neba padavine
    prost slobodan; sam
    prost slobodan; siguran, bezbrižan; prost grihov; oprošten od grijeha
    prost grihov oprošten od grijeha
    prostarti prostrijeti
    proštenje crkveni god, hodočašće
    prošten'je oprost
    prosti dan radni dan
    proštimanje (lat.) štovanje
    proštimati (lat.) štovati, cijeniti
    proština uska daska dobijena tesanjem.
    prostirač tkanina od kudelje, prostirala se na krevet
    prostiti oprostiti
    proštiti pročitati
    Prosto ti bilo! neka je optošteno, dato bez uzvraćanja, sretno
    prostriti prostrijeti; pored toga: pružiti, ispružiti, protegnuti; prostral (štok. prostro); pružio, ispruž
    prostriti (se) prostrijeti (se), leći, izvaliti se
    prostul priglup čovek
    prosundati (Kad izađe mušterija, ja se jopet
    proći
    prosundaj
    koracima ispred
    bez ritma
    vrata…)
    prosurnjak drveni pečat za utiskivanje u hljeb za krsnu slavu.
    prosut ima bruh, kilav
    prosut u mošnje opučen, kilav, ima bruh
    prosvititi prosvijetliti
    prosvitivati svijetliti
    prot(i) protiv; prema; nasuprot
    protalamariti proći bez cilja, prolutati
    proteći proći, protrčati
    protega dimenzija, opseg, obimnost
    protejski pridjev izveden prema starogrčkom morskom božanstvu Proteju, koji je imao sposobno
    proticati protjecati, prolaziti
    proticati (prez. proticam) protjecati
    Protisli ziganje u krstima
    Protištalovati protestvovati
    protiv nasuprot
    protiv prema (pored običnog značenja)
    protiv prema (pored običnog značenja)
    protiv i protiva protiv, nasuprot
    protiva protiv, suprot, nasuprot; protiva ke t' će doć; koje će ti izaći u susret
    protivan neprijateljski
    protiveći koji se protivi
    protiviti (bez se) biti protivan, suprotstavljati se
    protivšćina protivština; stvar protivšćine; nevolja
    protočiti provući
    protočiti udariti nemilice kamenom; dobiti proliv; probušiti
    protočiti s kamenom pogoditi kamenom
    protokolj stare crkvene knjige za zavođenje: akata, spisa, popisa domaćinstava (domovnij proto
    protrapiti prokopati, obraditi (zemlju)
    protulet proljeće
    protuleten proljetan
    protuletje proljeće
    protuletje proljeće
    protuletji proljeće
    protuletno vreme proljeće, proljetno vrijeme
    protulitje proljeće
    protuženje tužba
    prova pramac
    provariti se mlijeko se provari kad se progruša
    provati probati, provjeriti, degustirati, okusiti
    provati probati
    providati brinuti se za što
    proviđavati planirati
    provijant određene mjere hrane i odjeće
    provirati nositi se s nekim problemom godinama
    Provlak tanka sveca za saranu
    provodadžija onaj koji ugovara brakove
    provodadžija onaj koji ugovara za mladoženju kod devojke ili obrnuto
    provodadžija onaj koji ugovara za mladoženju kod devojke
    provodadžija, provođadžija čovek koji pregovara i posreduje za sklapanje braka, nakada društv
    provojgora žena labavog morala
    provojgora žena koju ne drži mjesto
    provojgora žena labavog morala
    provojgora žena slobodnog ponašanja
    provor probad
    provrevim progovorim
    provriti probiti
    provrsti uđenuti (konac u iglu)
    provrsti provući kroz uši, dati do znanja
    proz kroz
    proz kroz
    proz kroz; misao kaže, naloži
    proždrijeti progutati
    proždro guku (Prilikom da je Svetozar proždro
    s mukom
    gukuotćutati
    i prešutio.)
    neki nemio događaj
    prožeti snažno udariti
    prozorje praskozorje
    prozorje zora, osvit, jutro
    prožrěti proždrijeti
    prozriti pogledati
    prozriti prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati
    prozriti prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati
    prozuklo mijeko pokvareno mijeko
    prozuknuti uskisnuti na vrućini.
    prozuko daleka svojta
    prozuko daleka svojta, izvanji rođak
    prozuko daleki rođak
    prozumbati probušiti zmubom, prošupljiti
    prpa strah, zebnja; izraz: „Prpa baćo !“ , a znači: „Imali straha !“
    prpa strah
    prporuše ophod koji moli da padne kiša; oni koji sudjeluju u njemu nose na glavi vijenac od trave
    prpoška sirena, truba
    prs prst
    prs obraza imati bar malo poštenja
    prsak erotsko usijanje
    prsak erotsko usijanje, klimaks
    pršiti postajati prhak, osipati se, trunuti
    prslina vagina, ženski polni organ
    pršnjak gunj, kožuh
    prstenati se igrati se igre “prstena”
    prstenati se igradi se igre »prstena«
    prstenovati dati prsten, zaručiti, veriti
    prten kudeljan, lanen
    prtenice donje gaće dugih nogavica
    prtenice donje duge gaće.
    prtina staza kroz snijeg
    prtina rasčišćen put kroz snijeg
    prtište rublje, veš, odjeća koja nije od sukna; platno koje nije od domaće tkanine (pre
    prtiti ugaziti, utabati sneg
    prtljati seliti
    prtljati seliti
    prtljati nesuvislo govoriti
    prtljati seliti
    prucati se ritati se
    pruće tanje granje nekog drveta
    Pručiti se opruziti se
    prud korist
    prud korist
    prud korist, probitak, hasna
    prud šljunak
    prudan koristan, plodan
    prudan koristan, probitačan
    prudan koristan, probitačan
    pruđe pruge, trake, vrpce, šare
    pruditi koristiti
    pruditi koristiti, hasniti
    pruga autobus
    pruga autobuska linija, autobus
    prugla batine, šiblje
    pruglo zamka
    pruglo zamka, mreža (za hvatanje ptica)
    prusla prsluk, odevni predmet bez rukava
    prusluk gornji deo odece bez rukava, obicno naštrikan ili napravljen od ovcije kože
    prut šiba (kao simbol vlasti)
    pruzi skakavci
    pružina mala koliba u kojoj noću spava čoban
    pružina mala koliba za prenoćište čobana
    pružina vidi: kućer.
    prvi kokoti najraniji jutarnji poj pijevaca
    prvič prvi put
    prvina prvi plod
    prvlje prije
    prvljenac svatovski čin
    prvljenac prvotok rakija, najbolja rakija
    prvljenac prvjenac, svat koji prvi dolazi do đevojčine kuće; prvorođeni sin
    prvobratučed brat od strica
    prvomračje suton
    pržeć zainteresovan, amiciozan, vrijedan, uporan, brz
    prženica 1. sito, jeftino i prosto jelo, obično za fruštuk (doručak), kada se stari hleb ise
    pržibaba sitni pljačkaš i razbojnik
    pržina pijesak
    pržina sitni pijesak.
    pržina (morska) pijesak
    przniti prljati, štetiti
    pržun naprava za prženje kafe; zatvor.
    psalam zanosna pobožna pjesma, hvalospjev
    psaltir bogoslužbena knjiga u pravoslavnoj crkvi iz koje se čitaju i pevaju psalmi (tj. pesme u s
    pšaniti sramotiti; psovati; karati, kuditi
    pšeški pseći, pasji
    pšeško pseće
    Psiha grč. ljepotica u koju je bio zaljubljen bog ljubavi; personifikacija duše
    psiti varati, lagati (kao pas)
    psos pogrda, psovka
    psost pogrda, hula
    psovan'je uvreda
    Pšunj danas Šunj, uvala na otoku Lopudu
    ptak ptić
    ptičneni ptičji
    Ptolomeo Ptolomej (oko 100-170 n. e.); astronom i matematičar, čija je geocentri
    ptruptrukača žena koja se ne odvaja od stoke (prema uzviku kojim se gone konji)
    ptruptukača (Ove naše ptrupukače zabiju(prema
    nos u ledinu
    uzvikukadptru!
    krakojim se gone konji); žena koja se ne dovaja od stoke
    publični javni
    puca djevojka
    puca dugme
    puce dugme
    puce dugme
    puce loptasto dugme.
    puče slom (Puče nam slom te se zarati četeres
    nastupii prve.)
    nevolja
    pucek djevojčica
    pućet buket
    püći otvoriti se od ljutnje, ući u fazu velike nervoze
    pucica djevojčca
    pučina (danja) sredina dana
    pucivo vatreno oružje
    pucivo vatreno oružje, municija
    Pucovati umetati tkaninu druge boje pri krpljenju
    pudar čuvar vinograda pred berbu da ga neko ne obere ili čvorci omlate
    pudar čuvar vinograda
    pudar čuvar
    Pudar čuvar vinograda
    pudar čuvar vinograda, poljski čuvar
    puditi terati, goniti
    pudljiv konj konj koji se baca i kome je teško prići. Nekad je narod na selu najvi
    pug šimski pacov
    puh pepeo
    puh die Haselmaus
    puhliv čovjek plah i mekušac, koji zgrće samo za sebe. U prenesenom smislu: sebeljubiv
    puhovec mekušac
    pujavica čirčić
    puk narod
    pukla pogibija (Aleksiju je pukla pogibija kad
    nemaje nestalo
    spasa, nesavladiva
    kralja.) životna kriza, zla sudbina
    puklast grbav
    puklavka grbavica. Od njemačkog: Buckel, grba
    puklina pukotina
    puklo ko mala puška vrlo brzo se saznalo
    pukniti puknuti
    puko slom ( Vrnuće se kralj Patar, Titu i njegovim
    totalni poraz,
    komunistima
    nestanakpuknu
    pukšica mala puška, puščica
    pula dugme.
    püla (Neko joj bio ukrao pule pa odvrljala dugme
    da ga traži.)
    Pulajefta grobar
    pule mladunče magarca
    pule ždrebe
    pule ždrebe
    pule mladunče magarca
    Pule dete koje se ne odvaja od majčine suknje, mamina maza
    pule ždrebe
    pule odi džube dugme na ogrtaču
    Pulija metalno dugme na prsluku
    pulija dugme; pređica
    pulin vrsta domaće rase pasa, dobio ime po mađarskom ovčarskom psu „puli“, lako se dres
    Pulin mali ovčarski pas; servilna osoba
    puljak mjehur na vodi
    puljat šaren, pegast konj
    puljka tačkica
    pultronija (tal. poltrona naslonjač); lijenost
    pulz (lat.) bilo, puls
    pumparice pantalone do ispod kolena, sa donje strane stegnute uz nogu
    pumparice gaće vezane na dnu
    pumparice muške štofane pantalone, "sas" uvučenom, zategnutom gumicoma "nakraj" nogavica
    Pumphozne pumparice
    puna šaka brade i odviše brci ostvarena velika korist
    puna šaka brade i odviše brci zadovoljstvo zbog ostvarene velike koristi, ima čak i viška
    punac tast, ženin otac
    Pundrav crevni parazit; nestasni dečko
    punica tašta, ženina majka
    punje (slavsko) potrepštine za krsnu slavu pravoslavnih vjernika
    punta buna
    puntar buntovnik; puntarski; buntovnički
    puntar buntovnik. Od njemačkog: Bund, savez
    puntar (njem.) buntovnik, ustanik
    pupa stomak, trbuh; pupast, pupavac; čovek sa izraženim stomakom, izgleda kao da je sak
    pupavac šarena ptica što iz čmara izbacuje smrdljivu tečnost, kraljev kokot
    pupuška okrajak hleba
    pur (lat.) čist
    pura kačamak
    pura kačamak, veoma popularno narodno jelo
    pura vidi: kačamak.
    purenjak klin mladog kukuruza
    purenjak klip mladog kukuruza
    purgar (njem.) građanin, malograđanin
    purger smešno a i pogrdno za gradanina
    Purger građanin
    Purgermajstor v. Burgimajstor
    puriflam oganj od baruta, eksplozija praha, puščani prah. Od njemačkog: Pulverflamme
    Puriti peci na vatri
    puromet alatka za miješanje pure.
    puromet (No izdrlji oči i samo škripi zubima
    specijalno
    kad je koji
    obrađena
    od onih drvena
    naših ždrijebonja
    palica za miješanje
    podupre skačamaka
    koljena onim
    dok purometom.)
    se kuva, ka
    purpira porfir, grimiz
    pursula pisana potvrda
    pursula pisana potvrda
    pušara straćara, pušnica, šupa
    pusat dio konjske opreme
    pusat oprema za konja
    pusat oružje; oprema
    pušća pustoš, pustopoljina
    pusčal kićanka
    pušćati puštati, napuštati, ostavljati; ispuštati (dušu)
    pušćati se dopuštati
    puščina pustinja
    puščina pustinja
    pušćivati napuštati
    pušćul kićanka
    Puska sira limena cev pomocu koje se prave kobasice
    puška puška; top
    puška puška; top
    puška bojlijd ubojna puška
    puškognjatast tankih i dugih nogu, krakat
    pušlec snop, pišla. Od njemačkog: Büschel
    pušlec (prema njem.) kitica (cvijeća)
    pusnik đavolski čovjek, prokletnik
    pusnik, pusnica nesrećnici, nevoljnici, siromasi
    pusnik, pusnica osobe loše sreće, nevoljnici
    pust divlji, nepokoran, neukroćen, nezgodan karakter; pustahija; skitnica, nestalna osoba, h
    Pust samovoljan
    pusta pustinja
    pusta (mađ.) prostrana ravna stepa u Mađarskoj
    pûšta se pčela roji se pčela
    pustahija razbojnik
    puštanje čela rojenje pčela
    puštanje čela rojenje
    pustara pustinja
    pustara pustinja
    pustarija pustara, zapuštenost
    puštati u gaće od straha popusti stolicu
    puštati vodu mokriti
    pustećija podmetač pod sedlo
    pustećija podmetač pod sedlom
    pustekati glasno vikati u strahu od vukova
    pustekati što glasnije noću vikati na vukove pored tora
    pustekati uzvikivati "A PUS!" radi rastjerivanja zvijeri.
    pustemica gađanje rukom; grana koja smeta pri prolazu
    puštenica raspuštenica
    puštenica raspuštenica
    pustinik pustinjak
    pustiti buvu razglasiti kroz selo kakvu vest ili trač
    puštiti muku (Bijahu kalcete profekt bijele,unerediti
    pa se zažuse, nekontrolisano izvršiti nuždu u gaće; takav čin se smatra kukavi
    puštiti prôspu početi temu za ogovaranje
    puštiti se rojiti se (za pčelu)
    puštiti u gaće uplašiti se toliko da dođe do male ili velike nužde i nemati kada tu o
    puštiti u gaće od straha nekontrolisano odraditi nuždu
    Pustolina vucibatina
    pustolovina pusto, nenaseljeno područje
    pustood skitnica, lutalica
    pustopašan neregulisan, svojeglav
    pustujuć (od pustivati, prez. pustujem) puštati
    put pored običnog značenje još i: način, sredstvo; po kî put; na koji nač
    put put; tijelo; koža, put
    puta putunja, brenta, čabar, plosnato bure
    pùta bijela pruga iznad konjskog kopita, po kojoj se konj naziva putaljem
    putača volja, voljača, guša; u peradi: kesa na jednjaku kao predželudac
    putalj konj s bijelim detaljem na nozi iznad kopita
    putalj putast, putonog konj
    puterica salata
    putijer luksuzna čaša
    putilica kratko uže kojim se vežu prednje noge konjima.
    putilo konop kojim se pute konji
    putine cipele
    putine duboke cipele
    putir čaša sa vinom iz koje sveštenik kašičicom pričešćuje vjernike
    putir časa u kojoj se drži vino za Pričešće
    putir (grč.) čaša, vrč
    putir (grč.) kalež, čaša
    Putko konj sa belim nogama
    Putnjica prljavstina u kozi na rukama
    putnjicavi prljavi
    puto pluto
    putovati u nedoode umirati
    putura drvena čaša za vodu
    Puvanjak
    puvara neraspuknuto zrno kokice
    Puvara zrna kukuruza koja ne pucaju, budu tvrdi
    puvati praviti se važan, tiho prdeti; upuvati se; ipuštati nečujno prdeže, usm
    puvati duvati
    puvati duvati
    puvati u prazne šake trljati ruke, ostati bez išta
    puzdra životinjski penis
    puždra ženski polni organ
    puzdra (Sva im je muška žestina otišla nizživotinjski
    puzdru) polni organ
    quarta pars četvrti dio
    quartana povratna (svaki četvrti dan)
    Qui bene bibit, bene dormit,
    Qui bene dormit, non peccat.
    Qui non peccat, venit in coelum,
    Quo? Vae ruis quo sceleste! (lat.) Kamo? Kamo hrliš naopako!
    Quomodo, cur, quando? (lat.) Kako, zašto, kada?
    R
    R
    R
    R
    R
    r
    R
    r’at ukrašena konjska oprema
    rab rob
    raba rad
    raba robinja
    raba robinja, ropkinja; služavka, sluškinja; raba kupovita; kupljena robinja
    raba robinja, služavka
    raba službenica
    raba teretna zaprežna kola
    Rabadžija onaj koji se bavi prevozom robe zaprežnim kolima
    rabadžija kirijaš, čovek koji ide svojim kolima drugome na rad: prevozi neku robu ili drva u kiriju
    rabadžijski vozački; težački
    rabar v. hrabar
    rabdomant (grč.) rašljar, čarobnjak
    rabiti raditi
    rabiti raditi, djelovati, nastojati, truditi se
    rabiti trebati; tražiti, zahtijevati
    raboš drvena tabla u koju su se zarezivali nožem razne crte, obično šifrovani dugovi u kafani
    Raboš mjera za sravnjivanje
    raboš štap na kome su nepismeni ljudi urezima noža beležili brojke, račune
    raboša rad, posao
    rabota rad
    rabota rad
    Rac Srbin, rašanin (rascan), čovek iz Raške, Stare Srbije; 1. koriste ga R
    Rac, racki Srbin, srpski (pogrdno)
    račiti htjeti, udostojati se
    račiti htjeti, željeti, izvoljeti
    račiti udostojati se, htjeti
    račiti (se) htjeti, željeti
    racki srpski
    račun matematika
    račve mjesto đe se račvaju noge iz karličnog pojasa
    rad posao; želja; izraz: 1. biti rad; imati želju, želeti; 2. raden, radan-vredan, marljiv, pa se
    rad koji želi, željan; biti rad; željeti; imati rada; željeti
    Radak patarenac
    Radamant mitološki kretski kralj i zakonodavac, jedan od sudaca u podzemnom svijetu (pored Ea
    radan željan rada, radoholik
    radi rado
    radikalan korenit, iz osnova
    radikla dukačka, a tanka brisa
    Radilo poljoprivredna alatka
    Radin vredan
    radiš čigra; zvrčka
    radiš zvrk.
    radodajka žena koja "ne odbija muškarce"...
    Radodaljka vatara
    Radoš poklon trgovca koji daje kupcu uz kupljenu robu
    radoš dodatak, višak
    raf polica, stelaža, pretinac
    raf polica, etažera
    raf polica
    raga kljuse, mršav ne timaren konj
    ragastov okvir za vrata
    ragu jelo od isitnjenog mesa i dosta zeleni, kuvano u sosu sa mnogo zač
    rahat zadovoljan, spokojan
    rahat mirno, spokojno
    rahat zadovoljan, raspoložen
    rahat lako, udobno, mirno
    rahatluk odmor
    rahatluk uživanje, zadovoljstvo; orijentalni slatkiš
    rahatluk odmor, bezbrižnost, udobnost
    Rahel Rahela, u bibliji kći Labanova, žena Jakovova, majka Josipova
    rahmetli pokojni, umrli
    rahmetli pokojni
    Rahmetlija pokojnik
    rahmetlija pokojnik
    raici nejasna riječ
    Raizuli marokanski sultan (1868-1925), pobunjenik protiv sultana u Carigra
    raja nemuslimanski podanici u Turskoj Carevini, svjetina, rulja; danas u Sandžaku i Bosni i
    rajati rađati
    rajber mehanizam, sprava za zatvaranje vrata sa unutrašnje strane; zarajberiti-zatvoriti, zaklju
    rajber sprava za zaključavanje vrata sa unutrašnje strane
    Rajber metalni zavrtanj za zatvaranje vrata
    rajevan rajski, bogat, blažen
    rajevina rajski užitak, slast, naslada
    rajevina (Sađe banjski oblomud u konavljansku
    raj, mjesto
    rajevinu,
    za uživanje
    naždroka se pi
    rajngla zdjela, posuda za kuhanje. Od njemačkog: Reindl
    rajni rajski
    rajše radije
    rajše radije
    rajsnodla rajsnedla
    Rajtati ponasati se bahato, rasipnički
    rajthozne jahaće pantalone, uske pantalone koje se uvlače u čizme
    rajtozne (čakčire) pantalone čije se nogavice od koljena naniže sužavaju
    rajtpajč bič
    rakamati (čak.) vesti
    raketla raketa
    raketlina raketa
    rakija 1. kućno, porodično slavlje kada devojka odbegne, prelazi da živi, kao žena, kod mom
    rakija Prelazak devojke u kuću momka bez venčanja
    Raki-sapun mirisni sapun
    rakita niska šibljasta grmolika vrba
    rakita vrsta vrbe
    rakli-sapun mirisni
    rakli-sapun mirisni sapun
    rakli-sapun vrsta mirisavog sapuna za umivanje
    rakli-sapun mirisni sapun
    raknič haljina, ogrtač, plašt, kabanica, vrsta odjeće
    ralo orude za oranje
    ram, rame, ramen rame
    ramat(i) hramati, cotati
    ramatiz reumatizam
    Ramayana veliki staroindijski ep iz 4. ili 3. stolj. pr. n. e.; prikazuje pustolovine kraljevi
    ramazan muslimanski jednomesečni post
    ramazan (tur.) mjesec posta za muslimane
    ramno ravno, tačno
    ramo rame
    Rampaš šira, slatko vino koje počinje da vri
    Rampsiniti staroegipatska dinastija iz koje potječu faraoni pod imenom Ramzes
    Rana onaj sto brine o starim i iznemoglim, naslednik
    râna hrana, jelo
    räna ozljeda
    randevu, randes sastanak sa devojkom
    ranit(i) (Svatovi treba da rane pošto naovdan
    podraniti,
    dovode uraniti
    ranj vrsta hrasta
    ranja posuda, "rajndlika"
    ranjati ranjavati
    ranjčik, rajnjčki vrsta porajnskog srebrnog novca, rajnski forint, rhenanus
    ranje jutro, osvit
    ranješnji jutarnji
    ranjevina nisko rastinje koje rado jede stoka u proljeće, ranjevina je žilava, teško se cijepa
    ranketan (tal.) užežen, upaljen
    ranžirati se (franc.) dobiti činovnički rang, rasporediti se u novi činovnički razred
    rapa rupa
    rapa rupa, škrapa
    rapa dubodolina, jama, rupa
    rapir dug i šiljast mač
    raport izveštaj, saopštenje, iskaz po službenoj dužnosti
    rasa monaška haljina
    Raša retko sukno od četiri niti
    raša vidi: kotula.
    rasarjen'je srdžba, zlovolja
    raščalapat(i) rastrgnuti zubima, razvući
    raščalapiti rastrgnuti
    raščalapiti raskubsti, razvući
    raščiniti pogaziti
    raščiniti razrušiti, uništiti
    raščovečljak loš čovek; čovek mimo sveta
    rascufan razderan, raščupan
    Raščupavati proređivati guste zasade da raste kako treba
    rasebe velika nužda
    rasebe koristiti se WC-om
    raśelina (u kamenu) pukotina, procijep
    raskantati prekinuti sa nekim ili necim, raskuciti imanje
    raskarati (se) zabrinuti (se)
    raskarvaniti početi posao naveliko
    raskazati se raspripovijedati se [?], "razglagoljati se" [?]
    raskidati uništavati, razarati, rušiti
    raskiśeljeno natopljeno vodom
    raskladati kuditi, objeđivati
    rasklenjivati rastavljati
    raskoša raskoš, ljepota, krasota, bogatstvo
    raskošiti se uživati raskoš, radovati se, naslađivati se
    raskraviti rastopiti.
    raskrivit(i) se glasno zajecati
    raskročit(i) raskoračiti
    raskršće preteča „centra sela“, lep i pitom izraz za mesto gde se ukrštaju dva
    raskrstnica raskrsnica
    raskusiti rasjeći
    raskvocati kokošiji instinkt da leži neprekidno na jajima, do izlegnuća pilića
    raslačiti zasladiti
    rasol raso
    rašpa turpija za drvo
    raspaćat(i) se razbježati se
    raspan Akad. rječn. toga pridjeva nema, ali bi se moglo pomišljati na tal. ras
    raspartiti rasteretiti
    raspasti rasploditi, razmnožiti
    raspetje raspeće
    raspirjanit(i) postaviti bogatu trpezu
    raspižden (a) (o) osoba razmažena, plačljiva, kmezava, „plače bez suza“
    raspizditi udariti se, udariti nekoga
    rasplajvaziti udariti nekoga
    rasplastit(i) iśeći na tanke fete
    Rasplatiti raspolititi zaklanu svinju ili goveče
    raspotan razuzdan
    rasprava kleveta, ogovaranje
    raspraviti pogrditi
    raspučiti raskopčati
    raspuvat(i) razduvati
    rasrčan razljućen, ljut
    rasrčen ljut, rasrđen
    rasrčen razljućen
    rasrčiti rasrditi
    rast uzrast, stas; dob
    rastabarčiti se raspojasati se
    rastarkom razbacano
    rastegljaj dužinska mjera koliko se mogu ruke raširiti
    rastegljaj rastojanje između raširenih ruku, koristi se za mjerenje
    rastić hrastić
    raštimati (lat.) prosuditi
    Rastiš rastinje na livadi
    rastljeniti deflorisati
    rastljeniti se razbistriti se pred očima, jasnije viđeti
    Rastó rastu
    rastolmačit(i) razjasniti, objasniti
    rastrcat(i) se raubježati se, rasuti
    rastrijezi (Visok u rastrijezi, širokije ramena,
    dugačke
    krupannoge
    mu glas …)
    Rastrockati se naglo se ugojiti
    rastrvoljiti razmrviti
    rat rt, šiljak
    rât vrh
    rat (gen rati) rat (ženski rod!)
    rat (gen rati) rat (ženski rod!)
    rat (gen. rati, ženski rod) rat
    rat (ž r., gen. mn. rati) rat
    rat činiti komu ratovati protiv koga
    rataj orač
    rátan zadovoljan u svakom pogledu, radostan; optimista
    ratarica ptica koja se hrani tek posijanim žitaricama
    rât-i zove se šiljak od budi kakova oružja.
    ratiti ratovati
    ratiti se boriti se
    ratiti se boriti se
    ratiti se sporiti se, boriti se, ratovati
    ratluk veselje
    rátluk mir, spokojstvo, bezbrižnost, komocija, veselje
    ratluk (rahatluk) orijentalni slatkiš od pirinčanog brašna, šećera i nekih aromatičnih ulja
    ratnici koji se plješke sijeku pješadija u vojsci
    raub kartaroška igra
    ravan poseban način konjskog hoda ili kasa, kojom prilikom konj stupa ist
    rave polica za posuđe
    räve raf, polica za posuđe u kuhinji ili ostavi
    Ravena zajednički, složeno
    Ravna Zemlja Vojvodina
    ravno upravo
    ravno upravo
    razabrati pojmiti, spoznati; razlučiti
    raźagnat(i) zasijati, blještati
    razajti razići se
    razaliti se razliti se
    razamčati (prez. razamčim) raznijeti
    raźangijat(i), razognjat(i) rasplamsati vatru, raspaliti, razgorjeti
    ražati klati, ubijati
    ražati klati, ubijati
    razbići se razbjeći se, pobjeći
    razbirati izbirati
    razbirati tumačiti, prepoznavati, čitati
    razbirati razumeti, shvatati
    razbluda raskoš, uživanje
    razbluda raskoš, uživanje
    razbluda užitak, naslada, slast, ljubav pohota, maženje
    razbludit(i) razmaziti
    razbludno dražesno, lijepo (pored uobičajenog značenja)
    razboj bitka
    razboj naprava za tkanje platna...
    razboj mjesto na kome se dogodila bitka
    razbubnati razglasiti
    razbučit(i) rasporiti
    razčupavanje reč slikovito opisuje susret dve žene, obično odmah po otkriću suprugove vanbra
    razdan razdrt
    raždeći užeći, zapaliti
    razdedijati (Da je Stoja razmazila Rudana,razmaziti
    da ga je razvukla, razblu
    Raždenuti rasterati, razagnati
    razdertiti (se) rastužiti(se)
    razdiliti se odijeliti se, rastati se, rastaviti se, otići
    razdiljati dijeliti, rastavljati
    razdiljati se rastajati se, rastavljati se
    razdiljati se razdijeliti se
    razdiljen'je rastanak
    razdramiti razbuditi se, razdrijemati se
    razdrišiti osloboditi, riješiti
    razdroćkati se raspasti se; 1. kad bundeva ili lubenica ispadnu sa kola; 2. kad trula
    razgaljivat(i) podsticati na sumnju
    razgledati promatrati, prosuđivati
    razgnjiv gnjev, srdžba
    razgojiti razdebljati, razjačati, uvećati
    razgojiti razdebljati, udebljati
    razgovor pored običnog značenja još i: zabava, radost, šala, užitak; utjeha
    razgovor pored običnog značenja još i: zabava, radost, šala, užitak; utjeha
    razgovor utjeha, nada, spas; radost, slast, šala, užitak, zabava (pored drugih zna
    razgovor utjeha, savjet
    razgrajat(i) razglasiti, raspričati
    razgulit(i) pobjeći glavom bez obzira, ponijeti se kukavički
    razgulit(i) (Razguli kao da okrilati…) bježati za spas glave na ramenima
    razguziti raširiti
    razhajivati razilaziti se
    razhojati se razići se
    razi voljan
    razibrati razabrati
    razide razjede
    razigrivati razgibavati
    raziju raziđu (tj. raz-zidu, od raz-zidati, razoriti)
    raziteljan razoran
    razivati raz-zijevati, razjapljivati
    razjembandus propast, svađa, rat, raskid u porodici, državi il` celom svetu
    razkladati kuditi
    razkoša raskoš; dati se razkoši; biti raskošan
    razlađen rashlađen
    razladiti rashladiti
    razlik različan, različit, raznolik, raznovrstan
    razlik različit
    razlik raznolik, razan
    razlikov različit
    razlog račun
    razlog razum
    razlog razum; umovanje; račun; razlog, uzrok; po razlogu; razumno, po zakonu
    razloj (groma, vjerojatno udar ili tako nešto)
    razlučan različan, različit, protivan, suprotan
    razlučati se rastavljati se, odjeljivati se
    razlučiti odlučiti
    razlučiti razdvojiti, rasturiti, odijeliti
    razma osim
    razma osim, izuzev
    razmaći pomaknuti
    raz'meš? razumeš ?
    razmetati razarati, uništavati
    razmetati razrušiti, uništiti
    razmi nego, tek, jedino, osim
    razmi nego, tek, jedino, osim
    razmi nego, tek, jedino, osim
    razmi osim
    razmi osim, nego, tek, jedino
    razminjivat(i) obilaziti, mimoilaziti
    razminut(i) sam sa sobom poluđeti
    razmirica rat, nemir, buna
    razmirje nemir, svađa, razmirica
    razmirje nemir, uznemirenost
    razmirje razmirica
    razmitati razbacivati, razmetati
    razmititi razmaziti, raznježiti
    razmljerna pokrajina široka oblast
    razmljerna pokrajina široka oblast
    razmniva sposobnost maštanja, fantazija
    razok nepravilan
    razpamši v. razpeti
    razpeti raspeti, razapeti (jedra)
    razpraviti pogrditi
    razpravljati ogovarati, klevetati
    razrediti rasporediti
    razsarditi rasrditi, razljutiti
    razštimati rastresti, raspršiti; razlikovati
    raztarti prepiliti
    razteći potrošiti
    raztratiti rastrošiti, potraliti
    raztriti rasprostrijeti
    razurit(i) razoriti
    razuviditi promotriti, razmotriti
    razuznavat(i) razlikovati
    razval razvalina, ruševina
    razvaljen (u pamet) blesav, budala
    razvezala stidnu maramu (A za kojom su kao
    se prosule
    đevojkarije
    imla polne odnose, što se nekada u Crnoj Gori smatral
    razvrljit razbacan, raštrkan
    razvrljito razbacano, neušoreno
    razvući (dijete) razmaziti, dati mu na volju
    razvući dijete razmaziti dijete
    razvudenje, razudba sectio anatomica
    rbat kičma, leđa
    rbat(i) fizički naporno raditi, osloniti se samo na fizičku snagu; Um caruje, snaga klade valja.
    rčin nezgodan čovek
    rčkovača loša rakija - k'o da je od rčkova ( hrčkova... ) pravljena...
    rdeč crven
    Rdeče morje Crveno more
    rebečati se smejati se isuviše glasno
    rebernja rebarca
    rebnuti udariti; 1. lenjirom po prstima u školi; 2. neprijatno iznenaditi sa prev
    rěč stvar; riječ
    rečen'je izreka
    recenzenat recezent
    Recepis recept
    recitacija pesma književna
    rečovi reči
    recte habes frater (lat.) pravo imaš brate
    red način
    redar 1. čuvar polja, poljar nosio štap na kome je na jednom kraju bio nasađ
    redine živica
    Rediti čistiti zito od kukolja
    rednja ista bolest kod većeg broja ljudi u selu ili srezu, danas se to zove pandemija ili epidemi
    rednji onaj koji dolazi po redu, koji mora doći (rednja kupa; posljednja čaša)
    redovan redovnički
    reduša domaćica, vidi „kuvarica“
    Reduta jedna od tadašnjih zagrebačkih dvorana za zabavu i sastajanje
    reflekstno refleksno
    regbi rekao bih, reklo bi se
    regetati kikotati
    regetlin raketa, trag gorućeg eksploziva. Od njemačkog: Rakete
    regnikolarni klatež, to jest družba, koja se skuplja oko raznih regnikolarnih deputacija. Od latinskog
    regula vitae (lat.) pravilo, zakon života
    regulament zakonski akt, državna uredba u doba Austrijskog carstva sa kojim se propisuje društve
    regulaš regrut, vojnik u prvim mjesecima vojne službe
    rejakcija reakcija
    rekla kaput muški, šiven od sukna ili somota
    Rekla zenska bluza
    rekla, reklja 1. muški sako; 2. kratka jakna od tekstila za rad u polju ili bašti
    reklica kaputić muški, šiven od sukna ili somota
    rekši rekavši
    rekveriranje oduzimanje stvari i namirnica od naroda, u ratno-hajdučko-revolucionarnim vremenima
    rekvizicija oduzimanje imovine privatnih lica ili preduzeća u ratne svhe (vrši ga država)
    rekvizicija popisivanje stvari za vojne potrebe u vreme rata
    relejan osetljiv na toplotu
    reliquiae reliquiarum (lat.) ostaci ostataka (nekad moćnog kraljevstva hrvatskog)
    rem, čengele drvena, može i gvozdena, naprava na koju se kači tek zaklana, ošurena i obrijana svin
    remac mlad vojnik, regrut, remo, gušter, fazan, …
    remeta (grč.) pustinjak
    Remete selo nekad pokraj Zagreba, danas dio grada, gdje se nalazi poznati pavlinski samostan
    remižati skloniti u luku
    remnik kaiš
    remunda čovek koji voli da „obiđe“ raskršće i pritom „zaboravi kol`ko ima sati“, ali nije od oni pija
    rendlo stolarski alat za ravnanje drveta
    Reno (lat. Rhenus) rijeka Rajna
    repa sijanica repa iz bašte, koja se uzgaja
    repača zvijezda repatica, kometa
    repača zvijezda repatica, kometa
    repača zvijezda zvijezda repatica, kometa
    repudiare odbiti, odbaciti
    repušac vrsta biljke i njezin korijen, prostjenak, postenjak; jede se na salatu (Akad. rj.)
    reputatja dobar glas, ugled
    Repuv čičak
    requiem aeternam (lat.) vječni mir
    requiescat (lat.) počivao (u miru)
    reš prepečeno, tako pečeno, da se na površini prepečene materije javlja kora, kao prvi zna
    resača vrsta ženske marame
    resača marama s ukrasnim resama
    rešeto drvena posuda sa žičanom mrežom na dnu; 1. služi da se odvoji zrno (pasulja) od
    rešeto sito
    rešeto vrsta sita. Podapeto kožom. Rupice su po želji.
    rešiti riješiti, osloboditi
    reskir rizik
    reslo sarački alat
    rešmet nakit, ukras
    rešpekt uvaženje, rešpektovati; uvažiti nekog
    rešt zatvor
    rešt (njem.) zatvor, tamnica
    Reštancija zaostatak
    reštauracija izbor općinskih ili županijskih funkcionara. Od latinskog: restauratio
    restaurirati se ovde: obnoviti ugled
    resti rasti
    resti rasti
    resti rasti
    resurrectio (lat.) uskrsnuće
    Retra srednjovjekovno kultno središte baltičko-polapskih Slavena
    retratati (tal. ritrarre, ritrattare) pretresati, raspravljati
    reušit(i) (Kako si stricu istinu kazao, onako
    napredovati
    ti se u svemu
    reušiti napredovati
    reušuiti izuzetno napredovati
    revat(i) teći, točiti (iz nosa), izvirati; oglašavati se (magare)
    reza gvozdena jaka poluga za zatvaranje kapija, kapidžika ili veći vrata
    rezeda (lat.) biljka krasnica, katančica
    rezeda (tal.) vrsta mirisne biljke krasnice; naši izrazi: katanac, katančica, ljubimac
    rezervar rezervoar
    rezignacija skrušenost, pomirenje sa sudbinom
    rezil (rezilak) stid, sramota, bruka
    rezil, rezilak sramota, stid, poruga, uvreda, grdnja
    rezilak sramota, stid
    rezilak sramota, stid
    reziliti brukati, sramotiti
    reziliti sramotiti, grditi, ružiti, vređati, bediti
    Rgueda Rgveda, najstarija zbirka Veda, staroindijskih svetih knjiga
    ribazajm (njem.) trenica, ribež
    ribež služi za ribanje – sitno secenje kupusa kada se kiseli
    Ribezh noz za ribanje kupusa
    rič 1. riječ, glas, govor; izpušćan'je riči; govorenje; rič prostirati; govoriti; 2. stvar
    rič riječ; pored običnog značenja često i u smislu: stvar
    rič riječ; pored običnog značenja često i u smislu: stvar
    rič stvar (pored običnog značenja)
    rič stvar, posao
    rič prostirati govoriti
    ričljiv govorljiv, brbljav
    ričljiv rječit, razgovorljiv brbljav
    ričmati se prepirati se, rječkati se
    rida kamen
    rïda (Kad opučiš kamenu ridu u jamu, čuješ
    poveći
    kakokamen
    joj nestaje tutnja…I)
    ridak rijedak; riji; rjeđi
    riđan konj cigla crvene boje. Kol`ko ciglana ima u Sremu, tol`ko ima i crveni boja, pa sad vi p
    riđanka seljanka
    Ridi Pagliaccio! (tal.) Smij se, pajac!; arija iz opere Pagliaccio tal. kompozitora Ruggiera Leoncavala (1858-1
    ridikla svečana ženska torbica
    ridikla damska torbica sa kaišem za rame
    riđilo jarac riđe boje; snažan čovjek riđe kose
    rif stara mera za dužinu, manja od metra
    rif starinska mera za dužinu
    rif (mađ.) stara mađarska mjera za dužinu (70 cm)
    rifeoska gora gorje Ural (lat. Ripphaei Montes)
    riganio (tal) biljka origano, mravinac; osim kao začin koristila se i u liječenju
    rigat(i) povraćati
    rigati 1. jako povraćati; 2.glasno plakati
    rigati povraćati
    rigati povraćati
    rigla poklopac od zdjele. Od njemačkog: Riegel, zasun
    rih rekoh
    rih rekoh (v. riti)
    rih rekoh; v. riti
    rihtar sudac (načelnik); ili: mali ritar, tj. općinski sluga koji po selu oglašava (bubnja) novosti
    rihtar sudac. Od njemačkog: Richter
    rijeh rekoh
    rijeti reći
    rijeti reći
    rijeti reći
    rijez niz zuba
    riji v. ridak
    rika rijeka
    rikat(i) (Sedam odža rikalo je u isti mâ.) držati molitvu, kuisati
    riktig tačno; riktati, nariktati-dovoditi u red, prevaspitavati;
    rimat(i) (Počeo je da rima na Svetoga Jovana
    obilato
    uvesniježiti
    rinčica naušnica, minđuša, kolut. Od njemačkog: Ring
    rinflajš obavezan nedeljni obrok, predjelo, koje se sastoji od: supe sa domać
    rinflajš kuvano jelo
    ring okrugla pokretna ploča od drveta za izradu sveća
    ringlov divlja šljiva
    ringlov, ringlo okrugla vrsta šljive, ili divlja šljiva, ima ih svih boja i ukusa. Kad nem
    rinjihu od rinuti; tjerati
    Rintati raditi mukotrpno
    rinut(i) gurnuti, udariti
    ripčiki ribice
    ripčiki ribice
    ripida vrsta ikone
    ripiti (ripnuti) skočiti
    ris čarobni krug kojim se okružuju čarobnjaci prije čaranja ili sazivanja ne
    risar čovek kosac, košenje kao uslužna delatnost; ris; najam, naknada za košenje, dal` u no
    Risar najamni radnik koji radi za naturu (zito itd)
    risar nadničar, žetelac
    rišca riječca
    rišćan pravoslavac
    rišćat(i) (Ne prepani se no rišćaj te se sa rizikovati
    mlom poljubi.)
    riše rekoše
    risiti resiti
    risjanin hrišćanin
    risjanka hrišćanka
    riškat(i) riti, roviti
    risovina risovo krzno
    rišpa raspikuća, pijanica, besposličar
    rit reći
    rit, rijet reći
    rite iznošena, iscepana garderoba
    ritek slama
    riti reći
    riti reći
    riti reći
    riti reći
    riti reći
    riti reći, govoriti
    riti rijeti, reći; rih; rekoh; riše; rekoše
    riti rijeti, reći; rih; rekoh; riše; rekoše
    riti se boriti se; napasti
    riti, rijeti reći
    riti, rijeti reći
    riti, rijeti reći
    riv, rif mera za dužinu 75 cm
    Riva degli Schiavoni (tal.) Slavenska obala, naziv dijela obale u Veneciji; ime je dobila po Hrvatima
    riz rez, rezanje
    riza svećenička haljina
    riza dio odjeće
    riza dio odjeće
    riza košulja
    riza sveštenička haljina, mantija
    riza komad odjeće.
    riza košulja
    rizikat(i) odlučiti se ba rizičan potez
    rja rđa
    rka glasno nastupanje kakve grupe
    rka galama, gužva
    rka dronjak.
    rkati hrkati
    rkav dronjav, pocijepan.
    rke iznošena i pocijepana odjeća
    rke i kikirezine krajnje dotrajala i iskrpljena odjeća
    rktat(i) frkati na nos
    rnja nos, šaber; rnjast; nosat čovek, ima baburast nos
    rnjaga hrpa
    rnjaga gomila
    rnjaga (Viđelo se da je bila povelika rnjaga
    gomila,
    blaga hrpa
    leže
    rnjat(i) grepsti se, grubo se šešati
    rnjažit(i) gomilati
    röba odijelo
    robača košulja
    Robar ulični prodavač koji oko vrata nosi robu i prodaje
    rob'c rubac
    robec, rubac marama
    robijaška muštikla muštikla koju su pravili robijaši
    ročaj balčak od mača
    ročiti se dogovoriti se
    röčka izbušena okrugla pločica na vrhu mećaice
    rod rodbina, rođaci, rođa, rođko, krvno srodstvo sa mamine i tatine strane. Sremci vole da
    Roda grčki otok Rod (u žen. rodu i kod nekih drugih starijih pisaca; razlog ć
    Rodan (lat. Rhodanus) Rhône, rijeka u Francuskoj
    rodčije cveće maslačak
    Rode Rodos, grčki otok
    rodila ga majka neko s izrazitim talentom za nešto
    Rodioti Rođani, stanovnici otoka Roda
    Rodiotski otok otok Rod (v.)
    rođivati radati
    rodlati se (njem.) sanjkati se, saonati se
    rodljaci rođaci
    rodnina rodbina
    rodnina rođak
    Rodulf česar Rudolf II (1552-1612), austrijski car, od 1527. hrvatsko-ugarski kralj
    roga račvasto drvo koje se pričvrsti stoci na vrat da ne bi prelazila preko ograde u štetu
    rogalj ugao dve ulice inače redovno okupljanje ljudi. U pesmi: „Hajd` na rogalj mom
    rogalj ćošak, ugao ulica; nekad, kad nije bilo ni radija, ni TV, ni španskih serija, naši stari su p
    rogoša vještica
    rogušiti se joguniti se, praviti se važan
    rojen'je rođenje; rod
    rojte rese
    rok slučaj, udes (pored običnog značenja); kim rokom; kojim slučajem
    rok vrijeme
    rôk ruku (gen. pl.)
    rokela kalem
    rokela kalem za konac
    rokela drveni kalem za namotavanje konca.
    rokljiv svadljiv
    rokljiv (Ne znaš je li rokljivija u selo ili u kuć
    svadljiv, čangrizav
    rokovnica daća, koja dospijeva na dan svetog Roka
    roktača krmača
    rol okrugla tepsija. Od njemačkog: Rohr
    rolov roletna
    rom hodočašće (prema Roma, Rim)
    romača rastojanje između ispruženog placa i kažiprsta
    romača mjera za dužinu, raspon od vrha palca do kažiprsta, nešto manje od pedi (rastojanje od
    Romanija Rumunjska
    romar hodočasnik, zapravo hodočasnik koji putuje na poklonstvo papi u Rim. Upotrebljava se
    romar (tal.) hodočasnik
    romica hromica
    romindžat(i), romindat(i) (Švapske sudije govoriti
    zavirujunerazumljivo,
    u zakonske knjige
    mrmljati
    i romindžaju ne-što naški, a nešto njijovski.)
    rominjati sitno padati; rositi (kiša).
    romon glas
    romor glas, romon, skladno pjevanje (ovdje u prenes. značenju)
    roncati preturati po ormanima, fijokama, vajatu ili tavanu, kao tražiti nešto, p
    Ronđa dronjak, krpa
    rondat(i) gunđati, mnogo pričati, glasno se buniti, dobacivati
    rondati praviti nered, tobož raditi i pri tom praviti veliku buku
    rondati prevrtati, lupati
    ronđav neugledan, pocepan, u ritama (mađarski: rita–krpa), ronđavo-neuredno, aljkavo
    rondela okrugli nasad u vrtu, cvjetnjaku, parku
    ronto, gen. rontala more što ga levanat valja, valovi od levanta; tzv. "mrtvo more, valovi (pojam se koristi n
    ronzina zujanje, brujanje; primili
    ropitalica roptanje, gušenje
    ropitat(i) glasno i usporeno disati
    ropitati glasno i usporeno disati
    roša rupa za klikeranje
    Roša rupa
    rosa mistyca (lat.) tajanstvena ruža; primili
    roša, rofa plitka rupa u zemlji koja služi da se deca klikeraju
    rospija rćava, zla žena, oštrokonđa
    rospija žena propalica
    rospija žena propalica
    rospija žena lošeg vladanja, propalica
    rospija zla žena.
    rospija bećaruša, gadura
    roštanje buka
    roštati lupati, stvarati buku
    rota zakletva, prisega
    rota zakletva, prisega, zadana riječ
    rota zakletva, prisega, zadana riječ; istino brez rote; tako je očito da ne treba zaklinjanja
    rotka žena koja često rađa
    rotka žena koja često rađa
    rotko rodno
    rotno lukavo
    rotno potajno, tajno
    Rovaš beleg na telu zivotinja, znak raspoznavanja
    rovašiti povrediti oštrim predmetom; 1. obeležavati kokoši, odsecanjem tačno odre
    rovašiti povredom trajno fizički obeležiti, ubogaljiti
    rove glasno plače
    rovine mjesto đe se ugazi snijeg da se postavi sijeno ovcama i kozama
    roza ruža
    roža cvijet
    roža ruža; cvijet
    roža ruža; cvijet uopće
    roža (lat.) ruža
    roža (pl. rožice) cvijet (cvijeće); rožni; cvjetni
    roždanik knjiga rođenih, protokolj krešćaemih; knjiga krštenih
    roždanik horoskop
    rozga grana biljke penjačice
    rozga prut, štap
    rozga prut, štap
    rozga drveni pritiskivač
    rozga drveni podupirač
    rozga alatka za dodavanje granja pri đedenju lista.
    Rozhdanik knjiga iz koje se čita sudbina čoveka
    rožica cvijet, cvjetić
    rožica ružica
    rožmarin Rosmarinus officinalis, ružmarin
    rožnjak svibanj, maj
    Rozolija vrsta likera
    rpa gomila, hrpa
    rs snaga.
    ršum nasrtaj, navala
    ršum lom, tutanj
    Rsuz kradljivac, lupež
    rsuz bezobrazan, bestidan čovek
    rt vršak (strelice)
    rtat oštar
    rtenica kičma
    rtenica kičma
    rtenica kičma.
    rtenica, rtenjača kičma; dio samara koji je oslonjen na hrbat kljuseta
    rtenik bogataš
    rtenik seoski bogataš
    rub rubac
    rubac maramica
    rubac maramica
    rubac maramica
    rubac džepna maramica
    rubac maramica.
    rubača košulja
    rubačica košuljica
    rubazinje neka trava
    rubec rubac, marama
    rubenina rublje
    rubetina izblijedjela haljina
    rubetina stara iznošena košulja
    rubint rubin
    ručati rukati
    rúčati rikati. "Oroslan da rukne v taj špalir teleči..."
    ruček ručak
    ručiti se rukovati se
    ručnik peškir.
    ručnik šugoman frotirski peškir
    rud rumen, crven
    ruda 1. drvena deblja motka, uglavljena u prednji trap seoskih kola u koja
    ruda mekana ovčja vuna
    ruda mekana vuna.
    rüda meka ovčja vuna za najfinije pletivo
    rudast kovrčave kose
    rudež kovrčica, uvojak, vitica
    rudina pašnjak, utrina
    rudina poljana
    rudišnica zmija
    rudišnica zmija
    Rudolf II (1552-1612) rimsko-njemački car, sin cara Maksimilijana, okrunjen za hrvatsko-ugarskog i
    rufet zanatlijski stalež
    Rufet družina, udruženje, društvo
    rufijan (tal.) hulja, nitkov, lupež; svodnik
    rug ruglo
    ruga poruga
    rugalica onaj koji se svakome ruga
    rugo ruglo, sramota, pogrda, podsmijeh
    rugost ruglo
    ruj žuto-crvenkasti cvijet
    ruje kopa
    Rujeva boja tamnosmeđa
    rujevina biljka od koje se pravi boja za tkaninu
    rujevina biljka od koje se dobija crvena boja za farbanje tkanina
    Rujni krin crveni ljiljan, grb grada Firence
    ruk rika, krik, vapaj, vika, graja
    rukat majstor od zanata umješan u svim poslovima
    Ruknjak merica za obroke za stoku
    rukosad "vinograd ili što drugo rukom zasađeno" (Akad. rj.)
    Rukovedati skupljati srpom pokosenu psenicu u snop
    ruksag, ruksak specifična putna torba za mlađe osobe, valjkastog oblika, zatvarao se odozgo potezan
    ruksak ranac
    Rukunica drvene poluge na kolima, taljigama u koje su upreze konj
    rumat(i) hrskati zubima (bombone); žvakati neko suvo jelo da se čuje
    Rumelija nekadašnji naziv za Turske pokrajine u Europski; kasnije se odnosi samo na turski dio
    rumelka grimiz, purpur
    rumendže bakreni sud za vodu
    rumenit rumen
    rumeniv rumen
    rumenjahan rumenkast
    rumenjivati rumenjeti se
    rumeno more Crveno more
    rundov 1. pas sa bogatim krznom; 2. naziv u šali za čoveka sa gustom kovrdžavom kosom
    runiti okruniti, kominjati, skidati zrna kukuruza sa okominja
    runja dlaka oko stidnih mjesta
    runja dlaka na stidnim mjestima
    runja dlake na stidnim mjestima
    runja dlaka
    runjav kosmat, dlakav, maljav
    runjav dlakav
    Rurikova kuća Rusija (po predaji se uloga osnivača ruske država pripisuje varjaško
    rus crven
    rus crven
    rûs bokor, kita
    rusa ruža
    rusa ruža
    rusa ruža
    rusa ruža
    rusa crvenkasta, stalni epiet za glavu
    rusa (tal.) ruža
    rusa (tal.) ruža
    rusag (mađ. orszag) država, kraj
    rusag (mađ. orszag) država, zemlja, pokrajina, područje
    rusag (mađ. orszag) kraj, država
    rusag (mađ. ország) kraj, zemlja, država
    rusalje duhovi.
    rušan koji je crna ruha, crnoruh
    ruski štim način uštimavanja gitare, u kom bećarac tužno zvuči (štima se u A-mol-u)
    rusmarin ružmarin
    rusovat(i) veseliti se bez mjere
    rušpa dukat
    rušpa zlatan novac, dukat
    rušpa dukat
    rušpa mletački dukat
    rušpija mletački dukat, cekin, zlatnik
    rusticus kmet, seljak, muž
    rusula ruža
    rusvaj metež, gužva
    rusvaj čudo i pokor, velika gužva, metež; bruka
    ruta ruta, rutvica (biljka)
    ruta vrsta ljekovite trave
    ruta vrsta prostirke čija je potka uske trake platna.
    Ruta Moapka ili Moabljanka glavni lik istoimene biblijske knjige
    Rutav maljav
    rutavo dlakavo, zaraslo u dlake
    Rutenka Rusinka, Ukrajinka (naziv se odnosi osobito na zapadne Ukrajince, u Karpatima i Buko
    rutina pohabana roba, ritina, ostaci starog platna
    ruvo ruho đevojačko; odijelo
    ruvo djevojačka sprema za udaju.
    ružan ružin (pored uobičajenog značenja
    ružan (cvijet) ružin cvijet
    Ruže od grada ruglo od grada
    ružica Saronska biblijski pojam lijepe žene (Pjesma nad pjesmama)
    ružiti štropotati
    ruzmarinski Srem središnji deo Srema, naselja duž pruge Šid-Zemun. Sumnja se da s
    rvajl(i) (Kaćušić đipi na noge, zaturi glavupredstaviti
    a uobli glasnekoga
    rvajli kao
    bezodža
    greške,
    ž džemije.)
    imitirati
    rvanja borba, svađa
    rvat(i) lajati
    rvati lajati
    rvati (se) boriti (se), ratovati, napadati
    rvlje pas krupno laje
    rz ponos s inatom
    rz inat, ponos
    rz čast, poštenje
    r'z čast, poštenje
    rz čast, poštenje
    ržano ražano
    S
    s s; iz
    S
    S
    S
    s
    S
    Ś
    Š
    š s; zbog
    š prij. s
    š s
    Š
    Š
    Š
    Š
    š
    Š
    š (Ja mislim da se špija i lupeština ne uče,
    s no se ražaju š
    s crnom kapom u žalosnu ruku poražen napustiti kakvo muško nadmetanje, ośećati se jadno, izgubljeno, bespomo
    s čudom čudeći se
    s istih opanaka uraditi odmah, bez zastajanja
    s istinom stati biti istinit, iskren
    s koca i konopca skup ljudi sa svih strana sakupljen bez izbora i kritrijuma, rulja, svjetina
    s mene na uštap katkad; neredovno; s vremena na vreme
    s mirom umjereno
    s mirom umjereno
    s pasa na pas s konjena na koljeno, od generacije do generacije
    s ruke imati podršku
    s uva na uvo (Ma spavao sam s uva na uvo spavati
    kao da slatko,
    sam ne
    ženjenik.)
    buditi se prije svanuća
    s(š)trnjika, s(š)trnjište njiva na kojoj je požnjeveno žito. Velika je veština i hrabrost trčati bo
    s`fronta izgled sremske kuće sa šora, s`lica, ili prednja strana kuće. Sve ono sa druge strane p
    Sa sva
    saba svež i prijatan severoistočni vetar
    Sabah zora
    sabah zora, jutro
    sabah prva jutarnja molitva, zora
    sabah zora, osvit, jutro
    sabah jutro, svitanje
    sabahzorski rani, jutarnji
    sabaile u zoru, zorom rano; sabajle
    sabajle zorom, rano ujutro
    sabajle rano
    sabajle rano ujutru, zorom
    sabajle kasno popodne
    sabazorski rano jutarnji, pred svitanje
    šaber 1. alatka, trostrana turpija za fino struganje metala; 2. veliki nos
    sabinski tempi hramovi Sabinaca, nekadašnjih stanovnika središnje Italije
    sabljuditi sačuvati
    sabljusti (prez. sabljudem) očuvati
    sabljusti (prez. sabljudem) sačuvati
    sabor organizovan narodni skup većeg broja osoba radi manifestovanja: politi
    sabran staložen, razložan, smiren
    sabur strpljenje
    sač bakarni poklopac za crepulju, glinenu posudu za pečenje pogače u žeravici
    sač metalni poklopac pod kojim se peče hljeb
    sač vidi: saksija. Zapreminski je veći.
    säč poklopac ispod kojega se peče hljeb, saksija
    šacovati pažljivo gledati, ocenjivati okom, merkati, birati očima
    šacovati gledati, odmeravati pogledom
    šacovati posmatrati, pratiti
    saćurica korpa od rogoza za hlebno testo u kome odstoji neko vreme da kisne i raste pre pe
    saćurica kotarica od slame
    saćurica kotarica od slame
    sačuvstvovati saosećati
    sâd plod
    sâd voće, plod
    sâd voće, plod
    sad, s’g sad
    sadaka milostinja
    sade sada
    saden koji donosi plod, voćni
    sadena, sadekana sada
    sadljivo (kljuse) na leđima nažuljano od samara
    sadno rana na leđima konja, uboj od sedla ili samara
    sâdno rana na konjskim leđima
    sadružiti spojiti
    sadružiti (koga) združiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u društvu
    sadružiti (koga) združiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u društvu
    sadžak železni, gvozdeni tronožac na ognjištu
    sadžak stalak koji se stavljao u peć,a na njega tepsija
    Sadžak metalni tronozac za oranije za kuvanje pekmeza
    sadžak željezni nosač na ognjištu za naslanjanje drva ili kao nosač posuda.
    sadžak stalak koji se stavljao u peć, a na njega tepsija
    saeta (tal.) grom, munja
    Safo sapfa, starogrčka pjesnikinja s otoka Lezbosa (oko 600. pr. n. e.)
    šafran mirisava biljka koja se, u sušenom stanju, upotrebljava kao začin, kao lek a i za bojenj
    sag sad
    sag, sagaj sad, odmah
    saga smrad
    Saga smrad
    sagašnji sadašnji
    sagnjet(i), sagnjijevat(i) venuti, truliti
    sagrada zgrada
    sagrišen'je grijeh
    sahan bakreni tanjir
    Sahan činija, zdela
    sahan bakarni tanjir
    sahat sat
    sahat (tur.) sat, ura
    sahibija sopstvenik
    sahibija gospodar, vlasnik
    sahraniti se spasiti se
    Saibija vlasnik
    saibija vlasnik
    saibija, sahibija vlasnik, gospodar, domaćin, muž
    saija poruka
    saija poruka
    saija, sahija glasnik, poruka
    sairi se čudi se
    saj ovaj
    saj ovaj
    saj ovaj
    saj ovaj
    saj ovaj, taj (gen. sega, se; dativ semu, sej; akuz. su; lok. sem; instr. sim; gen. pl. sih; dat.
    saj ovaj; ta
    saj taj, ovaj
    saj ovaj
    saj, sa(j), se(j) ovaj, ova, ovo
    saj, sa(j), se(j) ovaj, ova, ovo
    saj, sa, se ovaj, ova, ovo
    saja vrsta debele čohe
    saja, sajast, sajav čađa, čađav
    šajak vrsta zbijenog sukna (za seljačko muško odelo)
    Sajalija vrsta čohe
    sajav čađav
    sajavica vrsta puške, koja ostavlja čađav trag
    sajbija vlasnik, gospodar
    sajbija vlasnik, gospodar, posednik, imalac, domaćin
    šajcati 1. kibicovati, ložiti, šetati; 2. polno opštiti, mangupski izraz
    sajdani svilen. Germanizam prema: Seide
    sajdžija časovničar
    sajene sađene
    sajger, sager časovnik
    Šajk sukno
    šajk vrsta sukna
    šajka Dunavska verzija lakih ratni brodica u doba borbre protiv Turaka, pr
    šajka lađa, veći rječni čamac na vesla
    šajka čamac
    šajn papirna novčanica
    šajn novac
    Sajna Seine, u Parizu
    sajti saći
    sajtljik flaša, posuda za alkohol
    šajtov zavrtanj, vijak
    sajun (tal.) komad tkanine od saje, fine tkanine, koji se nosi preko prsiju
    šaka jada kaže se za fizički slabo čeljede, zakržljalo u rastu
    sakagija zarazna bolest u konja, slinavka
    Sakagija bolest kod kopitara
    Sakaluda budala
    sakaluda, sakajluda osoba luda, blesava
    sakat na nogu ili ruku
    sakat osoba muškog pola sa velikom polnim organom
    sakati tražiti, pitati
    sakati voleti
    sakati iskati, tražiti
    sakati voleti
    sakati hteti, tražiti
    saket kesa
    saki svaki, svatko
    saklat(i) se posvađati se
    saklet nalog, zapovest
    śaknut(i) (Niko nije čuo Perka da je osovao
    ljutito reagovati, preśeći priču, opsovati
    sakod svuda
    sakojački svakojako, na sve načine
    sakojake svakakve
    sakov sako
    saksija sač
    saksija pribor za pokrivanje posude na ognjištu. Prekriva se žarom.
    šakt šaht
    saktijan učinjena koža
    saktijan fina štavljena koža za obuću
    saktisati skršiti, slomit
    šakum okrugli vrh čibuka
    sakvački svakakav
    sal samo;
    Sal dok čukne u telu Stambol Samo dok udari u žicu (tj.telefonira) u Carigrad
    sal dor ve… samo dok vas…
    sal, salte samo
    Sala del maggior consiglio (tal.) Vijećnica Velikog vijeća u mletačkoj Duždevoj palači
    šala maškara razonoda, vic
    šalabajzer vetropir, neozbiljan, nesiguran za ozbiljan posao, nezreo
    Šalaj pripev u ljubavnim pesmama iz Bačke
    salam zdrav; zdravlje
    salamandra salamander, kameleon
    salamura usoljeno meso ili slanina, posle zabijačke, stoji u soli od 7 do 21 dan
    salamura meso u soli
    salauka brza, letnja, iznenadna oluja, vremenska nepogoda sa gradom, sev
    salauka oluja, jak vjetar
    Salauka nevreme praceno jakim vetrom
    salaukovna nevreme
    salauski marjaš stari turski novac, vredeo je otprilike 2 groša
    salčići kolači od lisnatog testa sa salom, filovani pekmezom i posuti prah šeć
    šaldžija šaljivčina, veseljak
    salebdžija prodavač salepa
    salep vruće i slatko piće
    salep, salebdžija, salebdžinica vrsta gomolja koji kuhan u vodi daje omiljeno (zimsko) piće na Balkanu
    salepčinica salepčijina prodavnica
    šalica šoljica
    salidž kaldrma, makadam
    salidža pločnik, kaldrma
    salidžani (sokak) popločana ulica, kaldrma
    Salom starije ime za Jeruzalem
    šalov stari naziv za srp
    Šalov srp
    šalpa šal
    salpati (tal.) dignuti (sidro); otploviti, odjedriti
    šalter 1. omanji otvor u hodniku zida opštinske zgrade kroz koji se divani sa službenikom; 2.
    salto mortale vratolomni skok; opasan podvig
    šalukator zaštita na prozoru od pokretnih drvenih letvica, starinske roletne
    šalukatra roletna.
    šalukatre kapci na prozorima
    šalung betonski kalup
    šalvare duge suknje u obliku pantalona sa širokim nogavicama, koje nose muslimanke
    šalvare široke turske hlače, naročito suknene
    šalvare Šam arapski naziv za Damask i Siriju
    šalvaruša žena koja nosi
    sam pored običnog značenja još i: jedini
    sam pored običnog značenja još i: jedini
    šama Sirija
    samanj sajam
    samar sedlo na magarcu
    samar naprava za leđa tovarnih životinja. Služi za kačenje tereta.
    samarica mrtvački sanduk
    samarnjača igla za šivenje stelje; vidi: stelja.
    samaštenije prikazanje, utvara
    samaštenije utvara
    samaštenije utvara, plod bujne mašte
    sambeča skok na jednoj nozi
    šamdud dud iz Šama
    šam-dud dud iz JLama, Sirije (ima krupne crvene plodove)
    sami Bog zna ono što ćovjek ne može ni da nasluti
    šamija ženska marama
    Šamija ubrus, maramica
    šamija povezača, marama od tkane tkanine, išarana granama
    šamlast sulud, luckast, kao muha bez glave
    šamlica stoličica na tri ili četiri noge
    Šamlica niska stolica na tri noge
    šamlica stoličica
    šamlica , šamla vrlo niska hoklica, sa dve široke noge, bez naslona i sa prorezom na
    šamlijanjka damascenska sablja
    samne (od:samnuti) svane
    samnuvanje svanuće, svanjivanje
    samodilo samovoljno
    samohoć slobodan
    samohoć slobodan
    samohoć slobodan
    samohoć slobodan, svojevoljan, dragovoljan
    Samokis mleko koje se samo usiri
    samotreći biti u društvu s dvojicim, ukupno trojica
    samovar (rus.) naprava za kuhanje čaja
    sampas boravak stoke za vrijeme ljeta na planini bez čobana; slobodno, bez ikakvih obaveza
    samsar trgovački posrednik
    samština usamljenost
    samum (ar.) pješčana oluja
    samur kuna; koža od te kune
    samur vrsta lasice, zrdav, zibelin, sobolj
    samur kuna; krzno od kune; samurovina
    samurkalpak kapa od samur
    samur-kalpak kapa od samurovine (krzna od samura)
    san lavor.
    sanan sanen, snen
    sanćat(i) neumjereno jesti
    sanćim tobož, bajagi
    sandaci sanduci
    sandal (ar.) fino crveno drvo iz Indije, služi za dobivanje ulja i pravljenje boja
    sandalija skupocena stolica od sandalovog drveta
    sandalija stolica stare izrade
    Sandalji hercegovačka velikaška porodica
    Šandor Šesti papa Aleksandar VI. Borgia, poznati razvratnik
    šandrcat(i) avetati, ludovati
    Šandrka lucprda
    sandruga trudna žena, u drgom stanju
    sandruga žena u drugom stanju.
    sandrugi sa još jednim
    sandžak visoki dostojanstvenik
    sandžija teška prehlada s probadima
    sandžija jaka prehlada s probodima kroz tijelo
    šangarepa šargarepa
    Šanitskola dečja igra skolice
    sanj san
    sanjinec sanjik
    sankilot (franc.) revolucionar, rodoljub
    sankim tobože
    sankim tobože
    sankim biva
    sankim tobože, kao bajagi
    sankim (sanćim) tobože, bajagi
    sansulja nesmajna žena
    sansulja nesmajna žena
    santalet privlačna stvar
    santalet stvar, potrepština
    santalet privlačna stvar
    šantati hramati
    šantav (mađ.) šepav
    šantav, šanta 1. čovek koji vuče jednu nogu, ćopav; 2. loše ocene u školi se zovu „šantave“.
    šantekler v. Chanteclair
    santoz najbolja brazilska kava
    santrač ograda na bunaru
    santrač fašine, snop pruća za šanac; ograda oko bunara; lanac i kuka o kojoj visi kofa na buna
    Šanuti šapnuti
    šanžirati, štekovati uštedeti ili sakriti nešto za crne dane
    sap držak
    sapa topla para koja se puši iz nozdrva ili nosnica
    šapa, šapica vrsta starih kolača
    sapača krupna, korpulentna žena, jaka u kukovima
    šapaćke stisnutih prstiju
    sapet smotan, nategnut
    Šapica vrsta kolača
    sapište drveno drželje na koje se nasađuju vile, lopate, grabulje i…
    sapište držalje ( obično drveno... ) od alatke
    saplak posuda
    saplak jednodršna posuda
    saplak drvena posuda za mijeko
    saplak dublja posuda sa dužom drškom. Manje zapremine.
    saplun (tal.) pjena (morska)
    šapoklak šešir na sklapanje
    Sappho (VI. st. pr. n. e.) glasovita grčka pjesnikinja s otoka Lezba
    šapranjen posut šafranom
    saprlo ga kumstvo (No mu ne dade kum Mirsad,
    zlom musaprlo
    se kumstvo
    ga kumstvo.)
    vratilo
    sapsovati se svađati se
    sapun rahatluk odmor
    sapunjara slanina koja nema mesa, sva je bela, ako slučajno nešto ostane od nje se pravio sapu
    šapurati nerazgovijetno pričati, šaputati
    šapurika kukuruz
    šapurine vidi čokanj, isto
    šapurine čokanjice
    šara šarka, vrsta puške
    šâra puška
    šara puška
    šarabatati pisati koješta
    sarač majstor koji pravi opremu za zaprežne konje: amovi, glavčine, ogrljicu, kajase i sl.
    sarač (tur.) remenar, sedlar, kožar, samardžija
    saračana sobica za ostavu
    saračana sobica ili šupa u kojoj se ostavlja konjska oprema
    saraf menjač
    saraf menjač novca, trgovac novcem i hartijama od vrednosti
    saraf, sarafin menjač novca
    sarafiti baviti se menjanjem novca
    Saraga mrsava osoba
    Šarage zadnji deo na zapreznim kolima
    šarage zadnji deo seoskih kola
    šarage, šaraglje prednja i zadnja stranica zaprežnih drvenih kola, mogu po potrebi da se skinu ali onda
    šaraglje zadnji deo paorskih kola
    saraj dvor, palača, salon, gospodske odaje
    saraj dvor
    saraj dvor
    Šarajtov veliki novčanik samo za papirne novce
    šarajtov novčanik
    Šarampov jendek
    šarampov šanac, jarak, opkop
    sarana sahrana
    Sarandar, salandar parastos od 40 dana po smrti
    šaranta gvozdena ograda ćuprije
    saraor vojnik koji čuva tvrđavu ili neko mesto; titula za posebno zaduženje u vojsci
    šarati 1. ići putem levo; desno, bez cilja; 2. ižvrljati kredom ili plajvazom ne
    saraženije boj, okršaj
    Sarbalj Srbin
    sarčce srdašce
    sarce srce
    sarčen srdačan
    sarčen srdačan
    sardašce srdašce
    sarditi (se) srditi se, ljutiti se
    sardito srdito, zlovoljno
    sarditost srdžba, zlovolja
    šarena žena lakog morala
    šarenica tanko ćebe sa šarama
    šareno nejasno, sumnjivo
    šaren-oro vrsta kola, plesa
    Šargan šarka zmija
    šargan zmija šarka
    Sargija zavoj, korice
    šargija vrsta tambure
    sarjen'je srdžba, srdnja
    šarka na vratima
    šarkati tražiti.
    šarkija vrsta tambure
    šarkija velika tambura sa dve žice
    šarkija orijentalni instrument s većim brojem (-) žica
    sarmatski Sarmati su početkom naše ere živjeli u prostoru od Baltika do Crnoga mora
    šarnuti se potpisati se
    Saron ime jedne pokrajine u starom Izraelu (v. ružica saronska)
    Saron ime pokrajine u staroj Palestini, poznat po prekrasnim ružama; "ruža saronska" je bibli
    saronska ruža (po imenu pokrajine Saron u Izraelu), lijepa djevojka
    šarov pas
    šarov pas
    šarov niz gredu znaci veselja koje ne izaziva poštovanje
    šarov niz gredu znaci veselja koje ne izaziva poštovanje
    šarovita knjiga pismo
    sartije (grč.) vrlo čvrsta užad na brodu koja pridržava jarbol, pripona
    saru v. čalma
    Sarudža bolest naduvenosti trbuha
    saruk šal, ili tanko platno savijeno oko kape na glavi, čalma
    saruk (tur.) turban, muslimansko pokrivalo za glavu
    saržba srdžba, gnjev
    sas s, sa
    sas sa
    sas sa, s
    sas (gen. sasi) sok, ono što se sisa
    sas njuma sa njom
    sas zor silom
    sašad v. sajti
    Sasen otok na albanskoj obali nasuprot grada Valone (Avlon)
    šašina kukuruzovina
    šaška stabljika kukuruza
    sasnovati sisati
    šašnut malo skrenut, lud
    šašoljak daščica za podvlačenje pri pokrivanju šindrom.
    šašoljit(i) (Vo miran i lijepo viđu da mu je nježno
    milo štose sepomjerati,
    šašoljim po
    okretati
    njemu.)
    šašoljiti dodirivati i milovati vrhovima prstiju, vrlo pažljivo i nežno da svi uživaju
    sasoroš stara, banatska, vinska sorta groždja, zabranjena posle Drugog svetskog rata, zbog ve
    saspin'je saspjenje, svršetak, rasulo, propast
    saspiti saspjeti, dospjeti (nečemu) do kraja, uništiti, upropastiti, potrošiti; propasti
    saspiti uništiti, upropastiti
    saspivati saspijevati (isp. saspiti), propadati, stradavati
    sastrag od nazad
    sasvima sasvim, posve, potpuno
    sasvima sasvim, posve, potpuno
    sat gen. pl. imenice (broja) sto; pet sat; pet stotina
    šatan sotona
    satana đavo, vrag, zao duh
    satanas (lat.) sotona
    satarit(i) upropastiti
    satariti upropastiti
    satinski od satena (vrste tkanine koja je sa spoljne
    satir u starogrčkoj mitologiji niže božanstvo, pohotni kozonogi i dlakavi demon
    satje saće
    satljat(i) (Kad je Stoja načisto satljala da ne
    onemoćati,
    more preizgubiti snagu
    satljati izgubiti snagu
    satljati oslabiti do kraja
    Satljik fraklic
    satljik boca za vino
    satljik, satlik bočica za piće, obično rakije, oko trećina litre ili 2,5 deci, što nije utvrđ
    satre uništi, polomi
    Saturn rimski bog vremena i plodnosti, otac Jupitera, Neptuna i Plutona; jeo je svoju djecu
    Saturno Saturn, rimski bog vremena i plodnosti, koji jede vlastitu djecu
    satvar stvar
    satvar stvar
    satvar stvar
    satvoriti stvoriti
    satvoriti se pretvoriti se
    satvoriti se stvoriti se, postati
    savaot bog
    savardak kuća od daske i brvana
    savardak kuća od daske, brvana i slame, vrsta kolibe
    šavati slati
    savatli graviran
    šavdan svećnjak
    šavdan svećnjak
    šavdan svećnjak
    Saverijo sv. Franjo Ksaverski (1506- 1552); svetac i misionar, redovnik Druž
    savidur vrlo okretan i vrijedan čovjek
    savir sasvim
    savir (Mislili su da je Mato savir lud kad more
    sasvim,
    da tako
    skroz,
    nešto
    sto posto,
    pri potpuno
    saviše suviše
    saviše suviše
    savit(i) smotati cugaretu
    šavnica dugački prut
    šavnica pritka za pošivanje kuća, dugački prut
    savobraćaj saobraćaj
    šavolj kofa, posuda za vodu
    Šavolj veca drvena posuda u kojoj se kiseli kupus
    savrućiti ugrijati
    sažati stisnuti, zatvoriti
    saziju saziđu, sazidaju
    saznan'je razboritost, spoznaja
    saznati ispitati, spoznati, upoznati
    saznati se ispitati se, promotriti se, upoznati samoga sebe
    sazvati pozvati
    sbantovati (mađ.) uznemiriti
    sbrati zbrati, sabrati, sakupiti
    scalina mokraća
    šćap štap
    Ščap štap
    šćapat(i) ščepati
    šćapati uhvatiti.
    ščapci šake
    šćapiti uhvatiti
    šćapiti, ščapiti oteti, uzeti iznenada
    scati poscati, mokriti
    ščava, napoj, spirine, uopće gnoj i blatna voda
    šče će; ščeš; ćeš; ščo; ću
    šćediti štedjeti
    šćediti štedjeti
    šćedriti smilovati se, dati, udijeliti
    ščekat(i) dočekati, iznenaditi iz zaśede
    ščekati dočekati
    šćemeren svoltan
    šćemerna voda svoltani bunar
    šćer ženski potomak.
    šćerati niz stranu dotjerati.
    ščerbav krezub
    ščesivati česati
    šćet štetan
    šćeta šteta
    scherzo (tal. šala) malo glazb. djelo u živom tempu; ovdje slika, sličica
    scibrit(i) zgusnuti
    šćićati štititi
    scijena cijena
    scijena vrijednost, cijena, poštovanje, čast
    scijeniti misliti, smatrati, držati
    scijeniti misliti, smatrati, držati
    scijeniti, sciniti misliti, držati, smatrati
    scijenjen cjenjen
    sciniti misliti, smatrati; cijeniti
    sciniti prosuditi, procijeniti; cijeniti
    sciniti (prez. scinju i scinim) scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati
    sciniti (prez. scinju i scinim) scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati
    sciniti se cijeniti se, smalrati se
    sciniti, scijeniti cijeniti; misliti, smatrati
    šćit štit
    šćit štit
    ščit štit
    šćitak mali štit
    scjena cijena, vrijednost
    scjena vrijednost
    sckniti zakasniti
    ščoktat(i) se stvrdnuti se
    ščoktati stvrdnuti
    šćopet (tal.) puška
    šćopit (tal. schioppetto) puška
    šćućuriti se skupiti se, smanjiti se.
    šćukat(i) se okupiti se kao što kokoška okuplja piliće ćukanjem, tijesno se sakupiti
    šćukati se tijesno se skupiti
    šćulit(i) (Šćuli se ja uz ono sijeno i kontam.)
    ućutati se
    šćurica šturak, cvrčak
    šćut bedrena kost
    šćut zglavak
    ščvrknjen kvrgav, poguren
    sdě, sdi ovdje
    sdvora izvana
    se sve
    se ta (vidi st. 6 u pjes. Izbiraj si ljubu: "se mi ne buš dugo živ").
    se sve
    sě svi
    še još
    se ne mora ih umire
    se ne zani se ne pouzda
    së ni brë ništa
    se priređuju po manjim kafanama
    sebar seljak, kmet
    sebar seljak, kmet, podložnik
    sebar seljak
    sebar rob, težak, kmet
    sebati se trzati se
    šebek majmun
    šebek majmun
    šebek majmun.
    šebek majmun
    sebeznao sebičan, samoživ
    sebičje sebičnost
    šebig (njem.) otrcan; pril. jadno
    sebirad sebičnjak
    sebirade sebično
    šeboj maćuhica, ukrasna biljka sa žutim cvjetovima
    seča sječina, dio šume gdje se sijeku stabla
    seći doseći, dokučiti, dohvatiti
    sećija kanabe
    sećija kanabe, otoman
    sećija sedište od dasaka prekriveno ćilimom
    sećija poširoka, uza zid postavljena klupa prostrta ćilimima
    śečivo oštrivo, nož, britva
    sečko, sečina deo zime od Božića do sredine februara, najhladniji deo zime
    Seconda primavera (tal.) drugo proljeće
    secovati 1. u hodu propasti iznenada nogom u prazno, promašiti stepenik; 2.
    Secovati kladiti se
    secunda pars drugi dio
    sed. sede, sedi, sedosmo, sedoste v. sesti
    šedba šetnja
    sedef unutrašnja strana ljušture školjke
    sedefli kutija kutija išarana sedefom (ljušturama od školjaka)
    sedenjća poselo, prelo
    sedep zbog
    sedep zbog, uzrok
    sedepnik (Omer je bio sedepnik što sam vinovnik
    napuštio bivole i goveda a ne Selim.)
    Sedeslav izdajica, koga ubi Branimir.
    sedlati ni vilati krajnja nepokornost
    sedlenik jahaći konj
    sedmera brda grad Rim izgrađen je na sedam brežuljaka (Palatin, Kapitol, Kvirinal, Celij, Aventin, Jan
    śedok svjedok
    šedrvan vodoskok
    šedrvan (tur.) vodoskok, bazen pokraj džamije
    šedrvan (tur.) vodoskok, bazen, osobito uz džamiju za ritualno umivanje
    šedrvan (tur.) vodoskok, fontana
    sef zabuna, nehotična greška
    šef cijev kojom se crpe sisajući vino iz lagva. Njemački: schöpfen, crpsti
    šefida prvi susjed
    sefšedžija prvi kupac u jednom danu
    sefte prvi pazar, novac koji trgovac primi ujutru od prvog kupca, mušterije
    sefte, sefteluk početak, prvi pazar, prvi put
    šefteli (šeftelija) breskva; zagrljaj poljubac
    šefteli sokak breskvina ulica (tj. ulica u kojoj se održavaju ljubavni sastanci)
    šeftelija vrsta breskve
    sega gen. sing. zamj. saj (v.), toga, ovoga
    šega testera
    šega testera; šala.
    šega (tur.-ar.) šala; lukavost, prevara, običaj
    sega, segaj, sej, sem v. saj
    šegačiti sprdati
    segaj ovoga
    segaj ovoga
    segaj ovoga
    segaj, sega ovoga
    segalitnji ovogodišnji (segaljetnji)
    šegar šegač, testerač
    šegara pilana
    šegati rezati testerom.
    šegav lukav, podmukao
    šegavost (tur.-ar.) mudrost, lukavost; mušičavost
    Segediner vrsta goluba
    segentat(i) raditi teške poslove po tuđoj naredbi, argatovati
    segentati naporno raditi
    šegliv veseo, domišljat
    šegljiv nestašan
    segnut(i) (Segnuh ja s obljema rukama tesnažno
    izvukoh…)povući, trgnuti uložiti mnogo snage u jedan pokret
    segnuti uložiti snagu u pokret
    šegrt 1. mlađi učenik na zanatu; 2. mlađi momak bez ljubavnog iskustva k
    segur (tal.) siguran
    seguran siguran
    segurnost sigurnost
    šeher veliki grad
    sehiriti s uživanjem posmatrati
    sehiriti s uživanjem posmatrati
    sehiriti uživati; gledati nešto sa uživanjem, ljubopitljivo
    šehit onaj koji mučenički pogine za vjeru
    šehit čovek koji pogine kao mučenik za veru
    sehnuti osušiti se, usahnuti
    sehnuti sahnuti
    seir naslađivanje u gledanju lepog, radost
    seirit(i) uživati u kakvom događaju, promatrati, razgledati, zabavljati se
    seiriti pratiti sa smijehom neko događanje
    seiriti razmatrati
    seiriti (sehiriti) gledati sa uživanjem, uživati
    šeišana vrsta turske puške
    šeitan đavo
    šeitan, šejtan đavo
    seiz konjušar(na Turskom), a u našem jeziku ima značenje: osoba koja
    seiz sluga
    seiz sluga, konjušar
    seiz konjušar, sluga
    seiz služitelj, momak
    seiz sluga, konjušar
    sej ovaj
    sejmen vrsta janičarskog vojnika, opevana u tužnoj narodnoj pesmi: „Niz polje idu babo sejmen
    sejmen pješak janjičar
    sejmen pripadnik jednog roda janjičarske pješadije
    sejmen stražar
    sejmen stražar
    sejmen stražar
    sejmen stražar
    sejmen (tur.) stražar, pandur
    sejmeni panduri, stražari; hajkači, goniči divljači
    sejnjmen sajmeni; sajamski
    sejnski senjski
    Šejtan đavo
    seka pješčani sprud
    śeka sjeka, sorta, vrsta loših ljudi
    seka (tal. sega) morska stijena, greben
    sekat(i) se nositi se s kakvim teškim životnim problemom
    śekirljiv rzdražljiv, ośetljiv
    śekna opsna ženska na jeziku
    śeknut(i) (Pogledala odžinica pa śeknula oštro
    ko Vlareagovati,
    s koca.) opsovati bez imalo ustezanja
    sekreten sekretar
    seksen nesmajan čovjek
    seksen nesmajan i vjetrast čovjek
    seksen debeo nezgrapan čovjek
    sekser stari austrijski novac od 20 filira, pa se u pesmi kaže: „Devojačka kecelja vredi sedam
    sekser stara novčana jedinica
    Sekser sitan novac
    sekser stari austrijski novac
    sekt (franc.) šampanjac
    sektember septembar
    sekundoovagi pomagati, ići kome na ruku
    sel selâ (gen. pl.)
    šela sto (romski)
    selam muslimanski pozdrav
    selam turski pozdrav
    selam pozdrav
    selam (tur.) pozdrav
    selamet pozdravljanje; korist
    selamet osloboćenje, mir
    selamet sreća, uspeh u životu
    Selanik Solun
    Seldžuk pripadnik jednoga turkmenskog plemena koje je u doba križarskih ratova držalo pod sv
    šeledat(i) (Jana zašeleda na noge pa se prevali
    cotati, hramati,
    nauzna nesigurno koračati
    Selena grč. boginja Mjeseca
    Selena starogrčka boginja Mjeseca
    selo sjelo (ekav.); selo je u oku; zapelo je za oko
    selska seoska ženska čeljad, seljanka
    selski zveri ovde znači: divljač
    šelukatra drvena žaluzina
    selvija kiparis, čempres
    šemer čemer
    semi svima
    semper et ubique (lat.) uvijek i posvuda
    śen crkovni prostor koji pripada crkvi
    senca sjena
    senca sjena, sjenka
    senca sjena
    senica sjenica (vrsta ptice)
    šenica pšenica
    šenica pšenica.
    šenišno pšenično
    šenišno (No i po noći se šenišno prevrćem oprezno
    u krevetsezpomjerati
    bande nai bandu
    namještati
    kao da
    na ležim
    kakavom
    na jaja.)
    neisgurnom prostoru; pšeni
    senja sanja
    senja sanja, san
    senja sanja, san
    senjara mesto u štali, obično ćošak, gde se drži seno kao zaliha za nekoliko dana
    šenlučiti veseliti se uz pucanje iz pušaka ili pištolja
    šenluk veselje, slavlje uz pucanje pušaka; šenlučenje; bučna proslava
    šenluk veselje
    Šenluk veselje, slavlje uz pucnjavu pušaka
    senokoša livada, sjenokoša
    Senokrat Ksenokrat (396-314), grčki filozof, Platonov učenik
    senso prijatelj
    sent pravac, strana, kraj
    šent nečisti duh, hudi duh, demon, prikaza, sablast, đavo
    sent, senat (Tako je otišla priča o Aneti istijem
    pravac,onijem
    kraj, sentom
    orijentir,kojijem
    smjer je išla i pri
    šenut lud, blesav; sličan izraz skrenut
    šenuti krenuti
    šenuti pomaknuti; poludjeti.
    šenuti (u pamet) poluđeti
    šenuti se pomaknuti se
    šenuti se pomaknuti se, pomjeriti se s puta
    seoske dére uobraženjaci, izvještačena gospoda, seoski snobovi
    Šepa micna
    séparé (franc.) odjeljak, odvojena prostorija u lokalu (rujni vjerojatno stoga što je u takvim prostorijama
    šepra šerpa
    šeptanje šaptanje
    šeptati šaptati
    septemviralska tabula stol sedmorice, Tabula septemviralis, prizivni sud sa sjedištem u Pe
    septuh vrsta starinske tkanine
    šeput čvor sa mašnom, koji se lako dreši
    Šeput masnica na cipeli
    šer, šeher veliki grad, varoš
    śera masne naslage u neopranoj ovčjoj vuni
    seraf (hebr.) anđeo najvišega reda
    seraf (hebr.) serafin, anđeo najvišeg reda
    seraf (hebr.) serafin, anđeo najvišeg reda
    serafin (hebr.) anđeo najvišeg reda
    serašćer vojni zapovjednik u bitkama
    serašćer vrhovni komandant u jednom vojnom pohodu
    serašćer vojni zapovijednik u bitkama, vrhovni komandant
    seratlija krajišnik, graničar
    seratlija graničar, krajišnik
    serbes slobodan, odvažan, bezbrižan; slobodno, bez straha, neusiljeno
    šerbet (tur.) medovina
    šerbet (tur.) osvježavajuće slatko piće, medovina
    šerbet, šerbe vrsta slatkog napitka, kao čaj, od uprženog šećera,prijatnog mirisa, lek za upalu grla
    serbez lako, sigurno, bez problema, komotno, slobodno
    serbez slobodno, bez etraha
    serbez slobodno, bez brige
    serbez slobodno, bez straha
    serbez komotno.
    serbiti svrbjeti
    Šerbli noša
    serčen srdačan
    serdar zapovednik (turski), vojskovođa, vrhovni komadant. Kada se ljudi međ
    serdar glavar, starješina, vojskovođa
    serdar poglavica, zapovednik, vojvoda; nahijski poglavica
    serdžada prostirač, ćilimče na kojem muslimani klanjaju namaz
    serdžada mali ćilim
    serdžada mali ćilim za klanjanje molitvi kod muslimana
    serdžada (tur.) mali sag za klanjanje pri molitvi muslimana
    serdžada, sedžada prostirka na kojoj muslimani klanjaju
    šereg četa; vojska
    šereg vojska; šerežan, šerežanin. Od madžarskog: sereg
    šereg (mađ. sereg) mnoštvo, četa
    šereg (mađ.) gomila, množina; četa
    šereg (mađ.) niz, red, mnoštvo, četa
    šeregbontov top, kojim se može pobiti čitava četa. Madžarizam: bontó, uništavajuć
    seremac Sremac
    šeremetan privlačan i pomalo komičan
    šeremetan privlačan, simpatičan čovjek, ali pomalo čudak
    Serena Sirena
    Serena Sirena
    serena sirena
    serenata (tal.) ljubavna pjesma
    šeret lukavac, prepredenjak; nestaško, vragolan; lukav, prepreden, pritvoran, podmukao
    serežan (prema franc.) vojnik (žandar) u nekadašnjoj Vojnoj Krajini
    šerežanka vrsta puške
    serežanska kapa, od serežanin (prema franc.
    žandarsergeant)
    u nekadašnjoj Vojnoj krajini; u širem smislu: vojnik uopće; kasnije: poljski
    šerijat islamske pravne norme
    Sermaja imanje
    Sermija stoka
    sermija stoka, roba, imovina
    śerna (vuna) neoprana
    sernica WC, nužnik
    śeromaš sirotinja
    sersam oprema za konje
    sersan svečana konjska oprema za vuču kola ili fijakera kad se ide u svatove ili na neku važnu
    sersan kompletna oprema za konje
    Sersan omotač denkova trgovačke robe; oprema
    Sersan konjska oprema, am
    sert opor, grub, nedićeran, ružan, žestok
    serto (Nikad niko Perka nije vidio da on što
    loš,opošljava
    grub, nepravičan,
    po sertu vremenu.)
    drzak
    šervanit(i) skakutati, poigravati se, ne śedati, biti u stalnom pokretu
    servus 1. sluga; 2. pozdrav; serv(b)us; zdravo, pozdrav (mađarski)
    šes(t)an lijep, skladan, elegantan, primamljiv, doćeran, uredan, stasit, otmen
    šeša starija sestra od milja
    Šeša starija sestra
    šesan uredan.
    šešarac šiška
    šeš-beš igra, zabava
    šeš-beš šest-pet, zabavna igra s kockom
    šeset i jedne „mesnice" sam prekaraja znači: preživeo sam šezdeset jednu godinu
    šestak bure od šest akova, a još veće zove se ardov
    šestariti kružiti
    sesti sjesti
    šestina čestorica
    šestoper buzdovan
    šestoper, šestoperac buzdovan sa šest pera
    śet savjet
    setencija pisani ugovor
    šetnik onaj koji viče u svatovima (?)
    śetovat(i) savjetovati
    šetovati hoditi, ići, žuriti
    šetuvati žuriti se, požuriti se; šetuvati nad glavu; zahtijevati nečiju glavu (život)
    šetuvati žuriti se; kretati se
    šetuvati žuriti se; kretati se
    šetuvati žuriti se; šetuvati hitro; naglo se otputiti, požuriti se
    sëv zabuna, greška
    sevan dobročinstvo, dobro delo
    sevap milosrđe, kaže se: „Pomoći sirotinju i nesrećne je sevap !“
    sevap dobro delo
    sevap (Učini ga ti i eto ti dosta poštenja i sevapa
    humanozanavijek.)
    djelo koje zaslužuje božju nagradu, nagrada za dobročinstvo
    sevdah ljubav, ljubavni zanos
    sevdah osećanje, osećanje ljubavi, ljubavna čežnja
    sevdah ljubavna čežnja, ljubavni zanos
    sevdalija ljubavnik
    sevdalija veseljak; čovek koji voli pesmu i svirku; strasno zaljubljen čovek
    sevdaluk ljubavna čežnja; veselo raspoloženje
    sevdaluk ljubavna čežnja, strast
    ševećerija rad pri sveći
    sevepli srećan, uspešan
    severstvo (sujeverstvo) praznoverica
    seviti nenamjerno pogriješiti.
    sevlija čempres
    Sevotinja začkanje, bolovi u krstima
    šezdeset jedna godina
    sfaliti iznevjeriti
    sfaliti prevariti, obmanuti
    sfaljivati iznevjerivati
    sferski (grč.) nebeski, nadzemaljski
    sfinks sfinga
    sfrišuntksuntati izdevetati nekoga temeljito. Germanizam od frisch und gesund, kakvim se pozdravom
    sfruštan fruštati. Čovjek sfruštan prije izgona iz grada prošao je kroz špalir šiba. Od latinskog: fr
    sfundati uništiti, ubiti, upropastiti. Od latinskog: affondare
    sgar odozgo
    sginuti poginuti
    sgipsti propasti
    sgoditi ugoditi; v. zgoditi
    sgoditi se dogoditi se
    sgoriti izgorjeti
    sgovoriti dogovoriti
    sgrišen'je sagrješenje
    sgubiti izgubiti
    shajati izlaziti
    shajati izlaziti; završavati; padati
    shajati proizlaziti
    sharan uništen
    sharati uništiti
    sharati uništiti; potrošiti
    shincati se, hincati se kobila se hinca kad osjeti pastuha. U prenesenom smislu: izmožditi se neurednim živo
    shod balkon
    shoditi izlaziti, silaziti
    shoditi izlaziti; ishoditi, postići
    shoditi se sastajati se, skupljati se
    shoditi se skupljati se
    shrana čuvanje; pohrana, spremište
    shrana pohrana, pribježište
    shraniti očuvati, poštovati
    shraniti othraniti, odgojiti
    shraniti sačuvati
    shraniti sačuvati, spasiti, pohraniti
    shraniti sačuvati, spremiti, pohraniti
    shraniti sačuvati, spremiti, pohraniti
    shustiti ščepati, spopasti, uhvatiti
    si enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita zna
    si enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita zna
    si svi
    si, sij ovaj
    šiba deblji prut, kao prst, dužine do metra sa kojim se kažnjava, tj. tuče, neposlušno ve
    šiba naprava u mlinu koja raspoređuje zrnje da tankom strujom pada ravnomjerno u žrvanj
    šiba prut
    Šibadžija neozbiljan
    šibe uzvik za teranje kerova, ili može: „Ošići !“, sa jako dugo prvo „o“ i dugo oba „i“. Kada se
    šibikanje kazna na šibikanje, udarcima šipkom po golom tijelu
    Sibila starorimska mitska proročica; vodilja Vergilijeva kroz podzemni svijet
    Šibila Sibila, žena proročica (u klasičnoj starini); u prenesenom značenju: gatalica (B. Klai
    Sibile starogrčke i starorimske proročice
    sibljan narod, nejač
    sibljan nedorasla kućna čeljad, neradno osoblje
    sibljan, sibijan sirotinja, roblje, raja, nejač
    šibnuti udariti
    šibre šibe
    sic sedište
    sic sedište u kolima
    sic sedlo
    šic komanda za plašenje mačaka
    Sic itur ad astra! (lat.) Tako se ide do zvijezda!
    sic, feder sic udobno i mekano sedište na kolima, imale samo gazde
    šica vrsta puške. Bit će germanizam od schiessen
    Šica vrh na seljačkoj peci
    sičan otrov
    sičan otrov
    šićar dobitak
    šićar dobitak, korist, plijen
    šićar plijen, korist, dobit
    šićar dobit, dobitak, korist
    šićardžija čovjek koji je lakom na dobitak, pljačkaš
    šićariti koristiti se, zarađivati, uspješno trgovati
    Šice sivenje
    sići sjeći
    sičija nervoza
    sičija śekirancija, muka, tegoba, tuga, velika nervoza
    sičijati bolovati od sičije, tugovati
    šićka igla igla za pređu.
    šićkara, šiškara veća šivaća igla za sukno
    sid sijed
    side v. sisti i siti
    siditi sijedjeti
    siditi na sudu suditi
    sidža žega
    sidža žega
    sidža paklena ljetnja vrućina, žega, jako sunce
    sidžade ćilimče
    sidžade ćilimić
    sidžilit(i) (Partizanska vlas nas sidžilila štooptuživati,
    od pobljeglogkažnjavati, teretiti, okrivljivati, isljeđivati
    sidžiliti gnjaviti, opterećivati, naređivati
    sidžim lanac, sindžir
    sidžim teški masivni lanac
    Sierra (španj.) gorje, planinski vijenac; u Španjolskoj postoji Sierra Morena, Sierra Nevada itd., ali se
    šifonjer veliki orman, dvokrilni, trokrilni ili četvorokrilni u kome se držalo belo rublje i ode
    šifonjer orman
    šifonjer orman
    siga (Kapetan śedi na âru, odbija sige i sluša.)
    duvanski dim
    sigati posezati
    sigati sezati, hvatati, dosezati
    sige duvanski dim
    signare cum ferro žigosati gvožđem, paliti po ljudskoj koži razne žigove: ljiljan su nosile bludnice, a tatu je
    sigra igra
    sigra igra ( dečija )
    sigranka igranka, zabava uz muziku, obično na raskršću u Domu kulture, a p
    sigranka igranka, zamršena situacija
    sigrati igrati
    sigrati se igrati se
    sigrati se igrati se
    sigur siguran
    sigur siguran
    siguro sigurno
    sih v. saj
    siiade ćilimić
    siiade ćilimić
    šija vrat
    šija vrat.
    šija vrat
    šijak 1. prostak; 2. levoruk čovek; 3. pogrdno za doseljenike u 18. i 19. veku iz Vojne krajine
    Šijak levoruk
    šijak pogrdan nadimak
    sijas(v)et mnogo, vrlo mnogo
    sijasvet veoma mnogo, sijaset
    sijeldžija učesnik posijela
    sijelit(i) okupiti se na posijelu
    sijermuša trava koja se koristi kao ljudsko jelo
    sijevalica sijevanje munja koje najavljuju nevrijeme; reumatično protiskivanje kroz tijelo
    sijevo usjev
    Šik zlatna srma
    sika (tal. secca) greben, sika
    šikati navoditi roj pčela da uđe u košnicu
    šikati uspavljivati; uvoditi pčelinji roj u košnicu.
    šikati se ljuljati se
    Sikej Sihej, muž Didone; bio je jedan od najbogatijih ljudi Fenikije, te ga je
    sikilj otvor na ženskom polnom organu
    sikira sekira; sikirica-mala sekira; sikiracija-muka,glavobolja,problemi; izraz: „upala sikira u m
    sikira sekira
    sikirica mala sekira, sekirica
    šikovati se priličiti
    siktati govoriti sa mržnjom u glasu
    sikter marš
    sikter m(a)rš
    sikter marš!
    sikter-čorba kafa posle koje, kad je popije, gost
    sikterisat(i) m(r)šnuti nekoga kao što se ćera pseto; poćerati iz društva
    sikterisati oterati na grub način, izmarširati; ikter; napolje, gubi se
    sikterisati surovo potjerati
    siku sijeku (od inf. sjeći)
    šikucija kažnjenička ekspedicija, progonitelji
    šikucija progon
    sikur (tal.) siguran
    Sila sperma
    Šila Skila; v. Niso
    sila Boga ne moli onaj koji osili ne poznaje boga ni molitvu, njemu je glavni argument sila; uglavnom se k
    sila peksijanska turska vojska
    silahdar čuvar oružja, dostojanstvenik na sultanovom dvoru
    silaj kožni pojas u koji se stavlja oružje
    Silaj pojas sa oružije „u koji se pištolji i noževi zadevaju“
    silaj (silav) pašnjača, kožni opasač u koji se meće pištolj
    silav pojas, opasač (za oružje)
    šilbok stražar
    silembet kaiš preko prsa
    Silen jedan od pratilaca boga Bahka (Dioniza); veseli pijani starac
    silen silan
    silesija božja i snopom i snagom u svakom pogledu dobar čovjek, viđen i jak
    silet šamar
    šiljak (izaći na šiljak) dobro početi a loše završiti
    siljat(i) lutati bez svrhe, zamorno hodati, srljati
    siljati besciljno hodati
    šiljati slati ( pismo )
    šiljbok čuvar, stražar
    šiljbok stražar
    šiljeg mlad ovan
    šiljeg, šilježe mlad ovan, mlada ovca do jedne godine starosti
    šiljegar onaj koji čuva jagnjad
    šiljer vrsta pića (kominjak), koje se dobija kada se u kominu, nakon otakanja vina, sipa voda
    Šiljer vino roze
    Šiljeze jagnje od godinu dana
    šilježe jednogodišnje jagnje
    šilježe ovca
    šiljilo Zarezac za olovke
    šiljiti 1. terati inat; 2. zafrkavati; 3. zarezati drvenu olovku da piše; šiljokuran; mlad i dr
    šiljiti oštriti vrh
    Šiljokuran kurcobrija
    šiljte jastuče, dušeče na kojem se sedi
    šiljte jastučić na minderluku (sedištu)
    šiljte malen jastuk, dušek na kome se sjedi
    silnjak đavo, nasilno biće
    silobadan grubo nametljiv, nesimpatičan, uobraženko bez razloga
    silobatno prepotentno, nadgornjavajuće
    silovati prisiliti
    silovati se truditi se, nastojati, siliti se
    silvan (lat.) šumski duh
    sim ovamo
    sim ovamo, simo
    simbolički simbiločno
    simbot krvnik [?]
    sime sjeme
    sime sjeme
    sime sjeme
    Simeon bugarski car, vladao od 893-927.
    šimera varka, samoodbrana
    šimi moderno
    šimija visoka i uobražena žena
    šimika ljuta papričica
    simit vrsta hleba
    simit beli hleb; vrsta pekarskog kolača sa mlekom
    šimizet niski dugi ormarić sa ogledalom kao toaletni sto za dame
    simptom predznak, nagoveštaj; znak po kome se poznaje neka bolest
    simsija lula
    simsija lula srebrom okovana
    simsija lula
    simsija lula za pušenje (od pečene zemlje)
    šimšir biljka Buxus sompervivens
    simtamati zvoniti simo-tamo, ustranu; tako se zvoni na pogreb, oluju i vatru
    simvol simbol
    sin, sinca sjena, hladovina
    sina sjena
    sina sjena
    šina kolski metalni obruč kojim je opasan drveni točak
    sinagoga židovski hram, templ
    sinca sjena
    sinca sjena
    sinca sjena, sjenka
    sinca sjena, sjenka
    Sinđev „na suknji postava odozdo oko jedne podlanice široka“
    Sinđir lanac
    Šindivila koketna devojka
    sindovilje mirisno livadsko bilje
    sindovilje žuto i vrlo mirisno poljsko cvijeće
    sindovilje livadsko mirisno cvijeće
    šindra daščica za pokrivanje krova, preteča „biber“ crepa
    šindra cijepana daska za krovni pokrivač.
    šindra drveni pokrivač na zgradama
    šindrova planka tanka daščica, kojom su pokriveni krovovi. Latinski: scandula
    sindžer, sindžir (tur.) lanac
    sindžilat potvrda
    sindžilatiti potvrditi
    sindžir lanac
    sindžir lanac; okov
    sindžir lanac
    sindžir deblji lanac.
    sindžir (tur.) lanac, verige, okovi
    sindžir (tur.) lanac; okovi
    sindžirlija metak ispaljen iz puške, nabijen sindžirli-zrnjem. Sindžir, lanac. Sind
    sindžirlija vrsta puške čiji metak ima dva ili tri zrna sundžirom (lancom) povezana
    sinedrija skup, zbor, zborište
    sinekira (franc.) i sinekura (lat.) dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav rad
    singav siv (boja vune).
    singerica 1. marka najbolje šivaće mašine, vrlo cenjen devojački miraz; 2. sin
    sinija okrugla trpeza, sofra
    sinija inzak, okrugao drveni sto
    sinija okrugao drven ili bakren stočić, sa malim okvirom, koji se prinosi pred onoga koji
    sinija okrugla trpeza
    sinija niski stol
    sinija okrugli sto sa tri noge.
    sinija okrugla trpeza
    sinija (tur.) niski stol za blagovanje
    Sinj Senj (u pjes. Knjigu piše Deli-aga i Podiže se ormanica)
    sinjal (tal.) znak, signal, biljeg
    sinjur (tal.) gospodin
    sinoćke sinoć
    sinor granica imanja
    šintar živoder. Od njemačkog: Schinder
    šinuti ukrasti, zdipiti
    šinuti ukrasti, zdipiti, penuti
    šinuti udariti
    sinžir verige, lanac, okov
    sinžir (tur.) lanac, okovi
    sion silan
    sion silan, nasilan, jak, čvrst
    sion silan, nasilan, jak, čvrst
    sionik silnik
    šip šiljak, oštrica
    šip šiljak, vršak (mača)
    šip vršak, šiljak
    šip vršak, šiljak
    šipak nar
    šipalo alatka za pravljenje utora u drvetu.
    sipant izop, mirisna biljka iz porodice usnača, grm modrih i ljubičastih cvjetova
    sipant (lat.) izop, mirisna biljka
    sipati na vrat mnogo piti
    sipati za vrat piti izobilno
    šipčiti pješačiti
    šipčiti, žipčiti dugo i naporno hodati
    šipelina vrsta vinove loze i grožđa (šipel)
    Šipiun Afrikan Scipion Afrički, rimski vojskovođa (234-183. pr. n. e.), pobijedio Hanibala u drugom pu
    sipji sipin, od sipe
    šipka pojas
    Šipkara duguljasta paprika
    sipnja zaduva, astma, jak kašalj
    šipun (Nema u Vojvodini naprešita pljuskamlaz
    i onih
    kiše
    šipunova kao u nas, no samo ona-ko bäl
    šipuš svirač na frulu, piskač, trumbentaš. Madžarski: sipos
    sir cijeli punomasni sir
    sir prljo posni sir iz mješine.
    šira neprevrelo slatko vino, kao sok, rado ga pila deca, sve dok nepočne
    šira (tur.) slatko vino, mošt
    Širaj vo sa dugim rogovima
    Širajzli zarač
    sirak samac, siromah
    sirak siromah
    širak meraklija
    širati (prez. širam) širiti
    sirenje sir
    Širine najsiri deo kanala
    siringa svirala
    sirjak puki siromah, siroče koje još nije stasalo da se samo o sebi brine
    sirjak siromah
    Sirkovača rakija od sirka i kukuruza
    širma kišobran
    Širma stit na kapi
    širma kišobran
    siročiki siročići, siročad
    široki trag srećno potomstvo
    široki trag srećno, brojno i zdravo potomsvo
    siromaj siromah; siromaš; puki siromah; sirotanski; sirotinjski
    siromaš sirotinja
    sirotinjska majka humanista, onaj koji uočava ljudske nesreće i nalazi načina da ih ublaži
    sis sa
    Šiš gvozdeni ražanj
    šiš naprava za prženje kafe ili žita.
    šiša staklena boca od pola litra
    šiša, šiše 1. tavanica, strop, kaplana; 2. prepust krova preko ivice zida kuće
    Sisak rupica na krčagu kroz koje se pije voda
    šišakinja podšišana žena, bez pletenica, ona koja njeguje modernu frizuru
    šišano kumstvo musliman se zove da kumuje tako što ošiša hrišćansko dijete
    šišano kumstvo musliman se zove da kumuje tako što ošiša hrišćansko dijete
    šišati (na prvi lumer) odśeći svu kosu
    šiše tavanica
    šiše boca, flaša
    šiše mala boca
    Šiše boca, čokanj
    šiše boca
    Šiše zdrebe
    šiše, šišence mala boca
    šišence flašica,bočica
    šišence mali sud za rakiju
    šiškat duge kose
    šišmiš slijepi miš
    šišmiš slepi miš
    šišnjar sitni kradljivac
    šišnut(i) ukrasti
    sisobran grudnjak, brushalter
    sisti sjesti
    sit tuge pun tuge
    sit venia verbo (lat.) neka bude dopušteno reći
    site (vreće) pune da mogu stajati uspravno
    siti sići
    sitnež ako se odnosi na čovjeka on je slab u svakom pogledu, ljudski škart; mnoštvo maloljet
    situvacija situacija
    sivac magarac
    šivaćka igla za šivenje
    sivati sijevati
    šivećka igla za šivenje
    šivecka, šivatka, šitka igla, kroz njeno okce se protme konac i sa njom šiju poderane stvar
    siver sjever
    siver sjever
    šiveti, šiveta kike, pletenice (šta si pustija tija šiveti; šta si to’lko uras’o)
    sivonja uporan ko magare
    sixtina (lat.) šestostih, pjesma sastavljena od šest strofa sa po šest stihova i jednim dodatkom od t
    sizati se dizati se, uzvisivati se
    šiziti igrati uz pop, rock ili disco muziku; biti ludo zaljubljen
    sizona sezona
    sjahati objahati, pritijesniti
    sjakti sjaji
    sjati (prez. sjamem) obuhvatiti, primiti u sebe
    sjebati pokvariti, uništiti
    sjeka sorta
    sjem osim
    sjemo simo, ovamo
    sjemo simo, ovamo
    sjemo simo, ovamo
    sjemo simo, ovamo
    sjenca sjena, hlad
    Sjerke sa strane
    skačó skaču
    škaf valov, čabar
    skajati okajati
    skakati u tanci plesati
    Skakavica klizeca sipka za zatvaranje vrata
    skala pećina, stijena
    skala (tal.) stuba
    skälāt(i) (dužinu) (Kao što znaš, dan o meskratiti, svući se
    skalati svući
    skalati skinuti.
    skale stepenice
    skalin stepenik
    skalin stepenik.
    skalin(i) stepenište
    skaline (tal.) stube, stepenice
    skalupat(i), skalupit(i) složiti, spakovati
    skamija nekadašnja đačka školska klupa i stolica, izjedna napravljeni
    skamija klupa
    skamija klupa
    skamija školska klupa
    Skamija skolska klupa
    škampat(i) pobjeći, umaći
    škampati umaći
    škampati umaći, pobjeći
    škanj stolica s naslonom
    škanj stolica s naslonom za leđa i ruke
    škanj mala niska stolica
    škanj vrsta stolice.
    škanjat(i) ubosti nožem
    skanje (tal. scagno) sprud, pješčani plićak
    skanjerati odlagati početak, oklevati; skanjeranje; oklevanje; postoji vrlo intere
    skanjivat(i) se oklijevati
    skanjivati se oklijevati
    skapat(i) (od gladi) umrijeti
    škapular (talij. scapolare spasiti); amajlija oko vrata sa slikom sveca koju nosi neka osoba da se zaštiti od nesre
    skapulat(i) pobjeći, spasiti se
    skapulati spasiti
    skapulati se (tal.) osloboditi se, izbaviti se
    skarabeža skarabej, balegar, kotrljan, govnovalj, vrsta kukca kornjaša koji od iz
    skarcanje škrtarenje
    skarletina purpur. Od turskog: iskerlet
    škarpa strmina
    škarpa strmina
    škart kabel scart kabel
    skašit(i) uništiti, poraziti, eliminisati
    skaska (rus.) priča, bajka
    skašljivati kašljati
    škatula kutija.
    škatulja kutija šibica
    skazan znak, dokaz, primjer
    skazanje prizor
    skazanje propovijedanje, naučavanje
    skazati iskazati, pokazati, ukazati
    skazati kazniti
    skazati kazniti
    skazati pokazati, očitovati, izložiti
    skazati reći; iskazati; pokazati; skazati se; iskazati se, pokazati se
    skazivati iskazivati, pokazivati, predstavljati, očitovati
    skazivati iskazivati; skazivati se; iskazivati se
    skaživati iskazivati
    skazliv himben, prijetvoran
    skazovati kazivati, pričati
    skažuvati iskazivati
    skažuvati se pokazivati se, pojavljivati se
    skečiti cviljeti, skičati
    Škembe nevaljalo dete
    Škenderbeg, Juraj Đurađ Kastriotić Skenderbeg (1414-1468.), albanski plemić i proturski borac; najve
    Skenderija Skadar, grad u Albaniji
    skentati ukrasti, krasti, sakriti
    skerb briga
    skerban brižan
    škerbav krezub
    skerbeti brinuti
    skerbiti brinuti se
    skerbnost skrb, briga
    škerbozub krezub
    škerci bezazlene šale.
    škerlac ševa
    škerlec ševa
    škerlec ševa, Alauda arvensis. Škerlec z čopicum, strnadica, Emberiza citrinella
    skerlet tkanina crvene boje
    skersnivati pojavljivati se
    skevrit(i) se (Pero Junčić bijaše se skevriopogrbiti
    gr se, ostarati, smanjiti se
    skevriti se snizati se
    škija duvan
    škija sitno rezano duvan.
    škilji gleda kroz...
    škip karlica za mlijeko
    škip drvena karlica za razlijevanje mlijeka
    skipiti izmiljeti
    skiptra znak vladarske časti i vlasti
    skitači čengija igračica, pevači
    sklad sloga
    šklapiguz onaj ko lukavstvom pribavlja nezarađeno
    šklapikura žena lakog morala
    šklapikura seksualno raspusna žena
    šklapikura ćapikura, žena laka morala, prostitutka
    šklapnut(i), šklapit(i) uzeti s prevarom, oteti, ukrasti
    šklapnuti domoći se nezarađenoga
    šklapopizda spremna za pribavljanje bez zarade
    skliznuti okliznuti
    škljepak na glavi neugledna kapa
    sključiti stegnuti
    sključivati stezati
    škljukat(i) utopiti
    škljukati utopiti
    skljune spadne .... pita mi se sva sklju’nla ...
    skljusiti prignuti, poniziti, podvrgnuti, svaliti
    sklo staklo
    sklon sklonište, zaklon
    Šklopac oteklina od ujeda insekta
    sklopar (tal.) kukuljica (dio redovničke odjeće)
    šklopocija oridanica
    Šklopocija masina koja glasno radi
    skmičiti se zatamniti se
    skobla alatka za obradu unutrašnjih lučnih površina kod drveta.
    skočanjen ukrućen od zime; skočanjiti se; smrznuti se
    skočanjit(i) se uvenuti, osušiti se
    skočiti pasti na koga (o ždrijebu)
    skočiti na nos doživjeti veliku neprijatnost
    škoda (njem.) šteta, kvar
    škoditi štetiti
    školan učenik, školarac
    školj ostrvo
    školj (tal.) otok
    skolke mrtvačka nosila, odar
    školnik učitelj
    skolopendra vrsta dlakave gusjenice
    skomine sok, koji se cijedi iz usne šupljine, izazvan kiselinama ili tekom
    skončajnje kraj
    skončan propao, uništen
    skončanje kraj
    skončanje svršetak, smrt
    skončan'je kraj
    skončan'je kraj, konac
    skončati dokrajčiti, uništiti; skončati se; uništiti se
    skončati se uništiti se, nestati
    skončavanje svršetak
    skončavati svršavati; pogibati; dokrajčivati (se); skončivati se; dokrajčivati se
    skončavati (prez. skončajem) ubijati, uništavati, satirati
    skončavati (prez. skončajem) ubijati, uništavati, satirati
    skončica skok na objema nogama
    skontat(i) proračunati, sabrati i oduzeti, razmisliti
    škopčić uškopljena životinja
    skopiju vatati imati nekoga u šaci
    Škopiti kidati zaperke na paradajzu
    škoplen uštrojen, kastriran
    skopos način pjevanja, pjesma
    skopos sposobnost, snaga
    skopost sposobnost u fizičkoj snazi
    skopost snaga, mogućnost, sposobnost
    skorčat(i) se osušiti se, skoreti se
    skorčati se isušiti se i ohrapaviti
    skoreniti iskorijeniti, istrijebiti
    skorice skoro, odnedavno
    škoriti skoriti
    škornja čizma
    škornje čizme
    skoro gotovo
    skorovečernjak skorojević
    skorovečernjak skorojević
    skorup kajmak.
    skosman nepočešljan, neuredan
    skot životinja, stoka
    skot životinja, stoka, smet
    skot životinja
    skot životinja
    skotna izraz za ženku koja nosi mladunce
    skovati stvoriti
    skoverci debele palačinke
    skoverci deblje palačinke
    skovrdžati uvrnuti se samo od sebe.
    skoze zbog, radi, kroz, preko
    skoznovati bdjeti; biti u brizi
    skoznuvati skozenj, bdjeti, bdilac
    škrabija fijoka
    škrabija fioka; ladica.
    skradnji posljednji
    skradnji posljednji, zadnji
    skradnji posljednji, zadnji
    skradnji posljednji, zadnji
    skraja dokraja
    škrapa pukotina, žlijeb u kršu; rov, spilja
    skrasit(i) se naći boravište, smiriti se na jednom mjestu, prestati s lutanjem
    skrasiti smiriti, ostati na jednom mestu
    škrat đavo
    skrata vrsta vradžbine
    skrata (Zlatana Vrdžunica iz Zagulja mljerila
    vrstamibolesti
    skratu.)
    s znacima bezvoljnosti i onemoćalosti; gatare su vračanjem navodno lije
    skratiti uskratiti
    skratiti uskratiti
    skrativati uskraćivati
    skrb nositi brinuti se
    škrbiti zalamati
    škrbiti zalamati
    Škrbotina ostatak polomljenog zuba
    škrilak šešir
    škrilak šešir
    skrinja kofer
    škrinja sanduk.
    škripan'je škrgut
    škripari bjegunci od vlasti koji se kriju po pećinama i škripovima
    skrišen'je uskrsnuće
    skrivajuč krijući se, potajno
    skrivalac skrivač (igra)
    škrivan (tal.) pisar, činovnik
    skrivati griješiti, bivati kriv
    skriviti iskriviti
    skriviti skriviti, biti kriv
    skrjati slomiti, polomiti
    skrjati burgiju "napraviti" vanbračno dete
    škrka škrap, kamenjar
    skrkat(i) zbiti, stijesniti
    skrkle se gore gust šumski čestar
    skrkle se gore gust šumski čestar
    skrklo se sraslo
    škrknut(i) iznenada se dogoditi
    skrknut(i) se masovno se skupiti na jedno mjesto
    škrknuti iznenada se dogoditi
    škrlačec šeširić
    škrlak šešir
    škrlec ševa
    škrljački šeširići
    škrljak klobuk, šešir
    škrljak šešir
    Skrnavet neuredna osoba
    skrndat(i) se previše se ugojiti, dobiti na težini
    Skrnđati slomiti se
    skrndati se previše se ugojiti
    skrndati se jako se zdebljati, ugojiti
    skrob vrsta jela od kukuruznog ili pšenišnog brašna. Nije gusto.
    škrob vrsta jela
    skrobut povitina, divlja trava
    škrobutina biljka puzavica
    škrobutina vrsta lijana, puzavica
    škrofule (lat.) bolest guke, otečenost vratnih žlijezda, tuberkuloza žlijezda
    škrokati (Škrokaj puška, a Turci saśeci s zatajiti,
    andžarima zakazati
    popa Rada Androvi
    skrounovit tajni
    skrovan skriven, prikriven, tajan
    skrovan tajni
    skrovan, skroven skriven, tajni
    skroven skriven
    skroviti tajiti; skrivati
    skrovnomce tajno
    skrovnopisec čovjek koji vodi brigu o događajima i prilikama i bilježi ih u potaji
    skrovnost tajna
    skrovnostih tolnačnik tajni savjetnik
    skrpat(i) poniziti
    skrpati poniziti
    skrpati uniziti, sabiti
    skrupuloznost velika, preterana tačnost
    skrušati se kajati se
    skružiti pekarski izraz za oblikovanje testa
    skržit škrgut
    skržitati škrgutati
    skube čupaju (od gl. skupsti)
    skube (si kosu) čupa, kida kosu
    skubeći v. skupsti
    skubiti ljubiti
    skubu, skubući v. skupsti
    skučati jaukati, uzdisati, stenjati
    skucati (prez. skucam) uzdisati, stenjati (Akad. rječn. s napomenom: Kod Lucića bi ovdje moglo biti i sku
    skučati (prez. skučim i skučam) uzdisati, stenjati (isp. skucati)
    skučiti stisnuti, podjarmiti, svinuti; stenjati, uzdisati
    skućiti se skupiti se; saviti se; presamititi se
    škuda (tal.) talir, stari dubrovački i mletački novac
    škudala manja limena posuda.
    škudela čaša
    škudela poveća limena čaša
    skudena pokućena
    skudena pokućena
    skudena pokuđena
    skudena (od: skuditi) ozloglašena, pokuđena
    skudžat(i) prikupiti dugove
    skufija (tal.) ženska kapa
    škufija (tal.) ženska kapa
    skugor jauk, žagor
    skukotresit(i) nabrzinu obljubiti, imati polni odnos
    skukotresiti obljubiti napadno erotski
    skukuti jaukati, plakati, kukati
    skula škola; hoditi na skulu; ići u školu
    škulja rupa
    škulja rupa
    skunatoriti skupiti malo-pomalo
    skunatriti (skunatoriti) s mukom uštedeti novac
    skunjatorit(i) se (I oni drugi su se skunjatorili
    smjestiti
    ko nase
    konjsku
    neđe upustekraj, da nikom ne smeta
    skunkač vrsta vodozemca, nedorasla žaba
    skup lakom, pohlepan; škrt
    skup škrt
    skup skup, skupina; zajednica
    skupitelj iskupitelj
    skupljen'je iskupljenje
    skupnovlada država
    skupos škrtost
    skupost lakomost, pohlepa, požuda
    skupost škrtost
    skupost škrtost
    skupšćina zajednica, skup, zbor, družba
    skupst(i) čupati
    skupsti čupati, tući
    skupsti (prez. skubem) čupati
    škur taman, mračan
    škur (tal.) taman
    škur (tal.) taman
    škur (tal.) taman, mračan
    škur (tal.) taman, mračan
    skurcati oronuti, propasti
    škuri mračan, opskuran, sumračan. Od latinskog: obscurus
    škurina (tal.) tama
    škurinost tama
    skurita plavilo, crnilo
    škurteljka vrsta ženske građanske nošnje, vrsta libadeta s krznom
    skusa iskušavanje
    skušati okusiti, okušati
    skusiti iskusiti
    skusiti iskusiti, iskušati, probati; skušnjava; iskušavanje
    skusiti okusiti, okušati
    skušiti iskusiti
    skušnja iskušenje; prikaza
    skusti čupati
    skutati sakriti
    skutati sakriti
    skutati sakriti (pod skut)
    skutati (se) sakriti (se), pritajiti (se)
    skute donja suknja koju su nosile samo babe
    skute donji deo odece
    skuze suze
    škvadra sprava za mjerenje pravog ugla.
    skvarjen odbačen, osuđen, proklet
    skvarjenje prokletstvo, osuda, kazna (relig.)
    skvarnost oskvrnjenje
    škver trg
    škver manje brodogradilište.
    škvorc čvorak
    skvrn nečistoća, mrlja, ljaga, grijeh, rugoba
    slačac u guzicu koitus, svršavanje
    slačac u turinu seksualni nagon kod muškarca
    slačati sladiti, zaslađivati, uživati u slatkoći
    slaci slatki
    slači slađi
    slačiti sladiti, biti sladak; goditi
    slačiti sladiti, uživati
    slačiti svlačiti, skidati
    slačiti se naslađivati se
    sladci slatki
    sladit(i) se uživati u tuđoj nesreći
    sládit(i) se (Znao je narod da su đevojke iz
    smiriti
    Zamuglina
    se, urazumiti
    svakakve,
    se nalet ih bilo, pa je svak vljerovao sladi
    sladobizec sladokusac
    šlafrok pidžama, ustvari to je kućni mantil, iz jednog dela
    šlafrok jednodelna haljina
    Šlafrok kucna haljina
    slagati lagati nešto
    slajati sladiti, zaslađivati
    slajati (slađati) v. slačati
    šlajber (šrajber) pisar
    Šlajbok novčanik za sitan novac
    šlajbok, šlajtov, šlajpik novčanik, kada neko ima pun novčanik sumljivih para kaže se: „Od
    slaje slađe
    slaje slađe
    šlajer deo mladine venčanice, veo, prekriva lice do čina venčanja
    šlajfer oštrač noževa
    Šlajfer ostrač nozeva
    šlajfna kravata, poša, bećarac kaže: „Ljubim lolu di se šlajfna veže, lola mene di se mider stež
    Šlajfna masna, kravata
    slaji slađi
    slaji slađi; slaje; slađe
    šlajm plućni sekret
    šlajpik novcanik
    šlajpik novčanik
    Šlajpik
    šlajpik, šlajpiz novčanik
    slajši slađi
    slâk Convolvulus, vrsta biljke penjalice
    slaka mladi kajmak.
    slama 1. posle vršidbe žita, u guvnu se zdene velika kamara slame za zimu; 2. za Boži
    slamarica prostirka punjena slamom, lišćem, itd.
    šlampav koji loše korača i ima široku obuću.
    šlampav, šljampav neuredan, kilav, nespretan, apa-trapa čovek
    slana smrznuta rosa u jesen i proljeće, solja, solika
    slanica veliki kuhinjski slanik, u koji staje više od 1 kg soli
    slanica ženska pletena torba koja se nosi u ruci
    slap val
    šlaprček gnjilo jaje, mućak
    slatčica slatka mendula (vrsta voća)
    slatina neplodno zemljište, zaslanjeno zemljište, poljoprivredna zemlja lošeg kvaliteta, koja se
    slatina neplodno zemljište
    slatkača domaća neprskana jabuka, rumeno-bela letnja, ali postoji još domać
    Slatkača jabuka
    slatki januš Pimpinella anisum
    slatkočujan koji je sladak i ugodan za slušanje
    slatkopičac ljubitelj žena
    slatkopičac ljubitelj žena, ženskaroš
    šlauf 1. gumeno ili plastično crevo za vodu; 2. unutrašnja guma od bicikla ili auta; 3. vazdušn
    šlauf gumeno crevo
    šlauf crevo za vodu
    slauka nevrijeme, kiša s jakim jesenjim ili proljećnim vjetrom
    slava mu i miilos(t) riječi visokog poštovanja kad se pomene ime nekog sveca u Crnoj Gori, prvenstveno S
    slavej slavuj
    slavic slavuj
    slavić slavuj
    slavičak slavuj
    slavja slavuj
    slavja (gen. slavje) slava
    slavka slavujica, ženka slavujeva
    slazi silazi
    slazi silazi
    slaziti silaziti
    slebutat(i) skupiti se pred polijetanje; slećeti
    slebutati se prizemljiti se, pritisnuti
    slednji sljedeći
    sledovatelno prema tome, sledstveno
    slekel (inf. sleči) svukao
    slekla svukla
    Slepadija sirotinja
    Slepica sirota nevesta
    slepršat(i) (barjak) saviti
    šleta (staronjem.) vrsta, soj
    slezen mlitav muškarac
    slezena potkočila bol u stomaku od nervoze
    šlezinski šleski, iz njem. pokrajine Šleske (danas Poljska)
    Sličuge klizaljke
    šlicuge, šličuge klizaljke, prvobitne su se montirale na specijalne i jake cipele gojzerice
    šlif dobro umeće, znanje i iskustvo u jednoj osobi
    šlifer navlaka za jorgan
    šliferovan ugladen sa dobrim manirima
    slih sluh, slušanje
    slijed pčelinji izmet.
    slijepa vrata ona koja se ne otvaraju
    sliker nekada fotograf, zanatlija čiji se rad graničio sa umetnošću, nekada je fotograf vršio ru
    sliker fotograf
    Sliker fotograf
    slikost sličnost, slika
    slikovati nalikovati
    slikovati fotografisati
    slime sljeme
    slimit(i) skinuti
    slimiti skinuti; spustiti
    slimiti skinuti
    šlingeraj završetak duge ženske haljine, bogato ukrašen vezom ili naheklanim
    Šlingeraj čipka na rublju, vez
    šlingeraj vez
    slinka vrsta ribe, babica, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoč
    šliper grede ispod željezničkih šina
    šliper podmetač pod šine.
    slišati slušati, čuti
    slišati slušati, pokoravati se; pripadati; čuti
    slišati slušati; slišiti; čuti
    slišiti slušali, čuti
    slišiti se čuti se
    slisti (prez. slizem) saći
    sliti sastaviti, spojiti, saliti
    sliti škip obraditi karlicu s mlijekom
    sliti škip obraditi mlijeko u karlici; kupiti skorup ili sir
    slivkati od muke upijati vlastitu slinu, jecati
    sliza silazi
    slizak (sapuna) skoro izlizan, potrošen komadić sapuna
    slizat(i) se (Pričaju da si se slizao s onim udružiti
    bradatimse,šeitanom
    isto misliti
    s Cetinja.)
    šljaka štaka
    šljampav neuredan
    šljapča nespretan u svemu
    Šljapiti osamariti
    sljednji posljednji
    sljedstvo posljedica
    šljeme śecište krovnih površina
    šljeme krov
    šljepak splošnjena stvar.
    sljepar varalica
    sljesti spustiti se
    šljevorit(i) labavo sastaviti
    šljevoriti labavo sastaviti
    šljoka malo dugme.
    šlju šaljem
    šljuka cjevanica (na nozi)
    šljunut(i) srušiti se od umora, splasnuti, prizemljiti se, leći u bolesnički krevet
    šljunuti snizati, splasnuti
    šljunuti sabiti, prizemljiti
    sljušat slušati
    šljuštit(i) oguliti
    slnce sunce
    slobod (gen. slobodi) sloboda
    slobod (gen. slobodi) sloboda
    sloboditi (prez. sloboju, slobođu) osloboditi
    slog stil
    šlog srcani udar
    šlog - kalfa moždani udar sa teškim posledicama
    šlog - majstor moždani udar sa smrtnim posledicama
    šlog - šegrt moždani udar sa malim posledicama
    slom propast, pogibija
    sloniti naslanjati
    šloprok klaonica
    šlopruk (njem.) klaonica
    šloser mašinbravar
    slota snaga
    slota snaga, krupan čovjek
    slove v. sluti
    slovem v. sluti
    sloviti širiti glas, biti na glasu
    slovo riječ
    slovo riječ
    slovo riječ, govor, glas (pored običnog značenja)
    slovo riječ, govor, glas (pored običnog značenja)
    složiti sastaviti
    složiti se sjediniti se
    slučiti sastaviti
    slumbijat(i) (Nije Doknić riječ učinijo zato objediniti,
    što se svesakupiti,
    s oblje strane
    usaglasiti;
    slumbijalo
    izglačati
    jedno
    turpijom
    z drugijem.)
    slumbijati ujednačiti, unačiniti
    Šlus kraj
    slut slutnja
    sluti (prez. slovu i slovem) sloviti, biti na glasu, biti slavan
    sluti (slovu, slovem) sloviti
    slutno nesposobno
    služavka kutlača
    služben uslužan, koji služi
    službeni uslužan, koji služi
    službeno dolično
    službeno telo tijelo koje služi
    služica sluga, služitelj
    služiti dvor udvarati nekome, biti zaljubljen ("hofirati", "praviti kur")
    služivati služiti
    slzan suzan
    slziti suziti, plakati
    s'm sam, jesam
    smagli onemoćali
    smagljiv željan, požudan
    smagnuti pržiti, sažizati
    smajnkivati nestajati
    smakati namakati, natapati
    smaknut(i) uništiti
    šmaljak mala krtola.
    šmaljak, šmanjak (od čoeka) sitan krompir; obirak ljudski, izrod
    smaman lud, budalast
    smamija prijevara, himba
    smamiti zaludjeti, prevariti
    smamuljano (a) 1. zgužvana garderoba; 2. ružno servirana hrana na astalu
    smanđijat(i) zbunjivati, pridobijati ljude prevarama
    smandrljat(i) uraditi nešto traljavo, kako ne valja
    smandrljat(i) se pasti
    smandrljati napraviti na brzinu
    šmanjak ogrozd.
    smanjkavati (prez. smanjkajem) umanjivati
    smarca smrca (dem. od smrt)
    smardeći smrdljiv
    smarsiti (se) zatrti, izbrisati
    smart smrt
    smartna plima smrt
    smažiti peći, pržiti, sažizati
    smeća nemir, bol, nevolja
    smeća smutnja
    smeća smutnja, nemir
    smeća smutnja, nemir
    smeća smutnja, neprilika
    smeća smutnja, neprilika
    smeća smutnja, neprilika
    smeća smutnja, neprilika; bolest
    smeća smutnja, nered
    smeća tuga, nevolja
    smehljat se smiješiti se
    smejat se smijati se
    šmek ukus, miris, pogled; šmeker; ženskaroš, kicoš; šmekati; zavodnički gledati i merkati de
    Šmek miris, osecaj
    smenđelit(i) uhvatiti kao u mengele
    smerat(i) isprebijati, pretući
    šmerklav balav
    šmerkli sluz, bale
    smert smrt
    smest(i) omesti
    smet(i) se uplašiti se
    smetan pun smeća
    smetenjak među noge muški polni organ slabe potencije
    smetiti sramotiti
    smetlar čistač ulica
    smetnja pometnja, kaos
    smetno nečisto, nepospremljeno, neuređeno
    smetnut(i) (s uma) zaboraviti; poluđeti
    smicati (prez. smičem) namicati, nabavljati; smicati beside; namicati riječi, govoriti
    smiće smeta
    smiće smeta
    smiće (ni) ne gleda, ne mari, ne haje
    smićeš smetaš
    Smičiklas, Tade (1843-1914) hrvatski povjesničar, sveučilišni profesor, predsjednik JAZU
    Šmickalo corav koji ne vidi dobro
    šmignuti pobjeći
    smij osmeh
    smijes ortakluk
    smijes zajedništvo
    smijes zajedništvo, savez, ortakluk
    smijuljit(i) se zlurado se smijati na nečiji račun
    smil(j)iti se smilovati se
    smilenje samilost
    smilen'je smilovanje, milosrđe
    smiljen umiljat, milostiv
    smiljen'je skromnost, poniznost
    smiljen'je skromnost, poniznost
    smiljivati poticati na smilovanje, na sažaljenje, umilostivljivati
    smin smion, smjel; sminija; smionija, smjelija
    smin i sminan smion, hrabar
    smin'je smjenje, smionost, hrabrost, odvažnost
    smin'je, smjen'je smjelost, hrabrost
    smino smiono, hrabro
    sminost smionost, hrabrost
    Sminthej (grč.) jedan od pridjevaka boga Apolona ("tamanitelj poljskih miševa")
    smiran tih, miran, radan, staložen
    šmirati (njem.) podmazivati; mititi, podmićivati; udvarati se
    smiriti se smiriti se, pomiriti se
    Smirna starogrčki grad u Maloj Aziji, danas Izmir
    smirna mirta, mirisna smola nekih tropskih stabala (izmirna)
    smirno mirno, smirujuće
    smirno smjerno
    smišati (se) smiješati (se), pomiješati (se)
    smisiti se smiješati se, pomiješati se
    smišljen (Ma smišljeno plandište, kao štoprelijep,
    ga je birao
    idealan
    Mašut Turov.)
    smitati ostaviti
    smiti smjeti
    smiti smjeti
    šmizla razmažena devojcura
    smjenstvo smjelost, hrabrost
    smjerit(i) ugledati
    smjes mješavina, smjesa; kaos, nered, zbrka
    smlatit(i) ubiti, uništiti, poraziti
    smljet(i) smjeti
    smnijevi misli
    smoći svladati, nadvladati
    smok hrana
    smok hrana
    smok zimnica od mesa
    šmok (njem.) nametljiv, beznačajan novinar, piskaralo
    smokva krivica kriva smokva
    smoničan gnjio, natruo
    smorac vjetar s mora, jugo, maestral
    Šmorna jelo sa jajima pomesano s brasnom; debela kajgana
    smoždit(i) mučki udariti u glavu, raznijeti, smrviti
    smrad svađa; neprijatan miris.
    smrca smrt
    smrdljiv sir (Sad niko ne gleda na Radojicu
    kaže
    višezanon
    totalno
    na smrdljiv
    za neinteresantnu
    sir.) osobu, koju svako zaobilazi
    šmreka smreka
    šmrkljiv slinav, prehlađen
    šmrknut(i) nestati, pobjeći, umaći, izvući se iz nekog posla
    šmrknuti nestati
    smrsak gužva
    smrsit(i) reći nešto nerazumljivo
    smrsiti konce nekome namjerno napraviti problem
    smrtljiv smrtonosan
    smućati izazivati smutnje
    smucati se sklizati se, vući se
    smućen zbunjen, prestrašen
    šmuci, šmucika lukav
    šmucijan (njem.) prljavac; škrtac
    smuda žena koja je žigosana, stigmatizirana, pečatom zapečaćena. Od smuditi, osmuditi, žigo
    smudnik top, barut
    šmuglati, prešmuglati se prekrijumčariti se. Od njemačkog: schmuggeln
    šmugnut(i) brzo umaći, nestati u tami
    šmugnuti pobeći
    Šmugnuti pobeci
    šmugnuti uteći.
    smuk 1. snalažljiva i prevejana osoba; 2. „pije k`o smuk“; prava pijandura, 3. zmija bezopasn
    smunja kao i smuda, žena sumnjiva u ćudorednom pogledu
    smuta zavađa nastala spletkarenjima; smutljivac, spletkar
    sna snaha
    snaga čistoća, urednost
    snaga čistoća; snaga
    snaga ovde znači:telo, stas
    Šnajca krojač
    šnajder krojač
    šnajder krojač.
    šnajderm, šnajca, šnajder krojač, šnajderaj; krojački zanat; šiće; šivenje
    snaodan, snaodžija snalažljiv u svakoj prilici
    snapati sisati
    Šnapsl vrsta kartaske igre
    snažiti čistiti
    šne, šnel ulupano belance za kolače, stavi se malo sirćeta da nepadne
    snebiće začuđenost, zapanjenost
    šnefov drek šljukino blato. Od njemačkog: Schnepfendreck
    šnelcug brzi voz
    šne-nokle poslastica
    sneruke nemati podršku
    Sneruke neudobno
    sneša snaša, udavača
    snešica snašica, snaha
    snesti donijeti
    snesti sneti jaje ( kod živine )
    snesti se skupiti se
    Snešule laka kucna obuca od tkanine, patike
    sneti skinuti
    snevarkom nenadano
    šnicar rezbar, drvorezbar, gumbar, ostrugar, kipar, zlatar. Od njemačkog: schnitzen
    snijet (Planinštaci koji umiju da po pčelinjem
    let snijetu potreve
    sniježnica voda dobijena otapanjem snijega
    sniježnica jama u kojoj ima snijega.
    šnit šablon od papira po kome se obeležavalo mesto za krojenje
    snitit(i) sastaviti pjesmu; spojiti
    snititi sastaviti pjesmu
    sniženo ponizno
    šnjajder krojač
    šnjevati sanjati
    šnjevati sanjati
    šnjir pertla
    snoč sinoć
    snočka sinoć
    snočka sinoć
    snočka sinoć
    šnofati šmrkati burmut. Od njemačkog: schnupfen
    snokta odmah
    snokta odličan uslov
    snokta odmah
    snos bogatstvo
    snös dokaz bogatstva i gazdinluka, u izobiilju; nanos
    snositi stjecati
    snovat(i) (Vladika je snovao da namami krvnika
    planiratiu Drobnjak.)
    snovati navijati, pripremati pređu (natru) za tkanje
    snozit(i) (Dok se upitaj s vamiljom i prezujsmračiti
    č se; naoblačiti se
    snoziti se naoblačiti se
    snubok prosac
    šnuftikla džepna maramica
    šnuftikla maramica
    šnur kabel
    so su, jesu
    so (li) jesu (li)
    sobet dogovor, skup; poselo
    soblit(i) zaobliti
    šobonjit(i) žuboriti
    Šobonjiti odjekivati pod udarom predmeta
    šobotati tupo odjekivati pod udarom
    sobrazan (Aneta je bila sobrazna ženska…)
    pošten
    sobstvo osoba
    sobučemo (od: sobući) svučemo, skinemo (odelo, obuću)
    sobuvati se izuvati se
    šoca vrsta puške; u prenesenom smislu: ljubovca. Od njemačkog: Schatz
    šoca puška
    sočan mokar, suzan, zaplakan
    šočiki male divlje patke
    sočim sa čim
    sočim sa nečim
    sočiti puštati sok
    sočiti dozrijevati
    sočje sučje, lozje, suharci
    sodadžija nekada cenjen seoski zanatlija, proizvodi i prodaje soda vodu, klaker i kabezu u svojoj
    šoder tucani kamen
    šoder tucani kamen, tucanik
    šoder krupan pesak, Šljunak
    sodit suditi
    sofa trijem, uzdignuti prostor pred džamijom na kome se klanja ako nema dovoljno mjesta u
    Sofonizbe (3. st. pr. n. e.) kći kartažanskog vojskovođe Hazdrubala (brata Hanibalovoga), žena zapadnonumidsk
    Sofort na brzinu ("Da se sofort gubis odavde!")
    sofra sto za ručavanje, trpeza
    sofra stol, trpeza, sinija
    sofra (ar.) stol, trpeza
    sofra (tur.) stol
    sofra, sovra trpeza
    softa đak, muslimanski bogoslov
    šogor ženine sestre muž, pašenog; šogorica; žena šogora, sestra od žene
    šogor šurak, zet
    šogori pašenozi, muževi od sestara
    soha grana suha, na kojoj netko visi: vješala
    soha motka, toljaga
    soj rod, pleme, porijeklo, vrsta, sorta, koljeno
    soj porodica, pleme; rod, vrsta
    sojević, sojli plemenit po rođenju, od dobrog soja, iz poznate, ugledne porodice
    sojka kreja
    sojka kreja
    šojka, sojka 1. ptica iz porodice vrana, jako lukava, zovu je kreštalica; 2. žena privla
    sojuznik saveznik. Od ruskog: sojuz, savez
    sok lozja vino
    šokać veliko blato, bljuzgavica
    sokač, sokačec, sokačica, kuhar, kuharica
    šokački katolički
    sokak ulica
    sokak ulica
    sokak ulica
    sokak kratka i uzana ulica
    sokak, sokačić, sokače sporedna ulica, manja ulica, šorić
    sokaki-laf ogovaranje
    sokaki-laf ogovaranje
    sokak-lafovi ulične, neproverene vesti
    sokak-lafovi ulične, neproverene vesti
    šokica katolkinja
    soklin (lat.) vrećica
    sokne čarape
    sokolit(i) hrabriti
    solad novčić
    soldat vojnik
    soldat vojnik
    soldat vojnik
    Solenik zakrivljeni deo saonica koji klizi po snegu
    solferin dukat, zlatnik
    Solferino selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vod
    Solferino selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vod
    Solgabirov sreski načelnik
    solicit brz, hitar
    soliljebit(i) živjeti zajedno i složno
    solilokvij (lat.) razgovor sa samim sobom
    solja so
    šolje vrsta kućne obuće, napravljene od starih cipela, kada im se grubo odse
    šoltar psalam
    šoltarske knige psaltir
    solze suze
    solzi suze
    som, somina, somonja 1. velika proždrljiva rečna riba; 2. glupak, budala; 3. novčanica od 1.000 dinara, mangu
    šoma slaba rakija; slab duvan
    somar (iz mađ. szamár; V. Novak) magarac
    somić gornji dio zida bočne strane kuće
    somnambul (lat.) mjesečar
    Somsedvar (Szomszedvár) Susedgrad kraj Zagreba, u doba seljačke bune jedan od utvrđenih gradova Tahijevih
    somun hljeb
    somun vrsta mekog hleba
    somun beli pšenični hleb
    somun lepinja, bijeli okrugli pekarski hljeb
    somun vrsta pšeničnog hleba
    sondisati ispitivati, meriti (dubinu)
    Sonetto di Bartolommeo Nale in lode del signor
    sonet Bartolomeja
    Domenico diNalješkovića
    Simone Zlatari
    u slavu gospodina Dominka Šimunova Zlatari
    Sonice sanke
    sopanđilo dete nemirno, živo, vragolasto dete koje se penje „di god stigne i vidi“
    šopati curku
    šopati lupati, udarati po nečemu
    sophia (grč.) mudrost
    šopiti udariti dlanom šake po licu da se čuje; pa se kaže: „ `Oćeeeš, ćutati više, nemoj da te
    Šopiti udariti
    sopra (sofra) trpeza
    sopsti sisati
    sopun sapun
    šor preteča ulice, šor je „nesretnom evolucijom“ postao ulica, kuće u sremu su ušorene sk
    šor ulica
    šor ulica, sokak
    šor (mađ.) ulica, sokak
    šorati 1. piškiti, može i malo levo-desno, ali nema veze sa šorom; 2. pošorati se; potu
    sordina (tal.) naprava za prigušivanje zvuka
    soriti oboriti, strovaliti, srušiti
    šorš, sudbina. Od latinskog: sors. Odnosi se na geslo Zrinskih: "sors bona nihil aliud" (dobra sudbina i ništa drugo)
    sorta vrsta
    sorta vrsta
    šos suknja
    Šos suknja
    Šoštar kolendar nekad u Zagrebu kalendar "Zagrebački šoštar", s literaturom najpopularnije vrste
    šotka divlja patka
    šotka plovka, patka
    sova rakljasti komad drveta i upotrebljava se pri vezivanju tereta za samar ili kao nosa
    söva nebeska misli se na planinski vrh koji je toliko visok da izgleda kao da drži nebo
    sovat(i) psovati
    šover vozač, šofer
    sovra, sofra nizak sto, trpeza
    sôz suzâ (gen. pl.)
    soza suza
    soziti suziti, vlažiti se
    šp (mađ.) svirala, pisak
    spača način
    spača rješenje nekog problema
    spača (Činjeli su im spaču na razne načine
    spremište
    i ovi i oni…)
    Špacir setnja
    špacirati šetati
    špacirati šetati
    spacirati se šetati se
    špacirati se šetati se, špacirung; šetnja
    spaciruvanje šetnja
    spaciruvanje šetnja
    spaciruvanje šetnja, šetanje
    spaciruvanje šetnja
    spaciruvanje (špaciruvanje, špacir, špacirung)
    šetnja
    spačnik zavodnik, varalica
    špada mač, sablja
    spadalo obešenjak, neko veoma šaljiv, zajebant, uvek u pozitivnom smislu
    špag džep
    špag džep
    špag džep
    špag džep
    špag upredeni deblji laneni konac; džep.
    spajdašiti se udružiti se, povezati se
    špajiz ostava
    špajz ostava
    špaler niz u redu svrstanih ljudi. Od njemačkog: Spalier
    spametan pametan, mudar
    spametuvati se sjetiti se
    špan župan, knez, dostojanstvenik uopće, provizor, nadglednik feudalnog imanja, nadzornik
    špan (mađ.) nadstojnik feudalnog imanja
    špancerati se šetati se. Od njemačkog: spazieren
    špancir šetnja
    spanđati se 1. slizati se, paktirati, udružiti se; 2. zasnovati seksualnu vezu
    španga vezanje užetom za kaznu. Od njemačkog: Spange. U Austriji kazna
    Spanja Španjolska
    španjolica španska groznica, opasna bolest koja je u svijetu harala 1917. godine i od koje je umrl
    spanuti u život oslabiti, onemoćati
    spapunjat(i) brzo sasvim izgorjeti
    spapunjati izgoreti
    šparat(i) šteđeti
    šparati uštediti
    šparati štedeti, čuvati
    šparati (njem.) štedjeti
    Sparćanin Spartanac
    šparga kanap
    Špargla vrsta deteline
    šparkasa štedna kasica; šparati; štedeti; ušparati; uštedeti
    šparkasa štedionica; ovde: kutija za štednju novca
    sparožina sparoga; također i trnje u kojemu raste sparoga (Akad. rj.)
    špartati zaoravati plugom prostor između dve brazde; špartati gradom; obila
    spašen spasonosan
    spečaliti s mukom steći; uštedeti
    špeceraj roba kupljena u ducanu
    Špeceraj radnja mesovite robe
    specija osobite stvari
    specijalan specijalni
    špecije 1. lekovite materije od raznih sastojaka; 2. dodaci jelu, začini ; špeceraj; prodavnica me
    Špecije lekovite materije od raznih sastojaka
    spedajm pedalj
    spediškat(i) potrošiti
    spediškati potrošiti
    špediter zaprena kola, sa gumenim točkovima
    špekcija špecija, rastvor
    špekulacija vešto planiranje, kalkulisanje; špekulant; čovek koji neradi po zakonu i tako dolazi do s
    špekulant strogo proračunata osoba, bez sklonosti ka riziku
    spelati, speljati izvesti
    speljati izvesti
    speljati izvesti
    špenadla čioda, pribadača
    spenga spužva
    spengati naslikati
    špengler limar
    Špengler klonfer
    spenza (lat.) novac, hrana
    spenza (lat.) novac, trošak (za hranu); hrana, jelo
    spenžati uraditi brzo
    Šper zatvor
    sperditi pustiti vjetar
    sperdljiv koji pušta vjetrove
    sperhliv, sperhnuti truo, natruo, trunuti
    spesso često
    spet opet
    spet ponovo
    spetenje obuzdavanje
    speti sapeti, sputati
    spetiti opaziti, ugledati
    spetiti primijetiti, opaziti
    spetiti primijetiti, opaziti
    špica spica
    špica (njem.) vrh, vršak, šiljak
    špicast šiljat
    špicbus obešenjak, spadalo
    špiclov osoba oba pola, bez obzira na uzrast, čeka u potaji da neko nešto u
    špiclov lepo ugladen vragolan
    špiclov mangup
    Špiclov prepredenko
    špiclov lola, mangup
    špicname porodični nadimak (češće u upotrebi nego prezime)
    špicname(t) na nemačkom „nadimak“, a ustvari u našoj praksi, „drugo prezime“ koje se nasle
    špicnamet nadimak
    Špicnamet porodicni nadimak
    špija špijunaža
    spijenje spavanje
    spijevac pjesnik
    spijevalac pjesnik
    špijoda cioda, pribadaca
    spila spilja
    spila spilja
    spila spilja
    spila pećina
    špilhozne kratke pantalonice sa tregerima, obicno za decu, šorc
    špina slavina.
    špinat spanać.
    spingarda (tal.) bacač, hitalo, balista (vrsta oružja)
    spiniti zapjeniti se
    špioda vrsta kopče.
    špiritulja rakija od razvodnjenog špiritusa
    spiritus movens osnovni pokretač
    spisanje opis
    spisati napisati; opisati
    spisati opisati; spisavati; opisivati
    špitalj bolnica
    špitalj bolnica
    Špitalj bolnica
    spitavati ispitivati
    spitavati ispitivati
    spivati pjevati
    spivati pjevati
    spivati pjevati; ispjevati; opijevati
    spizditi potrošiti
    spješiti žuriti
    spjevalac pjesnik
    spjevalac pjesnik, pjevač
    spjevalac pjesnik, pjevač
    spjevalac (vok. spjevoče), spjevalac pjesnik, pjevač
    splaka uhvaćena kišnica
    splaka uhvaćena kišnica
    splakati zaplakati
    spleen (engl.) nastranost, ćudljivost
    spleen (engl.) tuga, jad, dosada, sumornost, zlovolja
    splin mrzovoljnost, neraspoloženje
    splitati plesti, snovati
    Spljet stari ijekavizirani naziv za Split
    sploh jednostavno
    splov prostor s koga se sliva kišnica u cistijernu
    splov prostor sa koga se voda sliva u cistijernu, sliv; strmina
    spluti se sliti se
    spniti sapeti
    spod ispod
    spod ispod
    spod ispod
    spodbit(i) poduhvatiti se
    spodoban sličan
    spodoben sličan
    spodobiti usporediti
    spodobnost sličnost
    spogajnanje prekoravanje, predbacivanje
    spoganjati sjećati se
    spogoniti prekoriti, predbaciti
    špoka neukusna šala
    špoka sprdnja, izrugivanje, neukusna šala
    špokat(i) se rugati se, praviti s nekim sprdačinu
    spokoreti se pokajati se
    spokoriti podnijeti pokoru
    spola; za spolom za redom
    spolaj na Gospoda! hvala bogu
    spoli pored, uz
    spomena pamćenje
    spomenek razgovor
    spomenuti se sjetiti se
    spominak sjećanje, uspomena, razgovor
    spominati spominjati; spominati se; sjećati se
    spominati se podsjećati se, razgovarati
    spominati se razgovarati se
    spominjanje sjećanje; razgovor; spominek; sjećanje, spomen
    sponešast oholost
    sponesti se uzoholiti se
    sponoseči krnjeći, omalovažavajući, umanjujući
    spopati vidi: zapopati
    spora kašika kašika malih dimenzija za sadržaj jela, pa treba dugo "veslati" da bi se ispraznio tanjir
    Sporadičega zasto
    sporednik (Mi bismo ti š njima u smijes prošli
    ravnopravan
    kao sporednici na izdigu.)
    sporo, sporu jako, mnogo, veoma, vrlo
    špot grdnja, pogrda, ruglo
    špot kuđenje, karanje, grđenje (špotati; grditi, kuditi); sramota
    špot pogrda, poruga; ruglo; sramota
    špot sramota, ruglo
    špot poruga
    špotan sramotan
    špotati se rugati se
    špotati se rugati se
    špotati se, špotavati se rugati se, izrugivati se
    špotica sramotica
    špotica sramotica, ruglo
    špotovanje ruganje
    spovid ispovijed
    spovid ispovijed, priznanje
    spoviditi ispovjediti, reći
    spovijedati pripovijedati, pričati
    spovime pripovijedam
    spoviti reći
    spozabiti (se) zaboraviti
    spozabiti se zaboraviti
    spoznanje spoznaja; priznanje
    spoznati upoznati; shvatiti; priznati
    spoznati se priznati
    spoznavati priznavati; prepoznavati; poznati
    spoznavati uviđati; prepoznavati; otkrivati
    spraćat(i) zatvarati stoku u štalu
    šprajc, šprajcer podupirač, oslonac; podšprajs(c)ovati-podupreti
    spraskati ispaliti
    sprava oprema
    sprava oprema (ovdje: konjska)
    sprava priprava, priprema (pored ostalih značenja)
    spravan napravljen; odjeven; spreman; opremljen
    spravan pripravan, pripremljen
    spravan spreman, pripravan
    spravan namjeran, spreman
    spraven pripravan, spreman
    spravišče sabor
    spravišče sabor, mjesto sastanka
    spravišče sabor, zbor, dogovor, kongregacija, skupština
    spraviti napraviti, načiniti; spraviti plač; plakati
    spraviti sakupiti, sastaviti
    spraviti sastaviti, sačiniti; gdo je tebe na to spravil; tko te je to toga doveo, tko je to od tebe u
    spraviti spremiti, pospremiti
    spraviti spremiti, prirediti, načiniti
    spraviti spremiti, prirediti, načiniti; otpremiti; spraviti se; spremiti se; opremati se; sastati se; up
    spraviti plač plakati
    spraviti se pripremiti se
    spraviti se z kim složiti se, združiti se s kim
    spravlati činiti
    spravljati pnpravljati
    spravljati sabirati; slagati, sastavljati; spremati; uređivati
    spravljati spremati
    spravljati se pripremati se
    spravno spremno
    spražiti sažeći
    spražiti sažeći
    sprca padne, smandrlja se
    sprcat(i) se pasti s visine, poginuti od pada
    sprcati (Drugi se rodio poprije no je narodnaćerati
    sprcan uućerati
    zadruge.)
    na silu
    šprdalo šaljivčina
    šprdat(i) se sprdati se
    sprečitavati spoznavati, shvaćati
    spreću u odnosu na
    sprehađati se šetati, prolaziti
    sprejti se prošetati se
    sprekrizman čovjek lukav, namazan svim mastima pa i mašću svete Potvrde. Od gr
    spremeniti izmijeniti, promijeniti
    spremit(i) poslati, otpraviti
    sprešno nešto što ne može da čeka
    spreštiklati raskomadati. Od njemačkog: stückeln
    Spreva Spree, rijeka u Berlinu
    sprevajati sprovoditi, pratiti
    sprezati 1. dovoditi konje i kola u radno stanje; 2.sarađivati, kontaktirati; izraz: biti u sprezi-pakti
    sprezati sarađivati,
    špric 1. mašina, prenosna ručna prskalica sa kojom se prskaju bašte i voć
    spričanje oproštaj
    špric-ciglja "labava" cigla u trotoaru
    špriceraš osoba koja voli i često pije špricere
    sprid ispred, sprijeda
    sprid sprijeda
    sprid sprijeda
    sprnut(i) sitno slagati
    sprobuditi se probuditi se
    sprot, sproti odmah
    sproti prema
    sproti prema
    sprotiviti usprotiviti se
    sprotivnost neprijateljstvo, protivništvo
    sprovajati ispraćati
    sprovoditi provoditi; otpremiti
    sprovojati sprovoditi, pratiti
    sprtljati saseliti s katuna.
    spružiti ispružiti; opaliti
    sprva u početku
    spučit(i) odmah krenuti na put pješke ne čekajući prevoz; zakopčati
    spučiti šipke otići pješice
    spuga spužva
    spuniti ispuniti, izvršiti
    spuniti ispuniti, izvršiti
    Špurak sapurika
    špure jagnje ili kozle od veoma mlade ovce ili koze, rođeno prijevremeno
    špure mladunče od neodrasle krave, koze ili ovce.
    spuriš Verbena officinalis, vrsta biljke
    spurjan (tal.) izvanbračno dijete, kopile
    spustiti ispustiti
    sputit(i) svezati noge
    spužalina puž
    spužalina puž.
    spuzat(i) skliznuti
    spuziti izaći puzeći
    spuznjak smardljivi, sir mekan, naročito spremljen i fermentiran
    srabljivec vrsta vinskog glinenog vrča
    sračimski koji pripada Sracinima, odnosno Saracenima, Arapima
    sracka dizenterija, proliv
    sradati stradati
    srakar u pogrdnom smislu: čovjek, koji je sam svoj vlastiti ugled zaprljao
    sramuvanje stid
    sramuvanje stid
    sramuvanje stidljivost, stid
    sramuvati se stideti se, sramiti se
    šrankola opkop, jarak [prema njem. die Schranke]
    sražen spržen
    sraženije borba
    srazitelj uništavalac
    srč srčika, srž
    srča staklo, lom stakla u kafani posle lumperajke, pa se kaže: „Bila je srč
    srča staklo
    srča cilindar petrolejke.
    srčali stakleni, svjetlucavi
    srčali pendžer stakleni prozor
    srčan srdit, ljut
    srčanica postolje za rudu kod paoeskih kola
    srčanica deo u kolima za koji je utvrđena ruda
    srčanik biljka za liječenje srca
    Srčanka dečja bolest grla
    srčeno srdačno, od srca
    srčevina središnji dio stabla.
    srčka, srčko infarkt
    srčno odvažno
    srda srdžba
    srda srdžba, gnjev, vrag, đavao, bijes, demon
    srda, srdba srdžba, gnjev
    srdak srndać
    srdan ljut, rasrđen
    srdoboljni kužanj dijareja, proliv
    srdžade prostirka
    šre(k) popreko, dijagonalno, u praksi izgleda ovako: „Njegova kuća je u šre, prema raskrš
    srebarn srebren
    srebrnjak vrč vinski od srebra; novac
    srebrnjak pištolj okovan srebrom
    sreća porod, đeca
    sredonja neopredijeljen u politici
    sredonja neopredijeljen čovjek, izbjegava krajnosti u političkim aktivnostima
    Šrek kos
    srensla divlja trešnja
    srensla (Urlov dođe do u blizinu stoga pa divlja
    ś trešnja
    srenslovina drvo od divlje trešnje
    sretnjikati čestitati
    srezak odrezak, komad
    srezati japiju podizati krov na kuću
    srid sred, nasred
    srida sredina
    sridovištvo umjerenost; stati u sridovištvo; biti umjeren
    srikat(i) se uznemiriti se od nečega, goveda se uznemire kad ośete miris krvi
    srklet uzrujanost, nervoza
    srma srebro
    srma srebro
    srma srebro
    srma srebro
    srma srebro
    srma srebro, srebrna ili zlatna žica, konac
    srma (tur.) srebrni konac koji se upotrebljava za filigran; srebro
    srma benziluci srebrne narukvice
    srma benziluci srebrne narukvice
    srmajli srmom, tj. srebrnim ili zlatnim koncem vezen, ukrašen
    srma-kolan srebrn pojas, opasač
    srmali vežen ili ukrašen srmom (srebrom)
    srmali ćorda (tur.) srebrom okovana sablja
    srmali-muštikla muštikla (cigaršpic) ukrašen srebrom
    srma-zrno srebro zrno, metak od srebra
    srok znak, dokaz
    srsnuti slomiti zubima.
    srubit(i) sve pośeći
    srumati pojesti u slast.
    sta su (dual)
    sta (dual) ste
    stabar stablo, deblo
    stabati poništiti, pokoriti, stući
    štacija železnička stanica
    štacija stanica
    štacija stanica, kolodvor
    Štacija stanica
    Stacije, Publije Papinije (40-96 n. e.) rimski pjesnik; autor epa Tebaida po uzoru na Vergilija i zbirke pjesama Gra
    štacun dućan
    stadamo postadosmo
    štafir devojačka sprema za udaju, štafirung; miraz devojački
    štafir miraz
    štafir devojačka oprema za udaju (jastuci, jorgani, košulje...)
    Štafir devojacka sprema za udaju
    štafir mladina sprema (jastuci, jorgani, košulje)
    štafla gredica preseka 6,5 x 8 cm. na koju se kucaju daske za tarabu
    štaglja posebna nadstrešnica ili u obliku kuce za cuvanje sena
    stagna staza
    staja štala, pojata
    stajati (prez.: stajem) ustajati; prestajati; biti
    Štajerac vrsta velikih konja
    štajerci rasa konja, veoma krupna koja može mnogo da povuče
    Štajervogn laka kola za prevoz lakog tereta
    Štakara osoba dugih nogu
    stakmiti (se) složiti (se), sjediniti (se)
    stakolce mala staklena posuda za rakiju, sa čepom, pogodna za nošenje
    štala konjucnica
    stala voda bolest bubrega koja onemogućava mokrenje
    stalen vjeran, postojan
    stališ stanje
    Štalmajstor cistac stala
    stalnost postojanost; vjernost
    stalnost vjernost, postojanost
    Stambol Carigrad, prestonica nekadašnje Turske Carevine
    stambol Istambul
    stambolija izrađena u Stambolu, stambolska
    stambol-papuče papuče iz Stambola, Carigrada
    štamet pređa od vune
    stampa (tal.) tisak
    štampla mala cašica za pijenje rakije
    stan kuća, dom; stanje
    stan kuća, dom; stanje
    stan nastamba, sobica
    stanac nepomični kamen.
    stanak sastanak
    stanala postala
    stanala postala
    stanati postati
    stane u obraz kako krpa pobledi u licu stanuje
    štanicla papirnata kesa za kupovinu na merenje rastresitih namirnica u dućanu: še
    štanicla Najlonska kesica
    štanicla papirna kesa za pakovanje
    stanišće prebivalište
    stanja dobroga imućan
    stanja tanjega manje imućan, siromašniji
    stanjati (tal. stagnare) zaustaviti
    stanje sastamba; boravište, prebivalište; stan
    stanje stan, obitavalište
    stan'je 1. stanje; položaj; 2. prebivanje, boravak
    stan'je prebivalište, boravište, stan, dom; država, zavičaj; vlast, vladanje; stalnost,
    stan'je prebivalište, boravište, stan, dom; država, zavičaj; vlast, vladanje; stalnost,
    štanla metalna poluga
    stanovan stanovit, koji tvrdo stoji (isp. stanac-kamen)
    stanovit čvrst, stalan
    stanovit stalan, čvrst
    stanovit stalan, čvrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran
    stanovit stalan, čvrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran
    stanovit stalan, postojan, čvrst, siguran, nedvojben
    stanovito čvrsto, sigurno
    stanovito sigurno
    stanuti postati
    stap dugačka drvena posuda za pravljenje masla
    stap grvena posuda za spremanje masla.
    štapci sazvežđe
    štapiti se oslanjati se, podštapljivati se
    stapna mećaica miješalica za miješanje masla
    stâr mjera za žito
    stara šestica osoba poznata po svemu
    starati se postajati star, starjeti
    starati se postajati star, starjeti
    starći (prez. staržem) strugati
    Starezh stara odeca, starudija
    stargača strugača, ribež
    Stari nadimak Ante Starčevića, kako su ga zvali u vlastitoj stranci
    Stari Hvar Starigrad na otoku Hvaru; Novi Hvar; grad Hvar na istoimenom otoku
    stariji značajniji, duži, važniji
    stariji (A oko kule dizao se zid s puškarnicama
    viši stariji od ljudske visine.)
    starišina starješina, samostanski poglavar
    starka stražnji dio tijela
    starmiti odobravati
    starmiti strmiti (što): 1. činiti strmim, naginjati (se), obarati (se); 2. težiti za čim, nastojati, hlepiti
    starojća stari svat
    starosedeoci važna reč za opstanak nekog naroda, meštani koji više generacija b
    starostavan, staroslavan od davnine, starodrevan
    starostriža momak koji je prešao dvadesetu godinu; prestareo momak
    starpina strpljivo
    starpina strpljivo
    starpiti trpjeti, podnositi, otrpjeti
    starpljen'je strpljenje, strpljivost
    starpljiv strpljiv
    starti strti
    starv v. starti
    staržiti se čuvati se
    starzme nejasno
    stasan visok
    stasina velika kuća; palata
    stati stajati, ustrajati, ponašati se, držati, biti, boraviti, opstojati; ustati, dignuti se; po
    stati stajati; nastati; stanovati; stati se; sastati se
    stati ustati
    stati gori ustati
    stati se boraviti, živjeti
    stati se sastati se
    stati se ustati; stati se gorika; ustati
    stati se ustati na bunu
    stati se gorika ustati
    stati u sridovištvo biti umjeren
    stati u stopu uzeti nekome sreću
    stati u stopu uzeti kome sreću
    štatiti smjestiti se
    stavan čvrst, siguran
    stavan stalan
    stavan stalan, postojan, čvrst
    staviti se postaviti se, odlučiti se (pored običnih značenja)
    staviti se na bolezan uznastojati oko bolesti
    stavni čvrsti
    stavnost stalnost
    staža letva za ravnanje pri građevinskim radovima.
    šteć v. štiti
    stečan domaćin vrijedan, bogat, zna da stiče
    stečen'je dobit, stečevina
    steći 1. steći, zadobiti; 2. v. stati
    steći stojeći
    stéći stojeći
    steći se zateći se, skupiti se
    steči se isteći se, oteći
    štediti štedeti
    stegance bedro
    stejatorit(i) odglumiti, predstaviti
    štek rezerva, skrovište, baza; štekovati; čuvati u rezervi, sakriti; štekara-cicija, štedljiva oso
    stekal, stekši v. steći
    stekelce stakalce, čašica
    šteker utičnica za električnu struju;
    stekli bijesan
    steklo čaša
    štelaza polica
    stelaža, stalaža zidna polica na kojoj stoji šećer, med i slatko
    Stelazha otvorena polica za posuđe
    stelja prostre stelje (slame) pod konje
    stelja talog na dno vinskog bureta
    stelja dio samara ispunjen slamom.
    stelja talog
    štelung položaj tela, lepo držanje; fajn štelung; lepo držanje, otmen izgled; štelovanje; doteriva
    Štelung polozaj tela, drzanje
    štelung stav, držanje
    štempl (njem.) pečat
    štenac mladunče psa
    štenara nezagrejana prostorija, hladna soba za spavanje
    Štenara nezagrejana prostorija
    štender nogare, držač
    štentati provoditi vrijeme radeći
    stepen (Imao sam ja dosta snage u život:grudni i u stepenu
    koš, torzo
    i u ruke i u noge.)
    stepihlep skitnica, probisvijet
    stepljati se zagrijavati se, ugrijavati se
    stere satre
    stere (platno, veš), prostrla se
    stereotipan nepromenljiv, ukalupljen, uvek istog oblika
    stereotipisalo se uobičajilo se
    stermnost strmovitost, strmina
    sterzivati strzavati
    Stesikor Stesihor, grčki korski pjesnik iz južne Italije iz 7/6. st. pr. n. e.; tvorac juna
    štesrca ujutro na prazan stomak
    štesrca popiti nešto ujutro na prazan stomak
    štëta pohara livade
    šteti htjeti
    šteti htjeti
    šteti (part. perf štil) htjeti; štilo se je tebe; prohtjelo ti se
    štetivat(i) štetovati, uzgubiti
    stetivit(i) (Igro dočuj, stetivi pravo kod Ilije,sastaviti
    dopani nišan
    muse iPutalj,
    mušicu,
    lako
    snišaniti,
    se pogodi,
    imatipotegni
    pun pogodak;
    pare i plati.)
    odabrati bez dileme
    stetiviti uhvatiti prečicu hitrim hodom
    štetovati raditi sa gubitkom, nemati korist
    Štetovati biti na steti
    steven posluga
    steven počast, usluživanje s poštovanjem
    stevenisati raditi oko nekoga.
    stevenit(i) (Radila je kao najzdravija i stevenila
    ispoljavati
    oko popa.)
    prema nekome osobitu pažnju, usluživati ga; vrijedno i pažljivo raditi ku
    Stevo Hefest, bog kovač, muž Afroditin
    steza staza
    stežati učiniti
    steženje ustezanje, obuzdavanje
    stezivati stezati
    stezulja luđačka košulja
    štibra tributum, porez, daća. Njemački: Steuer
    štica daščica ili karton sa azbukom po kojoj su deca učila čitati
    štica daska
    štica daska
    štica azbučna tablica
    sticati stjecati se
    sticati se skupljati se
    Stidak vrsta sargarepe
    stidan gost ciijenjeni gost
    stidan musafir cijenjeni gost
    stidan put odlazak kod nekoga ko se veoma cijeni
    štifletlin čizmetina. Od njemačkog: Stiefel
    štifletne a-1a-/gap§a duboke cipele na evropski način
    stig stijeg, barjak, zastava
    stig stijeg, barjak, zastava
    stig zastava, stijeg
    stiga dobro; dobro je; meni si stiga- meni je dobro
    štiglec češljugar, konopljarka
    štiglec (dem. štiglečec) češljugar
    štiglec (njem.) ptica češljugar
    štiglic (njem.) češljugar
    štih boja u kartama koja nosi ostale boje, glavna i najjača karta, kada se
    stiha tiho, nečujno
    stihar decija uniforma kad idu sa popom
    stiječnica vrijedna žena
    stijeg zastava
    stikovi stihovi
    Stiks u grč. mitologiji jedna od rijeka u podzemnom svijetu preko koje je Haron prevozio duš
    štila htjela
    štiljega vidi: družica.
    štilorka drvena kutija sa poklopcem za pribor za pisanje
    stima doček, čast
    stima gošćenje s ukazivanjem časti
    stima doček, čast, poštovanje, prijem
    štima (njem.) glas
    stimač procjenjivač od oka
    stimanica dobra, gostoprimna domaćica
    stimat(i) ukazati nekome veliku čast; procijeniti od oka
    štimati misliti
    štimati misliti
    štimati misliti; što ti se štima; što misliš (o tome)
    štimati misliti, smatrati, razmišljati, cijeniti, poštovati. Od talijanskog: stimare
    štimati (tal.) misliti, držati, smatrati
    štimati se držati se, smatrati se
    stimavat(i) procjenjivati težinu od oka
    stin stijenj
    štinge štingle – stepenice
    stin'je stijenje
    stinuti hladiti se
    stinuti hladnjeti, popuštati u revnosti
    stinuti hladnjeti; gasiti se
    stinuti mrznuti, hladnjeti
    stinuti mrznuti, zepsti
    stio htio
    stipsa 1. specijalno sredstvo koje brzo zaustavlja krvarenje, pogotovo pri b
    Štir bastovanski korov
    stirati istjerati
    stirati satirati, ništiti
    stirati satirati, uništavati
    štiri četiri; štirinajset; četrnaest
    Štiri Štajerci
    štirica nerotkinja, jalovica
    štirk, štirak smesa dobijena kuvanjem brašna i ponekad se dodavao i šećer. U
    stiskivati stiskati
    stisnuti petlju smoći hrabrosti
    stisnuti petlju (Lukijan stisnu petlju pa spuč
    smoći hrabrosti, rizikovati
    štiti čitati
    štiti čitati; šteći; čitajući; šti; čitaj!, štio si
    štiti čitati; šteći; čitajući; štin'je; čitanje
    štiti čitati
    štivati (tal.) naslagati, složiti teret
    štivletne (štifletne) duboke cipele
    Stjepanov dom zagrebačka katedrala (riječ dom, lat. domus, znači i katedrala)
    stlp stup
    što tko
    što tko
    što (u kajkav. dijal.) tko
    što je rijek što bi se reklo, kako se kaže
    što zađe što pogriješi
    što`god nešto, bilo šta
    stocic niski mali tronožac za sedenje...
    stočiti se istočiti se, isteći
    Stodanak vrsta kukuruza za kuvanje, sladak, zuckastosivi
    stodola dvorac
    stog skup (pored običnog značenja)
    stog plast sena
    štogođ nešto
    Štogođ lep, kvalitetan ("Odelo ti je stogođ!")
    stoje stojeći
    stojni Biograd Stolni Biograd, Székesfehérvár, grad u Mađarskoj južno od Budimpešte, do 14. stolje
    stojser visoki snijeg
    stojser visoki snijeg; čovjek iz planinaskih krajeva
    stoka stečevina
    Štokhauz, štukhauz zatvor, tamnica
    stokrat sto puta
    stokrat stotinu puta
    štokrla vrsta stolice.
    stol sjedište, zbor
    štola (lat.) svećana odjeća, obično u obliku pojasa ili šala
    stolak stolica; presto
    stolica sudnica
    stol'je prijestolje
    stolmačiti protumačiti; pismom stolmačiti; opisati
    stolno mesto prijestolnica
    stolovač stolica s naslonom za leđa i ruke
    stolovač stolica s naslonom
    stolovač drvena stolica s okruglim naslonom za ruke i leđa
    Štolvert vrsta bombone
    štomak stomak
    stomanja (venet. tal.) košulja
    štomf (njem.) čizma
    stontina možda stentina, od tal. stento u značenju jad, čemer, nevolja (Akad. rj.)
    stopanica supruga
    stopanica domaćica, gazdarica
    štopela sandala, papuča
    Štoplciger vadicep
    stopôt sto puta
    stoprav istom, tek; netom
    stoprav tek
    stopro istom
    stoprv tek, istom
    stora (franc.) zastor u širini čitavog prozora
    storiti, (prez. storin) stvoriti (vidi st. 4. u pjes. Mnogo on može).
    Štotrihter upravnik grada
    stovna sud za vodu
    stovna testija
    stovna testija
    stovna testija
    stoza staza
    stožer pol (sjeverni, južni)
    stožernik kardinal
    stožina stožer
    stožina stožer, dugački kolac oko koga se sadijeva stog sijena
    stožina drveni stub oko koga se lageruje sijeno, slama ili skresano granje za zimske dane.
    stra strah
    straćen'je trošak
    stradavenije stradanje
    štrafciger odvijač, šrafciger
    štrafta linija (uopšte), crta; 1. linija pri vrhu zida kojom se odvaja izmolovani (okre
    Strahinj-ban Banović Strahinja, junak narodnih pjesama, vjerojatno Nenad Strahinja ili Strahinji
    strahos strah, strahota
    strajati ustrajati; trošiti
    strajnski stran, tuđinski
    stramac dušek
    stramac dušek
    stran dio
    stran izvan, sa strane, s boka; stran puta; izvan puta, na stranputicu, na stranputici
    stran strana
    strana kraj, država
    strana zemlja (pored običnih značenja)
    strane sjajna kao svila)
    štranga deblji kanap za vezivanje stoke, tereta ...
    Štranga deblji konopac
    štrangovi pokvarenjaci
    štranjga, štranjka debeli kudeljni konopac, deo pribora za zapregu, pomoću njega konj vu
    štranjka deblji pleteni konopac
    štranjka deblji pleteni konopac
    stranka; v strankah tu i tamo, naokolo
    straoba strahota, jeza
    straobalno strahovito, tako da obori "sNogu"
    straota mnogo, puno; straota jedna, straota čudo; jako puno, baš mnogo
    štrap, štrapac duže hodanje, naporno hodanje
    štrapac blato koje strica ispod konjskih kopita
    Štrapac umor
    štrapka otisak stopala
    štraplja osoba velikih stopala, dugačka koraka
    strašilo koruzno ptičje strašilo
    strastan, oduševljen
    stratilo stratište, gubilište, mučilište
    stratiti izgubiti, potrošiti
    stratiti ubiti, uništiti
    strava strahota
    stravedenije strašilo, pojava koja izaziva strah, užas
    straviti očarati
    straviti zatraviti, očarati
    straviti (se) strašiti (se), zastrašivati (se)
    stravljen očaran
    stravljen očaran, omađijan
    stravljen začaran, zatravljen
    štražmeštar čuvar, portir, stražar
    stražnik stražar
    stražnik stražar, čuvar
    strcati prestrašeno izlijetati; liti suze
    strecljiv plašljiv
    strefiti pogoditi
    streja vidi: sreva.
    streka pređa od vune
    Streka vunica za pletenje
    štreka željeznička pruga
    štreka željeznićka pruga
    štreka pruga
    Štreka pruga
    strelica munja
    stremen kaiš
    stren satrt
    stresivati otresati
    stresti grizinu savladati
    stresti grizinu uspreći, uzeti mah
    stresti grizinu savladati
    streti satrti, uništiti, upropastiti
    streva streha
    streva donji dio krova; kapnica.
    streviti (Kad španjolica strevi čeljade…) pogoditi, potreviti
    stri satri (od gl. satrti)
    stric vujc, onomatopejska imitacija zvuka, kada snijeg škripi pod petom. Rije
    strici šišati, seci ...... strižu ovce ..
    strići šišati.
    štrici (njem.) deran, uličar
    štriga vještica. Od latinskog: strix, odnosno grčkog: stri(n)ks
    strigna žena oštrog jezika
    striha streha
    strijela munja
    striješ smrznuta slana
    štrik uže, konopac
    štrik uže, konopac
    štrik kanap, za veš ili druge upotrebe
    štrik kanap ili žica, o koji je kači veš za sušenje
    štrik, šnjur tanji kudeljni konopac za prostiranje-pružanje veša, vezivanje manjeg tereta, paketa itd
    štrika traka, pantljika, oznaka ožalošćenosti
    štrikla crta, linija
    štrikov vuneni džemper na raskopčavanje, sa dva džepića, ukrašen prigodn
    štrikov naštrikani džemper
    stril strijela
    stril strijela
    striliti strijeljati
    strimenak stremen
    Štrimfla carapa
    štrinfle vunene čarape
    štrinfle, štranfle ženske čarape, isključivo pamučne. U bećarcu to izgleda ovako: „Be
    štringla pakovanje vunice za štrikanje: mala od 50 gr. i veća od 100 gr.
    Štringla vunica
    štrk dugih nogu
    štrk čovjek dugih nogu
    štrk roda
    štrkljav visok i mršav
    strkotina uvreda, šteta
    strkotina iver, otpadak; riječ koja može baciti sjenku na nečiji ugled; uvreda, šteta
    Strlimke naglavačke
    štrmaknuti, štrmuknuti (Ja sam ti štrmuknuo
    provući
    krozse,
    onuumaći,
    žicu i pobljegao…)
    šmugnuti, hitro proći, klisnuti
    strmiti stremiti, težiti, čeznuti, hlepiti
    štrmnuti uzeti malo parče od cjeline
    strmogled žalosna vrba
    strmonja visok i nesmajan muškarac
    strmonja nezgrapan, visok, snažan čovjek
    strnjika pokošeno polje
    strnjika gusto rastinje posle žetve
    strnuti maći
    strnuti totalno ukloniti
    strnuti maći, pomesti na brzinu
    Štroca nadimak biskupa Josipa Jurja Strossmayera
    štroca vrsta puške; puška i kokot puščani štrocaju
    Štrof kazna
    štrof novčana kazna
    Štrofovati kaznjavati
    stroišti se slomiti se
    štrok roda. Od njemačkog: Storch
    štrok (njem.) roda
    stroka stočna bolest
    štroka prljavština, fleka, repa, ako se dete dere prilikom kupanja kaže se: „Ć
    štroka prljavština
    strom stablo
    štrop (tal.) sljeme na zgradi
    stropan slupan; razbijen
    stropoštat(i) survati, srušiti
    strošiši se slomiti se
    strošiti potrošiti
    strošiti se slomiti se, razbiti se
    strošivati trošiti
    strota strahota
    strovaliti baciti na zemlju
    štrovitver (njem.) "slamnati udovac", muž kojemu je žena otputovala na neko vrijeme
    strožajši vrlo strog
    strš stršljen
    štruc vrsta tkanine
    štruc platno velur
    štruc vrsta tkanine
    strucati prisiliti nekog. Od njemačkog: trutzen
    štrucnuti, štruc odskočiti, kad kola naiđu na busen ili džombu na putu
    štrucovani brci brci koji se drže na jednu mjeru
    štrudla uvijeno kiselo testo, kao vekna, napunjeno: sirom, orasima, rogačem
    štrudla gibanica
    Štrufna guma za carape
    štrufnudle valjkasto testo sa prezlama
    struga uzan prolaz, ograda u kojoj se muzu ovce da bi prolazile pored muzilje kroz uska vrata
    struga ulaz u tor, torinu, itd.
    Strugača alatka za struganje trave u vinogradu
    strugnut(i) pobjeći bez svjedoka
    štruja struja ( električna... )
    struka vrsta, podrijetlo, rod, značaj (pored običnih značenja)
    struka sukneni ogrtač bez rukava
    struka ogrtač
    struka vrsta tkanine
    štruks jaka i topla tkanina za šivenje odela i čakšira
    Štruks jaka pamucna tkanina
    štrumfle gumena okrugla traka za držanje ženski čarapa iznad kolena
    štrumpadle podvezice za ženske dugacke carape
    struna mučnina u stomaku
    struna mučnina u stomaku
    struna dlaka s konjskog repa koja se koristi za gusle; mučnina u stomaku
    struna (Rudan onako s obješenijem ramenima
    boja glasa
    i s pla
    struniti se poremećaj rada creva kao posledica teškog fizičkog rada ili crevna kila
    Štrupiran santav
    strusiti povrijediti koga, naškoditi komu
    strv ostatak od nečega, najčešće od leša
    Strv nered, prljavstina
    strv, strvina ostaci leša; trag, znak
    strvina crkotina
    strvolj mnogo (nabrao sam strvolj grojze)
    strževina vrsta drveta znatne tvrdoće
    strževina vrsta hrasta
    Stu uzvik za volove da krenu udesno
    stublina minaret na džamiji
    stubliti dugo stojeći čekati
    stubliti stajati duže na jednom mjestu, dubiti
    štuc puška
    štuc puška kratke cijevi
    štuca vrsta puške. Od njemačkog: Stutz
    štucavica uznemirenje
    štucer gizdalin, playboy
    Štucer kicoš
    štucer kicoš
    stucija pehar [prema njem. des Stutzglas?]
    stučiti se udružiti se, ugreznuti u što
    štucna otvor u zidu od odžaka, za odvod dima
    štucovati seci, iseci, skratiti
    Štucovati klikeraski izraz
    štucpredla daščica za ravnanje izlivenih sveća
    stuha mitsko biće iz narodne predaje, "kao vile ili đavoli" (Akad. rj.)
    štuka germanizam od Stück, što znači komad; u prenesenom smislu: top
    štukator trska kojom se oblaže tavanica da bi se mogla olepiti; ovde znači: tavanica
    stuknut(i) (I ono što je znala roditelji su stukli
    zatucati
    s glave, a sestre je pretabale.)
    štula noga, može i drvena proteza za nogu
    štule štake.
    stulit(i) se, stuljivati se (Pop ti se prodan stuljivao
    umiriti se,
    u onaj
    prigućiti
    mutvak.)
    se, ućutati
    stuliti ugasiti
    stuliti se prikriti se
    stuljivat(i) gasiti
    stumačen'je prijevod
    stumačiti istumačiti, protumačiti
    štumadla sobarica
    stumlati zaturiti
    štunfica (njem.) čarapica
    stup 1. korak, stupaj; 2. deblo, stablo; 3. opsada ("I neće se Troja travico
    stup kip, lik, tijelo (pored običnog značenja)
    stup korak
    stup korak, stupaj
    stupa stopa
    stupa naprava za valjanje sukna
    stupa uska, duuboka drvena posuda za tucanje suve paparike
    stupa visok drveni sud za tucanje, bućkanje masla; sprava za odvajanje kudeljnog vlakna od
    stupaj korak
    stupaj korak
    stupaj korak
    stupaj korak
    stupaj korak
    stupaj korak
    stupaj korak
    stupalo stopalo
    stuparica mišolovka.
    stupit(i) startovati na nekom važnom poslu
    stupom korakom
    štur bežanje, bekstvo, uvatio šturu
    štura beži, bekstvo ; uhvatiti šturu; pobeći
    štura prostirka od slame ili mekog pruća
    štura ispletena slamna prostirka
    štüra prostirka od slame ili mekog pruća
    stura (tal. stuoia) asura, rogozina, prostirka
    šturak zrikavac
    šturm juriš
    stuva utvara, zloduh
    stužiti oplakati
    stvar stvar, čin, djelo, posao; stvar protivšćine; nevolja
    stvar protivšćine nevolja
    stvor način, izgled
    stvorac tvorac
    stvorac tvorac, stvoritelj, začetnik
    stvoren'je 1. stvorenje, stvor; 2. stvaranje, djelo
    stvoriti učiniti, napraviti
    stvorjenje stvor
    Sub Iove divo (lat.) pod otvorenim nebom ("pod Jupiterom")
    sub rosa (lat.) "pod ružom", povjerljivo, u povjerenju, tajno
    šuba zimska kabanica (podstavljena krznom)
    šuba (mađ.) kožuh, vunena kabanica
    subaša nadzornik imanja
    subaša zamjenik baše (v.)
    subaša pomoćnik ili zamenik banše, poglavara
    Suboša čuvar polja
    Šuc muruc, neprivlacna osoba
    sučka suvarak, suha grana za potpalu
    Šucka nepromisljena osoba
    šuckor vlast lokalna vlast koju organizuje okupator
    Šuc-muc besmislica
    šuc-muc ! tuc muc !; besmislice kada neko nije siguran, neće da prizna krivnju ili đ
    šucmurast neodreden .. u boji, obliku, namerama
    šućmurast čovek neodređen, nezgodan, zapleten na svoju ruku
    šućur hvala, zahvalnica upućena bogu
    šućur hvala (Bogu)
    sûd jedno pčelinje društvo
    sudapera sudopera
    suđenica supruga, žena, stopanica
    suđenica mitološko biće koje određuje sudbinu novorođenčetu, suđaja
    sudračni nejasno značenje (Akad. rj.)
    sudrnut plašljiv, gicljiv konj
    šufek puška
    sufler šaptač u pozorištu
    suflirati šaptati glumcima u pozorištu
    Šufnodla pecivo u obliku valjuscica
    šufnudle vrsta jela
    sufragija (lat.) sufragan, katolički svećenik koji ima pravo sudjelovati i glasovati u duhovni
    šuftikla, šnuftikla maramica platnena, koja se opere kada se zabrlja, a ova papirnata današnja može se
    šuga šupljina
    šúga šupljina,veoma uzan tunel
    šugoman (Meki šugoman koliko struka i čpeškir od frotira
    sugreb mjesto koje su psi zagrebali
    sugreb mjesto nečastivih sila
    sugreb mjesto koje su psi zagrebali
    suhača vodenica na suvu
    suhar suha grana, suharak
    suharija konjanik
    suhost kopno, suho mjesto
    šuhva sumnja
    suj suh
    suj v. saj
    suje uzalud
    sujen'je sud, suđenje, prosudba, mišljenje
    sujeta taština
    šujle-bujle (tur.) amo-tamo
    sujma sumnja
    suk cjepanica
    sukanci vrsta testenine sa krompirom ... pravla sam sukanaca ...
    sukerica nesoj
    sukerica nesoj, ni ovo ni ono
    sukerica nesoj, džukela, ulizica, poltron
    sukija smotuljak od krpe, hartije ili kučine koji se nabija u cev puške da zadrži barut i zrno
    suklata glupak, budala
    Suklata bezuma osoba
    suknja prvenstveno ženska donja odjeća, no kod Lucića u poemi Pariž Elen
    suknjerac suknja
    sukno domaće platno od ovčje vune
    sukurilo predaleki predak
    sukurilo predaleki predak
    šukurlija šala, izmotavanje
    šukurlija gluma, opsjena
    šukurlija šala, izmotavanje
    sulac (tal. solazzo) zabava
    Sulamit ljubav židovskog kralja Salomona, opjevana u Pjesmi nad pjesmama
    Sulamitka ljubav kralja Salomona iz Pjesme nad pjesmama
    sulica motka za hodanje
    sulica sulica, strijela (vrsta oružja)
    sulica vrsta koplja
    sulica vrsta koplja
    Suliman Sulejman Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki n
    šulj trupac.
    šuljaga vrsta grada.
    suljat(i) puzati, vući se
    suložnici psi od iste kučke; osobe koje dijele ležaj
    sultan car, vladar
    sultan titula monarha nekih muslimanskih država (u Turskoj naziv vladara od .vijeka)
    Sultan Suliman od tri turska sultana koji su nosili to ime, najpoznatiji je Sulejman Velič
    sultanija sultanova žena; uvažena gospođa
    Suludnjak lud
    sulundar limena cev na peći ili štednjaku kroz
    sulundar metalna cev za odvod dima od peći do štucne
    šum šumâ (gen. pl.)
    Šumangele bezi, trci
    sumavat(i) (Sumavale smo da u nečiju mo…)
    pomisliti, planirati, namjeravati
    šumerika neka vrsta trave
    šumider, šuminder beznačajan čovek, tunjav, bez mišljenja
    suminut(i), suminjivati razminjivati
    sumljati sumnjati
    Summum mundi trinum:
    sumnjen sumnjiv, neizvjestan; sumnjen biti; sumnjati, dvoumiti
    sumovat(i) namjeravati, planirati
    Sumporača šibica
    sumpreš pegla
    Sunamka Abizaga Sunamka, djevojka u Bibliji koja je dvorila cara Davida
    sunčece sunašce
    sunčen sunčan
    sunčenica, Helianthus annuus, suncokret
    sundat(i) kružiti, brzo promaći, ići tamo-amo
    sundati mrsiti (pređu).
    sundati se prolaziti tamo i ovamo
    sunećak osunećeni, obrezani muški polni organ
    šunegla specijalni ekser za cipele
    sunetlija obrezani muškarac
    sunetlija onaj koji obrezuje muslimansku mušku đecu
    Šunigla ekser sa sirokom glavom
    šunjati se krijući se ići.
    šuntav blesav na svoj način, neodređen, nedefinisan;
    sunut(i) (kroz narod) bježati nasumice
    šupalj na vr glave govor mu pređe u viku
    šupalj nos do oči ne vidi ono što svako vidi, ostati u manjini
    šupljica otvor, šupljina
    Suponica kutlača
    supraska mješavina
    suproć protiv
    suprotgovoriti protiviti se
    suprotiv i suprotiva protiv
    suprotiva protiv
    suprotivan protivan, suprotan; nasuprot
    surduma haljina sa dugim rukavima
    sure poglavlje u Kur'anu
    surgun progonstvo
    surgun progonstvo
    surgun progonstvo
    surgun progonstvo
    surgun progonstvo
    surgun progonstvo
    surgun progonstvo, izgnanstvo, zatočeništvo
    surgunisat(i) uništiti, upropastiti
    surgunisati oterati, prognati
    surgunl'k (suturluk) progonstvo
    Šurige-burige bezvredna stvar
    Surija Sirija
    Surija Sirija
    šuriti politi tek preklane svinje vrelom vodom
    surka vrsta kaputa od sukna s gajtanima, dio narodne nošnje u nekim krajevima Hrvatske
    šurka konjski muški polni organ
    šurkat(i) ponešto raditi
    šurkati ponešto raditi
    šurkulija šapa
    surla svirala
    surla (tur.) svirala, frula
    Šurnajst mnogo
    šurovat(i) sarađiivati u sumnjivim rabotama
    šurovati sarađivati po sumnjivu poslu
    šurovati sarađivati zbog sumnjiva posla
    šurovati tajno se dogovarati.
    surtuk mangup, klipan
    šurup sirup
    šurup sirup
    šurup sirup.
    surutka tecnost ostala posle sirenja
    Šus hitac
    šuša ništak, podlac, gad; izraz: „K`o poslednja šuša“; veliko đubre od čoveka
    šuša koza bez rogova.
    šušanj suvo lišće.
    susestvo susjedstvo
    šušilo jarac bez rogova.
    šušljiv psihički nestabilna ličnot, nedokucan
    šušnjati šumiti, šuškati
    šušta kopča
    sustati umoriti se
    sustati umoriti se
    sustaviti se zaustaviti se; uspraviti se
    sustentati se prehranjivati se
    šuster 1. zanatlija obućar, cipelar; 2. onaj ko izgubi u kartanju sa „nulom”; šusterski; provesti s
    šušter obućar.
    sušter, šušter obućar
    šuster, sušter obućar
    sustezivati ustezati se
    susud crkvena posuda
    šušumiga luckasta osoba, neozbiljna ali dobroćudna
    šušumiga zanesenjak, čudan po ponašanju; smešan kao pojava
    sut obasut, posut, razasut, oboren
    šut bez rogova, ne rogat; izreka kaže: „Nemože šut sa rogatim !“; znači nemoj se sukoblja
    šut bez rogova
    šutav (ovan) bez rogova
    šutnut 1. šutnut u glavu; blesav; 2. šutnuti loptu nogom - udariti; 3. šutnuti
    suton sumrak
    śutri naredni, sljedeći (dan, noć…)
    sutuka (Od svašta je taj sretni domaćin znao
    usudnost;
    sutuku.)radnja koja štiti od uroka, zlih očiju
    sutura glava
    sutura glava, čutura
    suum cuique (lat.) svakome svoje
    šuv mera za dužinu, 12 cola
    Šuv mera za duzinu
    suvača mlin na konjski pogon
    suvača mlin koji pokreću konji
    šuvaklija levoruka osoba
    Šuvaklija levonogi fudbaler
    suvarija policajac konjanik
    šuveli (Ne bi onako meko zborio da ima što
    sumnjiv
    šuveli.)
    suvo kumstvo vjenčano kumstvo
    suvomeđa zid bez maltera
    suvomud jalov, neplodan muškarac
    suvrst vrsta, istog godišta, ljudi sličnih sudbina, odgovarajući, istovjetan
    sužajn zarobljenik; sužanj
    sužajnstvo ropstvo; sužanjstvo
    sužalost sažaljenje, sućut
    sužan sužanj, rob
    sužan zasužnjen
    Suzana u bibliji lijepa žena koju su dva starca nepravedno optužili za nemoral nakon što ih je o
    sužanj rob
    šužbina osušeno lišće
    šužbina osušeno lišće
    šužburka prazna mahuna
    šuždav, -a, -o nešto mu fali, blesav
    suzen suzan, pun suza
    suzen'je plakanje
    suzeti (prez. suzmem) primiti, obuhvatiti, prihvatiti
    svâ njegova
    Švabo Nijemac
    svaća svatovi
    svada svađa
    svada svađa
    svada svađa, prepirka
    svaditi okriviti, koriti
    švagati otežano ići.
    švajcerkez švajcarski sir
    Švajcika golub preletač
    švajznuti udariti, mlatnuti sa nečim; schwanz-muški polni organ na nemačkom, pa eto pravog ob
    svakčas svakoga časa, neprestano
    svakidan svaki dan
    svakoj zori oči izvaditi podraniti prije svitanja
    svakoli uvijek
    svakome vljetru na ometu usamljenost bez zaštite; svakoj vreći zakrpa
    švaler (prema franc. riječi chevalier) milosnik, dragan; ženskar, lola
    švaler, švoler preljubnik
    švaleracija, švoleracija vanbračna veza
    švalerka, švolerka preljubnica
    švaljer ljubavnik
    Švandra krasta
    švandrav krastav; švandra; krasta
    Švandrav krastav
    švapredla voskarska sprava za unredanje i sečenje fitilja
    švapski rat Prvi svjetski rat
    Švapski rat Prvi svjetski rat
    švapski sir, sremački sir samo oceđen mlad sir, rastresit; upotreba je višestruka: 1. maže se
    švapski sudžuk kobasica
    svarbečica svrab, vrsta kožne bolesti pod pazuhom
    švarc (njem.) bez novaca, "švorc"
    švargla svinjski želudac, ispunjen začinjenim obarenim mesom od iznutrica
    svarh i svarhu iznad, nad; na
    svarha svrha, svršetak
    svarha svrha, svršetak
    svaršan svršan, savršen, potpun
    svaršan svršan, savršen, potpun
    svaršeć savršen, potpun
    svaršen savršen
    svaršeno savršeno, potpuno, posve
    svaršno savršeno, potpuno
    svaršno savršeno, potpuno
    svartati svrtati, okretati, obraćati
    svatit(i) dohvatiti, pogoditi
    sve svoje
    sve svoje
    sve svoje
    svečari Krsna slava; svečar; domaćin koji slavi slavu; svečariti; slaviti slavu. „Blago tebi doma
    svećati svijećati, zaključiti na vijeću
    svećena v. svetiti
    svecki svjetski
    sveđ neprekidno, stalno
    svede, sveden v. svesti
    sveđer neprekidno, stalno
    svedno svejedno
    svedosmo v. svesti se
    svega svoga
    svej sveđ, uvijek
    svekriva, svekrava svekrva ( snajke pogotovu, to vešto i brzo izgovaraju... )
    svemog svemoguć
    svemu svomu, svojemu
    sveosve (No otko sam sveosve oslabio u sasvim
    život ne mogu ni to.)
    sveršen savršen
    sveršeno savršeno, potpuno, posve
    sverž grana
    sverž grančica
    sveseliti se postati veseo, razveseliti se
    švester, šveca, švesterka sestra (nemački), sestra od milja
    svesti dovesti, skupiti, sabrati; sastaviti, sklopiti; nadsvoditi
    svesti se sakupiti se, sabrati se
    svetac svetitelj, onaj koga je crkva poslije smrti proglasila svetim zbog njeg
    svetac poridična slava, pod zaštitnikom određenog Sveca
    svetac - doždernjača poridična slava, pod zaštitnikom određenog Sveca - četvrti dan; Ako se u toku slavskih
    svetac - dvojtarije poridična slava, pod zaštitnikom određenog Sveca - drugi dan
    svetac - navečernje veče pred porodičnu slavu, pod zaštitnikom određenog Sveca
    svetac - pojtarije poridična slava, pod zaštitnikom određenog Sveca - prvi dan
    svetac - trojtarije poridična slava, pod zaštitnikom određenog Sveca - treći dan
    svetak praznik
    svetak praznik
    svet'c svetac
    svetcki svjetovni
    Sveti Donat brežuljak kraj Rogaške Slatine u Sloveniji
    Sveti Kralj zagrebačka katedrala, posvećena sv. Stjepanu, prvom kralju Mađarske (975-1035), ko
    Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac Stojan Jovanović ( Popovo Polje 1610.; Ostrog 1671) svetac uz čiji
    svetiti svetkovati
    svetiti (se) svijetliti (se)
    svetokrug aureola (krug oko glave svetaca)
    svetovati održati lekciju
    Svetovati davati savet
    svevolja svojevolja, samovolja
    Svezat(i) u pamet opametiti se
    svića primjer, pouka
    švica pritka za pokrivanje kuće slamom
    svichi svjetski
    švićka vrlo tanak prut, savitljiva prava grančica dužine do jednog metra, služi za kažnjavanje m
    Švickati blago udarati konja kamdžijom
    sviđat(i) (Latini ti ośeti da Paštrovići svojusamostalno,
    svi planski raditi
    svidati brinuti se
    sviđati opošljavati.
    svidati se doći do svijesti, osvijestiti se
    sviđeti dopasti.
    sviditi se svidjeti se, postati svjestan, uvjeriti se, osvjedočiti se
    sviditi se uvidjeti, ispitati samoga sebe
    svidočastvo svjedočanstvo; izvoditi svidočastva; svjedočiti
    svidočen'je dokaz
    svidočstvo i svidočtvo dokaz
    svidokovati svjedočiti
    švigar vrh biča ili kamdžije, tj. deo koji puca, napravljen od kože; švigarica; mlada devojka, šip
    švigar tanki kraj bica
    švigar kraj biča
    Švigar tanak vrh biča
    švigar kraj biča
    Švigarac momčic od 14-16 godina
    švigarica tinejdžerka
    Švigarica devojčica od 14-16 godina
    švigarica šiparica
    svigdi uvijek
    svijećati svijetliti
    svijem sasvim, potpuno
    svijetiti svijetliti
    svijetiti svijetliti
    svijetljak svitac.
    svijetnjak svitac
    svikati se vikom se sabrati, podići viku i skupno navaliti
    svilaj svilena tkanina koja se obmotava oko struka.
    svilena ciglja žuta ciglja, poznata ona iz Zmajeva, slična njoj je ova današnja fasadna, ali je stara ipa
    svim sasvim
    svim sasvim, potpuno
    švindelovati varati.
    švindler varalica, prevarant
    švindleraj prevara , podvala
    Švindleraj prevara
    svinjac 1. zidana i pokrivena prostorija za svinje; 2. prljavština i nered u: kuć
    svinjče svinče
    svinji svinje
    svinjski svetac 29 novembar - Dan republike, je u vreme bivše SFRJ bio prvi ozbiljniji termin za svinjok
    svion svilen
    svioni svileni
    svira veliki drveni malj (čekić) za nabijanje kolja u vinogradu ili proštaca z
    svirac muzičar, onaj što se bavi muzikom. Postoji harmunikaš, primaš, kontraš, basista… Be
    svirep okrutan
    svirnjača (Da okrenem svirnjaču u sunce zadnjicu,
    da ispija sidža
    leđa nebeska ma
    sviročica sviraljčica
    sviroka sviraljka
    svis svijest
    svist savjest; svijest
    svist svijest
    svist svijest
    svit 1. svijet, svjetovni život, svjetovnost; na svit; na svijetu; 2. savjet
    svit osvit
    svit savit, savijen, isprepleten
    svit savjet
    svit savjet
    svit savjet, vijeće, dogovor, pouka, opomena
    svit svjet, savjet, vijeće
    svit svjet, savjet, vijeće
    svît savijen, svinut
    svît svijet
    svît svijet
    svît svijet; na sviti; na svijetu
    svît, svîta, svîto savit, savijen
    svita haljina
    svita haljina, odjeća
    svita odjeća
    svita odjeća
    svita odjeća, odijelo, ruho
    svita svečana haljina
    svita svita, ruho, odjeća
    svita (dan) sviće
    svitac svećnjak
    svitan svečan
    svite odjeća, odijelo
    svitice donje gaće dugih nogavica.
    svitilnik svjetiljka, baklja
    svititi savjetovati; svijetliti
    svititi svijetliti
    svititi svijetliti
    svitlat(i) obrlatiti
    svitlina svjetlost, svjetlo
    svitlući svijetleći
    svitnjak vrpca kojom se vežu gaće
    svitnjak uckur, pamucni kanap uvucen u gornjem delu pantalona ili gaca – da ne padnu...
    Svitnjak vrpca za vezivanje gaca
    svitnjak učkur.
    svitno ođelo prteno odijelo za svečane prilike
    svitovan svjetovan; svjetovnjak
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet
    svjet savjet,
    svjetilnica svjetiljka, lampa, fenjer
    svjetiti savjetovati
    svjetlac iskra, blijesak
    svjetlica krijesnica
    svjetlomrcati svjetlucati
    Svjetlonoša Lucifer, poglavica đavola
    svjetlušti svijetleći
    svjetnik savjetnik
    svjetnik savjetnik
    svlještit(i) naučiti, znati, upamtiti
    svô svoju
    svod skup, zbor
    svoditi izvoditi
    svoj njegov; njezin
    svojad svojta, rod, rodbina
    svojad svojta, rod, rodbina
    svojan ośećajan, nježan prema svojti
    svojljub sebeljub, sebičnjak
    svojtluk njegovanje rodbinskih odnosa, rodbina
    svoltat(i) svesti volat, svod
    švorc bez novca, dekintiran, švorciran
    švotati ismejavati
    švraka svraka.
    švrakljak vrsta jela (Visok)
    svraštiti pojesti u slast
    svrdlogleda žena opasna pogleda
    svrdlooka žena neprijatna pogleda
    svrdlooka žena neprijatna pogleda
    svrdlovi (Śedeći zaspem, ali čim se prevalim probodi,
    šinu me
    žigovi,
    svrdlovi
    fiskovi
    kroz slijepe o
    svrha kraj, konac
    svrha svršetak
    svrnuti uz put navratiti kod nekog
    svrnuti s pameti poluđeti
    svršen savršen
    svršeno savršeno
    svrstovat(i) (Ali za njim nije svrstovala ni neđ
    živjeti
    svrž grana
    svrzigaća čovjek kome ni gaće čvrsto ne stoje, jado, nemarna, neugledna osoba
    svu svoju
    svu svoju
    svude, svudi svuda
    svudije svuda
    svukši svukavši
    svukud svugde
    szeti obuzeti, prožeti
    sžežen'je žrtva paljenica
    T
    T
    T
    T
    T
    t
    T
    ta taj
    ta te, i, pa
    tâ to; tâ vsa; to sve
    ta sag a sad
    ta trane sa strane
    tabadžija nasilnik, grubijan, "onaj" koji tuče...
    Tabak zanatlija koji štavi kožu
    tabak 1. komad hartije razne veličine sa dva lista; 2. biljka za pušenje i ušmrkivanje, duvan
    tabaka tacna, poslužavnik, list papira
    tabakera lepa, otmena, praktična i pljosnata kutija za cigarete koja se nosila u džepu ili ženskoj
    taban donja strana stopala
    Taban(a) srpski naziv za Srpsku varoš u Budimu
    tabanaš ravnih tabana
    Tabanaš osoba sa ravnim tabanima
    Tabanati dugo hodati
    Tabandže kratka puška
    tabanit(i) pješačiti
    tabarka kaca, u koju kaplje rakija
    tabat(i) ponižavati
    Tabija mjesto za topove na gradskim bedemima
    tabija mjesto na gradskim bedemima odakle su gađali topovi i đe su isticane, na kolac natak
    tabija opkop, utvrđenje
    tabija tvrćavica
    tabija tvrćavica
    tabija utvrđenje
    tabijat uredba
    tabijat propis, uredba
    tabijat narav
    tabijat narav
    tabijat narav, ćud, karakter tag,
    tabijat ćud, priroda, narav
    Tablanet tablič
    Tabletic ukrasni platneni zastirač na stolicu
    tabor logor; vojska; rat
    Tabor logor; odred vojske
    tabor logor
    taboraš čovjek koji utaboren logoruje, ratnik
    tabornjik general. Madžarski: tábornok
    Tabularij državni arhiv na zapadnom kraju Foruma u Rimu (sagrađen god. 78. prije Krista)
    tabulis rotundis (lat.) pri okruglim stolovima
    tabut nosila, mrtvački sandu
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    tač tako
    Tačadžija zanatlija koji je pravio neku vrstu kape (take) od kože
    tacih v. taki
    Tačka stap za paradajz
    Tačkaš pasulj koji raste uz tačku
    tačke der Schiebkarren, kolica s jednim točkom
    tačke drvena, tovarna kolica
    tacki (tat) kradljivski, lopovski, tatski
    Tačó kotrljaju
    tadara tada
    tadbina krađa
    tagaj tada
    tagaj tada
    tagaj tada, onda
    tagaj (tag, t’g) tad, tada
    Tagan-Roga Tanganrog je grad i luka u istoimenom zaljevu na sjeveroistočnoj obali Azovskog mora
    Tagblatt Agramer Tagblatt, zagrebačke novine na njemačkom
    Tahi Franjo (Ferenc, Ferko), vlastelin susjedgradski
    Još tristapedeset
    i stubi godina nakon njegove smrti stubičke seljakinje cjelivaju
    tahta daska
    tain vojnički hljeb.
    taincija ekonom, intendant
    taj 1. zamj. taj, 2. zamj. ta
    tajat tajiti
    tajč vrsta plesa
    tajin hrana
    tajin, tain obrok, vojnički hljeb, hrana
    tajsašonka gospođa
    tak paran broj.
    takaj također
    takaj, takajše također
    takajše također
    takanje pogađanje parnog i neparnog broja.
    taki 1. takav, tako; 2. odmah; izraz: kakitaki; znači: a) bilokakav, b) kao š
    taki odmah
    taki odmah
    taki takav
    Taki odmah ("Čim sam čuo, taki sam naredio da se ide kod nji'")
    taki odmah
    takmen jednak, nalik, sličan
    takmen jednak, ravan, sličan
    takmen koji se može s nekim takmiti, jednak, nalik, sličan
    takmen koji se može s nekim takmiti, jednak, nalik, sličan
    takmen ravan, uspravan; isti
    takmenik takmac
    takmo samo, nego samo
    takničenje takmičenje
    tako mi dobre staje tako mi dobrog stanja, sreće (?)
    tako mi dobre staje tako mi dobrog stanja, sreće (?)
    tako nesretni (Nije on, tako nesretni, bio usamo
    Ć tako loše životne sudbine
    takoj tako
    takoj također
    takoj također
    takojer također
    takovo tako
    takši slabiji
    taksirat nesreća kao posljedica nekog nepoštenog postupka, ispaštanje grjehova, neo
    taku tako
    takuje također, na isti način
    Takulin novčanik
    takulin novčanik
    takulin vidi: buđelar.
    takum pribor
    takur tako
    tal deo, čast; taliti se; deliti se; taloškinja; jedinica, žensko dete koje im
    tal deo
    Tal deo
    tal udeo u imanju
    talam i talamos (grč) soba za mladence, bračna odaja
    talamarit(i) kojekako raditi, besciljno hodati, lunjati
    talambas vrsta turskog bubnja, korišćen pre bitaka da okuraži svoje vojnike i u
    talambas vrsta bubnja
    talandara to je stara tanjirača, koja je počela da landara na osovinu, pa mora
    Talete Tales iz Mileta (oko 625-546 pr. n. e.), grčki filozof, fizičar, astronom i matemati
    talično srećno
    Talija muza komedije
    Talija muza pokroviteljica komedije; simbol kazališta uopće
    Talija u starogrčkoj mitologiji muza pokroviteljica komedije
    talija sreća
    talijani Italijani
    Talije hramovi Talija je muza zaštitnica komedije, tj. kazališta; dakle: kazališta
    talik sreća
    talik sreća
    talik sreća
    talir stari Austrijski novac od šest dinara
    talir vrsta srebrnog novca u mnogim zemljama, raznog oblika i vrednosti
    talir vrsta starog (austrijskog) novca
    taliti cekati bez veze
    taljanka puška nabavljena iz Italije
    taljičke drvena kolica sa drvenim točkovima
    taljigati klizati
    taljige stara kola koja vuku volovi
    Taljige kratka seljačka kola s jednim konjem
    taljige drvena kolica sa drvenim točkovima
    taljizgalo kočijaš, taljige; seljačka kola
    taljur tanjur
    taljuške kolica sa jednim tockom koja se guraju ispred sebe
    talmi polu, napola, nepravi; talmi-klub; klub talmi-aristokracije, tj. tobožnjih viših društvenih s
    taloškinja bogata udavača
    Taloškinja mirazhdžika
    Talpa „kao velika debela daska“
    talpa velika debela daska, brvno
    talpara brvnara, kuća od debelih tesanih dasaka, talpi, galpi
    talstvo nejasna riječ
    talumiti vježbati
    tamaniti uništavati
    Tamar u Bibliji kći kralja Davida
    tamaša šala, laž
    tamašan šaljiv
    tamašiti šaliti se
    tambura omiljen narodni žičano-trzalački instrument u Sremu. Na balkan donešen u 14. i 15. ve
    tambure tabure
    Tamerlan Timur Lenk, mongolski osvajač (1336-1405)
    tamjan vrsta mirisave smole iz istočnih zemalja; upotrebljava se za kađenje u crkvama
    tamjanika 1. lekovita biljka specifičnog mirisa; 2. vrsta crnog grožđa domaće sorte, neprska
    Tamjanika lekovita trava, vrsta grozđa
    tamke tamo, onamo
    tamnina tama
    tamnjak zlikovac, lopov
    tamnos tama
    tamnost tama, mrak, tmina
    Tana staro ime za rijeku Don u SSSR-u
    tanac ples
    tanac ples
    tanač sastanak, dogovor
    Tanač opštinski odbor
    tanačac ples
    tanačac ples
    Tanačnik opštinski odbornik, kmet
    tanc ples (nemački); tancmajstor; učitelj plesa; tancati; plesati; tancšule; škola plesa; tancoš
    tanc kolo, ples
    tanc ples, igranka
    tančac ples
    tančat(i) tanjiti
    tancati plesati
    tancati plesati
    tancati (njem.) plesati
    Tancer igrač
    tančina potankost; u prenesenom smislu "teško razumljiva stvar" (Akad. rječ
    tančina tankoćutnost
    tanc-majstor učitelj igranja
    tancovat(i) igrati
    tancovati veselo igrati u kolu
    tancovati igrati, plesati
    tančur dečija igranka nedeljom popodne od 15 do 17 časova
    Tančur skola plesa
    tandara, tantara sitnica, besposlica; često ide uz mandara (tandara-mandara), zbrdazdola, pri
    Tandara-mandara lupetanje
    Tandariti imati sex
    Tandrkati kloparati
    tandžara puška sačmara, trubasta na kraju cevi
    tangirati nervirati, dodirivati; ne tangirati; baš me briga, ne tiče me se
    tangirati dodirivati, dirati
    tanjahat tanak, tanahan
    Tanjirača vrsta kisele jabuke
    tanka krv srodstvo preko majke
    tanko potanko, podrobno
    tanko potanko, podrobno
    tanko bratstvo familija koja nije imala značajnih pojedinaca
    tankog stanja siromašan
    tankolozović lice neuglednog porijekla
    tankolozović čovjek slabog soja
    tankoprelja osoba koja tanko prede; sprava za predenje, predilica
    tankovina bez pedigree, tankolozović
    tantalovski kruh nedohvatljivi zalogaj hrane; prema mitu bogovi su Tantala kaznili tak
    tantati (lat. tentare) napastvovati, dovoditi u iskušenje, nagovarati
    Tantuza dugme-zeton u kocki
    tanučan tanahan
    Tanušan jako tanak
    tanušica vrsta neplodne zemlje
    tapija sudska isprava o vlasništvu nepokretnog imanja
    tapija isprava o vlasništvu nekretnine
    taraba ograda od letvica ili dasaka
    taraba ograda, plot
    taraba
    Taraba ograda
    taraf-taraf zbrka, nered, dar-mar
    tarana testo za čorbu, natrveno na trenici.
    tarana sitni komadici testa za supu
    tarantas (rus.) pokrivena putnička kočija
    tarapana gomila, metež, gužva
    taraska vrsta vatrenog oružja, lumbarda, starinski top; taraski ščid; štit za obranu od taneta
    taraska manji top
    tarator sos od bela luka, soli i oraha, kojim se preliva salata od zelenog krastavca
    tarator salata od presnih krastavaca
    tarča (mađ.) štit; meta
    targ trgovina, trgovanje; činiti targe; trgovati
    targati trgati
    tarh, trh teret
    tarih natpis na grobu ili građevini
    tarn trn
    tarnica veća kola
    tarnikmešter tavernicus, magister tavernicorum regalium, sudac visokih sudova,
    tarnut(i) dirnuti, taknuti
    tarnuti dirnuti
    tarpeza trpeza, stol
    tarpeza trpeza, stol
    tarpin'je trpljenje, bol
    tarpiti trpjeti, podnositi
    taršćica trstika
    taršćica trstika, trska
    Tartari Tatari, Mongoli
    tarti trti
    tarzan trzan, livada, tratina, poljana
    tarzan (ž.) livada, travnjak
    tarzanka muška flizura, može i frizura, po ugledu na glavnog junaka iz filma:
    tašć tašt, isprazan, ohol; prazan, uzaludan; bezvrijedan
    tašć tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav
    tašć tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav
    tašće praznije
    tašci testo kao za nasuvo, seče se na kvadrate, puni pekmezom ili sirom; previja na trouga
    tašćina taština (isp. tašćad)
    tašćina taština (isp. tašćad)
    tašćina taština, ispraznost, oholost
    taška (njem.) torba; džep
    taslak poluobrađeni drveni predmet
    taslak započeta izrada neke rukotvorine.
    tašnja tašna.
    Tasso v. Milton
    tât lopov
    tatar glasnik
    tatar, tatarin konjanik pismonoša
    tataranka vrstapuške
    tataranka vrsta strijele
    tatarin glasnik
    tatkov toprak očev kraj, zemlja, tj. otadžbina
    tatli sladak
    tatli sladak
    tatli-baklava sladak kolač, preliven medom
    tatula bunika
    tavaja prekrivač, stolnjak
    tavaja stolnjak.
    tavan potkrovlje; pod od sobe
    tavan podkrovlje
    tavnica tamnica, zatvor, apsana, ćuza
    tavnica tamnica
    tavno tužno
    tavno tamno
    tavnovat(i) boraviti u tavnici
    tavrit(i) galamiti
    tavriti galamiti
    tavulin sto
    tavulin sto
    tavulin trpezarijski sto
    taze svež, nov
    taze svježe
    taze novo, sveže, mlado, tek spravljeno (jelo), tek ubrano (voće)
    tažiti tješiti, umirivati
    tče (od gl. tkati) tka
    te hoće, će (vidi st. 9 i 10 u pjes. Djevojka ukleta u košutu i st. 3 u pjes. Frane i Lijana).
    Teba grad u Egiptu. U Bibliji povezan s imenom Amon.
    tebe (dat.) tebi
    teca tetka, u zagrebačkom govoru onaj usijani pečat, kojim su žigosani zloč
    teća šerpa
    teće tek, istom
    tecete v. teči
    Teci bogatiti se
    teći 1. trčati, juriti; 2. teći
    teći trčati
    teći trčati
    teći trčati, hititi
    teči hitjeti, hrliti, nagliti, žuriti se, trčati
    teči trčati; utrčati, prodrijeti
    teči (2. l. pl. imper. tecete) trčati, hrliti, žuriti se
    teći (prez. teku i tečem) trčati; tekući; trčeći
    teći (prez. teku i tečem) trčati; tekući; trčeći
    teći imovonu sticati
    teći se priploditi se; koza se teče
    teći se priploditi se, koza se teče
    teci, teći bogatiti se, sticati kapital
    teda tada
    teda tako da
    tedeum prema početnim riječima kršćanske himne Te Deum laudamus (lat.), Tebe Boga hvalim
    teferič zabava u prirodi
    teferič provod u prirodi
    teferič izlet u prirodu radi zabave i razonode
    teferič izlet
    teferič (tur.) zabavljanje, veselje
    teftedar ( tefterdar) knjigovođa
    tefter notes
    tefter računska knjiga; spisak
    tefter beležnica, trgovačka knjiga
    tefter knjiga, rokovnik, sveska u kojoj su zapisani važniji datumi, poslovi, proslave, finansije i
    Tefter beležnica
    tefter sveska
    tefter (tur.) popis
    teftiš pregled, inspekcija; istraga
    teg posao, rad, napor; težina, uteg; vlačenje, vučenje
    teg posao, rad, napor; težina, uteg; vlačenje, vučenje
    teg rad
    teg rad, posao
    teg težački rad
    Tegetov pohrvaćeno ime austrijskog admirala Wilhelma Tegetthoffa (1827.-1
    teglica ocišcena iznutra i osušena vrsta bundeve sa dugackim vratom za vadenje vina iz bure
    teglit(i) klipa takmićiti se u snazi; dva momka čučnu jedan prema drugome, obuhvate rukama
    tegliti platu primati platu
    tegliti platu na prvoga primati uredno platu svakog mjeseca bez obzira na uloženi rad
    tegliti veđe masirati kožu oko očiju i obrva
    Tegljiti se razbuđivati se
    teglo part. akt. glagola tegnuti; odlučiti, prohtjeti se, krenuti i sl.
    tegnuti dodirnuti
    tegnuti dotaknuti, dohvatiti, dirnuti; tegnuti ruku; rukovati se
    tegnuti uzeti, potegnuti
    tegota težina
    teh čaj
    teh za vunčiščenje čaj za pospješenje probave
    tej te
    teja vrsta vrtne ruže, ruža čajnjača, Rosa indica, die Teerose
    tejašem hteo sam, htedoh
    tejator teator, šaljiv prizor, predstava, glumac, zabavljač
    tejatorit(i) glumiti
    Tejka tetka odmila
    tek trk, trčanje
    teka sveska; 1. može đačka; 2. za kupovinu hleba, „upisivanjem u teku“
    teka sveska
    teka sveska.
    teke tek
    teke tek
    teke te
    teke (Teke ti je Kosorićima imovina viša osvitala
    eto takono je omrcala.)
    tekerov sistem više uvezanih lanaca za vađenje vinograda
    tekija muslimanski manastir
    tekija muslimanski manastir
    tekija (tur.) derviški samostan
    tekija (tur.) derviški samostan
    teknologija tehnologija
    teknuti predośetiti opasnost, naslutiti ishod neke radnje telal; glasnik, obavješta
    tekstovi testovi
    teku, tekući v. teći
    teku, tekući v. teći
    tel zlato
    tel zlato
    tel žica, tanko i dugačko vlakno
    tel žica, tanko vlakno
    telal glasnik, posrednik za vreme turske carevine, čovek koji izvikuje i ob
    telal glasnik, obavještač
    telal javni objavljivač, oglasivač, dobošar
    telal javni vikač, koji objavljuje naredbe vlasti
    telalit(i) oglašavati
    telećak naprtnjača s ukrasom od teleće kože
    telej tanušni listići srebrne ili zlatne boje kojima se vrši pozlata ili posrebrnjivanje
    teleologija (grč. telos svrha); filozofski nauk prema kojemu je sve u prirodi svrsishodno (Aristotel)
    teler okvir za prozore i okno
    teler prozorsko krilo.
    teleri prozorski ramovi
    telesa v. telo
    telija veliki ekser.
    teljig dio jarma koji stoji volu oko glave
    teljig savijeno drvo koje se stavlja volu oko vrata a potom se veže za jaram.
    teljigat(i) pričati gluposti, lupetati
    telo tijelo
    teloranitelj lično obezbeđenje, telohranitelj
    telovni tjelesni; svjetovni
    teluće deblja strana noža, suprotna oštrici
    telut (Telut od naslona vata ti do iznad bubrega.)
    ivica
    tem bole to više
    tembr boja tona, glasa, zvuka
    temena činiti znači: duboko se klanjati (tj. dodirivati temenom zemlju)
    temeru(t) onaj koji ništa ne radi a voli da jede
    temerut lijen čovjek
    temezat(i) udarati
    temezgati rastezati priču ili neki posao.
    tempal hram
    tempal (lat. templum) hram, svetište
    tempal (lat.) crkva, hram
    tempal, templo (lat.) hram, crkva
    tempi v. sabinski tempi
    templo (lat.) hram
    Tempora! Mores! (lat.) Vremena! Običaji! (varijacija uzvika O tempora, o mores!, tj. čudnih li vremena,
    tempore nocturno (lat.) u noćno doba
    Temudžin pravo ime Džingis-kana (12-13. st.), osnivača mongolskog carstva i jednog od najve
    tenac vukodlak, vampir
    tenac vampir
    tenac vampir
    tenbelak nerad, lenjost
    tenčina sjenetina
    tenda šator. Talijanska riječ. Od latinskog: tendere
    tendžera metalni sud
    tendžera metalni sud
    tendžera bakarni sud
    tenećak lim, pleh
    tenef konopac, uže
    tenfati pirjati, krompir se tenfa u rajngli. Od njemačkog: dämpfen
    teniera zemljani sud u kojem se kuva jelo ili drži maslo
    tenja sjena
    tenja sjena
    tenja sjena
    tenja sjena
    tenor (lat.) način govora, duh nekog djela ili sastavka, smisao, sadržaj, pravac
    tenši tanji
    tentati dosadivati, nervirati ... tenta me da kupim bonbona ...
    tentoga (med tem toga) međutim, dotle
    tepanje tuča, bijenje, tučnjava
    tepat(i) ne izgovarati pravilno sve glasove prilikom govora
    tepati tući, biti
    tepati tući, biti
    tepati tući, udarati
    tepati tući, biti
    tepati tući, biti
    tepav onaj koji ima govornu manu, mucav
    tepelak (tepeluk) ženska kapa (obično izvezena zlatom ili srebrom i ukrašena niskama bisera i zlatnim i
    tepeluk kapa od crvene čoje, ukrašena biserima
    tepik tepih
    teplina toplina
    teplina toplina, vrućina
    tepsija posuda za pecenje mesa, pite, kolaca ...
    tepsija plitka posuda od bakra
    Tepsija plitka okrugla posuda, u kojoj se naročito peče pita
    teptiš (tur.) sud, kazna
    ter i, pa, te (veznici)
    ter i, pa, te (veznici)
    ter te
    Ter Borch, Gerard (1617-1681) nizozemski slikar
    ter i tere te, pa, i
    ter(e) i, te
    ter(e) te, i (vezn.)
    ter(e) te, i (vezn.)
    ter(e) te, i, pa
    teraj ! , ajd`teraj ! uzvik: kreći !, ajmo !, na posao !, polazi !.
    teranje lenke zimska bezbrižna veselja i pijančenja u vreme zimski zabijački i sveč
    terati kera bećariti se, ići u štetu, momčiti se, ali posle ženidbe kaže se: „Oženio se, pa mu je sad
    terđaj stolarski sto
    terđaj nosač za ručno testerisanje daske.
    teremtete! (mađ.) mađarska psovka, vrag ga odnio
    Tereo Terej, mitski trački kralj, saveznik atenskog kralja Pandiona i muž njegove k
    teret tovar, nešto teško, može i „teret na duši“...
    teretnica lađa koja prevozi robu
    terg trg
    tergal suknja plisirana suknja (dugo bila u modi), i postoje majstori koji „plisiraju“ štof
    tergati otimati
    terkija kožna torba na selu; kaiš kojim se privezuje sedlo
    terkija jahačeva torba, kožna torba na sedlu
    terkije zavežljaj konjanikove opreme koji se kaiševima privezuje za zadnji dio sedla
    terknuti trknuti
    termometer toplomer, termometar
    Termopile klanac u Grčkoj, u kojem su u borbi s Perzijancima 480. pr. n. e. izginuli svi Spartanci p
    termuntana vrst vjetra
    tern černi Prunus spinosa, vrsta biljke
    terpeti trajati
    terpiti trajati
    terplenje trpljenje, patnja
    terplivost trajnost
    tertia pars treći dio
    terzija krojač
    terzija krojač
    terzija krojač.
    terzija krojač
    terzija, terazija krojač koji pravi nošnju od čohe
    terzijan drveno pero kojim se, pri sviranju, udara u žice na tamburi
    terzijan trzalo za tamburu
    terziluk krojački zanat, krojačka radnja
    tesak dug vojnički nož
    tesak dug vojnički nož
    tešče, na tešče natašte
    tešem hteo sam, htedoh
    tešer s tešerom; posvema, do kraja
    Teško mjestu kuda vojska prođe narodna izreka o zloj ljudskoj subini koja se uglavnom odnosi na rat i ratne plja
    tesla alatka za obradu drveta čije je sječivo povijeno prema unutra.
    teslimiti predati, ispustiti nekome nešto
    teslimiti darovati
    tesnoča tjeskoba
    tesnost tjeskoba
    teste tuce
    teste tuce
    teste tuce, dvanaest komada
    Teste tuce
    teste tuce
    testija posuda za tečnost sa uskim grlom.
    testija zemljan sud za vodu, sličan bardaku; vrč
    testir odobrenje, dopuštenje
    testir (tur.) dozvola, dopuštenje
    tetica kada tetka nije mnogo starija, onda se oslovljava sa: tetica, a malo starija je tejka, a još
    tetošit(i) ugađati, ispunjavati želje, maziti
    tetošit(i) maziti, njegovati, stati u zaštiitu
    tetošiti ugađati, milovati
    tëtura specifična pripovijedačka forma nejasnog porijekla kojom se označava snažna doživlje
    teva hoće, valja da
    tevabija pratnja, pristalice
    tevabija pratnja, pristalice, družina
    tevabija svita, pratnja; sledbenici, istomišljenici
    teveneli naprazno, besciljno
    Tever Tiber, rijeka koja protječe kroz Rim
    Tever Tiber, rijeka koja protječe kroz Rim
    tevsija tepsija
    tevter tefter, bilježnica, registar, dokumenat
    tevtiš potjera
    tevtiš poćera
    têž težina, tovar
    Težalja Tesalija, pokrajina u sjev. Grčkoj
    težan'je rad, posao, napor
    težati raditi, obrađivati zemlju
    težati raditi, poslovati, djelovati, naprezati se (isp. teg)
    Tezeo jedan od najvećih starogrčkih mitskih junaka, sin Egejev ili Posejdon
    tezijem tim
    težiti obrađivati zemlju
    težiti raditi; težiti, težačiti
    Thales grčki filozof iz Mileta, jedan od sedam legendarnih mudraca; koristeć
    Theba Teba, starogrčki grad; Vidrić ga na stari način piše u pluralu ("s lirom iz Theba"), prema
    ti taj
    ti ti; taj
    Tiba trbuh
    Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.)starorimski lirski pjesnik, autor melankoličnih elegija
    Tibulo Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankoli
    Tibulo Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankoli
    Tibulo (Albije Tibul) rimski elegičar
    tič ptica
    tica ptica
    tica ševrljuga (A kad poleće uvisinke tica sojka
    ševrljuga, zašarenješe se no
    ticati dirati
    ticati (prez. tičem) tjecati, trčati (isp. teći)
    tiček ptičica
    tičije mlijeko čega nema a vezano je za hedoniste i razmažene osobe, luksuz
    Ticino rijeka u sjevernoj Italiji, izvire u Švicarskoj, uvire u rijeku Po
    tigulj pas
    tihe tih (gen. pl. zamj. taj)
    tija taj, toga
    tijam čak, ća
    tijara (grč.) trostruka kruna rimskoga pape
    tije tiše
    tijem dakle
    tiješ v. titi
    tiještit(i) (ženu) obljubiti je
    tiještiti pritiskati
    tiještiti pritisnuti, obljubiti
    tikati ići amo-tamo
    tike tek, samo
    tiket vozna karta
    tikvica posuda
    tilce tijelce
    tildika glupan, bezveznjak; može i dildika što je isto
    Tildika glupan
    Tilen keltski nadimak boga Marta
    tilišit(i) (No je povazdan tilišio onu rasađenu
    glancati,
    ku doćerivati
    tilo tijelo
    tilsum vradžbina, talisman
    tilsum vradžbina, talisman
    tilsum talisman, amajlija
    tilu poklisari svarhe su njegove tijelu su glasnici njegova svršetka, tj. smrti.
    timar imanje, dvor, leno
    timar posjed, imanje
    timar feudalni posed, spahiluk; poljsko dobro
    timar 1. negovanje stoke, naročito konja; 2. feudalno dobro koje je donos
    Timok rijeka u istočnoj Srbiji
    timor krš, kamenjar, stijenje
    timor kameniti vrh, krš
    Timot Timok, rijeka u istočnoj Srbiji
    Timoteo Timotej (oko 450-360), grčki pjesnik i glazbenik iz Mileta; pisao ditirambe, himne i nom
    timpan bubanj
    timun (tal.) kormilo
    timun (tal.) kormilo
    timunijer (tal.) kormilar
    timuniti (tal.) kormilariti, upravljati
    Tingelt baksis
    tinja sjena
    tinja sjena
    tinta mastilo, tintlblaj; mastiljava olovka
    tintara glava, kad neko skrivi onda ga istuku, i po selu se priča: „Al`, je dobio po tintari, i valjd
    tintara glava
    Tintara glava
    tio tiho
    tio tiho
    tio tiho
    tio, tijo tiho
    tipa zakrpa
    tipa na tipu krpa na krpu gusto isprošivane
    tir zvijer
    tirac škopac konja
    tirac škopac konja
    tiranin vladar koji vlada nasilnički
    tiranka zulumćarski nasilnički,
    tiranski zurlaš svirač u zurle
    tiranuš (grč.) tiranin
    tirati tjerati, istjerivati
    tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. nečim)
    tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. nečim)
    Tirena ime pastirice u istoimenoj drami Marina Držića
    tirijaćija zanesenjak, strastan ljubitelj nečega
    tirintika, tirinta komadići, iver
    tirintike komadi nasitno
    tiriti tjerati
    tiriti tjerati
    tiriti tjerati
    tiriti tjerati
    Tirtej grčki pjesnik iz VII. st. pr. n. e., glavni predstavnik ratničke elegije
    Tirtej grčki pjesnik, 7. stoljeće prije nove ere, svojim elegijama poticao je Spartance na boj, n
    Tisa rijeka, pritoka Dunava; izvire u Ukrajini, protječe kroz Rumunjsku i Mađ
    tisa četinarsko drvo koje narod smatra svetim
    Tisbe Tizba i Piram; dvoje zaljubljenika iz grčkog mita, koji su vodili ljubav kroz pukotinu jedn
    tišćati (prez. tišćim) stiskati, čvrsto držati
    tišće aor. glagola tisnuti (štok. tiskoh, tište...), tisnu, potisnu, rinu, gurnu, turnu, baci
    Tišce = tihomice
    tišćiti potiskivati, tištiti
    tisi tiši
    tisih tihih
    tisijem tihim
    tišiti tješiti
    tiskno tijesno, usko
    tišler stolar
    tišler stolar, majsor za drvenariju
    tišler stolar.
    tišljer stolar, tišljeraj; građevinska stolarija za kuću: vrata i prozori
    tišljer stolar
    tišljer stolar
    Tišljer stolar
    tišljeraj stolarija
    tisnut(i) prst u uvo čini se kad treba glasno zapjevati ili zakukati
    tisnuti prs u uvo zapjevati
    tisto tijesto
    tisućkrati tisuću puta
    titan gigant, gorostas
    Titani mitski divovi koji su se pobunili protiv Zeusa, ali su pobijeđeni i bačeni u Tartar, mra
    titi (prez. tijem) debljati, tustjeti, toviti (se)
    titinac petao male kokošije rase - vrlo ratoboran
    Tito Brezovački prebendar Sv. Marka u Zagrebu, pjesnik i komediograf, u svojoj pje
    titrati previše ugađati, titrati jajca; ulizivati se, poltronisati se
    titrati udešavati nekom
    Titrati previse ugađati
    tituluš (lat.) naziv, naslov, natpis
    tituz škrtica
    tja ća, čak, sve do
    tja ća, čak, sve do
    tja ća, čak, sve do
    tja čak
    tja čak, sve do; početi se moliti; stati mniti; početi misliti; stati u sridovištvo; biti umjeren
    tja sve do
    tja tamo
    tja tamo
    tja (do) sve (do), čak (do)
    tjemenik zenit
    tjerati (prez. tjerim) tjerati
    tjerim v. tjerati
    Tkalčić, Ivan (1840-1905) hrvatski povjesničar
    t'knuja taknuo, dodirnuo
    tkunja dunja
    tlaka rabota, robota, tlača, tlačnik, klaka, tlaka: pešja, konjska, pešačka, tlač
    tlapiti buncati
    tlapiti glumiti, hiniti
    tleh (gen. tleha) tlo
    tlići tući
    tljajat(i) (Više tljaje no što zaspiva.) drijemati
    tljena tanka opna ili tkanina
    tljena skrama, tanka opna, mrena na očima
    tma tama, tmina
    tmas tama, tmina
    tmast taman
    t'mnina noć, mrak
    tmurevina slaba svjetlost
    tmuša mrak
    tmuša mrak.
    to samo jaki Bog zna zapravo, to ne zna niko
    tobe pokajanje
    točak bicikl
    točak bicikl
    tocijanka vrsta puške
    tociljarka ledenica za klizanje
    Tociljarka uglačana ledena staza
    tociljarka, tocijarka manje klizalište na šoru napravljeno prosipanjem vode. Može i kad se nakupi ve
    tociljati sklizati se
    tociljati se klizati se
    tociljati se klizati se
    tociljiti brusiti, oštriti
    tocilo kameni tocak za oštrenje noževa, makaza ...
    točir 1. levak, nekad bili emajlirani, a danas su uglavnom od plastike; 2. metalna kupasta ala
    točir levak
    Točir levak
    točiti lijevati; plakati
    točiti rastakati, izgrizati, izjedati; točiti se; okretati se, vrtjeti se
    tođ također
    toga tuga
    toga tuga, žalost
    togo toga
    toj to
    tojaš jaje
    toje također
    tojer također
    tok u što se strelice ulažu
    tôk tolika; tôke; tolike
    tôk tolika; tôke; tolike
    toka ukras (sprijeda) na konju, metalno dugme ili pločica na narodnoj nošnji (na prsima)
    toka mi te (od talijanskih riječi mi tocca) moram te
    tokač komad kraćeg drveta. Blagim udarcem po nosu usporava kretanje zaprege.
    toke ukrasni i zaštitni oklop od metalnih pločica nagrudima
    toke krupna srebrna dugmad ili ploče kao ukras ili zaštita na prsima dolame
    toki tolik
    tokmak malj, mali buzdovan, palica, toljaga
    toko toliko; tako
    tokoj također
    tokoj i tokoje tako, također, isto tako
    tokoj(e) također
    tokoj(e) također
    toli toliko
    toli toliko
    toli toliko
    toli toliko
    toli toliko, tako
    toli…koli… toliko… koliko …
    tolikoj također
    tolikoj i tolikoje isto toliko
    tolja vitki savijeni štap koji se stavljao na kosu pri košenju, da bi se lepše kosilo
    toljačke udariti nekoga toljagom ili kao toljagom
    toljaga vrsta štapa.
    tolkovat(i) komentarisati, pričati
    tolkovati tumačiti
    tolmač prevodilac stranih jezika
    tolmačit(i) tumačiti, objašnjavati
    tolmačiti tumačiti
    tolmačiti tumačiti, prevoditi, objašnjavati
    tolmak, tolmač tumač, prevodilac u vreme Vojne Granice
    tolnač savjet; tolnač činiti; održati savjetovanje, savjetovati se
    tolnač savjet; tolnačnik; savjetnik
    tolvaj razbojnik, zločinac
    tolvaj razbojnik. Madžarski: tolvaj
    tolvaj (mađ.) lopov
    tolvaj morski pirat, morski razbojnik, gusar
    tolvajski (mađ.) lopovski
    tomazluk gazdinstvo; domaćinstvo
    tombula lutrija, tombola
    tomiti kriti, nijekati, zatomljivati
    tomruk (tur.) trupac, panj; klade, srednjovjekovna sprava za mučenje
    tonja zadah
    tönja težak neprijatan zadah kome je teško odrediti otkuda dolazi
    tonot zamka, mreža
    tonot zamka, mreža
    tonot, tonotac zamka, mreža
    tonota mreža, zamka
    tonota vrsta ribarske mreže
    tonota zamka, klopka
    tonota zamka, mreža
    top 1. artiljerisko vojno oruđe; 2. seoski mali gvozdeni priručni top, puni
    top baljemez najveći top
    topac utopljenik
    topal z dvije bande (U rat sam bio topal z utopljen,
    dvije bande.)
    ovđe znači imati političku zaštitu s obje strane
    topferl, noćna posuda. Deminutiv od njemač chaise percée na kome je Louis XIV. primao poklisare
    topiti grijati
    toporišče držalo za sjekiru
    toprak kućni prag
    toprak kućni prag, kuća i baština
    toprak zavičaj
    toprv istom, tek
    toprv tek, prvi put
    toprv tek, prvi put
    toprv istom, prvi put, tek, sad (toprv sam se izbudija; tek što, samo što sam se probudio)
    topuz staro oružje u obliku kijače sa gvozdenim "perima"
    toraja nevolja
    torina tor oivičen kamenim zidom.
    Toriti đubriti zemlju ovčijim izmetom; premestati tor svaki par dana
    torni (pas) pas koji čuva ovce kod tora, obora
    tornjati se brzo odlaziti pod pretnjom, tornjaj se u majčinu; opsovati i ujedno izmarširati nepoželjn
    Tornjati se brzo odlaziti
    Torokalo brbljivac
    torokati neprestano i dosadno pričati; torokuša-osoba koja preterano priča;
    toronj toranj
    toržestven svečan
    toržestveno umivenije nog svečano pranje nogu
    toska sitnež
    toskati gurati, izgurivati, prevlačiti nešto ali unazad
    Tot Slovak, (toto–na mađarskom). U Vojvodini su „prvi totovi“ bili Srbi (Raci; rašani), kada
    tot onda
    tot tako
    tot Slovak
    tot dobre, tot hude jednako dobre kao i zle
    Tot, Slovak. Madžarski pogrdni naziv. "TótSlovak
    nem ember"
    nije čovjek
    tot, tote, toti tu, ovdje
    toteka tu, ovdje; tamo, ondje; tada, onda
    totica Slovakinja
    totica Slovakinja
    totu tamo, ondje
    totu v. toteka
    totu ovdje
    Tout vive... (franc.) Sve živi kroz kontrast i protimbu.
    tovar 150 kg.
    tovarac magarac, magarčić
    tovarac magarčić
    tovarenje ruženje
    tovarina uže kojim se priteže tovar za samar
    tovariš drug, prijatelj
    tovaruš drug
    tovaruš drug
    tovaruš drug, pratilac; putni tovaruš; suputnik
    tovaruš, tovariš, tovarušica, tovarišica, tovarištvo
    drug, bračni drug, družica, drugarstvo; čitao si
    tovarušica drugarica
    tovaruštvo drugarstvo; društvo
    toviti hraniti, gojiti, nastojati oko čega, čuvati
    tovor breme, teret, tovar
    tovor teret
    tozluci dokolenice
    tozluci dokolenice
    tozluci dokolenice
    tozluke dokolenice
    tozna tabakera
    Tozna kutija za duvan
    tožni tužni
    trabant 1. legendarni mali polu-plastični auto pravljen u Istočnoj Nemačkoj (DDR) sedamdeset
    trabant (tal.) pratilac, satelit
    trabati koračati kako ne treba.
    trabulja raskoš, rasipanje
    trabuljati rasipati
    trabunit(i) (Cvile diple i tambura, aračlije trabune
    glasno sanjati;
    usko uživati u ambijentu
    trabuniti glasno sanjati
    trabuniti glasno smijati
    trabuniti šumoriti
    trabuniti govoriti u snu.
    traćen'je trošenje
    Traci Tračani
    traću v. tratiti
    trag do traga; do istrebljenja, do uništenja
    trag pleme, narod
    trag podrijetlo, rod, soj (pored običnog značenja)
    trag trag; na tragove; natrag
    trag potomstvo
    tragača 1. drvena, može i gvozdena, kolica sa isturenim jednim većim točkom napred, služe za
    Tragače kola s jednim točkom za iznosenje tereta, đubreta
    tragače naprava za prenošenje materijala.
    tragat(i) dolaziti, obnavljati, nasljeđivati
    tragati od voditi porijeklo
    tragati se množiti se, ostaviti potomstvo
    trajat(i) (Nije Alipaša trajao no potegao sablju i glavu
    čekati, kasniti
    mu s jednim zamahom od
    Trajber onaj koji goni kupljenu stoku sa vasara do gazdine kuce
    Trajliš vrsta okretnog plesa
    trajlo aljkav čovek
    trak srh
    trak vrpca
    traka pojas, tkanica, vrpca; u prenesenom smislu: zraka, svjetlost
    Tralja vrsta naprave za nosenje u vidu čvrsto upletene mreze dvema motkama
    tralje može se upotrebiti za opis svega što je dotrajalo i staro
    tralje dronjci
    tram greda
    tram (njem.) greda
    Trambelaj tramvaj
    trambulas svileni pas iz Tripolisa
    trambulas svileni pojas, porijeklom iz Tripolisa; interesantan detalj crnogorske muške narodne no
    tranbolos široki svileni (šareni pojas)
    tranbolos opasač od svile, širok šal za opasivanje
    trancip tranzit
    trancip tranzit, tranzitna trgovina
    Tranciport prevoz
    trandafil ruža
    trandafil ruža
    trandat(i) prljati
    trandibal, tranzibal proslava, više kao blesavljenje, smešna predstava, cirkuzacija
    tranja stara stvar.
    tranje ritine, iznošena roba
    transa (kod Kranjčevića žen. roda), isto što i trans (lat.), zanos, ekstaza, ushit, hipnoti
    tranšport transport
    Tranzibal proslava
    trap ostava za zimnicu u zemlji
    trapađozla žena ili devojka trapava, nespretna i „apatrapa“ u oblačenju
    Trapara primitivna drvena klizaljka
    trapiti mučiti
    trapovijes nesvjestica
    trapovijes(t) nesvjestica, između sna i jave, stanje straha
    Trasimako Trazimah, grč. retor i sofist iz druge pol. 5. stoljeća
    trat (tal. tratto) čas, trenutak; potez
    trata potrošak
    tratiti privući, udariti
    tratiti trošiti
    tratiti trošiti
    tratiti (prez. traću i tratim) trošiti
    trator krasuljak (cvijet)
    trator krasuljak, vrsta cvijeta
    trator tratinčica
    trator vrsta cvijeća
    tratorak mediteranska biljka, primog, akant
    Traveljati brbljati
    Travemünde luka pored grada Lübecka u Njemačkoj na Baltičkom moru, odmaralište i lje
    travestirati (lat.) književno prikazati neku ozbiljnu stvar u novom, karikiranom obliku
    traviti očarati
    traviti propadati
    traviti začarati
    tražbina porijeklo
    tražbina porijeklo
    trbu trbuh, stomak
    trbuv isto što i trbuh, samo u Sremu „zdravo mlogo“ veći
    trče trsje, vinograd
    Trčkalo dečačic koji radi kod gazde (zanatlije)
    trclak čovjek nespretan, pomalo slabouman, mutavac, bedaček
    trcoljak komadić
    trde (mišîc) tvrdih mišica
    trdi tvrdi
    trdžuman, trdžoman prevodilac, tumač
    treba da odlazi
    trebe treba
    trebnik knjiga sa molitvama
    trećepreodnik ovan od četiri godine
    trećetrpežnjak neugledan čovjek, niski društveni status
    trećom treći put
    trećoteljak vo od tri godine
    trefiti desiti se, dogoditi se .....baš se trefi da naidem na nju...
    Trefiti pogoditi
    tremfus tronog na ognjištu, trozub. Od njemačkog: Dreifuss
    tremovnik trijem, hodnik
    Trenčkort kratki muski kaputic
    trendofil vrsta cvijeta, trandovilje, tenda
    trengel bakšiš
    trenica baranjski – tren’ca - za ribanje limunove kore, testa – tarana ...
    trenjiv dremovan
    trentati preterano oblačiti
    trente [?; prepisivačeva greška?]
    trenuće mig, trenutak
    trenut(i) skočiti na noge brzo
    trenuti na kratko odmoriti
    trepati gaziti, gnjesti
    trepet drhtanje, drhtaj; trepetati; drhtati
    trepetati drhtati; tresti se
    trepiti strepiti, plašiti se
    trepnut(i) (Mogao bih ti se trepnuti na ćivot
    zakleti
    Svetoga
    se jakom
    Vasilijariječju
    Ostroškoga…)
    treptati udarati, gaziti
    treš starinska naprava za vršenje žita
    treska groznica
    treska (treskavica) malarična groznica
    treština iver.
    treti treći
    treti treći; trojak
    treti harati, činiti štetu
    tretič treći put
    trëv momenat, događaj, slučaj
    trg trgovina, trgovačka roba
    trg trgovina; roba kojom se trguje
    trg (množ. trzi) trgovina; trgovačka roba
    trgačica beračica
    trgâtva berba
    trgonj vrsta šljive
    trgovanje, dobitak, zarada u trgovini
    trgovina 1. kao objekat, prodavnica, dućan, radnja; 2. kao vršenje radnje, prodaja ili kupovina iz
    trgovini labrnje usne (pogrdan naziv)
    trh teret
    trh teret, breme
    trh teret, težina
    tri fertala na cušpajz samoborska fraza kojom se najavljuje podne. Bit će novijeg datuma, jer cušpajz u zagr
    tri lika manitost
    tri lika mahnitost
    triba potreba; triba je; potrebno je
    triba, trijeba potreba; triba je; potrebno je, treba; ni triba; nema potrebe
    tribada (grč.) lezbijka
    tribati trebati, biti potrebno, morati; tribi je; potrebno je, mora se; ni tribi; ne treba
    tribi je, trijebi je treba
    tribovanje zahtjev
    tribuje treba
    trijebi treba
    trijebi treba; trijebi (j)e; treba
    trijebi je treba, potrebno je
    trijebiti odvajati od primjesa.
    trijemi trima; za trijemi bregi; iza tri brijega
    trijes grom
    trijes grom
    trijes munja
    trijes, trijesak grom
    trijesak munja
    Triješće Trst
    trijesk grom
    trikleta trostruko prokleta
    trikoloran (lat.) trobojan
    Trikov džemper
    trikrat triput
    trikrati triput
    Trimalhion bogati skorojević; lik iz Petronijevog Satirikona
    trinajsta škola đavolska škola, nepostojeća škola; uličarski fakultet; problematično ponašanje; dugogo
    trine prašina ostala od sena
    tringeld, tingeld napojnica (nemački) ili bakšiš (turski), pa biraj !?
    tringelt (njem.) napojnica
    trinkati (njem.) piti
    trinket (tal.) malo jedro na prednjem jarbolu
    Tripartitom Tripartitum opus juris consuetudinarii incliti regni Hungariae, pravno
    tripsa bolest
    triptih (grč.) slika od triju spojenih dijelova
    tripudij (tal.) klicanje od veselja, velika radost
    tris munja
    triš triput
    triš triput
    triš triput
    triš triput
    triš triput
    triš triput
    triš triput
    tris, trijes grom
    trisak grom
    trisak grom
    trisak tresak; grom
    trisk grom, tresak, prasak
    triskanje treskanje
    triskavina grmljavina
    trispida noga od stola
    trista čuda doživeti nesvakidašnji veliki događaj, ići na vašar u Rumu, biti u cirkusu, i
    triste et jocosum (lat.) žalosno i smiješno
    trjesak grom
    trkač tobolac
    trkač tulac (za strelice)
    trlaja pričalica, torokuša; trlajisati; ogovarati, trućati; izraz „trla baba lan da je pro
    Trlaja pričalica
    trma lavendula, mirisna biljka plavih cvjetova
    trnac vinograd
    trnac voćnjak
    trofej znak pobede
    trogar nosač
    troha mrva, sitnica
    troj trojak
    trojanit(i) rađati trojke, trojčiti se
    troježljiv trostruk, trovrstan
    trojstručni dar od boga dan, slobodan prijevod lumperajske popijevke za prvih decenija 18. stolje
    trombeta trublja
    Tromfa adut u kartama
    tronfuzija transfuzija
    tronožac niska stolica sa tri noge.
    tronuš (grč.) prijestolje
    tropa 1. bez novca, propao; 2. tropirati; biti poražen, pasti; 3. tropnuti; pasti na ispitu
    tropa izraz koji se upotrebljava pri kartanju za onoga koji je izgubio igru; zna
    tropar crkvena pesma
    tropar crkvena pohvalna pesma, himna svecu
    trošarina drumarina, taksa, akciza, porez, naknada
    Trosarinac naplačivač takse onim sto ulaze u N. Sad
    troskot divlja trava, korov
    troskot korov
    trotonka teretna traktorska prikolica nostivosti 3 tone
    trov otrov
    trovan otrovan, pun otrova
    trovna povrtnica v. Zrinski, Jure
    trpan srp
    trpeza vidi: sinija.
    trpeza prva, druga rang ugleda pojedinca određuje se po tome śeda li za prvu ili drugu
    trpija nezasita glad
    trpliven strpljiv, snošljiv
    trpuc, terputec Plantago, vrsta biljke
    trpunjat(i) hodati iznemoglo i sirotinjski
    trs čokot
    trsan travnjak
    trsan travnjak
    tršćica trstika
    trsiti (Ako li svi trsimo neka ostanu zemlji dok same isplivaju.); stradati
    trsje vinograd
    Trskavac prut kojim učitelj udara đacima packe
    tršljika trstika
    trsnat snažan
    trst trstika
    trštica trskin štap
    trštvo trgovina, trgovanje; tržac; trgovac
    trta trs, čokot
    Trtalođija aparat koji se stalno kvari i treba ga popravljati
    trtati posrtati
    trtati posrtati
    trtav(a)(o) osoba koja ima vidno izbačenu zadnjicu, ali ne uvek i veliku; trtica-1.koren ki
    trti napadati, navaljivati, uništavati, rušiti
    trtica rep.
    trtljat(i) pričati bez veze
    trtoguz brbljivac
    trtoguz brbljivac
    trû (A drugi te trû kao tursku raju i zavaljenike.)
    ekploatišu, izrabljuju
    trubenta trublja
    Truc prkos
    truc inat, prkos
    truc (njem.) prkos
    truc, štruc– inat; treskati 1.inatiti se, pa se kaže: u štruc-u inat 2. treskati se pri vožnji u seljač
    trucati prkositi, poticati, siliti, nuditi
    trucati prkositi. Od njemačkog: trotzen
    Trucovati prkositi
    trud rad, napor, posao
    trud rad, napor, posao
    trud trud, napor, rad; teškoća, muka; vježba; umor
    trud lako zapaljiva materija od drveta a služi za potpalu vatre.
    trudan skrhan, umoran
    trudan težak, naporan, mučan
    trudan umoran
    trudan umoran
    trudan umoran
    trudan umoran
    truđen umoran
    truditi mučiti, ispaćivati
    truditi patiti se, trpjeti; raditi
    truditi patiti se, trpjeti; raditi
    trudno teško, mučno
    trudnost trud, zamorenost
    truga lijes
    truha trun
    truhav slab
    truhav truo, slab
    truhina trulež, raspadanje
    trujati truditi se, mučiti se
    trujati (čakav. za štokav. truđati) v. truditi
    trujen v. truditi
    trujen'je trud, rad, muka
    trukaovati štampati
    trukovati štampati, preštampavati, otiskivati, navijati za nekog; 1. truker(ka), z
    Trukovati navijati za nekog
    truljat(i) nekontrolisano jesti
    trulo kupola
    trumanova jaja jaja u prahu, koja su stizala kao pomoć iz Amerike, posle II svetskog rata
    trumbetari trubači
    trumbetaš 1. trubač, cvirač na trubi; 2. bezveznjak, laprdalo; truba; propast, bolest; trubiti; previše
    Trumbetaš trubač
    trumbita (mađ.) truba
    trun (grč.) prijestolje, tron
    trunje sitniš, prašina, otpaci, ima ga u vodi, vinu i rakiji; biti pun trunja; čovek koji
    trunje ljudsko ljudska ništarija, otpadak, škart
    Truntoš lenstina
    truntoš, truntonja, truntav lenština, sporać, mrtvo puvalo, natruntan; obući previše garderobe i zato jedva hodati
    trupati igrati i lupkati nogama, poskakivati
    trupina sjedište od isječenog stabla
    trupina komad kratkog debljeg drveta.
    truplje leševi
    trus potres
    trus potres
    trusa vrsta kola.
    truštat(i) opričavati, ogovarati, tračati, pričati koješta
    truštit(i) reći nešto nerikladno za društvo, lupiti, lupetati, pričati bez ikakvog smisla
    Tržac, Katarina Katarina Frankopan Tržačka
    tržan livada
    trzati simpatisati neku osobu, stanje pred zaljubljivanje, i kada društvo to primeti, onda mom
    tržec trgovac, prodavač
    trzina staro uže, povodac
    tržnik trgovac
    trzunče jagnje sisavče mlađe od ostale jagnjadi, prije nego što počne da pase
    tu čuj tu vidi kaže se za nešto što se traži, znaš đe je bilo, a tog momenta ga nema
    tubak burmut
    tubiti tuviti, pamtiti, dobro držati u pameti; utuviti-upamtiti
    tubla skamenjeni komad nečega.
    tuč nešto veoma teško (teško k’o tuč)
    tuča grad, krupa
    tucati udarati, kucati, polno opštiti; tucati jaja; kucati se jajima za Uskrs; tucati u mozak; zaglu
    tuce dvanaest komada nečega, pola tuce; šest komada
    tuce 12, tuce jaja
    tuče obično se misli na udara ili bije, ali kod nas ima više značenja, kao izrazi: 1. tu
    tući se lutati, potucati se
    tući se potucati se, lutati, tumarati
    tucimud drvena alatka za škopljenje ovnova i jarčeva.
    tude, tudekana tamo, onde a može i ovde
    tudi također
    tudje odmah, sad, iznenada, opet
    tudom razumeš (mađarski) razumem
    tufegdžija puškar, zanatlija koji popravlja puške
    tufegdžija puškar
    tufek puška; tufeci
    tufek puška
    tufekdžija puškar
    tufne tacke ... tufnasta aljina – haljina na tackice
    tugovi pašinski znakovi u vidu konjskog repa
    tugovi pašinski znakovi u vidu konjskog repa
    tuj tada, sada (pored običnih značenja)
    tuj tada, sada (pored običnih značenja)
    tuj tu
    tuj tu
    tuj tu, ovdje; ovamo
    tuj tuđ
    tuj tuđ
    tuj tuda
    tuj tu
    tuj tu
    tuja tu, ovu
    tujc tuđinac, stranac, neznanac
    tuje tuđe
    tujina tuđina
    tuka i mandžuka stranci čiji se govor ne razumije i porijeklo ne zna
    tüka i màndžuka sve i svašta, nepoznato i neobično, zlo i gore; stranci čiji se govor ne prepoznaje i porij
    tukar ugao
    tukat(i) se (Tukasmo se ja i pop Miloš pred
    sretsi
    otel se
    »Crnu
    neplanirano
    Goru« u Titogradu.)
    tukati iznenada sresti.
    tuki tolik
    tůkljat tuckati
    tuknut(i) širiti neprijatan miris
    tuko toliko
    tukoj(e) također
    tul tulac za strijele
    tulaj stabljike kukuruza
    tulaja kukuruzovina
    tulbe grob, grobnica
    tulica tulac, tobolac (sa strijelama)
    tulija batine
    tulikajše također
    tuliki toliki
    tuliko toliko
    tulipa (tur.) tulipan (cvijet)
    tulit(i) gasiti
    tuliti gasiti
    Tuljak mali a nabijen
    tulumbe vrsta orijentalnog kolača
    tulumina meh, meešina
    tuluz (Niko nije vljerovo da se božji tuluz prodobrio.)
    jadov, škrtica, ljudska ništarija
    tumbak žuta mjed
    tumbak tuč, bronza
    tumban dugačak rubac kojim su žene pokrivale glavu
    tumban turban
    tumban turban
    tumban (tur.) turban, vrsta pokrivala za glavu u muslimana
    tumbe natraške, naopako: „Ništa on ne razume, sve je shvatio tumbe!“
    tumbeđija posebna vrsta duvana za pušenje na nargilu
    tumbin tunel
    tumbin tunel
    tumezat(i) (Ne valja ženu mlatiti i tumezati.)
    jako tući
    tuminjat(i) tinjati, sporo gorjeti bez jakog plamena
    Tumper građevinska kola za nosenje peska, zemlje, cigala itd
    tunguzija nedođija
    tunja dunja
    tunja tona
    tunjav tunjav čovek, ne toliko glup koliko nesnalažljiv i povučen
    tunjel tunel
    tunjez lenjivac
    tunkovanje jedan od načina zanatske proizvodnje sveća
    tunofes „tuniski fes"; mali crven fes
    tunos vrsta fesa
    tupča tup, glup čovek
    tupoglavac blesan, glupan, neznalica
    tur, turina prošireni dio pantalona (čakšira) koji pokriva zadnjicu i međunožje; mošnje
    tura red, redosled, grupa; kafanska tura-situacija kada zasedne veće društvo pa po
    tura ukras, kita
    tûra određeno trajanje
    türa uvežljaj svile
    tura zlatna (Jer je pri sebi imao pismo Ruskoga
    sultanovski
    Cara carski
    sa zlatnom
    grb turom.)
    Turak Turčin
    turan toranj
    turan toranj
    turan toranj, kula
    turan toranj, kula, tvrđava
    turan (tal.) toranj
    turat(i), turnut(i) (Za onije sedamles dana dirati,
    niko nije
    uznemriravati,
    turao popadiju
    zadirkivati
    Desanku i maloga Danila.)
    turban čalma, saruk
    turban saruk, čalma, pokrivalo za glavu kod muslimana
    turbe mauzolej
    Turci sudili (Kad je to bilo niko ne zna, more
    vladali
    biti da nijesu još Turci sudili.)
    Turci sudili (Kad je to bilo niko ne zna, more
    vladali
    biti da nijesu još Turci sudili.)
    turčijat tursko, tj. islamsko verovanje i s time u vezi ceo način života
    Turčin pripadnik turske nacije
    turčin islamski vjernik, musliman
    turen toranj
    turgunja vrsta domaće rane šljive univerzalne upotrebe, prijatnog mirisa i ukusa
    Turica rječica u Pounju, nedaleko Dubice
    turin nos.
    turina mošnje
    turiti staviti, ugurati..
    turiti ovde znači:dati, dodati
    turiti ubaciti
    turkovina specifičan miris kojim su se koristili Turci
    turma (lat.) karavana; vojni odred; skupina, grupa ljudi; povorka; krdo
    turn toranj
    turn toranj
    Turn v. Lavina
    turniček tornjić
    turris eburnea (lat.) "toranj bjelokosni", "kula od bjelokosti", pojam nečeg uzvišenog
    turšija konzervisano povrće
    turvitati tumarati
    tuš (svirati) posle neke zdravice svečano pozdravljanje svirkom orkestra ili trubama i dobošima
    tušica (Nikad joj majka nije davala lijepu pre
    slabo predivo, jevtina ovčja vuna
    tušica (u vuni) najbolji dio vune
    tušiti gušiti, prigušivati
    tuska neistopljeni dio kajmaka pri proizvodnji masla.
    tutako tu, ovdje
    tutako tu, ovdje
    tutako tu, ovdje
    tuti (tal. tutti) svi
    tutkalo lepak za drvo
    tutkati ukriveno davati.
    tutor ovde znači: crkveni blagajnik
    tutuknut(i), tutukat(i) nagovoriti
    tutumrak zlobna, podmukla i zajedljiva osoba, i zato što dalje od nje !
    Tutumrak zloban, podmukao čovek
    tutun duvan;
    tutun piti pušiti
    tutuniti pušiti
    tutuniti pušiti
    tutur tutor, staralac
    tutuš, tutušica mala, slaba, jado, neugledna, zbunjena osoba, mutavko
    tuvaruš drug; tuvaruštvo; drugarstvo
    tužbeno tužljivo, tugaljivo
    tužen'je tugovanje, naricanje
    tužica tuga
    tužica tuga, jad, bol
    tužica tuga, jad, bol
    tužilica tužilja, narikača, žena koja uz tužne pjesme oplakuje pokojnika, pjesme su tužbalice
    tužiti tužiti se, tugovati
    tužiti uzdisati, jadikovati, tugovati; oplakivati
    tužiti se tužiti se, žaliti se
    tužjet(i) naricati, oplakivati pokojnika
    tužjeti uz nosila glasno kukati uz mrtvački kovčeg na putu do groblja
    tužjeti uz nosila glasno kukati uz mrtvački kovčeg na putu do groblja
    tva tvoja
    tva tvoja
    tva tvoja
    tvard tvrd
    tvardji i tvarji tvrđi
    tvardogutec koji može da guta tvrde stvari
    tvardost tvrdoća, čvrstina, tvrdokornost; strogost, okrutnost
    tvarja tvrđa
    tvarog napravljena smesa za punjenje pecene patke, guske ...
    tve tvoje
    tve tvoje
    tve tvoje
    tverdan tvrd
    tverdno čvrsto
    tverdnost tvrdoća
    tvô tvoju
    tvoren'je stvorenje
    tvorilo obruč za sir
    tvorilo drveni obruč, kalup, za uobličavanje grude sira; gruda sira
    tvoriti okriviti, potvoriti
    tvoriti potvoriti, sumnjičiti
    tvrđa kamenjar, litica
    tvrdijel tvrđava
    tvrditi utvrđivati
    tvu tvoju
    tvu tvoju
    U
    U
    U
    U
    U
    u
    U
    U bebu direktno u lice ("Sve sam mu kazo u bebu...")
    u besidu zalihu zahode započinju jalovi razgovor
    u dan po danu
    u devet jama ne može se pronaći, dobro sakriveno
    u isti dim uzvratiti bez okolišenja, istom mjerom
    u jedan par u tom momentu
    u kamen zatucat(i) proklinjati bez odmora, prizivati sve svece
    U kamen zatucati teško kleti
    u krušcu debeo, okrugao
    u miru najbolju po najboljoj mjeri (pjesničkoj metrici)
    u očin sremsko-banatska kao i slavonska blaga psovka, slabijeg inteziteta, skoro kao uzre
    u pisneh na miru po dobroj metrici, u dobrim stihovima.
    u šreh ukoso
    u stepenu u snazi
    u svake diple udarati prilagođavati se
    u uzi na uzici
    u uzi na uzici
    ualen, uilan razmažen
    uapati ugristi
    uapati ugristi
    uapiti uhvatiti, ščepati
    uapiti uhvatiti, ščepati, ujesti (uapalo me pcetište; ujeo me pas)
    uašiti prevariti
    uasulit(i) uškopiti, ustrojiti, kastrirati mužjaka preživara
    Uasuliti kastrirati
    uasuliti kastrirati, uškopiti
    ubaćit(i) naširoko se iskazati
    ubah sasvim; ubah mao; sasvim malen
    ubaniti se stameno sjedjeti
    ubastat(i) odlučno riješiti
    Ubav lep, divan
    ubav lep, krasan
    ubavečko lepo, na lep način
    ubavinja lepota
    ubavinja lepota
    ubavinja lepota
    ubavinja lepota, lepotija
    ubavo lepo
    ubavo lijepo
    ubavo lepo
    ubažđet(i) usmrđeti
    ubeutit(i) se zagledati se nestremice. umiriti se i posmatrati
    uběžati izbjegavati, izbjeći, pobjeći
    ubignuti pobjeći, izbjeći
    ubiti se umom po pameti priznati krivicu, svjesno se korigovati
    ubjeći pobjeći
    ubjel alabaster
    ublaga blagost
    ublagnica mirna, razumna žena
    ubliditi problijediti
    ubljusti (prez. ubljudem) sačuvati, očuvati
    ubo ubao, bunar
    ubo bunar.
    ubogarstvo siromaštvo
    ubogo malo
    ubogovetno uvek, neprestano
    uboška haljina od bošča (tur.); komad platna, umatanje
    ubožastvo uboštvo, siromaštvo
    ubraditi staviti maramu na glavu.
    ubraniti obraniti, sačuvati
    ubrditi poći uzbrdo
    ubriciti praviti se važan, ali se predhodno doterati, lepo obući, izbrijati, namirisati „kolonskom”
    ubrojen (Bio je svuda ubrojen i priznat.) uvažen, prihvaćen u društvu, poštovan
    ubroždit(i) (No ubroždi da se žene i vamiljaju.)
    istrajavati u nekom poslu, navići se
    ubućit(i) se isprsiti se
    uč u što
    učaklivati isprljati
    Učalica lutalica
    učan vičan, naviknut
    Učati londrati
    ûče zvona zvonjava s crkvenog zvonika
    učepriljit(i) (Odma mi je nova vlas učeprljila
    grubo
    da sam
    se suprotstaviti,
    ro drsko zatvrdoglaviti
    učera jučer
    ućerivanje zečje vune ( u guzicu) ugonjenje straha u protivnika
    ućešit(i) se zadovoljiti se
    učestnik učesnik
    učeti početi, započeti
    učiniti obraditi sirovu kožu u krzno
    učiniti se načiniti se, postati; učiniti se človikom; postati čovjek
    ucipit(i), ucipliti utvrditi, precizirati, dogovoriti se do tančina, zakleti se, potpisati dogovor
    ucipiti utvrditi
    ucipiti utvrditi
    ucipljen (red) disciplinovan
    učiteljske škole
    uckniti zakasniti
    uckniti zakasniti
    učkopiljan snalažljivac i prevarant
    učkopiljan snalažljivac, lukavac
    učkopiljan lukavac i snalažljivac, prevarant
    uckur svitnjak, drži cakšire ili gace da ne padnu sa tela
    učkur kanap za vezivanje gaća, ako mladoženja izjutra okasni, kaže se: „Legla mu žena na u
    učkur gatnjak, svitanjak kojim se pritežu gaće oko pojasa
    učkur uzica kojom se vezuju gaće, svitnjak
    učkur traka koja se uvlači u pojas muških gaća i
    učna, učne v. učan
    ućuditi utvrdoglaviti se, umiriti se; 1. kada se konj ukopa u jednom mestu i nemrda neko vrem
    Učuditi se ustvrdoglaviti se
    ućumat sresko načelstvo
    ućustečit(i) se napeti se, uzdići se, ukrutiti se
    ućustečiti se ukočiti se
    učuvati se očuvati se, sačuvati se
    udadbenica spremna za udaju
    udadbenica đevojka spremna za udaju, udavača
    udan štetan
    udarijo ga odžakar osoba koju je pogodio pubertet
    udariti na obraz označiti nekoga nepoštenim
    udariti nase (Oni se radnici uhvatiše za nos,
    odustati
    pa udariše
    od namjere
    nase, ali Vaso ne š
    udariti se umom po pameti opovrgnuti namjeru, naknadna odluka
    udariti se umom po pameti opovrgnuti namjeru, naknadna odluka
    udarivati udarati
    udavaca devojka za udaju
    udendečit(i) se (Zeć čučnuo do mene pa ukrutiti
    se on gazdinski
    se, usprvaiti
    udende
    se stojeći na jednom mjestu
    udentečiti se stojeći se uspraviti na jednom mjestu
    uđesti uvući u nešto.
    uđeverit(i) stalno nekoga pratiti, dvojica đeveruju jednoga
    udil neprestano; odmah
    udilje uvijek, još uvijek, neprestance
    udinut(i) udahnuti
    udirati udarati, tući
    udit(i) škoditi
    udjeljati izdupsti
    udljikov od udike ili kamišovine (belo cveće)
    udomazetit(i) se živjeti od ženinog miraza, naseliti tazbinsko imanje
    udorac udarac
    udovat(i) živjeti kao udovica
    udren'je udarac
    udrijankel neodgovoran, neradan, nezglavan čovek
    udržan'je čvrstoća, snaga
    udržati polje držati megdan
    udugulj uzduž
    uduncovati ušuškati, utopliti
    udut seosko područje, atar
    udžerica mala kuća, skoro kao koliba
    udzir bruka, negativan (loš) primer, služi za prekor
    ufan pouzdan, siguran
    ufanca nada
    ufan'je nada
    ufan'je nada
    ufan'je nada
    ufan'je ufanje, nada, pouzdanje; imati ufan'ja; nadati se
    ufano pouzdano, jamačno
    ufati nadati se
    ufivati nadati se
    Uflickati se dobiti proliv
    uflita usere
    ufrckati, ufrćkati 1. sitno uviti kosu; 2. udesiti se, ali više sa podsmehom, pa se kaže: „ Al`, si se ufrcka
    ufrkeštiti 1. upropastiti, jako loše uraditi neki posao, teško ispraviti štetu; 2. izbe
    Ufrkestiti se iskolačiti oči od straha
    ufundat(i) se toplo se obući
    ugaipit(i) se, ugajipit(i) se iznenada nestati, izgubiti se, otići bez pozdrava
    ugaipiti se iznenada nestati
    ugajati ugađati
    ugar paljevina
    ugar neobrađena njiva
    ugarast crnomanjast
    ugaveljat(i) jedva ući u kuću
    ugič ovan s istaknutom grivom
    ugič ovan
    Uglajisati uglancati
    uglava dogovor o oganizaciji svadbe
    ugled upoznavanje roditelja mladenaca, koji organizuje provodadžija kao prvi korak pred sva
    ugledna žena
    ugodan drag, mio; ugodan
    ugodno drago, ugodno
    ugojgolit(i) prepustitiu se uživanju, podati se
    ugojgoliti dopustiti se, bez otpora udovoljiti ljubavnom partneru
    Ugolino Gherardesca talijanski velikaš koji je zajedno sa svojim sinovima, po zapovjedi na
    ugota magarica
    ugoveti smiriti se od umora, pauzirati; ugovevati- udovoljiti, povlađivati, ispunjavati želje nekom
    ugrantat(i) nepozvano ući
    ugrentat(i) ući, uskočiti, ugaziti, uči u nešto
    ugrentati ugaziti, nesmajno ući
    ugriješit(i) izgubiti se, ovca ugriješi kad se udalji od stada
    ugriješiti izgubiti; ovca ugriješi kad se udalji od stada
    ugriješiti izgubiti se od stada
    Ugrin Mađar
    ugrišiti ogriješiti se; ugrišiti zakona; ogriješiti se o zakon
    ugrist(i) se predate se nečemu
    ugristi se za jezik pokajati se zbog izrečene riječi i zaćutati
    ugrk vrsta crva, male gliste. U letnje vreme napada goveda, uvlačeći im se pod kožu.
    Ugrovlah Rumunj
    ugrušata (Eno sad kroz Konavle ugrušalamasovna,
    se naša prezimena
    česta i Miljani
    ugrušata (kosa, brada) jednačito prosijeđela kosa
    ugursuski obešenjački, ugursuz; osoba sklona sitnijim mahinacijama
    ugursuz lopov, lupež
    ugursuz
    ugursuz lupež ništarija
    ugursuz nevaljalac, nesrećnik
    ugursuzl’k nesreća, zla kob
    ugursuzl'k (ugursuzluk) mangupluk, obešenjaštvo
    ugurszl'k bećarluk, mangupluk
    uguzičit(i) se od dugog śednika proširiti zadnjicu
    uharačiti staviti pod harač
    uharli uhrlo, uskoro, ubrzo
    uharli uhrlo, uskoro, ubrzo
    uhiliti lišiti, oplijeniti, biti sam
    uhiliti ožalostiti, ucviliti
    uhiliti uslišati
    uhiljen lišen, otet, jadan
    uhiljen ojađen
    uhititi uhvatiti
    uhititi uhvatiti
    uhoditi ulaziti
    uhoriti doći u horu, u pravo vrijeme, pogoditi pravi čas
    uhraniti sačuvati
    uhraniti sačuvati
    uhvati se ufati se, nadati se
    uhvatiti šturu bežati, pobeći, obično kad se beži iz tuđeg vinograda ili voća, ili uhvatiti maglu, ili sli
    uj duguljasta kresta iznad ćuranovog kljuna, koja se smanjuje i poveć
    uja trenutna srdžba, iznenađenje; odmor
    uja (Ako imaš kakve uje u ime toga, ondaljutnja
    ti lijepo
    zbog
    dreto
    ośećanja
    u Travnik…)
    nepravde
    ujam ušur, nagrada (određeni postotak brašna) mlinaru za meljavu
    ujati uzeti, uhvatiti
    ujde v. ujti
    ujdurisat(i) potpuno opremiti, urediti, nabaviti, doćerati
    ujdurisati urediti, pripremiti
    ujdurisati urediti
    ujdurisati urediti, udesiti, namestiti
    ujdurma podvala
    ujdurma naprava, smicalica
    ujdurma vešto udešena stvar, smicalica, podvala
    ujer`o, uher`o, uhereno ukrivo, kada nešto nepravilno stoji: nakrivljeno drvo, kuća, kotobanja, a može i stanje u
    ujero ukoso, ukrivo
    Ujero ukrivo
    ujidati ujedati
    ujidljiv koji ujeda, grize
    ujimati se oklijevati, ustručavati se
    ujimati se (prez. ujimlju se i ujimam se) ustručavati se, kratiti se
    ujisti ujesti, ugristi
    ujistinu uistinu, doista
    ujkat(i) praznoglavo se glaskati
    ujkati besciljno se glasno zabavljati
    ujti (prez. ujdem) pobjeći
    uk, uka naziv slova u u staroslavenskoj azbuci
    ukaliti se uprljati se, zablatiti se
    ukaniti prevariti
    ukanjivati varati
    ukantarit(i) se ukočiti se
    ukantariti se ukočiti se
    ukantariti se ukočiti se
    ukapulat(i) umaći, spsiti se bježanjem
    ukarareno sve na svom mjestu kako treba, uređeno
    ukarariti tačno odmeriti ili uravnotežiti, udesiti, ugoditi
    ukaratiti uravnotežiti
    ukazati pokazati
    ukazati pokazati
    ukazati se iskazati se; pojaviti se
    ukebati uhvatiti, upecati, navatati
    ukebati uhvatiti
    Ukebati uvatiti
    Ukezečen koji stoji uvrnuto, iskrivljeno u odelu
    Ukezečiti postaviti nesto ukrivo
    ukinut(i) pasti od umora, uplašiti se
    ukladati se pačati se, dirati se
    uklasti (prez. ukladem) izricati, iskazivati
    ukletva osoba za sažaljenje
    ukletva izrod, osoba zle subine od rođenja, prokletinja
    uklin prokletstvo
    ukljuniti omršaviti
    uklon klanjanje, odbijanje
    Ukobe u kostac s nekim
    ukobiti sresti
    ukokotit(i) se (Turčina poduzela žes pa ukokotio
    zagledatiu nevljestu.)
    se, buljiti netremice, blenuti
    ukoljica čovjek koji nikome i ništa ne prašta
    ukop sahrana
    ukopacija okupacija, zauzimanje, dolazak strane vojske ili nepozvanih osoba u selo, ku
    ukopčati razumeti, shvatiti
    ukopčati shvatiti
    ukovati iskovati
    ukovati pri potkivanju povrijediti živo tkivo konjske kopite.
    ukredom kradom, krišom
    ukresalo mu oružje postigao erekciju i odradio polni snošaj
    ukresat(i) dijete napraviti dijete
    ukresati urezati u kamen; kresivom proizvesti vatru.
    ukresati dijete napraviti dijete
    ukresati dijete napraviti dijete
    ukripljen ukrijepljen, učvršćen
    ukriti se sakriti se
    ukrkačit(i) zametnuti preko ramena i ponijeti više nego se ima snage
    ukrkiti staviti nekoga na ramena.
    ukrmit(i) voditi računa samo o sebi, egoistički uporno ćutati, zaprasiti
    ukruniti okruniti, ovjenčati
    ukuisati dolikovati, priličiti
    ukurčiti se ukrutiti se od uobraženosti
    ukuvit(i) uvenuti
    ukuviti očima bolesno izgledati
    ukuvljet(i), ukuvit(i) smršati, onemoćati, uvenuti, oslabiti
    ulački na ulačku: poput ulaka, glasnika, glasonoše; brzo, hitro, mijenjajući konje na postajam
    ulafa (tur.) plaća, nagrada
    Ulaguša ulizica
    ulak glasnik, povjerenik
    ulak glasnik
    ulak kurir, povjerenik, glasnik
    ulaner vojnik, vojnik po osnovu mobilizacije u doba Austro-Ugarske države
    ulaner naoružani konjanik
    ular deo opreme u štali koji se stavlja konju na glavu, zatim vezuje kroz alku na zidu, a to s
    ular za konje
    ular konjski povodac
    uleći ući
    ulegnuja ušao je
    ulema sveštenstvo
    ulema pravnici u islamskim zemljama
    ulesti, uleznem ući, uđem
    uleva vojnička plata
    uli ulje
    ulišiti lišiti, uskratiti
    ulišiti prestupiti, povrijediti
    ulišiti (se) lišiti (se), odbiti, ostati bez čega
    ulište košnica
    ulište košnica pčela
    ulište pčelinja košnica
    ulisti ući
    ulisti uljesti, ući
    ulisti (prez. ulizem) ući
    ulizati učiniti glatkim
    ulize, ulizi, ulizoše v. ulisti
    ulj šuplje dno, košnica, ulište
    uljanik pčelinjak
    uljanik pčelinjak
    ul'je ulje
    uljeći ući
    uljeći ući.
    uljudan drag
    uljudan krasan, lijep
    ulmiš (tur.) mrtav
    Ulofrati se maskirati se
    ulogav nepokretan
    ulogi podagra, kostobolja
    ulopan isprskan vodom i blatom dok se hoda po lapavici, ako se osoba jako
    Ulopati se isprskati se blatom
    uloviti zeca ostati trudna, bećarac kaže: „Cura mala ulovila zeca, pustiće ga devetog meseca !“
    Ulriko v. Fridrik
    ultima naposljetku
    ultima, ultina kraj, svršetak
    ultina kraj, naposljetku
    ultina kraj
    Um Hum
    umackariti se, umacurati se umazati se prilikom dužeg plakanja od suza i bala (slina) koje se ruk
    umacuran isprljan
    Umacurati se biti sav u suzama, umazati se od suza i slina
    umaija vrsta prostog platna
    umaknuti se ukloniti se, pobjeći
    umal u malo, skoro da se desi
    umaliti smanjiti, umanjiti
    umalovenocrven ljubičastocrven
    umalušan ubuđan
    umanut lud
    umarli smrtan
    umarli (človik) smrtnik, umrlik; umarli danak; smrtni dan, čas smrti
    umarli (človik) smrtnik, umrlik; umarli danak; smrtni dan, čas smrti
    umarti umrijeti; u umriti
    umčati ukrasti, oteti
    umehčanje omekšanje
    umehčati smekšati
    umehčivati smekšivati
    umeljan uprljan
    umeljati izgužvati; onerediti
    umeljati se umazati se: 1. ruke u kolomast; 2. neoprezno stati u blato ili izmet,
    Umeljati se umazati se izmetom, stati nogom u izmet
    umelunit(i) se prikazati se drkčijim nego što jeste, umiriti se, odglumiti mirnoću
    umeluniti se pretvarati se
    umetati se (Dali onome što se umeće u sudskoga
    glumiti, imitirati,
    pisara koji
    preuzimati
    bilježi ono
    tuđušto
    ulogu
    mu re-ku sudije.)
    umić onaj koji umije, vješt, uman, spreman, umješan
    umić onaj koji umije, vješt, uman, spreman, umješan
    umić umješan, iskusan, vješt
    umiće umijeće, vještina
    umiliti poniziti
    umiliti se umiliti se, skrušiti se
    umiljen ponizan
    umiljen ponizan, pokoran, skrušen, čedan
    umiljen ponizan, skroman
    umiljen ponizan, skroman
    umiljen ponizan, smjeran
    umiljen ponizan, smjeran
    umiljeno umiljato, ponizno
    umiljeno (lat.) ponizno
    umiljenstvo poniznost, skrušenost
    umiljenstvo poniznost, smjernost
    umin'je umijeće, vještina
    uminuti proći, otići iz vidokruga
    umiračka smrt, umiranje
    umistiti smjestiti
    umiti umjeti, znati
    umiti se umiti se, oprati se
    umjetonstvo poznavanje
    umlje zbirna imenica prema um, sve što je ljudskim umom stečeno, osobito kultura i civilizac
    umoliti namoliti
    umoliti se namoliti (koga)
    umor kužna bolest, kuga
    umor smrt
    umor smrt
    umoren'je mrtvljenje, morenje; trapljenje
    umoriti umoriti, umrtviti
    umrčiti zabilježiti
    umrli smrtan
    umro bi joj na prag od gladi kod žene škrtice
    Umuzgati se uprljati se
    unačiniti dogovoriti
    unačinjen urađen po planu
    Unakaraditi se načiniti sebe ruznim
    unatraške unazad
    unaviđet(i) osumljičiti
    unča mjera od širine jednog palca
    uncut spadalo, šaljivdžija ili promišljena osoba, uncutarija; šala, sprdnja
    uncut nevaljalac, mangup
    uncut neki domišljat deran, snalažljiv, možda i prepreden, al' ne "zdravo ja
    Uncut mangup
    uncut mangup, nevaljalac
    unde venit (lat.) odakle dolazi
    unebljušiti iznenaditi
    unest čestit, pošten
    unijeti glavu spasiti se
    uniti unijeti
    unititi raspaliti
    unititi se unijetiti se, upaliti se, razgorjeti se, uzjariti se
    unižiti poniziti
    unjanjiti se potpuno se smiriti, može od umora ili ako se napravi neka glupost pa te bude sramota;
    Unjkav bolesljiv
    unkaš prednji uzdignuti deo sedla
    unkaš prednje oblučje na sedlu
    unova opet, ponovno
    unpar nepar, suprotno od par; igra pogađanja: unpar-par; tj. par-nepar
    Unpar nepar
    unterciger duge muške gaće, nije baš za švalere, već za porodične ljude
    unterhaltung, unterhaltovati se zabava, zabaviti se
    uobročen doveden u način, norma
    uobručat(i) opkoliti
    uostrit (se) naoštriti se, naljutiti se
    upaćit(i) urediti, držati čisto
    upad propast, otpad
    upadni pali, otpali, pakleni
    upariti se 1. udružiti se, složiti se; 2. biti zajedno, ljubavisati; 3. preznojiti se u pretoploj ode
    upasti upasti; klonuti, postati malodušan
    upaziti opaziti
    upeljati uvesti
    upeljati uvesti
    upengati naslikati
    upetiti pogoditi, zamijetiti, zapaziti
    upiliti ući u kožu ne povrijedivši je.
    upipalaj sve, uvijek
    upipalaj sve
    upipalaj doslovno sve, potpuno
    upirati u meko penetrirati penis
    upišulja, upišuša malo žensko dete od milja, može i popišulja
    Upišuša zensko dete
    upiti vapiti, zazivati
    upiždrit(i) netremice posmatrati, fiksirati pogledom, zagledati se
    upiždriti netremice gledati
    upiždriti netremice gledati
    uplatnjen komad metala ugrijan do usijanja.
    upljuvak muvino jajašce.
    uprašati pitati
    uprašati pitati, moliti
    uprašati upitati
    uprašati upitati
    upret ognjište, domaćinstvo
    upreti uprijeti
    uprezati stavljati na konje zaprežnu opremu
    upros pitanje, molba
    uprositi upitati
    uprositi upitati
    uprostiti upitati
    uprtica uže za nošenje bremena na leđima.
    uprtiti ugaziti sneg ili nositi nešto teško..... uprt’jo vrecu na rame
    uprtiti staviti breme na leđa i vezati ga užem.
    Upurnjati se preznojati se u pretoploj odeci
    upušćati gubiti, propuštati
    upustiti napustiti, ostaviti
    uput odmah
    Upuvan spor i smotan u poslu
    ura vrijeme, sat
    urakljit(i) (Svi rade isti posao u zadruzi, pauhvatiti
    nemajuu okoraklje,
    štaizdvojiti,
    da se nadgornjavaju
    naznačiti, stegnuti
    no urakljili Prodana da se sprdaju.)
    uraniti zadati ranu
    uraniti rano ustati
    uraziti uvrijediti, povrijediti
    urbarijalen odnos, kojim se odreduje relacija i način, kako treba kmet da plaća svoje da
    urda, vurda sir od surutke
    urdovit(i) (Jadan ne bio, ne moreš ovoj našoj ugojiti
    miliciji
    se, sdebljati
    ništa prepraviti,
    se a svaki se urdovio jer nema šta da
    ureda odmah
    ureda odmah
    ureda skoro, odmah
    uredba odredba, naređenje
    ureha nakit, ures
    ureha nakit, ures
    ureha ures, krasota
    ureš v. ureha
    urijez pośekotina
    urijezan ljut na nekoga
    urisit(i) (Da se jedna urisi, ne bi od grešnika
    ostvariti,
    ništa ostalo
    odraditinaplanirano
    ovome ni na onome svi-jetu.)
    urisiti dogoditi, ostvarenje predviđenog
    urišiti odrediti, naznačiti
    urisiti se dogoditi se predviđeno
    urisovat(i) ucrtati, naslikati
    urisovati naslikati, ucrtati
    urivak konop, uže
    urivak staro uže.
    urjak siromah i odrpanac
    urjak siromah, potrebnik i odrpanac
    urjak (Simana je dijete kazala na jednogagoljo,
    urjakajadov,
    iz sela.)
    siromah
    Urlab vojničko odsustvo
    urlača krmača
    urmašice, hurmašice vrsta slatkiša
    urmetin kukuruz
    urmetin kukuruz
    urodica škart, korov u žitu
    urodica (Umljeli su umljesto učinjenoga žita
    kukolj
    da podmetnu kakvu klatinu i urodicu.)
    urokljiv koji je urečen, koji je zle kobi
    Urup jedinica za dužinu; osmina aršina, ili tri prsta: četvrtina od neke celine
    urvina strm obronak s kojega se odronjava zemlja
    urvina provalija
    us uz
    ûš vaš
    usamoprdit(i) (Banjani bijahu usamoprdili praviti
    pod Talijane
    se važan,
    bolje
    uobraziti
    no da suse,š zasvojeglaviti
    njima ujedno zavladala oba kralja.)
    usamoprditi uobraziti u svoj uspjeh
    usaše vene
    usati razdražiti
    ušavan (Aneti je bilo zajad kad je viđela da
    razuman
    Rudan nije ušavan ni u muške ni u doma-
    ušćepat(i) se uzvrćeti se, uznemiriti se
    uščivtat(i) gicnuti, praviti nogama nemirne pokrete
    Ušćup(od Iskub) Skoplje
    uščupati izvaditi, izčupati nešto na silu
    usekat(i) ući ili unijeti nešto s naporom i tjeskobom
    usekat(i) se (Ma da što reče, ma da me bar no pogleda,
    se useka pa mi śede na krilo i sklopi mi obje ruke oko vrata.); mazno se uz nekoga
    usekat(i) se (Ugrabi prokleti kum Mirsad panamjerno
    se useka seizme
    nekome nametnuti, nepozvan ući u društvo, smjestiti se u ne
    ušeničiti glumiti umiljatost
    ušeresi naušnice
    Usesti vrsiti pritisak na nekog
    ušetati ušetati se, ući
    ushraniti uzgojiti, sačuvati
    uši pod kiriju baviti se špijanjem
    usići odsjeći
    usiđelica neudavana đevojka
    usijati posijati, zasijati
    ušikat(i) uhvatiti pčelinje društvo koje se rojilo i smjestiti ga u košnicu
    ušikati umiriti, uspavati
    ušikati umiriti, uspavati
    ušikati pčelu uhvatiti pčelinji roj
    usil nasilno
    usilan mučan; nasilan, žestok, nagao
    usiliti prisiliti
    usiliti se prisiliti se, nastojati
    usilos sila, moć; patnja
    usilos sila, potreba
    usilovati nastojati, truditi se
    usilovati se prisiljavati se
    ušinut(i) (u krsta) povrijediti kičmu
    usion prisilan
    usion silan, moćan
    ušipiti, ušipljeti onemoćati, izmršaviti, izgubiti prirodnu boju lica
    ušipljeti izmršaviti
    usirćetit(i) se (On ti se na Vladiku Rada mnogo
    naljutitiusir
    se
    ušiti 1. pobediti, nadjačati; 2. ručno prišivati iglom i koncem poderanu ga
    uškija mokraća od stoke
    uskisliti nabujati, narasti
    Uskoci crnogorsko pleme na prostoru između Morače i Drobnjaka
    uskočiti udati se bez venčanja i običaja, ili „odbeći“ kod momka, onda se pa
    uskočiti pobjeći, izbjeći
    uskojasit(i) osiliti
    uskok bijeg, bježanje
    uskoleman pokoleban
    Uskonke skačuci
    uskopištit(i) zainatiti se, tvrdoglavo i prgavo zastupati svoj stav
    uskopištiti(se) uzjoguniti se, biti tvrdoglav
    uškopit(i) kastrirati
    uskore i uskori uskoro, doskora, naskoro
    uskori skoro, uskoro, naskoro
    uskos usprkos, unatoč
    uskosit(i) se nervoziti se
    uskosu otići (Dočuj da je Uskoke uzeo Vladika
    čuti nemilu
    pod svoje
    priču,krilo
    naljutiti
    i taj mu
    se, poneko
    glas oti kaže uznos
    uskrišen'je uskrsnuće
    usličiti dati komu ili čemu lik; nalikovati
    usloniti nasloniti
    usloniti (se) osloniti se
    usmarditi se usmrdjeti se
    ušmikati se upuvati se, usmrditi se, pustiti fuju
    Ušmikati se upuvati se
    ušmrkljaj gutljaj pića koji za kavanskim tavulinom očekuju pijanice grebatori
    ušmurati dobro se oznojiti da sve lije znoj; ušmuran-1. kada se dete u igri, jako oznoji; 2. kada s
    ušnirati uvuci pertle u cipele, ili uvuci kanap kroz nešto pa zavezati
    ušodrit(i) pretvoriti u sitno kamenje, šoder
    usojit(i) obdariti, učiniti koga sojem
    usopćen umoran
    usov lavina
    usovan svadljiv i napasan
    usovan svadljiv i napasan
    Uspala uobrazena osoba
    uspaliti se praviti se važan; uspaljenko, uspala; uobražena osoba
    ušparati uštedeti
    Uspenskij sobor crkva u moskovksome Kremlju iz 1479, u kojoj su se krunili ruski carevi
    uspertat(i) radovati se
    uspertat(i) radovati se
    uspetiti obuzdati
    uspijati folirati, glumiti prefinjenost; uspijuša-ženska osoba koja loše glumi fino
    uspijati kupiti usta
    Uspijati glumiti prefinjenost
    uspitati zamoliti, zatražiti
    uspojati (prez. uspojem) zapjevati
    uspreći kontrolisati
    uspreći se (Pa ga poduzme muška žes dauzdržati
    je ne mogu
    se, smiriti
    uspreživce
    usprenuti trgnuti (oda sna, iz mrtvila), uznastojati, poletjeti, pohitati
    usprežati uvrebati
    usprohoditi proći
    Uspropadati se smetati na poslu a praviti se da se radi
    ušreg ukrivo, nakrivo
    Ušreh ukoso
    usrkljaj gutljaj tečnosti
    usrnut(i) zalajati, navaliti
    usta ušće (pored običnog značenja)
    ustabaša starešina, predsednik zanatlijskog esnafa, glavni majstor
    ustan vrijedan, ranoranilac, ne ostavlja poslove za śutra
    ustarati se ostarjeti
    ustarpin'je strpljivost
    ustarpiti ustrajati, podnijeti
    ustarpljen'je strpljenje, strpljivost
    usteći steći
    usteći (prez. usteku i ustečem) potrčati, ustrčati, popeti se (trkom)
    uštediti uštedeti
    ustegnuti suspregnuti, obuzdati; ustegnuti garlo; biti umjeren u jelu i pilu
    usternuti suzbiti, povući natrag; utrnuti, zatrnuti
    usticat(i) (Raniji igumani usticali su Arsenijevu
    stavljati
    kamilavku
    kapu nai glavu
    pod njom
    ustidna stidljiva
    ustidna stidljiva, sramežljiva, čedna
    uštinut (Božju zeru su visočiji i jatorniji no im ženske, samo nijesu onako uštinuti pro pasa.); uz
    ustinuti ohladnjeti
    ustobočit(i) se (Dok laju drugi psi, on se ustobo
    gledati s visine, uobraženo, prepotentno se uzidići, usturiti se u stolici, praviti se važan
    ustobočiti se uspraviti se
    uštogljen napet, neopušten, ukrućen
    ustoj pored toga, osim toga
    ustoka istočnik, istočni vetar
    ustrapan uprskan, poprskan, namočen
    ustravan koji širi stravu, zastrašan
    uštrojit(i) kastrirati
    Uštruc u inat
    ustubiti se ukočiti se
    uštva sitničava osoba
    usud sudbina
    usudračno nejasno značenje (Akad. rj.)
    usukan mršav,stanjen; usukati se; omršaviti, vidno propasti
    Usukan mrsav
    usukani žgoljavi
    usukanik mršav, usukan čovjek
    ušur uzeti deo necega za obavljen posao
    ušur ujam,deo onom koji melje (vlasniku mlina obično )
    Ušur u naturi
    ušur ujam, deo onom koji melje (vlasniku mlina)
    ušur, ujam način plaćanja u robi, plaćanje u naturi za učinjenu uslugu
    usus (lat.) običaj, navada
    usuta zemlja na obraz pokojniku prilikom sahrane
    uta utva, vrsta divlje patke
    utajati se skriti se, izbjeći
    utalumit(i) smiriti, ukrotiti, pripitomiti, zaćutati, shvatiti
    utalumiti umiriti
    utalumiti smiriti, dovesti u red
    Utartanj previse, uludo
    utarti otrti, obrisati
    utažati utažiti, miriti, utišavati, umirivati
    utažiti (se) ublažiti (se), utišati (se)
    uteći pobeći, utek`o u toliko; pobeći u poslednjem momentu
    uteći izbjeći
    uteći se uteći se, pribjeći
    utegnuti zavrijediti, zaslužiti
    utepati ubiti
    utepati ubiti
    utepljak spadalo, neozbiljan, osoba koja zabavlja pričajući neozbiljnosti
    uterati ima više značenja: 1. uvesti: kola, bicikl ili auto u avliju; 2. pretiti; ute
    utergnuti slomiti
    utešiti utješiti
    utezati (prez. utežu i utežem) uvlačiti
    uteživati uspijevati
    uticati bježati
    utićit(i) ukorijeniti se, namnožiti se, imati dobro potomstvo
    utičnjak momak koji obaveštava mladoženjinu kuću da se svadbena povorka približava
    utih utjeha
    utirati brisati
    utišćiti imati veliku važnost
    utišen'je utjeha
    utiska tjeskoba; nevolja
    utom odjednom, momentalno; u tom času-iznenada, u momentu, u trenu
    utontat(i) uvezati da je teško odvezati, zamrsiti, svezati zarobljenika
    utontati uvezati i zamrsiti
    utornik drugi dan u sedmici.
    utrandat(i) uprljati
    utrandat(i) se (Bila je od bijeloga valjanoga
    uprljati
    sukna,ali
    se se pojadu utrandala.)
    utrandati uprljati
    utrefiti, potrefiti pogoditi nekoga ili nešto, sa nečim
    utrešelj antrešelj, prostor na tovaru osamarenog konja
    utrešelj antrešelj, sredina konjskog tovara koji se stavlja na vrh samara
    utrkmit(i) (Utrkmismo ih ja i Meho da se ne umiriti,
    biju…)pomiriti
    utrniti ugasiti, a može i skameniti se od straha ..... sva sam utr’nla kad sam to vidla...
    utrnuti 1. stati (od straha), preplašiti, oduzeti ; 2. ugasiti sveću ili lampu duv
    utrobica džigerica
    utrobica utroba, džigerica
    utronjati poplašiti, umiriti, ućutati
    utrpunjat(i) (Ja preslagah nakve serdžadenepozvan
    kad utrpunja
    ući uu kuću
    ku
    Utuckati usitniti
    utunjčiti se upustiti se
    utušiti ugušiti
    utuviti zapamtiti za sva vremena
    utuviti zapamtiti
    utuviti upamtiti, zapamtiti
    utuviti zapamtiti
    utuviti (Bio sam dosta utivio, ali davno je to
    zapamtiti,
    bilo pa sam
    razumjeti,
    oja shvatiti, umisliti
    utva divlja patka
    utva zalatokrila divlja patka lijepog perja koja odlično pliva
    utvari i sosude putiri i druge posude u pravoslavnoj crkvi
    uvajati uvađati
    uvandžat(i) se (Ne moga siroma da stisneunerediti
    petlju, no
    se,senemati
    uvandžakontrolu
    pa munad
    se strâ
    prolivom,
    sci-jedi
    pustiti
    u izmet u gaće
    uvandžati se unerediti se, dobiti proliv
    uvar korist
    uvar korisno.
    uvarći uvrći, uvrgnuti, uvući, ugurati
    uvarčit(i) (Kad uvarčiš kako ti s nečim očishvatiti,
    zamaštrakava…)
    naučiti, prepoznati nečiju namjeru, saznati, zapaziti i zapamiti
    uvarčiti razumjeti, utuviti
    uvardati razmisliti, iskoristiti priliku
    uvatio Boga za muda osilio toliko da ne zna kud udara, stida nema, ljude ne poznaje, a boga se ne boji
    uvatiti lad poda se uživati
    uvatiti logu lijepo se namjestiti
    uvatiti na pasamac obrlatiti, potčiniti
    uvatiti na pasamac obrlatiti, potčiniti
    uvatiti za kapuricu savladati, iskorišćavati
    uveoče vok. jedn. od imenice uvelak, sa grane otpalo nedozrelo voće, prije vremena uveli plod
    uveremit(i) (Uveremio mladi Ljubović od ljubavi
    oboljetii sramote.)
    uviku uvijek (u negativnim rečenicama: nikad)
    uvirat(i) uticati
    uvisinske uvis
    uvit uvjet
    uvjedžbati proceniti
    uvlakač poltron
    uvor kresta kokošija
    uvor kresta kod pijetla.
    uvotka jalova trogodišnja ovca ili koza, dvizica
    uvratina mesto gde se pri oranju zaokreće plug
    uvraz sramota
    uvrći baciti, uvrgnuti
    uvrići se riješiti se (čega), osloboditi se
    uvrijet(i) (Da je Tanasije živ, uvro u devedesetu,
    gurati na alisilu,
    još vidi
    insitirati,
    s o ući, navaliti
    uvršat prepun, pun puncat
    uvršatit(i) napuniti do vrha
    uvršato puno do vrha
    uvrst(i) uđenuti, uvući
    uvrsti uvući konac u iglu.
    uvrsti travu obljubiti, napraviti dijete
    uvrsti travu napraviti dijete
    Uz očin suprotno od onog sto treba
    uz prkno mu dolina neka se nosi dođavola
    uza konopac; ropstvo
    uza sveza, uzica; zatvor
    užagriti očima u bolesti ili strahu staklasto gledati
    Uzaliti se uspaliti se
    uzaman uzalud
    uzamance uzastopno, ponavlja se ....... uzamance jedno te jedno
    uzamniti se pričiniti se, pomisliti
    užanca običaj
    uzao, uzo čvor
    užapit(i) se uplašiti se, prestraviti se
    užapiti se uplašiti se
    užapiti se uplašiti se
    užati običavati; upotrebljavati
    uzbaniti se postati ponosit
    uzbići (prez. uzbignu i uzbignem) uzbjeći, uzmaknuti
    uzblešit(i) se ( U toliko dođe Mihailo vas se
    uznemiriti
    uzblešio.)
    se, uzvrćeti se predośećajući opasnost
    uzbljusti (prez. uzbljudem) usčuvati
    uzboliti se razboljeti se
    uzbraniti zapriječiti, ne dopustiti
    uzčiniti učiniti, napraviti
    uzčuditi se začuditi se
    uzdan pouzdan, siguran
    uzdan'je pouzdanje, nada, povjerenje
    uzdar dar koji se daje kao uzvrat na dobiven dar
    uzdar zahvalnost, uzvrat
    uzdaržati posjedovati, sačuvati, zadržati; održati; podnositi
    uzdaržati uzdržati, posjedovati, imati
    uzdaržati se uzdržavati se
    uzdati uzdati se, nadati se, vjerovati
    uzdati imati poverenja u nekoga, nadati se
    uzdihati uzdisati
    uždit(i) zapaliti
    uzdivjačiti načiniti divljakom; postati divljak
    uzdrio zrio
    uzdržat(i) jezik za zube zaćutati
    uzdvignuti uzdići
    uzdvignuti uzdignuti, dignuti
    uzdvizati uzdizati, dizati
    uze v. uza
    uželiti poželjeti, zaželjeti
    uzenđija uzengija, stremen
    uzenđija (tur.) stremen, u što jahač utiče noge
    uzengija stremen na sedlu
    uzengija(e) metalni obruči vise pored sedla koji služe jahaču da spretnije uzjaše
    užešćen (pas) krvločan, spreman da napadne nepoznatog gosta
    uzeti htjeti
    uzeti oči u paščeta pobezobraziti, bezgarnično se nekome ili nečemu sprdati uzmak; povla
    užgan raspaljen, oduševljen
    uzgledati gledati, promatrati
    uzgor uspravno; Prazna vreća uzgor ne stoji (narodna poslovica)
    uzgovoriti progovoriti
    uzgracijat(i) radovati se, gracijati
    uzhoditi ushoditi
    uzi v. uza
    uzica vezivo, koje uvek treba imati u džepu, služi za povezivanje snopa ku
    užica mjera
    užiće užitak
    uzigrat(i) veseliti se, biti opušten, bezbriž
    užimat(i) se (Ništa se ne užimaj pred Igumana
    ustezati
    no se,
    muuzdržavati
    pri se, ponašati se stidljivo, dvoumiti se, ustručavati se
    uziskati (uzištem) zaiskati, zatražiti
    uziti uzaći
    uziti uzići
    užiti uživati
    uziti (prez. uzidem) uzići, popeti se, uzljesti
    uživiti iskoristiti, izrabiti
    užižkat(i) se ukoliko se ne čuva u odgovarajućim uslovima žito napadne odgovaraju
    uzjazbiti se pretrnuti, premreti
    uzletati uzletjeti
    uzmajnkati propustiti
    uzmama obmana
    uzmanak greška, propust
    uzmetnuti popeti
    uzmilovati požaliti
    uzmnožan moćan
    uzmnožno moguće
    uzmoliti zamoliti
    uzmožan veličajan, silan, moćan
    uzmožno moguće
    uzmožnost moć
    uznati doznati, saznati, spoznati
    uzneorit(i) se (Uzneorili se nakvi bolesniciuznemiriti
    pa graju nase,one
    unervoziti
    te su ihse
    doveli,)
    uzni uznik
    uzni uzmi
    uzočas u zao čas, vrijeme kad se dogodila nesreća
    uzom v. uza
    uzorit krasan, divan, lijep
    uzovit uzlast, čvorav, uvijen; lukav
    uzplandovati otpočinuti
    uzradatati radovati, poticati na veselje
    uzresti uzrasti
    uzrěti, uzriti ugledati, opaziti
    uzrit sazreti
    uzriti ugledati, opaziti
    uzročiti ukoriti
    uztarpiti ustrajati, podnijeti
    uztezati susprezati, obuzdavati, sputavati, sprečavati, ometati
    Uzumkazani "ime nekom tatarskom plemenu" (Akad. rj.)
    uzun dug, dugačak, visok
    uzur odmor, dokolica, počivanje
    užura (lat. usura kamata); lihva; činiti užure; lihvariti
    uzurpirati protivpravno i samovlasno prisvajanje nečega
    uzverati uspenjati, popeti se na visoko drvo; uzver`o-uspenjo, pa se kaže: „O
    uzvindat(i) uzrasti
    uzvirati pojavljivati se
    uzvišen'je uzvisivanje
    uzvišivati uzvisivati, hvaliti, slaviti
    uzvištat(i) ukiśeliti se, uzljućeti
    uzvod vrsta fine tkanine
    uzvr pun, prepunjen, krcat
    uzvrgnuti podići
    uzvrištalo pokvareno jelo, prokislo pa sve „šapuće“
    uzvući potegnuti, povući
    V
    V
    V
    V
    v
    V
    vi prij. u
    v očé u očima
    v, va, vu u
    va u
    vabac (štok.) ptica koja je mamac za druge ptice kad ih ptičari hvataju
    vabit(i) dozivati domaću stoku
    vabiti mamiti; zvati, pozivati
    vabiti mamaiti, dozivati
    vabiti mamiti, primamljivati
    vač u što, na što, do čega
    Vacada zid od fino obrađenog kamena
    vacada zid od fino obrađenog kamena
    Vada rok
    vada jarak iskopan radi odvođenja vode, navodnjavanja
    vaden naviknut, naučen
    Vađevina pozajmica
    vađevina (Pare im zajmala i davala na kamate,
    veresijaa so i zerzevate na pri
    vadit(i) mast ispod uši primoravati, iživljavati se u zapovijedanju
    vadlati se (kajk.) kladiti se
    vadle (njem.) listovi na nozi
    vadlja oklada
    vadluvati priznati, priznavati
    vadžola pasulj
    vagabund probisvet
    vagan drvena posuda za skupno ručavanje
    vagan drvana posuda za skupno ručavanje
    vagan okrugla drvena posuda.
    vagaš 1. trag, usek u blatu na kolskom putu, po vagašu se poznavalo čija su kola prošla; 2.ne
    Vagaš trag, usek u blatu od kolskih točkova, kolotečina
    vagaš seoski zemljani put; usek na putu kojim se kreće točak
    vagnuti nakrenuti se
    vagov poljoprivredna alatka poput srpa, služi za sečenje kukuruzovine ali i u bunama k`o opa
    Vagov srp za sečenje kukuruza
    vagrob čas smrti, vreme umiranja
    Vaguljica srp za košenje trske
    vahtar noćna ptica pjevica
    vaina rasa.
    vainja rasa
    vainja rasa, soj
    Vaiz poznavalac verske literature (kod muslimana), propovednik
    vaj (uzvik) jao!
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad
    vaj jad, tuga
    vaj jad; (uzvik); jao!
    vaj nesreća
    vaj nesreća
    vaj uzv. jao
    vaj vapaj
    vajat prostorija u okviru kuće, malo ukopana (3-4 basamka), u njemu je b
    vajat 1. omanja, obično drvena zgrada u dvorištu seoske kuće za noćivanje mladenaca i za
    Vajati, vajar rezbar.
    vajda 1. korist , dobit; 2. ovajditi se; okoristiti se
    vajda korist, dobit; interes; fajda
    vajda fajda, korist, dobit
    vajda korist
    vajda korist, dobit
    vajda korist, ćar
    vajda korist
    vajda dobitak, korist
    Vajda dobit
    vajda korist.
    Vajda (fajda) korist, dobitak
    vajda (iz mađ.) vojvoda
    vajkada davno vreme, vreme koje živi ljudi ne pamte, prošlo vreme pre sto;
    vajkati žaliti, kukati, kajati; pa se kaže: 1. „Ne vajkaj se na život, već se vataj kakvog
    vaju vas (ostatak duala)
    vakacija školski praznici
    vakat vreme, kaže se : „Vakat je, moram poći jer put je dalek !“
    vakat vreme, čas, određeni čas kad treba nešto da se uradi
    vakat vrijeme, doba
    vakat vrijeme, doba
    vakat vreme, cas, momenat
    vakat vreme
    vakela lekcija, grdnja - očit'o sam mu vakelu...
    vakela strog ukor
    vaketan bolestan, invalidan, hendikepriran
    vakirast slabo razvijen.
    vakmajstor istaknuti majstor
    vakten stat
    vakternica kuća uz prugu u kojoj živi čuvar pruge, obično na pružnim prelazima
    vaktile nekada, u jedno vrijeme
    vaktile nekada davno
    vakuf zadužbina za opšte religiozne i humanitarne svrhe
    väla uvala, ulegnuće između strana
    väla majci sigurno
    valah tako mi Boga, bogami, zaista
    valahi zakletva bogom
    valaš obilno mnogo, gomila nečega
    Vale zdravo
    vale (lat.) latinski pozdrav na rastanku
    valenca mana, nedostatak
    Valenštajn v. Zrinski, Jure
    valetar vradžbinar, pretkazivač
    valetar gatar, narodni ljekar, travar
    valetat(i) vračati, gatati; žena koja se time bavi je valetara, muškarac valetar
    valida invalidnina
    valiti pogrešiti
    va'liti nedostajati
    valižnik tovarni, teretni konj. Od francuskog: valise, odnosno talijanskog: valigia
    valja upaljač za pušku
    valja vrijednost
    valja vrijednost
    valjalica stupa za valjanje sukna
    valjan, valjano dobar, primeran; valjan čovek, valjano čeljade-častan čovek; valjan ruč
    valjatan valjan, vrijedan, dobar
    valjati (tal.) vrijediti
    valjenik onaj koga hvale
    valjušak prosta, sita i brza hrana, testo od: vode, jaja i brašna koje se kida rukom na ve
    valjušci kidano testo
    valov, valog posuda iz koje jede i pije stoka, sada izrađena obično od betona ili lima, a nekada od
    valovanje (mađ.) priznanje
    valovati priznati; očitovati
    valovati (mađ.) priznati; priznavati; darovati
    vals valcer
    valur (tal. valore) vrijednost
    valutica (A Vemija niti kuka kao prije, niti ga
    kamenica
    ga
    valuvanje priznavanje, ispovijedanje
    valuvati priznati, priznavati
    valuvati priznati, priznavati
    valuvati valovati, vrednovati
    vamilja porodica, familija
    vamiljat(i) formirati porodicu
    vancaga hulja
    Vančaga vandrokaš
    vancati (Raźangaj vatru pa one puste džigarice
    preostati,
    navaljuj
    prejesti
    na se
    žardok
    dokne
    impreostane
    je vancalo.)
    vanculet maramica
    vanculet, venculeta marama ubradača
    vandrokaš, vancaga putnik bez cilja ili skitnica
    vandrovac, vandrokaš skitnica
    vandrovati trgujući ići od mesta do mesta
    Vandrovati putovati, stranstvovati, učiti na strani
    Vandrovka radna knjižica
    vandžirat(i) steći dobro mjesto u društvu, avanzovati, napredovati u službi
    vandžirati avanzovati
    vandžirati napredovati, avanzovati
    vangla velika metalna posuda sa dve drške-ušice u kojoj se mogu umesiti krofne za
    vangla okrugla posuda za razne upotrebe
    vanjela džemper od grube vune
    van'jelist evanđelist
    van'jel'je evanđelje
    vanjelski evanđeoski, po evanđelju
    van'jelski evanđeoski
    vanjkuš (mađ.-njem.) jastuk
    vankuš jastuk
    vanshajanje, izlaz iz nečeg. Exodus
    vantepih zidna ukrasna, topla i čvrsta prostirka, obično sa motivima iz lova, k
    vanžiranje 1. vojničko unapređenje u viši čin; 2. dobijanje društvenih priznanja;
    vao val
    väo manji kameniti brijeg
    vaoga alga, morska trava
    vaosan bolestan, invalidan, hendikepiran
    vaosono nezdravo, oboljelo
    vapa vapi
    vapor brod
    vapor brod
    vapor brod.
    vapor (tal.) parobrod
    var nadzor, čuvanje; imiti var; nadzirati, paziti, čuvati
    var varka
    var varka, prevara
    var zavareno mesto
    var (od tal. guardia) straža, čuvanje; imati var; paziti, stražiti, čuvati
    Varadin mesto u Sremu, Petrovaradin, čuven po tvrđavi koja je nazvana „Dunavski Gibraltar“ i
    varakat(i) se držati nekoga na oku, mjeriti svoj oprez prema njegovom oprezu
    varaklaisan obložen lažnom pozlatom
    varancija varanje, 1. sitna vašarska prevara; 2. kartaška prevara u „sedmicama“, tabli
    varaš grad
    varaš, varoš grad
    varatiša (Ni platiša ni vratiša) onaj koji vraća pozajmljeno
    varba vrba
    varći vrći, vrgnuti, baciti
    vardaj pripazi
    vardati paziti, čuvati se
    vare jelo od kuvanog žita (kukuruz, pšenica, grašak, pasulj, raž). Sprema se za Varin dan.
    varen skuvan; uzvariti-skuvati, zgotoviti; varivo-kuvano jelo koje se jede isklju
    varenika slatko mlijeko.
    varevina (Ali naučili oni da alaču, koji su ih
    varenika,
    doveli, da
    mlijeko;
    uve žvakati varevuni; biti umoran do iznemoglosti
    varh vrh, iznad (prijedlog)
    varh vrh, prijedlog sa nekoliko značenja: varh tebe; o tebi, varh naravi; iznad naravi, vrhunar
    varh vrh, vrhunac
    varh i varhu nad, vrh, uvrh, povrh
    variete (franc.) kazalište za različite zabavne predstave; vrsta noćnog kluba sa zabavnim programom
    variti grijati
    variti prokuvati nešto
    varka rep
    varl vrlina, vrsnoća
    varli vrli, divlji, neprijazni (pored običnog značenja)
    varlost vrlina
    varmeđa čovek koji ima vlast, seoski kmet ili knez u bivše vreme
    varmeđa županija, okrug, administrativna i politička oblast
    varmeđa (mađ.) županija
    varnuti se vrnuti se, vratiti se
    Varon, Marko Terencije (116-27. pr. n. e.)rimski svestrani učenjak, pisao o najrazličitijim područjima
    varopek žega
    varopek žega, velika vrućina
    varsta vrsta
    vartal vrt
    vartiti se vrtjeti se
    Varvara jelo od kuvane pšenice
    varvija tiska, gužva; varvijami; tiskajući se, gurajući se
    varvijami tiskajući se, gurajući se
    varviton (grč.) glazbalo slično liri (također i barbiton)
    varz, varže v. varći
    vas sav
    vas sav
    vas sav
    vas sav
    vas sav
    vas sav
    vas sav, čitav, cio
    vas sav
    vâs sav
    vas, vsa, vse sav, sva, sve
    vaša tanki a dugi komadi slanine
    vašange (fašanke) poklade, mesojeđe
    vašarište 1. mesto van sela gde se održava vašar; 2. kada je dete bezobrazn
    vasceli potpun, sav, ceo
    vašćina gad, pogrda
    vašćina gad, pogrda
    vašćina sramota, pogrda, uvreda
    vašćiniti sramotiti, grditi
    Vaščurina zloban čovek
    vaseljena vasiona, svemir
    vasiljok (rus.) različak
    Vašinton George Washington (1732-1799), prvi predsjednik SAD
    vaška kera, pas, pogrdno ime za psa; ako se dvoje neslažu i često se svađ
    vaška pas, pseto
    vaška pseto
    vaška ker, pas
    vaška ker; uš; nasrtljiva osoba.
    väška pseto
    vaskrsenije Uskrs.
    vaspostavit(i) utvrditi, odrediti
    vaština nevolja, zlo
    vatan teritorija
    vatan zemljište, državina
    vatan teritorija, omeđeni prostor kojim neko upravlja
    Vatara laka ženska
    vatati hvatati; vatati se; milovati, ljubavisati; uvatiti; 1. uhvatiti nešto ili nekoga; 2. span
    vatati glavu u šake nervozno razmišljati, tražiti spasonosno rješenje
    vatati skopiju (A potlje im vatali skopiju naucjenjivati
    razli
    vatralj lopata za žar
    vatrenka mlin, mlina za mlevenje žita
    vatrogastni vatrogasno
    Vavek uvijek
    vavijek odvajkada, oduvijek, uvijek
    vavik uvijek
    vavolit(i) bezubo žvatati
    vavoliti bezubo žvakati
    vaz vas, sav
    vâž tegla, boca
    vazal klevetnik, knez (vladar) koji je bio podređen nekom drugom knezu (
    vazam uskrs
    vazam uzevši
    vazam v. vazeti
    vazbijeli vascijeli
    vazda svagda
    vazda uvijek.
    važđa komanda za teranje gusaka
    vazdakrat svaki put, uvijek
    vazdakrat uvijek, svaki put
    vazdakrat uvijek, svaki put
    vazdan stalno
    vazdan u svako doba, stalno
    vazdan, vazda uvek, često; Kada neko neprestaje sa pričom, kaže se: „Vazdan nešto pri
    vazdandan ceo dan
    vazdandan ceo dan, vazdan
    vazdi svuda, svagdje
    vazdi vazda, uvijek; svuda
    vazdi vazda, uvijek; svuda
    vazdići se uobraziti se
    vazeti uzeti
    vazeti uzeti
    vazeti uzeti
    vazeti uzeti
    vazeti (prez. vazmu i vazmem) uzeti
    vazeti (prez. vazmu i vazmem) uzeti
    važgati užgati, upaliti, spaliti
    Va-žha uzvik za teranje gusaka
    vazimati uzimati
    vazimati uzimati
    vazmen uskrsni
    vazmi v. vazeti
    vazna vaza za cvece
    vazna vaza
    včera jučer
    včera jučer
    včera jučer
    včiniti učiniti, načiniti
    včiniti načiniti dati načiniti
    vdati se predati se, pokoriti se
    vdil neprestano
    vdož uzduž
    ve li, ded, daj, baš; riječca za isticanje
    ve ove
    ve riječca s najrazličitijim značenjima: li, daj, baš
    ve riječca s najrazličitijim značenjima: li, daj, baš
    već više
    već više
    več više
    več više
    več više
    več više
    več više
    več više; nego, već
    već odn. veće više; nego
    već odn. veće više; nego
    već(e) više
    već(e) više, jače
    več(e) više
    več, veče više
    većati vijećati, pretresati
    veće više
    veće više
    veće više
    većekrat i većkrat češće, često
    večer uvečer
    večeriti se mračiti se
    večerom sinoć (ruski)
    večiti povećavati
    večkrat više puta; često
    većma još veće
    večnom ognje = v večnom ognje u vječnom ognju
    vëd star, iznošen, dotrajao
    ved, vedene, vedihu v. vesti
    vedahna stara, ofucana
    vede ta
    veđe obrve
    vedenička čova prvoklasna čoha
    veđil zastupnik, poverenik
    vedo staro, dotrajalo
    vedo staro, pohabano
    vedo iznošeno (odijelo, čarape, ...).
    vedra ( dug naglasak na slovo "E"... ) kofa, posuda za vodu
    vedrica drveni sud u koji se muze mleko
    vedriola debela, masna slanina
    vedriš vjetar koji razvedruje
    vedro drvena otvorena posuda za vađenje vode iz bunara ili na đermu; kibla, kablo, amper, k
    vedžba vežba
    vegara čeljade koje prati tuđa posla, tračara
    vegara lajavo čeljade
    vegara čovjek lošeg karaktera, ogovarač
    vègara stara kučka, kuja
    vegara čeljade koje prati tuđe poslove, tračara; pseto lutalica
    vegat(i) lajati
    veja grana, hvoja
    Vejalica naprava za čišćenje pšenice od pleve
    vek život, sto godina, stanje; cela veka; ceo život; 1. izreka „Zajeb`o vek“; ro
    vek veće, više
    věk svijet
    veker budilnik, mehanički sa dva zvona na njemu, veliki k`o na biciklu, svako ve
    veker starinski zidni sat, a i obican sat koji stoji na kredencu
    veker časovnik
    vekerica budilnik (primorski).
    vekivečni vječni
    vekivečni, vekvečni vječan
    vekivekoma, vekvekoma, vekveke vječno, uvijek, zauvijek
    vekom zauvijek
    vekovečen vječan
    vekši veći
    vekši veći
    vekši veći
    Veksla menica
    vekvečni vječni
    vekvekoma zauvijek
    vel veo
    Vela vrata mjesto na Kvarneru
    Velaš vo sa uspravnim rogovima
    vele veoma
    vele veoma, mnogo
    Velebić Velebit
    velekrat često, često puta
    Velemlje Velimlje
    velenac šarenica, ćilim
    velenca tkano ćebe od ovčje vune
    velenca sukneni pokrivač, ćebe
    velenca sukneno ćebe tkano na domaćem razboju u dvije pole
    Veli Tabor Veliki Tabor, srednjovjekovni dvorac-tvrđava u Hrvatskom zagorju
    veličak opis za veliko, kod nečega malog
    velîdo vele
    Veligden, Veligdan Vaskrs
    velikem glasom u sav glas
    veljadina runska vuna
    veljadina najbolja runska vuna
    veljat(i) se prstiti se
    veljepričati se uobraženo se predstavljati
    veljepričit(i) se (Sad su počeli da idu i u Tursku,
    nesojski pase
    nakvi
    uzdizati,
    usamoprdili
    hvalisatišto
    sesu bili u Stambolu, i s time se veljepr
    velju velim, kažem
    velkomešnjak kolovoz, august, mjesec Velike Gospoje
    velmi veoma
    velmi veoma
    velmi veoma, vrlo
    velmi vrlo, veoma
    velosiped preteča bicikla, prednji točak je bio jako velik i vožnja ravna cirkuskoj akrobaciji
    velud somot
    vem ta
    venac vijenac
    venček vjenčić
    vendar ipak
    vendar ipak
    vendar ipak, ali
    venec vijenac
    venec dreva krošnja drveta
    Venedik Venecija, Mleci
    Venedik Venecija, Mleci
    venjati se gegati se
    venj'c vijenac
    Venta tobož
    Venus Venera, rimska boginja ljepote i ljubavi; planeta Venera
    Venus Venera, rimska božica ljepote (grč. Afrodita)
    Venus Venera, rimska božica ljubavi (grč. Afrodita)
    Venus Venera, starorimska božica ljubavi i ljepote
    ver (tal.) istinit, istinski, pravi
    ver(a)s (lat.) stih
    vera prsten; vjernost
    vera vjera
    veran vjeran; vjernik
    veranda nadkrivena terasa
    veras (lat. versus) stih
    veras (lat.) stih
    veras (lat.) stih
    verati penjati se
    verati se pentrati se visoko; uzverati se-popeti se, uspentrati se
    verbuvanka pjesma koja se pjeva kada se verbuju plaćenici, novaci i vojnici uopć
    verči (prez. veržem) baciti; zabaciti
    verđija porez, davanje
    verđija dažbina, porez, dacija
    verem sičija, ljubomora
    verem suh čovjek
    veremiti patiti, sušiti se od kakve duševne patnje
    veremiti patiti za nekim ko je odsutan, brinuti, bolovati od kakve duševne bolesti
    Verenđezije vrsta pamučne pređe žućkaste boje
    veresija neplaćanje robe i usluga odmah, već posle nekog dogovorenog vremena, prete
    veresija kupovina ili prodaja na veru, prodaja na kredit
    veresija prodaja ili kupovina na poček, na kredit
    veresija poverenje da će dug biti vraćen
    veretizan (Veretizni su otišli Bogu na istinu.)
    slabog zdravlja, sklon bolestima
    vergl mehanički instrument sa jednom ili dvije melodije na koji se svira okretanjem ru
    verh iznad; nad
    veridžak uvrnuti komad žice na njušci svinje.
    veridžak, verižak bakrena brnjica koja se stavlja svinji na njušku da ne bi rovila zemlju
    veriga ogrlica; lanac
    verige 1. uopšte lanci, lanci na ognjištu na kojima visi kotlić ili bakrač; 2. zatvorski okovi; Svet
    verige naprava za vešanje kad se kolju svinje i okaci meso i polutke na njih
    verige okovi
    verijade gvozdene šipke na prozorima
    verl marljiv, vrijedan, radin
    verlo vrlo
    vermen (fermen) prsluk
    vermorel stara vrsta bakarnog šprica za prskanje voce i povrćeog
    verno vjerno
    vernost vjernost
    vernuti se vrnuti se, vratiti se
    verovati vjerovati
    versi (lat.) stihovi
    verstan sličan; jednak
    verštet zanatska radnja
    Verštet zanatska radionica
    verta vrsta kecelje, bez gornjeg dela, samo se opaše oko struka
    vertal vrt
    vertal vrt
    vertlarija vrtlarska vještina
    veruga lanac
    verujući religiozan
    veruvani žitkapisec naturalistički opisivač života, vjeran, vjerodostojan kroničar svog vremena
    verviti skupljati se
    verzotoč stihotvorac
    verzuš stih. Od latinskog: versus
    verzuš (lat.) stih
    ves sav
    ves sav
    ves sav
    ves selo. Nova Ves zagrebačko kaptolsko predgrađe
    ves (gen. i akuz. vsega) sav
    ves, vsa, vse sav, sva, sve
    ves, vsa, vse sav, sva, sve
    ves, vsa, vso sav, sva, sve
    ves, vsi sav, svi
    vesak ljepilo
    vesak ljepilo
    vešča vještica
    veščati gubiti svježinu
    veseli (Nije veseli Akim dočekao da pomrč uzrečica za nekog od sažanjenja
    veselnik nevoljnik, baksuznik
    vešerica pralja
    veservaga, vaservogli libela
    vesiti biti vezan
    Vesna staroslavenska boginja proljeća
    Vesna staroslavenska božica proljeća i mladosti
    vesnut(i) se prepustiti se raspoloženju
    vesper (lat.) večernja (služba božja)
    vešplav, vošplav nekad se beli veš belio, tj. izbeljivao na kraju ručnog pranja sa tačno odre
    Vesta starorimska božica domaćeg ognjišta
    vesta starorimska boginja domaćeg ognjišta, kućne sloge, čestitosti, sigurnosti
    veštac 1. vampir; 2. lukav čovek. Izrazi: 1. „slab k`o veštac“; mršava i neuh
    vestalka čuvarica hrama starorimske boginje ognjišta Veste; vječna djevica
    vestalka Svećenica boginje Veste; Vestalke su čuvale sveti oganj u Vestinom
    vesti voditi
    veštičara opasna veštica
    vetak ovako, tako; vete; ovaj, taj; veto; ovo, to; vetoj
    vete ovaj
    veter vjetar
    vetmat(i) (Kamena im je utjeha bila to štonabacivati
    im je pametar
    se pričom
    vetmao o blagu.)
    vetmati nabacivati se pričom
    vetmati nadgornjavati se i izmišljati
    vetr vjetar
    vetraci vjetrići
    vetrenjak vetropir, čovek koji ima ugovor s đavolom
    vetriti provetravati
    vetroperović čovek nemiran i neozbiljan
    vetropir nestalan, neodgovoran čovek
    vezda sad, sada
    vezda sad, sada
    vezda sad, sada
    vezda sada
    vezda sada
    vezda sada
    vezdaj sad
    vežegrebica (Ona vežegrebica ne šće ni da
    zagrižljivo
    me sasluša,
    i svadljivo
    no dorani kao Vla s ko-ca…)
    čeljade
    vezir najviša titula u državnoj hijerarhiji Turske Carevine, ministar, guverner, upravnik vilajet
    vezir ministar, upravnik vilajeta
    vezirski rep sultanovo unapređenje za pašu
    vezitka igla za vezivo i šivenje fine tkanine
    vezitka igla za vezenje i šivenje fine tkanine
    vezitka igla za konac.
    vgajati ugađati
    vgajati ugađati
    vgodan ugodan
    vgoditi ugoditi
    vgodno ugodno
    vgrešenje pogreška; griješenje
    vgrešiti sagriješiti
    v'gsnit ugasnuti
    vi v. viti
    vi v. viti 1.
    vi vam, vama (kao dativ), vas (kao akuzativ)
    vi zna (v. viti)
    vićara seoska kuća pod slamom
    viće vijeće
    vicig dosetljiv
    vicišpanovica žena pomoćnika upravnika imanja
    Vickaroš šaljivdžija
    vicmija namiguša, lukava koketa
    vičnji vječni
    vid i vide baš, istina je
    vidanje lečenje
    viđeli ih jadi doživjeli nesreću koja se nije mogla izbježi
    viđelica svjetiljka
    viđelica svjetiljka
    viđelica lampa na petrolej, svjetiljka
    viđelica svjetiljka, lampa
    videlo svetlost, dnevna svetlost
    videlo svetlo
    viđen (Obučen narod iako nije viđen kao naš…)
    prepoznatljiv po ljudskim osobinama, gledan
    videti se činiti se; meni vidlo se; meni se pričinilo
    vidin'je viđenje, pogled; gledanje, razmatranje
    vidit viđen, ugledan, poštovan
    viditi 1. vidjeti; viju (viđu); vidim; vij (viđ); vidi!; vijaše
    viditi 1. vidjeti; viju (viđu); vidim; vij (viđ); vidi!; vijaše
    viditi (se) vidjeti, pogledati, ugledati, spaziti; viditi se; činiti se
    vidovni vidljivi
    viganj glasni plač, lelek
    vìgānj glasni plač, lelek
    vïganj (Kad ispune šišti kao iz vignja i svekovački
    mu se razlivaju
    mijeh brci.)
    viganjat(i) glasno plakatiati, zapomagati, kukati, paničiti
    viganjiti glasno plakati
    viganjiti dozivati.
    vihor letnji vetar, blagi kovitlac, što podiže u krug i vis prašinu, suvo lišće i slamu na šoru. U
    vij v. viti 1.
    vijahu, vijaju , vijaše, vije, viju v. viditi (se)
    vijar vihor
    vijar jak vjetar, vihor
    vijar ( u guzicu) strah, bježati glavom bez obzira
    vijarac biljeg koji je formiran posebnim rasporedom dlake
    vijarac biljeg s posebnim rasporedom dlake
    vijati jurcati, tražiti, juriti za onim „ko bega“; vijalica; poternica
    vijati zavijati
    vijati (se) viđati, gledati, činiti se
    vijati se lebdjeti, nadlijetati, lutati
    vije -v. viti
    vijek, vijeku uvijek; uz negaciju; nikad
    vijem v. viti
    vijem znam (v. viti)
    Vijenac groba rub groba = Rand.
    vijenac na glavi nose nevjeste
    vijes avet
    vijor vihor
    viju znam (v. viti)
    vik ikad; uz negaciju: nikad
    vik uvijek
    vik uvijek, ikad; s negacijom; nikad
    vik uvijek; (uz negaciju) nikad
    vik vijek; pri vika; odvijeka, oduvijek; va vik vikom; u vijeke vjekova
    vik vijek; vas vik; uvijek
    vik(u) uvijek
    vik, vijek uvijek; uz negaciju; nikad
    vik, vika uvijek; uz negaciju; nikad
    vik, vika, viku uvijek; uz negaciju; nikad
    vik, viku uvijek; uz negaciju; nikad
    vik, viku, vijek, vijeku uvijek; uz negaciju; nikada
    vik, viku, vijeku uvijek; (uz negaciju); nikad
    viknuti se naviknuti se
    vikomnji i vikovnji vječan, vječit, neprestan
    vikovnji vjekovni, vječni, vječiti
    viksa specijalna krema za mazanje i zaštitu kožne obuće, jakog mirisa, koja kada se osuši, d
    viksa krema za obuću
    Viksa krema za obuću
    vikuvičnji vječni
    vikuviti vječno
    vil vila, djevojka
    vil vila, djevojka
    vil vila, draga
    vîl vilâ (gen. pl. od víla)
    vila vila, djevojka
    vila vila; djevojka, ljepotica
    vilajet kraj, zavičaj, postojbina
    vilajet pokrajina, provincija; narod, stanovništvo
    vilanca (A zasve pročuo se kao švercer sfinansijska
    robom kojupolicija
    vataju džandari i vilance.)
    vildžan fildžan, šoljica za crnu kavu bez drške
    vilen vidovit, vidovnjak
    vilen vilovit, imati nadljudske osobine slične onima koje imaju vile i zmajevi
    villa (lat.) vila, ljetnikovac
    vilovati uživati
    vilovati biti nestašan, ludovati
    vim v. viditi
    vim v. viditi
    vim v. viti
    vim v. viti 1.
    vim znam (v. viti)
    vim znam; (od viti; znati)
    vim znam; ta, ipak
    vim, vime znam (v. viti)
    vim, vime znam (v. viti)
    vimda ipak
    vimdar ipak
    vimo v. viti 1.
    vin kriv, krivac
    vinac vijenac
    vincilir čuvar vinograda
    Vincilir najamnik u vinogradu
    vindar ipak
    vindat(i) naglo rasti
    vindati naglo rasti
    vinišće vinograd
    vinjaga vinova loza
    vinjaga nastrešica
    vinjage vinske pjesme
    vinjeta (franc.) ukras u knjizi ili rukopisu u obliku sličice ili napisa
    vinkla ugaonik ( devedeset stepeni... )
    vinu uvijek, neprestano
    viola 1. ljubica; 2. viola (glazbalo)
    violica (lat.) ljubičica
    vipera (lat.) zmija otrovnica
    vir izvor
    vira vjera, povjerenje; davši viru; povjerovavši
    vira vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri; vjerovati, misliti, biti uvjeren
    vira vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri; vjerovati, misliti, biti uvjeren
    vira vjera; dati viru; vjerovati (komu)
    viraun Ciganin, svirač
    Virđilio Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga
    Virdžilije Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga
    Virdžilio Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga
    virenica vjerenica, zaručnica
    virgaz prut
    Virgil Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneid
    virilac službenik
    viripizd šunjalo, sitni špijun
    viripizd šunjalo, svaštoviđelko, osoba s niskim pobudama, sitni špijun
    virkati pekarski izraz za oblikovanje testa
    virostovnik, virostovnik virostuje, virostuvati
    bdilac, bdilac bdije, bdjeti. Madžarski: virrasztani
    Viršler prodavač kuvanih kobasica
    virtšaft domaćinstvo
    vis uzvišenje
    viš v. viti
    viš znaš (v. viditi 2)
    viš znaš (v. viti)
    vîš oštra trava što raste u kamenijem rasjelinama
    vîš trava koja raste u stijenama
    vîš oštra trava što raste u kamenijem raśelinama
    vïš (Da viš ljepote božje: meka, bolan, stolica
    vidiš kao stramac…)
    višć vješt; višće, vješto; višću činiti; naučiti, uputiti
    Višegrad dio Praga
    višina uzvišenost; visina, vrhunac; dostojanstvo
    visk vrisak
    Visla rijeka u Poljskoj
    višnjina višnjevo drvo, krošnje u voćnjaku višnjevom
    visoka gospa Katarina Zrinska
    vispren 1. oštrouman; vešt, snalažljiv; duhovit; 2. plemenit, uzvišen
    Vistacija regrutacija
    viste, viš v. viti 1.
    vistovit svjestan
    Vita nuova prvo Danteovo djelo (1283-1292)
    vitezanje zapomaganje, pozivanje u pomoć
    vitezat(i) dozivati u pomoć, zapomagati, najlasnije što se može
    vitezati vidi viganjiti.
    viti 1. znati; 2. savijati
    viti znati
    viti znati
    viti (prez. vim) znati
    viti (prez. vim, vijem, vime, viju) znati
    viti (prez. vim, viš, vi...) znati
    viti (prez. vim, viš, vi...) znati
    viti (prez. vim/vijem, viš, vi...) znati
    vitica zlatna burma, tanki prsten
    vitica zlatna burma, tanki prsten
    Vitica pecivo u obliku pletenice koje se daje ženskoj deci za Božić
    vitija, vitije pjesma; palma
    vitiljat(i) (Kad presta snijeg da vitilja…) sniježiti krupnim pahuljicama
    vitiznanec poeta
    vitlati juriti
    vitlit(i) (Ali ne vitle Konavljanke s kim će se povatati kao varoške ćapikure, no rade od ždraka
    vitliti netremice gledati
    vitliti vrćeti se, osvrtati se, pratiti tuđa posla
    vitlovka letva uvaljana u žuto blato, plevu i slamu , koja se ređala između gre
    vito način slaganja dasaka za sušenje.
    Vitoš planina u Bugarskoj
    vitrijolska, petrolejska lampa dok nije stigla elektrika, uveče kad se smrkne, u sobi je sijala, više č
    vitrijor petrolej
    vitruška razvigorac
    Vitruvije (70-25. pr. n. e.) rimski arhitekt i graditelj; autor glasovitih Deset knjiga o arhitekturi
    vivat terque quaterque beatus (lat.) živio blaženik i treći put i četvrti put
    vivat! (lat.) živio!
    Vivat, crescat, floreat (lat.) Živio, rastao, cvao
    Vivijana ime zavodnice u više književnih djela
    vižita pośeta, ljekarski pregled
    vizitacija , vizita poseta, obilazak, u bećarcu to izgleda ovako: „Pijan čovek seo pa študira, a žena mu š
    vižitat(i) pregledati bolesnika, regrutovati
    vižle lovački pas
    vižle lovački pas
    vižljast okretan
    vižljast vitak
    vižlov mangupčić spreman za sprdanje
    vižlov mangupčić, obješenjak
    vizualno vizuelno
    vječita kuća grob
    vjedinen sakupljen; stavljen u jedno...
    vjekušt trajan, vječan
    vjest se ugristi se
    vještački znalački
    vjeti uhvatiti
    vjeti uloviti, uhvatiti, zarobiti
    vjetric vjetar
    vkaniti prevariti
    vkaniti prevariti
    vkaniti prevariti; vkanjuvati; varati
    vkaniti (se) prevariti (se)
    vkanjivati varati
    vkanjuvati varati
    vkanlivost prijevara
    vkončati okončati, završiti; uništiti
    vkup skupa, zajedno
    vkupe skupa, zajedno
    vla vlah
    vlačeg lanac krupnih karika
    vlačeg lanac velikih karika
    vlačeg lanac krupnih debelih karika
    vlačeg lanac sa velikim alkama. Služi za vuču.
    vlačiti vući
    vlačiti vući
    vlačopetav, -a, -o vuče noge kad hoda, fig. nespretan, ni jedan posao ne završava na vreme i kako treba
    vlačuga žena koja se vuče preko plotova
    Vlačuga komad drveta koja se zaglavi u točak da kola ne krenu nizbrdo
    vladan'je vladanje, država, oblast
    vladavac vladalac, gospodar
    vladavac vladar, upravljač, glavar
    vladika gospođa
    vladika gospođa (plemenita roda)
    vladika gospodin, gospodar
    Vladislav poljski kraljević, sin Zygmunda III, koji je sa svojom vojskom u bitki kod Ho
    vlagati se podati se, utjecati se
    Vlah na otocima i na obalama Jadrana stanovnik predjela udaljenih od mora
    Vlah Srbin
    vlah podrugljiv naziv za hrišćanina
    vlah, vla` naziv za hrišćanina u Tursko doba, pogrdan naziv za sve hrišćane, nažalost na Balkan
    Vlahija Vlaška, južni dio Rumunjske, nekoć neovisna kneževina i turski vazal
    vlaka građa koju vuče volovska zaprega.
    vlas vlast
    vlas vlast
    vlas vlast
    vlas vlast
    vlasac korijen
    vlasac živac, korijen
    vlašćih vlastitih
    Vlasi Rumunji (?!); sveti Vlasi; sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnika
    Vlasi nemuslimani, Srbi
    vlaški hercegovački
    vleći vući
    vlečó vuku
    vlesti ući, unići
    vlesti ući, unići
    vlići ući
    vljera vjera
    vloviti uhvatiti
    vloviti uloviti
    Vlta, Vltava rijeka koja protječe kroz Prag
    vmanj loš, zao
    vmehčati umekšati; omekšati
    vmeknuti se umaknuti se, uteći
    vmere umre
    vmertelni smrtni
    vmertelnik smrtnik
    vmestiti smjestiti
    vmiljeno (lat.) ponizno
    vmir neprestano
    vmirati umirati
    vmišati umiješati
    vmivati umivati
    vmreti umrijeti
    vmrknuti omrknuti, potamnjeti, pomračiti se
    vnemar staviti (zaverči) zanemariti
    vnogi mnogi
    vnogi mnogi
    vnogi mnogi
    vnogi mnogi
    vnogi mnogi
    vnogi mnogi
    vnogo mnogo
    vnogo mnogo
    vnogo mnogo, jako; vnogokrat; često, mnogo puta
    vnutar unutra
    'vo evo
    'vo evo (elid. od ovo)
    Voc-a volak = volac = mali vol.
    voci voditelji
    Vockati voditi nekog tamo-amo
    voćkov ovan predvodnik
    voda mu otišla na usta misnulo mu se, uzbudio se od želje
    voda mu otišla na usta misnulo mu se, uzbudio se od želje
    vodac vodič
    vodac voditelj
    vodci vodiči
    vođevina nevesta
    vodi krava hoće da se priplodi
    vodiera futrola za brus
    vodijer futrola za beleđiju kojom se oštri kosa
    vodijer naprava od drveta ili roga u kojoj se drži beleđija. Nosi se oko pasa ili na nozi (ispod ko
    vodir držač gladiva za oštrenje kose, izrađen od kravljeg roga, a noviji od pleha.
    Vodir rog ili posuda sličnog oblika od metala napunjena vodom koju
    Voditi se pariti se
    Vodnjika, činger slabo vino, kominjak ili voda od ukuvanog voća
    vodonoša 1. devojka, mlađa osoba, koja donosi svežu pijaću vodu sa bezdana ku
    vogel ugao
    vogel ugao
    Vogerski orsag Ugarska
    voj vođ, vodilja
    voj vođa
    vojask vojski
    vojka vodilja, voditeljica
    vojnba zadah, smrad
    vojni stan vojni rok
    vojnica bojišnica, mjesto bitke
    vojnjav smrdljiv
    vojno muž
    vojno muž, dragi
    vojno muž, suprug
    vojno muž, suprug
    vojno muž, suprug
    vojno suprug, muž
    vojsk vosak
    vojvoda 1. visok čin u vojsci; 2. vojvodstvo kao preteča Vojvodine; 3. muškarac, važan u
    Volariti prevoziti teret na kolima sa volovskom vučom
    volat kameni svod
    volj lst papira.
    völj, volja list, papir
    volja ili
    voljiti voljeti
    Voljka prošireni deo jednjaka kod živine
    volom odn. volovom volovima
    volovodica kretanje bez reda i poretka; gužva, nered; ne zna se ni ko gde ide, ni ko šta radi
    volovodnica goveđa trka kad se vodi krava
    volovodnica jurnjava bikova za kravom koja se vodi
    volšeban tajanstven
    volšeban natprirodan, čudotvoran, mađijski
    volujska žila kamdžija izrađena od volujskog penisa
    voma veoma, mnogo, previše
    voma uskosu (I taj mu glas otiđi voma uskosu)
    neprijatna vijest kojoj se ne nadaš i koja izaziva ljutnju
    vomitorijum prostorija za bljuvanje, bacanje. Od latinskog: vomare
    vonj neugodan miris.
    vonjha vonj, smrad
    vonjuči smradan
    Vontati odugovlačiti sa ispunjenjem obećanja
    vordati borati, gužvati, žuljati; miješati
    vorinta, forinta ugarski novac od dva dinara
    vorit(i) gladovati, preživljavati uz oskudnu hranu
    voriti varati
    voriti (se) varati (se)
    voriti život hraniti se samo da se preživi
    vorma, forma oblik, izgled
    vos vosak
    voščevati željeti
    Vošplav sredstvo za plavljenje posteljine ili veša
    voština saće bez meda.
    voštiti znači oštro tući korbačem, štapom ili kaišem kada neko jako skrivi i štetu u
    voštiti tući nekoga
    vox populi (lat.) glas naroda
    voz proširena seljačka kola natovarena do gore, veličine manje kuće, pr
    Voz tovar na seljačkim kolima (žita slame deteline...)
    voz vidi vlaka.
    vozdići se uobraziti se
    vožgat užgati, zapaliti
    vozî vozova
    Vozidba prevoženje i smeštanje letine
    Vozija čopor pasa lutalica
    Vozionica kola sa buradima u kojima se obrano grožđe prevozi iz vinograda od ku
    Vozmajstor čistač septičkih jama i klozeta
    vozno zumbalo kondukter
    vposred usred
    vr vrh
    vr vrh
    vračati gatati
    vračiti liječiti
    vračiti liječiti
    vračstvo lijek
    vračstvu lijek
    vračtvo lijek
    vračtvo lijek
    vradža gatara
    vrag neprijatelj
    vragomlek vrsta biljke
    vrajter, frajter kaplar u austrijskoj vojsci
    vrak vrag
    Vramec Antun (1538-1587) kanonik zagrebački, pisac kroničar, opozicionalac u stalnim sukobima sa zagreba
    Vramec, Antun (1538-1587) hrvatski kroničar
    vran crn, mrk
    vran crn
    vran crn
    vranac konj crne dlake. Bećarac kaže: „Ala moji dukatići zveče, kao lanci, na dikini vranci !“
    vranac konj crne boje
    vranica kobila tamne boje; ženski polni organ
    vranj drveni čep za bure
    vrano crno.
    vranza sifilis
    vranzav (Bio je, kao što znaš kume, kupleraj
    sifilitičan,
    u Trebinju,
    krastav
    što se zvao Kod crvene lampe, ali ja nijesam išao tamo
    vraštvo lijek
    Vratnik prijevoj na Velebitu kod Senja
    vrato`ca, vratovca, vratožca vratanca, mala vrata na baštici, kokošinjcu, plevari ili komšijskoj badži-prolazu
    vražalica vračara
    vražda neprijateljstvo između dva gensa
    vražda (No neka sude paštrovske vraždesvađa
    i mrginje.)
    vraziti ubiti, zaklati
    vrazivati ranjavati
    vražji ris kolobar koji mora oko sebe nacrtati onaj koji se nada doživjeti neku č
    Vrbnik mjesto na hridinama otoka Krka, stari frankopanski grad o kojemu pjeva narodna popij
    vrbopuc rano proljeće
    vrbopuc rano proljeće
    Vrbôska Vrbovsko
    Vrbov klina
    vrčaga mali komad obradive zemlje.
    vrčak vrh
    vrći metnuti, staviti
    vrči (2. l. sing. imper. vrzi) baciti; metnuti
    vrčmanica oputa na gornjem dijelu opanka.
    vrčmanice pleteni di opanka
    vrcnut(i) skrenuti, naglo promijeniti pravac, iznevjeriti
    vrdalama neodgovorna i nepouzdana osoba, za koju se kaže: „Danas ovako, sutra onako, pa op
    vre v. vriti
    vre već, više
    vrebati cekati iz zasede
    vred odmah
    vred i vreda brzo, ubrzo
    vred(a) odmah, smjesta
    vred(no) odmah
    vred, vreda odmah
    vrengija uže za vezivanje konjske opreme
    vresat(i) mučki udariti
    vresati izduženim predmetom udariti
    vreteno alatka za predenje pređe. Okreće se sa tri prva prsta.
    vrevenje govor, razgovor
    vreža bostan
    Vreža loza bostana, krastavca
    vrezat(i) udarati, tući šibom ili štapom
    vrg tikva, bundeva
    vrgolit(i) udvarati se, umiljavati se, ulagivati se, ljeporečiti, obigradati oko nekoga radi kakve li
    vrgoliti udvarati se, ljeporječiti da bi se nešto ostvarilo
    vrh(u) iznad, ponad; o
    vrh, vrhu nad, ponad; o
    vrići baciti
    vrići vrći, vrgnuti, staviti
    vrid vrijed, bol
    vrid vrijed, bol, šteta
    vrijati vrijeđati
    vrijeći s konjima odvajati žito od slame.
    vrijed ozljeda
    vrimen i vrimenji vremenit, prolazan; svjetovan, zemaljski
    vrimenit star, vremešan
    vrimenovati provoditi vrijeme, živjeti
    vriti vreti
    vrjaca drvena kašika sa dužum drškom za kuvanje
    vrjom vrhom ( napunjen... )
    vrkadela vrsta šnale za kosu.
    vrl opak, zao
    vrl(i) zao, opak
    vrleši vredniji, bolji
    vrlina zloća, okrutnost
    vrlja, vrljan razroka osoba
    vrljav razrok
    vrljav razrok, razrok
    vrljika motka kojom se ograđuje neki prostor
    vrljika duži komad drveta.
    vrludati ići krivo, ne iči pravo
    vrnda mu rog sve mu ide od ruke, u svemu napreduje
    vrnda rog izuzetno napreduje
    vrndalo čigra; prevrtljiva i nemoralna osoba; kurva
    vrndat(i) rasti na zamjerke
    vrndat(i) brzo i na zamjerke rasti
    vrndati rasti na zamjerke
    vrndžat(i) se kovrdžati se
    vrni đavole repom iznenadni zaokret
    vrnit vratiti
    vrnut(i) vratiti
    vrnuti vratiti
    vrnuti se vratiti se
    vrpa hrpa
    vrpa hrpa, gomila
    vrpca kanap
    Vrpolje selo u okolici Šibenika
    vrpoljiti biti nemiran, nemati mira, nestašan; pa se kaže: „Dete, je`l imaš pundrace u ga
    vršalica velika i komlikovana mašina za odvajanje zrna žita iz klasja. Postupak se se zove vršid
    vršidba skidanje useva – zita sa polja
    vrsnica vagina
    vrsnik istih godina
    vrsnik između noga penis
    vrsnik između noga muški polni organ
    vrsnik, vrsnica iste godine rođeni, često se misli na genitalije i polne organe
    vrsta 1. red useva; 2. vojno sportska formacija; 3.tip, grupa
    vrsta red useva
    vrtalj, frtalj četvrt, četvrtina; primer za vreme kaže se: „Sada je frtalj do podne !“- petnajst minuta
    vrtek vrtić, baštica
    vrtiguz, vrtirep onaj koji "meša" guzovima kad hoda ; deran malko nemiran, što ga
    vruć revan, vatren, žestok
    vruća guka uvreda, muka; u Crnoj Gori se kaže i “vruć krompir” kao simbol prebacivanja li
    vrućak vrelo, izvor
    vruće revno, vatreno, vruće
    vruće kruške iz pušaka puščani plotun
    vruće kruške iz pušaka puščani plotun
    vruće zrno za uvo velika sjekiracija, neprijatno podsjećanje
    vruće zrno za uvo velika śekirancija; neprijatno podśećanje, kajanje
    vrući pril. prez. glagola vreti: goreći plamteći, hlepeći, čeznući ("I mnozi mogu
    vrući tabani stalno hodanje
    vrućina revnost, žar, vrućina
    vrućiti grijati
    vrućiti grijati
    vrulja izvor
    Vrušt krupna trešnja
    v's sav
    vsa sva; sve
    vsa sva; sve
    vsa sve
    vsagdar uvijek
    vsak svaki
    vsaka svaka
    vsaka svaka
    vsakdašnji svagdašnji
    vsaki svaki
    vsaki svaki
    vsaki svaki
    vsakoja(č)ki svakojaki
    vsakojački svakojak, razan, različit
    vse sve
    vse sve
    vse sve
    vse sve
    vse sve; vsemi = z vsemi; sa svima
    vse sve; vsi; svi
    vse, vsei sve; vsi; svi
    vseči odsjeći, odrubiti
    vsedil stalno, uvijek
    vsedilje stalno, neprestano
    vsegda(r) uvijek
    vsegdar uvijek
    vsegdar, vsigdar uvijek
    vsego svega
    vsejedno svejedno
    vsemoguč svemoguć
    vser sve
    vsevdil stalno, neprestano
    vshodni istočni
    vsi svi
    vsi svi
    vsi svi
    vsigdar svagda, uvijek
    vsigdar uvijek
    vsigdar vazda, uvijek, svagda
    vsigde svugdje
    vsigdi svagda
    vsigdi svugdje
    vsikud svukud
    vsred usred
    vstati ustati
    vteči uteći
    vteči se uteći se, skloniti se
    vtečišče utočište
    vtegnuti uspjeti, poći za rukom
    vtepsti se okaljati se, uprljati se
    vteti oteti
    vtikati uticati, stavljati u
    vtišiti utišati, zatomiti, umanjiti
    vtiskati utisnuti
    vtragliv lijen; spor, trom; gadan, oduran; nemaran
    vu u
    vu u (prijedlog)
    vu pervom vremene nekoć, jednom
    vučac zatrovana rana od vučjeg zuba
    vučac zatrovana rana od vučjeg zuba
    Vucara vucibatina
    vučarljivo vrijemme kada mogu nalećeti vuci
    vucati se 1. ići i više osmatrati gde šta ima da se ukrade; 2. zabavljati se sa d
    vúći imati određenu nasljednu osobinu, nalikovati na koga pretka
    vucibatina lenština, neradnik, lažov
    vučija vrsta malog duguljastog bureta
    vud ud
    vudi (pl.) udovi
    vudriti udariti
    vudriti udariti
    vufati se nadati se, pouzdavati se, ufati se
    vufati se uzdati se, pouzdavati se
    Vuga smrdljiva osoba
    vugibati se sklanjati se, ugibati se
    vuglen ugljen
    Vugliti nositi
    vuhlen lažljiv, prijevaran, licemjeran
    vuhliti laskati, lisičiti, obmanjivati
    vuhlovati biti prijevaran, licemjeran
    vuhnica uška, dio ljudskog ili životinjskog uha
    vuho uho
    vuhovan varljiv, prijevaran
    vuhovati varati
    vuhovati varati
    vuhovati varati, biti prijevaran
    vuhovit prevaran, lukav
    vuhovit varljiv
    vuhovni podhibnik metafora za zrcalo: varljivi pokvarenjak.
    vuhven lukav, prijevaran
    vujti pobjeći, otići
    vujti pobjeći, uteći
    vujti uteći, pobjeći
    vuk izio magarca nikakva šteta, zaboravi na sve
    vuk med nogami upaljena, naribana koža među nogama
    vuk puko u drob probudio se nezajažljivi apetit
    vukana prijevara, laž
    vukaniti prevariti
    vukojebina zabačeno mjesto (bogu iza leđa).
    vukovi bucaju vuci rastržu ovce, naćerao se mnogo jači na slabijeg
    vukrvavljen okrvavljen
    vukup zajedno
    vulica ulica
    vulje ulje
    Vulkan rimski bog vatre (grč. Hefest)
    Vulkan rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)
    vulogi reuma, kostobolja, podagra
    vuložlivec reumatik
    vumarati umarati
    vumekčati smekšati, umekšati
    vun van
    vun spustiti izbaciti (tane iz lumbarde); vun vzeti; izvaditi
    vun, vunka van; vun zneti; izbaviti
    vuna vidi: zemelska vuna
    vune vani
    vunka van
    vupanje nada pouzdanje; vupati se; nadati se, pouzdavati se
    vupanje nada, pouzdanje, ufanje; vupati se; nadati se, pouzdavati se, ufati se
    vura ura
    vura (njem.) sat
    vurazovati ranjavati
    vurda životinjske iznutrice
    Vurda surutka
    vurdup velika rupa na dolini ili livadi
    vurdup velika rupa na dolini ili livadi, provalija, ponor
    vuriti baciti
    Vuriti baciti neki predmet
    vuršt ime za sve prerađevine od mesa (salame, kobasice, kulen , ..)
    vuruna, furuna gvozdena peć, može i velika zidana peć za pečenje leba. Bećarac kaže: „Ne treba mi f
    vuš (mn. vuši) uš
    vušćija konjsko đubrivo
    vuškija tečni stočni izmet
    vusnuti usnuti, zaspati
    vusta usta
    vusta usta
    vusta usta
    vustnica usnica
    vutel foraminosus, šupljikav (crvotočan)
    vuz uz
    vuza zatvor, uza, tamnica
    vuzda uzda
    vuzduž uzduž
    vuzem uskrs
    vuzem, vuzemski Uskrs, uskrsni
    vuzeti glavu skinuti glavu, pogubiti, smaknuti
    vužgati zapaliti
    vzapiti zavapiti, uzviknuti
    vzdih uzdah
    vzelo me je na nje prigodilo mi se [?], palo je na me [?], zapalo me
    vzeti uzeti
    vzeti uzeti
    vzeti uzeti
    vzeti uzeti
    vzeti uzeti; zauzeti
    vzeti (1. l. sing. prez. vzame) uzeti
    vzeti (prez. vzemem) uzeti
    vziti uzaći, ući
    vžiti užiti
    vžiti se užiti se, nauživati se
    vžiti se uživati; vži' se; uživaj, nauživaj se
    vživati uživati
    vživati uživati
    Wawel dvorac nekadašnjih poljskih kraljeva u Krakovu
    wildeovski prema engl. piscu Oscaru Wildeu, koji se povodio za modom, te i sam znao lansirati po
    wolność i oczyna (polj.) sloboda i domovina
    Xeres de la Maraja pjesnički pseudonim Milana Begovića
    Z
    z prij. s; iz
    z s
    z s; iz; od
    Z
    Z
    Z
    z
    Z
    Ž
    ž s
    Ž
    Ž
    Ž
    ž
    Ž
    ž (Ä je svanulo šćerali su goveda ž džadesi okrenuli ih put jedne velike cerove šu-me.)
    z (U rat sam bio topal z dvije bande.) s
    z kem s kojim
    z(v)rcalo ogledalo
    za za; sa
    za zbog, poradi (pored običnog značenja)
    zâ (Znao je to Čupor pa je odnio nakvu crkavicu,
    zar zâ nešto prodao, zâ uzeo nešto što je žena
    za me radi mene radi
    za nišće nikako
    za pretek (Bilo je špijuna u Banjane ondapreviše
    kao i danas za preteka.)
    za videla neodređena vremenska odrednica, pre mraka, pre večeri, dok se vidi
    zaarlaukat(i) zagalamiti, zavikati
    zaašavat(i) (Ali za ljucki govor nije zaašavala.)
    reagovati, obazirati se, primjećivati, obraćati pažnju
    Zaašavati reagovati, osjećati
    zaaušavat(i) slušati
    zabačit(i) preći u priči s jedne teme na drugu, napraviti digresiju
    Zabad zabat
    zabadati zezati, podsmevati se
    zabadav uzalud
    zabadava badava
    Zabadžaluk zabadava
    zabaluši(t) zabalaviti od mnogo pričanja
    zabanit(i) se ustoličiti se, uživati u vlasti
    žabar, žabojed Italijan, navodno zbog toga što Italijani jedu žabe
    zabašuriti prikriti, sakriti
    zabašurivat(i) kriti
    zabat trouglasti, vertikalni deo krova
    zabat, fronton zid koji pokriva tavan kuće sa šora; lice kuće sa šora zidane „uzduž na brazdu“ ili na „
    zabatljalo (Nešto mu jednu prednju nogu odebljalo
    nekad lomilopovrijeđeno
    pa dobromjesto
    zabatljala
    na tijelu
    ispod ko-ljena.)
    zabav zabit
    zabav (gen.: zabavi) zanimanje, posao; briga
    zabava uznemirivanje
    zabavilja vaspitačica
    zabavit(i) o jadu imati mnogo problema
    zabaviti prigovoriti, zamjeriti
    Zabavljati stavljati primedbu na neki predlog, ne slagati se
    zabečiti zagledati se
    zabiberiti podvaliti, lukavo doskočiti, oštetiti i omalovažiti ogovaranjem, primer: „Ala je njoj zabib
    Zabibriti napakostiti
    zabičiti se naglo se ugojiti, pogotovo u licu i vratu
    Zabičiti se ugojiti se
    zabijačka svinjokolj, poreklo reči je od slovačkog (zabijati -ubiti) i u većem delu Srema naziv se le
    zabijačka svinjokolj, poreklo reči je od slovačkog (zabijati -ubiti) i u većem delu Srema naziv se le
    zabit zaborav
    zabit zaborav
    zabit zaborav
    zabit zaborav
    zabit starješina, pretpostavljeni, komandant, oficir
    zabit starešina, pretpostavljeni
    zabiti 1. zabiti, utući; 2. zaboraviti
    zabiti zaboraviti
    zabiti zaboraviti
    zabiti zaboraviti
    zabiti zaboraviti
    zabiti zaboraviti
    zabiti (prez. zabim) zaboraviti
    zabiti (prez. zabudem i zabudu) zaboraviti
    zabiti (prez. zabudem) zaboraviti
    zabiti (prez. zabudu i zabudem) zaboraviti
    zabiti (prez. zabudu i zabudem) zaboraviti
    zabiti (prez. zabudu) zaboraviti
    zabiti (prez.: zabudem) zaboraviti; zabiti se, zaboraviti
    zabiti (se) zaboraviti
    zabiti (se) zaboraviti
    zabitje zaborav
    zabitje zaborav
    zabitje zaborav
    zabitljiv zaboravan
    zabivati zaboravljati
    zabivati zaboravljati
    zablagodarit(i) zahvaljivati se
    zablejati se zabuljiti se u nešto
    zablen zaboravljen
    zablenuti upiljiti, zagledati se dugo i bez trepćanja
    zablešen zanesen
    zablešen zanesen, zbunjen, preplašen
    zabljen zaboravljen
    zablujen'je zabluđivanje, zabluda
    žabnjak Ranunculus, močvarna biljka
    žabnjak kamilica
    zabobrljat(i) umiješati se u tuđ posao i izazvati podsmjeh i nipodaštavanje okoline; pri
    zaboburiti zagnjuriti, potopiti
    zaboljekat(i) (Dok utoliko zaboljeka odža sglasno
    džamije.)
    se javiti
    zabranivati se zabranjivati se
    zabraviti zaključati
    zabrazditi 1. orati ili špartati tačno u brazdu; 2. voditi svakodnevno neprimeren život sa lošim druš
    zabrazditi otići predaleko u nečemu
    zabrkati zakuvati (kafu).
    zabrljoštit(i) ošamariti, udariti po licu
    zabubat(i) se mnogo pričati
    zabude zaboravi
    zabudu v. zabiti
    zabulat(i) zapečatiti, zalijepiti
    zabuljit(i) (Nešto te dolje vuče a ne znaš uzagledati
    što si sese
    zabuljio!)
    širom otvorenih očiju
    zábun(Ali potlje aperacije na neđelju danamršav,
    bio samslab,
    mnogo
    nemoćan,
    zábun.)
    bolestan, polusvjestan
    zaburmućen obojadisan od burmuta, sitno samljevenog duhana koji se ušmrkava
    zabušit(i) duge se zadržati da bi izbjegao kakav posao
    zač jer
    zač jer, zašto
    zač zašto
    zač zašto
    zač zašto
    zač zašto
    zač zašto, zbog čega; jer, budući da
    zač zašto, zbog čega; jer, budući da
    zač zašto; jer
    zač zašto; jer
    zač zašto; jer
    zač zašto; jer
    zač zašto; jer
    zač zašto; jer
    zač zašto; jer, budući da
    žaca 1. naziv od „milja“ za žandara; 2. naziv karte u špilu sa brojem 12 , ili „dojnjak“ u ma
    Žaca žandar
    začamati dugo ostati negde, zadržati se
    zaćanut(i) zapahnuti jakim mirisom ili smradom
    začariti začarati
    začarivati začaravati
    začast čest, počest
    začati začeti
    začečeknut(i) čvrsto se uhvatiti za nešo, zakačiti se, pritvrditi
    začečeknut(i) (Začečeknula me nogama ičvrsto sile nema
    se uhvatiti
    da se zakutarišem.)
    nešo, zakačiti se
    začedit(i) začeti, zatrudljeti
    zaćelepirit(i) (On ti zaćelepiri volove ispodoteti
    jednoga
    i pobjeći,
    Švorcana.)
    zaplijeniti, prisvojiti, zgrabiti
    zaćelepiriti prisvojiti
    zacelje zadnji, u zadnjem redu
    zacelo baš istina, u potpunosti, baš tako je. Izraz veoma interesantan i šteta je što nepostoji i
    zaceniti 1. jako, dugo i neprekidno smejanje ili plakanje koje ne može da se
    zacenut(i) se zasmijati se do suza, izgubiti dah od plača
    Zacenuti se naglo se okupiti
    začepiti kunicu napraviti kamenu stupicu za kunicu
    začerlenjivati pocrvenjivati
    začeti početi
    začeti zapjevati; začinjati; pjevati
    začetje začeće
    zaći zalutati, sići s puta
    zaći zalutati, skrenuti s puta, pogriješiti
    zacić(a) poradi, zbog
    zacić(a) poradi, zbog
    zacić, zacjeć radi, zbog
    zacijeć zašto
    zacijepit(i) odvojiti
    zaciliktat(i) (Još je kmet stio da zbori, ali ko
    zagraja
    jadani zacilikta s svake bande.); smijeh, graja, dovikivanje
    začinjati pjevati
    začinjati pjevati
    začinjati pjevati
    začinjati počinjati
    začinka pjesma
    zacipljeno zaljubljeno
    zacjeć zašto
    zackniti zakasniti
    zacmolit(i) (Pa mu se zacmolile trepaice jedna dobrouz sastaviti
    drugu.)trepavice, zažmuriti
    zacopati zaljubiti
    zacopati se zaljubiti se krajnje
    zad odozada, straga
    zad straga
    žadan žedan
    zadaždjeti poškropiti
    zađesti zataknuti.
    zadevati dirati, peckati, započinjati
    zađevica prigovor, spočitavanje, uvrednjiv komentar
    zadišati zamirisati
    zaditi zapodjenuti, pokrenuti; zadati, nanijeti komu što
    zaditi (prez. zadiju i zadijem) zadjeti, staviti; zaditi mač; probosti; zaditi smart; ubiti
    zadivati zadijevati, uznemirivati, dirati
    zadlanit(i) ošamariti
    zadnica stražnjica
    Zadnjak poslednja ulica u nizu
    Zadnji glasi zvonjava za mrtvacem
    zadnjom zadnji put, posljednji put
    zadoblenje dobitak
    zadosta dosta
    zadosti dosta
    zadosti dosta, dovoljno
    zadosti včiniti udovoljiti
    zadovoljan dovoljan, dostatan
    zadovolje dovoljno, dosta, dostatno, dobro
    zadovoljno dasta, dovoljno; obilno
    zadovoljno dovoljno
    zadrekati zaplakati, povikati
    zadrignuti rignuti
    zadrljen nedokazan čovek
    zadrnjen nezgodan čovek, tvrdoglav
    zadružan praćen, koji ima društvo
    zadu odozada, straga
    zadubljivati se zakopavati se
    zadušiti prigušiti
    zadušiti prigušiti
    zaduva astma
    zaduvati zadihati, glasno i duboko disati
    zadžakati zagalamiti
    zadžakati zagalamiti
    zadžakati zalarmiti, zagalamiti
    zafrljačiti baciti
    zagalancat(i) kotulu povući suknju da se vidi zadnjica kao znak potcjenjivanja i uvrede
    zagalatiti zagrnuti (suknju).
    zaganćati ugaziti
    zagar lovački pas, hrt, ogar
    zagar ogar, lovački pas
    zagaraste masti tamnoput
    zagarit(i) počeli da rastu brada i brkovi; zagarila mrka nausnica (brci)
    zagarliti zagrliti
    zagarljen'je zagrljaj
    žagati piliti. U prenesenom smislu: hrkati. Od njemačkog: sägen
    zagavrilit(i) dati nekome ime Gavrilo
    zagelit(i) zagrliti
    zaglabati jesti brzo, neprekidno mljackati da svi čuju za astalom
    zaglajdan momak, spreman za ženidbu
    Zaglajdan budalast mladić
    zaglajdan, zaglajzan bleskast momčić, neozbiljan
    zaglavka 1. klin; 2. nezgodan čovek, zanovetalo
    Zagledač roditelji ili rodbina koja dolazi u udavačinu kuću ili kuću buduć
    zagledati ugledati; zagledati se
    zaglunuti odjednom ogluveti, može od pucanja karabitom, povećanog zdrastv
    zagnati izagnati, protjerati
    zagnjirit(i) se zagledati se pažljivo
    zagnjiti sagnjiti
    zagnjuriti uroniti nešto u vodi
    zagnoj gnojno mesto
    zagoda na vrijeme
    zagoda na vrijeme, pravodobno
    zagojaćen zaprljan
    zagon deo obora kroz koji prolaze ovce za mužu, napravljen od trnja
    zagondžija ćovjek uvijek spreman za isprobavanje junaštva i na kavgu
    zagoniti odgonetnuti, pogoditi
    zagoniti se navaljivati
    zagovoriti prozboriti
    zagranak grančica, ogranak
    zagrcat(i) (Zagrcao Vaso Savović pa ne da
    zapričati
    izdušiti.)
    se
    Zagrditi zabrazditi
    zagrebati brzo pobeći, naglo otrčati
    zagrebati odjednom pobeći, potrčati
    Zagrebati pobeći, otrčati
    zagrentat(i) zagaziti u dubok snijeg
    zagrišiti sagriješiti
    zagrist(i) (političku jabuku) izazvati razdor (jabuka je otkad je svijeta predmet sporenja jer svak misli da je on li
    žagriva, žeža kopriva, korovska biljka, lekovita u ishrani ali u dodiru sa kožom mesto ožari i dugo bol
    zagrljapit(i) zahvatiti
    zagrljapiti prepuniti šake kad se uzima
    zagrmačit(i) zgrabiti, gramzivo pružiti ruke za nečim
    zagroktat(i) rafalno zapucati
    zagrubiti izgrditi
    zagrubiti ružno učiniti, zamjeriti se
    zagruvan glup, blentav
    Zagruvan glup
    zagubiti pogubiti, ubiti
    Zaguljač osoba koja ne prima ničije savete, tvrdoglav
    zaguljen čovek nezgodne naravi, prgav, na svoju ruku; zagula, prava zagula; nezgodan, tvrdogl
    zaguljen nezgodan, tvrdoglav, naprasit
    Zaguš astma
    zagusiti početi otimati, grabiti (kao gusar)
    Zaguziti zabrazditi ("Sinoćke sam zaguzio, opijo sam se...")
    zahajati zalaziti
    zahajati zalaziti
    zahititi odbaciti
    zahititi odbaciti; zabaciti
    zahman uzalud
    zahman uzalud
    zahman uzalud
    zahman uzalud, zaman
    zahod silaženje s puta
    zahod zalaz
    zahod zalazak, zalaženje, zapad
    zahod, sunčen zapad Sunca
    zahoditi skretati, silaziti s puta, lutati
    zahoditi zalaziti; ići za čim, baviti se; zahoditi u besidu; započinjati razgovor
    zahoditi se domoći se čega
    zahodno zalazeće
    zahotiti zahtjeti
    zahvara greškom umjesto zakvara, šteta (Akad. rj.)
    zaići doći, izgubiti se, doći onako više mangupski, doći momački kod devojke, kao u be
    zaimati uzimati u zajam
    zain-oldi (tur.) uzalud
    zaintačit(i) inistirati na svome stavu, zainatiti se
    zaintačiti kruto držati do svoga stava
    zaintačiti uporno nastojati na nečemu
    zaira hrana
    zaira hrana
    zaira (zahira) hrana
    zaiskat(i) zatražiti
    zaiskivati tražiti; poradi toga
    zaisto doista
    zaititi zahvatiti...zaiti vode ...
    zaj`tra sutra pre podne, u jutro
    žaja žeđa
    žaja žeđa
    zajac zec
    zajac zec
    zajac zec
    zajac zec
    zajad (Zna on, ma mi je zajad što ne znam
    teško,
    ja.) problematično
    zajaglunit(i) osvježiti se
    žajan žedan
    zajaračit(i) tvrdoglavo se držati svoga stava, zainatiti se
    zajaračiti zainatiti se
    zajati (prez. zajmu i zajmem) 1. zajeti, zauzeti; 2. uzajmiti
    zajati se početi, nastati
    zajavorila koka kokodakanjem traži gnijezdo da snese jaje
    zajdnič na kraju, konačno
    zajebuniti zabuniti
    zajec zec
    zajimač kabao, vedro
    zajk (zajac, zajci) zec (zečevi)
    zajmanje grabljenje
    zajosat(i) krenuti bez zastajanja; zatalasati, nagrnuti
    Zajoviti zaintačiti se
    zajti izaći; zaći
    zajti otići, poći
    zajti zaći, ući
    zajti zaći; zajti u ljubav; ljubavno se naslađivati
    zajtiti zahvatiti ladnu vodu lončićem, leti iz kante kad se ide sa bezdana i ponuditi starije druš
    žajtlika fotograf, postojao je Žajtlik, fotograf seoski - postojao je Žajtlik, fotograf seoski - izraz s
    zajtra ujutro
    zajužit(i) (Znao je da ovca ako se ispeče ljeti
    razboljeti
    na suncu,
    se; ovce
    zajuži
    zajuže
    s prolje
    kad ometiljaju
    zakaditi naložiti paorsku peć. Osnovno je, da se tik po nestaknu plamena, užarena masa raširi
    zakaj jer, budući da
    zakaj zašto
    zakandžan posvađan
    zakandžani posvađani
    zakanjivat(i) davati bolensiku kap po kap tečnosti
    zakanut(i) pokapati
    zake zašto
    zakeralo perfekcionista, tvrdoglav
    zakerati prigovarati na sve i svašta, biti cepidlaka; zakeralo; onaj što zakera
    zaklaćen uspavan, dremljiv ybog pijanstva
    zaklad zalog
    zaklad zalog, obećanje, zavjet
    zaklade (oganj) založi (vatru)
    zaklat(i) ujesti, ubosti; ujedi insekta ili gmizavca
    žaklina vreća, vrećetina. Od njemačkog: Sack
    zaklop posuda ili kutija u kojoj je nešto spremljeno, zaključano, skriveno
    zaklop sprava kojom se nešto zaklapa, zatvara; poklopac
    zaklop poklopac.
    Zaklopac poklopac na posudi
    zakoljedavit(i) zakukati, panično zavikati
    zakon brak; vjera
    zakon način
    zakon zakon, pravilo; određenje; običaj; izbor; stanje, položaj
    zakopištit(i) zainatiti se, čak i na vlastitu štetu
    zakopitit(i) učvrstiti svoj položaj
    zakopititi učvrstiti
    Zakošak drveni dodatak koji se stavlja na stranice kola umesto šaraga da se ne bi pros
    zakovrniti prebiti vrat, umreti, odapeti
    zakovrnut(i) uvrnuti, zasukati; teško se razboljeti
    zakovrnuti propasti, loše izgledati, umreti
    zakratiti uskratiti
    zakratiti uskratiti
    zakrativati uskraćivati
    zakrcat(i) krenuti vozom ili autobusom, ukrcati se u prevozno sredstvo
    zakriknoti uzviknuti, zazvati
    zakriknuti kriknuti, poviknuti, zavapiti
    zakriknuti poviknuti
    zakriti skriti; zakriti se; skriti se
    zakrivati se skrivati se
    Zakrkaviti dobiti kijavicu
    zakrpa nekada se odeća popravljala, i na rupe zašivale zakrpe, sa šivatkom i koncem i niko se
    zakumi se okumi se
    zakurnjati zadimiti, pušiti veliku cigaru
    žal žalost
    žal žalost, tuga, jad
    zal, zala, zalo zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazan
    zal, zala, zalo zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazan
    žalac žaoka.
    zalak zalogaj
    zalamat(i) (Očinići su zalamali Ljuštiće u što–u
    nanositisvašto.)
    štetu
    žalbeni dan dan sahrane
    žalbenik onaj koji ide na sahranu
    zalejati se zaliti se
    zalih prevelik, premnogi, suvišan, zališan, izlišan; od zaliha; zališno, izlišno, nepotrebno
    zalih zalih, suvišan; nezgodan; zaliha besida; suvišan, nepotreban razgovor
    zalijati zalijevati
    zaliniti zalijeniti, ulijeniti
    zališit(i) zaštititi, izuzeti, izdvojiti, zamijeniti koga na teškom poslu
    zališnja suvišna (isp. zalih)
    žalju žalim
    zaljuštit(i) zagrcnuti se od kašlja
    zaloga ugled
    založaj zalogaj, mamac
    založit(i) staviti zalogaj u usta
    Zalučiti odvojiti od sise
    zaludan neko ko nema preča posla, dosađivati
    zaludan 1. uzaludan (trud, posao); 2. besposlen, badavadžija
    zalupan tvrdoglav, nedokazan
    Zalupan tvrdoglav
    žaluvati naricati, plakati; suze naj ti žalujem; zbog tvojih suza neka naričem (pla
    žaluvati se žaliti (zbog čega), kajati se
    zamaći se objesiti se
    zamaknut(i) se objesiti se, izvršiti samoubistvo vješanjem
    zaman zalud, badava, kaže se: „Amanzaman, dosta više !“; uzvik kada se bez potrebe nešto l
    zaman uzalud
    zaman uzalud
    zaman uzalud, uludo; zaman vrči; zanemariti, odbaciti
    zaman
    zaman uzalud
    zaman (tur.) uzalud
    zaman i zamani uzalud, bez svrhe
    zaman(i) uzalud; zaman projti; propasti
    zaman(i) uzalud; zaman projti; propasti
    zaman, zamani uzalud
    zamandaliti zatvoriti mandalom (polugom)
    zamandaliti zaključati
    zamandaliti (vrata) zabraviti, zaključati
    zamani uzalud
    zamani uzalud
    zamanice jedno iza drugoga
    zamanice zaredom, uzastopice
    zaman-stan'je besposlenost
    zamarjati kretati se veoma brzo
    zamašit veliki, krupan
    zamašljen (kupus) dobro osmočen maslom, jelo oko koga se grabe
    zamašljen kupus nešto što osobito privlači
    zamašljen kupus privlačan predmet
    zamaštrakat(i) (oči) prevariti, zamazati oči nekome kao mađioničarskim trikom, vješto obmanuti, dovoditi u
    zamaštrakati zavarati
    zambak krin
    zambak krin, ljiljan
    zameljati uprljati
    zameran označen
    zameran sjajan, izvrstan
    zamesiti umesiti
    zametan zaboravan
    zametljiv teško izgovorljiv
    zametno teško
    zametnut(i) stavuii tovar na ramena
    zamičivati izbjegavati
    zamijerati ugledati
    zamiran divan, lijep, čudan
    zamirati promatrati, motriti, opažati; bilježiti; ispitivati; zamjerati
    zamiritat(i) zaslužiti
    zamiritati zaslužiti
    zamiritati zaslužiti
    zamiriti 1. opaziti; 2. zamjeriti, prekoriti, ukoriti
    zamiriti opaziti
    zamiriti primijetiti, zagledati
    zamiriti zapaziti, vidjeti
    zamirljiv poman, točan
    zamitati zabacivati; izbjegavati
    zamjenit uzajaman
    zamjeran naočit, krasan
    zamjerno divno, lijepo; čudno
    zamlaćivat(i) zatucati
    zamlata zanesenjak, eksentrik
    zamljedit(i) dogledati
    zamljerit(i) (Džamija se i s mora i sa suvaugledati,
    mogla izdalje
    primijetiti,
    po nodonijeti o nečemu nepovoljan sud, zamjeriti kome
    zamnijeti odjeknuti
    zamore zamorje, kraj preko mora, tj. Italija
    zamoršćica vrsta smokve
    zamotan zapleten, zamršen
    zamotavka zapletaj
    zamozolit(i) zaćutati
    zamrći, zamrknut(i) ne doći kući na vrijeme, ostati van kuće za vrijeme noći; često domać
    zamrijeti umrijeti
    zamrknut(i) dočekati noć napolju, van kuće, zakasniti
    zamrljat(i) uprljati
    zamršaj narodna sporenja svađe, sudanije
    zamučat((i)) (Vodite lupeža iz moje kuće irazgovarati
    ne
    zamučati prešutjeti
    zamuditi propustiti (vrijeme, priliku), zakasniti
    zamuditi zakasniti, promašiti
    zamuka težak rad
    zamuž peš poći ćeš za muža, udat ćeš se
    zamuzen tup, nepromućuran
    zamuzen nerazuman
    zanajat zanat
    zanajat (zanajet) zanat
    zanatlijskog udruženja
    zanavek zauvek, kada se nasleđena imovina prodaje, i polako se kapital tanji, onda se pri
    zanavek zauvek
    Zanavek zauvek
    zânčica (Spasenija je ostala na očev upret
    kopile,
    da podiže
    vanbračno
    zan dijete; omča
    žandari policajci, čuvari javnog reda
    zanerati zaglibiti
    zaniti se pouzdati se
    zanjedarje, zanidarje njedra
    zanjirit(i) se zagledati se
    zanjoriti zaroniti
    zanka zamka
    zanoftica kukec, gnojna upala ispod noktiju
    zanoriti zaroniti
    zanoriti zaroniti
    zanoriti zaroniti
    zanovet vrsta šiblja
    zanovet nisko rastinje južnih krševitih krajeva
    zanovet, zanovijet listopadno drvo iz porodice lepirnjača (Cyticus); ne prelazi visinu makije
    zanoviti zatrudneti, ostati u drugom stanju, može i zaduhnuti ali to ja naziv za bezgrešno za
    zanuđat(i) nuditi
    zanudit(i) ponuditi
    zaobikoliti zaobići
    zaobikoliti zaobići, poći izokola
    zaobikovliti zaobići, okolišiti
    zaopšijati naglo, brzo i odjednom zaokrenuti kola sa konjima, bicikli ili u trku s
    Zaopšijati okrenuti krug oko sebe
    Zaopucati raditi jedno te isto, stalno
    Zaoto zato, zbog toga
    zaova muževljeva sestra ( u svadbama - đuvegijina )
    žaovica (Šćepan je breknuo Crnogorcimauvreda,
    da se nevljesti
    povod zai njezinoj
    ljutnju jen
    zapačati spriječiti, onemogućiti, smetati
    zapahati zavijoriti se
    zapalaverit(i) započeti kakav krupan posao, pregnuti
    zapalaveriti nešto nakrupno započeti
    zapalaveriti početi nešto ambiciozno
    zapaljač upaljač, prvobitni koristili petrolej i kasnije specijalni benzin; nekad vrlo prestižna stvar
    zapaljač upaljač
    zapapričit(i) pocrvenjeti kao paprika
    zapapriti čorbu osvetiti se
    zapariti napraviti smesu od kukuruznog brašna i šećera, zbog destilacije alk
    zapatiti 1. odgajati kvalitetnu stoku; 2. razboleti se od neke bolesti; 3. stvorit
    zapatiti namnožiti
    Zapatiti dobiti (bolest)
    zapećak 1. zadnji deo peći, topao ćošak do odžaka; 2. nezavidno mesto u društvu, biti po strani
    zapećak deo zidane peći
    zapećak prostor izme]u paorske peći i zida, u kom je najvećaa temperatura
    zapečen ostati malog rasta, stati u razvoju; zagedžaviti; isto
    zapeljati odvesti, uvesti
    zapeljati odvesti; zavesti
    zapeljati zavesti; odvesti
    zapeljuvati zavoditi, odvoditi
    zaperak suvišna grana, izdanak na biljkama, koji se obično uklanja
    Zaperak bočni izraštaj biljke
    zaperdnuti pustiti vjetar
    zapere zatvori
    zapeuznut(i) (Mogao je zapeuznuti i u domu
    poboljšati
    i u toruse
    zato
    u imovini,
    što je bio
    steći
    s ruke
    boljibegu…)
    imetak
    zapiniti zapjeniti
    zapiranje pranje intimnih delova tela uz pomoć lavora
    zapirati zatvarati
    zapirit(i) snažno baciti
    zapis stablo drveta na koje se svake godine o seoskoj slavi urezivao krst
    zapis amajlija
    zapišati ( s očima) pridvorno se uplašiti
    zapišati s očima pridvorno se uplašiti
    zapistnik zapisnik
    zapjeti zapjevati
    zaplamit(i) se zacrvenjeti se
    zapleće zaštita
    zapločak plitki, otvoreni bazen vode, lokva
    zaponac (od jagnjeta) papak
    Zaponjak manžete na košulji
    zapopati slijepiti popom. Od njemačkog: Pappe, gusta mješavina od brašna i vode
    zaporanj (Ko nije imao jake moždane zapornje
    kočnica,da samokontrola
    uspregne samoga sebe.)
    zaporci manžetne na rukavima
    zapornik (Bio je tutušica i zapornik…) odmalena ostao zakržljao, spor, lijen
    zapoviđet(i) narediti
    zapovrnuti ponovno započeti
    zapratiti otjerati, prognati
    zaprđen, zaprden nerazuman, na svoju ruku; zaprda-čovek isuviše slobodnog ponašanja i govora
    zaprdivat(i) zanovijetati
    zaprdivati voditi bezvezni razgovor.
    zapreštavat(i) zabranjivati
    zapretati prekriti nešto žarom i pepelom.
    zapreti zatvoriti
    zapreti zatvoriti
    zapreti (part. pas. zaprt) zatvoriti
    zaprgnut(i), zaprć(i) (Zaprže u mlijeko te dođ
    nemati milijeka za dojenje
    zapriti (prez. zapru i zaprem) zaprijeti, zatvoriti; zapriše; zatvoriše
    zapriti (se) zatvoriti (se)
    zaprliti zapuhati
    zaprve isprva
    Zapsivati psovati nekog
    zapt disciplina
    zaptija stražar
    zaptit(i) zagušiti, zadaviti, otežati disanje zbog prehlade ili astme
    zapuhnuti puhnuti; zatrubiti
    zapunula ga zmija ujela ga zmija
    zapuščati prepuštati
    zapustekat(i) zagalamiti na vuka da se uplaši, viče se “a pus…”
    zapustošala (zemlja) zapuštena, ne obrađena
    zaputiti krenuti i ići na neko određeno mesto; putiti-nagovarati, podstrekavati obi
    zapuziti zaći
    zar (tur.) vanjska odjeća muslimanki; zavjesa, zastor
    Žara Žeža
    zarajtati skriviti nešto, biti uhvaćen u šteti ili bezobrazluku
    zarana neodređena vremenska odrednica, ali uraditi nešto na vreme, što je
    zarana u rano jutro
    zarar šteta, gubitak
    žarati podsticati žar
    zaraziti navući kakvu boleštinu; izraziti ( izvin'te, nisam se dobro zarazio...)
    zarčiti pažljivo promatrati, zuriti, uporno gledati
    žarcuvati se, žarčuvati se otkupiti se
    zarđavit(i) razboljeti se
    zarđaviti razboljeti se
    žardin (tal.) vrt, perivoj
    zarezivati ceniti, mariti za, ukazivati osnovno poštovanje; ne zarezivati; suprotno; primer: „
    zareznik kukac, insekt
    zarf zamotak
    zarf zamotak, potčašnjak, met. posuda (u obliku malog pehara) od bakra ili mesinga, u kojo
    žarlost proždrljivost
    zarno zrno
    zarojit(i) zabrzati u pričanju
    zarok zavjet, obećanje
    zarok opklada
    žarovit pun žara
    Zarozan naboran
    zarozan (a) (o) 1. neugledna osoba; 2. naboran, zgužvan, aljkav
    zarozano nacigovano, a može i pogrdno u opisu necijeg tela, ... lice joj sve zarozano
    zarožit(i) (Ali ako je samo jedan od kneževa
    tvrdoglavo
    zarožio zastupati
    na jednu bandu,
    jednu stranu
    nije ti taj više
    zarsnut(i) (Ako kneževi zarsnu da neće srpskijem
    obećati i robljem
    tvrdoglavo
    zalagati
    se držati
    turske
    obećanja, ne popustiti ni za dlaku, zainatiti se
    zarsnuti odlučiti se za nepopustljivost
    zarsnuti zainatiti se
    zaručiti odlučiti
    zaruki zaruke
    zaruti zarevati
    zasad grančica, mladica; šiba koja se cijepi
    zasakat(i) (Zasakala se u meku zemlju i nezabiti
    odriješila.)
    se, zavući se
    zašal v. zajti
    zašalapit(i) ošamariti
    zašapica zamjerka.
    zaseja zasede, zaseo je
    zašeledat(i) zateturati se, nesigurno hodati
    zaselica zaseok
    zašeptati zašaptati
    zaśera mješavina snijega i vode
    zasesti postaviti zasjedu, stati u zasjedu
    zasiniti zasjeniti
    zašiti ušiti
    zaškeljkat(i) početi posao na tvdom terenu
    zašklamitat(i) (Ne šćah ja ni krenuti u Grčdosađivati s besmislenom pričom, insistirati
    zaskog sklonište
    zaskókat zapomoći, zajecati
    zaškraban zakrabuljen, zakrinkan, maskiran
    zaslačiti zamastiti mladim skorupom.
    zaslipiti zaslijepiti
    zasloniti se skriti se, zastrijeti se, pokriti se
    zasluženje zasluga
    žasnutje užas, užasnutost
    zasobice uzastopce
    zašobrcnuti se zaneti se; dobiti nesvesticu
    zašokačit(i) jako zablatnjaviti
    zasopiti ostati bez daha
    Zasopiti nemati daha
    zasretiti sresti
    zasrnut(i) insistirati, napasti bez razloga
    zastanak sastanak
    zastati susresti, sastati; naći; zastati se; sastati se
    zastiđe osoba od koje se treba stiđeti
    zašto jer
    zašto jer (isp. zač)
    zašto jer (isp. zač)
    zastrug drveni sud za hranu sa zaklopcem
    zaštuknut(i) (Kako mi je zaštuknulo u krstibolest
    devesto
    kičme, diskus hernija
    zastupati se zaslanjati se, braniti se, štititi se
    zastupiti obraniti, zaštititi
    zasuk muški žilav, mišićav, snažan muškarac
    zasukanik mršav, ispaćen čovjek
    zasun naprava za zatvaranje vrata.
    zasušiti ožedneti
    zasut(i) usuti žito u mlinki koš
    zasve iako
    zasve ipak
    zasve ipak; zasve da i zasve jer; unatoč svemu što, premda
    zasve unatoč tome što, ipak, iako, premda
    zasve da premda, mada
    zasvijetiti zasvijetliti
    zasvititi zasvijetliti
    zat' gospoda tlaku jemlju.
    zatajit(i) sakriti
    zatarti (se) zatrti (se)
    zategnuti privući, popiti, udariti, pokvariti; 1. kajasima, kad se zaustavljaju konji, uz uzvik: „Ooooo
    zatepen zajeben, glupav
    zaterti zatrijeti
    zaticati, zateći spaziti pogledom; ugledati iznenada; zatiče; zatekao, ugledao
    zatićit(i) ponovo zasaditi
    zatisnut(i) zatvoriti, zaglaviti, utvrditi nešto klinom ili zalijepiti
    zatočnik bojnik, borac, junak, vitez
    zatočnik junak; pobornik; borac u dvoboju
    zatoj zato, stoga
    zatomit(i) prekinuti, prigušiti
    zatomiti uništiti; sakriti
    zatop kavurma, jelo od śeckane iznutrice zatopljeno lojem
    zatop jelo od kuvane iznutrice, zatopljeno lojem.
    zatrajati se zadržati se
    zatraviti očarati
    zatraviti opčarati, opčiniti
    zatravljen začaran
    zatravljen zaljubljen, očaran
    zatre, zatrt izgubi, izgubljen
    zatreti uništiti, istamaniti, iskoreniti
    zatrljat(i) imati nemiran san, košmar
    zatrtat(i) zalutati, skrenuti s pravog puta, zabasati
    zatrtati zalutati
    zatrtati zalutati
    zatrujen zatruđen, utruđen, umoran; ostavljen, zabačen, odbačen
    zatrunit(i) zaturiti se, nestati
    zatucat(i) ( u kamen) proklinjati
    zaturiti izgubiti
    zaturiti trag izgubiti se, kriti se
    zaučat(i) (Željeznica zauča pored Ugrenovine.)
    jako se oglasiti
    zaudriti zapahnuti, omamiti (mirisom)
    zaufivati povjeravati
    zaujati zahladiti;izraz: kad zauji, kad zavuji-kad naglo nastupi zimsko vreme
    zaukćati, zaukati uhvatiti zalet, zaleteti se
    zaupiti zavapiti
    zaušak udarac dlanom po vratu, šamar
    zauška vrsta nezgodno plasiranog šamara po ušima, od čega po sata zuji u ušima i slabo se
    zauška šamar (k’ti udarim jednu zaušku)
    zauškan odśečenih vrhova
    zaušnjaci vrsta dečije bolesti, opasa u pubertetu zbog steriliteta
    zauvar od koristi
    zaùzēt(i) se pripremiti se
    zavaljenik lijen čovjek
    zavaljenik ljenjivac, neradnik
    zavaljenik ljenština, džabaljebaroš
    zavarča vradžbina, vračanje
    zavarći se zabaciti se
    zavarnuti zavrnuti, prevrnuti, preokrenuti
    zavarnuti se zavrnuti se, vratiti se
    zavdati zadati, nanijeti
    zavdavati zadavati
    zavećati se zavještati se, zavjetovati se, zareći se; namjenjivati, obećavati
    zavećati se zavjetovati se
    zaveličati zavezati konju vilicu.
    zaverči zabaciti
    zaverči, zavergnuti odbaciti; izgubiti
    zavernutje povratak
    zaveršenje kraj, svršetak
    zavesna zavesa
    zavesti odvesti
    zavez(a) obveza
    zavezan obvezan
    zavezan nespretan
    zavida zadana, zavidela
    zavidost zavist
    zavijati se zamatati se
    zavijevati zavijati
    zavijuša pleteni šal od vune.
    zavikal navikao; u ovoj, u toj
    zavinćat(i) se objesiti se
    zavinćat(i) se (Ali neđe u rasvit, kad se Stoju
    objesiti
    prevario
    se san, Sin
    zavitati se zavjetovati se
    zavitiljivat(i) (u glavu) umišljati, zanositi se, gajiti nerealne nade
    Zavitlačiti snažno baciti predmet u daljinu
    zavitljalo u glavu nametnulo se, uvrćelo
    zavivka pokrivač, prekrivač
    zavjeti obuzeti; zauzeti
    zavjeti zauzeti, osvojiti
    zavjetovat(i) se zakleti se, podnijeti zakletvu
    zavljetrit(i) vijoriti na vjetru
    zavoditi voditi amo-tamo
    zavojci krivine, okuke na putu
    Zavojit tvrdoglav
    zavoltat(i) zatvoriti, dobiti zatvor zbog problema u odragima za varenje
    zavošit(i) se ubraditi se maramom da se samo oči vide
    zavoštit(i) zatvoriti, zakopčati
    zavračivati vraćati se
    zavratat(i) izgubiti ravnotežu
    zavratati izgubiti ravnotežu
    zavrček zametak u ženskoj utrobi
    zavrići se oploditi se, začeti
    Zavrn dupe svinjaru vrsta dečje igre sa štapom i limenkom
    zavrndelecat(i) baciti, zavitiljiti, zavrljačiti
    zavrndelecnut(i) baciti daleko iz sve snage
    zavrst(i) uhvatiti volove u jaram, početi orati njivu
    zavrsti početi (priču); privezati za jaram.
    zavrtljat(i) baciti daleko iz ruke
    zavrtljat(i) ljutito baciti
    zavrtljati daleko baciti iz ruke
    zavrzaja zamrsio, zapleo
    zavrzan 1. vezan, zavezan; 2. smeten, nesnalažljiv, ćutljiv
    zavrzan čovjek nezgrapnih manira
    zavrzan čovjek neizgrađenih manira
    zavrzivat(i) zavezivati, zakačiti
    zavrzlama ćudljiv, zamršen čovek
    zavsim(a) sasvim
    zavukati baciti, zavitlati, odnosno „vuriti“ neku težu stvar za nekim
    Zavukati baciti, zavitlati
    zavusnuti usnuti, zaspati
    zavuspiti uspavati
    zazavati zazivati, zvati
    zaždit(i) zapaliti
    zaždit(i) zapaliti, zatvoriti oči
    zažditi navaliti, gurati, pritiskati, pobeći brzo sa lica mesta
    zazebla guzica uplašiti se
    zaželiti se zaželeti se
    zažet hrabar, neustrašiv
    zažet hrabar, neustrašiv; uporan, nepopustljiv
    zažet(i) zaspati
    zažet(i) zaspati
    zažeti zaklopiti, zatisnuti
    zažeto (Vazda im je po jedno oko zažeto zatvoreno
    i naduto kao priganica.)
    zažgati zapaliti
    zažigati paliti
    zažimat(i) zatvarati oči:
    zažimat(i) zatvarati oči, zaspivati
    zažimati stezati
    zazjavati oklevati, iščekivati, očekivati
    zazjavati ici, hodati, šetati bez odredenog cilja
    zazjavati gubiti vreme - vatati zjale
    Zazjavati oklevati
    zazor stid, sramota
    Zazor stid, sramota
    zazor razlika; strah od nečega
    zazriti zapaziti
    zazriti (prez. zazru i zazrem) zamjeriti, osjetiti zazor
    zazriti (prez. zazru i zazrem) zamjeriti, osjetiti zazor
    zazubice želja, potreba za: hranom, pićem, cigaretama ili lepim životom; praviti zazubice-izaziva
    Zbabuljati spakovati nešto na brzinu
    zbagljati napraviti nešto na brzinu, upakovati, poneti
    žban drveni sud za tekućinu
    Žban nisko bure za držanje pijaće vode
    žban nisko drveno bure za držanje pijaće vode
    žban drvena posuda za tečnost (10-15l).
    zbandat(i) (Bog ga je smeo te mu nije otišlo
    promašiiti,
    po pravcuskrenuti
    no zbandalo…)
    (s puta), otići u stranu
    zbantovati smetati, uznemiriti
    zbantovati (mađ.) ometati, uznemirivati; omesti, uznemiriti
    zbatriti ohrabriti. Od madžarskog: bátor
    zbaviti izbaviti
    zbaviti izbaviti; izgubiti; zbaviti se; izbaviti se
    zbavljati trpjeti, snositi
    zbetežati oboljeti. Od madžarskog: beteg, bolest
    zbič nagli i potpuni muški pokret kod polnog odnosa
    zbičiti sabiti, saterati u nešto tesno, kao u onoj mangupskoj krilatici: „Odi č č
    Zbičiti sabiti u tesan prostor
    zbidžulat(i) (Nekad u mrtvu jesen kad je nakve
    pripremiti,
    jade sakupiti
    zbidžulao i skunjatorio da mu vamilja ne skaplje do prolje
    žbir plaćeni doušnik, uhoda
    žbir špijun
    žbir špijun.
    zbirati izabirati; zbrati; izabrati
    zbirati izbirati
    zbirati sabirati
    zbirati skupljati; viđaše; viditi se; činiti se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim; znam; vij; znaj
    zbirština sabor, zbor, skupština
    zbit izbijen, pretučcn; viđaše; viditi se; činiti se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim; znam; v
    zbitije događaj
    zblanjat(i) uravnjati blanjom
    zblanut sluđen, preneražen
    zbljucnut(i) ogaditi do povraćanja
    zbljucnuti ogaditi
    zbljusti (prez. zbljudem) sačuvati
    zbljusti (prez. zbljudem) sačuvati
    zbljusti se (prez. zbljudem se) sačuvati se
    zblodtti smutiti, pobrkati
    zboj (Skrkalo se u zboj oko Serdara.) veća grupa ljudi spremna za borbu
    zbojevi (ajvana) buljuci
    zborkat(i) govoriti tiho s prekidima; govorkati, ogovarati, zuckati
    zbrati sabrati, skupiti
    zbrčkan zboran, naboran
    zbrda zdola makar kako
    zbrojiti izbrojiti
    zbubat(i) se (Zbubaj se selo, promuti čakljom
    okupiti
    krozsevodu
    radoznalo
    i na na brzinu
    Zbubati na brzinu napraviti neki predmet
    zbučiti postati bučan
    zbudil probudio
    zbuditi probuditi; zbuditi se; probuditi se
    zbuditi se dogoditi se
    zbulan čovjek žigosan, zapečaćen, označen znakom sramotnim kao bludnik, krivac, tat, grešn
    zbuljukat(i) okupiti ovce u buljuk
    zbuntat(i) smučiti se, zgaditi se, dobiti nagon na povraćanje
    zbuntati smučiti
    zburkanje nemir, uzrujavanje
    zburlat(i) sasuti
    zburljat(i) (Ujutru zburljaju s drugijem krdima…)
    pomiješati
    zda sada
    zdaden stvoren (sazdan) za to
    zdahnuti uzdahnuti
    zdaj sad
    zdaj sad
    zdaleče iz daleka
    zdalka daleko
    zdalka izdaleka
    zdati zadati, dati; sagraditi
    zdavati davati, odavati
    zdavati davati, odavati
    zdaviti zadaviti, ubiti
    zdavna odavno
    zdavnja davno
    zdě, zdi ovdje
    zdehnenje uzdah, uzdisanje
    zdehnuti uzdahnuti
    zdeličar čovjek koji živi na tuđem kruhu
    ždenuti dognati
    ždera 1. halapljiva osoba, koja zbog opsednutosti hranom, pogubi se i nesvesno više puta o
    ždera alkoholičar
    žderati halapljivo jesti, a može i ždere se ...sekira se
    žderati proždrljivo jesti
    Žderetina pijanac
    zderka (Ama bijaše joj ždreka kao u vapora.)
    jak, prodoran glas, grlo
    zderžanje opstanak
    zderžati držati; izdržati; održati; sačuvati; sadržati, imati; zadržati; uskratiti; zderžati se; ustrajati
    zderžavanje suzdržavanje, sustezanje
    zderživati držati; zadržavati
    zdežman desetkovan
    zdičiti proslaviti
    zdigani uzdizani, uzdignuti
    zdigati dizati
    zdigavati dizati
    zdigivati podizati
    zdihavanje uzdah, uzdisanje
    zdihavanje uzdisanje
    zdihavati uzdisati
    zdihavati uzdisati
    zdihavati uzdisati
    zdihavati uzdisati
    zdihavati uzdisati
    zdihivati uzdisati
    zdijevat(i) sadijevati sijeno
    zdiliti podijeliti
    zdimit(i) otići bez zaustavljnja u jednom pravcu c određenim ciljem, pobjeći
    zdipit(i) ukrasti
    zdipiti ukrasti na brzinu, maznuti u prolazu
    zdipiti ukrasti
    Zdipiti gepiti, ukrasti
    ždit(i) (Ilinku nijesu bile priče no žar ognjeni
    uspaljivati,
    koji je ždije
    nemati
    i sagorijeva.)
    mira zbog śekirancije
    zdivati činiti
    zdivati metati; stavljati
    zdivljati podivljati
    zdizati podizati
    zdogovor dogovor
    Ždraka zraka
    ždrakanje, ždrikanje gledanje, posmatranje; ždraknuti; na kratko pogledati
    zdravje pozdrav, pozdravlje (pored običnog značenja; takvo se značenje mo
    zdravo jako
    zdravo jako
    zdražit(i) se pograbiti se oko nečega, napraviti gužvu, nasrnuti, žestoko napasti
    ždrebe konjsko mladunče
    Ždrebe šišavo vrsta ženske frizure, "bubi" frizura
    ždrebećak konjska bolest
    ždrempavec čovjek nažderan, nepokretan, debeljko
    zdrenut(i) zrenuti
    zdrepati zgaziti, zdrobiti
    ždrepčanik poprečna drška na konjskim kolima za koju se vezuju amovi (konopci, štrange)
    Ždrepčanik drvena ili gvozdena poluga na zaprežnim kolima za koja se vezuju štrange
    ždrepčovit 1. konj pastuv koji je oran za parenje; 2. muškarac koji samo misli na švrljanje i švaleri
    ždrib rod, stališ, vrsta
    zdrišiti odriješiti
    zdrljupat(i) očerupati, zderati, zguliti, nasilno odnijeti
    zdrljupati očerupati, nasilno odnijeti
    ždroknut(i) popiti naiskap
    ždroknuti naiskap popiti
    Ždroknuti u slast popiti
    ždroncnuti popiti malo, biti pripit
    ždroncnuti sasvim malo jesti
    zdrozdit(i) se masovno se okupiti
    zdrpit(i) zkupiti se, zgusnuti
    zdrsnuti se trgnuti se
    zdrušiti se skrušiti se
    združan v. zadružan
    zdruzgati zgaziti, spljeskati
    združiti koga sastati se s kim; činiti nekom društvo, pratiti
    združiti koga sastati se s kim; činiti nekom društvo, pratiti
    zdržati sadržati; uzdržavati
    zdržavati pridržavati, održavati
    zdućit(i) ( Čupor ti ništa ne zbori vamilji nosprešno
    obuj nove
    otićiopanke
    bez zastajanja,
    pa zdu brzo ići
    zdudan tvrd, nabijen, pretrpan
    Zdudan nabijen, tvrd
    zduha duha, miris, vonj
    ždulo uzan prolaz
    ždulo uzan prolaz između brda, klanac, tijesnac
    zdumat(i) smisliti
    zdurljiv svadljiv
    zduvać vještac
    zduvač vještac
    zdvignuti uzdignuti
    zdvizati se uzdizati se
    zdvojavati zdvajati
    zdvora izvana
    ze s, sa
    ze s, sa
    že i
    Zebić lako obučen dečko zimi
    žebrak prosjak
    zebran izabran
    zebran odabran, odličan, slavan, plemenit
    zebrati se sabrati se, skupiti se
    zec (u gori) (Tako mi baksuzno čeljade nije
    simbol
    ku baksuzluka, nesretnog života
    zečina zečja koža
    Zecinjak kavez za zečeve
    zečja vuna veliki strah
    zečja vuna veliki strah
    zefir zapadni vetar, blag i prohladan vetrić, povetarac (vesnik proleća); m
    zefir topli blagi vjetar; lahor
    zefir (grč.) topli blagi vjetar; lahor, vjetrić
    žeja žeđa
    žeja želja
    žejan žedan
    žejati žeđati
    Zejbeci jedno tursko pleme u Maloj Aziji
    zejebencija zajebancija
    Žejni žedni
    zejtin jestivo ulje
    zejtin jestivo biljno ulje
    zejtin (tur.) ulje
    zejtinlija (šamija) maslinaste, zelene boje
    zejtinlik maslinjak; kraj kod Soluna sa grobljem srpskih vojnika, umrlih i poginulih u borbama na
    zeka kobila zekaste dlake
    zëka kobila zekaste dlake
    zekir safir, dragi kamen
    zekiti 1. gledati onako neprimetno ispod oka; 2. kibicovati ali više iz prikra
    zeksleksiravati stavljati na temelju previšnjeg dopisa bečke carske kancelarije usta
    žela želja
    zelembac zeleni gušter
    zelen peršun
    zelen peršun
    zelenaš pripadnik politike za samostalnu Crnu oru
    zelenaš pristalica zelenaša, kralja Nikole u egzilu i drugih crnogorskih rodoljuba na Podgori
    zeleniš povrće
    zelenit zelen
    zelenkada baštenska lukovična biljka levkastih, mirišljavih cvetova, belih i žutih; narcis
    zelenko konj sive, zelene boje
    zelenko konj sive boje
    želina željene stvari, ono što je željeno
    želin'je želja
    želin'je želja, požuda
    želizan željezan, od željeza, čvrst, jak
    željan lijep, drag, mio
    željar (njem.) slobodni kmet, slobodnjak
    zelje trava; povrće
    zel'je bilje
    zel'je bilje
    zel'je bilje
    željka kornjača
    željno lijepo, osjećajno
    zeljov ispljuvak, karakteristične boje
    želud žir
    želud žir
    želud žir
    želud žir.
    želuda žir
    želva kornjača
    zem zemlja
    zem zemlja
    zem zemlja
    zemaljstvo kopno
    zeman doba (turski), vreme
    zeman vreme, doba; vek, stoleće; smrt, umiranje
    zeman vrijeme
    zeman vreme
    zeman vreme, rok
    zeman vreme , doba
    zemanile nekada davno
    zemanile nekad davno
    zembilja vrsta košare od šiblja
    zembir, zembilj pletena , poveća i široka torba za pijacu i veći pazar
    zemelska vuna [?]
    Zemlja mu kosti isturala! veoma teška narodna kletva: nemao mira ni u grobu
    zemlja potakša zemlja slabijeg kvaliteta
    zemljak poljoprivrednik, seljak
    Žemljička vrsta peciva poluloptastog oblika
    zemljopis geografija
    zemljosan 1. dobio zemljanu boju; 2. pijan "k'o zemlja"
    zemljosati se postati kao zemlja, dobiti boju zemlje, pretvoriti se u zemlju
    žena `ajduk sposobna žena, dobra domaćica i majka, čestita supruga, nosi domać
    Žena ajduk fizički i duhovno jaka žena
    ženća vrsta cveća
    zenđil imućan, bogat
    zenđili (Drobnjak) bogati
    zenđiluk bogatstvo, blagostanje
    ženet ženjen, oženjen
    ženih zaručnik
    ženik mladoženja
    ženirati smetati, dosađivati
    ženjenik momak stasao za ženidbu
    ženkuljica muškarac ženskih osobina
    Zenova Genova
    ženska banica uzorna, sojli, kakakterna gospođa
    Ženskač onaj koji se mnogo udvara ženama
    ženskaroš uspešan osvajač ženskih srca
    zent strah, cvikanje, ustručavanje, primetiti; zentara; kukavica
    žentil (tal. gentile) fin, otmjen, plemenit
    zenuti cvasti, cvjetati
    zenuti cvjetati, pupati
    zenuti klijati, nicati
    zenuti klijati, zelenjeti se
    zenuti pognati, prolistati
    zenuti prolistati, pupati, cvasti
    zenuti pupati, cvasti
    zepe Kratke štrikane čarape ( ispod članaka... ) od vunice, koriste se umesto sobnih papu
    žepito vrsta krzna
    zepst(i) strahovati
    zera, zeru veoma malo, trunčica, sićušni djelić nečega
    žerak gorak
    žerati žderati
    zerdav samur
    zerdelija vrsta rane šljive
    zere malo
    zere jako malo
    zeričak osobito malo
    zeričak veoma malo
    žeriše v. žriti
    žerjav ždral
    žersej vrsta kvalitetnog materijala-štofa za žensku odeću
    zerzevat(i) životne namirnice za prodaju, ugavnom se misli na povrće
    zerzevati životne namjernice
    žês žestina
    žês(t) strast, želja, žestina
    zescati se pomokriti se
    zeslim nedovoljno jasna riječ; možda: stolica (njem. Sessel)
    zesresti susresti, sastati
    zestati se sastati se
    žestina jaka alkoholna pića u rangu rakije, konjaka ili vinjaka
    žestočina žestina
    zeti uzeti
    zetonja zet, ćerkin ili sestrin muž od milja
    Zetonja zet odmila
    zev zevanje; početna veličina ženskog polnog organa
    ževkanje kevtanje, paśe lajanje, kad se misli na čeljade onda se misli na ogovaranje, psovanje,
    zevsema sasvim
    zevsema (kajk.) sasvim
    zevzek glupak
    zevzek naivna osoba, ograničena, ćaknuta
    zevzek glupak, budala
    zevzek ništak, glupak, blebetalo
    žeža kopriva
    žežćje žešće
    žežena svila svila koja se presijava
    žežena svila svila koja se presijava
    žežin (lat. jejunium) post, posni dan; žežin činiti; postiti
    žežinati postiti
    žezlo znak vladarske časti i vlasti
    zeznati saznati
    zezvati sazvati
    zezvedavec radoznao
    žgadija pacovi, miševi, grupa ološa, a kaže se: „Pazi se one žgadije samo š
    Žgadija gamad
    zgajati pogađati; zgajati se; događati se
    zgajati ugađati (isp. zgoditi); zgajati se; događati se, zbivati se
    zgajati se događati se
    zgalancat(i) se svući se do gole kože
    žganica rakija
    žganje, žganica lomača i rakija pečena
    zganjka zagonetka
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odozgo
    zgar odzgora
    zgar, zgara odozgo
    zgara odozgo
    žgarica jezgra
    žgarica jezgra
    žgarnut(i) (Pročuo se najviše što je žgarnuo
    uvrijediti,
    komuniste
    taći u bolno mjesto, provocirati
    žgarnuti dirnuti gdje je osjetljivo
    zgeba patuljak, čovek neugledna rasta
    zgerbaviti se izbrazdati, naborati
    zgerljivati grliti
    zgibal, zgibla, zgiblo (inf. zginuti) nestati, propasti
    zgibati nestati, propasti
    zgibati pogibati; zgibati se, uklanjati se
    zgibenije pogibija
    zgibica zglob
    zgingavanje slabljenje uslijed bolesti
    zginuti izginuti
    zginuti nestati
    zginuti nestati, poginuti, propasti
    zginuti poginuti; nestati
    zginuti propasti, izgubiti se, nestati
    zginutje pogibija; nestanak
    zgivizditi se (Klokoč se zgivizdi pa more durati
    otvrdnuti
    koliko da je bakren.)
    zgizdati se uzoholiti se
    zgizditi uzoholiti se
    zgizdivati oholiti se
    Zglavan razuman, pametan
    zgled pogled
    zgledati izgledati
    zgledati promotriti, uočiti
    zgnesti zgnječiti, stisnuti
    zgnjušit(i) se umorno prileći, sakriti se u malom prostoru
    zgnjušit(i) se umorno prileći
    zgnjušiti se umorno prileći
    zgodati se dogoditi se
    zgodati se dogoditi se, zgoditi se, desiti se
    zgoditi dogoditi se; pogoditi; zgoditi se; dogoditi se
    zgoditi ugoditi
    zgoditi ugoditi
    zgoditi ugoditi; isp. sgoditi
    zgodivati događati se; zgodivati se; događati se
    zgođivati v. zgodivati
    zgodno ! 1. uzvik-„može,odgovara mi !“; 2. dobro, solidno
    zgon naganjanje, strka, vreva
    zgoniti goniti, nagoniti, tjerati u hrpu, zbijati
    zgor i zgori odozgo
    zgoriti izgorjeti
    zgornica gospodarica
    zgotoviti završiti
    zgovarati razgovarati se
    zgovor razgovor
    zgovoren'je razgovor
    zgovoriti izgovoriti, izreći; opravdati, ispričati
    zgovoriti (se) dogovoriti
    zgrajen izgrađen, sagrađen; moje je srdašce s pelinom zgrajeno; moje je srce puno pelina, gor
    zgrane, zgranilo ludilo
    zgranut lud, nenormalan
    zgrcnut(i) povratiti, pobljuvati, zgaditi
    zgrežban naboran
    zgrežbat(i) se naborati se, imati bore na licu, smežurati se
    zgriha grijeh, prijestup
    zgrišati griješiti
    zgrišen'je grijeh, pogreška, prijestup
    zgrišivati griješiti
    zgrišivati griješiti
    Zgromula nezgrapna osoba
    zgrstit(i) (Ma prosto mi se zgrstilo i od jada
    zgaditi
    mi udarila
    se dobistra
    povraćanja
    voda na usta kad sam vidio…)
    zgrubati postajati grub, grubjeti
    zgubiti izgubiti; pogubiti; zgubiti divstva glas; izgubiti djevičanstvo
    zgubiti izgubiti; pogubiti; zgubiti se; izgubiti se
    zgubiti pogubiti
    zgubiti satrti, uništiti; pogubiti
    zgubiti uništiti, upropastiti; pogubiti
    zgubiti divstva glas izgubiti djevičanstvo
    zgubivati gubiti
    zgublenje glavno, amissio capitis, smrtna kazna, gubitak glave
    zgubljen'je gubitak
    zgudalit(i) saviti se od teškog rada kao gudalo
    zgudi (slov. knjiž.: zgódaj) rano
    zgulit(i) opljačkati
    žgurla, žgurlin udubljenje u stancu kamenu, pećinica, špilja
    žgurlin udubljenje u kamenu, pećinica
    zgvožđen tvrd kao gvožđe
    ži mi živ mi (bio)
    ži ti živ ti (bio), tako ti
    ziahotiti poželjeti
    zibača zipka
    zibati njihati, ljuljati
    zibelj zipka
    ziben sedam (nemački), često ga Sremci upotrebljavaju pri brojanju, a pogotovo pri kartanju
    zibrati izabrati
    zic sjedalo na kolima. Od njemačkog: Sitz
    Žicar prevarant
    zicer nameštaljka, zaseda, klopka; doći nekome na zicer-osetiti osvetu
    ziči (prez. zidem izađem); izaći
    židak tečan.
    židak, žinćel (Bolje će te Bogu preporučitimisli
    jedansedobar
    uglavnom
    kalu na slab karakter čovjeka, nepouzdana osoba, jadnog izgleda
    zidaněca klijet, pivnica
    zidati na kant postavljati ciglju sečimice, kaže se : „Kad ne ležiš ni poleđuške ni potrbuške nego se
    Židovin Židov
    žigant gigant, gorostas, div
    žigati bušiti ugrijanom žicom.
    zigrati igrati se
    ziher sigurno (nemački) ; ziheraš-oprezan čovek, onaj koji ne rizikuje
    ziher sigurno
    ziherica zihernadla – sigurnosna šnala
    zihernadla zakačaljka, spajalica dva dela iste odeće kada otpadne dugme ili se rašije
    zijak prodavati ili kupovati zijake. Kerempuhovska, frkljevačka fraza za blesavo ljen
    zijamet begovski posjed
    zijan šteta
    zijan šteta, gubitak, kvar
    zijan šteta, gubitak, kvar
    zijan šteta.
    zijanćer štetočina
    zijanćer štetočina
    zijanćer štetočina
    zijati 1. ukočeno i nametljivo gledanje ; 2. biti preglasan u razgovoru ; 3. u pevanju više se
    zijenut(i) umrijeti, crći
    zijenut(i) ispustiti dušu, izdahnuti, umrijeti
    zijenuti umrijeti
    zijeva guzica nekontrolisana potreba da se nešto dočepa, ugrabi
    žijoka dugačka pritka za pošivanje, pričvrščivanje ražanih snopova na krovu ku
    žilaviti dosađivati se, mučiti se, gnjaviti, jedva kao raditi
    žiliti se mučno živjeti, mučiti se u životu, naporno raditi, truditi se, nastojati, naprezati se
    žilj ljiljan
    žilj ljiljan
    žilj ljiljan
    žilj (tal. giglio) ljiljan
    Ziljav razrok
    žilonja snažan muškarat
    zimljičavec, zimljičavka grozničavac, grozničavka
    zimni zimski
    zimolezina zimzelen
    žinćel slabe konstrukcije
    zindan tamnica, hladna vlažna prostorija
    žing (prema tal.) cink
    zinula guzica lakomcu, naviknutom na džabaluk
    žioka letva.
    zipa kamen koji se jedva može rukom podići
    zipka kolijevka
    žipon (fanc.) podsuknja
    žirit(i) toviti, gojiti
    žirni koji se hrani žirom (stoka)
    žirovina daća, koja se plaća na žir
    zis mene od mene
    Žiška, Jan (1370-1424) vođa husita, češki nacionalni junak
    ziskavati zahtijevati, tražiti; kukati (za nečim)
    ziskavavec istraživač
    ziskivati istraživati
    žitak žito, hrana
    žitak život
    žitak lako savitljiv (prut).
    žitak u čoestvo slaba karaktera, prevrtljiv, pogan
    žitca žica
    žitejski žiteljski, građanski
    žitek usjevi žita
    žitek život
    žitek život
    žitek život
    žitek život
    žitek život
    žitek život
    žitek može imati značenje: život, a također i žito
    ziti izaći
    ziti izići
    ziti izići
    ziti izići; naprvo ziti; suprotstaviti se
    žiti živjeti
    žiti živjeti, boraviti
    ziti (3. l. sing. prez. zide; part. perf. f. zešla)
    izići
    žitije životni put svetaca i značajnih lica iz religije; životopis ili biografija isto to, ali samo nas
    žitije životopis svetaca, hagiografija
    žitije, žitje život
    žitit(i) jesti žitnu hranu
    žitje život
    žitkać žitko blato
    žitkapisec životopisac, biograf, kroničar
    žitkoča žitkost, životnost
    žitnjača rakija od žita
    žito 1. pšenica na njivi ili u ambaru; 2. kada se za Svetog Nikolu stavi ša
    žito opšti naziv za sve žitarice koje čovjek uzgaja i koristi za ishranu
    žito pšenica
    ziv poziv
    živ duv (Eto iznijeli smo živ duv, a sto putaspasiti
    smo zakoevitezali.)
    goli život
    živa munja živometna vrijedno, vatreno čeljade
    živa voda vrelo, izvor, sopot
    Živana (također i Živa) staroslavenska boginja Zemlje
    Živana, Živa predstavnica Zemlje; plodna, bujna i podatna porodilja; za nju se oti
    živina opšti naziv za gamad, napast, vaši; domaća perad; opšta nehigijena
    živin'je življenje, život
    živin'je življenje, život
    živin'je život
    živlenje život
    živlenje život; do živlenja moga; do kraja mog života
    zivnuti zovnuti, zazvati
    živo domaća stoka, mâl
    živodivstvo preljub
    živomrtvice krajnje preduzimljivo
    živomrtvice hitro i preduzimljivo
    živomrtvice vrijedno, marljivo, preduzimljivo, brzo koliko se može
    živopisac ikonoslikar
    život tijelo
    život tijelo
    život tijelo (pored običnog značenja)
    život tijelo (pored običnog značenja)
    život tijelo; trup
    živsti (živem) živjeti
    zivt zift, duvanska smola veoma crne boje, katran
    žiža žiška, ugarak sa ognjišta za pripaljivanje cigarete ili lule
    žižak žižak, crv u žitu
    žižak moljac u žitu
    zižgivati spaljivati
    ziznati saznati
    zjaka neradna, lenja osoba
    zjakati 1. preterano noću skitati i nespavati; 2. gledati čas levo-čas desno zjaka-osoba bez mi
    zjakati hodati bez cilja
    zjati vikati, derati se
    zkersnuti uskrsnuti
    zlahkotenje olakšanje
    zlamen znak
    zlamen znamen, znak
    zlamen znamen, znak
    zlamen znamen, znak
    zlamen znamen, znak
    zlamen znamenje, znak; boja
    zlamenije znamenje, znak; predskazanje
    zlamenit znamenit
    zlamenje znak
    zlamenje znamenje, znak
    zlamen'je znak
    zlamen'je znak
    zlamen'je znak
    zlamen'je znak
    zlamen'je znak, znamen, znamenje
    zlamen'je znamen, znak
    zlamenovati blagosloviti, prekrižiti, prekrstiti, tj. označiti znamenom križa
    zlamenovati označivati; značiti
    zlat zlatan
    zlat zlatan
    zlatka vagina
    zlatka ženski polni organ
    zlatna ostruga vrsta visokog papinskog odlikovanja.
    zlatna pest novac, mito
    zlatoper galantan čovjek, gospodska danguba, fićfirić
    žlč žuč
    zleči izvući
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo
    zled zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesreća
    zled zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesreća
    zled zlo, zlo djelo, šteta
    zled zlodjelo
    zledno zlo, kobno
    zlejati izliti
    zlejati se izliti se
    zletavati polijetati
    zleteti poletjeti; sletjeti
    zli put odlučiti se na nezvjestan korak, krenuti u nepoznato, tražiti spas
    zlić prišt
    zlić crni prišt (opaka bolest).
    zlić (Savić je smicao zlić kad se iskovriježiprišt,
    č rana, povreda
    zlica zlikovac
    zlice i krvavci borbeni i na plijen spremni ratnici
    zlice i krvavci borbeni i na plijen spremni ratnici
    zličiti izliječiti
    zlijediti ranjavati
    zlikat(i) (Zlikala sirota onako krivovrata nekolika
    pobolijevati
    dana, pa najpotlje otišla doktoru…)
    zlikati pobolijevati
    zlivati izlijevati, prolijevati
    zlizan (čak.) izlizan
    zlje zlo
    žlje jadno i loše
    žljezdina žlijezda
    Zlo junaku u brastvu nejaku! ni dobar junak ne može izvaditi bratsvo ako mu je ono tankolozovićk
    zlobiv zao, pun zla
    zloćud zloćudan, opak, podmukao
    zlodej zločinac, nečist duh, đavo
    zloglašati klevetati, ogovarati
    zlojeb, zlujeb neko ko je uvek spreman na svađu, nadrkan tip
    zlomiti slomiti
    zlopitan slabog apetita.
    zloran vidi: zlopitan.
    zlostar staro čeljade, (zao) starac
    zlovaran zao, pokvaren
    zlovoljan žalostan
    zlovoljiti žalostiti
    zložan složan
    zloživotan slabe snage
    zložnost sloga
    zmagati uzmoći; pobijediti
    žmah tek, okus. Od njemačkog: Geschmack
    žmahen (kajk.) dobar za jelo, ukusan
    zmajnkanje nestanak
    zmajnkati (tal.) propustiti; ponestati
    zmajnkivati propuštati; ponestajati
    žmanje mig oka
    zmed između
    zmed između
    zmeđ između, među
    žmehak težak
    žmehko teško
    zmeknuti se izmaknuti se, pobjeći
    zmerviti smrviti
    zmerzlina smrzavica
    zmerznuti smrznuti se
    zmetati (prez. zmečem) pometati, mesti; nabacati
    Žmickati imati očnu manu, nagimivati
    žmićkati, žmirkati namigivati, trepćati; žmiga, žmigi; pogrdan naziv za čoveka sa izraženom o
    žmigavec čovjek okretan kao sljepić
    žmika (kiša) kvasi, natapa
    žmira čvarak
    zmirom neprestano, stalno
    zmirom stalo, neprekidno
    zmisliti izmisliti, izumjeti; pomisliti; zmisliti se; sjetiti se
    zmisliti se sjetiti se, sjećati se (pored običnog značenja: izmisliti)
    žmiti pospano, dremljivo gledati
    žmiti dremovno, pospano gledati
    žmiti pospano gledati
    žmiti (džmiti) gledati pospanih očiju, čkiljiti
    zmoči pobijediti, nadvladati
    zmogučnost mogućnost
    zmoknuti orositi (oči)
    zmorem v. zmoči
    zmoriti izmoriti, smoriti
    zmožan jak, moćan, silan
    zmožan moćan, snažan, silan
    zmožen jak, moćan, silan, snažan; zmožnost; jakost, moć, sila, snaga
    zmožno moćno, silno
    zmožnost jakost, snaga
    zmožnost moć, snaga, sila
    zmožnost moć, vlast, sila, snaga
    zmožnost moć, vlast; sila, snaga
    zmožnost sila, snaga, jakost
    zmržnjen smrznut
    žmul čaša
    žmul čaša
    žmul litra i pol, čaša, kupa
    zmutnik smutljivac; pobunjenik
    znale ga rane ( u oči) kletva: desilo mu se zlo
    znaličan radoznao
    znalo ga ćorilo zgriješio je i treba da mu se nešto ružno desi
    znalo ga ćorilo kletva: Oslijepio!
    znamenati se križati se
    znamenije znamenje, znak
    znamenje znamen, znak
    znamenuvanje znak, simbol
    znan znan, poznat; znanac
    znati; če se kaj tomu znaš ako što o tome znaš, ako se u to razumiješ
    znaven bistar, pametan, promućuran
    znesen uznesen
    znesti se izvući se
    zneti 1. snijeti, skinuti; 2. izbaviti, osloboditi
    zneti izvaditi, osloboditi
    zneti skinuti
    znevarce iznenada
    znevarce iznenada, neočekivano
    znevarke nenadano, iznenada
    zneveriti iznevjeriti; zneveriti se; iznevjeriti se
    znevirivati iznevjerivati
    žnjut but; goli žnjut; kost bez mesa
    znobiti nanositi zlo
    znobiti uništavati, zatirati, zadavati bol
    znobiti zlobiti, željeti zlo, činiti zlo, pakostiti, izjedati, kvariti, ocrnjivati, kaljati, blatiti, upropaš
    znoj 1. vrućina, sunčani žar; 2. muka, trud, napor (pored običnog značenja)
    znoj muka, trud, napor (pored običnog značenja)
    znoj vrućina, žega
    znoj znoj; vrućina
    znovič iznova
    znovinom iznova
    znuternja nutrina, utroba
    zô zao
    zobnica torba iz koje se daje žito konjima.
    zoćen zamašit
    zograf slikar ikona, ikonopisac
    zokne kratke čarape, sokne
    zokne čarape
    žolč, žolčen žuč, žučan
    žoldoš plaćenik. Od latinskog: solidus, odnosno talijanskog: soldato, a i Madžari upotrebljavaju
    zolja osa
    žoltar psalam. Od madžarskog: zsoltár
    zolufi uvojci kose oko ušiju
    žongler opsjenar, spretnjaković
    zopet opet
    zopet opet, ponovno
    zor sila, snaga, moć; nasilje, bes
    zor sila, snaga, vještina, ponos, žestina; muka, tegoba
    zor sila, nasilje
    zoran silan, snažan, moćan, napastan, besan
    zoran silan
    zoran ponosan.
    zorba buna, ustanak; nasilje
    zorle teškom mukom, jedva, na jedvite jade
    zorli težak, teretan, mučan; zor-sila,nasilje
    zorli veoma, mnogo
    zorli (momak) otmen, viđen, lijep, zgodan
    zorlija ponosit čovjek, za nekog; uobražen, nadmen
    zornica zora
    zornice rane jutarnje službe božje koje se služe prosinca mjeseca u zoru
    zornjak zorom, rano
    zort strah, zortati-bojati; izraz: dati zort-uterati strah; uzvik: „A, zortuješ?”-bojiš se ?; imati zo
    zort strah, plašljivost
    zort strah, plašenje, nevolja, sila
    zort strah, strahopoštovanje
    zort nevolja, teskoba, strah
    Zort strah
    zos umak, sos. Od francuskog: sauce
    zospet opet
    zovivati zvati
    zovoma zvani, koji se zove
    zračan sjajan, blistav
    zraduvati se obradovati se, razveseliti se
    zrakav razrok
    žranje žderilo, jestvine, jelo, hranjenje u pogrdnom smislu
    zrast uzrast, struk
    zrcalo ogledalo
    zrcalo ogledalo.
    zreći izreći, iskazati
    zreči izreći
    zreči izreći, iskazati
    žreci suci
    zredeti saznati, znati
    zrenik obzor, horizont
    zrenuti izagnati
    žreti žderati, gutati
    Zrinović Zrinski
    Zrinovići Zrinski
    Zrinski, Jure hrvatski ban Juraj Zrinski (1622-1626), otac braće Nikole i Petra; prema predaji, dao g
    žriti žderati
    žrnalica mlin za kafu
    zrncad zrna
    zrno mu za uvo ośeća da ga to peče, progoni, nemirne savjesti
    zrok uzrok
    zrok uzrok
    zrok uzrok
    zrok uzrok, razlog
    zručati izručivati, predavati
    žrvanj dva vodenička kamena taru se jedan od drugi i tako melju žitarice
    žrvanj dva vodenička kamena taru se jedan od drugi i tako melju žitarice
    žrvni naprava za ručno mljevenje žita.
    žrvnjevi (ženski) nešto gojazniji i uzdignutiji guzovi od prośečne ženske zadnjice
    žrvnjevi ženski ženski guzovi
    zubača agresivna trava, korov, korovčina, guši stabljiku kukuruza; izreka za politi
    Zubača vrsta korova
    žuberiti pjevati (o pticama)
    žuberiti žuboriti, žamoriti
    žuberiti žuboriti, žamoriti
    žuberiti žuboriti, žamoriti
    zublja bakla
    zublja baklja
    zublja baklja
    zubun gornja haljina sa kratkim rukavima ili bez rukava
    zubun ženska gornja haljina s kratkim rukavima ili bez rukava, dio crnogorske narodne nošnje
    Zubun deo gornje odeće
    žućak zlatnik (od milošte), dukat
    žućak zlatnik (od milošte), dukat
    žućak dukat, zlatnik
    Žućanik maslačak
    zučati zvučati, zvoniti
    žućenica biljka za ishranu
    zučiti svirati, zvučiti
    zučiti zujiti
    zuckat(i) pronositi prve neprovjerene vijesti o nečmu
    zucnuti reći nekome nešto potajno, „na uho"
    žuđel čovjek obrastao kosom i bradom
    žuđel zapušten čovjek
    žuđel neuredan, higijenski zapušten muškarac
    Žudij Židov
    žudijeli Židovi
    žudinski židovski
    žuhkek gorak
    žuhkek gorak
    žuhkek gorak
    žuhkek gorak
    žuhkost gorkost, gorčina
    Žuja krava žućkaste dlake
    zujati ići, šetati bez cilja, obigravati; 1. ići od stola do stola u kafani; 2. čvrsto spavati
    Žujka žuja
    zuk zujanje, zuka, zučanje, neugodan glas
    zuk zvuk, glas, napjev
    zuka zujanje, buka
    zuknut(i) (Kad nešto zukne, to narod potlje
    pročuti
    kiti i nadodava
    se po svojoj volji.)
    zukva divlja jabuka
    zukva divlja jabuka
    zukva vidi: divljaka; vrsta kisele jabuke.
    zul, zulov, zuluf zalizak kose ili duža brada kraj ušiju
    žulencija medalja
    žulizija zastor
    zulum nasilje, ugnjetavanje; tiranski postupak
    zulum nasilje
    zulum nasilje
    zulum nasilje, bezakonje, teror, tiranija
    zulum nasilje, nepravda, teror
    zulum nasilje, nepravda, okrutnost, tiranija, teror
    zulum (tur.) nasilje, teror
    zulumćar nasilnik, tiranin
    zulumćar nasilnik, ugnjetač
    zulumćar (tur.) nasilnik, tiranin
    zulumćarka nasilnica
    zumba alatka za bušenje kože, probojac
    zumbat(i) bušiti, probijati
    žumboriti cvrkutati, žagoriti
    zunzara velika muva
    zunzara podguzara veliki poltron
    župiti se rodjeti, ploditi; sazrijevati
    žura zakržljalog rasta, neugledna osoba
    žura mali, sitan čovek; osoba slabog karaktera
    žurav kržljav
    žurav mršav
    žurivo žurno
    zurla svirala, turski duvački instrument sličan klarinetu ali malo veći sa jak
    zurlaš svirač
    zurlaš svirač
    zurle narodni drveni duvački muzički instrument sa dvostrukim jezikom
    zurle vrsta svirale, slična fruli i flauti, koja je u g. delu uža a u d. šira, i ima šest rupa za prste
    žurnal (franc.) dnevnik, dnevne novine
    žutak žuhak, gorak
    žutokljunac momčić, neiskusan a misli da puno zna, tura nos tamo di netreba
    žutokljunac momčić, neiskusan a misli da puno zna, tura nos tamo di netreba
    zutra sutra
    zuvati jako šutnuti loptu, može se i „duvati“ što je malo nekontrolisano šutiranje
    zuza, zuska ženska osoba slovačke nacionalnosti, 1. u tradicionalnoj narodnoj slova
    Zuzurića Cvijeta Cvijeta Zuzorić (1552-1648), najglasovitija žena hrvatske renesanse
    zvaditi izvaditi; dovesti, izvesti
    žvakaća guma za žvakanje
    žvakalica unižavajući porez koji je raja plaćala turskom napasniku koji troši svoje zube jedu
    žvakalica unižavajući porez koji je raja plaćala turskom napasniku koji troši svoje zube jedu
    žvala infekcija u uglu čovečijih usta; 2.deo konjskog pribora što se stavlja
    žvala infekcija u uglu čovečijih usta; 2.deo konjskog pribora što se stavlja
    žvala deo metalne opreme za konja, koji se postavlja konju između vilica
    Žvalava torta torta
    žvalavi prljav ili inficiran oko usta
    žvalavi mozulaš, čovjek pun čirova i žvala; gnjilotrb
    žvalaviti se ljubiti se
    žvale vidi: galjupi.
    žvaliti ljubiti.
    žvalo željezni dio uzde
    zvanica gost koji se poziva na slavu ili svadbu
    zvaniti zvoniti, ječiti
    zvapiti zavapiti
    zvecat(i) izvrgavati ruglu, ogovarati, tračati, otvarati afere
    zveče pod udarcem ruke
    zvedati saznati
    žveglati svirati u frulu, žveglu
    zvêk rđav znak, glas koji se čuje nadaleko, pikantna tema za ogovaranje, afera
    zveker sat koji zvrci, zvoni
    zvekir metalni kolut na vratima kojim se kuca
    zvekir alka, metalni kolut na vratima starih kuća, čijim se udarom označavao ne
    zveličanje spasenje
    zveličenje spas
    zveličenje spasenje (relig.)
    zveličenje spasenje (relig.)
    zveličenje spasenje (relig.)
    zveličenje uzdizanje, veličanje
    zveličitel spasitelj
    žvenk zvek, zveka
    žvenkati zveckati, zvoniti
    žveplo sumpor
    žveplo, žveplen sumpor, sumporast. Od njemačkog: Schwefel
    zverati gledati bez veze
    zverči zbaciti
    zveršenje izvršenje, ispunjenje
    zveršiti ispuniti
    zveršivati obavljati
    zvertavec prevrtljivac
    zvest svijest, sjećanje
    zvezdočtenije astronomija
    zviranjek izvor
    zviranjek vrelo
    zvirar lovac na zvijeri
    zvirati izvirati
    zvire zvijer
    zvirina zvijer
    zvirje zvijeri
    zvirnji zvjerinji
    zvišati uzvišavati
    zvišiti uzvisiti; zvišiti se; uzdići se, uzvisiti se
    zvišivati uzvisivati
    zvisjati zijevati
    zviteziti nadvladati nekoga, pobijediti
    žviždoljka pištaljka; žena "lakog" morala
    zvjedljiv radoznao
    zvjedljiv radoznao
    zvjeriti zvjerati, nepomično gledati
    zvjezdan sunce
    zvjezdar zvjezdoznanac, astronom
    zvlačiti svlačiti
    zvon zvuk, glas
    zvonac ptica što živi pored vode
    zvončac zvončić (cvijet)
    zvonček zvonce, zvončić
    zvonec, zvončec, zvonček Campanula ranunculoides, vrsta biljke
    zvoniti svirati (prema tal. suonare)
    zvoniti zvoniti, zvučati, svirati
    zvonjen'je sviranje (prema tal. suonare)
    zvono kuca u jednu bandu crkveno zvono oglašava nečiju smrt
    zvračiti izliječiti
    zvrjiti zvoniti
    zvrk čigra
    žvrknulo mu oko radi na tome da se dočepa onoga što mu se dopalo
    žvrknulo mu oko dopalo mu se, nameračio na nešto, naročito se zainteresovao, kaže se i zapelo mu ok
    žvrknulo oko želja za nečim
    zvrndov lakomislen momak
    zvun izvan; osim
    Ajavoj! uzvik zdravo velikog bola
    ajzliban voz, zeleznica; ajzliban je i u pesmu usao, pa se, na primer, peva: Irizani svaki dan / m
    ajzlog izlog
    aldumaš cast za dobro obavljen posao
    andrak vrag, đavo; 'Koji ti je andrak?'
    apaš nevaljalac
    asna (glagol 'asnirati')- materijalna ili kakva druga korist, hasna:
    Čujes Ćiro, dosta si me diro / dosta diro, al' malo asnir'o...'
    baba (dugouzlazni) otac, baæa
    baždar oznaka za meru (kad se za nekog kaze da nije baždaren, to znaci da u jelu, a narocito
    begati bezati, trcati
    begeš kontrabas
    bezecovati rezervisati
    bekrija pijanica, lola
    berber frizer za muske
    bermet vrsta karlovackog vina, crvenog s mirisljavim travama (vodite racuna ako ovo pijete, p
    besne gliste izvoditi praviti gluposti
    becariti se veseliti se sa svircima, ‘terati kera’
    becarusa zena koja voli tuđe muske, ali i meka domaca rakija
    bircuz mala neugledna kafana na cosku, birc, birtija
    bostan zajednicko ime za lubenice i dinje (‘obrati bostan’ nastradati)
    Braca naziv za deda-strica, treceg po redu, posle Mile i Zlate; tako se međusobno oslovljava
    brašnara devojka za udaju, al’ ne bas dobra prilika
    brez bez, u nedostatku
    brezobrazan bezobrazam
    brigeš briga
    brundati gunđati
    bubac zivinski zeludac, najslađi je kad se skuva u nedeljnoj supi zutoj k’o dukat
    ajzliban voz
    šorcala se krilatica srušio se avion
    čerez zbog
    pendžer prozor
    Ajnpren supa, od nemačke reči "einbrenen" -bukvalno bi bilo "spržiti"
    bundevara pita od tanki' kora, punjena struganom bundevom
    budžike zenske gace, debele, s nogavicama koje imaju gumu na krajevima
    vagabunda skitnica, vandrokaš
    vakela grdnja, lekcija
    vancaga tupa sekira, ali i nevaljac, hulja, probisvet; 'Necu, makar vancage padale!'
    vaška kera, pas
    veker sat budilnik
    viksa krema za obucu, imalin
    vicmaher duhovit covek, koji zna da napravi štimung
    vurati se bacati nesto, gurati se
    ganc sasvim, potpuno
    gemišt ono sto je pomesano, najcesce špricer
    glabati skidati mesto s kostiju zubima; u jednoj pesmi iz Bačke, nova snajka peva: 'Ko me glab
    glanc udariti doterati se pred ogledalom do poslednjeg detalja
    glacnuti se podgojiti se, ugojiti se... ali i doterati se
    glivajn crno vino, kuvano, sa secerom, cimetom i limunom, lek protiv nazeba
    gomboca knedla sa sljivama, kajsijama ili pekmezom koleno *mmmmmmljaccccc (*opet prim. p
    gonk otvoreni hodnik, konk, forauz
    goropadan opasan, naprasit; cesce se upotrebljava u zenskom rodu (khm-khm... )
    gospoja i ona je gospođa, samo mnogo paorskija
    grao siva boja
    grenadir-marš nasuvo s krompirom
    grundirati premazati temeljnom bojom, ali i oboriti nekog jednim udarcem
    gulanfer skitnica, probisvet
    guščara losa rakija
    danaske danas, ovog dana
    dašta uzvik u znacenju: Nego sta!
    dvared dva puta
    dgunja dunja, vocka
    deklamovati recitovati, govoriti stihove napamet
    denuti se otici negde
    dera rupa na tarabi kroz koju se provlace macke i kerovi, a ponekad I svaleri (); pesma kaze
    džindžov momak velik, al' ne mnogo pametan
    dibidus sasvim, potpuno
    divaniti razgovarati
    divije divlje
    digod bilo gde, svugde
    dika momak, đuvegija
    dirindžiti naporno raditi
    doakati stati nekom na kraj, pobediti ga
    dođoš onaj koji nije odavde rodom, arivist, kuferaš
    domašiti dohvatiti
    dorat konj mrke boje, mrkov
    dospeti zavrsiti sve poslove, pa sesti i odmoriti se
    drvena marija ukočena osoba
    dreždati dugo cekati i to uzalud
    drečati plakati, vikati
    duduk nastavak za izlivanje vode na metalnoj kanti, ali i nestrucnjak
    dumst kompot, dunst
    dunda debela zena
    dunkl zagasita, tamna nijansa neke boje
    dunster neznalica
    dunja perjani pokrivac
    dustabanlija onaj ko ima ravne tabane
    đilkoš obesan momak, ali i trgova konjima
    đogat konj bele boje
    đuvegija momak za zenidbu
    egal jednak, ravan
    egede violina
    Ejte! uzvik za dozivanje nekog kome se persira
    eksirati ispiti pice do dna, ođedared, na eks
    erlav krivonog, iskrivljen
    žaket(l)a kratki kaput, sakov
    ždarknuti priviriti, kratko baciti pogled
    ždrokati prekomerno piti ili jesti
    zabašuriti prikriti, smuvati
    zabijačka klanje svinja, disnoto, svinjokolj
    zablesiti se zagledati se
    zabociti se sagnuti glavo i ne gledati ni levo ni desno
    zavrljačiti baciti
    zagrebati naglo potrcati, nagariti
    zadenuti zakaciti nesto (cvet ili maramicu) u zapučak ili u kosu
    zazjavati dangubiti, besposliciti
    zaintačiti se uporno traziti
    zakeralo onaj koji stalno nesto zakera, jedivek, glođa, čangrizalo
    zakovrnuti uginuti, umreti
    zalaufati zatrcati se. pozuriti
    zamindravati zakerati
    zamlata besposlicar, danguba, zgubidan
    zapecak mesto iza paorske zidane peci na kom, najcesce, prede macak ili deda hrce
    zvrndov neozbiljan i lakomislen deran
    zdravo jako, veoma; vrlo cesto se u Vojvodini moze cuti: 'Zdravo sam bolestan!'
    zevzečiti se glupirati se, bespolsiciti
    zejtin jestivo ulje
    zembilj torba za pijacu, najcesce pletena od rogoza
    zepa velika usta (pogrdna)
    zicflajš onaj ko ume da 'zagreje stolicu', kaze se da neko ima zicflajša
    zort strah, prpa
    Zuska Slovakinja, Totica
    iberciger kaput, ogrtač
    Idi mi, dođi mi! neozbiljno, neodgovorno ponasanje
    Idi u kilenc! vrlo blaga psovka, znaci: Idi U Nedođin! (pocelo je, pocelo )
    Idi u ocov! psovka, jaka
    Idi u očin! psovka, zdravo jaka
    Idi u očin točak! psovka, zdravo jaka, posle nje nema vise divana
    Idi u peršun! blagi prekor (pominjanje paštrnaka se verovatno racuna u ozbiljnu psovku... hehehhe
    izbubecati istuci, izdevetati
    izgustirati prestati voleti, kad ti neko ili nesto dosadi
    izraubovan istrošen
    ikona slika na platnu, prikazuje kucnog sveca, visi u prednjoj sobi,
    iroš becar, kicoš, zenskaroš (kicoškaaaaaa... )
    iskati traziti nesto od nekoga
    iskezečiti se iskriviti se, ukezečiti
    iskeketiti se pasti na leđa
    istrnjesati istresti, protresti
    ici u frent ici 'trbuhom za kruhom' po belom svetu, lutati, skitati
    jamura(če) velika jama ukraj sela ostala od kopanja zemlje za ćerpiče
    jankel kratku kaput, žaket, sakov
    jedared jednom, jedan put, ali i nekad davno, kadgod
    jedivek zakeralo, osoba koja stalno svemu nalazi primedbe
    jednocrev onaj koji je mrsav; narod kaze: 'Nit je crevat, nit alvatan, nit popašan!'
    jezicara zena torokuša, alapača; tipican primer je frau Gabrijelica iz 'Pop Cira i pop Spira'
    jektika tuberkuloza, jeftika
    Jel? izraz neverice; Stvarno? (dugacko, uzlazno 'e' obavezno )
    ješan sklon jelu, koji ima dobar apetit
    Ju?! najcesci uzvik cuđenja u Vojvodini; 'Ju, naopako?!', 'Ju, (ta) nemojte kasti?!'
    junfer nevin(a)
    jutroske jutros, ovog jutra
    kabo kofa, amper
    kadar (biti) moci uciniti nesto
    kadgod nekad davno
    kajgana jelo od izmesanih jaja przenih na mati il' slanini (moze i na ulju, al' nije tako ukusno)
    kalaštura nevaljala, opasna yena
    kalner karner, ukras na zenskoj odeci
    kamiltej caj od kamilice
    kanda izgleda, cini mi se
    kandirati useceriti
    kandisati neprijatno mirisati, bazditi
    kantar vaga
    kamdžija bič
    kapidžik mala i uzana vrata na velikoj kapiji koja se otvaraju posebno
    karakondžula opasna zena, najverovatnije veštica, treba je se cuvati posebno u vreme 'nekrštenih'
    karati grditi, koriti
    karuce vrsta kocije, al' s federima
    kasti reci, kazati
    kvocati oglasavati se kao kvocka, ali i zanovetati
    kvočka kokoska koja lezi na jajim, ali i dosadna zena koja prica mnogo i nepotrebno
    Keka starija sestra ili tetka
    kenjkav slab bolesljiv, nežan, razmazen
    kera pas
    kera terati veseliti se, davati sebi na volju, najcesce uz pice I svirce; pesma kaze: 'Teraj kera, lutko
    kerebečiti se izmotavati se
    kerefeka grimasa, izmotancija
    keriti se veseliti se uz pice i svirce; u pesmi se to kaze: 'Kericu se i becaricu se, ima kade i ozen
    kibicovati gledati nekoga s erotskim pretenzijama, ali i sa strane posmatrati partiju karata
    kibicfenster izbacen prozor kroz koji se vidi na sve strane i bez otvaranja, gukfenster
    kilenc podsmešljivo: Malo sutra! Malo morgen! Doslovno na mađarskom oznacava broj dev
    kirbaj slavlje, al' veliko
    kiriti vuci decu za usi
    kitnikez poslastica od voca, zele (u moje doba, kitnikez je bio samo od dgunja )
    kitorast ratluk... hahahhaha... prvi put cujem i za ovo... a zato po banjama uz kafu dele i ratluk
    kliberiti se smejati se bez razloga (k'o lud na brasno)
    knap taman, pasent, 'ko saliveno'
    kobajagi nije stvarno, samo tako izgleda
    kožu(v) kozni prsluk
    kolmovati uvijati, kovrdžati kosu
    koljivo kuvano zito sa orasima i suvim grozđem, zaslađeno
    komina izmuljano, prevrelo grozđe ili drugo voce od cega se pece rakija
    korza setaliste, korzo
    korinđati pevati prigodne pesme od kuce do kuce, o Bozicu ('ja sam mali jaša, dos'o sa salaša...
    korman upravljac na biviklu
    kotarka čardak za kukuruz, kotobanja, ambar (cini mi se da je joe negde pomenuo kotarku... )
    koh vrsta poslastice od brasna, jaja i secera, pece se u rerni, pa se prelije zaslađenim mlek
    košati probati jelo, ali i stajati (prodajna cena)
    krasnopis lepo pisanje
    kreveljiti se praviti grimase
    kredenac kuhinjski orman, gredenac
    kreketati lezati u apsi, biti u zatvoru, ali se i oglasavati kao zabac
    krečiti se (dugo 'e') siriti noge
    kretoš vrsta alve, slatka masa zute boje koja se topi u ustima i lepi za zube, kupuje se deci na
    krkače leđa, krsta; kad neko nekog nosi na leđima, kaze se da ga nosi 'na krkače'
    krljati lomiti, rusiti
    krmača svinja zenskog pola, pogrdan izraz za neurednu i neodgovornu zenu
    krmeljiv neumiven, neuredan
    krpiguz vrsta korova, popino prase; koristi se i kad se neko 'zalepi' za nas
    krtog rusvaj, veliki nered, vašar
    kubura nevolja, briga, sekiracija, jed
    kuburiti imati jeda, brige
    kujnica prostorija u ukuci, najcesce sa zasebnim ulazom, iz konka, u njoj jezidani sporet na ko
    kulja kačamak, mamaljuga
    kumrija vrsta divljeg goluba (mislim da je za nju drugi naziv 'gugutka', ali nisam sigurna)
    kumst umetnost, nesto narocito
    kurđel daleki predak po muskoj liniji (sesto koleno)
    kurisati udvarati se dami
    kurjuk pletenica od kose
    kurmaher udvarač
    kurtav kus, zivotinja odsecenog repa; za ono sto se ne moze dogoditi, kaze se: 'Kad kurtavoj
    deran dečak, uglavnom za primer....
    ringlov divlje šljive, šljivcige
    ogrozd nesto sto liči kao grozdje..
    bandar grgeč
    šipurika klip očiscen od kokuruza...
    đilkoš kavgadžija, danguba, neradnik, džindžov, vetropir
    kabo drveni sud za zahvatanje vode iz bunara
    kavez-kola šinterska kola
    kaja cement
    kalabaster veliki muski polni organ
    kalamacica britva sa krivim secivom
    kalanđov kožni ukras na svinjarskom biču
    kaljuzati valjati se u blatu
    kantarisati naguziti
    karvajisati seći vrh eksera kod potkivanja konja
    kastrola tučana serpa
    kač uzvik za teranje pataka
    kvara bolest vinove loze
    kvartilj iznajmljeni stan
    kvircati ovlas sastaviti koncem tkaninu pre sivenja
    keleruj vrsta narodne igre, madzarac
    kelneraj deo gostionice di je poredjano pice
    kenjača masna mrlja od kolomasti
    kerebeciti se praviti se vazan
    kerefeka luckasta osoba
    keriti se veseliti se u svadbi cikom, lumpovati
    kerlovati bezati iz skole
    ketrec ogradjeni deo stale di se drzi seno za stoku
    kečati hvatati nesto sto pada
    keša starkelja
    kidavela bežimo!
    kikiljav bolešljiv
    kirde! uzvik volu da stavi glavu u jaram
    kifele uzvik za teranje nekog napolje ("kifele! i da te više nisam vido!")
    klamcati labavo stajati
    klebeciti se smejati se podrugljivo
    klemponja nesnalažljiv
    klečka komad drveta okačen o vratu goveda
    klonfer limar
    klopoš klempav
    kmeziti se plakati bez suza
    kode-kode uzvik za teranje svinja u svinjac
    kokša radoznalac
    kolečka dva metalna tocka i osovina za koju je pricvrscen gredelj od pluga
    komadeška komadina leba
    komlov hlebni kvasac od hmelja i kukuruznog brasna
    konjstaber austrijski žandar perjar
    konjstag grba
    kopnja vreme okopavanja
    korda kola sa dva točka za prenošenje zemlje, peska vuče konj bez kočijaša
    korindjanje pametovanje, prigovaranje
    korculja klizaljka za led
    kotlanka kotao za topljenje masti
    kravalj obicaj pokazivanja poklona koje su mladenci dobili u svadbi
    kretoš poslastica od secera
    krznica platno u koje se umotava sveća prilikom krštenja
    krilatica avion
    krljati lomiti
    krpiguz trava koja se lepi za odecu
    kugliška visoka zenska kecelja
    kumst znanje, umece
    kurisati udvarati se devojci
    kurjuk dugacka pletenica kose
    kurcobrija mladić od 15-16 godina, neozbiljan
    kurcheber trgovac koji svoju robu nosi u velikoj kutiji okacenoj o vrat
    kurdzon pogrdni naziv za pristalicu radikalne stranke
    kuršmit veterinar
    kuća na brazdu kuća koja je uzom stranom okrenuta prema ulici
    kuća na front kuća koja je celom duzinom okrenuta ka ulici
    kuća paorska koja je uzom stranom okrenuta prema ulici
    kucuš omanji pas, štene
    kucov stene
    kuratlisati se spasti se
    kuršlus kratak spoj na elektricnoj instalaciji, ali i nesporazum među ljudima
    kusur(a) ostatak novca
    kucuć mali ker, kerić
    pabirak klip kukuruza koji zaostane na njivi posle berbe
    pabušina meso između rebara kod svinje
    pavlaka donja platnena navlaka za jastuk ili dunju preko koje se stavlja jastučnica
    pajanta greda koja spaja rogove na krovnoj konstrukciji
    pajvan deblje uže
    pajtaš drugar
    pala sprava u obliku reketa kojim se vadi arpadžik
    palamida bodljikavi korov
    paorenda prost seljak
    paprc hajdučka trava
    paradoš konj za karuca za paradu
    parač plug za paranje
    parte uzvik kravi da se pomakne s mesta
    patarice drugi dan praznika
    pendžeraš ulični staklar
    pendžetirati ojačati đonove pendžetama (blokejima)
    pero brčno najjače pero na ptičijem krilu (" ta ti si mi brčno pero u mrtve kokoške")
    pecati se ujedati (" muve se pecaju, biće kiše")
    pečiti razvući, raširiti (neki predmet)
    piždrić feminizirani muškarac
    pikla kanta za pijaću vodu
    pilčika dečija igra sa reketom loparom i valjkastim kratkim drvetom
    piljak kliker od gline
    pinka kutija u kojoj kafedžija čuva porez za prostoriju u kojoj se karta
    pinkli zavezuljak zamotuljak od odeće
    pinčika napičak
    pirgav rošav u licu
    piriti duvati
    pisav spljošten o nosu
    piciposta m.z. osoba koja ogovara i prenosi novosti
    picmilka guzičarka
    pickoša vatara
    pištoljara vatara
    plajaš opštinski dobošar
    plek lim
    plemenka krava za rasplod
    plondre pletene letnje paorske pantalone
    poganština osoba koja drugima zagorčava život
    pogačar učesnik svadbe sa nevestine strane
    podbiti se nabiti petu
    podvoz prevoz na zaprežnim kolima
    podrumar prodavac vina
    podušje služba za umrlog
    pozdernjača peć di se loži iverje i prpa
    pojčika pojac u crkvi
    pokarabasati se posvađati se
    poklade poslednji dan pred božićni ili uskršnji post
    polić 50 para
    pomijara pojede sve i svašta
    pomoćnice uzdužne stranice, dugačka tanja stabla na kolima na koja se dene seno, slama itd
    ponova odlazak u kupovinu odeće, obuće itd
    ponjavica prostirka za namešten krevet
    popariti preliti povrće vrelom vodom da se skine ljuska
    popaša taksa opštini za korišćenje pašnjaka
    porket 100% pamuk za ženske haljine
    poruganija pogrdni naziv
    porcijaš veća riba koja se može pojesti u jednoj porciji
    poslužnica kutlača
    postupanica pogača koja se lomi kad dete prohoda
    potega papučica između jarmača i osovina da se popne u kola
    potkajlovati staviti drvce da se ormar ne mrda
    poftorant polaznik škole posle 4 osnovne
    pocna štrikana ženska obuća, zepa
    pijace komadi leba sa slaninom veličine zalogaja da se deca lakše rane
    prdaljka tvrdoglava osoba
    predati se ustupiti imovinu mlađim naraštajima
    predizati presecati spil karata
    prezentla narukvica
    prekomukati preživeti duševnu muku i tegobu
    prengla drvena pločica koja pritiskom noge izbacuje metalni novčić (kad se igra "pismo-glava"
    prerečiti se sukobiti se rečima
    prljak kratko zašiljeno drvo za sadnju (buši rupe)
    provlak tanka sveća za saranu
    prokol nužnik
    protisli žiganje u krstima
    prošće ograda oko kuće od neotesanog drveta
    prućiti se opružiti se
    prcmoljak sitna osoba
    puvanjak
    puvara zrna kukuruza koja ne pucaju, budu tvrdi
    pudar čuvar vinograda
    pulajefta grobar
    pule dete koje se ne odvaja od majčine suknje, mamina maza
    pulija metalno dugme na prsluku
    pulin mali ovčarski pas; servilna osoba
    pumpozne pumparice
    pundrav crevni parazit; nestašni dečko
    puriti peći na vatri
    pust samovoljan
    pustolina vucibatina
    putko konj sa belim nogama
    putnjica prljavština u koži na rukama
    pucovati umetati tkaninu druge boje pri krpljenju
    puška šira limena cev pomoću koje se prave kobasice
    piškota kora za tortu ili kolače, patišpanj
    kvasenice prženice
    radilo poljoprivredna alatka
    radin vredan
    radodaljka vatara
    radoš poklon trgovca koji daje kupcu uz kupljenu robu
    rajber metalni zavrtanj za zatvaranje vrata
    rajtati ponašati se bahato, rasipnički
    rampaš šira, slatko vino koje počinje da vri
    rana onaj što brine o starim i iznemoglim, naslednik
    rasplatiti raspolutiti zaklanu svinju ili goveče
    rastiš rastinje na livadi
    rastroćkati se naglo se ugojiti
    raščupavati proređivati guste zasade da raste kako treba
    rediti čistiti žito od kukolja
    rekla ženska bluza
    repuv čičak
    recepis recept
    ribež nož za ribanje kupusa
    rintati raditi mukotrpno
    risar najamni radnik koji radi za naturu (žito itd)
    robar ulični prodavac koji oko vrata nosi robu i prodaje
    rovaš beleg na telu životinja znak raspoznavanja
    roždanik knjiga iz koje se čita sudbina čoveka
    ronđa dronjak, krpa
    roša rupa
    ruknjak merica za obroke za stoku
    rukovedati skupljati srpom pokošenu pšenicu u snop
    rukunica drvene poluge na kolima, taljigama u koje su upreže konj
    rutav maljav
    reklja sako
    čakšire pantalone
    pršnjak kožni prsluk
    saga smrad
    sakagija bolest kod kopitara
    sakaluda budala
    salauka nevreme praćeno jakim vetrom
    samokis mleko koje se samo usiri
    saraga mršava osoba
    sarudža bolest naduvenosti trbuha
    satljik fraklić
    sadžak metalni tronožac za oranije za kuvanje pekmeza
    svetovati davati savet
    svitnjak vrpca za vezivanje gaća
    sevotinja žackanje, bolovi u krstima
    segediner vrsta goluba
    sekser sitan novac
    sermija stoka
    sersan konjska oprema, am
    secovati kladiti se
    sila sperma
    sirkovača rakija od sirka i kukuruza
    sisak rupica na krčagu kroz koje se pije voda
    sjerke sa strane
    skakavica klizeća šipka za zatvaranje vrata
    skamija školska klupa
    skrnavet neuredna osoba
    skrnđati slomiti se
    slatkača jabuka
    slepica sirota nevesta
    slepadija sirotinja
    sliker fotograf
    sličuge klizaljke
    sneruke neudobno
    snešule laka kućna obuća od tkanine, patike
    solgabirov sreski načelnik
    solenik zakrivljeni deo saonica koji klizi po snegu
    sonice sanke
    sofort na brzinu ("da se sofort gubiš odavde!")
    sporadičega zašto
    srčanka dečija bolest grla
    starež stara odeća, starudija
    stelaža otvorena polica za posuđe
    stidak vrsta šargarepe
    stodanak vrsta kukuruza za kuvanje, sladak žućkastosivi
    strv nered, prljavština
    streka vunica za pletenje
    strlimke naglavačke
    strugača alatka za struganje trave u vinogradu
    stu uzvik za volove da krenu udesno
    suboša čuvar polja
    suklata bezuma osoba
    suludnjak lud
    sumporača šibica
    suponica kutlača
    tabanati dugo hodati
    tabanaš osoba sa ravnim tabanima
    tablanet tablić
    tabletić ukrasni platneni zastirač na stolicu
    taki odmah ("čim sam čuo, taki sam naredio da se ide kod nji'")
    taloškinja miraždžika
    taljige kratka seljačka kola s jednim konjem
    tamjanika lekovita trava, vrsta grožđa
    tandara-mandara lupetanje
    tandariti imati sex
    tandrkati kloparati
    tantuza dugme-žeton u kocki
    tanušan jako tanak
    tancer igrač
    tančur škola plesa
    tanjirača vrsta kisele jabuke
    taraba ograda
    tačka štap za paradajz
    tačkaš pasulj koji raste uz tačku
    tegliti se razbuđivati se
    tejka tetka odmila
    teći bogatiti se
    tiba trbuh
    tildika glupan
    tintara glava
    titrati previše ugađati
    tišljer stolar
    tozna kutija za duvan
    toriti đubriti zemlju ovčijim izmetom; premeštati tor svaki par dana
    tornjati se brzo odlaziti
    torokalo brbljivac
    tociljarka uglačana ledena staza
    točir levak
    traveljati brbljati
    tragače kola s jednim točkom za iznošenje tereta, đubreta
    trajber onaj koji goni kupljenu stoku sa vašara do gazdine kuće
    trajliš vrsta okretnog plesa
    tralja vrsta naprave za nošenje u vidu čvrsto upletene mreže dvema motkama
    trambelaj tramvaj
    trancibal proslava
    tranciport prevoz
    trapara primitivna drvena klizaljka
    trenčkort kratki muški kaputić
    trefiti pogoditi
    trikov džemper
    tingelt bakšiš
    trlaja pričalica
    tromfa adut u kartama
    trošarinac naplaćivač takse onim što ulaze u n. sad
    trskavac prut kojim učitelj udara đacima packe
    trtalođija aparat koji se stalno kvari i treba ga popravljati
    trukovati navijati za nekog
    trumbetaš trubač
    truntoš lenština
    trčkalo dečačić koji radi kod gazde (zanatlije)
    tuljak mali a nabijen
    tumper građevinska kola za nošenje peska, zemlje, cigala itd
    tutumrak zloban, podmukao čovek
    ćapiti gepiti, drpiti
    ća-ću nevažan prazan razgovor
    ćoretati gledati u mraku i slabo videti
    ćorka zatvor, bajbok
    ćornuti drpiti
    ćula toljaga
    ćurak vrsta kratkog kaputa
    ćuše magarac
    ćuška šamar
    ćušnut ćaknut
    u bebu direktno u lice ("sve sam mu kazo u bebu...")
    uglajisati uglancati
    uzaliti se uspaliti se
    uz očin suprotno od onog što treba
    ujero ukrivo
    ukebati uvatiti
    ukezečiti postaviti nešto ukrivo
    ukezečen koji stoji uvrnuto, iskrivljeno u odelu
    ukobe u koštac s nekim
    ulaguša ulizica
    ulopati se isprskati se blatom
    ulofrati se maskirati se
    umacurati se biti sav u suzama, umazati se od suza i slina
    umeljati se umazati se izmetom stati nogom u izmet
    umuzgati se uprljati se
    unakaraditi se načiniti sebe ružnim
    unpar nepar
    uncut mangup
    unjkav bolešljiv
    upišuša žensko dete
    upuvan spor i smotan u poslu
    upurnjati se preznojati se u pretoploj odeći
    urlab vojničko odsustvo
    usesti vršiti pritisak na nekog
    uskonke skačući
    uspala uobražena osoba
    uspijati glumiti prefinjenost
    uspropadati se smetati na poslu a praviti se da se radi
    usukan mršav
    utartanj previše, uludo
    utuckati usitniti
    učuditi se ustvrdoglaviti se
    uflickati se dobiti proliv
    ufrkestiti se iskolačiti oči od straha
    učalica lutalica
    ucati londrati
    ušmikati se upuvati se
    ušreh ukoso
    uštruc u inat
    ušur u naturi
    fajta rasa, pasmina, porodica, familija
    fajferica rasa crnih svinja
    falinka manjak
    faličan retardiran
    falta nabor
    fanfulja ženski polni organ
    fasovati dobiti sledovanje
    fat mera za dužinu; 191 cm
    fatelin postava za odelo od vate
    faćkati obrlatiti
    faćkalica vatara
    federvajs prašak protiv znojenja nogu
    federsić sedište na kolima sa federima koji su pokriveni kožom
    fela boja, sorta
    feler felinka
    fender osoba koja pleni stvari
    fene uzvik sa značenjem: nema ništa od toga! šipak!
    ferbl vrsta kartaške igre
    fertig kraj
    fest veoma
    firciger ekcem na koži novorođenčeta
    fircigerka žena od 40 godina
    fiškal advokat
    flandra beda
    flandrati se živeti nemoralno
    flasav musav
    flasterisati popločati dvorište ciglom
    flekica testo za supu
    flicka nevažna karta u igri
    fljenuti ošamariti ili udariti po glavi
    fljoška prostitutka
    forauz zatvoreni zastakljeni trem (gonk)
    fokafulja vucibatina
    forman taljigaš ili volar koji prevozi za novce
    forpas kartaški izraz
    foršpan kočijaš
    fota igra
    fraj džabe
    frajla nakinđurena devojka
    fraklić posuda za rakiju
    francijaš konj koji kad stoji češe nogu o nogu
    fras dečija padavica
    frenter vandrokaš
    frenjang sifilis
    frižak svež
    frket način štrikanja
    frnjokalica nos
    frnjokati ispuštati glasan zvuk neartikulisan
    front prednji deo kuće
    froncla resa
    frckati tiho i nerazumljivo govoriti
    fruliti naguziti
    frtalj četvrtina
    fruštuk doručak
    fuksa fljoska
    fura prevoz u jednom pravcu
    furkast čir na ovčijem vimenu
    furt stalno
    furuna peć
    fušekla kratka muška čarapa
    fufa vatara
    futirati se ne učestvovati na raspravi ili u poslu
    fušeraj loša izrada
    fušer majstor loš majstor
    haj-huj nešto neozbiljno
    hajčiti goniti stoku
    hapcilinder muški gospodski šešir
    hahar pustahija
    huja uzvik kojim se označava da je nešto završeno
    cajg vrsta pamučne tkanine
    cajgan koji je od cajga
    cakati šutirati
    cakum-pakum sve skupa
    cvajer vrsta brašna 2 klase
    cvaliti se ne dopuštati u raspravi da druga osoba bude u pravu
    cvetko konj sa belom šarom na čelu
    cvibok vojnički dvopek
    cvikla deo tkanine krojen ukoso
    cvolika stabljika crnog luka
    cvonjak sitan bezvredan novac
    cenzar posrednik pri kupoprodaji
    cepača plava šljiva
    cecnuti propasti; promašiti stepenicu
    cigansko perje gologuz
    cigančići susnežica
    cigaretla cigareta
    cikbrija gologuz
    cimer krupan paradajz odozgo da kupac misli da je sav paradajz taki
    cin kalaj
    cipelcug peške
    cifrati se lickati se
    cic pamučna tkanina
    cica krznena kragna na kaputu
    cmakati ljubiti
    cmolja slabić
    cokla donji deo zida tamnije obojen
    coca ortak u kocki
    crkanica badavadžija
    crtalo mali raonik
    cugaroš lokača
    cugiher postava
    cukraš poslastičar
    cundukurcnuti načisto propasti umreti
    cupas forpas
    curuk uzvik konju da ide unazad
    cucati zavitlavati
    čakanac čekić
    čangir polna bolest
    čapaš suv izrovan kolski put
    čarakati prevrtati žar u peći
    čatlov duge motke koje se poprečno stave na lotre zaprežnih kola da bi se na nji stavilo seno
    čačika magarac
    čačkav nervozan
    čekićar vrsta mlina
    čeloglave iznad glave
    čengele trokaka gvozdena kuka za vađenje kante iz bunara
    čerez zbog toga
    čerkez prošireni rukav na košulji blizu šake
    čečati dugo i uporno čekati
    čikati bosti glavom i rogovima
    čiklić opušak
    čikmedže ladica, fijoka
    čikov vrsta ribe
    čilager čika
    čile starkelja
    čirajiv pun čireva
    čismenka čista žena
    čkalj bodljikavi korov
    človiti dubiti na glavi
    čonka vo sa polomljenim rogom
    čorda krdo stoke
    čugovi dečija igra
    džagati bockati nekim predmetom
    džada uzvik teranja
    džak-sokak zadnjak
    džega ženska kapa
    džigeričar antipatična osoba
    džidža komad crepa za šantiškolu
    džora mršava stoka
    šavolj veća drvena posuda u kojoj se kiseli kupus
    šalaj pripev u ljubavnim pesmama iz bačke
    šalov srp
    šandrka lucprda
    šamlica niska stolica na tri noge
    šanitškola dečija igra školice
    šanuti šapnuti
    šapica vrsta kolača
    šarage zadnji deo na zaprežnim kolima
    šarajtov veliki novčanik samo za papirne novce
    šarampov jendek
    švajcika golub preletač
    švandra krasta
    švandrav krastav
    švigar tanak vrh biča
    švigarac momčić od 14-16 godina
    švigarica devojčica od 14-16 godina
    švindleraj prevara
    švićkati blago udarati konja kamdžijom
    šepa micna
    šeput masnica na cipeli
    šerbli noša
    šeša starija sestra
    šibadžija neozbiljan
    šijak levoruk
    šiljokuran kurcobrija
    šilježe jagnje od godinu dana
    šiljer vino roze
    šindivila koketna devojka
    šipkara duguljasta paprika
    širaj vo sa dugim rogovima
    širajzli žarač
    širine najširi deo kanala
    širma štit na kapi
    šiće šivenje
    šica vrh na seljačkoj peći
    šiše ždrebe
    škembe nevaljalo dete
    šklopac oteklina od ujeda insekta
    šklopocija mašina koja glasno radi
    škopiti kidati zaperke na paradajzu
    škrbotina ostatak polomljenog zuba
    šlajbok novčanik za sitan novac
    šlajpik novčanik
    šlajfer oštrač noževa
    šlajfna mašna, kravata
    šlingeraj čipka na rublju, vez
    šlafrok kućna haljina
    šlus kraj
    šljapiti ošamariti
    šmek miris, osećaj
    šmickalo ćorav koji ne vidi dobro
    šmorna jelo sa jajima pomešano s brašnom; debela kajgana
    šmugnuti pobeći
    šnajca krojač
    šnapsl vrsta kartaške igre
    šobonjiti ođekivati pod udarom predmeta
    šopiti udariti
    šos suknja
    špargla vrsta deteline
    špacir šetnja
    špengler klonfer
    špeceraj radnja mešovite robe
    špecije lekovite materije od raznih sastojaka
    špitalj bolnica
    špiclov prepredenko
    špicname porodični nadimak
    špurak šapurika
    šrek kos
    štajerac vrsta velikih konja
    štajervogn laka kola za prevoz lakog tereta
    štakara osoba dugih nogu
    štalmajstor čistač stala
    štafir devojačka sprema za udaju
    štacija stanica
    štelung položaj tela, držanje
    štenara nezagrejana prostorija
    štetovati biti na šteti
    štir baštovanski korov
    štogođ lep, kvalitetan ("odelo ti je štogođ!")
    štoplciger vadičep
    štranga deblji konopac
    štrapac umor
    štreka pruga
    štrimfla čarapa
    štringla vunica
    štrofovati kažnjavati
    štruks jaka pamučna tkanina
    štrupiran šantav
    štrufna guma za čarape
    štucer kicoš
    štucovati klikeraški izraz
    šuv mera za dužinu
    šuvaklija levonogi fudbaler
    šumangele beži, trči
    štolvert vrsta bombone
    šunigla ekser sa širokom glavom
    šurige-burige bezvredna stvar
    šurnajst mnogo
    šus hitac
    šucka nepromišljena osoba
    šuć muruć, neprivlačna osoba
    šuć-muć besmislica
    šufnudla pecivo u obliku valjuščića
    šor ulica
    šuroška kefa ribaća četka
    abanje s gl. im. od abat (se). — Meni je slago da su mu se flundre na
    abat -am 'trošiti (korišćenjem), habati'. — Zašto svaki dan oblačiš te lipe
    abav -a -o 'iznošen, istrošen. — Jesam li ti kazala da više ne oblačiš taj abav bolondo
    abriktovanje s gl. im. od abriktovat. — Dosadilo mu abriktovanje, pa je pobigo od ku
    abriktovat -ujem nesvr. 'savetovati, poučavati (često preko mere)'. — Čes
    acel m 'čelik za oštrenje noževa (mesarskih)'. — Odnesi kod mesara velike nožove d
    acelaš m 'tvrdoglav, svojeglav'. — Mani Paje, š njim je teško izać na kraj, kad je taki a
    adet m 'običaj'. — Zna on naš stari adet, pa je dono bukaricu za Božić
    adnađ m 'niži oficirski čin (poručnik)'. — Lazin otac je u ratu dotiro do adna
    adren/adren -a -o 'nestašan, nemiran'.— Sto su to adrena dica!
    adrenjak -aka m 'nestaško, prepredenjak'. — Čuvaj se, curo, da ne padneš u ruke kakom
    adumac -umca m 'namćorast, svojeglav čovek, osobenjak'. — Ko bi ga
    adut aduta m. 1. 'najjača boja u igraćim kartama'. 2. 'uspešno sredstvo, na
    adutirat -utiram nesv. i svr. 'igrati adutom (u kartama)'. — Ti si pogrišio, zašto nisi oma
    advent m 'stroga božićna post (poslednje četiri nedelje pred Božić)'. — Si
    adventski -a -o 'koji se odnosi na advent'. — Sutra će počet adventska post.
    ađustiranje s gl. im. od ađustirat (se). — Polak života je provela u svom ađ
    ađustirat (se) -ustiram (se) nesv. 'uređivati (se), udešavati (se), doterivati (se)'. — Ajde žuri, š
    aga m 'gospodin, gazda (ponekad ir.)'. — Vidi ga, izvalio se ko kaki aga, a dica nek
    agarna ž 'zemlja dodeljena agrarnom reformom'. — Nije njemu baš lako, šta ima — dv
    ago m 'bogati vlasnik zemlje, gazda'. — Ne volim ić u nadnicu kod
    agovat agujem nesvr. 'živeti kao aga, gazdovati, zapovedati'. — Mogo
    agust m 'osmi mesec, avgust'. Izr. agust žeže, žeže i vino!
    agustovski -a -o koji se odnosi na avgust: ~a noć, ~o sunce.
    aja (različito naglašeno: ajai ajai aja) rečca za odricanje: 'ne, nikako.' — O
    ajak v. aja. — Ajak, nisu baćo još došli iz varoši.
    ajcad / ajcad uzv. kojim se nešto izrazitije naglašava. — Ajcad, svi u red pa da zajedno potr
    ajčit -im nesv. v. hajčit.
    ajd uzv. v. ajde — ajd, sklonjaj ove tvoje bogažije.
    ajdac uzv. 'pakuj se, čisti se, sklanjaj se'. — Ajdac, dico, iz avlije, jel ako ba
    ajdara ž 'neodgovorna, nepouzdana žena'- — Zdrava čitava žena i taka ajdara.
    ajdarast -a -o 'neodgovoran, nepouzdan'. — Ne mož sin bit drugačiji, kad mu je otac ajd
    ajde/ajđe uzv. 1. a. za podsticanje: dela 'dede'. — Ajde, da nazdravimo!
    ajduk -uka m 'hajduk'. — Dida su pripovidali da je u staro vrime i kod nas bilo ajduka
    a(j)er m 'vazduh, zrak'. — Al je ode zagušljiv a(j)er.
    ajgir -ira m 'neuštrojen konj, ždrebac, pastuv'. — Odvedi dalje tog t
    ajgiruša ž 1. 'mlada kobila, omica'. 2. pohotljiva ženska osoba (podr.)'. — Sramota je ka
    ajka ž v. hajka.
    ajkanje s gl. im. od ajkat. — ajkanje po mijanama ga je ubilo.
    ajkat -am nesv. 'lutati, skitati'. — Vrime bi bilo da se čega privatiš oko salaša, a ne da
    ajkača ž 'žena koja najmanje brige posvećuje svojim poslovima, skitara'. — Svi je u se
    ajman m 'bitanga, propalica'. — S!ne, valdar nećeš i ti u ajmane?!
    ajmečit (se) ajmeči (se) nesvr. 1. 'kmečati, cmizdriti'. — Ne znam šta joj je, po
    ajnc ajnca m 'kartaška igra'. — Svu je plaću izgubio na ajncu.
    ajs uzv. 'za teranje volova ulevo'. — Ajs zeljo, ajs garo, ajs kad vam kažem.
    ajz(l)iban m 'voz, vlak'. — Moja majka kažu da nikad nisu išli na ajz(l)ibanu.
    akat -am nesvr. 'maltretirati, izazivati nekoga dok se ne izvede iz takta (vulg.)'. — D
    ako/ako 'rečca za odobravanje (može sa zluradošću) neka, ne mari, tako i treba'. — Ja
    akobogđa pril. 'nadam se, verovatno, po svoj prilici'. — Biće dobar rod ovog lita akobogd
    akoprem vez. 'iako, mada'. — Akoprem sam na vrime uradio, nije niklo kako triba.
    akov m 'sud za merenje tekućine i žita (56 lit.)'. — Dao sam dva akova žita za sime A
    akovčić m dem. od akov. akuratan -tna -tno 'brižljiv, tačan'. — To je jedan zdravo akura
    alaj uzv. za naglašenost zbivanja. — alaj bi to iako bilo, da se ustim
    alamunja ž 'vetropir'. — Oženio se on već odavno, al je osto ko i prije prava alamunja.
    alamunjast -a -o 'brzoplet, vetropirast'. — Ne volim ni covika, al još većma je ružno kad je
    alapača 'ženska osoba koja mnogo priča i ogovara, torokuša'. — Stane, nemoj se srdit, a
    alapljivo pril. v. halapljivo.
    alas -asa m 'ribar'. — Kakl si ti alas kad ni plivat ne znaš?!
    alaš alaša m 'postolje na kamari, gde se snoplje prihvata sa kola i b
    alat alata m 'oruđa koja služe u kakvom poslu'. — Popravio bi ja sam vrata, al nema
    alat m 'konj tiđožute dlake'. — Ne dam ja mog alata za tvoja dva vranca.
    alatast -a -o 'riđast, riđastožut (o konju)'. — Mama mu je alatasta, al on je na oca ždrip
    alav -a -o 'proždrljiv. — Još nikad nismo imali tako alave svinje ko ove sad.
    alavo pril. 'proždrljivo'. — Ko je to vidio tako alavo ist?
    aldumašče s (indekl) 'čašćavanje prilikom sklapanja kupoprodajnog ugov
    aleluja 'pripev u crkvenim pesmama'.
    almaš m 'želj. stanica'. — Je 1 daleko još almaš? ← mađ. allomas.
    aloc uzv. u izrazu hitrosti. — Kad je vidio žandare, a on aloc u kuruze.
    alov m 'korito za hranjenje i napajanje stoke, valov'. — Ne triba nik
    alovčić m dem. od alov.
    alvatan -tna -tno 1. 'komotan, prostran (za odelo, sobu i sl.)'. — Malo mu je odilce alva
    alvatno pril. 'komotno, natenane'. — Neće se taj nikad umorit kad tako alvatno radi.
    aljine aljina pl. t. 1. krevetnina (slamarica, jastuci, jorgan); 2. 'nevestinska oprema (ko
    aljkav -a -o 'nemaran, neuredan'. — Potpaši većma tu suknju, ne volim da ti kažu kako
    aljkavac -avca m 'aljkav čovek'. — Šta si mi dovo tog aljkavca, njegov poso ne vridi ni p
    aljkavica ž 'aljkava ženska osoba'. — U mojoj kući nećeš bit aljkavica, a kad bidneš sama
    aljkavo pril. 'nemarno, neuredno, rđavo'. — Kako bi drugačije radio kad i sam aljkavo i
    aljkuša ž podr. v. aljkavica. — Sram te bilo, aljkušo jedna!
    am «tma (mn. amovi) m 1. 'deo konjske opreme koji služi za vuču'. — Donesi nove
    ama vezn. 'ali' — Znam da si vridan, ama triba bit ipošten!; part. — Ama, uradi
    amade part. 'već, skoro'. — Jesmo 1 vas uplašili, baćo? — Amade, amade, dico.
    amaha v. amade.
    ambar m 'spremište za čuvanje pšenice, razne veličine, u obliku kućice (od drveta ili p
    ambarić m dem. od ambar. ambetuš m 'otvoreni hodnik pred kućom, na
    ambrel -ela m 'kišobran, amrel'. — Šta će ti taj veliki ambrel, ne možeš ga ni raskrilit k
    amen uzv, 1. 'kraj hrišćanske molitve: nek tako bude'. 2. pril. 'svršetak, kraj'. — Do
    amenovat -ujem nesvr. 'odobravati bez pogovora'. — Ne volim kad sve amenuješ što ja ka
    amišan -šna -šno 'prefrigan, vešt, lukav'. — Ne izgleda, al vidi kaki je to amišan
    amišno pril. 'lukavo, prepredeno'. — Ta, on se još i amišno smije.
    amoder pril. 'amo'. — Amoder tu bocu, da i dida nazdrave.
    ampa ž 'vihor, nevreme'. — Samo da ne naiđe kaka ampa dok litinu ne skinemo.
    ancuranje s gl. im. od ancurat se. — Nema ancuranja na krevetu.
    ancurat se -am se nesvr. v. hancurat se.
    andrak m 'đavo'. — Ne znam koji mu je andrak?!
    andramulje/andramulje pl. t. 'prnje, dronjci, starež, stvari bez vrednosti'. — Dico, friško skupljajte vaše
    andrav -a -o 'prljav, neuredan'. — Nećeš nikud s takim andravim rukama, oma da si i(h
    andung m 'predosećanje (da će se nešto ispuniti, ostvariti)'. — Pravo sam imo andung d
    anđelak -lka m. 1. dem. od anđeo. 2. 'dete (od milja)'. — Tako lipo spava nanin an
    anđelče -eta s v. anđelak.
    anđelčić m dem. od anđeo.
    anđo -ela m 'anđeo'. Izr. Anđela ti tvog! 'grdnja'.
    angir -ira m v. ajgir. — Sutra ćemo u varoš, ja ću jašit angira, a ti, Boriša,
    anšlag/anšlog m 'sumpor natopljen na uskoj papirnatoj traci (za konzervisanje vo
    anšlagovat / anšlagovat -ujem nesvr. 'sumporisati (konzervisati voće u procesu priprem
    anta ž 'humka kao međaš između dva atara (dva vlasnika zemlje)'.
    antikrist m 'đavo, bezbožnik'. — Ja tebi kažem, od Luke nema većeg antikrista, i ro
    antrav -a -o v. hantrav.
    anjicat se -am se nesvr. 'biti nestašan'. — Dico, dokle ćete se već anjicat, oma da ste se
    aojak uzv. v. avjak. — Aojak, baćo, koliki je to vo velik ko vi!
    apaš m 'varalica, prevarant, lopov'. — Šta mi dovodiš na salaš tog apaša samo da izg
    apcigovat -ujem nesvr. 'odbiti, zakinuti'. — Jesi 1 mu apcigovo brašno z
    apoštol m 'apostol, Hristov učenik'. Izr. Apoštola ti tvojeg! 'kao psovka'.
    apoštolski -a -o 'koji se odnosi na apostole'. — To je bila prava apoštolska pridika.
    apoštolski pril. 'kao apostoli'. — Ti iđeš pored kola pišce, apoštolski.
    april -ila m 'četvrti mesec u godini'.
    apta ž 'šikara, gustiš obično na kraju njive'. — Ona naša anta, izmeđ
    aptike aptika ž pl. t 'kola sa federima za svečanu priliku'. — i naš pretelj je kupio aptik
    araber m 'konj arapske pasmine'. — Kako onaj tvoj araber, jesi 1 već
    arambaša m 'razbojnik (pogrd).'. — Pročuo se on svud, jel nema većeg arambaše od njeg.
    aramija m 'razbojnik'. — Ne smimo noćom nikud od aramija.
    Arapin m 'pripadnik arapskog naroda'. — Crn ko Arapin.
    arat -am nesvr. v. harat.
    arcilajav -a -o 'brbljiv'. — Ja bi kazo da je snaš Liza arcilajava žena!
    arđala ž 1. bot. 'Sinapis, Brassica, gorušica'. 2. 'budala'. — Ne bi baš morala da se sast
    ardalast -a -o 'budalast, lakomislen'. — Ti si već skoro divojka, a još uvik si taka ardalas
    arđo(v) -ova m 'bure (opšti naziv)'. — Taj žderonja voli i dno od ardova da izliže, da od
    areada ž 1. 'zakup zemljišta (u čilju obrade)'. — Dida već odavno nje
    arendaš -aša m. v. rendaš.
    arendirat arendiram nesvr. 'izdavati ili uzimati u zakup zemljište'. — Neć
    argatovat -ujem nesvr. 'mukotrpno fizički raditi, kulučiti'. — Otkud da i'mam volju za
    arkanđel m 'arhanđel'. — Arkanđela ti tvog! 'grdnja'.
    arlauk m 'zavijanje pasa'. — Čuješ li u, Tome, taj arlauk, stra me je, šta to mož bit?!
    arlaukanje s gl. im. od arlaukat. — Utišaj dite, to nije plač već arlaukanje,
    arlaukat -auče nesvr. 'zavijati (o psu)'. — Kera arlauče za štencima — nismo i(h) tribali
    arniar -ara m 'orman (za odela, najčešće jednokrilni)'. — Već je prošlo dvi godine od k
    armonika ž 'harmonika'. ~ fiuješ kako lipo armonika svira?!
    armonikaš -aša m 'svirač na harmonici'. — Ja njemu ne bi kupila armoniku, valdar mi ne
    arteski/arteški -a, -o v. bunar.
    artija ž 'hartija, papir'. — Otkud tolika artija po avliji?
    artijca ž dem. od artija.
    artilerija ž 'rod vojske naoružan topovima'. — Dida, baćo i ja, svi smo služili u artileriji.
    artok/artuk! uzv. stoci da se pomeri.
    artoknit (se)/artuknit (se) artokne (se) svr. 'odmaći (se), pomeriti (se)'. — Artokni kravu da u
    asma ž 'sipnja, astma'. — Majku guši asma.
    asna ž 'korist'. — Mator konj ne donosi nikaku asnu.
    asnirat asniram nesvr. v. hasnirat. ~ se povr. v. hasnirat se. asnit -im nesvr. v. hasnit. ~
    asnovit -a -o v. hasnovit.
    aspa ž 'ospa, ospice, male boginje'. — Svi troje dice mi leže u aspi.
    aspida ž 'zla i opaka žena'. — Ka će već toj aspidi doć kraj? Ta će se poderat al ne
    astal m 'sto'. — Užnaćemo za velikim astalom u ladu pod dudom. ←
    astalčina n augm. i podr. od astal.
    astalčić/astalčić m dem. od astal.
    astalić dem. od astal.
    astalski -a -o 'koji se odnosi na astal'. — Donesi astalsku kožu pa je prostri, znaš da se n
    asura ž 'prostirka ispletena od rogozine'. — Oni su i u ambetušu prostirali asure.
    asvalt m 'pločnik'. — iđe na asvalt (u šetnju).
    ašikovanje s gl. im. od ašikovat. — Kad se sitim mog ašikovanja i sad mi moje staro srce z
    ašikovat -ujem nesvr. 'udvarati se'. — Znam da on š njom ašikuje, samo ne znam o
    ašov m 'gvozdena alatka za kopanje zemljišta'. 2. 'mera za dubinu'.
    ašovčić m. dem. od ašov.
    at ata (mn. atovi) m 'konj'. — i ja imam ata za jašenje!; ~ imaš tolike atove a ni je
    atar m. 'teritorija jedne opštine, sela'; 2. 'zemljište jednog domaćina'. — Nemoj da o
    atlas m 'sjajna svilena tkanina'. ~ imala Je ruvo od atlasa.
    atlaski atlcski -a -o v. marama, svila.
    atoš v. hatoš. — Šta se on kerebeči kad nema ni atoša u džepu.
    atovi -ova pl. t. 1. 'prostrani pašnjaci'. — Atovi su moji i oma su tu pod varoškom zem
    atrez/atres m 'adresa'. ~ oćemo da pišemo vašem Vranji u katane, napiši nam atrez.
    aujak uzv. v. avjak. — Aujak, koliki je tu kerekanja?!
    avan/ovat -ujem nesvrv 'napredovati, biti unapređen (u službi)'. — Čujem
    avaški -a -o 'užegao' v. slanina. — Nisam io, doneli nam nike avaške slanine.
    avet -i ž 'utvara, priviđenja'. — Joj, kako si me uplašio, iđeš iza kuć
    avetinja v. avet. — Šta mi je, u poslidnje vrime samo klapim o avetinjama.
    avjak uzv. čuđenja. — Avjak, toliki deran pa još uvik sisa!
    avlija ž 'dvorište'. — O(d) danas moja avlija, a vaša kapija, pa kud koji slatki moji! (k
    avlijica ž dem. od avlija.
    avlijski -a -o koji se odnosi na avliju: ~ a vrataca, ~a kapija.
    avlinski -a -o v. avlijski. — Već po sata divane na avlinskim vratima.
    avrlje s 'pokošen i već natruo korov'. — Nemojte, dico, trčat po tom avrlju, uboš
    azlog (a)zlog)/azlag m 'izlog'. — Vid(i)lasam taku lipu svilu u azlagu.
    aždaja ž 1. 'zmaj'; 2. 'proždrljivac'. — Ideš ko aždaja; ka te čovik gleda, pomislio bi da
    aždajin -a -o 'koji pripada aždaji'. — Čuvaj se aždajinog jezika! 'žene alapa
    ažur ažura m 'platno iz kojeg se izvlače žice a zatim koncem opšiva, veze'. — Moja
    ažurovan -a -o 'vezen u ažuru'. — Donela je ona kad se udala tri ažurovana
    babin -a -o 'koji pripada babi, ocu'. — Nosi babinu lulu i metni je u sobu na astal.
    babine -ina pl. t. ž. 1. 'čuvanje novorođenčeta (tri dana i tri noći po rođ
    babiškovat -ujem nesvr. 'negovati uz posebnu pažnju i tetošenje'. — Nije valdar dite da ga
    babo -e m 'otac, starešina porodice'. — Nema užne dok babo ne sidnu za astal.
    babrat -am nesvr. 'dirati, pipkati; dugo se zadržati oko nevažnih poslova'. — Šta babra
    babunjat -am nesvr. 'pričati bez smisla, nepovezano, trabunjati'. — Kad god se napije, do
    babura ž 1. 'vrsta krupne paprike'. — Babure ćemo punit kupusom i tako me
    baburača ž 'dosadna stara žena (pogrd.)'. — Baburača jedna ~ podmeće mi vra
    baburda ž v. babetina. — Baburda nikog ne trpi, pa živi sama ko ker u bunaru.
    baburina ž v. baburača. — Ti kažeš da su cure mlade, a ja kako gledam to su prave babur
    babuskara ž v. babetina. — Ne znam zašto je s đuvegijom došla i ona babuskara?!
    bacakat -am nesvr. dem. prema bacat. — Vranac poskakuje i nogama b
    baat -a -o 'ohol, obestan; koji se nasilnički ponaša. — Da sam cura, nikad se ne bi ud
    baato pril. 'oholo, obesno; nasilnički'. — Ne da se ponaša već još i baato divani!
    baatost ž 'oholost, nasilnost'. — Ta njegova baatost je već svima dosadila, zato ga ni ne
    baba ž 1. 'stara žena'. — Babina je sva pamet u jeziku; jezičava je ko baba; 2. 'tašta, ž
    babački -a -o 'koji je kao baba, koji odgovara staroj ženi'. — Mlada cura, a nosi tako bab
    babaroga ž 'strašilo, nakaza kojom se deca plaše'. — Spavaj, jel sa će te odnet babaroga!
    babeskara ž v. babetina. — Dokleg će ona babeskara Luca olajavat moju Macu?
    babetina ž 'stara žena, baba (pogrd.)'. — Neće babetina da iđe pišce i kaže ~ va
    babica ž 1. 'mali nakovanj za otkivanje kose'. — Vi'dio sam Josu da je uzo babicu ~ ci
    babin -a -o 'koji pripada babi'. — Babina je marama uvik s malim krajom odozgor ~ v
    bacat bacam nesvr. prema bacit. ~ se nesvr. prema baciti se.
    bacit bacim svr. 1. 'hitnuti'. — Perica je najdalje bacio kamen; 2. 'obuć
    Bačka ž 'deo SAP Vojvodine (gde ima najviše Bunjevaca)'.
    Bačvan(in) m 'čovek iz Bačke'. — Svi Bačvani su dobri rabadžije.
    Bačvanka ž 'ženska osoba iz Bačke'. — Bačvanka sam i time se dičim.
    bać 1. 'dodatak uz ime u znak poštovanja prema starijem (bać Joso),
    baća m 'stric (odm.)'. — Nane, čini mi se da iđu baća, pozno sam njim kola i konje jo
    baćica m 'dever' (odm.)'. — Baćice, zovu vas nana.
    baćicin -a -o 'koji pripada baćici'. — Baćicine čizme je snaja morala najve
    baćin -a -o 'koji pripada baći (stricu)'. — Nema lipči konja od baćina dva ždripca.
    baćin -a -o 'koji pripada baći (ocu)'. — Baćini su brkovi uvik zavrnuti nagori.
    baćkoš m 'imućan (bogat) čovek'. — Ta. njegov je obor uvik pun svinja, ba
    baćo -e m v. babo. — Što baćo kažu, to je zapovid za svakogu kući
    badanj -dnja m 'kup kukuruzovine'. — Svezli smo svu kuružnu i sadili je u badnjove o
    badavad pril. 1. 'uzalud'. — Badavad plačeš, ni tako nećeš ić! 2. 'besplatno'. — Kupio sa
    badavadžija m 'besposličar, neradnik, gotovan'. — Tio sam pogodit nadnič
    badavaš -aša m v. badavadžija. — Dosta mi je već badavaša u kući.
    bailja ž 'očna bolest (uvrtanje trepavica koje bodu oko i zato se moraju
    badnjača ž 'drvo koje se uoči Božića stavlja na vatru (njime se pale sveć
    badnjak m 1. 'specijalno pleteni kolač koji se peče za Božić (na njemu su razne figurjce
    badnji dan 'dan uoči Božića'. — Danas dan, sutra dan, a prikosutra Badnji dan!
    bagljo(v) -ova m 'mali plast sena'. — Imamo nikol(i)ko bagljova sina.
    bago(v) -ova m 1. 'duvan'. — Daj i meni malo bagova da zavijem jedn
    bagra ž 'ološ, ljudi koji zaslužuju prezir'. — Čuvaj se ti Vece i on je od njeve bagre.
    bagren m bot. Acacia, v. drač. — Što bagren lipo mriši, a čele samo zuje i kupe med.
    bagrenov -a -o 'bagremov'. — Ja zdravo volim bagrenov med.
    bahat -a -o v. baat. — Eno, ide i bahati ilija, bolje će bit onda da se razi
    bajage pril. 'tobože, kao da'. — Kad te budnu zvali, ti se najpre, bajage, odbrecaj (up. k
    bajan bajna -o 'bedan'. — Tezo, Tezo, baš si se ti za bajnog čovika udala.
    bajat -a -o 'koji nije svež, ustajao'. — Često smo kod njeg ili bajatog kruva.
    bajat -am nesvr. 'gatati, vračati'. — Štogod joj je ona baburda bajala i cura se razbolil
    bajbok m 'zatvor, buvara (vulg.)'. — On malo, malo pa zaglavi bajbok.
    bajit -im nesvr. 'spavati'. — Baji buji, moje čedo malo (u tepanju).
    bajnet -eta m 'bajonet (nož na pušci)'. — Nisam volio kad vidim žandare s bajnetom n
    bak baka m 1. '(drveni) naslon na četiri noge za pilanje, testerisanje drva'. — Pripra
    baka ž 'baba (očeva ili majčina mati)'. — Baka nam je naštrikala rukavice za zimu.
    bakać samo u izrazu: ni u bakać! 'ni pomisao o brizi ili odgovornosti'. — Mater i otac
    bakandža ž 'cokula (vojnička cipela sa čavlima)'. — To su prave bakandže a ne cipele za d
    bakarni -a -o 'koji je od bakra'. — U bakarnom kotlu smo kuvali paradič
    bakćat se -em se nesvr. 'mučiti se, petljati se (oko čega)'. — Mani se već
    bakica/bakica ž dem. od baka.
    bakin -a -o 'koji pripada zaki'. — Bakina unučad.
    baktit -im nesvr. 'ići teškim korakom (da se čuje)'. — Oma sam znala da si ti, Vranje, jel niko
    bakvačit -im nesvr. 'pušiti'. — Joško, ti baš moraš u sobi bakvačit na tu luletinu?!
    bal bala m 'zabava sa igrankom'. Berbanski — 'zabava posle berbe grož
    bala ž 1. 'sluz iz usta i nosa'. — Da nije to tele bolesno kad mu tako iđ
    balac balca m 'slina'. — Tura se med starije a visi mu još balac iz nosa.
    balav -a -o 1. 'slinav'. ~ oma da si otrvo taj balav nos. 2. 'mlad i nezr
    balavac -avca m 1. 'nezreo, neiskusan dečak (momak), derište (pogrd.)'. — Di
    balavander m v. balavac. — Vidi samo tog derana ~ balavander jedan i on se misa med sta
    balavica ž 1. 'nezrela, neiskusna devojka, šiparica'. — Gledaj ti Rozu, n
    balavurdija ž zb. 'mladež, neozbiljan švet', — Bolje da nisam išla u kolo, tamo je bila sve sa
    balega ž 'izmet životinja'. — Uzmi lopatu i metlu pa očisti te kravlje balege isprid ku
    balegat -a nesvr. 1. 'izbacivati izmet o (životinjama)'. — Utiraj krave u
    balit -em nesvr. 1. 'plakati, kukati'. — Ajde, ćuti već, toliko bališ ko
    balo m v. balavac. — Znam te ja još kad si balo bio.
    baljezganje s gl. im. od baljezgat. — Njegov divan uvik liči na baljezganje.
    baljezgat baljezgan nesvr. 'govoriti koješta, brbljati'. — Kako možeš istrpit onog tvog
    bambast -asta, -o 'glupav'. — Sva su njim dica bambasta ← mađ. bamba.
    banak -nka m 'istureni deo peći na kome se eži (deca)'. — Kad baćo
    banbadava/banbadavad pril. 'sasvim uzalud'. — Juče sam banbadavad išo na pecu, ništa nisam prodo.
    bančit -im nesvr. 'pijančiti, bekrijati'. — Ka će radit kad noćom banč
    banda ž 1. 'grupa, skupina'. — U svatovima je svirala tamburaška banda; 2. 'razbojni
    bandaš -aša m 'najbolji kosac, predvodnik u žetvi'. — Da smo imali boljeg bandaša, još
    bandašica ž 'partnerka najboljeg bandaša u žetvi (koja rukoveda pokošen
    bandašov -a -o 'koji pripada bandašu'. — Bandašova kosa siče ko zmaj!
    bandera ž 'stub (telegrafski, električni i dr.)'. — Vitar je izlomio nikoliko bandera pokra
    bandoglav -a -o 'tvrdoglav', — Znala sam da će Đuka nasradat kad je uvik bio bandoglav
    bandžav -a -o 'razrok'. — Cura mu je mala i bandžava.
    bang m 'banka'. ~ uno sam novce u bangu.
    bangalola ž i m 'neradnik, skitnica'. — Kako se samo mogla ta redovna cura zagledat u to
    bangaloza ž i m v. bangalola.
    banit banem svr. 'iznenada doći'. — Nisam dobro ni oči otvorio, a oni banili.
    bank m 'sav novac koji ulaže onaj koji deli karte (ili koji "udara" ce
    banka ž 'novčani zavod i zgrada u kojoj je on smešten'. — Banka mi
    bankin -a -o 'bančin'. — Bankini novci su uvik skupi.
    bankrot -ota m 'onaj koji je propao (ekonomski)'. — Samo se zaduživo, a nikad nije vra
    bar pril. 'barem'. — Nemoj tako, mož ti momak pendžer razlupat. Bar da o
    bara ž 1. 'plitka stajaća voda, lokva'. — Čim malo jača kiša padne, svudan ostanu ba
    baraba ž i m 'propalica, skitnica'. — Šta će ti ta baraba ~ bolje je onda da se ne udaš, ak
    baraka ž 'daščara, brvnara'. — Držali smo kuruz u jednoj baraki dok nije bio gotov
    baratat -am nesvr. 1. 'rukovati'. — Kupio je sijačicu, pa povazdan oko nje štogod barat
    barca ž 'dozvola za pečenje rakije'. — Moraš prijavit da ćemo peć rakiju i uplatit za b
    bardačić m dem. od bardak. — Komšija, oćeš mi dat u zajam bardačić petrolina.
    bardačina ž augm. od bardak. — Zašto si dite poslo, ne mož on sam donet tu barda
    bardak -aka 'krčag od gline (najčešće za držanje petroleja)'. — Ponesi bardak i kupi pet
    bardat -am nesvr. 'pamtiti'. — Slabo ti to bardaš!
    barem v. bar. — Barem da i brata povede u kolo.
    baretina ž augm. od bara. — Nisam dobro ni koracio iz avlij'e i padnem u jednu baretinu
    barjačić ~ m. dem. od barjak.
    barjak -aka (mn. barjaki) m 'zastava'. — Nikolu su zatvorili zbog nik
    barica dem. od bara. — Kad je on dite i mora u svaku baricu da stane.
    barit barim nesvr. 'kuvati u vodi'. — Barimo krumpir svinjama za mošlik.
    barkat -am nesvr. 'zadirkivati'. — Ne barkaj tog keia, ugrišće te.
    barovit -a -o 'močvaran, podvodan'. — Ova dolja je samo barovita.
    barski -a -o 'koji se odnosi na baru'. — Barska trska je zdravo dobra za pokrivanje kro
    barun -una m 'baron'. — Moj dida su bili sluga kod nikog baruna.
    barunica ž 'žena ili kći baruna'. — Tri godine sam služio kod baruna, a ja njegovu ženu b
    baruština ž augm. od bara. — Ova baruština je puna žaba i kumaraca.
    barut m 'puščani prah'. — Ti si taki rđav lovas da je šteta baruta što ga trošiš.
    basamaga ž 'stepenica'. — Kate, i basamage triba ošurovat.
    basat -am nesvr. 'ići bez cilja, lutati'. — Vrime bi bilo, Mate, da se p
    baš rečca 1. (za pojačavanje značenja). — Baš, neću!; 2. (za iskaz
    bašča ž 'vrt, bašta (za cveće): — Moja bašča je puna cvića, a najviše crveni ruža.
    baščica dem. od bašča.
    baškarit se baškarim se nesvr. 1. 'izležavati se'. — Kako ne bi radio, po ci
    baština ž 'imanje, nasleđe'. — Otkud njima baštine, kad mu je još dida sve popio i poba
    baštinit -im nesvr. 'naslediti'. — Malo je ona baštinila, a tušta je dice pa su zato siroti.
    bat m 'težak hod, topof. — Poznam ga po batu.
    batačić m dem. od batak
    butak -a m 1. 'but živinski'. — Mogo bi ti i krilo poist a ne samo da batakove izbiraš.
    bataljka ž 'štap'. Najčešće u izrazu: hajku na bataljku. — Lazo, umisto
    batina ž 'duži komad drveta, štap'. Izr. ~ ima dva kraja! ~ je iz raja izašla. Bolje je posl
    batinara ž 'neozbiljna ženska osoba, skitalica'. — Da nije bila batinara u mladosti, ne bi
    batinat -am nesvr. 1. 'udarati batinom, tući'. — Ne daj čoviku da tako
    batrgat -am nesvr. 'zaplitati nogama, posrtati od umora ili pijanstva, te
    batrljak -ljka m 'ostatak dela tela ili predmeta (ruke, noge, drveta i sl.)'
    batrljica ž v. batrljak.
    bauk m 'zamišljeno zlo biće, nešto strašno, čime se plaše deca'. — T
    bavit se nesvr. 1. 'prebivati, boraviti'. — Ni se on dugo bavio kod nas, al ne znamo kud
    bazat bazam nesvr. 'ići bez cilja, skitati, tumarati'. — Kad u)edared ogladne, dosadi
    bazdit -im nesvr. 'smrdeti, zaudarati'. — Bazdiš ko cefra iz bureta.
    baždarit baždarim svr. i nesvr. 'proveriti meru (najčešće na buradima) i staviti žig kod ko
    bdinje s gl. im. od bdit. — Dvorim bolesnog didu i bdinje me je upropastilo.
    bdit bdijem/bdim nesvr. 'ne spavati'. — Svi spavaje, samo nana bdiju, jel je bolesna
    beba ž 1. 'sasvim malo dete'. — Ta ona je mala beba, još uvik sisa. 2. '
    beban -ana m 'muška beba (ir)'. — A šta ovaj vaš beban, još uvik sisa?
    bebica ž 1. dem. od beba 2. 'zenica'. — Sasula sam mu sve u bebicu pa sad nek se žder
    bebin -a -o koji pripada bebi'. Izr. Podilit bebine ronđe 'posvađati se'.
    beco m 'tele, telence (odm.): — Jeste 1 podojili becu?
    bečit bečim nesvr. 1. 'mukati, rikati: — Čuvaj se ovna kad tako beč
    bečka ž pivsko bure (25 1.): Doneli su tri bečke piva.
    bećar -ara 'm veseljak, bekrija, muškarac koji voli život i zabavu, nestalan i u ljubavi'
    bećarina m augm. i pogrd. od bećar.
    bećarit (se) bećarim (se) nesvr. 'živeti kao bećar'. — Bećarim se, to mi je u krvi.
    bećarluk m 'bećarsko ponašanje, bećarski život'. — Ej, monče, lati se motike, nije kopan
    bećarski -a -o 'koji se odnosi na bećare'. — Nevolja je kad se bećarski život produži i po
    bećarski pril. 'na bećarski način, kao bećar'. — Nisam bećar, samo se beć
    bećaruša ž 'vesela, vragolasta devojka'. — Volim što ona moja bećaruša okre
    bedevija ž 'velika nezgrapna kobila'. — Di si tu bedeviju nabavio?! Mo
    beg m 'turski plemićki naslov'. — Živiš ko beg, ništa ne radiš, a sve imaš.
    begeš m 'kontrabas. — i vama bi teško bilo da nosite begeš na leđima ko ja.
    begešar -ara m 'onaj koji svira u begeš'. — Umro je onaj stari Ciganin begešar.
    bekac v. beknit. — Dico, dosta je vaše graje, oma da ste išli u krevet, i ni bekac više.
    bekarit se -im se nesvr. 'prsiti se, razmetati se'. — Vidi Josu kako se bekari, ko da je u sto
    bekeljit bekeljim se nesvr. 'praviti grimase, kreveljiti se'. — Daj mu tu loptu, da se ve
    bekeš m 'haljinica za decu' (krojena kao duga košuljica; u staro vrem
    beknit bekne nesvr. 'progovoriti'. — Dok stariji divane da nisi beknio!
    bekrija m 'mangup, lola, bećar' (v). — Ja sam, nane, bekrija, al me zato svaka cura voli
    bekrijat -am nesvr. 'lako, bezbrižno u piću i društvu provoditi, terevenč
    belaj -aja m 'nesreća, nevolja, gužva, rusvaj'. Izr. Upasti u belaj 'nastradati'. — Ja, dic
    beljeg m 'marka (poštanska, taksena i dr.)'. — Kupi beljege, moramo vadit pasoš za pras(i)ce
    bemberg m 'vrsta fine svilene tkanine'. — Lozika, jesi 1 skupo platila taj curin bemberg?
    bembukat bembuče nesvr. 1. 'rikati (bik)'. — Iđi vidi, šta taj bik već toliko bembu
    bena ž 'budala, luda'. — Ni moja ćer nije valdar bena da trči za njim.
    benast -a -o 'glupav, budalast'. — On mi liči na benastog ovna!
    benasto pril. 'kao bena, kao budala'. — Drugačije bi prošo da nisi tako benasto radio.
    benga ž 'neodređena bolest živine ili stoke'. — Udarila nika benga u pili
    bengav -a -o 'bolešljiv'. — U poslidnje vrime dida su dosta bengavog zdravlja.
    benkica ž 'košuljica, bluzica za bebe'. — Sačuvala sam ja dosta benkica od prvog diteta.
    benče -eta s dem. od beba.
    berač -ača m 'onaj koji obavlja berbu, branje'. — Ove godine sam imo dobre bera
    beračica ž 'ona koja bere'. — Beračice su tako friško brale grožđe da muškarci nisu mog
    beračina ž 'branje (kukuruza)'. — Nismo mi imali tušta kuruza, kiša nam je smetala, zato
    berba ž 1. 'branje grožđa, voća'. — Počela je berba jabuka. 2. 'vreme
    berbanski -a -o 'koji se odnosi na berbu (v. bal)'. — Kad dođu berbanski dani, svi se ušvr
    berber m 'berberin, brijač'. — Naš berber zdravo lipo i brije i šiša.
    berbernica ž 'radnja u kojoj se brije i šiša'. — Berbernica je di svašta možeš
    berda ž v. begeš. — Miško voli u berdu da svira, samo mu je malo teško nosit, jel je o
    berdaš -aša m v. begešar. — Lazo je dobio i nadimak Berdaš, zato što je u mladosti u b
    berivo s 'plata, zarada (i u javnim ustanovama i kod privatnih poslodavaca)'. —
    besida ž 'govor na nekoj svečanosti'. — Lipu besidu je kazo naš purgermajstor.
    besidit im nesvr. 'govoriti'. — Kad on počne besidit, svi se oko njeg skupe.
    besidnik m 'govornik'. — Božan je bio dobar besidnik.
    beštija ž 1. 'zver, opaka životinja'. — Pazi na kobilu, beštija, oma se g
    betlem m 'vizuelna postavka u katoličkoj crkvi o Hristovom rođenju,
    biba ž 'trbuh' (odm. ~ kod dece). — Je 1 se napunila biba mlikašcem?
    bibica ž dem. od biba.
    bicigla ž 'bicikl'. — Probušila mi se bicigla.
    biciglišt(a) m 'biciklist(a)'. — Ko su oni biciglište?
    biciglovat se -ujem se nesvr. 'voziti se biciklom'. — Dokle ćeš da se bicigluješ?
    bič biča m 'tanko uže pričvršćeno na kratkom drvenom držalju, sl
    bičalje s 'drška od kamdžije (i biča)'. — Kandžija ima dugačko, a bič kratko bi
    biče -eta s 'mladi bik, bičić'. — Lipo ti je to biče.
    bičić m dem. od bič.
    bičić -ića m dem. od bik, bikčić.
    bičiji -a -e 'koji se odnosi na bikove'. — Ova naša krmača ima niki bič
    bičina ž augm. od bik.
    bičkaš -aša m 'kavgadžija, koji barata nožem'. — Sve bi dobro bilo, samo da nije bi
    bičovat bičujem nesvr. 'šibati kamdžijom, bičem'. — Čekaj dok te ja uvatim, vidi
    biće s ono što postoji, živi, stvorenje'. — Pa, valdar si ljudsko biće i znaš mislit.
    bida ž 'nevolja, nesreća; siromaštvo'. — Stisla nas je nika bida, pa s
    bidan -dna -dno 'jadan, tužan, nesrećan; siromašan'. — Bidna dica plač
    biđit bidim nesvr. 'klevetati'. — Nije lipo da tako bidiš čovika, a ni ne poznaš ga dob
    bigenisat -šem nesvr. '(za)voleti, izabrati, sviđati se'. — Badavad on iđe
    bik bika m 1. 'neuškopljen vo'. — Koliko su pritegla ona tvoja dva bika? 2. '
    bikačik m 'deblji elastični prut, palica (od žile drveta ili volujskog uda)'. — Bika
    bileta ž 'vozna karta'. — Uzmi i meni jednu biletu do predgrađa, sa ć
    biletarnica ž 'blagajna za prodaju voznih karata'. — Nisam kupio bilete, zatvorena je bileta
    bili «a -o 'beo'. — Košulja je na njemu bila ko snig. — Sva je bila u bilom ruvu. Izr
    bililo s 'sredslvo za beljenje veša'. — Metni malo bilila u košulje.
    bilit bilim nesvr. 'činiti belim, bojiti u belo, čistiti od prljavštine i s
    biluga ž 'znak, beleg'. — Najmlađi mi sin ima bilugu na peti.
    bilužit -im nesvr. 'beležiti'. — Biluži sve što učiteljica kaže, lakše ćeš nau
    biljača ž 'bela krmača'. ~ imam jednu biljaču i jednu zelju krmaču.
    biljanac nca m 'belance (jajeta)'. — Pekla sam pusedle od biljanaca.
    biljančuk -uka m 'gvozdena karika (pričvršćena na jasle, za koju se vezuje stoka), alka'. —
    birač -ača m 1. 'onaj koji učestvuje na izborima, koji biia, glasa'. — Ove godine sam
    biračica ž 1. 'ona koja učestvuje na izborima, koja bira, glasa'. — Postala sam punolitna
    birački -a -o 'koji se odnosi na birače' ~ spisak; ~ misto. — Mene nisu našli u bira
    biran -a -o 'odabran, viđen, odličan, lep'. — Nemojte ni gledat drugi ve
    birano pril. 'odabrano, odlično, lepo, otmeno'. — Dvik se birano nosio.
    birat biram nesvr. 1. 'izdvajati, uzimati ono što je bolje; opredeljivati se, odlu
    birc m 'gostiona, birtija'. — Čim dođe do novaca, on pravo u birc krene.
    bireš/biroš m 'sluga na imanju, poljoprivredni najamni radnik (godišnjak)
    biribiri 'uzvik kojim se dozivaju guske i patke'. — Biribiri, pače moje malo.
    birov -a m 'opštinski starešina, kmet'. — Birova su birali samo stariji ljudi u kraju.
    birtaš -aša 'gostioničar'. — Ni birtaš nije mogo svaki bit.
    birtašica ž 1. 'gostioničarka', 2. 'birtaševa žena'. — Kad je snalažljiva birtašica, onda je m
    birtašov -a -o 'koji pripada birtašu'. — Birtašovo vino je pokatkad i pokršteno.
    bis m 1. 'obest, naprasitost, srditost, gnev'. — Ne znam šta je Grgu taki bis spopo. 2
    bisage mn. ž 'dve sastavljene torbe, koje se nose o ramenu ili se vešaju o sedlo'. — Izn
    bisan -sna -sno 'mahnit, razjaren'. — Ne diraj me, bisan sam ko ker.
    bisemica ž 'mala tambura sa najvišim tonom, prima'. ~ imali smo u bandi dvi bisernice.
    biskup m 'visoki dostojanstvenik u katoličkoj i evangelističkoj crkvi, episkop'.
    biskupija ž 'područje jednog biskupa'. — Subotička biskupija se odvojila od Kalo
    bisnit -im nesvr. 'praskati, žestiti se, mahnitati, biti van sebe od ljutnje'. — Ajde, smir
    bisnilo s 1. 'ludilo, pomama', 2. 'preteran gnev, jarost'. — Toliko je svaki dan mučio i kinjio da
    bisnoća ž v. bisnilo. — izgleda da je našeg kera uvatila bisnoća, morać
    bisnjača ž v. 'bisnulja 2'. — Dobila sam snaju pravu bisnjaču!
    bistoš m 'policijski komesar (činovnik)'. — U zatvor me otiro jedan bistoš.
    bistrit -im nesvr. a. 'razbistravati (obično tečnost)'. — Bistrimo novo
    bit bidnem/budnem i jesam/esam, esmo, esu, odr. nisam svr. i nesvr. 'kao spona i k
    bit bijem (trp. ben) nesvr. 'tući, udarati'. — Ben se priti! Izr. rđav glas ga bije! 'loše
    bitanga ž 'skitnica, propalica, probisvet, neradnik'. — Toliko i(h) ima, ko da su se ode s
    bitandžit -im (se) nesvr. 'skitati (se)'. — Ko bi znao di se on sad bitandži?!
    bitisat -šem nesvr. 1. 'postojati'. — Bitisali su dok su zajedno bili. 2. 'pro
    bivat bivam nesvr. prema biti 'događati se, zbivati se'. — Bivali su bać
    bivol m 'zool. Bubalus, bivo'. Ova kola koja vuku bivoli ko da su malo pritovarena.
    bivolski -a -o 'koji se odnosi na bivole'. —-Bivolska kola su obično druga
    bižanija ž 'bežanje, bekstvo'. — Bože, al je kadgod bilo često bižanije.
    bižat -im nesvr. 1. 'brzo odlaziti, udaljavati se; uklanjati se brzo od opasnosti; uklanjati se o

    blag blaga blago 1. 'dobre naravi, dobroćudan, pomirljiv'. — To je blag


    blagdan m 'praznik'. — Danas je blagdan, neću ništa da radim.
    blago s 1. 'bogatstvo, imovina'. — Svakog je pomago i nikad se nije svojim blagom ra
    blago/blago (komp. blaže) pril. 'tiho, prijatno, ugodno'. — Njezino ilo je uvik bilo na vrime
    blago 'uzvik za izražavanje zadovoljstva, radosti, sreće'. — Blago on
    blagosivat -osivam nesvr. prema blagosovit.
    blagosovit -osovim 'blagosloviti'. — Biskup nas je sve blagosovio.
    blagovist ž 'hrišćanski praznik (25. marta) kojim se slavi vest o Bogorodič
    blatit (se) -im (se) nesvr. 1. 'prljati (se) blatom'. — Ko j to vidio, blatiš se u bari. 2. 'sramo
    blatnjav -a -o 'uprljan blatom'. — Nećemo ić po tom blatnjavom putu.
    blaznit -im nesvr. 'milovali, maziti'. — Toliko blazni tog deranca da neć
    blažen -a -o 1. 'pun zadovoljstva, sreće, presrećan'. — Blažen med ženama. 2. 'pokojni
    blažit blažim nesvr. 'stišavati, smirivati'. — Otac ga kara, a nana ga blaži.
    blebećat blebeće nesvr. 'blebetati, pričati bez smisla'. — Ti, snajo, ćuti, a ti, babo, ne ble
    blebetuša ž 'žena koja mnogo blebeće'. — Niko nju ne mož nadivanit, zato je i zovu blebe
    blečkat -am nesvr. 'izazvati šum gacanjem po vodi i žitkom blatu'. — Kako smo gazili,
    blejit nesvr. 'blenuti'. — Šta blejiš u nas ko da nikad nisi vidio ljude u sve
    blenda ž 'usna (pogrd.)'. — Nrje te sramota, taki velik deran, a obisio blende ko magara
    blendav -a -o 'blesav, budalast'. — Valdar će jedared počet mislit i ta tvoja blendava gla
    blendica ž samo u tepanju deci (v. blendo). — ajde, blendice moja, dođ
    blendo -e m 'glupak, budala'. — Ta koja će se udat za onog našeg blendu?!
    blendonja m v. 'blendo'. — Začudo božje i Vecin blendonja se oženio.
    blenit -nem nesvr. 'tupo gledati, zuriti'. Izr. Blene ko tele u šarena vrata!
    blesonja m 'glupak'. — I umritieš ko blesonja.
    blid blida blido 'koji je bez prirodnog rumenila'. — Nana su tako blidi u licu.
    blidolik -a -o 'koji je bleda lica; koji je blede boje'. — Di je onaj blidoliki deran, koji se juče tu s
    blitva ž bot 'Beta vulgaris, stočna repa'. — Nasičkaj blitve i malo pomišaj s prikrupom, pa na
    blizanac -anca m 'dete (ili mladunče) rođeno s drugim u istom porođaju'. — Nas dva bra
    blizanče -eta (coll. blizančad) s dem. od blizanac.
    blizančići m supl. mn. od blizanče.
    blizina ž 'mala udaljenost (prostorno ili vremenski)' — Nemoj mi više ni u blizinu dola
    bliznakinja ž 'žensko dete rođeno s drugim u istom porođaju'. — Nji dvi se ne o
    bliznura ž 'bliznakinja'. — Maca i Stana su bliznure.
    bliznure pl. t. ž 'dve suvaje, kuće blizu jedna drugoj'. — Te bliznure su tu na potoku od p
    blizo predl. 1. 'za mesto: kod, pored'. — Ja mislim da je on stigo blizo salaša. 2. 'za v
    blizo pril. 1. 'na malom odstojanju, u blizini'. — Bog zna di je grmilo, a grom se tako
    bližnji bližnji -a -e 1. 'koji je u bliskom srodstvu'. — Bać Blaško je njev bližnji ro
    blud m 'nedopušteno polno opštenje'. — To je velika sramota za njezine, odala se blu
    bludan -dna -dno 'koji vrši blud'. — I sin je krenio stopama bludnog oca.
    bludit -im nesvr. (fig.) 'grešiti'. — Bludio je ko momak, bludi i sad ko ženjen ćo\ik, ka(d) će se
    bljucnit -nem svr. 1. 'malo bljunuti, grcnuti'. — Pogledaj dite, moždar
    bljuvat bljujem nesvr. 'povraćati'. — Nek bljuje kad mora pit, a zna da nije za njeg.
    bljuzgavica ž 'lapavica s kišom i mokrim snegom; raskvašeno blatnjavo tlo'. — išli smo po
    bljuždrit -dri nesvr. 'krčati (za creva od gladi)'. — Žurite, nane, s otom užnom, jel meni v
    bobat bobam nesvr. 'jesti zrno po zrno (grožđa)'. — Ja nisam brao, al zato sam bobo g
    bobica/bobica ž 1. 'sitan, okruglast plod, zrno'. — Bio sam u berbi, a ni jednu bobicu grož
    bočica ž dem. od boca.
    boca ž 'flaša'. — Kupio mi je čovik dvaes boca od po po Htre za paradi
    boca ž 'vrsta bodljikave korovske biljke, trn Anthium spinosum'. 2. 'gvozdeni obru
    bockalo s v. boca (2). — Ako vam ne triba bockalo, ja bi odno, zaljučili smo tele pa da
    bockat -am nesvr. 1. 'zadirkivati, podbadati'. A je l,Loško, ne bockaš
    bockoš m 'tele (od 2—3 mes.)'. — i naš bockoš je već fain naraso.
    bocnit -em svr. 1. 'dem. prema bosti'; 2. 'pecnuti, dirnuti'. — Ti u tvom divanu ne znaš
    boco s v. beco.
    boda ž 1. 'pokretna radionica kod vršalice'. — Kogod je krao alat iz
    bodlja ž 'trn'. — Ušla mi je bodlja u petu. bodljiv -a -o 'bodljikav, koj
    bodrit -im nesvr. 'hrabriti'. — Da me nije brat bodrio, ne bi izdržo tak
    Bog boga m Deus Izr. Ako Boga znaš (znate). Ako Bog da (valjda,
    Bogom dano (kao da je nešto „palo s neba"). Budi ~ s nama (da se, ,,ne daj Bože", to ne
    boga (vok. Bogo) ž 'Bog (odm.)'. — Samo ti spavaj, čedo moje, Boga tebe
    bogalj (mn. bogaljevi) m 1. 'osoba s teškim telesnim nedostatkom'. —
    bogaljov -a -o 'koji pripada bogalju'. — To je bogaljova štaka.
    bogarat -am nesvr. 'psovati boga'. — Čim oči otvori, on počne bogarat.
    bogat -a -o 'koji ima dosta materijalnih dobara, imućan'. — Bio sam
    bogataš -aša m 'bogat čovek'. — Ča Joso ima, nije da nema imanja, al on nije onaj truli
    bogatašov -a -o 'koji pripada bogatašu'. — Bogatašove ćeri tusta izbiraje, malo ako ne
    bogatašov -a -o 'koji pripada bogatašu'. — Bogatašove ćeri tušta izbiraje, malo ako ne
    bogatit se -im se nesvr. 'poftajati bogat'. — Di tušta ima, tu se već samo od sebe bogati
    bogato pril. 'obilno, dobro'. — Meni je glavno da smo se bogato naili i napili.
    bogažija ž 'mnoštvo raznih stvari, prtljag'. — Dico, zašto ste se rastrvili s otom vašom bo
    bogica m dem. od Bog. — Daće Bogica, pa ćeš ti ozdravit.
    bogin -a -o 'trešten pijan, mrtav pijan'. — Dolaze Stipan i Marko; čini mi se da je Mar
    bogmat se -am se nesvr. 'zaklinjati se bogom'. — Nemoj mi se toliko bogmat ~ bolje ur
    bogme pril. 'zaista, vala, baš'. — Bogme bi se ja bolje snašla da sam na njegovom mist
    bognar m 'kolar'. — Iđi kod bognara i donesi točak, valda ga je već napravio.
    bogomolenje s 'pobožnost'. — Bogomolenja znadu tivat po tr! nedilje.
    bogomoljac -ljca m 'preterano pobožan čovek'. — On je ko bogomoljac uvik naprid molio, a
    bogomoljka ž 'preterano pobožna žena. — Bogomoljka je bila pridnjakuša i u pivanju u crkv
    bogovat bogujem nesvr. 'bogarati'. — Čim babo tako boguju, štogod zdravo nije u redu.
    bojagi pril. v bajage. — Ti se bojagi smiješ a znam da ti je žavo.
    bojat se -jim se nesvr. 'plašiti se'. — Svi se vi sa mnom sprdate, a ja vam kažem: bojt
    bojazan -zna -zno 'bojažljiv, plašljiv'. — Šta ćeš kad je ona taka bojazna žena.
    bojazno pril. v. bojažljivo. — Bojazno je pivo a imo je zdravo lip glas.
    bojažljiv -a -o 'koji se boji, plašljiv'. — Neće on sam otić kad je bojažljiv deran.
    bojažljivo pril. 'plašljivo, sa strahom'. — Bio je on već tamo više puti, al uvik se kre
    bojtar -ara m 'pomoćnik pastira'. — Čoban je glavni čuvar, a bojtari su mladi koji mu
    bokal -ala m 'stoni sud za vodu ili vino (grnčarija, kalajisan ili stakle
    bokalić m dem. od bokal (najčešće za vino). — Donesi, Janje, taj bokalić
    bokor m 1. 'žbun, grm'. — Nisi mogo proć od bokora jagoda. 2. 'buk
    bokorčić m v. bokorić.
    bokorić m dem. od bokor.
    boks m 1. 'mast, krema, laštilo za obuću'. — Nemoj zaboravit kupit
    boksat -am nesvr. 'čistiti obuću boksom'. — Ako me ne povedeš s tobom u kolo, ne
    boksovat -ujem nesvr. v boksati. bokter m 'čuvar pruge'. — Naš Lazo je posto bokter na g
    bokternica ž 'zgrada u kojoj stanuje čuvar pruge i gde se nalaze signalni ure
    bola ž 'bolest'. — Nika bola nas je ovi dana sve u krevet svalila. Izr
    bolan -lna -lno i bona bono 1. 'bolestan, nemoćan'. — Danas nam je
    bolećiv -a -o 'sažaljiv, nežan, meka srca'. — Znao je on sve za sina, al je bio bole
    bolećivo pril. 'sažaljivo'. — Tako je bolećivo gledo za nama.
    bolesan -sna -sno 'bolestan'. — Ivan kaže da je bolesan, a užno je ko dva zdrava. Izr. Bo
    bolesnica ž 'ona koja je bolesna'. — Bolesnica samo što je još živa.
    bolesnicin -a -o 'koji pripada bolesnici'. — Jedna bolesnicina noga je sasvim pomodrila.
    bolesnički -a -o 1. 'koji se odnosi na bolesnike: ~ krevet. 2. 'koji je kao u bolesnika, nemo
    bolesnik -ika m 'onaj koji je bolestan'. — Majka kažu da su dida težak bolesnik.
    bolesnikov -a -o 'koji pripada bolesniku, koji se odnosi na bolesnika'. — B
    boleština ž (pogrd.) 'bolest'. — Latila me se nika boleština i nikako da stanem na noge.
    boležljiv -a -o 'bolešljiv, koji često poboleva, slabunjav'. — Svekrova mi je sve ve
    boležljivo pril. 'bolno; bolesnički'. — Pogledo me je boležljivo.
    bolit boli nesvr. 'imati bol; pričinjavati bol'. — Od silne buke glava
    bolondoš m 'kratki laki rouški kaput (zakopčava se pod grlom, bez džepova)'. — Ponesi b
    bolovat bolujem nesvr. 'biti bolestan; osećati tugu, patiti'. — Nema ko da obra
    bolje pril. komp. od dobro. 1. 'na bolji na5in', _ Bolje je da ti dođeš
    boljetica ž 1. 'rana(koja sama od sebe izađe po telu)'. — Pojavila se po
    boljka ž 'bolest, bol'. — Tu boljku je dono iz rata.
    bon bona -o 'bolestan'. — Sama leži bona Janja ~ nikog nema da je oba
    bondža ž 1. 'vrsta velikog psa, hrt'. — Šta će ti ta bondža tu u varoši?
    borame uzv. 1. (ublažena zakletva) boga mi! — Borame sam ga vidio svojim ro
    bordovski -a -o 'tamnocrvene boje'. — Baš ti je lipo to bordovsko ruvo.
    bordura ž 'ukrasna ivica na ženskoj nošnji'. — Na plišanoj suknji je metnuta i široka bor
    borme pril. v. bogme — Borme ćemo i mi za Božić imat torte.
    bortat -am nesvr. 'kuburiti, poboljevati'. — Toliko radi ~ pitanje je samo dokle
    bortna ž 'gajtan (rađen srebrom i zlatom)'. — Ova moja svila je stara ve
    bos bosa boso 1. 'neobuven, bosonog'. 2. 'nepotkovan'. — Nije dobro da tiraš bose k
    bosorka ž 1. 'veštica'. — iđemo u ponoć, baš kad bosorke kreću. 2. 'žena oštrog jezika i
    bost bodem nesvr. 1. 'prodirati u što šiljatim predmetom: ~ iglom, ~
    bostan m 'zajednički naziv za lubenice i dinje'. — Suša nam je uništila bostan. Izr. obr
    botoški -a -o v. dućan. — Kaži mi jel voliš ti taj tvoj botoški poso?
    božeruža ž bot. Paeonia officinalis 'zeljasta biljka sa krupnim crvenim cvetom, božur'. —
    Božić m 'hrišćanski praznik (25. decembra) kojim se praznuje rođenje Hrista'. Izr. Go
    božićkovat -ujem nesvr. 'slaviti Božić (obično kod drugoga)'. — Svake godine sam digod b
    božićnjak m 'pleteni kolač, okićen figurama isiog testa (obično sa ljudskim i životinjskim
    božji -a -e 'božiji'. — Pa, ka ćeš se ti opametit, čovče božji?! ~e drvce 'zeleno igli
    brabonjak -onjka 1. 'ovčiji i kozji izmet zrnastog oblika'. — Tiraj ovce d
    brabonjat -a nesvr. 'izbacivati izmet u obliku brabonjaka'. — Lako je nać
    braca m 'stariji brat (odm.)'. — Braca me je odno u škulu na soncama.
    bracika m v. braca. — Bracika je taki čovik da ga svi vole.
    bracin -a -o 'koji pripada braci'. — I Bracina brada je pobiiila.
    bracki pril. 'bratski, prijateljski, na jednake delove'. — Samo, dico, da lipo podilite sav
    brač brača m 'tambura dubljeg tona za pratnju, sa 4 žice'. — Ja sviram u tamburicu,
    bračko -ova m 'mlađi brat'. — Kako ne bi volio svog bračkova.
    brada ž 1. 'deo lica ispod usta kod ljudi'; 2. 'dlake na licu (u odrasla č
    bradaš m v. bradonja.
    bradat -a -o 'koji ima bradu'. — Kad sam ugledala bradato lice, ja sam se uplašila.
    bradavica ž 1. 'manji okrugao izraštaj na koži'. — imo je bradavicu na vr brade. 2. 'izbo
    bradetina ž augm. i pogrd. od brada.
    bradica ž dem. od brada.
    bradonja m 'ćovek koji nosi veliku bradu'. — Otkud je došo ovaj bradonja?
    bradutina ž augm. i pogrd. od brada.
    bradva ž 'tesarska sekira široke oštrice'. — Nosi baći bradvu, oće štogod da lešu.
    brajan m (odm.) brat. — Kažem ja tebi, moj biajane, da se ženiš dok si mlad, jel posli
    brajko m v. brajan. — O, moj brajko, dobro si to smislio.
    brale m v. brajan. — Ne znam te ja, brale, ni ko si ni šta si?!
    brana ž 'poljoprivredna sprava prvobitno od pruća, a zatim od gvozd
    branit branim nesvr. 1. 'štititi koga ili što od napada, čuvati od čega,
    branje s gl. im od brati (kukuruz, voće — za razliku od berbe grožđa). — Nismo našli
    brašno s 1. 'prah dobiven mlevenjem žitnog zrnevlja (pšenica, ječam,
    brašnjav -a -o 'brašnav'. — Zato je mlinar da bidne brašnjav.
    brat (mn braća) m. 1. 'muškarac prema licima istih roditelja'. — Mi smo ro
    brat berem nesvr. 'odvajati, otkidati plodove (sa stabljike, voća, cveć
    bratac m 'muževljev mlađi brat, dever (odm.)' — Čekam brataca pa da krenemo u varo
    bratovljev -a -o 'koji pripada bratu'. — Dokleg ću ja, nane, oblačit bratov
    brazda ž 1. 'sloj prevrnute zemlje i udubljenje koje plug ostavlja pri o
    brazdit brazdim nesvr. 'orati'. — Brazdim polagano.
    brbljat - am nesvr. 'mnogo govoriti o čemu beznačajnom, blebetati'. — Najlakše je sidit
    brbljav -a -o 'koji mnogo brblja'. — Radna je, al i brbljava žena.
    brbljavac -avca m 'onaj koji mnogo brblja'. — Mrzim brbljavce.
    brbljavica ž 'ona koja mnogo brblja'. — Brbljavica jedna, još ona svituje druge.
    brbljavo pril. 'na brbljav način, brbljivo'. — Brbljavo se umišala u divan.
    brbljiv -a -o v. brbljav. — Dobra su, al su zdravo brbljiva dica.
    brbljivac -ivca m v. brbljavac. — Nismo mi brbljivci da nam samo jezik iđ
    brbljivica ž v. brbljavica.
    brbljivko m v. brbljavac.
    brbljuša ž v. brbljavica.
    brbušak -ška m. brabonjak.
    brčić m dem. od brk.
    brčkat -am nesvr. 'šumno mešati po vodi, blatu, da se čuje'. — Oma da si bacila taj pru
    brdašce s dem. od brdo.
    brdo s (mn. bida, gen brda 1. 'prirodno uzvišenje zemlje koje se istič
    brecat se -am se nesvr. 'trzati se, plašiti se'. — Ne voli da uči, pa či'm mu spomenem knji
    brecnit se -nem se svr. prema brecat se.
    brekćat brekćem nesvr. 1. 'proizvoditi jaku buku, tutnjati; odjekivati'. Iđ
    brenovat -ujem nesvr. 1. 'kovrčati kosu (kovrčalom). — Anka brenuje kosu kod
    brez/brez 'bez'. — Mogo sam ja i brez tebe otić. Izr. ~ muke nema nauke
    brezgrišan -šna -šno 'koji je bez greha; bez greške, nevin, bezazlen'. — D
    brezgrišno pril. 'na bezgrešan način; nevino, nedužno'. — Ne moraš ni kazat, znam da je tv
    brezmalo pril. 'gotovo, skoro'. — Brezmalo da i ja dođem nezvan.
    brezmesan -sna -sno 'koji je bez mesa'. Počima post i brezmesni dani.
    brezobrazan -zna -zno 'koji nema stida; drzak'. — Sad su i dica brezobraznija nek prija.
    brezvoljan -ljna -ljno 'koji je bez volje; mrzovoljan'. — Risari su neispavani zato su i brezv
    brezvridan -dna -dno 'koji je bez vrednosti; — Kad nemaš bolje, nisi mi tribo donosit taj br
    brezvridno pril. 'bez vrednosti, uzalud'. — To što ti on kaže sve je brezvridno kazano.
    brica ž 'džepni nožić koji se zaklapa u korice (u raznim veličinama), britva'. —
    bricaroš m. 'koji se služi bricom u tuči'. — Bolje poslušaj mene i ne zame
    bricat (se) -am (se) nesvr. 'tući (se), bosti (se) bricama u tuči'. — Tuku se batinama i brica
    brico -e m 'berberin'. — Naš brico već tri dana tira kera i ne otvara berbernicu.
    brič -a m 'ispust (zvani i šunka) sa strane na čakširama'. — Jedno vrime svi su tili da
    bričast -a -o v. čakčire.
    brid m 'oštrica (noža, sablje i sl.)'. — Polegni taj nož, da se kogod na brid ne posi
    bridak britka britko 'oštat'. — Ostavi taj tupi nož i uzmi moju britku bricu, pa ćeš vidit kako se slanina siče
    bridan -dna dno 'koji bridi, boli, bolan'. — Kako čovik ne bi bio bridan, kad ga furtom stižu ni
    bridit -i(m) nesvr. 'biti u stanju u kome se oseća trnjenje'. — Ti i dana mu je obraz bndio od
    bridom pril. 'oštricom, sečenicom dlana'. — Ciglju je bridom udario i oma je pripolovio.
    brig (mn. brigovi) m manje brdo'.— Teško ti je popet se na gredu,
    brigat (se) -am (se) nesvr. 'brinuti (SI)'. — Ti ne brigaj drugo ništa, već samo
    brigeš -eša m 'obično u izrazu: ni brigeša, 'nije mu briga, nije mu stal
    brigunica ž 'zool. Riparia riparia, vrsta iaste koja pravi gnezdo u bregu'.
    brijač -ača m 'nož za brijanje, britva'. — Niki mi se utupio brijač, pa č
    brijat brijem nesvr. 'brijačem, britvom skidati dlake sa lica'. — Ovaj
    brime -ena s 1. 'zavežljaj (slame i sl.) koji nosi na sebi čovek ili živo
    brimenit -a -o 1. (u ženskom rodu) 'koja je u drugom stanju, trudna'. — Kaki ste vi svit, kad tira
    brinit (se) -nem (se) nesvr. 'biti u brizi (za koga ili što)'. — Ti se tamo izležavaš, a ja brine
    briska (gen. mn. brisaka) ž. bot. 'breskva'. Prunus persica. ~ drvo i plod toga voća.
    brišim m 'svileni konac'. — Brišimom vezem čaršap na astal.
    britva ž 'nož za brijanje, brijač'. — Nemoj da me briješ tupom britvom.
    britvenjača ž 'korice za brijač'. — Dobar berber uvik drži brijače u britvenjač
    brizgat -a nesvr. 'naglo nadolaziti'. — Gledam ovu našu kravu, vime joj sve ve
    briznit -nem svr. 'naglo poteći, šiknuti'. — Kad su me nana vid(i)li, od radosti briznile
    brižan -žna -žno 'zabrinut, koji ispoljava brigu'. — Kata je prava brižna mater, svakog
    brk (mn. brkovi i brci) m. 1. 'dlake kod čoveka na gornjoj usni'. —
    brkajlija ru. v. brko.
    brkat brkam nesvr. 1- 'kvariti, ometati'.— Šta si došo, samo mi br'ca
    brkat -a -o 1. 'koji ima (velike) brkove); kome su izrasli brkovi'. 2. 'k
    brkljača ž 1. 'visok i uzan drveni sud u kome se meša mleko radi dobijanja masla, bu
    brko -e m 'čovek sa velikim brkovima'. — Svi ga zovu brko, jel ima najve
    brlog m 1. 'kaljuga u kojoj leže svinje'. — Rije ko svinče po brlogu.
    brnđat -am nesvr. 'govoriti samom sebi u bradu, gunđati'. — Dokle ćete vi, dida, brn
    brnjavit brnjavim nesvr. 'gunđati.mrmljati'. — Vazdan štogod brnjavi, a ni sam ne zna š
    brnjica ž 1. 'gvozdena savijena žica koja se stiskom klešta provlači kr
    brojit -im nesvr. 1. 'utvrđivati koliko ima nečega, uzimajući jedno po jedno'. — Broji
    brokat -ata m 'svilena tkanina protkana zlatnim ili srebrnim koncima'. — Sve joj se pri
    bronza ž 'zvono na ovnu predvodniku' — Čujem bronzu, vraćaju se ovce.
    broš broša m 'oveća kopča kao nakit na ženskim haljinama'. — Brošom pripni veliku
    brstit brstim nesvr. 1. 'gristi mlade grane sa drveća sa lišćem i pupoljcima, lastare (ka
    Bršanac -nca m 'Telovo, katolički crkveni praznik (u junu pred Duhove)'. — Od nedilje
    Bršančevo s v. bršanac. — Na Bršančevo obično mlađi iđu u varoš.
    brulje pl. t. ž 'krpe, rite, prnje'. — Nosite ove brulje na đubre.
    brzanje s gl. im. od brzat'. — Nije svako bizanje i asnovito.
    brzat -am nesvr. 'ići brzo, žuriti; govoriti brzo; uopšte raditi nešto brzo'. — Nemojte b
    bržebolje/bržebolje pril. 'što je moguće brže'. — Kad si bižebolje poijo toliku lepanju?
    bubamara ž zool. 'vrsta tvrdokrilca crvene ili žute boje sa crnim pegama, Coccinella septe
    bubanje s gml. i. od bubat. — Ne vridi ti bubanje, iđi tamo di si dosad bio!
    bubat bubam nesvr. 1.'udarati, lupati.' — Probudi se, Vranje, to ko d
    bubatak -tka 'udarac, bubotak'. — Ta se u mladosti naprimala bubataka.
    bublja ž 1. 'gruda sira nastala jednim ceđenjem'. — Majko, doneli sm
    bubnit -nem svr. 1. 'lupnuti, tresnuti'. — Jesi 1 čuo ko da je štogod bubnilo na tavanu?
    bubrav -a -o 'nabubrio, nabujao, narastao'. — Meni niki kažu da je Mukiji od silnog pi
    bubrit -i nesvr. 1. 'povećati svoj obim (upijajući vodu)'. — Metnila sam žita u dvi
    bubulj(i)ca ž 'čvorić na koži, gnojavica'. — Izbacila mi se bubuljica na nogi.
    bubuljčav -a -o 'koji ima bubuljice'. — Rankov Joso je još uvik bubuljčav po licu.
    bubuš m 'neprirodno biće kojim se plaše deca'. — Ako ne bidneš dobar, odne
    buckat (se) -am (se) nesvr. 'udarati (se) glavom'. — Nek iđe kogod da i(h) razvadi, dva ovn
    bucmast -a -o 'punih okruglih obraza'. Bucmasto dite
    bucnit (se) -ne (se) svr. 'prema buckati (se)'.
    bučenje s gl. im. od bučit, galama, vika. — Od kako se odselio onaj pijani komšija, nem
    bučit -im nesvr. 'galamiti, vikati'. — Buče ko pod čergom (v).
    bučit -i bezl. 'bučati, hučati'. — Buči mi glava.
    buć 'uzvik za oponašanje pljeska pri padu u vodu'. — Ja za njim da ga uvatim, a on
    bućkalica ž 1. 'zvono od bakra i gvožđa (koje su nosili volovi)'. — Zazvoni bu
    bućkoš m 'pleteni stakleni sud za vino, pletenka'. — Doneli smo vam jedan bu
    bućkuriš m 'neukusna hrana ili loše piće (pokvareno vino puno taloga)'. — Dosta mi je tv
    bućnit -nem svr. 'skočiti ili pasti sa šumom u vodu. — Dobro si bućnio.
    bućur m 'zavežljaj (u većoj marami ili čaršavu upakovana i zavezana
    buda ž 'kraći zimski ogrtač (pravi se od kumaše ~ somota sa ravnim
    buđan -dna -dno 1. 'koji ne spava'. — Budan sam ja od ponoći. 2. 'ko
    budit budim nesvr. 'dizati iz sna'. — Zašto me tako rano budite? ~ s
    budljička ž 'nožić sa drvenim drškom (u koju se uklapa)'. — Vince nikud ne kre
    buđzašto pril. 'u bescenje, vrlo jeftino'. — Nisam ga baš budzašto dao.
    budža ž 'batina, štap sa jakim zadebljanjem na jednom kraju'. — Kad sam ga onda bud
    budža ž 'otvor (rupa na zidu ili krovu)'. — Mačak ušo kroz budžu i izgrizo divenicu.
    budžak -aka m 1. 'mesto do zida ili u uglu'. — Vaše misto je, dico, u budžaku. 2. 'zaba
    buđburikat -uriče nesvr. 'stvarati mehuriće (pri nagloj kiši, kašastom ukuvavanju vo
    buđelar -ara m 'novčanik'. — Nema mog buđelara.
    buger m 1. 'stari austrougarski novac od četiri krajcare'. 2. 'dvodinara
    bujdo -e m 'ime psa (najčešće sa velikom dlakom)'. — I bujdo se zavuko pod slamu, t
    bukara ž 'pijanac'. — Mani se, Kriste, tog čovika, ta on je prava bukara, povazdan je u
    bukarica ž 'flaša s vinom koju čestitari na drugi dan Božića nose sa sobom, nazdravljaju
    buknit buknem svr. 1. 'viknuti'. — Ti uvik tako bukneš na to dite, to n
    buksa ž 'novčanik, kesa sa novcem'. — Ako Joso mi'sli da kupi Pajinu kravu, mora
    buktit -i nesvr. 1. 'plamteti'. —Alaj bukti slama! 2. 'pasti na ispitu ili izgubiti celu školšku god
    bukvica ž bot. Plantago 1. lekovita trava, bokvica. — Zavijo sam bukvicom ranu i više s
    bulaznit bulaznim nesvr. 'besmisleno govoriti, buncati'. — Iđi, već, šta bulazniš tu, pijan
    bulje v. brulje. — Ako me nećeš slušat, kupi tvoje bulje i seli iz kuć
    buljit buljim nesvr. 'gledati razrogačeno'. — Jesam li ti kazala šta da radiš, pa šta ond
    bumbar m 1. zool. 'krupan, maljav insekt Bombus terrestris.' 2. 'krupno i debelo dete (re
    bumbarski -a -o 'glavat (fig.)'. — Zato što je debo i stučen, zovu ga bumbarski
    bunar -ara m 'zdenac, bunar'; arteski/arteski ~ 'bunar dobijen dubokim bušenjem zeml
    bunardžija m 'radnik koji kopa bunar'. — Nije iako bunardžiji tamo doli.
    buncat -am nesvr. 'govoriti u snu ili u jakoj bolesti, groznici'. — Samo se privr
    bunda ž 1. 'krzneni kaput'. — Zima je već odavno prošla, a Joško još
    bundaš m 'pas dugačke dlake'. — Odnesi bundašu ist.
    bundeva ž 1. 'tikva, služi kao hrana ljudima i stoci, bot. Cucurbita pepo
    bundevara ž 'pita savijača sa nadevom od bundeve (v. pogača)'. — Volim i uslatko i ukisel
    bundica ž dem. od bunda, kratka bunda.
    bundika ž 'kraći zimski ženski kaput (sličan jopki (v), ali krojen manje
    bundžija m 'buntovnik'. — Mani Luke, on je u svakom poslu bundžija.
    bunika ž bot. Hvosciamus niger, korovska biljka neprijatnog mirisa i
    bunilo s 'grozničavo stanje u kojem bolesnik ne zna za sebe i bunca'. — U bunilu, pao
    bunit bunim nesvr. 1. 'pozivati, podsticati na bunu'. — Dida su pripo
    bunko(v) -ova m 1. 'štap sa jakim zadebljanjem na jednom kraju'. — Ne
    bunovan -vna -vno 'koji se još nije dobro razbudio, koji je kao u bunilu, zbunjen'. — Šta
    bunovno pril. 'iza sna, sanjivo'. — Nisu znali di su, samo su bunovno žmirkali.
    bunja ž 1. v. zemunica. — Takve primitivne kućice su pravljene u obliku
    Bunjevac -evca m 'pripadnik slovenske grupe stanovništva katoličke veroispovesti u seve
    bunjevački - a -o 'kojiseodnosinaBunjevce'. ikavica je bunjevački jezik.
    Bunjevka ž 'ženska osoba Bunjevac'.
    bunjište s 'mesto gde se životinje uvlače, sklanjaju od nevremena i spavaju (naj
    burag -aga m 'želudac kod preživara' (a pogrd. i kod čoveka)'. — Slaže u burag.
    buraga pl. t. 'škembići'. — Jeste 1 oprali teleća buraga, pa da skuvam za ve
    buran -rna -rno 'slabačak, bolešljiv'. — Alaj si buran, samo što te vitar ne odnese.
    bure -eta (supl. mn. biirad) s 'okrugao drveni sud razne veličine sastavljen od duga p
    burence -eta s. dem od bure.
    burgija ž 'alatka za bušenje, malo svrdlo'. — Najpre probuši malo burgijom, p onda
    burić -ića m dem. od bure.
    burit se (burim se nesvr. v. duriti se. — Njoj zdravo triba potrevit pod nos, jel oma se b
    burlat -am nesvr. 1. 'riti'. — Prasici ne idu već samo burlaje po slami. 2. 'preturati, pre
    burma ž 'venčani prsten bez kamena'. — Stari ljudi ritko nose burme.
    bus m 'busen'. — Doneli smo dosta busa, zato je tako lipo sve zeleno.
    busat se -am se nesvr. 'udarati se u grudi rukama ~ razmetati se, hvalisati se ne
    busen m v. bus.
    busenje zb. im. od busen. — Dovezle smo puna kola busenja.
    busit busim nesvr. 'pokrivati busenjem'. — Busili smo avliju prid kuć
    bušit bušim nesvr. 'praviti rupu, probijati'. — Je 1 je bio kalauz da buši bilete?
    buškat -am nesvr. 1. dem. od bušit 2. 'burlati'. — Iđi vidi, šta Lazo bu
    bilt buta m 1. 'deo zadnje noge iznad kolena kod životinja'. — Za Uskrs je bio pe
    butelja ž 'boca posebnog oblika za rakiju (obično užeg oblika i manja
    butić -ića m dem od but.
    butik m 'prodavnica (najčešće alkoholnih pića)'. — On u butiku stojeć
    butina ž 'deo čovečje noge iznad kolena'. — Udario me je konj i sva mi je desna butina
    buva ž zool. Pulex. Izr. bit pun buva 'prepreden'.; manja od maka, podigne junaka (po
    buvara ž 'zatvor'. — Samo nek luduje, zaglaviće jednog dana u buvari.
    buvica ž dem. od buva.
    buzalica ž 'mulj, žitko blato'. — Baš tudan moraš ić po najvećoj buzalici?!
    car m 'najviša titula ← ladara u nekim drža vama'. — U starim pripovitkama se
    carev -a -o 'koji pripada caru'. — Careva kruna je bila od zlata. Izr. Caru carevo, Bogu
    carević m 'carev sin'. — Obično je najstariji carević posli smiti oca bio novi car.
    carevina ž 'država kojoj je na čelu car'. — U davnašnjim vrimenima bilo je više carevina
    carica ž a. 'ženska osoba car'. — Tušta carica je bilo grđe od careva. b. 'careva žena'. —
    carovat carujem nesvr. 1. 'biti car, vladati kao car'. — Svi koji su rđav
    cecelj m 'presoljeno jelo (da se ne može pojesti)'. — Ovo je tebi ilo? ~ možeš ga oma
    cefra ž 1. 'komina, sve voće pripremljeno za pečenje rakije'. — Sku
    cela ž 'ćelija '(zatvorskai'. — Ne samo da su me otirali u zatvor, već
    celer m bot. Apium graveolens. — Volim celer u čorbi.
    celivanje s gl. im. od celivat (se). 2. 'trenutaK darivanja neveste na svadbenoj sve
    celivat celivam nesvr. 'da(va)ti celov, (po)ljubiti'. Na Veliki petak %\VL celiva božji grob. ~ se '(po)ljub
    celt m 'šatorsko platno'. — Dva celta će bit dosta da pokrijemo kamaru da ne zakisn
    cafla ž 'neka vrsta čaja (sa narkotičkim svojstvima — iskuvana mak
    cager m 'kazaljka na časovniku'. — Baš su se poklopili mali i veliki cager.
    cajg cajga m 'vrsta pamučne proste tkanine'. — Svaki dan vuče te njegove
    cajgoški -a -o 'koji je od cajga'. — Cilog života je nosio cajgoški bolondoš.
    cakan m 'draga muška osoba'. — To je nanin cakan došo.
    cakan -a -o 'sladak, drag, mio'. — To je didina cakana unučica.
    cakana ž 'mila ženska osoba'. — Samo najmlađa Marija je bila njegova cakana.
    caklara ž 'prodavnica staklene robe'. — Donesi pendžer iz caklare ako su metnili cakla.
    caklarnica ž 'staklar(nic)a '. — Svrati u caklarnicu i kupi jedan cakleni bokal za vino.
    caklen -a -o 'staklen'. — Razbio sam caKlenu teglicu.
    caklit se -i(m) se nesvr. 'stakliti se, sjati poput stakla'. — Kad Tilka oč
    caklo 'staklo'. — Razbilo se caklo na sobnim vratima.
    cakumpak(um) pril. 'đuture, sve skupa'. — Donesi sve cakumpak(um), pa ćemo kod nas poslag
    cap m 1. 'pletenica, upletena kosa'. — Uplela je kosu pa joj cap vis
    capit -im svr. 'uhvatiti, ščepati, zgrabiti'. — Samo se ti tudan šetaj, capi
    cembule pl. t. 1. 'pesma koja se pevala na badnje veče prilikom obilaženja sve
    centi m 1. 'stoti deo metra'. — Dosta mi je jedno trideset centi. 2. 'kroja
    centimeter m v. centi.
    cenzar m 'posrednik u kupoprodaji'. — Kazo sam cenzaru da nam proda ona dva lanca
    cenzarija ž 'procenat koji prima cenzar za svoje posredovanje (u kupoprodaji)'; — Na
    cenzarit cenzarim nesvr. v. cenzarovat. — Kaže da cenzari i o(d) tog živi.
    cenzarovat -ujem nesvr. 'baviti se poslom cenzara, posredovati (u kupopro
    cer cera m bot. vrsta hrasta Quercus cerris. — To je dobro i tvrdo drvo od cera.
    cerit se -im se nesvr. 'praveći grimasu i razvlačeći usne pokazivati zub
    ceto s v. pceto'. — Vežite to ceto, još će ugrist koga.
    cic cica m 'vrsta pamučnog platna sa figurama i šarama u boji'. — Za lito je najbolj
    cica ž 1. 'mačka'. 2. 'krzneni okovratnik'. — Metnili smo Antunu n
    cicamaca 1. 'grančica sa pupoljcima (nosi se na groblje na Cvitnu nedilju ~ nedelja uo
    cican -a -o 'koji je od cica'. — Baš mi je lipo to tvoje novo cicano ruvo.
    cicija ž i m 'tvrdica'. — Da nije bio taki cicija kaki je, ne bi ni imo što danas ima.
    cicijašit -ijašim nesvr. 'tvrdičiti'. — Zašto već toliko cicijašiš, ko da ćeš odnet bogatstvo
    cicuška ž dem. od cica.
    cicvarit cicvarim nesvr. 'dugo i pažljivo pripremati više vrsta jela'. — Dokle
    ciča ž 'jaka zima, velika studen'. — Stegla je prava ciča.
    cidilo s 'materija ili sprava kroz koju se nešto cedi'. ~ Kako ti je to cidilo od krpe? Izr. ostavit
    cidiljka ž 'kuhinjska naprava s izbušenim dnom kroz koje se cedi neka tečnost'. — Ova nova c
    cidit cidim nesvr. 1. 'propuštati tečnost kroz nešto šupljikavo radi proč
    cidulja ž 'listić papira na kome se nešto beIeži'. — Ne znam šta je, latov ti je dono niku cidulju
    ciduljica ž dem. od cidulja. — Daj mi makar kaku ciduljicu, samo toliku da napišem datu
    cifra ž 1. 'brojka'. — On je još ko mali znao sve cifre. 2. 'ukras, šara
    cifrat se -am se nesvr. 'preterano se udešavati, kinđurit se'. ~ oće 1 to tako dote
    cigar -era m 'duvansko lišće savijeno za pušenje, cigara'. — Bać Luka je volio da puš
    cigaretla ž 'cigareta'. — Volila sam i kako cigaretlu palit.
    ciglja ž 'cigla, opeka'. svilena ~ 'fasadna cigla'; crvena ~ 'fasadna cigla'.
    cigljana ž 'fabrika za izradu cigala'.
    cigljar -ara m 'radnik u fabrici cigle'. — Remija je već godinama cigljar.
    cigljica ž dem. od ciglja.
    ciguran -ma -rno 'siguran'. — Cigurna sam da je Lazo opet digod zakorač
    cigurno pril. 'sigurno'. — Cigurno je samo ono što ti je u ruki.
    cijukat cijučem nesvr. 'odavati kakav piskav glas (o pticama, miševima i sl.)'. — Po
    cikla ž 'cekla'. bot. Beta vulgaris, Rapa rubra.
    cilcat -a -o 'u pojačanom značenju: ceo'. — To je cila cilcata istina, kad vam ja kažem
    cilinder m 'stakleni valjak na petrolejskoj lampi'. — Tome, ja sam kaz
    cimermon m 'tesar'. — Čekamo cimermona pa da počnemo podizat građu na salašu.
    cin cina m 'kalaj, kositar'. — Vranje, iđi pitaj ča Roku, imadu 1 malo cina, probušio
    cina ž 'vrednost izražena u novcu ili drugom čemu'. — Tušta je rod
    cincar -ara m 'mesar koji prodaje samo ovčije meso'. — Bio je danas cincar, o
    cincarnica ž 'mesara za prodaju ovčijeg mesa'. — Ne idem ja u cincarnicu, to je poso mog
    cincokrt m 'suncokret' lat. bot. Helianthus annuus'. — Cincokrt se uvik okrece prima sun
    cinit cinim nesvr. 1. 'utvrditi vrednost nečemu'. — Koliko cinite tu vašu kravu! 2. 'st
    cinkat se -am se nesvr. 'cenkati se. pogađati se'. — Ne volim s Pićom trgovat, zdravo se u
    cinjen -a -o 1. 'poštovan'. — Zdravo nam je žavo što je očo od nas, bio je cinjen učitelj 2. 'koj
    cio cila cilo 1. 'sav, čitav, uzet u celini'. — Poio je jedno cilo jaje.
    cipača ž 'voće koje se lako odvaja od koštice' — Ove godine su nam dobro rodile brisk
    cipat cipam nesvr. 1. 'udarajući čim oštrim rastavljati na delove po d
    cipci m zb. im. 'dve tanke drvene okruglice, duž. 60—70 cm. koje se provla
    cipela ž 'vrsta obuće (načinjena najčešće od kože)'. cugoška ~ 'visoka
    cipelar -ara m 'obućar'. Moj ujo su bili cipelar.
    cipelica ž dem. od cipela.
    cipkat -am nesvr. de.n. od cipat. — Šta cipkaš već toliko tu artiju?
    cipkav -a -o 'koji se može lako cepati (po dužini)'. — To je tako cipkavo drvo, dobro je za potp
    ciplja ž 'cepanica'. — Raspilali smo i iscipali dud u ciplje.
    cipov -ova m 'hlepčić'. — Dajte mi komad od cipova. ← mađ. czipo. cipovak -ovka m
    cirada ž 'navošteno platno za pokrivanje kola i &!.'. — Pokri ciradom džakove, da ne pokisnu
    cirik m 'glasan smeh, potcikivanje'. — Samo se čuo i(z) sobe cirik i nazdravljanje.
    cirikat se -am se nesvr. 'nepristojno i glasno se smejati pokazujući zube'. — Ko j to vidio
    cirkalom m 'drvena naprava sa četiri ili pet parožaka (sačinjena kao i velike grablje), služ
    cirkalovat -ujem nesvr. 'označavati linijr cirkalomom' (v). — Posli podne ć
    cirkulan -ana m 'uručitelj, dostavljač'. — Pilipov Nestor je stao za cirkulana.
    cirkuluš m 'okrug, kvart'. — Naš se cirkuluš proširio još sa jednim sokakom.
    cirkus m 1. 'ograđen i natkriven prostor gde se izvode razne predstav
    cirkusaner m 'cirkusant (pogrd. izraz za neozbiljnu mušku osobu)'. — Ne
    cirlik m v. cirik.
    citka ž 'posuda kroz koju se cedi neka tečnost, cediljka'. — Moraću kupit novu citku,
    citura ž 'citra'. — Moj komšija je Švabo iz Banata, znaš kako lipo svira u cituru; još i
    civ ž 'cev'. — Šta će ti ta gvozdena civ?
    civanica ž 'kost noge od kolena do gležnja'. — Pao sam priko cigalja i svu sam civanicu odro.
    civčica ž dem. od civ. — Ja samo gledam Sibu kako friško primeće civč
    civosvirač -ača m 'orguljaš'. — Losko je izučio za civosviraEa i sad svira u crkvi.
    cmakat cmačem nesvr. 'ljubiti (uz glasan zvuk)'. — Nije zaslužila da je toliko cma
    cmizdrit -im nefvr. 'dugo i prigušeno plakati'. — Samo se prinemaže i cmizdri.
    cmoknit (se) -nem (se) svr. prema cmakati (se).
    coco uzv. za vabljenje svinja (radi hranjenja).
    cokat cokam nesvr. 'piti, lokati (o stoci)'. — Kad njim u spirine metn
    cokla ž 'manji izvučeni deo zida, sokla'. — Cokla je napravljena od svilene ciglje.
    cokula ž 'teška cipela (obično vojnička)'. — Svaki katana kad obuče prvi put cokule na
    col cola m 'stara mera za dužinu (2,54 cm)'. — Za ovu dasku tribaje klinci od dva c
    colštuk m 'drveni dužni metar (izrađen od tankih letvica radi mogućno
    compov -ova m v. bunkov. — Nemoj da ja tebe compovom odvalim!
    cop m v. cap
    copat copam nesvr. 'sipati nemilice u nešto (da bi se što pre napunilo
    copina ž augm. i podr. od cop.
    copovka ž 'muštikla'. — Brat mi je pušio na dugačku copovku.
    coprnica/coprnica ž 'veštica'. — Ne dovodi mi tu babuskaru u kuću, nema gore coprnice od nje (B
    covač -ača ž 'psovač'. — Al je taj tvoj čovik covač, svaka druga rič mu je covka!
    covat cuiem nesvr. 'psovati'. — Ko j to vidio za makar čega covat?
    covka -e ž 'psovka'. — Čim se probudi covka mu je prva rič.
    crip cripa (mn. cripovi) m 1. 'plosnata opeka kojom se pokrivaju zgrade'. 2. 'posuda
    cripić / cripić -ića m dem. od crip.
    crivar -ara m 'onaj koji se bavi priređivanjem (za prodaju) i prodajom creva'. — Sve manje i
    crivo criveta (mn. criva) s 'deo organa za varenje u obliku meke i ra
    crkančina ž v. crkanica.
    crkan(i)ca ž 'crkotina'. — To nije više konj već crkan(i)ca.
    crkavat crkavam nesvr. 1. nesvr. prema crknit. 2. 'izležavati se, spavati'. — No
    crkavica ž 'vrlo malo novca, oskudno imanje'. — Šta se on razmeee s otom svojom crkav
    crknit -nem svr. 'crknuti'. — Moraš ranit kera kad ga voliš, da u ne crkne od gladi. izr.
    crknut -a -o 'koji samo što nije crkao, slab, malaksao'. — Vridi mu ko crknutom konju
    crkva ž 'bogomolja'. — Baš sam ti ja, ženo, danas srićan čovik: ja u
    crkvenjak -aka m 'čuvar crkve i poslužitelj u crkvi'. — Crkvenjak ima pune ruke klju
    crkvica/crkvica ž dem. od crkva.
    crn crna crno 1. 'koji je boje ugljena ili čađi'. — Sva tri vranca su
    crnčit -im nesvr. 'raditi težak i naporan posao'. — Zemljoradnik mora crn
    crnež m 'prljavo rublje'. — Skupi večeras sav crnež, sutra ćemo pra.
    crnica ž 'crna zemlja, humus'. — Nema plodnije zemlje od ove naše crnice.
    crnilo s v. crnež. — Odnesi ove košulje i metni i(h) u crnilo; znaš di stoji košar s crnil
    crnina ž 'crna odeća (kao znak žalosti za nekim)'. — Justu odavno viđ
    crnit -im nesvr. 'postajati taman, crn'. — Bolest ga je slomila, počo
    crnit crnim nesvr. 1. 'bojiti u crno'. — Oj ti, curo mala, čime svoje o
    crnka ž 'ženska osoba crne kose i očiju'. — Sestra mi je vitka i visoka crnka.
    crnomanjast -a -o 'tamnoput, garav'. — Pa, tako, više je momak crnomanjast nego crn.
    crnook -a -o 'koji je crnih očiju'. — Više volim crnooke cure; Bunjevke su ve
    crnjak -aka 'crno vino'. — I po košulji ti se vidi da si se nasiso crnjaka.
    crvanje s gl. im. od crvat se. — Ličimo crva nje krmača.
    crvat se -am se nesvr. 'dobijati crve, postajati crvljiv'. — Zbog silne kiše sve se jabuke c
    crven -a -o 'koji je boje krvi'. ~ ima puno crveni jagoda, triba i(h) sabrat. Izr. crveni vi
    crvenka ž 'često ime krave'.
    crvenperka ž 1. 'riđokosa žena'. — Vid(i)iia sam joj dite, prava mala crven
    crvljiv -a -o 'pun crva, ucrvan'. — Donela nam je kobojage punu kotarcu, a polak su cr
    crvotočina ž 'ono što su istočili, izgrizli crvi, rupice koje su preostale posle grizenja'. — Di
    cubok m 'dodatak na već izmerenu količinu robe ~ koji se ne plaća'. — Mogo si baš m
    cucla ž 'gumena sisaljka, na koju dete sisa mleko iz flaše (ili bez mle
    cuclat -am nesvr. 'dudliti, sisati'. — Dida side u budžaku u cuclaje lulu (fig.)'.
    cug m 'promaja'. — Meni smeta u ajzlibanu kad su otvorene pendž
    cugaroš m 'pijanica'. — Nikad se Šandor neće opametit, on je teški cugaroš.
    cugaroška ž 'žena pijanica'. — Gadno je kad je muškarac ždero, al je još gore kad je žena c
    cugat -am nesvr. prema cugnii. — Počo je Marco da cuga ko smuL.
    cugnit -nem svr. 'popiti više nego što je potrebno'. — Čim cugne koju č
    cugoška prid. v. cipela.
    cukernica ž 'slastičarnica'. — Otrči časkom u cukernicu i donesi deset komada tista.
    cukit -im nesvr. 'sisati cuclu'. — Nemoj je dirat, cuki i spava.
    cunjaroš m 'njuškalo'. — Baš je smišno kad je muškarac taki veliki cunjaroš.
    cunjat -am nesvr. 'pretraživati, zavirivati (svugde turati nos), njuškati'. — Lojzija je na
    cunjav -a -o 'koji voli naokolo da cunja'. — Dobra je lovačica, al ne vollm cunjavu ma
    cupanica ž 'vrsta narodnog plesa (kolo u kome se sitno cupka)'.
    cupit -im nesvr. 'sitno cupkati u plesu'. — Monci zapliću nogama, a cure cupe u kolu
    cupkat -am nesvr. 'plesati u mestu, poigravati'. — Volim kad tako lipo cupkaje u kolu.
    cupnit - nem svr. 'poskočiti; lupnuti nogom'. — Cupni, Pere, da te vidim možeš li bolje
    cura ž 'devojka'. — Srde se cure što momaka već tako dugo nema. Izr.
    curaroš m 'koji trči za curama'. — Nema većeg curaroša od Nace.
    curetina ž augm. i podr. od cura. — Laže vam ta curetina.
    curež ž zb. mn. 'mnoštvo devojaka'. — Je, koliki se curež ode skupio, ko
    curica ž dem. od cura.
    curicin -a -o 'koji pripada curici'. — Donesi curicino novo ruvašce.
    curik/curuk uzv. 'natrag izraz kada se želi da konji povuku natrag.' — Samo ti malo povu
    curikat -am nesvr. prema curiknit.
    curiknit -nem svr. 'vratiti natrag'. — Curikni malo kola natrag.
    curin -a -o 'koji pripada curi'. — To su curine papuče.
    curka/curka ž 'devojčica'. — Još samo malo pa će i naša curka postat prava divojka.
    curukat -am nesvr. v. curikat.
    curuknit curuknem svr. v. curiknit. ~ se povr.
    cvancig/cvancik -iga/-ika m 'nekadašnji austrijski srebrni novac u vrednosti od
    cvarit (se) -im (se) nesvr. 1. 'peći na vatri, pržiti'. — Nanika, šta to cvariš, tako lipo mriši?
    cvat m 'cvet'. — I ovaj drugi jorgovan je sa bilim cvatom.
    cvatat -am nesvr. 'cvetati'. — Počele su da cvataje ruže u bašči.
    cvatić -ića m dem. od cvat.
    cveter m 'vuneni pleteni prsluk sa rukavima (za muškarce), sveter'. — Kad ja obu
    cvibak m 'dvopek'. — Baćo su nam doneli cvibaka is katana.
    cviće s zb. od cvit. — Njezina bašča je uvik puna cvića. Izr. ni on (ona) baš nije cvi
    cvićence -eta s dem. od cviće. — Baš je lipo to tvoje cvićence.
    cvilik -ika m 'jedna vrsta tankog materijala (sa dva lica), korišćen za
    cvilit se cvili se nesvr. 'pariti se (o krmači)'. — Komšija, kaže svinjar da vam se krma
    cvit ž 'cvet'. — Pazi di staješ da ne otkineš koji cvit. Izr. u cvitu mladosti 'najlepše d
    cvitna prid. v. nedilja.
    cvokoćat cvokoćem nesvr. 'udarati zubima o zube (zbog straha ili hladnoć
    cvrčak -čka m zool. Cicada.
    cvrčit -im nesvr. 'puštati naročiti glas' ,,cvr" (o cvrčku, popcu)'. — Č
    cvrknit cvrknem svr. 'na brzinu ispeći neko jelo'. — Mogla bi ti, Ružice, cvrknit nama
    cvrknut -a -o 1. 'ćaknul'. — Nije on lud, samo je malo cvrknut. 2. 'pripit'. — i
    cvrkućat cvrkuće(m) nesvr. 'ispuštati cvrkut'. — Kako jutro a tice počmu da cvrku
    cvrkut m 'glas malih ptica i nekih insekata'. — Dobro čuješ, to je cvrkut oni mali tica š
    ča skr. 'čiča'. — Ča Joso je dobar čovik.
    čabrnjak/čabrnjak -aka m 'kratka drvena motka'. — Provuči čabrnjak kroz uši šavolja, jer druga
    čačak čačka m 'smrznuto ili suvo blato na putu'. — Nismo potkovali konje, ovaj
    čačikulaša ž 'dečja igra, trula kobila: jedna grupa dečaka postavi se u nizu
    čačkat -am nesvr. 1. 'čeprkajući po čemu vaditi, izvlačiti što'. — Opet č
    čačkav -a -o 'pun čačka, neravan, džombast'. — Baš moramo mi odan ić
    čadit -im nesvr. 1. 'zanovetati'. — iđi štogod radi, već samo tu sidiš i č
    čađa ž 'ugljeni prah koji se taloži iz dima i plamena'. — Šta si radila, i'maš
    čakanjac -anjca m 'čekić (za određene namene)'; tesarski ~ 'sa prorezom na gornjoj strani
    čakčire čakčira pl. t. 'čakšire, pantalone sužene uz list noge i sa uzengijom (v); up. bri
    čakljikat -am nesvr. 'škakljati, golicati'. — Ja ne možem izdržat kad me po tabanima
    čakljikav -a -o 'škakljiv, golicav'. — Toliko je čakljikavo dite da se uvik dere kad se kupa
    čakundida m 'pradedin otac'. — Valdar je udario na njegovog čakundidu, kazali su da je on
    čalabrcnit -abrcnem nesvr. 'prezalogajiti (v. labrcnit)'. — Znaš šta, Števo, đ
    čamit -im nesvr. 'samovati, biti u tmurnom raspoloženju'. — Svi su oč
    čamljenje s gl. im. od čamit. — Kažu da ga je posli smrti žene čamljenje upropastilo.
    čamovina ž 'čamovo drvo, jelovina'. — Dobro će bit to korto od čamovine da pojimo iz n
    čančuga ž i m 'neuredna osoba (lično i u radu)'. — Ne triba mi ta čančuga u ku
    čangrcat čangfće nesvr. 'čegrtati'. — U našoj kući nikad nema mira, moja žena vazdan š
    čangrizat čangrizam nesvr. 'dosađivati, prigovarati, čantrati, gunđati, zaj
    čangrižljiv -a -o 'koji često i rado čangriza'. — Sve bi bilo dobro, samo da joj je svekrova m
    čantrat -am nesvr. 'stalno zamerati i kritikovati, čangrizati'. — ama, mani se ve
    čap čapa m 1. 'čep'. ~ oćemo 1 imat dosta čapova za svu burad? 2. drvena slavina za
    čapak -pka m 'kandža'. — Kažem ja tebi da se čuvaš mačkinog čapka.
    čapat rapam nesvr. 1. 'jesti otkidajući komadić po komadić (mrvicu
    čaplja ž zool. 'ptica močvarica visokih nogu i jakog kljuna Ardea: bila ~, siva ~.
    čapnit -e(m) svr. 1. 'kljucnuti'. — Ne diraj piliće, čapniće te kvočka. 2. 'otkinuti deli
    čapo(v) -ova m 1. 'drvena naprava za hvatanje golubova (obično se stavlja na krov ku
    čapovat -ujem nesvr. 'stavljati slavinu u puno bure (vina, piva) pre nego što po
    čardačić m dem. od čardak.
    čardačina ž augm. i podr. od čardak.
    čardak m 'koš, spremište za kukuruz'. — Dva čardaka su nam puna kuruza.
    čardaketina ž augm. podr. od čardak.
    čardaš m 'mađarski narodni ples; muzika za takav ples'. — Mladi su pored kola rado ig
    čailama ž 'vrsta narodne igre; muzika za tu igru'. — Vranjanka i čarlama su bile omiljen
    čarni -a -o 'crn' (pesn)'. — Pokojna majka su zdravo volili onu pismu:
    čaršap m 1. 'stolnjak'. — Kad je Božić, metnićemo bili čaršap na astal. 2. 'pokriva
    čas m 'vrlo kratko vreme, tren'. — U prvi čas te nisam pripozno. I
    časak časka m dem. od čas. v.
    časit -im nesvr. 'otezati, oklevati, odugovlaciti'. _ Nadam se da nećeš mlogo
    časkom pril. 'na brzinu, brzo'. — Spremi mi časkom štogod malo za ilo.
    časna ž v. duvna. — Njegova starija sestra je časna.
    časnik m 'oficir'. — Didin brat je ko časnik poginio u ratu.
    časno pril. 'pošteno, čestito'. — Časno je živio.
    čast ž 1. 'poštenje'. — Ne daj Bože da nam kčgod čast ukalja. 2. 'čašć
    častan -sna -sno 1. 'pošten, čestit'. — Stipan je častan čovik i triba mu
    čaša ž 'mala posuda (obično od stakla) iz koje se pije'. — Popio sam svega dvi
    čašetina ž augm. podr. od čaša.
    čašica ž dem. od čaša.
    čat čata m 'ukrasna ukosnica'. — Popravi taj čat, sav ti se nakrivio u kosi.
    čatlaisat -aišem nesvr. 'usijati, uglačati'. — Dokle ćeš već nosit te čakčire, sve su se od n
    čatlo(v) -ova m 'poprečna drvena motka na kolima (za prevoz sena, slame, kukuruzovin
    čatrlja ž'kuća slabog kvaliteta materijala, koliba'. — Šta ne srušiš tu č
    čavka ž zool. 'ptica odozgo crna, odozdo siva, Colaeus monedula'.
    čavrljat -am nesvr. 'ćaskati, čavrljati'. — Svi su se vrepci skupili na ovu trišnju i samo
    čečan -a -o 'lep, krasan (o deci)'. — Ti si naša čečana beba.
    čedance -eta s dem. od čedo. — Jaga ljulja svoje čedance.
    čedašce -eta s dem. od čedo. — Iznesi to tvoje čedašce da ga vidim.
    čedo -a s dete (uopšte)'. — Jedno je nosila, a drugo čedo vodila za ruku.
    čekanje s gl. im. od čekat. — Nemoj da se smrznem od čekanja na tebe.
    čekat -am nesvr. 'iščekivati, očekivati'. — Čekala sam ga dvi godine
    čekinja ž 1. 'svinjska dlaka'. — Kad opaljužate svinče, čekinju ćemo o
    čekljun m 'kuka, čaklje'. — Otkinio se kabo i pao u bunar, probaj ga č
    čekrk m 'drveni kotur (za namotavanje pređe ili na bunaru za vađenje vode)'. — Buna
    čela (mn. čele) ž 'pčela'. ~ imam tri košnice čela.
    čelance -eta s dem. od čelo.
    čelenka ž 'glava, lobanja (podsm.)'. — Skloni mi se ispod ruke, jel ću te sad ovom varnj
    čelikat -am/čeliče nesvr. 'poticati volove da skrenu desno'. — Čeli ho! uzv. volu da skr
    čelnjak m 1. 'ukras (kožni i metalni) na prednjem delu oglavnika (konj. oprema)'. — Ta
    čelo s 'deo iznad očiju do ruba kose; odgovarajući deo životinjske glave'. —
    čelo predl. 'iznad, pokraj, uza'. — Čelo glave mu je visila vinčana slika.
    čeljade -eta s 'ljudsko biće uopšte'. — Povećala nam se obitelj za još jedno
    čemer -era m 'gorak ukus i težina u telu (organizmu)'. — Toliko volim pe
    čemeran -rna -rno 'koji je gorka ukusa; jadan, nevoljan'. — Ne znam kaka mi je to sri
    čemerno pril. 'sa puno gorčine; jadno, tužno'. — Kad se slatko naidem, ja se
    čeprkanje s gl. im. od čeprkat. — Majki tako prođe vrime, dok se bave č
    čeprkat -am nesvr. 1. 'grepsti da se što iskopa'. — iđi otiraj kokoške sa kuruzišta,
    čerez predl. 'zbog, radi'. — Čerez čega 'zbog, radi čega'; Izr. izać čerez sebe 'obaviti f
    čerga ž 'ciganski šator'. — Cigani di rastru svoju čergu tu i žive.
    čergar -ara m 'Ciganin koji živi pod čergom'. — Mani Vranju, živi ko kaki
    čergaš -aša m v. čergar.
    čergica ž dem. od čerga.
    čerupat -am nesvr. 'vukući kidati, otkidati nešto od nečega'. — Vaš pulin
    česnica ž 'božićni pleteni kolač (u koji se stavlja zlatan ili srebrni novč ć
    čest -i ž 'čast'. — Čest nek je njegovom imanju, al mi našu curu ne damo za njegovo
    čest česta često a. 'zbijen'. — Malo ste često kuruz posadili. b. 'koji se javlja u kra
    čestit -a -o 'častan, pošten'. — Jocka je valjana cura i od čestiti je roditelja.
    čestitat čestitam (čestitanje s gl. im.), svr. i nesvr. 'zaželeti kome sreću povodom kakvo
    čestito pril. 'na čestit način, valjano'. — Čestito uradi, a drugo je naša briga.
    čestivridan -dna -dno 'čestit'. — Jeste da je malo spor, al je dobar i oestivridan.
    često pril. 'u mnogo puta, mnogo prilika'. — Sve je češće dolazio, naposlitku su se uz
    češagija ž 'metalno oruđe s nazubljenim grebenima kojim se timari kru
    češalj -šlja m 'predmet od drveta ili kosti sa zupcima, za češljanje ili pri
    češat češem nesvr. 1. 'trljati kožu da se smanji svrab'. — Moram češat kad me svrbi.
    češkat -am nesvr. dem. prema češat. — Kad sam bio mali, volio sam da me nana uve
    češljarica ž 'frizerka'. — Češljarica će te očešljat i namistit vinac na glavu.
    češljat -am nesvr. 1. 'uređivati češljem, doterivati (kosu, bradu, brkove i sl.)'. —
    češljić/češljić m dem. od češalj.
    četri 'četiri'. — Ja sam tebi dao četri puta više. Izr. dignit sve ~ u vis 'len
    četvorica ž 'četiri muškarca, četvorica'. — Nas četvorica smo bili taki drugovi, da smo se
    četvoro zb. br. prema osnovnom broju četiri, —. Vi čekali mene, a nas je došlo
    četvoropreg m 'kola sa četiri konja u zaprezi'. — Bandaša i bandašicu je na Dužijanci nosio
    četvrtak -tka m 'četvrti dan u nedelji'. Izr. debo ~ 'poslednji mrsni dan uoč
    čevrgan -ana m 'okretan dečak, u vreme puberteta'. — Nije Lozo još momak, al je taki
    čeze pl. t. 'laka kola na dva točka'. — Babo su juče na vašaru kupili nove
    čiba/čibe uzv. 'psetu da prestane lajati ili nasrtati na nekoga'.
    čibak m 'lula sa kratkim kamišom, čibuk'. — Čibak mu je po cio dan u ustima.
    čiča m 1. 'stari čovek'. — Opet je prija podne bio onaj čiča, tražio je ba
    čičak čička m bot. 'vrsta biljke sa glavicama na vrhu stabljike koje se lako ka
    čičakulaša ž v. čačikulaša.
    čičica m dem. od čiča.
    čičo m 'starešina porodice (baćo)'. — Našem čiči nije štogod dobro, tribalo bi da odu
    čičoka ž bot. Helianthus tuberosus, vrsta krtolastog povrća'.
    čiga ž 'čigra, zvrk'. — Dobićeš dvi čige za onu novu kandžiju.
    čigat se -am se nesvr. 'igrati se čigre, vrteti zvrk, čigru'. — Lazo mi je uzo
    čijat -am nesvr. 'odvajati paperje (mašak) od ostalog perja sa badrljaka'. — To mi je
    čiklandi zb. im m 'kukuruzi malih klipova, oštrih zrna (obično tamno c
    čikljikat -am nesvr. v. čakljikat. — Kako da zaspem kad me Stipe furtom
    čiko m 'ujak ili stric (odmila)'. — Kad čiko dođu u goste, onda je prava radost kod d
    čilaš -aša m 'beli konj koji je starošću postao beo (obično se ždrebi kao vranac ili kao
    čilaša ž 'kobila bele boje'.
    čimisker mod. 'izgleda, čini mi se'. — Čimisker da si ti malo više povuko.
    činik činika m 'oveća drvena kašika kao merica za brašno (koristi se
    čipat (se) čipam (se) nesvr. v. čapat (se).
    čipetak -tka m 'testenina dobijena kidanjem testa prstima'. — Volim č
    čipka ž 'ručni rad, šupljikav i mrežast od lanenog ili svilenog konca, izra
    čipkan -a -o 'koji je od čipke, ukrašen čipkom'. — Ona uvik nosi čipkane maramice.
    čipkat (se) -am (se) nesvr. v. čipat (se).
    čipkica ž dem. od čipka.
    čir čira m 'gnpjno ispupčenje na koži'. ~ imam čir pod pazuvom, pa ne možem ruk
    čirak -aka m 'svećnjak'. — Šta stojiš tu ko čirak?!
    čirić -ića m dem. od čir. — Pun mi je vrat čirića.
    čist čista/čista čisto/čisto 1. a. 'koji nije uprljan, uredan'. — Jutros je kogod bio zdra
    čistac -aca m 1. 'proplanak'. — Na čistacu su se sigrala dva zeca. 2. 'komad sa
    čistit -im nesvr. 'uklanjati prljavštinu'. — Da nlsi više puštala mačić
    čistomeljka ž 'preterano pedantna žena koja stalno licka i doteruje nešto po ku
    čit uzvik kojim se umiruju deca. — Čit tamo, ni jednu rič da nisam više
    čitav -a -o 1. 'sav, ceo, celokupan, potpun'. — Čitav dan je padaia sitna kiša. 2. 'pame
    čivija ž 'gvozdeni klin koji drži točak na osovini'. — Jedna je čivija slomljena, tribalo
    čivijica ž dem. od čivija.
    čivinjak m 'svrdlo sa drvenomili gvozdenom drškom'. — Donesi veći č
    čivucki -a -o 'koji se odnosi na Čivute'. — Čivucki džak je težak 70 kila.
    Čivut(in) m 'Jevrejin'. — Ni onaj Čivut ne priuzima žito.
    Čivutkinja ž 'Jevrejka'. — Jeca služi kod jedne Čivutkinje.
    čizma ž 'vrsta obuće, obično kožne, koja seže do kolena'. ~ tvrdi sara; č
    čizmar m 'onaj koji izrađuje čizme'. — Ja uvik poručivam meni či'zme kod
    čizmarka ž 1. 'čizmareva žena'. 2. 'ženska osoba koja izrađuje čizme'.
    čizmarov -a -o 'koji pripada čizmaru'. — Od dobri čizmarovi kalupa zavise i kako
    čizmarski -a -o 'koji se odnosi na ćizmare'. — ~ zanat; ~ radnja; ~ ši'lo.
    čizmetina ž augm. od čizma. — Šta si mi ušo u sobu s otim blatnjavim č
    čizmica ž dem. od čizma.
    članjak -njka m 'zglavak, zglob (obićno na ruci ili nozi)'. — Upado sam u blato do
    človit -i(m) nesvr. 'stajati na stražnjim nogama (o četvoronošcima)'. — Naša kerica zn
    čoban m 'pastir koji čuva ovce'. — Tira čoban sto ovaca.
    čobanče -eta s 'mladi čoban'. ~ obadva čobančeta su zaspala.
    čobančica ž dem. od čobanka.
    čobančić m dem. od čobanin.
    čobanica/čobanica ž 'pastirica'. — Ja sam već u svojoj sedmoj todini postala čobanica.
    čobanin m v. čoban. — Moj baćo su već od deset godina bili čobanin.
    čobanka ž v. čobanica.
    čobanov -a -o 'koji pripada čobanu'. — štap; ~ pulin 'pas'; — Ostala je č
    čobanski pril. 'na čobanski način'. — Prostro čovik opakliju, pa se izvalio nako
    čobanja ž 'drvena okrugla i pljosnata posuda za vodu, (10—20 litara)'. — Odnesi
    čobanjac -njca m 'jelo od ovčijeg mesa sa jakim začinom'. — Nema boljeg ila od
    čoja ž 'čoha (vrsta čvrsto valjanog sukna)'. — Ostalo je čoje od suknje, možemo pok
    čokoće s zb. im. od čokot. — Sve mlado čokoće se zimus smrzlo.
    čokor m 'buket cveća'. — Napravi jedan čokor od cvića iz bašče, pa ć
    čokot m 'trs (lozni grm u vinogradu)'. — Na svakom čokotu ima po nikolko kila grož
    čončat čončam nesvr. 'na belom paučinastom platnu debljom žicom č
    čopor m 1. 'krdo'. — Čopor krava pase u ritu. 2. 'grupa ljudi (podsm.)'. ~ o
    čoporat se -am se nesvr. 'skupljati se, gomilati se, čoporiti se'. — Posebno se
    čorapa ž 'čarapa'. — Tako sam pokiso da su mi i čorape mokre. Izr. udaren mokrom
    čorapetina ž augm. i podr. od čorapa.
    čorapica ž dem. od čorapa.
    čorapin -a -o 'koji se odnosi na čarapu'. — Jedna čorapina peta se pokidala. Izr. otego se
    čorba ž 'tečno jelo, često sa komadićima mesa i sa povrćem (zaprženo i za
    čorbaroš m 'onaj koji rado jede čorbe'. — Ja sam velik čorbaroš.
    čorbetina ž augm. i podr. od čorba.
    čorbica/čorbica ž dem. od čorba. — Malo tije ritka čorbica.
    čorda ž 1. 'čopor, stado (krava, koje se svakodnevno sakupljaju po doma
    čordaš m 'čuvar krava (v. čorda 1.)'. — Već godinama je on naš čordaš.
    čova ž 'smotuljak slame (vezan na kola, na neku napravu ili ogradu
    čovčina m augm. od čovik. — Ta, ilija je čovčina na svom mistu.
    čovičak -čka m 'čovečuljak'. — Čovičak je mali, al je oštrog jezika.
    čovičanski/čovičanski pril. 'kako dolikuje čoveku, ljudski, humano, plemenito'. — Ako si
    čovik (Vok. čovče) m 1. 'čovek, odrastao muškarac uopšte'. 2. 'suprug, muž'. — Ne pu
    čovo m v. čovčina. — Albe ti je čovo da ga triba tražit!
    čudak -aka m 'nastran čovek'. — Niko š njim ne mož izać na kraj,on je
    čudan -dna -dno 'neobičan, neverovatan'. — Svi su Dulićevi čudni ljudi.
    čudeso s veliko čudo'. — Ja vam kažem: to je čudeso božje.
    čudit -im nesvr. 'izazivati čuđenje kod nekoga'. — Čudi me da je Lo
    čudo pril. 'jako, veoma, vrlo mnogo'. — Čudo mu se dopala divojka. Č
    čukanjica ž 'koren kukuruzne stabljike koji Posle sečenja ostaje u zemlji'. —
    čukljikat -am nesvr. v. čakljikat.
    čuma ž 'peteljka voća (trešnje, višnje i sl.)'. — Baci ove čume na đubre.
    čunj čunja m 'čamac'. — Čunja nemamo a plivat ne znam.
    čunjak čunjka m 1. 'pokretni deo tkačkog razboja, naprava od tvrdog drveta u obliku
    čunjat se čunjam se nesvr. v. vozit se čamcem'. — Ja se ne smim čunjat, bojim se vode.
    čunjić -a/čunjić -ića m dem. od čunj.
    čupat -am nesvr. 1. 'vući, izvlačiti što'. — Unuk me je volio čupat za brkove. 2. '
    čupav -a -o 'neočešljan, raščupan'. — Joso proviri iz sobe još trabuvan i sav
    čuperak -rka m 'pramen kose'. — Samo se ti ludiraj, oće nasradat taj tvoj
    čupkanje s gl. im. od čupkat (se). — Dok se dida ne manu čupkanja brkova ne
    čupkat (se) -am (se) nesvr. prema čupati (se) — Ovce čupkaje skoro suvu travu.
    čupnit -nem svr. 'čupati'. — Volim ga čupnit za taj okrugli obraščić.
    čupurdija m 'starešina čuvara javnog reda," policijski starešina grada'. — Č
    čurčija m 'krznar'. — Porućio sam kod našeg čurčije jednu opakliju.
    čutak -tka m 'uvrćena slama (za ribanje posuda, timarenje konja i loženje u šporet)'. —
    čutakovat -ujem nesvr. 'timariti, čistiti'. Ti opet nisi čutakovo konje, još su od blata.
    čutka (G. mn. čutaka) ž 1. 'deo koji ostane posle krunjenja kukuruznog klipa'. — Don
    čutnjak m 'šupa za smeštaj čutaka'. — Dvoja koia čutaka smo sadili u č
    čutura ž 'plosnata posuda za nošenje pića'. — Nasuo je vina u čuturu i zaboravio je po
    čuturica ž dem. od čutura.
    čuvaldu s m 'velika i jaka igla kojom se šiju vreće'. — Kazo sam ti da mi triba
    čuvaran -rna -rno 'štedljiv'. — Dobar je domaćin i vrlo čuvaran čovik.
    čuvarkuća ž 1. 'cveće koje raste na trščanim krovovima kuća, Sempervivum tectorum'. —
    čuvat čuvam nesvr. 1. 'paziti da nešto ne bude oštećeno, uništeno'. — Č
    čuvida ž 'maska'. — Skini tu čuvidu, uplašićeš dicu.
    čuvide čuvida pl. t. 'maškare'. — Kad nadođu poklade ne možeš proć
    čvoknit -nem svr. 'iznenada i brzo udariti, kvrcnuti, čvrknuti'. — Ne diraj pili
    čvor čvora m 1. 'splet delova kad se delovi čega savitl'ivog čvrsto v
    čvorak -rka m zool. 'vrsta ptice pevačice Sturnus vulgaris'.
    čvorav -a -o 'koji ima čvorove'. — Čvoravo je drvo, najbolje će bit da iscipamo za ogri
    čvorčić dem. od čvorak.
    čvorčić m dem. od čvor.
    čvorga ž 'kvrga, oteklina od udarca ili kakvog oboljenja, čvoruga'. —
    čvorić -ića m dem. od čvor. — Leca je puna čvorića.
    čvorina ž augm. od čvor.
    čvornat -a -o v. čvorav.
    čvornovat -a -o v. čvorav.
    čvrsnit -nem nesvr. a. 'postajati čvrst, otvrdnjavati'. — Kako mi se čini, posli one silne
    čvrst čvrsta čvrsto 1. 'tvrd, gust, zbijen'.— Malo mi je čvrsto tisto. — Zerdelije još ni
    čvrstit čvrstim nesvr. 'učvršćivati, jačati'.— Ja sam ga i rabrila i čvrstila, al nije pomog
    čvrsto pril. 'na čvrst način'. — Čvrsto veži kera da se ne odriši kad bidne trzo. —
    ćaća -e m 'otac (retko, češće u grdnij)'. — Ćaću ti tvog (deci).
    ćaknut -a -o 'luckast, budalast'. — Ja jesam malo na svoju ruku, al nisam
    ćalov -ova m 'glupan, budala'. — Kad si taki nedositan, svaki ima pravo da te zove
    ćanut -a -o v. ćaknut.
    ćapit -im svr. 'uhvatiti, ščepati'. — Pazi da te ne ćapi ta kerekanja.
    ćapkat -am nesvr. 'šarati (zid, umačući predu u farbu i udarajući po zidu, gde ostaju šar
    ćar -i m 'zarada, dobit korist'. — Meni je sve' ovo či'st ćar što živim posli one teške
    ćarit ćarim svr. i nesvr. 'dobiti, zaraditi na lak način'. — Luki je glavno da on
    ćarit -i nesvr. 'ćarlijati (o vetru)'. — Večeras je napolju tako lipo, vitar
    ćarlijat -am nesvr. 'pirkati, lahoriti (o vetru)'. — Ništa nema lipčeg nego kad liti vitar p
    ćasa ž 'lonče za vodu (oko pola litre i manje)'. — Mande, dodaj mi jednu
    ćavirat ćaviram nesvr. 'zavirivati, virkati — Nemoj mi ćavirat kroz ta vrata, ve
    ćavkat -am nesvr. 'lajati poluglasno (obično za štene, mladog psa)'. — Ve
    ćef ćefa m 'dobra volja, dobro raspoloženje'. — Došo mi je ćef da se i ja ženim.
    ćela ž 'deo glave bez kose'. —Na temenu se ćela sve većma širila.
    ćelav -a -o 'bez kose'. — Ćelavog čovika je lako ošišat!
    ćelavit -im nesvr. 'postajati ćelav'. — Rano si počo ćelavit, friško ćeš ostat brez kose.
    ćelonja m 'ćelav čovek (podrug.)'. — Nemojte da Nikola čuje da ga zovemo
    ćemane s 'violina'. — Tijo, tijo, vi, drugi, oću samo da se ćemane čuje.
    ćepe -eta s 'ćebe'. — Pokri konje ćepetom, ako i(h) nećeš isprezat.
    ćer ćeri (mn. ćeri, ćerivi, ćerima) ž 'kći'. — Naša ćer nije na prodaj, nek sama izabe
    ćerin -a -o 'koji pripada kćeri'. — Zna se kolika je prćija ćerina.
    ćerkica ž dem. od ćerka.
    ćerkin -a -o 'koji pripada kćerki'. — To je ćerkina svila na grane.
    ćibat (se) ćiba (se) nesvr. 1. 'vrhom noža skidati najsitnije ostatke mesa sa kostiju'. — Ba
    ćibav -a -o 'mestimično bez perja (živina)'. — Pušti tu ćibavu kokošku, ne
    ćiriš -iša m 'obućarsko lepilo'. — Po tom da smrdi na ćiriš, znaš da je obu
    ćopat -am nesvr. 'šepati'. — Luka ćopa od ditinjstva.
    ćopav -a -o 'hrom'. — Jeste on ćopav, al iđe brez štake.
    ćopo -e m 'onaj koji šepa, šepavac'.
    ćorav -a -o 'koji ne vidi na jedno oko'. — Ker je bio ćorav na jedno oko. Izr. I
    ćoravit -im nesvr. 'postajati ćorav'. — Lazu je udario konj repom po oku i po
    ćoravo pril. 'nespretno, glupo, nevešto'. — Ćoravo si radio, ćoravo ćeš bit i pla
    ćoretat ćoretam nesvr. 1. 'zagledati nešto kao kad čovek ima slabiji vid'. — Majka nem
    ćosav -a -o 'bezbrk, golobrad'. — Matora divojka pa se uvatila s otim ć
    ćoša ž 1. 'spoljni i unutrašnji ćošak'. — Baci to tamo u ćošu. — Naišo na
    ćoškast -a -o 1. 'onaj koji ima ćoše'. — Malo si ćoškasto kamaru sadio. 2. 'nastran, zavr
    ćuba ž 'istaknuto perje na ptičjoj glavi'. — Vidi, ova kokoška ima ć
    ćubast -a -o 'koji ima ćubu'. — Nije ružna cura, al ima ćubastu glavu.
    ćućav -a -o 'nespretan, nesamostalan'. — Mani take, on je ćućav: di ga ostaviš tu
    ćućećki pril. 'čučeći'. — Ustani pa sidi, ne možem te obuć ćućećki.
    ćućit -im nesvr. 'čučati'. — Dobra je lovačica ova mala mačka: po cio dan
    ćud -i ž 'narav, karakter'. — Svaki ćovik ima svoju ćud. Izr. bit po ć
    ćudljiv -a -o 1. 'koji je nastrane, promenljive ćudi, nestalan'. — Ne možemo ništa zapo
    ćudljivo pril. 'na ćudljiv način'. — Teško je bilo radit jel se furtom ćudljivo ponašo.
    ćolav -a -o 1. 'malih ušiju'. — Smijaćete se kad je vidite, kupio sam jednu
    ćulit (se) ćuli (se) nesvr. 'prisluškivati, izdizati ušne školjke radi boljeg
    ćup(i)ca ž 'grnčarski sud (za spravljanje kiselog mleka ili kajmaka), ćup'. ~ imam ve
    ćuprija ž 'most', dhena ~, gvozdena ~.
    ćuprijica ž dem. od ćuprija.
    ćurak -aka m 'ogrtač postavljen krznom, kožuh'. — Ti, valdar, kišu č
    ćurčija m 'krznar'. — U poslidnje vrime sve manje ima ćurčija.
    ćurdija ž 'skupocena bundica, zimski ogrtač udatih žena (od kolena bu
    ćurlik m 1. 'glas svirale'. — Poznala sam te po ćurliku tvoje vrule. 2.
    ćurlikanje s gl. im. od ćurlikat. — Ivanovo ćurlikanje se iz daleka čuje.
    ćurlikat ćurliče nesvv. 1. 'svirati u sviralu'. — Nema lipče svirke od vrule kad
    ćuskija ž 'gvozdeni alat u obliku poluge, za podizanje tereta i dr.' — Nji dvoj(i)ca podm
    ćuso -e m 'zadnji donji gvozdeni deo na daski pluga, koji osigurava
    ćušad zb. im. ž 1. 'mladunčad krupne stoke u gomili'. — Triba ćušad zatvorit u košaru
    ćušat -am nesvr. prema ćušit. ~ se povr.
    ćuše -eta s 'ždrebe, tele, magare'. — Svako ćuše voli da se protrči po avliji.
    ćušen -a -o 1. 'luckast'. — Tebi je pametan, a ja kažem da je on malo ć
    ćušit -im svr. 'ošamariti'. — Nemoj da te ćušim!
    ćuška ž 'šamar'. — Tako sam dvi ćuške dobio od baće kad sam bio mali da i(h) i sad j
    ćuškat (se) -am (se) nesvr. 'dečja igra (štapovima se udara drvena lopta, dok se ne dotera do
    ćuta ž 'započeta kamara tek navezenih snopova (žita, sena i sl.)'. — Ja sam
    ćutit -im nesvr. 1. a. 'ne govoriti, uzdržavati se od govora'. — Svi su štogod imah da
    ćutke pril. 'bez reči, ne govoreći ništa'. — Ćutke je podnosio sramotu svoje
    ćutljiv -a -o 'koji malo govori'. — Stanica je bila tija i ćutljiva cura.
    ćutljivo pril. 'bez reči, ćutke'. — Znao je da je kriv i samo je ćutljivo gledo.
    dabogda pril. 'za izricanje želje, proklinjanja i sl.' — Jezik prigrizo, dabogda!
    dabome/daborme/dabogme pril. 'dakako, naravno'. — Daborme da se srdim.
    daća ž 1. 'gozba, čast'. — iskupili se ko na daću. 2. 'porez, dažbina'. — Kolika ti je d
    dadijat -am nesvr. 'negovati decu'. — Žena mi ostavila dicu, a ja ne znam dadijat oko n
    dadilja ž 'ženska osoba koja neguje tuđu decu'. — Taki je ko da ga je dadilja odranila.
    daklem/daklen part. 'dakle'. — Daklem, moji konji, moja kola i vozaću koga ja o
    daktit -im dakće nesvr. 'ubrzano disati'. — Od vrućine ne mož da laje, ve
    dalečina ž 'v. daljina'. ~ udala se u tu dalečinu, pa je po po godine ne vidlmo.
    dalek daleka daleko 1. 'koji je na velikom odstojanju, udaljen'. — La
    daleko pril. 1. 'na velikom odstojanju'. — Daleko odatleg je to misto.
    daljina ž 'odstojanje'. — Za njeg je sve daljina kad ga mrzi ić. — Spazili smo ga, u dalj
    daljnji -a -e 'dalek, udaljen'. — Kaže da nam je čak i daljnji rođak.
    damast m 'fino laneno platno sa arabeskama'. — Sašila sam mojoj Kati šest uzgljanaca
    dan m 1. 'vreme od izlaska do zalaska sunca'. — Baš nam je danas
    danas pril. 1. 'ovog dana, u današnji dan'. — Danas je već peti dan o
    danas-sutra pril. 'uskoro, ubrzo'. I ti ćeš, danas—sutra odrast, pa izletit iz gnjizda.
    dance -eta s 'dno na buretu'. — Dance je propuštilo na onom buretu od vina, mora
    dan-danas pril. 'u današnjici, danas'. — Ni dan-danas ne divanimo.
    danguba ž 1. 'besposlica'. — Na salašu je naučio radit, pa ga je danguba u varoši ubijala.
    dangubit -im nesvr. 'uzaludno trošiti vreme, provoditi vreme u neradu, u besposlici'. — i
    danit danem svr. 1. 'dahnuti'. — Stani malo da danem. 2. 'ostaviti peč
    danjom pril. 'danju'. — Danjom spava, a noćom vandruje! Izr. Danjom klam
    dar (mn. darovi) m 'poklon'. — Ujna nam je svima za Božić donela lipe darove.
    darak darka m dem. od dar.
    darda ž 'vrsta kartaške igre'. — Ja znam samo fiika da se kartam, ne znam tu tvoju dar
    darežljiv -a -o 'široke ruke'. — Darežljiv čovik!
    daritelj m 'darodavac'. — U navičnjem kraljevstvu daritelj, a zli(h) osvetitelj (Molitven
    darivat darivam nesvr. 'davati darove, poklon (prilikom rođenja deteta
    darnit darnem svr. mn. 'taknuti, darnuti — Mene nikad niko ni darnio nije. Izr. ~ u src
    darovat darujem svr. 1. 'dati na dar, pokloniti'.— Darovo sam sestri jed
    darovina ž 1. 'novac koji mlada skupi o svadbi'. — Fain je darovine sku
    daska ž 1. 'široki pljosnati komad drveta manje debljine, izrezan iz tr
    daščara ž 1. 'spremište za kukuruz izrađeno od dasaka'. — Malo smo kuruza ove godine
    daščica ž dem. od daska.
    dašta mod. 'nego šta'. — Kad smo joj dali poklon, nije ga ni pogledala. Dašta je tila?
    dat dam/dadem 1. 'predati nešto iz ruke u ruku'. — Daj mi kruva. 2. 'darovati, poklo
    datung m 'datum'. — Ne sićam se baš koji je onda bio datung, al znam da je snig bio na
    davat dajem/dajem nesvr. prema dati. — Daje on meni al malo zarad
    davit davim nesvr. 1. 'stezanjem za vrat gušiti koga'. — Kad ga je svalio, po
    davnina ž 'staro davno vreme, staro doba'. — Više ga je privlačila davnina nego današnj
    davno pril. 'pre mnogo godina, odavno'. — Davno je to bilo kad smo se mi u pravu sig
    dažd dažda m 'kiša'. — Padoje jak dažd s vitrom.
    daždit -i nesvr. 'kišiti'. — Već tri dana daždi da oči ne možeš otvorit.
    de, ded, dede, deder uzv. I. 'uzrečica nutkanja'. — Deder privati se motike. — Ded
    debelguza ž 'žena sa debelom stražnjicom; debela žena uopšte'. — Sila bi ja, al ne možem
    debelo pril. 1. 'u debelom sloju'. — Debelo namaži pekmez na kruv. 2
    debeljko m 'debeo čovek'. — Martin još izgleda deblji zato što je mali, pa ga svi zovu de
    debeljuca ž 'debelo, bucmasto dete'. — A čija je ovo debeljuca?
    deblja (mn. deblja g. mn. debalja) ž 'deblo'. — Osušio se dud, ostala je samo deblja.
    debljat se -am se nesvr. 'gojiti se'. — Samo se ti debljaj pa će ti krv otić na mozak.
    debljina ž 1. 'stanje i osobine onoga što je debelo'. — Kolika je debljin
    debo debela -elo 1. koji je u preseku širok: ~ drvo, ~ daska, ~ zid'. 2. 'mastan, tust'. K
    december m 'dvanaesti mesec u godini, decembar'.
    deci indekl. skr. od decilitar (deseti deo litra) — Daj mi dva deci čistog vina.
    deka ž 'skrać. izraz za dekagram (stoti deo kilograma, deset grama)'. — aI si izadro, t
    dekat -am nesvr. 1. 'upravljati konjima (upregnutim u kolima)'. — Dekaj, kume, ri
    deklamacija ž 1. 'recitacija'. — Tvojaje deklamacija bila bolja od Marijine.
    deklamovat - ujem nesvr. 'recitovati'. — Kako to divaniš ko da deklamuješ?!
    dekung m 'zaklon (u ratu)'. — Mi smo u dekungu mirno sidili, a oni su pucali priko nas
    delija m 'junak (momak na glasu)'. — Ta Lazo je delija kakog bi svaka cera poželila.
    dembelan -ana m 'veliki neradnik, gotovan, lenština'. — Gazda traži radnika a ne dembela
    deran m 'dečak'. — Deran izraso ko iz vode.
    deranac -nca m. dem. od deran.
    derančić m dem. od deran.
    derat derem nesvr. 'skidati kožu, guliti'. — Luka već dere zeca, biće paprikaša. 2. 'izr
    dereglija ž 1. 'skela'. — Dereglija nas je privezla. 2. 'lađa'. — To je velika dereglija, prava
    derište s 'razmaženo, nevaspitano dete'. — Ne volim što njegov otac š njim divani ko d
    derladija ž zb. im. v. derle.
    derle -eta mn. derlad s 'nemiran, bezobrazan derančić'. — Sram vas bilo, derlad jedna
    dernica ž 'klanica (u kojoj je skidanje kože i obrada posle klanja životi
    dernjava ž 'deranje, dreka'. — Dernjava je iz daleka dolazila, pa nismo znali šta je.
    derutan -tna -tno 'ruševan, trošan, istrošen, zapušten'. — Salaš je u dobrom stanju, al ko
    desetak -aka m 'novac od deset jedinica, desetica'. — Strina mi je spustila u ruku deseta
    desit se -im se svr. 1. 'naći se, obresti se'. — Samo da se ja nisam tamo
    desni/desni ž mn 'meso oko zuba'. — Tako me je izmučio da su mi desni krvarile.
    desni/desni -a -o 'koji se nalazi na suprotnoj strani od srca'; supr. livi; ~ no
    desnica ž 'desna ruka'. — Pruži desnicu da se pozdravimo.
    desno pril. 'na desnu stranu, na desnoj strani'. — Drži desno da ne bi tresno!
    dešnjak m 1. 'muškarac koji radi više desnom rukom nego levom'. — Dva ro
    devetat -am nesvr. 'tući'. — Triba njega devetat, pa će se oma latit učenja.
    devetnica ž 'molitva kod katolika, svaki dan za devet dana (obično kao z
    dežmekast -a -o 'omalen, odebeo, nezgrapan' — Kako ga ne bi znala, bio je mali dežmekas
    di, di 'gde'. Izr. Di će kuga već u svoj rod 'kad nevolja nevolju stiže'. Di' koga boli, tamo se i pipa. D

    dica ž zb. im. od dite.


    dičan -čna -Sno 'častan, slavan, ugledan, ponosan'. — Ugledo se sin na di
    dič(i)ji -a -e 1. 'koji pripada deci, koji se tiče dece'. — A od čega je tako pocrvenio di
    dičit dičim nesvr. 'krasiti'. — To je taki momak, da ne znaš šta ga već
    dičurlija ž augm. i podsm. od dica.
    dić dignem svr. v. dignit.
    dida m 1. 'ded, očev ili majčin otac'. — Dida Vranje su baćin otac. 2. 'stari
    didacko m (podr.) od dida. — Matori Vranje još ne da sinovima da gazduju, a on je odavno već
    didica m dem. od dida.
    didicin -a -o 'koji pripada didici'. — Nije dobro, didicin glas se sve riđe čuje.
    didin -a -o 'koji pripada didi'. — Didino unuče. Izr. ~ mu vilištan 'grdnja (umesto pso
    didovina ž 'imanje nasleđeno od dedova'. — Počo je da otkida od didovine.
    diftin -ina m 'čvrsta gusta pamučna tkanina poput somota'. — Dobila sam novo ruvo
    digdi pril. 'ponegde, gdegde'. — Naše žito je ove godine zdravo čisto, samo se digdi v
    dignit -nem svr. 1. 'pomeriti, pružiti nagore'. — Di'gni jednu ruku da te vidlm. 2. 'što l
    digod pril. 'negde'. — Samo ti traži, mora tu digod bit.
    digod pril. 'gde god'. — Kako je to, Nikola, da si ti, di god se časti, uvik prvi?!
    dijat dišem nesvr. 'dihati, disati'. — Pušti me, tako si me stisko da ne možem dijat o(
    dijurna ž 'dnevnica'. — Zato što izađe na salaš dobije on dijurnu.
    dika ž 1. 'ponos, čast'. —Triba da ti je dika što imaš takog učmenog
    dikica ž dem. od dika.
    dikica ž 'bodljikava biljkašiblje (korovska), boca bot. Xanthium spinosum'. — Ubovo
    dikin -a -o 'koji pripada diki'. — Poznam ja dikinu zviždaljku.
    dilber m 'dragan'. — Mora bit žalosna kad joj dilbera nema.
    dilit dilim nesvr. 1. 'odvajati na delove'. — Necu ni s kim da dilim ovu jabuku. 2. 'vr
    dilnik m 'sudionik, učesnik u zajedničkom poslu'. — Vidiš da je dobro što nisam imo dilnika,
    dilo s 'rad, posao, trud'. — Ako si vridan na dilu, onda možeš bit i na zdili. lzr. Do
    dilom/dilom pril. 'jednim delom'. — Dilom su kuruzi s jedne, a dilom s druge strane salaša.
    diljak -ljka m 'društvena igra (u grupi svi drže sastavljene dlanove, jedan je određen da stav
    diljat -ljem nesvr. 'tesati'. — Baćo diljaje sapište za lopatu.
    dinit dinem svr. 'dihnuti, uzeti dah'. — Tako sam se uplašila da ni dinit nisam smila.
    dinja ž bot. Cucumis melo; 'jednogodišnja zeljasta biljka i plod te b
    dinjica ž dem od dinja.
    dioba ž 'radnja kojom se nešto deli, podela, deoba'. — Napravili smo diobu nako kako
    dirat diram nesvr. 1. 'dodirivati, doticati se čega'. — Nemojte dirat n
    dirinčit/dirinđžit nesvr. 'mučiti se, teško i mukotrpno raditi'. — Cio dan dirlndžim u polju, pa ka
    dirnit dirnem svr. 'taknuti'. — Samo se ti sigraj tu, ne smi tebe niko ni dlrnit.
    dirnut -a -o 1. trp. prid. od dirnit. 2. 'ćaknut'. — Nemoj se obazirat na Lovru, on je ma
    disat dišem nesvr. 1. 'uvlačiti u sebe (kroz nos ili usta) čist vazduh i izbacivati ne
    disnotor m 'svinjokolj, vreme klanja svinja'. — Kaki bi bio disnotor brez paprikaša za už
    dišputacija ž 'delegacija, izaslanici'. — I pet Subačana je bilo u dišputaciji u Be
    dišputovat -ujem nesvr. 1. 'diskutovati, prepirati se (oko čega)'. — Nemam
    dit dijem nesvr. 'denuti, deti'. —- Dok nas dvojca dijemo krstine, vi ograbite mršav
    dite diteta s 1. a. 'muškarac i devojčica u najranijem dobu i dok ne
    ditel(i)na ž bot. 'vrsta biljke iz por. lepirnjaka Trifolium'. — Ne dajte tušta zelene ditelne
    ditence -eta s dem. od dite.
    ditešce -eta s dem. od dite.
    ditetov -a -o 'koji pripada detetu'. — Ditetova mater je umfla još dok je on imo godinu dana.
    ditinjast -a -o 'koji je kao u deteta, neozbiljan'. — Čula sam spolja ditinjast glas, pa sam
    ditinjasto pril. 'neozbiljno, naivno'. — Raduje se od srca, ditinjasto.
    diva ž hip. od divojka. Izr. -~ Marija 'Bogorodica'.
    divan -ana m 1. 'večernji sastanci mladih radi zabave (obično za tu svrhu u iznajmljen
    divanit divanim nesvr. 1. 'razgovarati'. — i ja sam s Macom divanila. 2. 'govoriti'. — Ne divanim ja njim
    divandžija m 'razgovorljiv, pričljiv čovik'. — Nije došo Stipe, naš felavni divandžija.
    divandžinca ž 'razgovorna ženska osoba'. — Lozika le uvik bila taka mirna, nije baš nika div
    divat divam/dišem nesvr. v. dijati.
    diven(i)ca ž 'kobasica'. — Metnili smo u odžak da se puše deset veliki i d
    diver m 'muževljev brat'. — Dvori snaja divera ko i svekra.
    divica ž 'nevina devojka'. — Svaki je momak tražio divicu za ženu. Izr. ~ Marija 'Bogorodica'.
    div(i)jak -aka m 'divljak'. — Uzmi, Stipane, kad ti strina daje, nemoj bit ko mali div(i)jak
    div(i)jakinja ž 'divljakuša'. — Zašto je ta tvoja cilra taka divjakinja, pa neće ni s kim da se dr
    divizma ž 'vrsta poljskog cveća (lekovito), bot Verbascum thapsus'.
    divojački -a -o 'koji pripada devojkama, koji je svojstven devojkama'. — Divoja
    divojački pril. 'kao u devojke, na devojački način'. — Sve je na njoj nabreklo, nako kako
    divojčica ž dem od divojka.
    divojčit se -im se nesvr. 'činiti devojkom'. — Marina ćer nema više od petnest godina, a ve
    divojčura ž augm. i pogrd. od divojka.
    divojka ž 'devojka'. — iđe Lozijina divojka. Izr. ~ pod vincom 'nevesta'; ~ se ne traži batinom v
    divojkin -a -o 'koji pripada devojci'. — Divojkina nana baš ne voli zeta.
    divovat divujem nesvr. 'biti divojkom, biti neudata'. — Rano je počela divovat.
    dizat (se) dižem (se) nesvr. prema dignit (se), dić (se).
    dizna ž 'tanka metalna cev u kojoj se pravila cigareta'. — Nana su znali napravit na di
    dlačica ž dem. od dlaka.
    dlaka ž 'nitast izraštaj na telu nekih životinja i na delovima ljudskog
    dlakav -a -o 'koji je pun dlaka'. — al si dlakavog tila ko majmun.
    dlan m 'unutrašnja strana šake bez prstiju'. — Samo trljaj dlanove pa
    dlančić m dem. od dlan.
    dlanić -ića m dem. od dlan.
    dlićkav -a -o 'židak, blatnjav'. — Di ćeš tudan, ne vidiš daje put sav dlić
    dno dnola m 1. 'tvrdo tlo pod vodenom masom'. — Taka je suša da
    do dola m 'udolina (obično sa vodom, travom i trskom) rit'. — Na dolu pasu krave
    dob doba m 'mesto na vršalici gde se ubacuje snoplje, pri vršidbi, hranilica'. — Luk
    dob -i ž 'godine života, starosti'. — Pantim ja to iz svoje dobi.
    doba indekl. s 1. 'duži vremenski odsek, period'. — Nije danas naše vrime, nastalo je
    dobacit dobacim svr. 'dodati nekom bacanjem'. — Mala je ona,'pa' ne mož da mi dobac
    dobacivat -acivam nesvr. prema dobacit.
    dobar dobra dobro 1. 'valjan, vrstan, odabran'. — On samo za sebe nije dobar. 2. 'prili
    dobit dobijem (trp. prid. dobiven/dobijen) svr. 1. 'imati nešto što pre
    dobivat dobivam nesvr. prema dobit. — Ne dobivamo nas dvoje ru'otkud ništa, sve što
    doboš m 'bubanj'. — U selu se čuo doboš, što god izvikivaje. Izr. Oč
    dobošar -ara m 'bubnjar'. — Siroma bać Vince, pod stare dane je posto dobošar.
    dobrim pril. 'podosta, znatno'. — Nismo se svađale, al sam joj dobrim nakazivala!
    dobro pril. (komp. bolje) 1. 'kako treba, kako je red da bude; kako je poželjno; pravo'.
    dobro s 'imanje, gazdinstvo'. ~ umro bać Stipe, pa se oma razišlo i r jegovo dobro.
    dobrurad -a -o 'naklonjen'. — Ko je prema tebi dobrurad, lako ćeš se š njim spajtašit!
    doče pril. 'nositi dete na leđima (sa rukama o vratu)'. — iđe ive i nosi svoje dite do
    dočekan -a -o 'gostoljubiv'. — Nije to samo sad, snašica je uvik bila doč
    dočekat -am svr. 1. 'očekivati koga i prestati čekati kad stigne'. — Čov
    dočekivat -ekivam nesvr. ; prema dočekat.
    dočepat -am svr. 'naglo uhvatiti, zgrabiti'. — Ako te ja dočepam za te tvoje kike, o
    dočuvan -a -o 1. trp. prid. od dočuvat. 2. 'budno čuvan (dete se posle rođ
    dočuvat dočuvam svr. 'sačuvati do kraja'. — Bog me je pomogo da doč
    doć/doć dođem svr. 1. 'idući prispeti, stići, doputovati na bilo koji način'. —
    dodat -am svr. 1. 'dometnuti, nadodati'. — Dodaj još koju krušku, ne
    dodavat dodajem nesvr. prema dodat.
    dodijat -am svr. 'dosaditi'. — Dolaziću ti dok ti ne dodijam.
    dodijavat -ijavam nesvr. prema dodijat.
    dodirivat (se) -irivam (se)/-irujem (se) nesvr. prema dodirnit (se).
    dodirnit dodirnem svr. 'dotaći, dotaknuti'. — Samo ako te dodirne, a ti vikni, pa
    dodvoravat se -oravam se nesvr. prema dodvorit se.
    dodvorit dodvorim svr. 'dvoriti do kraja'. — Ćer ga je dodvorila i saranila. ~ se 'laskanjem
    dođoš m v. dotiranica. — Nije red da se naša cura uda za dođoša.
    događat se događa se nesvr. prema dogodit se.
    dogamizat -ižem svr. 'doći gamižući'. — iđite vi naprid, a ja kad dogamižem s ovim mojim
    dogarat dogara nesvr. prema dogorit.
    dogegat (se) dogegam (se) svr. 'doći gegajući se'. — No, dogegale su se i guske ve
    dogledat -am svr. 'ugledati što nadaleko, dokle se može videti'. — Nisu majkine mlade o
    dogmizat -ižem svr. 'dogamizati, gmižući doći'. — Starac je sa svojim h
    dogodine pril. 'iduće godine'. — Dogodine, živi bili pavidili!
    dogodit se dogodi se svr. 'nastati, zbiti se, desiti se'. — Milka kaže da se ništa nije dogodil
    dogođaj m 'događaj'. — Čuli smo i mi za taj dogođaj, al nismo povirovali.
    dogorit svr. 1. 'izgoreti do kraja'. — Pušti nek ova svića sasvim dogori. 2. 'dogusuti, do
    dogovarat se -ovaram se nesvr. prema dogovorit se.
    dogovor m 'pismeni ili usmeni sporazum'. — Dogovor je bio da ja dođem kod tebe. Izr.
    dogovorit se -ovoiim se svr. 'ugovoriti s kim, sporazumeti se'. — Dogovorili smo se da zajed
    dojašit -im svr. 1. 'jašući doći'. — Dojašio je na konju, a natrag će pišce. 2. 'ne mo
    dojavit dojavim svr. 'javiti (kome), doneti vest'. — Nama je dojavio prvi komšija da pr
    dojit -Im nesvr. 'hraniti svojim mlekom'. — Ne diraj Margu, baš sad doji maloga.
    dojka ž 'sisa'. —_ima tušta mlika pa je bole dojke.
    dojurit dojurim svr. 'j'ureći stići'. — Dojurio je ko brez duše.
    dokajat jem svr. 'do kraja okajati, prestati kajati'. — Baću baš nije, al nanu je redovno d
    dokasat -ašem svr. 'stići u kasu'. — Iđite vi naprid, a ja ću da dokašem za vama.
    dokasivat -asivam nesvr. prema dokasat. — Šta taj Vinko svaki dan dokasiva kod nas?!
    dokasno pril. 'kasno u noć'. — Ne marim da i moja Manda iđe s vama u kolo, samo nem
    dokivat dokivam nesvr. prema dokovat.
    dokazat dokažem svr. 1. 'uveriti koga o čemu'. — Dokazaću ja njemu č
    dokazivanje s gl. im. od dokazivat. — Nema više nikakog dokazivanja kad je ve
    dokazivat -azivam nesvr. prema dokazat.
    doklancat -am svr. v. dokulecat.
    dokle(g) pril. 'dokle'. — Dokleg vidiš s otim očalama? 2. 'do koje vremenske granice'. —
    doklipsat doklipšem svr. 'klipšući doći'. — Nisam je očekivala, a eno je i snaš Roza je do
    dokondrljat (se) -am (se) svr. 'dokotrljati (se), dokoturati (se). — Bundeva je pala s kola i dokon
    dokopat -am svr. 1. 'uhvatiti, zgrabiti'. — Kad ga je Ante dokopo, sav j
    dokoračat -am svr. 'koračajući doći'. — Doću i ja ako bidnem mogo dokoracat.
    dokovat dokujem svr. 'dovršiti kovanje'. — Mogo si najpre dokovat kosu, p onda ist ma
    dokraja pril. 'do kraja, do svršetka, potpuno, sasvim'. — Dobar je on č
    doktor m 'lekar' očni ~, ženski ~, zubni —.
    dokulecat dokulecam svr. 'doći, stići (uz tegobe u hodanju), došepati'. — Bolje da krenem
    dokupit dokupim svr. 'kupiti uz ono što je već kupljeno'. — I mi ćemo
    dokuvat -am svr. 'dovršili kuvanje'. — Čekam da se dokuva ta tvoja kokoška pa da idem
    dokuvavat -uvavam nesvr. prema dokuvat.
    dolaf -afa m 'komoda sa tri ili četiri fijoke, za žensku opremu, za na
    dolazit -im nesvr. prema doć.
    doletit -im svr. 'leteći prispeti, pojaviti se gde'. — Prve laste su doletile.
    doli pril. 'niže, naniže'. — Skočim doli s kruške pa biž iz vinograda.
    doličan -čna -čno 'prikladan'. — Uz to svečano ruvo moraš i doličnu maramu povezat.
    dolićat dolicem nesvr. prema doletet.
    dolijat dolijam svr. 'biti ulovljen, uprkos svemu lukavstvu'. — Prid sv
    dolikovat -uje nesvr. 'priličiti'. — Ne dolikuje da mlada cura iđe s oženjenim
    dolit dolijem svr. 'dosuti, dodati'. — Jesi I, Martine, dolio vina u ono sridnje bure?
    dolivat dolivam nesvr. prema dolit.
    dolma ž 'nasip pored reke'. — Put jevodio pravo na dolmu pore(d) Tise.
    dolnjak -aka 1. 'jug, strana sveta'. — I rode i laste su očle na dolnjak. 3
    dolja ž 'dolina (suprotno: greda). — Teško dolji u koju se voda sliva i divojki koja sa
    doljača ž 'dolja u kojoj se mogu pojaviti podzemne vode (nalazi se uz dol, rit)'. — U do
    domaći -a -e 1. 'koji je izrađen u kući'. — Pite slobodno, to je naša dorna
    domaćica/domaćinca ž 'domaćinova žena; žena koja upravlja domom, koja vodi kuć
    domaćicin -a -o 'koji pripada domaćici'. — E, sad dajte vamo taj domaćicin prisnac.
    domaćin m 1. 'starešina porodice'. — ispratili su svog domaćina danas na poslidnji po
    domaćinov -a; -o' koji pripada domaćinu.' — Ne dam ti, to je domaćinova lula.
    domaćinski -a -o'koji pripada domaćinima' koji se odnosi na domaćine'. — Ne bi se baš mo
    domaćinski pril. 'kao domaćin, srdačno, prijateljski'. — Moram se pofalit da me je Marko p
    domaćinstvo s 'gazdinstvo'. — Di su dica bila vridnija i složnija tu je domać
    domest etem svr. 'čisteći metlom sakupiti na jedno određeno mesto'. — Dometi sve vam
    domina ž 'pravougaona pločica, na kojoj su cme tačke na belom polju (ili obrnuto) za d
    domine pl. t. 'vrsta igre sa pravougaonim pločicama.
    domit -rm nesvr. 'kuću kućiti'. — Ja bi da se uzmemo, radićemo, pa ć
    domunđavat se -unđavam se nesvr. 'došaptavati se (potajno)'. — Čim vidiš Paju i
    donašat donašam nesvr. v. donosit.
    donet -esem svr. 1. 'noseći dati, pružiti'. — Mogo bi da mi doneseš k
    donle(g) pril. 1. 'donde'. — Odale(g) je naše žito. — Dalekoje to, ima najmanje po sata d
    donosit donosim nesvr. prema donet.
    dopadat se -am se nesvr. prema dopast se.
    dopast se -adnem se svr. 'svideti se'. — Sve bi uradila samo da se Stipanu dopadnem.
    doperjašit -erjašim svr. 'dotrčati, doleteti, dojurjti'_ — čuo momak da će tu bit Matilka, pa
    dopirat -rem nesvr. prema doprit.
    doplaćivat -aćivam nesvr. prema doplatit.
    doplatit doplatim svr. 'dodati ranijoj ceni'. Kupio jesam, al nisam oma izno iz du
    doplivat -am svr. 'plivajući stići, doći'. — Doplivo si junački, al sad ćeš
    doplivavat -ivavam nesvr. prema doplivat.
    dopodne s 'vreme od jutra do pola dana (do 12 časova)'. — Ko dopodne spava ko(d) tog
    dopolak 'do polovine'. — Znaš, Bruno, ti si dopolak luckast, a dopolak nisi pametan.
    doposlitke pril. 'naposletku, doposletka'. — Šta se tu može, dico, doposlit
    dopraćat -am nesvr. prema dopratiti.
    dopratit -im svr. 'doći s nekim u društvu, praviti nekome društvo do njegove ku
    doprit doprem svr. 1. 'doći, dospeti do kakva mesta'. — Toliki je svit bio da ja nisam doprla ni do crkv
    dopuštat dopušćam nesvr. prema dopustit.
    dopuštit dopuštim svr. 'dati kome slobodu, odobriti da što radi'. — Ako joj ne dopuštimo
    dopuzat -užem svr. 'puzanjem doći do određenog cilja'. — Dotleg se vrtila okolo dok ni
    doradit doradim svr. 'potpuno, sasvim izraditi, ugladiti'. — Znala je tkat, al nije znala d
    dorađivat -ađivam nesvr. prema doradit.
    dorast dorastem svr. 1. 'do kraja izrasti'. — Još malo kad doraste, kakaje lipa, tr
    dorat m 'konj smeđecrne dlake, crne grive repa'. — Babo, prodajte dorata i kupite vra
    dorin -a -o 'koji pripada dori'. — Po topotu poznam dorin kas.
    doro m hip. 'dorat'. — Ah, moj doro, dobri doro (nar.).
    doronga ž 1. 'motka'. — Mate, ti uvik iđeš s takom dorongom ko da si č
    doruša ž 'doratasta, mrkoriđa kobila'. — iđi, vaćaj konje, dorušu s live strane upregni.
    dorušin -a -o 'koji pripada doruši'. — Dorušin kolan od ama je zdravo popuštan, stegni
    dosad pril. 'do ovoga vremena'. — Nisi moro ni dosad dolazit.
    dosadan -dna -dno 'koji je pun dosade, koji izaziva dosadu'. — Dosada
    dosadit dosadim svr. 'dodijati, biti na dosadi'. — Dosadio je i Bogu i svitu.
    dosađivat -ađivam nesvr. prema dosadit. ~ se 'osećati dosadu, patiti od dosade'. — Nedilja
    doselit doselim svr. 1. 'dovesti iz drugoga kraja i nastaniti'. — Oni su
    doseljavat -eljavam nesvr. prema doselit. ~ se nesvr. prema doselit se.
    dosipat -am nesvr. prema dosut.
    dosipavat -ipavam nesvr. v. dosipat.
    dositit se -im se svr. v. sitit se.
    doskočit doskočim svr. 1. 'u nadmetanju skočiti toliko koliko neko druy'. — Ante je dob
    doskakat doskačem svr. 1. 'skakućući doći, dojuriti u skokovima'. — Vrap
    doskakivat -akivam nesvr. prema doskakat.
    doskakućat -akućem svr. 'skakućući stići, doći'. — Šta je njoj doskakućat kad je mlada.
    doskoro pril. 1. 'do pre kratkog vremena'. 2. 'uskoro'. — Nisam za njeg doskoro ni
    doslužit doslužim svr. 1. 'dokraja odslužiti'. — Pajac će doslužit njegovog gazdu i u ned
    dosolit dosolim svr. 1. a. 'dokraja, dovoljno, osoliti'. b. 'dodati već sol
    dosoljavat -čljavam nesvr. prema dosolit.
    dospit dospijem svr. 1. 'stići'. — Samo ti iđi, na večeru ću i ja dospit. 2. 'imati vremena
    dospiven -ena -eno 'slobodan, bez posla'. — Kad bidneš dospiven, priđi malo kod nas.
    dosta pril. 'u dovoljnoj količini, do mile volje'. ~ glavno, 'prilično'; ~ dobro, 'podnošlj
    dostignit -nem svr. 'idući za kim stići ga'. — Ja sam mislio da zdravo žurim, a ti s me ve
    dostižan -žna -žno 1. 'koji se može dostići'. — Triba zemlju dobro obrađ
    dosut dospem svr. 'sipanjem dodati onome što je već usuto'. — Dospi još jednu kašik
    došantat -am svr. 'šantajući doći'. — Vi imate kada da krenete, stignićete me i tako, dok
    došantucat -am svr. dem. od došantat. — Znam da ne možeš trčat, al vald
    došetat (se) došetam (se) svr. 'doći, stići šetajući'. — Ja ko velim, došetaću se malo do vas,
    došunjat se došunjam se svr. 'šunjajući se doći'. — Kako si se ti došunjao kad te niko nij
    dotać (se) dotaknem (se) svr. v. dotaknit (se). dotad(a) pril. 'do toga vremena'. — Dotad n
    dotaknit dotaknem svr. 'približiti što čemu tako da se površine dodirau'. — Probaj ga sam
    doteć -eče/dotekne svr. 'biti dovoljan, zadovolijti (se)'. — Samo vi, dico, ite, a nama š
    doteturat (se) -am (se) svr. 'teturajući doći, stići'. — Toliko se nalijo, da se jedva doteturo do
    doticat (se) dotičem (se) nesvr. prema dotaknit (se), dotać (se).
    dotiran -a -o 'lepo, skladno obučen'. — Šta je naš komšija danas tako dotiran, da se ne ženi m
    dotiran(i)ca ž 1. 'beskućnik'. — Ne pribiva on nigdi, prava je dotiran(i)ca.
    dotirat -am svr. 1. 'dovesti što na kakvom vozilu ili na tovarnoj životinji'. — Kako je samo mog
    dotiravat -iravam nesvr. prema dotirat. ~ se 1. nesvr. 1. 'prema dotirat se'. — 2. 'prepirati
    dotle(g) pril. 1. 'do tog mesta'. — Ne iđe se meni čak dotle(g) pišce. 2. 'do toga vremena
    dotrajat dotrajem svr. 1. 'potrajat do nekog vremena, doteći'. — Morać
    dotrčat -im svr. 'trčeći doći'. — Kad je vatra buknila, sve komšije su dotr
    dotrčavat -rčavam nesvr. prema dotrčat.
    dotrkat dotrcem svr. 'dotrčati, dotrknuti'. — Odnesi ujna Toni ovaj pladanj fanaka, sa
    dotrkivat -rkivam nesvr. prema dotrkat, dotrknit.
    dotrknit dotrknem svr. dem. prema dotrčat.
    dotrvat -am svr. 'dotrajati'. — Kupio sam ti novo pero, valdar će ti dotrvat do kraja ovo
    dotuć dotučem svr. 'svladati, onesposobiti'. — Patio je kad mu je žen
    doturat doturam svr. 'preneti na kolicima, dogurati'. — Čujem, Lozija,
    dotužit -i(m) svr. 'dojaditi, dosaditi'. — Cigurno mu je dotužila samoć
    doujit doujim svr. 'hujeći brzo stići, dohujati'. — Stipane, ti si doujio ko da te vitar no
    dovabit dovabim svr. 'dozvati (živinu i svinje)'. — Kokoške nisu gladne, pa sam i(h) jed
    dovaćat -am nesvr. prema dovatit. dovađat dovađam nesvr. prema dovest.
    dovarat -am svr. 'domamiti, dovesti na prevaru'. — Dovaraj i(h) u avliju, p onda
    dovat -ata m 'dohvat (nadohvatruke dokle se može dosegnuti)'. — Stani iza badnja, tu
    dovatit/dovatit -im/dovatim svr. 1. 'dohvatiti'4 — Dovati mi bocu s rakijom, t
    dovažat dovažam v. dovozit.
    Dove G. Dova. — Duhovi. 'crkveni praznik'. Kažu nana i baćo da ćemo imat tusta go
    doveče pril. 'uveče, večeras'. — Doveče ćemo se nać na prelu.
    dovedena ž 'devojka koja je odbegla svome izabraniku'. — Ne boj se ti za Josipu, sna
    dovest -ezem svr. 1. 'svršiti vezenje'. — Ja sam za danas dovezla. 2. 'dodati vezenju'. —
    dovest -edem (t. pr. doveden -ena) svr. 1. 'vodeći koga učiniti da prispe do odre
    dovest -ezem svr. 'doneti, dopremiti, prebaciti vozeći'. — Ja ću da te
    dovida 'dok je vidno, do mraka, zavida (v)'. — Ništa se ne starajte, vrati
    dovidat se dovidam se nesvr. 'snalaziti se, biti umešan (u nevolji)'. — Tamo
    dovijat dovijem svr. 'svršiti vejanje lopatom ili vetrenjačom'. — Još samo po džaka da dovijem pa sam
    dovijat dovijam svr. 'vijajući doterati'. — Nisam ja baš tila, al Marko me je skoro dovij
    dovika pril. 'uvek, stalno, neprekidno'. — Taj ožiljak će ti ostat dovika.
    dovikat dovičem nesvr. 'vičući dozvati'. — Ko će ga, anđo, dovikat kad je gluv.
    dovikivat -ikivam nesvr. prema dovikat. doviknit doviknem svr. 'zovnuti'. — Ti si bliže, d
    dovit se dovijem se svr. prema dovidat se.
    dovlačit dovlačim (dovlačenje s gl. im.) nesvr. prema dovuć. ~ se nesvr. prema dovu
    dovle(g)//dovlen pril. 'dovde'. — Dovleg mi je već od vas!
    dovodit dovodim nesvr. prema dovest.
    dovozit dovozim nesvr. prema dovest. ~ se nesvr. prema dovest se.
    dovratak -tka m 'okvir vrata'. — Ajde uđi unutra, šta si se naslonio na dovratak.
    dovrć dovršem svr. 'svršiti vršidbu'. — Je 1 vršu kod vas? — Već smo i dovrli.
    dovuć dovučem svr. 'vukući dovesti'. — Mačka je dovukla svoj'a tri ma
    doziđat doziđam svr. 'dograditi, dozidati'. — Doziđali smo j'oš jednu sobu.
    doziđivat -iđivam nesvr. prema doziđat. dozivat dozivam nesvr. prema dozvat.
    dozlaboga pril. 'do krajnjih granica, preterano'. — Bisan je dozlaboga.
    dozlogrdit -ogrdi(m) svr. 'postati nepodnošljiv, prevršiti meru koja se može trpeti'. — Furt
    doznat -am svr. 'obavestiti se o čemu, saznati'. — Ovik čovik poslidnji dozna da mu se
    dozrijat dozrije svr. 'dokraja sazreti, svršiti sazrevanje'. — Mora njim blt kiselo vino kad nikad ne doče
    dozvat dozovem svr. 'zovući navesti koga da dođe, da priđe, da se poj
    doženjanca ž v. dužijanca. — Doženjanca je velika radost i slavlje kad se žetva završi (So,
    doživit -im svr. 'živ dočekati kakav događaj'. — Kako se ne bi radovala, samo ne znam
    doživotan -tna -tno 'koji traje do kraja života'. — Ostavio joj je doživotno ku
    doživotno pril. 'do kraja života'. — Vitar ga je udariio i, siroma, oduzo se doživotno.
    drač m bot. Robinis pseudoacacia, bagrem.
    dračov -a -o 'koji je od drača'. — Od koga se ti braniš, kad nosiš tako veliku dra
    drag draga drago 'mio, voljen, dopadljiv'. — To je tako drag moma
    draga ž 'dragana'. — Ja joj pivam, mene moja draga ne čuje.
    dragi m 'dragan'. — Doće mi večeras moj dragi.
    drago pril. 'milo, prijatno'. — Drago nam je što ste došli.
    dragost ž 'radost'. — Velike mi dragosti, a dao ditetu šaku ora!
    drangulija ž 'sitna, bezvredna stvar'. — Šta mi razbacivaš svud po sobi te tvoje drangulije?
    dražit dražim nesvr. 'izazivati, razjarivati'. — Zašto Pere svaki dan draži našeg kera?
    drćat drćem nesvr. 'drhtati'. — Kad ne bi znala drćat ~ smizla bi se od zime.
    drečav -a -o 'neskladno složenih boja'. — Šta tebi fali, Ciiika, kad si obukla taj dre
    drečavo pril. 'na drečav način'. — Ambetuš je bio ružno i drečavo umolovan.
    drečit -i nesvr. 'odudarati, bosti oči (naročito o živim bojama), strčat
    drečit se -im se nesvr. 'derati se, jaukati uz plač od besa, vrištati'. — Jez
    drečkav -a -o 1. 'plačljiv'. — Šta ćeš, ima i take drečkave dice. 2. 'upadljiv, koji bode o
    drečkavo pril. 'plačljivo'. — Nije gladno, tako je drečkavo i rđavo.
    dreka ž 'dernjava, graja, vriska'. — Mislila sam da je kaka velika nevolja kad sam
    dreknit dreknem svr. 'snažno, glasno viknuti'. — Nisam dobro ni na prag stao, a ba
    dren m bot. Cornus mas, drvo sa žutim cvetovima i plodom kiselo trpkog ukusa. Izr.
    drenov -a -o 'koji je od drena'. — Drenov štap se ne savija, tako je tvrd.
    dreš dreša m 'vršalica (koju pokreće poseban motor ~ mašina), deo gde se odvaja zrno od slame
    dretva ž 'tanak vrlo jak konac za šivenje obuće ili opreme za konje'. — Baćo su uvik imali u ku
    drezgat se -am nesvr. 'truckati se, drmusati se (na kolima)'. — Baš moraš ti i
    drezina ž 'kolica na četiri točka koja se kreću po železničkim šinama ruč
    dreždit -im nesvr. 'dugo, mrzovoljno i besciljno čekati'. — Već po dana ode dreždim, a
    driman -mna -mno 'dremljiv, sanjiv'. — E, moj Bartule, izgledaš ko driman ma
    drimat drimam nesvr. 'nalaziti se u polusnu'. — Mačak drima u zapećku. ~ se bezl. 'spava mi se'. — N
    drimav -a -ov. driman.
    drimež m 'pospanost, sanjivost'. — Niki me drimež uvatio, mora da je od ovog vina.
    drimkat -am nesvr. dem. prema drimat. drimnit -nem svr. 'maio odspavati'. — Dida se naslone
    drimovan -vna -vno 'sanjiv, dremljiv'. — Naš je momak drimovan, cigurmo je došo noćos u sitne
    drimuckat -am nesvr. prema drimat.
    drimucnit drimucnem svr. dem. od drimnit.
    drinak -nka m 'vrsta loze i grožđa'. — Dri~ nak malo duže zrija, al zato ostane dugo za zimu n
    drišit drišim nesvr. 'razvezivati, odvezivati'. — Sveži ti, ja ne možem, furtom mi se driši. Izr. ~ kesu
    drlež m 'nered'. — Uvik se fali kaka je vridna, a kad odem kod nje je taki drlež da ne
    drlilo s v. drlež. — Ko će sklenit ono drlilo u avliji?
    drlo s v. drlež. — Nesređena su to čeljad, svud njim d'rlo kud se okreneš.
    drlog m v. drlež. — Drugog vide, a svoj drlog ne znadu počistit.
    drljača ž 'brana (prvobitno rađena od pletenog pruća divljih šljivika, k
    drljat drljam nesvr. 'sitniti i pretresati uzoranu zemlju drljačom'. — Č
    drmat -am nesvr. 'činiti da se nešto ljulja sa jedne strane na drugu'. — Ivanica drma tri
    drmnit -nem svr. 1. 'potresti'. — Drmni malo tu šljivu da padne koja d
    drmusalo s 'sito u mlinu (koje ravnomernim pomeranjem levodesno pro
    drndalo s 'naprava kojom se rastresa, obrađuje kudelja'. — Kad nemaš više kudelje mož
    drndat -am nesvr. 1. 'razbijati zgrudvanu vunu ili kudelju'. 2. 'tandrka
    drndav -a -o 'koji klopara, tandrče'. — Šta si došo na tim starim drndavim kolima?
    drolja ž 1. 'krpa, prnja, iznošeno i pocepano odelo'. — Baci već tu drolju.valdar ne
    droljav -a -o 'pocepan, iscepan i ritama'. — Bila je na njoj jedna izblidila i droljava suk
    drombulja ž 1. 'mali muzički instrument (jednom rukom se nasloni na otvorena usta, a dru
    drombuljat -am nesvr. 1. 'svirati u drombulju'. — Znam i kolo da sviram n
    dronjak -njka m. 1. 'pohaban komad tkanine, poderana haljina ili štogod od ode
    dronjav -a -o 1. 'odrpan, pocepan'. — Bila je na njemu ne samo dronjava košulja, ve
    dronjo -e m 'odrpanac, ništarija, propalica'. — Da si bio ko drugi, ne bi sad bio dronjo
    droplja ž 1. zool. Otididae, ptica'. 2. 'drolja, nevaljala žena'. — Nemoj mi nju ni spomin
    drot drota m 'žica'. — Kilu drota smo potrošili kad smo mećali tavanicu. Izr. Igra ko
    drotar -ara m 'limar koji krpi lonce (polazi od kuće do kuće, izvikujuć
    drpat drpam nesvr. 'pipati, štipati (vulg.)'. — Volio je drpat cure, pa su sve bižale od
    drškat se -am se svr. dem. od držat se (v.). — Razmažena je, pa samo d
    drug m 'muška osoba vezana s kim prijateljstvom, prijatelj'. — Ento i Dan
    druga ž 'ženska osoba vezana prijateljstvom s drugom ženskom osobom, prijateljica'.
    drugačije pril. 'na drugi način'. — Ne možem ja tu ništa pomoć, kad oni sad druga
    drugačiji -a -e 'drukčiji'. — Uvlk sam divanila da je odan bolje ić jel je ovo druga
    drugdaš pril. 'drugi put, drugom prilikom, u drugo vreme, drugda'. — Što imamo, to je n
    drugarica ž v. druga. — Sve su se moje drugarice poudavale, ostala sam sama.
    drugaricin -a -o 'koji pripada drugarici'. — Nije moj, to je drugaricin momak.
    drugarstvo s 'prijateljstvo, druženje'. — Sve mož da se dogodi, al niko nam naše drugarstvo
    drugi -a -o 1. 'koji je po redu iza prvoga'. — Ovo mi je već drugi sin. 2. 'koji se razlik
    drugo pril. 'što je u nabrajanju iza prvoga'. —- Ne dam te za njeg, prv
    drugovat drugujem nesvr. 'živeti s kim kao drugarica'. ~ udala mi se najbolja druga, sad n
    drum druma m 'put, cesta'. — Samo da ostavimo ovaj prašnjav put i
    druževan -vna -vno 'društven'. — Da si ti većma druževan i druga dica bi te ve
    družica -e ž 1. 'dem. od druga, drugarica'. 2. 'vrsta vretena koje se okreć
    družit se družim se nesvr. 'biti kome ili s kim drugar(ica), drugovati'. —
    drvara ž 'stovarište, prodavnica drva'. — Otiđi do drvare i kupi leca za krov.
    drvašce -eta s dem. od drvo.
    drvcad ž zb. im. od drvce.
    drvce -eta s 1. dem. od drvo, mlado i malo drvo'. 2. 'sitno iscepano d
    drven -a -o 1. 'koji je načinjen od drveta: ~ vrata, ~ astal, ~ klin. 2. 'koji je bez života,
    drvence -eta s dem. od drvo.
    drven(i)ce ž pl. t. 'krevet (izrađen od dasaka i neofarban)'. — Kad smo se
    drvenit -i(m) nesvr. 'činiti da što postane tvrdo'. — Već dva sata kako sam skuvala, a ne
    drveno pril. 'poput drveta, ukočeno'. — Kaži štogod, šta samo tu drveno stojiš?
    drvlje s zb. im. od drvo. Izr. bacat se na koga drvljem i kamenjem 'obasuti koga najtež
    drvnjak -aka m 'šupa gde su smeštena drva za ogrev'. — Pun nam je drvnjak, ne znam d
    drvo drveta s 'dugogodišnja bujka sa stablom i korenjem'. — Sve je liš
    držak drška m 'deo predmeta (ručnog alata, posuda, pribora za jelo i
    držat -im nesvr. 1. 'uhvatiti koga ili što i ne ispuštati'. — Držl me bolest ve
    državski -a -o 'državni'. — Tražićemo da nam naprave put priko državske zemlje.
    držeći -a -e 1. 'krepak, snažan'. — Koliko je Roza propatila, a još uvik je tako drže
    dubak dupka m 'stalak za dete u kojem stoji i uči da hoda'. — Metni ga u dubak, nema
    dubit dubim nesvr. 1. 'stajati naopačke, s nogama nagore'. — Kako ce dubit kad ne zn
    dubok -a -o 1. 'koji ima veliku dubinu'. — Nije bio dubok jendek i ne
    duboko pril. 'u dubinu, u dubini'. ~ ronit, ~ spavat.
    dućan -ana 'trgovinska radnja, prodavnica'. botoški ~ 'trgovina mešov
    dućančić m dem. od dućan.
    đućandžija m 1. 'vlasnik dućana'. — Blaškov sin je otvorio gvožđaru, posto je du
    dućanić m dem. od dućan.
    đućkat -am nesvr. 'sisati (majčino mleko ili iz flaše na dudlu)'. — Sad baš du
    dud duda (mn. dudovi) m bot. Morus, listopadno drvo i njegov plo
    dudara ž 'rakija od dudovog ploda, dudovača'. — Pekli su dudaru, pa je izgleda od košt
    dudit -im nesvr. 'šćućureno mirovati, smrzavati se'. — Dudi ko pokislo i promrzlo pil
    dudla ž 'đuda, cucla'. — Nema spavanja brez njezine dudle.
    dudlit -im nesvr. 1. 'sisati'. — Mali je odbijen od sise, al zato dudli n
    dudovac -ovca m 'vrsta bube koja isključivo napada lišće duda'. — Dudove je dudovac s
    dudovača ž v. dudara.
    dudukat dudučem nesvr. 1. 'isprekidano svirati na nekom duvačkom instrumentu (sviral
    dug m 1. 'obaveza dužnika prema verovniku, ono što je uzeto ili dato na zajam'. —
    dug prema našim roditeljima, sad kad su ostarili. Izr. ~ je zao drug.
    duga ž 'savijena daska kao sastavni deo bačve, bureta'. — Stegni obruč
    duga ž 'atmosferska pojava, koja nastaje zbog prelamanja sunčevih zraka kroz kapi k
    dugačak -čka -čko (komp. duglji -a -e) 'dug'. — Naš komšija bać Šime imo je duga
    dugljina (Asg -inu Apl. -ine) ž 'dužina, duljina'. — Otić pišce sa salaša u varoš, ba
    dugo pril. 'mnogo vremena'. — Rode i laste dugo moraje letit dok ne stignu u toplije
    dugovat dugujem nesvr. 'biti dužan'. — Dugovo je i Bogu i svitu, nije č
    dugovičan -čna -čno 'koji dugo traje ili živi, dugotrajan'. — Već slabo pila, ne mislim da
    dukat m 'zlatnik'. — Vidi bać Kazinu Gabrišku ~ svila joj šuška a dukati vise na vratu
    dukatić m dem. od dukat, mali dukat.
    dukirat dukira nesvr! 'odgovarati, pristajati'. priličiti'. — Kaka je io m
    dulac dulca m 'cevčica na gajdama, pisak'. — Gajdaš svira, a dulac priko ramena sam
    duljit duljim nesvr. 'dužiti'. — E, pa dalje da ne duljim, pristala je da se uda.
    dumat -am nesvr. 'govoriti gluposti'. — Misliš da nam možeš povazd
    dunc -a m 'ukuvano voće, kompot'. — Špajc mi je pun dunca, a još sam jabuke posla
    duncoška prid. v. boca. ~ boca 'flaša za kompot'.
    dunit dunem svr. 1. 'duhnuti'. — Pokatkad bi dunio vitrić. 2. 'pasti n
    dunja ž 'perina, pokrivač'. — Kad pomećem sve uzgljance i dunju u krevet, skoro mi
    dunjica ž 'dem od dunja, pokrivač za bebu. Čim se rodio ivica dobio je od majke durjicu
    dupe -eta s 'stražnjica'. — Kako to sidiš, dupe ti se vidi.
    dupence -eta s dem. od dupe.
    duplirat dupliram svr. i nesvr. 'podvostruči(va)ti'. — Ako odustanem od prodaje, moram
    duplovan -a -o 1. 'dvostruk'. — Bolje duplovan ručak nego ni jedan. 2. 'o
    duračan -čna -čno 'izdržljiv, istrajan'. — Teško bi nam bilo s toliko dice da nemam tako
    durak -aka m 1. 'vrsta kartaške igre (sa 32 karte). — Kako vece zimu
    duranzlija ž 'vrsta koštičavog voća koje se ne odvaja od koštica'. — Nemamo briske cipa
    durat -am nesvr. 1. 'trajati'. — Duramo mi već godinama ko da smo
    durcoš -a m 'prznica, razdražljivac'. — Jel s vama bio i onaj Josin durcoš?
    durit se durim se nesvr. 'ponašati se uvređeno'. — Nije mu bila užna pod nos, pa se duri
    durljiv -a -o 'srdit, koji se duri'. — Taka mu je narav durljiva.
    durljivo pril. 'na durljiv način, srdito'. — Ja mu Iipo pružim, a on durljivo odgurne od se
    duša ž 1. 'svest i sposobnost čoveka da misli i oseća'. — U velikoj žalosti i duša mi j
    dušak -ška m u stalnoj vezi: popiti, ispiti na dušak, popiti iz jednog daha'. — Ja vam k
    dušman(in) m 'onaj koji je s kime u zavadi, u neprijateljstvu, onaj koji rad
    duvan -ana m bot. Nicotiana. izr. Ne vridi ni po lule duvana 'ne vredi ništa'.
    duvandžija m 'strastan pušač'. — Kome si kupio lulu kad znam da nisi nikaki duvandžija.
    duvankesa ž 'kesa za duvan (najčešće od kože)'. — Brez Iule i duvankese dida nikad ne kre
    duvanski -a -o 1. 'koji se odnosi na duvan'. — Ne podnosim ni duvansku sagu. 2. 'mrke b
    duvar m 'zid'. — Satiro ga do duvara. — Blid ko duvar.
    duvat duva/dušem nesvr. 'puhati, duhati'. — Kad iđe, duše ko debela
    duvna ž 'opatica, kaluđerica'. — Bila ~ 'opatica koja nosi isključivo bele haljine'.
    duž -i (g. mn. duži) ž 'mera za dužinu (200 hv, 1 hv = 1.896 m). — Kod trece duži
    dužan -žna -žno 'koji ima dužnost, primoran, obavezan'. — Ja sam d
    dužica ž dem. od duga.
    dužijanca 'dožejanca ž 'svečanost o završetku žetve'. (Narodni običaj kod
    dvared pril. 'dvaput'. — Ja sam kod tebe već dvared bio, a ti kod men
    dvocivka ž 'puška sa dve cevi'. — Sićam se dobro, dvocivka je uvik visila na zidu iza vrata u sobi
    dvoger m 'dvobrazdni, gvozdeni plug'. — Kad na dvogeru orem, onda tri konja upregre
    dvogoče -eta s 'ždrebe ili tele od dve godine'. — 0(će)š mi prodat to tvoje dvogo
    dvogodac -oca m 'životinja mužjak od dve godine'. — Nije to još pravi ždribac, tek je dvo
    dvojak -a -o 'na dva načina, dve vrste'. — Ti ko da imaš dvojaku miru: jedna za trizne,
    dvojako pril. 'na dva načina'. — Kako možeš dvojako volit jednog istog č
    dvojca m 'dva muškarca'. — Oćete 1 moć vas dvojca što bi drugi dobar jedan uradio?!
    dvojit -im 1. 'razdvajati, odvajati'. — Kako bi vas mogla dvojit kad ste mi ro
    dvojka ž 1. 'brojka 2'. 2. 'Bure od dva akova'. — Za Božić ćemo otvorit dvojku vlna.
    dvojke ž pl. t. 'blizanci'. — Katina Marica je rodila dvojke.
    dvojnice pl. t. 'narodni duvački instrument od drveta sa dve cevi, diple'.
    dvokat ata m 'pravni zastupnik' v. fiškal, prokator, odvitnik. — Samo dvokat ga je košt
    dvokolica ž 'kola na dva točka'. — Tončo je zdravo volio da se provoza dvokolicom.
    dvorba ž dvorenje, posluživanje. — Dida su se pridali za dvorbu teta Mari, posli njeve
    dvoredan -dna dno 'u dva reda (kaput, plug dvobrazdaš)'. — Je 1 bio skup taj dvoredan pl
    dvorit -im nesvr. 1. služiti, posluživati'. — Dopratio se s nikim bangalolama, ne
    dvostruk -a -o 'dva puta veći (deblji), udvojen'. — Metni ti dvostruku štrangu, da konji n
    dvostruko pril. 'u dvostrukoj meri, dvaput više'. — Dobar si ti birtaš, samo ti grifla dvostru
    dvovlasnik m 'onaj koji ima zemlju s obe strane granice'. ~ ima nas ode vi
    džačić m dem. od džak.
    džačina ž augm. i podr. od džak.
    džak džaka m (N mn. džakovi -ova) 'vreća'. — Čivfucki ~ 'vreća od
    džandrljiv -a -o 'koji mnogo prigovara, svadljiv'. — Dobar mi je čovik, samo da je malo m
    džangrižljiv -a -o v. džandrljiv.
    džapat (se) džapam (se) nesvr. 'svađati se, prepirati se, buniti se tražeći ne
    džedženje s gl. im. od džedžit. — Kazala sam mu: nema vi'še džedženja — ako ne do
    džedžit džedžim nesvr. 'dugo stajati, provoditi vreme (ponekad i čekajuć
    džega ž v. kapica. — Mlade neveste i udate žene kad upletu kosu u kon
    dželebdžija 'trgovac volovima'. — Vodimo volove da i(h) prodamo dželebdžiji.
    dželepci pl. t. 'ugojeni volovi'. — Dželepci neće više da idu, prodaćemo i(h).
    džep džepa m 'kesica, prorez na bilo kom delu odeće u kojoj se nose sitne stvari i nov
    džeparoš m 'onaj koji vrši krađe iz džepova, džepar'. — Počo je ko džeparoš a posli
    džibra ž 'ostatak komine ili drugog voća posle peoenja rakije'. — Više je bilo džibre od
    džiger(i)ca ž 'jetra, hepar. — Nemoj mi ist džiger(i)cu. Izr. crna ~ 'jetra'; bila ~, lepušina 'pl
    džigernjača ž 'jetrena kobasica'. — Kad koljemo, mi nikad ne pravimo džigernja
    džilitat se -a(m) nesvr. 'ritati se'. — Veži nakraće tog ždripca da se ne džilita \e
    džilitnit se -ne se svr, 'ritnuti se'. — Biž dalje, jel ako se kobila džilitne ~ teško tebi.
    džomba/džomba ž 'izbočina, neravnina (obično na putu od skorenog i sasušenog blata)'. — Ti ko
    džombav -a -o 'pun džombi, neravan (o putu)'. — Nećemo valdar i natrag i
    džonjat džonjam nesvr. 1. 'dremati (sedeći)'. — Ja tio da uđem kad vid
    džora ž 'mršava svinja (ispala iz tova)'. — Neće da idu, ko da sam same džore zatvori
    džulov -ova m 1. 'veliki ovčarski pas'. — Kažem vam, džulov veiik k
    džumle pril. 'skupa, zajedno, đuture (v)'. — Istresi ti samo tamo džumle u košar, ja
    đače -eta s dem. od đak.
    đačić m dem. od đak.
    đačit -im nesvr. 1. 'pohadati školu'. — Ne đači više, izvadili smo ga i(s) škule. 2. 'pev
    đački -a -o 'koji se odnosi na đake'. — Usput je izgubio đačke knjige.
    đački pril. 'kao đak, poput đaka'. — Ja ga pitam jel je znao, a on se samo nasmije nak
    đak đaka m (mn. đakovi g. mn. đakova) 'učenik'. — Od ove jeseni imam i ja
    đakela m i ž 1. augm. od đak. 2. 'učenik višeg razreda'. ~ on je moj đakela, vel(i)ke šku
    đakovanje s gl. im. od đakovati. — Mani Tomu, omatoriće u đakovanju!
    đakovat đakujem nesvr. 'učiti, školovati se, ići u školu'. — Znači, ti si đ
    đakunica ž 'učenica'. — Marija je dobra đakunica, zdravo je fali učitelj.
    đe, đi 'uzvik kojim se teraju konji, điha'.
    đengav -a -o 'bolešljiv, slab'. — Od kako je vako rđavo vrime, ja se tako
    đerdan -ana m 'ogrlica (od bisera, od dukata, zlatan lančić i sl.)'. — Cuiku nikad nisi m
    đerdančić m dem. od đerdan.
    đerđan -ana m v. đerdan.
    đerđap m 'drven okrugli ram (za ručni rad, vez), đerđef'. — Sidila je kraj pe
    đerma ž 'đeram'. — Škripi đerma ko je na bunaru ... (nar.).
    đermac m 'deo đerme (poprečno drvo, učvršćeno gvozdenim klinom u rašlje soje i na je
    đidija m 'snažan i hrabar mlad čovek'. — E, Kate, tvoj Marko je izraso u pravog
    đido m v. đidija.
    đikat -am nesvr. 'naglo rasti'. — Alaj, vaši kuruzi đikaje, ko da ji kogod vu
    đilkoš m 'obestan mladi čovek, kavgadžija'. — Ne bi tribalo da se baš s Pajom zdravo
    đinđa ž 1. 'nakit'. — Rozika zdravo voli da se đinđama kiti. 2. 'nemoralna žena'. — Ra
    đinđat se đinđam se nesvr. 'provoditi nemoralan život'. — Đinđa se ona sa svakim ko m
    đinđuva ž 'minđuša'. — Ne volim što nosi šarene đinđuve.
    đipat đipam nesvr. prema đipit.
    đipit im svr. 'naglo ustati, skočiti (sa kreveta ili stolice radi polaska)'. — Ta, sidi još
    đira ž 'pukotina'. — Jesi 1 ti, Ante, vidio kaka ti se đira pojavila na zidu od salaša?
    đoče pril. v. doče. — Babo, bole, me noge, ja bi da me malo nosite đ
    đon đona m 'potplata za obuću'. — Prožuljo mi se đon na čizmama.
    đonit -im nesvr. 'pribijati đon na obuću'. — Čizme su dobre, nisam ji još ni
    đorat đoram nesvr. 1. 'bacati jedan predmet sa mesta na drugo mesto'. — Zašto oma n
    đornit se -nem se svr. 'napiti se, naljoskati se'. _ Svi ste vi dobro se đornili, pa sad baljezg
    đornut -a -o 1. 'napit'. — Kad Jakov piva, onda da znate da je đornut iz boce. 2. 'umno
    đubraš -aša m 1. 'onaj koji odnosi đubre'. Stigli su đubraši da iznesu đ
    đubrav -a -o 'koji se ponaša kao đubre, lenj, neradnik'. — Koga ona da svituje kad je i s
    đubre -eta (zb. im. đubrad) s 1. 'smeće'. — Triba iznet ispod konja đ
    đubretar -ara m v. đubraš 1. đubretara ž 1. 'prljava, neuredna ženska osoba'. — Ta
    đubrište s 'mesto na koje se baca đubre i smeće, smetište'. — Nemojte mi svud po avliji
    đubrit -im nesvr. 'dodavati zemlji đubreta'. — Kako zemlju đubriš, tako ti i rodi.
    đuga ž 'sud za vodu (grnčarija u raznim, veličinama, sa širim grlićem
    đumanje s gl. im. od đumat. — Po đumanju ga svi u kraju znadu.
    đumat am nesvr. 1. 'ići teškim korakom ljuljajući se'. — Nije ružan momak, samo kad
    Đurđev(o) s 'Đurđevdan (od Đurđeva do Đurđeva, za godinu dana, su se
    đurđica ž bot. Convallaria majalis, đurđevak.
    đuturaš -aša m 'radnik koji radi đuture, u akord'. — Đuturaši su mi brali kuruze ove god
    đuture pril. 'sve skupa, u celini, ukupno bez pojedinačnog merenja ili vaganja, akord'.
    đuvegija m 'zaručnik, verenik'. — Ako š se udat, đuvegija je tu. 2. 'muž, suprug (pogrd.)'
    đuvegijin -a -o 'koji pripada đuvegiji'. — To je đuvegijin konj, malopre je dojašio na njem
    edan edna edno 'jedan'. — Edno pile je crklo. Izr. ~ ko niedan 'jedan
    edared ' jednom, jedanput'. — Edared će i tvoj suđeni doć, pa ćeš se udat; up. jedared.
    edem (ti), edo (te) 'rečca za grdnju umesto psovke: edem ti imena; edo te inoš (v.).
    egede egeda 'violina'. — Njegove su egede uvik pod pazuvom.
    egzamen m 'ispit zrelosti'. — Moj Antun je danas položio i egzamen.
    egzekucija ž 'zaplena i prodaja dužnikove imovine, ovrha'. — Tušta je gazda propalo egzek
    egzekutor m 'izvršilac sudske odluke ili upravnih organa, izvršilac uopšt
    egzercir -ira m 'vežbanje vojnika'. — Najteži mi je bio svaki dan i po svakom vrimenu e
    ejo -e m zool. Accipitridae, jastreb (i uopšte ptica grabljivica).
    ekstra pril. 'naročito, štogod'. — Meni su kazali da je to ekstra sime za lubenice.
    el vezn. 'ili'. — El ćete bit dobri, el ću vas oma poslat vašoj kući! Sidi naprid el na
    emelet m 'sprat'. — Kupio je kuću na emelet. ← mađ. emelet.
    endek m 'jendek'. — Eno tvog Tune, opio se pa spava u endeku.
    endelebendele stalni izraz: 'lutati bez svrhe i cilja, izbegavati posao i svaku o
    enđuto -ova m 'upaljač'. Di je samo nabavio enđuto pa se fali prid svima.
    enga ž 1. 'jenđa, drugarica, pratilja neveste u svadbi'. — Moje dvi druge
    enjat enjam nesvr. 'jenjati, slabiti, nestajati'. — Ne znam od čega mi tako svinji enjaj
    eptika ž 'plućna tuberkuloza'. — odnela je eptika već tušta čeljadi od naše obitelji.
    eptikav -a -o 'tuberkulozan'. — Neće dugo još izvuć, sirota majka je eptikava.
    erberečka ž 'društvena igra dece i odraslih (Dve grupe dečaka i devojčica
    Ercegovac -ovca m 'Hercegovac'. — Niki kažu da smo i mi Bunj'evci poriklom Ercegovci.
    Ercegovina ž 'Hercegovina'. — Ja sam služio katane u Ercegovini.
    Ercegovka ž 'Hercegovka'. — Ne znam esu 1 i Ercegovke tako tvrdoglave ko Bunjevke?!
    ergela ž 1. 'veliki broj konja'. — Čija je to ergela, tušta konja imadu.
    erit (se) erim (se) nesvr. 'postavljati (se), dovoditi (se) u iskrivljen polo
    erlav -a -o 'kriv, iskrivljen, nesiguran na nogama'. — Ne znam koji
    esap -apa m 'račun'. — Edno je esap, a drugo je kako si ti prošo.
    esapit -esapim nesvr. 'računati'. — Metni ti to na plajbas, nemoj napamet esapit.
    escajg m 'pribor za jelo (kašika, nož, viljuška).
    esencija ž 'koncentrisano sirće'. — Na litru esencije triba ulit pet litara vode i onda me
    espap -apa m 1. 'roba za trgovinu'. — Espap do espapa, al ne pitaj pošto je? 2. fig. 'Sv
    etogactakoc uzv. 'eto tako'. — Etogactakoc, teško nam je bilo, al je sve porađ
    etrova ž 'žena muževa brata, jetrva'. — Dvi etrove ko dvi žerave žive. v. jetrova.
    etrovin -a -o 'koji pripada etrovi'. — Etrovina dica vole mene ko da sam njim ro
    etrvica ž dem. od etrova. — Etrvice, ja ti nisam kriva, što tvoj čovik kod mene no
    evedra ž 'pojata, zaklon za stoku izrađen od trske ili kukuruzovine'. — Sklonili smo ov
    evenga/evenka ž 'sa lozom ubrano grožđe i u kitu povezano (obešeno se čuva za zimu)'. — Oci
    fain pril. 'prilično'. — Fain ste vi uradili za jedan sat!
    fainski -a -o 'zgodan, lep (momak, čovek)'. — Lozika toliko zabavija Lazi, a on je baš
    fainski momak.
    fainski pril. 'zgodno, lepo'. — Fainski izgleda ta tvoja nova cura.
    fajer m 'krov na jednu vodu (spušta se sa zida samo na jednu stranu)'. — Mala ku
    fajta ž 'rasa, pasmina'. — Ne volim kera zdravo bisne fajte.
    fala ž 1. 'hvala'; fala ti lipo! 2. 'hvalisanje'. — Fale puna usta, a zakrpa zakrpu jebe.
    faličan -čna -čno 1. 'koji ima kakvu manu nedostatak; neispravan'. —
    falinga ž 'mana, nedostatak, pogreška'. — Momak nema nikake falinge; Konj je dobar
    falisav -a -o 'hvalisav'. — Žena je malo falisava, al nije rđava po duši.
    falit -im svr. i nesvr. 1. 'nedostajati, pomanjkati'. ~ imali su svega i sva
    falit falim nesvr. 'hvaliti'. — Dobrog konja ne triba falit.
    faljen bog v. faljen Isus.
    faljen/faljen Isus 'pozdrav pri susretu (u staro doba mladi su obavezno pozdravljali starije, bez ob
    familija ž 'porodica'. — A od koje si ti, monče, familije kažeš?
    familijaran -rna -rno 'koji je u vezi sa familijom, porodičan'. — Čuvo sam
    fanak -nka m 'krofna'. — Dobri su ti, Mande, fanki, samo da si malo
    fanfulja ž 'ženski polni organ' Izr. Tvoje mame ~ 'psovka'.
    faramucika ž 'podvala'. — A ja vam kažem, da se čuvate Markove faramucike!
    farba ž 'boja'. — Kupi mi malo modre farbe, triba mi za izvlačenje plaše na zidu; —
    farbač -ača m 'jedna vrsta materijala, tkanine za radne suknje'. — Nisam davno kupila
    farbar -ara m 'onaj koji se bavi farbanjem, bojadžija'. — Odneću onu
    farbara ž 'trgovina u kojoj se prodaje farba'. — Samo ti iđi i traži, i u farbari se prodaje
    farbarka ž 'žena farbar'.
    farbat farbam nesvr. 1. 'bojiti, bojadisati'. — Farbaćemo lece od amb
    fartoknit (se) fartokne (se) nesvr. v. artoknit (se).
    fasija ž 'sudska isprava o vlasništvu nekretnine'. — Mate, svrati kod dvokata i donesi
    fasovat -ujem nesvr. 1.'sledovati, dobiti što mu pripada'. — Mi smo već
    fasung m 'ono što kome sleduje, sledovanje (naročito u vojsci)'. — Mi, obi
    fat (Gmn. fativi) m 'hvat (mera za dužinu — 1.896,5 m)'.
    februvar m 'drugi mesec u godini'.
    feder m 'opruga'. — Čujem da je Joško kupio kola na federe.
    fektovat -ujem nesvr. 'bećariti se, bekrijati'. — Vi kažete da je Vranje dobar, a ja sam
    fela ž 1. 'vrsta, soj, sorta'. — Svi smo dobri dok ne dirnemo u tu vašu žensku felu. 2
    ferbla ž 'hazardna kartaška igra'. — Odnela je njemu ferbla već deset lanaca.
    ferblat se -am se nesvr. 'kartati se ferbla'. — Po cilu noć se ferblaje kod nikog „Ćuse".
    fićfirić -ića m 'vetropirasti mladić, kicoš, gizdavac'. — Zagledala se u tog fi
    fićkat -am nesvr. 'proizvoditi zvuk (npr. udarcem biča, zviždanjem)'. — Kad ja bi
    fićnit -nem svr. 1. prema fićkat. 2. 'baciti'. — Na koga je taj naš deran tako neuredan,
    fićok -oka m 'čokanj'. — Ne mož bit trizan kad je jedno za drugim popio pet fi
    fićokat -am nesvr. 'piti, opijati se iz fićoka'. — Eno, tvoj i moj čovik od jutros fi
    fićuk m 'zvižduk'. — Dosadio mi je njegov fićuk.
    fićukat -am nesvr. 'zviždati'. — iđe i Tuniša, poznam ga po pismi koju fi
    fićuknit fićuknem svr. — Ne daj Bože da te čujem, da ode ficukneš!
    fićura ž 'svetiljka sa lojem, lojanica'. — Kad nazobiš konje, utrni fićuru u košari.
    fijaker m 'poluotvorena kočija za javni prevoz (sa dva ili jednim konjem)'. I
    fijakeroš m 'fijakerist(a)'. — Fijakerošu, ako možeš friščije, žurimo se.
    fijočica ž dem. od fijoka.
    fijoka ž 'ladica'. ~ ostavi pregače u dolnju fijoku dolafa.
    fijuk m 'oštar zvuk proizveden brzim strujanjem vazduha ili brzim k
    fijukat fijučem nesvr. 'proizvoditi fijuk.' — Odavno nije taki ladan vitar duvo da sve fi
    fijuknit fljuknem svr. 'proizvesti fijuk'. — On pukne bičom, a švigar mi pored uveta fiju
    fikarit -im nesvr. 'odsecati (veliki komad)'. — Kome ti, Mate, fikariš toliki komad šun
    filanc 'fi'lenc m v. financ. — Najviše filanca je bilo rodom iz Like, ko i žandara.
    filc m 'valjani materijal za izradu šešira i seljačkih čarapa (naročito pogodnih za klo
    filer -era m 'najsitniji austrougarski novac'. — Ne vridiš ti ni po filera.
    filk m 'vrsta kartaške igre (sa 32 karte)'. — Ima i nas četver(i)ca da udarimo u filk?
    filkovat se -ujem se nesvr. 'kartati se filka'. — Filkovali smo se cilo poslipodne.
    financ m 'poreznik (uniformisani finansijski službenik), finans'. — Samo da ne nai
    fini -a -o 'uglađen, otmen'. — To je taki fini čovik, a baš nije učio bogzna kake škul
    fino pril. 1. 'lepo, dobro'. — Baš mi je fino ode kod vas. 2. 'lukavo, podmuklo'. — A
    finjaški -a -o 'probirljiv'. — Sirota Krista, zdravo je muči ona njezina finjaška svekrova
    fircat -am nesvr. 'šiti krupnim bodom (sklapati skrojeno pre konačnog šivenja)'. — D
    firkat -am nesvr. 'škrabati, piskarati'. — Kako smiš da frrkaš po baćinom notesu?!
    firnajs m 'razređivač za farbu (za masno bojenje)'. — Kad smo brže potrošili one dvi li
    fiskac uzv. 'zvuk koji se čuje pri udaru, šamara i sl.' — On mene gurne, a ja njega fi'sk
    fiškal -ala m 'advokat'. — Moram ić kod fiškala, tužio me komšija za štetu u kuruzim
    flancovat -ujem nesvr. 'bezobzirno trošiti (razbacivati novac). — Flancovali su dok je traj
    flandra ž v. drolja. — Dovo je flandru u kuću pored žive žene.
    flanel -ela m 'laka mekana pamučna ili vunena tkanina'. — Lujza, sašić
    flaster m v. asvalt. — Mi se svako veče šetamo na flasteru.
    flasterisat -šem nesvr. 'popločavati (put, obor, trotoar)'. — Juče smo flasterisali isprid ku
    fleka ž 1. 'uprljano mesto, mrlja, najčešće na tkanini'. ~ imaš fleku n
    flekav -a -o 'uprljan, koji ima fleke'. — Oma da si skinio taj flekav prusluk sa sebe.
    flićkat flićkam nesvr. 'izbacivati izmet u žitkastom obliku (čovek, životinja)'. — Svin
    flober m 'jednocevna puška malog kalibra'. — Nemam ja dvocivku nego samo jedan f
    fluktus m v. bikačik. — Tako ga je oparmačio fluktusom da mu je kaput popuco na le
    flundre ž mn. 'odelce sa dugmadima (ujedno) za dete (na turu rasečene)'. — Ti si, mon
    fodor m 'ukras, nabor na donjem delu zavese ili haljine'. ~ imala je na suknji fodor u d
    forinta ž 'novac od dve krune ili sto krajcara u bivšoj AustroUgarskoj'. — Dobila sam o
    forma ž 1. 'metalni kalup (za izradu kolačića)'. — Julkice, nađi mi onu formu ko zvizd
    formast - a -o 'lepo oblikovan, lepog izgleda'. — Kazali ste da je momak visok i formast,
    fota ž 'zaloga (u jednoj društvenoj igri)'. — Sigrali smo se fote i ja sam u tom izgubi
    fraćka ž 'praćka'. — Ja sam tio vrepca fraćkom, al sam trevio pendžer.
    frajla ž 'neudata ženska osoba, gospođica'. iir. matora ~ 'usedelica'.
    frajlica ž dem. od frajla; mlada gospođica'. — Vid(i)la sam našeg notaroša i jednu frajl
    frakat se -am se nesvr. 'preterano i neukusno se šminkati'. — Nije ružna
    franjevac -evca m 'kaluđer franjevačkog reda (Franje Asiškog)'. — Franjevce ritko mož v
    fras m 'šok'. — Ne viči tako na to malo dite, mož ga fras stegnit.
    fratar -tra m 'monah, kaluđer, čovek koji pripada crkvenom redu'. ~ imali su jednog si
    frfljat -am nešvr. 'brbljati, govoriti nerazumljivo, bez veze i smisla'.
    frišak -ška -ško (komp. friščiji -a -e) 1. 'svež'. — Nisu vam baš fri'ška ta jaja! 2. 'brz'.
    friško pril. 'brzo'. — Iđi tamo i friško se vrati. Izr. Ko friško sudi, friško se i kaje! Mal
    frkćat -ćem nesvr. 'frktati (duvati kroz nos)'. — Čuvaj se konja koji frk
    froljit froljim nesvr. '(ne) mariti, (ne) obazirati se na tuđe reči, savete; (ne) misliti na k
    froncla ž 'kita, resa (u neuglednom obliku)'. — Kad je već toliko iznošeno ruvo, onda je
    front m 'prednja strana (zgrade, lica i s!.)'. — Lako ćeš poznat kuću: s fronta ima tri p
    fronta ž 'bojište, ratište'. — Nije mi tu čovik, na fronti je.
    frtalj m v. vrtalj.
    fuga z 'žleb između cigala na zidu'. — Samo ti lipo izvuči fuge.
    fugovat fugujem nesvr. 'izvlačiti fuge na sastavcima cigala'. — Ti ziđaj dalje, a ja
    fukara ž/m 'nevaljalac, mangup, propalica'. — Taj tvoj Graco je obična pijandura i fuk
    fulajtar m 'trčkalo, svaštar (u službi nekoga)'. — Ča Bruno je poručio
    funta ž 'mera za težinu (oko 1/2 kg.)'. — Nadigo je graju zbog mesa, a tu nema ni po
    funtaš -aša m 'kantar kojim se meri na funte'. — Nosio je na pecu malo krumpira i luk
    funtašica ž 'vrsta jabuke (zimske)'. — Očisti jednu funtašicu pa ćemo peć
    furda ž 1. 'otpad, škart (metalni, tekstilni)'. ~ oma da si bacila na đub
    furija ž 'bes, mahnitost, razjarenost'. — Kad je čula da su joj sina istukli, doletila je ko
    furt/furtom pril. 'stalno, neprekidno'. — Odvedi malog Ivana s tobom, furt
    furtačit/furtučit -im nesvr. 'ponavljati, neprekidno i uporno na ncčemu insistirati'. — Možeš ti f
    fusckla ž 'kratka muška čarapa'. — Di si kupila te šarene fusekle?
    futar m 'poštar, pismonoša'. — Svaki dan čeka futara, još viruje da ć
    futirat se futiram se nesvr. 'imati obzira, obraćati pažnju, ustručavati se'. — Šta ima da se
    gacat -am nesvr. 'gaziti po vodi, blatu ili vlažnom snegu'. — I konji i ljudi su gacali p
    gaćan -ana m 'golub ili petao kome su noge obrasle perjem'. — Ja samo zviznem, a m
    gaćast -a -o 'kome su noge obrasle perjem: ~ golub, ~ kokoš'.
    gaćaš -a m 'čovek koji nosi samo široke dugačke gaće'. — Kako ne bi znali ba
    gaće gaća pl. t. 'donji deo rublja (muškog)'. Izr. ~ uzimaće 'od debljeg platna za zimu
    gaćetine pl. t. augm. i pogrd. od gaće.
    gaćurde i gaćurine pl. t. augm. i pogrd. od gaće.
    gad m 1. 'prljavština, nečistoća'. — Po avliji je bilo i gada i smrada
    gadan -dna -dno 1. 'ružan'. — Velik i grbav nos, usta do ušivi, ta gadan
    gadit -im nesvr. 'prljati, zagađivati'. — Tiraj svinje iza kuće da ne gade prid ambetušo
    gadljiv -a -o 'kome se lako zgadi, koji oseća odvratnost (prema nečem
    gadno pril. 'ružno, odvratno'. — Tako gadno pcuje.
    gadnoća ž 'ružnoća'. — Kad bi Nikola zbog gadnoće moro plakat, ne bi se do smrti mani
    gadov -ova m 'gadan čovek, pokvarenjak najgore vrste'. — Ne osvrći se na gadova, slu
    gadura ž 1. 'gadna, rđava žena; nevaljalica'. — Nema veće gadure ni u ciloj varme
    gadžo -e 'veliki pas (crni), gadža'. — Laje gadžo, al tako ko da je deset lopova navalilo
    gagrica ž 'insekat (zametne se u mesu) zool. Dermestes lardarius'.
    gagričav -a -o 'crvljiv. — Dali su nam za ilo gagričavu šunku.
    gajdaš -aša m 'svirač u gajde'. — Gajdaš svira a Joso se paradira.
    gajdaški -a -o 'koji se odnosi na gajdaša'. — Ja se ne znam veselit uz gajdašku svirku.
    gajdašov -a -o 'koji pripada gajdašu'. — Slomila se gajdašova prdaljka.
    gajde -a pl. t. ž. 'narodni muzički instrument sa mehom i frulom'. — Č
    gajka ž 'pokretna kožna grivna na dizginu ili kaišu'. — Kako se pokidala gajka na uzd
    gajtan m 'pamučna ili svilena upletena vrpca koja služi kao ukras na ode
    gakat gače nesvr. 'puštati, izvoditi glas ,,gaga" (guske, vrane)'. — Volim slušat kad gu
    galama ž 'vika, graja'. — Malo se stišajte, ne mož se rič razaznat od vaše galame.
    galamdžija m 'onaj koj'i galami, larmadžija'. — Onje samo taki galamdžija, al je dobar radn
    galamit galamim nesvr. 'vikati, larmati'. — Tako znadu galamit da me glava zaboli.
    galant(an) (-tna -tno) 'široke ruke, ugla, đen'. — Al si juče bio galant u mijani. — Ti si. mo
    galeba ž 'stočni izmet, balega'. — Očisti tu kravlju galebu.
    galebat galeba nesvr. 'prazniti debelo crevo (za stoku), balegati'. — Znam da su konji g
    galir -ira m 'okovratnik, kragna'. — Zašto ne prominiš čoviku galir na košulji, sav m
    galop -opa m 'najbrži konjski trk'. — Kad odeš na pravi put, pusti ždripca malo u galo
    gamizat -ižem nesvr. 'vući se na trbuhu, gmizati'. — Stara je ona i nije č
    gamuždat -am nesvr. 'gužvati'. — Zašto gamuždaš tu suknju, oma da si se manila.
    ganak ganka v. gang (So)
    gancat -am nesvr. 'gaziti po nečemu'. — Sidi s mirom na tom krevetu, nemoj gancat uz
    gančovat -ujem nesvr. 'podmetati nogu (kome da padne)'. — Neću se više s tobom sigrat,
    gang m 'hodnik na ulazu u kuću'. — Pogledaj na kraju ganga je jedan pun džak (So)
    ganj ganja (ganjovi) m 'mešavina slame, kravljeg i ovčijeg izmeta,
    gar -i ž 1. 'crna prašina od gorenja, sagorevanja, čađ'. — Triba oči
    gara/gara ž 'crna ovca'. — Ne dam moju garu za tri tvoje ovce.
    garača ž 'krmača crne dlake'. — Zatvori garaču u svinjak.
    garadič -iča m 'stepenik na lestvama'. — Slomio se jedan garadič na velikim listvama z
    garav -a -o 1. 'čađav'. — Lonac je zdravo garav, teško će se očistit".
    garavilo s 'crna boja, crnilo'. — Garavilo ti se istopilo na suncu.
    garavit -im nesvr. 'crniti, bojiti u crno'. — Zapali j'edno drvce mašine ako nemaš
    garavo pril. 'zamrljano, zaprljano'. — imo je garavo izmazano lice.
    garavuša ž 'crna ženska osoba, crnka'. — Cim je garavuša ona voli plave monce.
    garda ž 1. 'rod vojske'. — Unuk mi služi u gardi. 2. 'pratioci (obično
    garež m ž 'sloj čađi na zidovima dimnjaka ili na cevima šporeta'. — Kako
    garnjak -aka m 'rupa ispred vrata peći u koju pada pepeo'. — Iznesi gar, pun je ve
    garonja m 'crni vo'. — Ne približavajte se garonji, jel vas mož rogovima.
    garov -ova m 'crni pas'. — Nema boljeg kera od našeg garova.
    gasit gasim nesvr. 1. 'prekidati vatru ili svetlost'. — Gasi sviću. 2. 'zalivati vodom va
    gatalac -alca m 'gatar, vračar'. — Valdar nisi i ti, Stipane, posto gatalac.
    gatanje s gl. im. od gatat. — Dogod ima lakovirnog svita, babaTona ć
    gatara ž 'vračara'. — iđe babaStana, naša gatara.
    gatat gatam nesvr. 'proricati, vračati'. — Gatala baba da ne bidne mraza, kad sutra sn
    gater -a m 'višestruka mašina testera, strojna pila'. — Sutra ćemo odnet onaj dud, da n
    gavalir -ira m 'kavaljer'. — Šta bi ti tila valdar gavalira iz varoši?!
    gazda 1. 'bogataš'. — Nema većeg gazde, kad vam kažem. 2. 'domać
    gazdačak -čka -čko 'bogat'. — Al je bać Marko gazdačak čovik, kad sva
    gazdački pril. 'bogato, gazdinski'. — Ona je sva taka, još i gazdački iđe.
    gazdaluk m 'bogatstvo, imanje'. — Svaka bi cura poželila da uđe u taki gazdaluk.
    gazdarica ž I. 'bogata žena'. — Gazdarica je samo sa išpanom divanila, a on je zapovido s
    gazdaricin -a -o 'koji pripada gazdarici'. — Čilaša je bila samo gazdaricina kobila za jašenj
    gazdašag -aga m 'gazdinstvo, imanje, v. gazdaluk'.
    gazdin -a -o 'koji pripada gazdi'. — Znao je da nikom ne smi u ruku d
    gazdovat -ujem nesvr. 1. 'privređivati, voditi gazdinstvo, imanje'. — Nauč
    gazir -ira m 'bezalkoholno piće sa sodom'. — Kupi dici dvi boce gazira.
    gazit -im nesvr. 1. 'stupati po nečem, kvareći (to)'. — Monče, ne gazi mi cvi
    gebav -a -o 'slab, zakržljao'. — Šta držiš to gebavo prase med svinjama?
    gedžav -a -o 'zakržljao, sićušan, malen'. — Tako su mi niki slabi i gedžavi prasi
    gedžo s 'prase'. — Dobio sam od strine jednog gedžu na poklon. Izr. Ku(d
    gegat (se) gegam (se) nesvr. 'klatiti se u hodu; vući se, ići lenjo'. — To se onaj pijani Kalo
    gegav -a -o 'koji se gega, klati, krivi u hodu'. — Taki je njegov gegav od gegavo pril. '
    gegica ž 'sperma'.
    gelegunja ž bot. stablo sa sitnim bobičastim plodovima Celtis'.
    gencija ž 'železnička stanica'. — Dobićeš kolača dok stignemo na genciju.
    gepez m 'mašinist (na vršalici i sl.)'. — Kad se vrše, gepezi uvik dobiju bolju ranu.
    gergelj -elja 'masna slana proja'. — Pekla sam juče, ne mož svaki dan bit gergelja.
    gibanj -bnja m 'prednji gvozdeni deo na kolima (pomoću kojeg se pokre
    gibic m 'posmatrač, kibic'. — Ne volim kad mi iza leđa stoje gibici.
    gibicovat -ujem nesvr. 'kibicovati'. — Luka, možem sist kraj tebe, da ti gibicujem?
    gibirat gibira nesvr. 'sledovati, pripadati'. — Kad nisi radio, ni ne gibira ti da dobiješ
    gidran/gidranj m 'ime konju'. — Kad ja uzjašim mog gidrana!
    gingat (se) gingam (se) nesvr. v. gegati (se) — Nemoj se gingat, pašćeš zajedno sa stocom.
    gingav -a -o 'slab, nestabilan, lenj, mlitav'. — Nisam rad da mi dođe na poso taki ginga
    ginit -nem nesvr. 1. 'gubiti život, umirati nepirodnom smrću (u ratu, nesre
    glabat -am nesvr. 'glodati'. — Daj meni meso, a ti glabaj košćure.
    glacak -cka -cko 'gladak, klizav'. — Pazi kako ideš, jel put je smiznut i glacak.
    glad m/ž 1. 'osećaj potrebe za hranom'. — Glad me je natiro na to.
    glada ž 'čobanska koliba (od drveta)'. — Čobani su se sklonili u gladu, zbog oluje i ve
    gladalica ž 'brus za oštrenje kose'. — Metni novu gladalicu i nali vode u vondir.
    gladan -dna -dno 1. 'koji oseća glad, koji izražava glad'. — Kaki bi ja č
    gladit -im nesvr. 1. 'šakom, šapom ili prstima prevlačiti preko površine
    gladnica ž 'osoba koja se ne može Jako najesti, izelica'. — Ivane, nisi valdar ti gladruca,
    gladno pril. 'kao gladan, željno, žudno'. — Ne moraš mi ništa divanit, vidim da gladno
    gladovat gladujem nesvr. 'ne jesti, ostajati gladan; trpeti glad'. — Tražio je da se radi; al
    glanc m 'sjaj, blistavost'. — Neće se ona manit dok ne istera glanc na svakoj
    glancat -am nesvr. 'usijati (nešto čišćenjem)! činiti sjajnim'. — Zapalić
    glas (mn. glasovi) m 1. 'zvuk koji se stvara u grlu (pri govoru, peva
    glasan -sna -sno 1. 'koji se dobro čuje, zvučan, jasan'. — Kad smo se onda po
    glasić -ića m dem. od glas.
    glasina ž 1. augm. od glas (1). 2. 'ono što se priča, govorkanje'. — Čule su se ve
    glasno pril. 'da se čuje, čujno'. — Kaži glasno, da te svi čiiju.
    glasovit -a -o 'koji uživa dobar glas, čuven, poznat, istaknut'. — Samo ti i
    glasovito pril. 'glasno, jako'. — Volila je da zapiva glasovito.
    glava ž 1. 'gornji deo čovečjeg, životinjskog tela u kome je mozak'.
    glavački pril. 'strmoglavo'. — Glavački se spuštio sa slame, pa se malo ugruvo.
    glavar -ara m 'starešina (različitog ranga)'. — Zna se ko je glavar u varme
    glavat -a -o 'koji ima veliku glavu'. — Još nisam imo vako glavatog ovna.
    glavčina ž 'deo točka (u koji ulaze žbice i osovina kola)'. — Zapali smo u blato do glav
    glavica ž 1. dem. od glava. 2. 'plod nekih biljaka (luk, kupus)'. ~ oćeš
    glavičica/glavičica ž dem. od glavica.
    glavnica ž 'gotovina data na kamate, kapital'. — Samo sam kamatu platio, a glavnica je j
    glavnina ž 'najveći deo čega'. — Počela je kiša, al sad nam nece naudit, jel smo glavninu
    glavno pril. 'uglavnom, najviše (v. dosta)'— Morate priznat da ste tak
    glavobolja ž 1. 'bol u glavi'. — Maru godinama s prolića muči glavobolja
    glavonja m 'čovek velike glave (pogrd.)'. — Toliki glavonja a pameti ni za tri zrna.
    glavurda ž 'augm. i pogrd. od glava'. ~ ima glavurdu, ne bi je tri kera priko razora privuk
    gledač -ača m 'gledalac'. — Više je bilo gledača neg svatova.
    gledat -am nesvr. 1. 'imati oči upravljene na nekoga ili na nešto'. — O
    gledit -im nesvr. v. gledat. — Šta glediš u mene ko u čudo?
    glendžav -a -o 'mlitav'. — Take su mi danas ruke glendžave da ne možem ni
    gležanj -žnja m 'zglob koji spaja stopalo i potkoleničku kost, članak tarsus'. — Upado s
    glib m 'gusto lepljivo blato'. — Ostala su nam kola u glibu.
    glibovit -a -o 'koji je pun gliba, blatnjav'. — Nemoj puštat ovce u onu glibovitu dolju, m
    glista ž 'crv'. dičja ~, kišna ~. Izr. Popišala se glista 'proliv'.
    glita ž 'dleto'. — Zašto nosiš dvi glite, kad sam ti kazo da samo jednu doneseš?
    glitica ž dem od glita.
    globa ž 'novčana kazna'. — Ne znam za čega su nam izneli ovu globu da platimo?
    globit -im nesvr. 'kažnjavati globom'. Ako ne odvedemo kerove na prigled, globi
    glocat se -am se nesvr. v. gložit se. — Svaki dan se glocaje, ko da nisu bra
    glođo m 'nezgrapni, koščati, mršavi muškarac'. — Toliki glođo, a ništa nije vridan sam
    glođvara ž 'mršava i koščata ženska osoba'. — Di je našo tu glođvaru, ko da nema druga
    gloncija m 'glomazan i nezgrapan muškarac, ljudeskara'. — E, kad bi onaj moj gloncija
    gložit se -im se nesvr. 'međusobno se trti, prepirati se, biti u neslozi, svađ
    gluno samo u izrazu: gluno vrime 'gluvo doba noći'. — Čuješ li, Pajo
    glupača ž 'glupa ženska osoba'. — Čim zine, oma se vidi da je glupača.
    glupak -aka m 'glup čovek'. — Zdrav čitav čovik, a ispo sam pravi glupak.
    glupan m v. glupak.
    glupav -a -o 'koji je umno ograničen; neobrazovan, nerazuman'. — Tako se rodio i osto
    glupavo pril. 'na glupav način'. — Glupavo radiš pa ćeš se posli kajat.
    glupost ž 'osobina onoga koji je glup'. — Nevolja je što ti ne divaniš samo gluposti, ve
    gluv gluva gluvo 'koji je lišen sluha, koji ništa ne čuje; koji ne čuje
    gluvak -aka m 'gluv čovek (od rođenja)'. — To je naš komšija Lajčo, gluvak je, siroma
    gluvonim -a -o 'koji ne čuje i ne govori'. — Kata je gluvonima, al je zdravo dobra i vridna cura.
    gluvonimak -aka m 'gluvonema muška osoba'. — Ne znam ja uokolo ni jednog gluvonimak
    gnoj gnoja m 'gusta lepljiva tečnost koja se stvara u zapaljenom tkivu
    gnojan -jna -jno 'koji se odnosi na gnoj; gnojav'. — Prst mu je gnojan, a ne
    gnojav -a -o 'u kojemu ima gnoja'. — Kako da zaraste, kad je gnojava krasta.
    gnojit se -ji se nesvr. 'postojati gnojav, puniti se gnojem'. — Počela mi se noga gnojit.
    gnjecat -am nesvr. 'osećati se slabim, poboljevati'. — Gnjecaš povazdan, al kad za astal
    gnjecav -a -o 1. 'mekan, slabo pečen'. — Nisam dobro užarila peć pa m
    gnjecavo pril. 'meko, mlitavo'. — Gnjecavo se vuče, kandar je bolesan.
    gnjeckat -am nesvr. dem. prema gnječit. — Dokleg ćeš već gnjeckat to tisto?
    gnječit gnječim nesvr. 'pritiskivati nešto (da bude mekše ili da pusti sok), muljati'. — S
    gnjida ž 1. 'jaja od vaši'. — Otkud gnjida u ditetovoj kosi? 2. 'čovek s
    gnjizdašce s dem. od gnjizdo.
    gnjizdit se gnjizdim se nesvr. 1. 'praviti sebi gnezdo'. — Stigle su laste i o
    gnjizdo s 'gnezdo'. — Ko je pokvario tičije gnjizdo s onog drača?
    go gola golo 1. 'neodeven, nag'. — Držiš golo dite na toj ladnoći. 2. 'koji je bez ne
    gođ goda m 1. 'praznik, blagdan'. — Ko j to vidio, radit na tako ve
    godina ž 1. a. 'vreme od dvanaest meseci, od 1. januara do 31. decemb
    godište s 'godina'. — Pa koje je on godište kad ga već u katane zovu?
    gojazan -zna -zno 'debeo'. — Ne kažem da nije lipa u licu, al je cura malo gojazna.
    gojit -im se nesvr. 1. 'gajiti, negovati, podizati (čoveka, biljku, i dr.)'. — Zdravo voli
    golcat/golcat -a -o (obično u vezi sa go: go golcat) 'sasvim go'. — Trčo je po avliji go golcat
    golobrad m 'mlad muškarac kome još nije izbila brada ili onaj što je ćos
    gologlav -a -o 'nepokrivene glave'. — Šta je snašRozi kadnako gologlava tr
    gologuz m '(pogrd.) jadan, siromah (onaj kome je iscepano odelo, pa se vide delovi tela)
    gologuza ž 'siromašna' v. gologuz.
    gologuzan -ana m v. gologuz.
    golomrazica ž 'suva hladnoća sa mrazom'. — Drćo sam ko pruće na golomrazici.
    goloruk -a -o 1. 'nenaoružan, praznoruk'. — Zateko sam i(h) goloruke
    golotinja ž 1. 'nagost, nagota'. — Pala je i otkrila svoju golotinju pod su
    golub (mn. golubovi) m 1. 'zool vrsta ptice iz roda Columbidae: ~ gać
    golubarnik m 1. 'kućica za goluba'. — Golubarnik je tu oma kraj ambara. 2. 'mali stan' — K
    golubica ž 'ženka goluba'. — To je par: golub i golubica. 2. 'ženska osoba (odm. tako sna
    golubiji -a -e 'koji se odnosi na golubove, koji je boje goluba'. — Pado
    golub(i)njak m v. golubarnik.
    golupčar -ara m 1. 'onaj koji gaji golubove'. — Sve je manje pravi golupč
    golupče -eta s 1. v. golupčić. 2. 'dete, draga osoba (odm.)'. — A šta Janja, bakino golup
    golupčić m 'dem. od golub'.
    golupčiji -a -e v. golubiji. Golupčija peca 'pijaca za prodaju golubova'.
    golušav -a -o 'koji je go, nag'. — Di ćeš s otim golušavim ditetom?
    golušavko m v. goluždravko.
    golušavost -osti ž 'nagost'. — Tica perjom pokriva svoju golušavost.
    goluždrav -a -o 'samo ponegde go (kao pile IIi ptica)'.
    goluždravac -avca m 1. 'ptica bez perja'. 2. 'golo dete'. 3. 'nezreo mladić (pogrd.)'. — Ku
    goluždravko m. v. goluždravac
    goljast -a -o 'koji je ogoljen, golog vrata'. ~ kokoš 'kokoš gola vrata'.
    goljo m 'veoma siromašan čovek, golać'. — Šta se on, goljo, miša med gazde?!
    gomba ž 'mala kićanka od vune'. — Na opakliji sve gomba do gombe.
    gombat se -am se nesvr. 1. 'nagađati se, sporazumevati se oko čega'. 2. 'sp
    gonak gonka m v. gang.
    gora ž 'planina, brdo'. — Prošo sam i gore i velike vode. Izr. naše gore list '
    gorak -rka -rko 1. 'koji ima neprijatan ukus pelina'. — Al je ovaj lik gorak. 2. 'koji je i
    gori pril. 1. 'gore (naviše)'. — Gledaj gori, šta si sagnio glavu.
    gori -a -e 1. komp. od zao. — Cigurno da ćeš ić u škulu, nisi ni ti gori o(d) drugi. 2.
    gorit -im nesvr. 'goreti, svetleti'. — Gori lampaš. — Triput nam je s
    gorko pril. 's osećanjem gorčine, tužno, teško'. — Gorko i dugo je plakala za svojim je
    gorkulja ž 'ženska osoba koja stalno izaziva sukobe i svađu, goropadnica'. — Ne mož to
    gornjak -aka m 1. 'sever kao strana sveta'. — Nećemo se zbunit kad znam da put vodi n
    gornjak. 2. 'vetar severac'. — Gornjak duva, zato je tako ladno. 3. 'dama u kartama za ig
    gorogan -ana m 'najjači, najkrupniji među jednakima'. — Vi'di, onogpivč
    goropad ž v. goropadnost.
    goropadan -dna -dno 'silovit, neobuzdan'. — Ta, nemoj, Maco, bit tako goropadna na tu di
    goropadit se -opadim (se) nesvr. 'besneti, ljutiti (se)'. — Al se vaš pućak goropadi.
    goropadno pril. 'na goropadan način, besno'. — Kočijaš je goropadno šibo konje.
    goropadnost -osti ž 'osobina i stanje onoga koji je goropadan, bes'. — Što su ga ve
    gorušica ž 1. bot. 'sinapis, Brassica'. 2. 'osećaj zapaljenosti u želucu, grlu i jednjaku, žgar
    goso -e m 'gospodar, gazda, vlasnik (ponekad podrug.)'- — Mrkov je pozno svog gos
    gospa ž 'svetica: ~ Judska, crna ~.
    gospocki -a -o 1. 'koji se odnosi na gospodina i gospodu: ~ obitelj; ~ dica; ~ ku
    gospocki pril. 'na gospodski način'. — On se lipo nosi i gospocki propada.
    gospodar -ara m 1. 'školovan čovek'. —. Evo, došli su i gospodar med n
    gospodin m 1. 'uobičajeno oslovljavanje sveštenika (umesto: gospodin vele
    gospoja ž 'gospođa, dama'. — Još je živa ona stara gospoja.
    gospoj(i)ca ž 'gospođica'. — iđe naša gospoj(i)ca učiteljica.
    Gospojina ž 'hrišćanski praznik: Velika ~ (15. VIII); Mala (8. IX)'. Izr. ~ mala, jesen prava
    gospoština ž 'gospodstvo'. — Bogat se gospoštinom razmeće, a siroma čovik svojlm pošten
    gost m 'zvanica, uzvanik'. — Aco, oš li u goste. Izr. I najmilijeg go
    gostit -im nesvr. 'dočekivati s pažnjom, častiti goste jelom i pićem'. — Ala baba gosti
    gošća ž 'žena gost'. — Došla je tetka, naša najdraža gošća.
    gošćin -a -o 'koji pripada gošći'. — Nane, di ste ostavli gošćinu maramu na vrat?
    gotov -a -o 1. 'koji je dovršen, izrađen'. — U nedilju će i moje ruvo bit gotovo. 2. 'zgo
    gotovan -ana m 'koji živi na račun drugoga, neradnik'. — E, moj Lazo,
    gotovina ž 'gotov novac; novac uopšte'. — Nemam ni ja baš tušta gotovine, al koji lanac
    gotovo pril. 'skoro, bezmalo'. — Gotovo je počo lajat zbog samoće i d
    govance s dem. od govno.
    goveče -eta s (mn. goveda) v. govedo'. ~ imam samo tri govečeta.
    govedar -ara m 'čuvar goveda'. — Često sam bio govedar i kad sam već
    govedarica ž 'ženska osoba koja čuva goveda'. — Svi su znali Maru govedaricu.
    govedarka ž. v. govedarica.
    govedo s 'opšte ime za bika, vola, kravu i tele'. — Utiraj to govedo u korlat.
    govnad ž zb. 'pokvarenjaci'. — To nisu čeljad već smrdljiva govnad.
    govnar -ara m 'izrod, pokvarenjak'. — Samo se klonite tog govnara.
    govnara/govnarka ž 'ženska osoba izrod, pokvarenjakuša'. — Govnara je ona ko i njezina mama.
    govno (mn. govna) s 'izmet'. — Zagazio u govna; mačije ~; kokošije —; mišije ~; svin
    govorenje s 'crkv. molitva, propovedi u vreme posta'. — U velikoj crkvi je svake sride u š
    gra grava m 'pasulj'. — Skuvala sam grava; — Za užnu će bit s gravom
    grabanc -nca m 'vrat'. — Ako on tebe dira, a ti njega za grabanc pa o zemlju!
    grabežljiv -a -o 'koji je sklon grabežu, grabljiv'. — Nisam vidio grabežljivijeg
    grabežljivo pril. 'pohlepno'. — Grabežljivo trpa krumpir u svoju torbu.
    grabit -im nesvr. 1. 'uzimati na silu, pohlepno, prevarom i sl., otimat
    grablje -alja pl. t. ž. 'drveno ili gvozdeno poljoprivredno oruđe za saku
    grabljenje s gl. im. od grabit (se). — Uvatiće nas kiša, a grabljenje još nije gotovo.
    grabljicat -am nesvr. 'obavljati posao grabljicama, grabiti grabljicama'. —
    grabljice -Ica pl. t. ž 'dem. od grablje (najčešće služe u povrtarstvu za sitnjenje i ravnanje
    grabljište s 'držalje za grabljice'. — Antun je natiro kola i slomio grabljište na novim grab
    gracki -a -o 'gradski'. — Valdar će to srešit naši gracki oci.
    gradina ž 'vrt, bašta (obično saćuvano u pesmama)'. Po gradini misečina sija meka (nar.
    gradonačelnik m 'predsednik gradske opštine'.
    građa ž 'drveni materijal za gradnju'. — Salaš smo nabili, sutra ćemo iznet i gra
    graja ž 'dreka, vika, galama, larma'. — Dico, možete I vi malo ućutit, zabolila me ve
    grajav -a -o 'koji pravi larmu, galamu'. — Sićam se zdravo dobro... n
    grajit -im nesvr. 'grajati, larmati, galamiti'. — Nise moglo ništa razu
    grakat (gračem) nesvr. l.'pustiti glas (o pticama)'. — Kad vrane graču bi
    graknit graknem svr. prema grakat. Izr. grakne mu srce 'obradovao se'.
    grana ž 1. 'deo drveta koji raste iz stabla'. — Na onoj grani ima tri tič
    granafon -ona m 'gramofon'. — Od učitelja smo dobili njegov stari granafon. gran
    granit grane svr. 'obasjati (o suncu)'. — Nemoj čekat da sunce grane, ve
    granje s zb. im. od grana. — Lazo, nasickaj malo granja za potpalu.
    grasta ž 'ženska osoba sklona pomodarstvu i nemoralu'. — Znam ja da je to maslo one
    gravorast -a -o 'posut sivim i belim tačkama, pegama'. — Ostala nam je samo jedna gravo
    gravorka ž 'vrsta kokoši (siva ili crna sa belim tačkicama ~ pegama). — Ja sam zapatila g
    grcat -am nesvr. 1. 'plakati sa prekidima u disanju'. — Svi su drugi već
    grč grča m 'bolno, naglo stezanje nekog mišića ili čitave grupe mišić
    grdet ž samo u izrazu: Ni diteta, ni grdeta 'bez igde ikoga'.
    grdit grdim nesvr. 1. 'psovati'. — Kad se napije, onda samo iđe po avliji i grdi sve živ
    grebat -em nesvr. 'skidati zagoretinu (kuvanog ili pečenog jela)'. — L
    greda 1. 'dug komad drveta (obrađen na sve četiri strane) za građevinarstvo; postavlja
    gredelj m 'deo pluga drvena greda ~ kasnije je i taj deo bio od gvožđa (na koju su pri
    greden(a)c -enca m 'ormarić'. — Uzmi jednu jabuku z gredenca.
    gredica ž 'dem od greda (gredice se vide u sobi ispod tavanice oslonjene su na zidove i
    gredom pril. 'u prolazu, uzgred'. — Sorom gredom, mater svima redom (nar.)".
    gredurina ž augm. od greda.
    grenadin -ina m 'vrsta svilene tkanine'. — Našla sam tako lipog grenadina za virange.
    greš greša m 'nedozrelo kiselo grožđe'. — Kroz dvi nedilje će sazrijat i grešovi.
    gri grija (mn. grisi) m 'greh'. Izr. Gri ne iđe u usta, već iz usta! Smrtni ~ 'težak pres
    grickat -am nesvr. dem. od grist, griskat.
    grifla ž 'tvrda kamena pisaljka (pisalo se samo na kamenoj ploči, tab
    grijat -jem nesvr. 'davati nečem toplotu, činiti da nešto bude toplo; zagrevati'. — Grije me t
    grijota ž 'grehota, greh'. — Nemojte ljudi, grijota je od Boga.
    grist grizem nesvr. 1. 'ugrizati, ujedati'. — Zašto grizeš nokte? 2. 'uzimati hranu, jest
    grišit grišim nesvr. 1. 'činiti greh'. — Bog je kaznio kršćane što su grišili. 2. 'imati vanbračne seksua

    grišnica ž 1. 'ženska osoba grešnik'. — Svi kažu da je Stana grišnica i da je kriva što je
    grišnik m 'onaj koji greši, koji gazi verske propise, moralne i društven
    grišpav -a -o 'neravnomerno raspoređeri naboran. — Ona nova marama na glavi posli p
    griva ž 1. 'duža dlaka na delu glave, vrata i grebena konja (i životinja)'. — Ima moj v
    grivna ž 'metalna karika (okov na kolima. kosi i sl.)'. — Napukla ti je grivna na kosi.
    griz m 1. 'zalogaj (zagriz)'. — Daj mi jedan griz kruške. 2. 'krupno samlevena pšeni
    grizda ž 1. 'zalogaj'. — Mogo bi mi baš dat jednu grizdu dinje. 2. 'gutljaj'. — Ni grizda
    grkljan 1. 'gornji dio dušnika, guša'. — Vidio sam, vaćo ga je za grkljan. 2. 'grli
    grlance/grlance -a, -eta s dem. od grlo. — Kad zapiva s njezinim grlancetom, soba sve ori.
    grlašce i grlašce s dem. od grlo.
    grlat -a -o 1. 'koji ima jak glas'. —Alaj imate grlatog pućka! 2. 'razmetljiv'. — Bio je
    grlato pril. 'jakim glasom odveć glasno'. — Ušo je i Vince di su svirali, a onda je zapi
    grlatost -osti ž 'osobina onog koji je grlat'.— Još se fali kako uživa u grlatosti.
    grlica ž 1. 'zool. Turtur turtur, ptica slična golubu'. 2. 'mila ženska osoba'. — Gledaj ti
    grlić -ića m 'suženi gornji deo boce'. — Eno ga, sisa grlić od boce s rakijom.
    grlit -im nesvr. 'obavijati nekoga rukama iz milošte ili ljubavi'. — Majka grle svoje u
    grlo s 1. 'šupljina s gornjim delom grkljana i jednjakom'. — Stala mu ri
    grmit -im nesvr. 'proizvoditi snažan zvuk, oriti se, odjekivati, tutnjit
    grmljava ž 'grmljavina'. — U sobi sve zvoni od grmhave.
    grn m 'lopatica kojom se izgrće vatra iz peći, vatralj'. — Daj mi malo žerave na grn
    grnjača ž 'na dršku nasađen komad daske (gore polukružno, a donji deo ravan) za razgr
    grob groba m 1. 'jama u koju se sahranjuje mrtvac'. — Ne zna mu se ni groba. 2. 'sta
    grobljar m 'čuvar groblja (pomaže i kod sahrane)'. — Svašta volim radit, a grobljar nika
    grobljarka ž 1. 'žena čuvar groblja'. 2. 'grobljarova žena'.
    groblje s 'mesto gde se sahranjuju mrtvi'. — Na sve čet(i)ri strane varo
    grobnica ž 'ozidana grobna jama, obično sa više mrtvih, kosturnica'. — Majka i dida su u
    grokćat grokće nesvr. 'roktati'. — Zato što i(h) baćo rane, naši svinji, č
    groktalica ž 'pesma koja se peva groktanjem (naročito junačke i svatovsk
    groktit -im nesvr. 'jedna vrsta pevanja (peva se titranjem, tremolom, grlenim glasom, s
    grom groma m 'prasak koji prati sevanje munje'. — Grom je udario u dud i rascipio g
    gromila ž 'gomila'. — Prodali smo debele svinje i dobili smo gromilu novaca.
    gromilica ž dem. od gromila, gomilica.
    gromoran - rna -rno 1. 'gromoglasan'.—Zvona su gromorno zvonila a nism
    gronik -ika m v. podvaljak (isključivo za svinju)'. — Odsiči mi jedan
    groš m 'sitan austrougarski novac'.
    grošić -ića m dem. od groš. Izr. Šta ste se stisli ko grošić u džepu 'bojažljivi'.
    groščić -a/groščić -ića m dem. od groš.
    grozd grozda (mn. grozdovi) m 'plod vinove loze'. — Grozdovi su bili veliki, kila u je
    grozdić -ića m dem. od grozd.
    grožđe s 'zb. im. od grozd'; vrste: mrišavo ~ ; kevedinka; kadraka; riz
    grša ž 'grlo (guša)'. ~ oštrim nožom prisiče piletu grsu.
    grudav -a -o 'pun grudava, neravan (put)'. Kud si krenio baš povom grudavom putu?!
    grudi grudi ž mn. 'prednji deo ćovečjeg i životinjskog trupa od vrata do trbuha'. — Tr
    grudnjak -aka m 'donji deo jarma (za volove), podgrlica'. — Grudnjak na jarmu se ve
    grudva ž 'grumen (zemlje, snega ili neke druge materije)'. — Dico, ne bacajte se grudv
    grudvica ž dem. od grudva.
    grumbuk m 'sudski ured gde se vode zemljišne knjige'. — Kupio sam dva lanca zemlje, a
    grumen -ena m 'grudva nečega (soli, šećera, zemlje i sl.)\ — Poveći grumen soli sam ob
    grumenčav -a -o 'koji je pun grumenova, u grudvicama, grumenjav'. — Ne znam od
    grumenčavo pril. 'grudvičavo'. — Nisi mogo nać bolji put već nas vodiš po ovom grumen
    grumenčić m dem. od grumen.
    grumenje s zb. im. od grumen.
    grunit -nem svr. 1. 'pući (o gromu, topu i zvuku uopšte)'. — Zdravo je sinilo, sa
    grunt m 1. 'zemljište za kuću'. ~ imamo mi svoj grunt zemlje di možemo i salaš nabit
    grušat se -a se nesvr. 'odeljivati se, izdvajati se iz tečnosti i skupljati se u č
    gruvat gruvam nesvr. 1. 'pucati (topovi, grom i sl.)'. — Ala je danas s
    gubitak -tka m 'ono što se gubi; šteta'. — Ove godine smo imali veliki gubitak na živini
    gubit -im nesvr. 'ostajati bez koga ili bez čega, što se imalo, biti na š
    gucaj m 'gutljaj'. — Pio je gucaj po gucaj samo da mu duglje trva.
    gucanje s gl. im. od gucat. — Za pijanca je gucanje prvo, p onda ilo.
    gucat -am nesvr. 'piti (alkoholno piće)'. — Bio bi on čovik, samo da ne guca svaki da
    gucnit -nem svr. prema gucat. — Gucni, pa daj dalje.
    guda ž 'prase'. — Zatvori gude u svinjak.
    gudan -ana m v. guda.
    gudanac/gudanac (mn. gudanci) m v. guda.
    guja ž 1. zool. 'zmija'. 2. 'ljut, opasan, čovek; podmukla osoba'. —
    gujca ž 'stražnjica'. — Samo ti pazi na tvoju usranu gujcu.
    gukat gučem nesvr. \. 'ispuštati glas ,,gu" (golub, gugutka)'. — Čujem golubove kako
    guknit guknem svr. prema gukat, 'nagovestiti, reći. — Ajde, gukni već
    gulit gulim nesvr. 1. 'derati, skidati, ljuštiti (kožu, koru i sl.). — Lojzija guli zeca. 2.
    guljetina ž 'komušina (ljuskura) kukuruza'. — Debela je guljetina pa se teško ki'da s klip
    gumat -am nesvr. 'halapljivo jesti i piti'. — Tome guma ko da će kogod otet od njeg.
    gumboc -oca m 'testo (od brašna i krompira) u vidu loptice punjeno šlj
    gumbocat se -am se nesvr. 'grudvati se (snegom)'. — Toliko su se gumbocali da su njim sve
    gunđat -am nesvr. 'mrmljati; govoriti nejasno i podalje od onog kome
    gungula ž 'gužva, vreva, mnoštvo (sveta)'. — Dico, nemojte tu prit kuć
    gunj gunja m 'do kolena dugački ogrtač (obićno krzneni)'. — Sumo je nabacio na le
    gunjecat/gunjekat gunječe(m) nesvr. 'roktati (za svinju)'. — iđi vidi zašto prasici gunje
    gura ž 'grba'. — Jeste da ima guru, al je toliko pametna da je ta gura ni ne grdi.
    gurable/gurablice pl. t. ž. 'vrsta kolačića (od brašna, šećera, masti i jaja), gurabije'. — Jedva
    gurav -a -o 1. 'grbav'. — Tako sam davno vidila guravog čovika. 2. 'rđ
    guravost ž 'grbavost'. — Nije ta njegova guravost tako ružna.
    gurenc m 'grbavac'. — Šta se Pipe nalatio najlipče cure u selu, di bi ona mogla volit tak
    gurguljat -am nesvr. 'ispirati grlo, usta, vodom, grgljati'. — Boll me grlo, pa gurguljam sl
    gurigat -am nesvr. 'kotrljati (točak ili obruč). — Daj malo meni obruč
    gurit se -im se nesvr. 1. 'savijati se u ledima,
    grbiti se '. — Ne gurim se ja ni prit kim. 2. 'nelagodno se osećati, trpeti
    gurlikat gurliče nesvr. v. grnjecat. ~ imam dva žgoljava praseta, neće ništa da idu ve
    gusina ž 'gusenica'. — Sve nam je mlado lišće na jabuki gusina poila.
    gusle gusala ž mn. 'violina'. — Nije to Bartul, njega prate tamburaši, ne voli on gusle
    gust gusta gusto 'koji je od materije čije su čestice čvrsto sabijene;
    gustirat gustiram nesvr. 'uživati, probajući ili gledajući (nešto)'. — Ne
    gustiž -iža m 1. 'gust šibljak'. — Taki je gustiž od mladi dračova bio da se nisi mogo p
    guščar m 'čuvat gusaka'. — Bio sam i ja guščar kad sam bio mali.
    guščarka ž 'žena ćuvar gusaka'.
    guščinjak m 'prostorija za noćni boravak gusaka'. — Ako su sve guske unutri, zatvori guš
    gušter m zool. vrsta gmizavca Lacerta. Izr. koga je zmija ujila, taj se i guštera boji.
    guvnište s 'mesto gde je bilo gumno, gde je obavljena vršidba'. — Puštio je svinje na guv
    guvno s 'mesto gde je svezeno žito i sadeveno u kamare radi vršidbe,
    guz m 'jedna polovina stražnjice'. — Je 1 ti to kažeš za onu curu debeli guzova?
    guza ž odm. od guzica.
    guzat -a -o 'koji je debelih guzova'. — Sve bi bilo dobro da nije guzata cura.
    guzica ž 'stražnjica, zadnjica (odm.)'. — Šta diže nos, a vamo iđe pokidanog tura da m
    guzit se guzim se nesvr. 1. 'pregibati ili izvijati telo da se isturi stražnjica; tr
    guzni -a -o 'koji se odnosi na guzove i guzicu: ~ kost; ~ crivo. — Ima nevolje sa zdrav
    gužva ž 1. 'gvozdena spona (kojom se lotra učvršćuje za osovinu ~ u staro doba se vez
    gužvat -am nesvr. 1. 'halapljivo jesti'. — Bolto nema kada da divani, već
    gužvica ž dem. od gužva.
    gvardijan m 'starešina franjevačkog samostana'.
    gvozden -a -o 'željezni, napravljen od gvožđa'. — Kupio sam gvozdenu branu. Izr. Gvoz
    gvozdoteg m 'magnet'.
    gvozdotežan -a -o 'magnetičan'.
    gvožđara ž v. gvožđarnica.
    gvožđarnica ž 'prodavnica gvozdene robe'.
    gvožđe s 'železo'. Izr. ~ se kuje dok je vruće!; Rđa ide —, nečistoća ljude!
    gvožđušina ž augm. i pogrd. od gvožđe. — Zašto ne odnesete tu gvožđušinu, ve
    habanje s gl. im. od habat (se) v. abanje. Godinama već nosiš taj bolondoš, pa se od hab
    habat -am nesvr. v. abat (se). habav -a -o v. abav. hadnađ m v. adnađ
    hahar m 'vucibatina'. — Skloni to uo s astala, neću da ga zateknu oni Lazini hahari i s
    hajčit -Im nesvr. 1. 'juriti, žuriti' — Nemoj toliko hajčit, rano ćemo stignit, pa
    hajd uzv. v. ajd. hajđac uzv. v. ajdac. hajdara ž v. ajdara.
    hajde/hajde uzv. v. ajde. — Hajde, Marga te zove.
    hajit -im nesvr. 'hajati, obraćati pažnju, brinuti'. — Naranili ga i napojili pa sad i ne h
    hajka ž 1. 'potera'. — Napravili smo hajku zbog jedne lisice. 2. 'povika, galama'. — K
    hajkač -ača m 'gonilac', ker — 'pas koji goni stoku'.
    hajkača ž 1. 'bič kojim se gone volovi'. — Samo se ti ludiraj pa ćeš zaradit hajka
    hajkanje s gl. im. od hajkati. — Lakše je hajkanje nego rad!
    bujkat -am nesvr. v. ajkat.
    hajluda ž 'besposličarka, hajkača'.—Tribalo bi da sam i ja ko ona hajiuda, a ne da radim
    hajzla ž 'nužnik'. — Tako ste daleko metnili hajzlu, čovik se smrzne dok ne do
    hala ž 'ala, aždaja'. Izr. Hala te odnela! Sve će poist ko kaka hala.
    halabuka ž 'buka, graja'. — Iđi vidi kaka je to halabuka u avliji?
    halapljiv -a -o 'pohlepan na jelo, proždrljiv'. — Odavno nismo imali take halapljive svinj
    halapljivo pril. 'nezasito, proždrljivo'. — Gledaj kako žderu halapljivo.
    halav -a -o v. alav.
    hamišan v. amišan.
    hamišno pril. v. amišno.
    hancuranje s gl. im. od hancurat se. — Hancuranje je za malu dicu.
    hancurat se -am se nesvr. 'izvoditi nestašluke (o deci)'. — Dico, i'đite u avliju pa se tamo
    handrak m v. andrak.
    hantrav -a -o 1. 'šantav'. — Siroma, pao je s kola i osto hantrave noge. 2. 'poreme
    hanjica t se -am se nesvr. v. anjicat se.
    haptike -Ika v. aptike.
    harambaša m v. arambaša.
    haramija m v. aramija.
    haranje s gl. im. od harat.
    harat -am nesvr. 1. 'pljačkati, krasti, otimati'. — Triba sve zaključavat, jel
    hardala ž v. ardala.
    hardalast -a -o v. ardalast.
    harmonika ž v. armonika.
    harmonikaš -aša m v. armonikaš.
    hartoknit (se) hartokne (se) svr. v. artoknit se.
    hasna ž v. asna.
    hasnirat hasniram nesvr. 'upotrebljavati, koristiti'. — Možeš dat taj colštuk dici nek se s
    hasnit -im se nesvr. 'donositi korist, pomagati; vredeti'. — Tebi neće hasnit, a njemu
    hasnovit -a -o 'koristan'; upotrebljiv'. — Taj tvoj divan baš nimalo nije hasnovit, niko te
    hašlo hašlova m 'remen kojim se ispod stomaka konju pričvršćuje am. — Na jednom amu se pokido
    hatoš m 'novčana jedinica u biv. Austrougarskoj'.
    hcgav -a -o 'kriv, iskrivljen; u nogama nesiguran'. — Kako sam ono pao s kola, još uv
    hegucat hegucam nesvr. 'šantati, šepati'. — Samo vi iđite, ja ću hegucat za vama pa kad
    hekto(v) -ova m 'bure od 100 litara'. — Nalijo sam dva hektova vina.
    heljda ž bot. vrsta žita Fagopyrum sagiuatum.
    henteš m 'mesar'. — Kod ovog henteša nisam našo meso koje sam tio kupit.
    hep uzvik kočijaša: 'beži, skloni se (s puta)'.
    hepljav -a -o 'hrom, šantav'. — Šta je Nikola uradio kad s takim hepljavim nogama i
    heptika ž 'tuberkuloza'. — I mater mu je od heptike umrla.
    heptikav -a -o 'tuberkulozan'. — Kad oženiš tako heptikavo čeljade šta možeš onda o
    herlav -a -o v. erlav.
    hetija ž 'pijačni dan u sedmici'. — Moj Lukaje tako naučio, da svake hetije ode na pec
    hiba ž 'pogreška'. — Hibu si napravila u računu. ← mađ. hiba.
    hintov -ova m 'kočija, fijaker'. — Hintov je imo samo gazda Štroco.
    hireš m 'mlad muškarac slobodnijeg ponašanja, kicoš, lola'. — Ne fali to ništa što je t
    hitar -tra -tro 'živahan, žustar'. — Nemate vi tako hitrog mačka ko mi, samo da ga vi
    hitat -am nesvr. 'žuriti'. — Ta, sidi malo, nemoj oma hitat natrag.
    hitno pril. 'brzo'. — Hitno je zgrabio jabuku i pobigo napolje.
    hitrina ž 'hitrost, brzina'. — Čemu ta hittina, Vranje, iđi lipo kući, prispavaj, pa
    hitro pril. 'brzo, žurno'. — Hitro je udaro, a onda se kajo.
    hmelj hmelja m bot. biljka za pivarstvo Humulus lupulus'.
    ho uzvik za zaustavljanje konja.
    hodočašće s 'poseta nekom „svetom" mestu'. — Znali smo ić na hodočašć
    hoj uzvik za odazivanje i dozivanje. hojs v. ajs. — Kaki je to vo, ja mu vi
    hop(a) uzv. kojim se označava skok. — Stanem na panj pa hop u kola. Izr. Prvo sko
    hrt m zool. vrsta lovačkog psa Canis familiaris grajus.
    hučin -ina m 'ždrebe'. — Pušti hučina malo da se istrči u avliji.
    huja ž 'vreme prekida nekog posla, period trajanja odmora (u prekidu rada)'. -— Kol
    hulit hulim nesvr. 1. 'ružiti, kuditi.' — Šta huliš na tu dicu, ko da su
    hulja ž 'nevaljao i neČastan čovek, nitkov, podlac' ~ lzr. Hulje lipo zbore al nitkovski
    huljenje s. gl. im. od hulit. — Vrime je tako nastalo da svit u huljenju traži olakšanje.
    huncucki -a -o v. uncucki. huncucki pril. 'mangupski, nevaljalo'. v. uncucki.
    huncut m 'prepredenjak, mangup'. v. uncut. huncutarija ž v. uncutarija.
    husar m 'lako naoružan konjanik'. — Husari su imali sablje i kraike puške.
    husarski -a -o 'koji se odnosi na husare'. — Husarski konji su znali ić pod komandu.
    huškat -am nesvr. 'podbunjivati protiv nekoga'. — Njegova mama ga huška protiv men
    ić iđem nesvr. 'ići'. Izr. ~ naogled 'organizovati susret momka i d
    iće 'jelo'. — Doću ti i ja na iće i piće.
    id m 'jed.'. — Sva je skurlala od ida.
    idit idim nesvr. 'dovoditi u stanje razdraženosti, ljutiti, srditi, gneviti'. — Maca furto
    iđište s. 'opredeljenj'e (fig.)'. — Svaki ima svoje iđište!
    ifjur m 'mladi gazda, bogatašev sin jedinac'. ← mađ. ifju.
    igla ž 'metalna šipčica s oštrim vrhom i ušicama na suprotnoj stran
    iglenjača ž 1. 'jastučić za igle'. — Pazi, na stocu je iglenjača, nemoj da sidneš na nju. 2. 'k
    iglica ž 1. dem. od igla. 2. 'list crnogoričnog drveća, četinara'. — iglice bora su vrlo o
    igra ž 'ples'. — Ne dopadaje mi se igre u dvoje.
    igrač -ača m 1. 'plesač'. — Lako je igrat kad se do tebe dobar igrač u
    igračica ž 'ona koj'a pleše, koja ume plesati'. — Rozika je igračica da joj nema para nada
    igrački pril. 'koj'i se odnosi na ples'. — Drž se igrački, uspravno!
    igračov -a -o 'koji pripada igraču'. — i ja lakše igram, kad čujem igrač
    igrat -am nesvr. 'plesati'. — Volim pivat al još većma igrat. Izr. Ko se u kolo va
    ikaki -a -o 'ikakav'. — BaŠ-si ti, ikaki jedan!
    iko ikoga neodr. dopusna pridevska zamenica: 'bilo ko, makar ko'. — Ja ni danas n
    ilo s 'jelo'. — Ne volim podgrijano ilo. Izr. Svako ilo kune tilo, što ne legne da se s
    iljada ž 'hiljada'. — Ne dam, ravno da mi sto iljada daš!
    iljadarka/iljadarka ž 'novčanica od hiljadu dinara'. — Podaj mu koju iljadarku više i ku
    iljadica ž dem. od iljada. — Lažeš da nemaš kod sebe koju iljadicu.
    imanje s 'poljoprivredno dobro, posed, imovina uopšte, vlasništvo'. — Da znate, dico,
    imat imam i imadem (mn. imamo i imademo) nesvr. 1. 'raspolagati č
    imaština ž 'blagostanje, bogatstvo (suprotno: neimaština)'. — Imaština
    imence pril. 'poimence'. — Nemoj ti meni sve džumle već daj imence pa
    imetak -tka m 'celokupnost onoga što ko ima, imovina'. — Očo mu je imetak na doboš
    imućan/imućan -ćna -ćno 'dovoljno bogat'. — Čovik je imućan, al sad nema gotovi novaca.
    inad -ada v. inat. — Ne mrzim ja njega već njegov Jnad.
    inadit se inadim se nesvr. v. inatiti se. — Nije on rđav čovik, al u krvi mu je da se vol
    inadljiv -a -o v. inatljiv. — Većma volim oštru nego inadljivu ženu.
    inadžija m 'čovek koji se voli inatiti, svadljivac'. — Ne nalazim mu ja druge mane, al je
    inadžinca ž 'ona koja je inadžija'. — Da znaš, nisam vidio ni manje žene ni ve
    inat -ata m 'namerno, izazivačko postupanje protiv čije volje, prkos; sva
    inatit se inatim se nesvr. 'sprovoditi inat, prkositi, kapricirati se'. — i vi bi bili pametn
    inatljiv -a -o 'sklon inatu, prkosan'. — Ta, znam ga, to je onaj inatljivi starac.
    indžilir -ira m 1. 'inženjer (uopšte)'. 2. geometar'.
    inoš m 'šegrt'. — Jesi 1 čula, Marga je dala derana za inoša kod kovač
    intačit (se) -im (se) nesvr. 'uporno govoriti ili raditi jedno te isto, zapitkivati'. — Ne
    interes m 1. 'korist'. 2. 'kamata'. — Dao mu je novaca u zajam, al kako č
    intereš m v. interes. — Upropastiće me velik intereš na uzajmljene novce.
    inje s 1. 'smrznute vodene čestice koje se nahvataju po predmetima'. —
    irka ž (g. mn. iraka) 'sveska, pisanka'. — Svu si irku izmastio. ← mađ
    ireš m v. hireš. — Nisam ireš, samo se ireški nosim.
    ireški -a -o v. hireški. — Šta da radim, taka nam je cila ireška obitelj.
    iscidit iscidim (t. pr. isciđen) svr. 1. (cedeći istisnuti'. — Tvoje su ruke slabe, kaži pa ću ja iscidit košulje kad bidnu o

    isciđivat isciđivam nesvr. prema iscidit.


    iscifrat -am svr. 'iskititi, nagizdati'. — Al je tvoj kolač za Božić iscifra
    iscovat iscujem svr. v. ispcovat.
    ishasnirat -hasniram svr. 1. 'potpuno iskoristiti, izvući svu korist'. — Dobro smo ishasnira
    iskalat iskalam svr. 'kalanjem, cepanjem iseći (pripremiti za kompotir
    iskaljat iskaljam svr. 'zaprljati'. — Di si bio kad si tako iskaljo kaput i sprid i otrag?! ~
    iskandžijat -am svr. 'kandžijom išibati, izbičevati'. — Nizašto je konje iskandžijo.
    iskasapit -im svr. 1. 'iseći kao mesar meso'. — Čuvaj ga se, jel kad pobisni, iskasapi
    iskat ištem nesvr. 1. 'želeti, moliti (koga za nešto)'. — Poslali su me ba
    iskečavat -ečavam nesvr. prema iskečit. — Neću više da iskečavam onog crnog ma
    iskečit -člm svr. 'izbaciti udarajući nogom'. — iskeči tu mačku napolje da se ve
    iskefat -am svr. 1. 'iščetkati'. — Iskefaj to blato š čakčira. 2. 'izgrditi (
    iskeverdisat -šem svr. 'zamesiti, zamutiti, zapetljati (kome što)'. — Mi smo ve
    iskezit (se) iskezim (se) svr. 'isceriti se, pokazati zube'. — Vidi kobilu kako je iskezila zube
    iskidat -am svr. 1. 'naglim pokretima pocepati, rastrgati'. — Ko je iskido ovo pismo? 2
    iskijat (se) iskijam (se) svr. 'kij'ajući izbaciti iz grla i nozdrva. — Nema mraza u si
    iskijavat (se) -ijavam (se) nesvr. prema iskijat (se).
    iskinit -nem svr. 'naglim pokretom odstraniti, izvući što ili deo čega što se
    iskirijat -am svr. 1. 'prevesti nešto na kolima sa konjskom zapregom)'. — Vi meni sad d
    iskliktit iskliktim svr. 'izmaknuti, krišom nestati'. — Dok sam se ja bav
    iskokoljit (se) -okoljim (se) svr. 'izbečiti se, zagledati se'. — Od strava je zanimila i samo je o
    iskolčit -im svr. 'pozabadati kočiće u zemlju (radi premeravanja)'. — Danas
    iskopeljat se -am se svr. 'iskobeljati se, izbaviti se (od nekog zla)'. — Zeml
    iskoračat -am svr. 'izmeriti neku površinu (najčešće zemlju) koracima'.
    iskoracit -oracim svr. 'načiniti korak, istupiti jednom nogom napred; nač
    iskorbačat -am svr. v. korbačat. — Dobro si iskorbačo konje, kad se masnice vide po le
    iskortit se -im se svr. 'iskriviti se, deformisati se pod uticajem vremena'.
    iskosit (se) iskosim (se) svr. 1, 'kosom sve pokositi'. 2. 'učiniti kosim, pos
    iskovat iskujem svr. 'napraviti, izraditi kovanjem'. — iskovo sam ti dvi pante što si niki
    iskozat iskozam svr. 'izigrati, prevariti (koga)'. — Praviš se pametan,
    iskračat -am svr. 'izrasti (iz odeće)'. — iskračala je Stana ruvo pa ćemo ga dat mla
    iskradat se iskradam se nesvr. prema iskrast se.
    iskrast se -adem se svr. 'kradom, krišom izići'. — Mariju su nj'evi baš čuvali, al jedne no
    iskrižat iskrižam svr. 'izrezati na kriške'. — iskrižaj bundeve za krave.
    iskrmačit -im svr. 'mastilom napraviti mrlje, sve poprskati'. — Kako si samo mogla tako
    iskrzat (se) -am (se) svr. 'dugim nošenjem ili upotrebom oštetiti'. — Kako je to da se jedan
    iskupit -im svr. 'skupiti'. — iskupi marvu pa ćemo tirat na salaš. ~ se
    iskupit iskupim svr. 'zasluživati oproštenje za što'. — Ovom igrom si
    iskušat -am svr. 'kušajući doznati, izvući kakvu tajnu'. — Kaka si ti cura kad te svaka š
    iskušenje s 'ono što privJači, zavodi, želja za nečim zamamljivim'. — K
    iskušljat (se) -am (se) svr. 'zamrsiti (se) (o dlakama kod ljudi i životinja, o t
    iskvacat (se) iskvacam (se) svr. 'sasvim se pokvasiti i ublatnjaviti'. — Juče sam pišce došla i
    iskvitovat -ujem svr. 'obračunati dug, izravnati'. — istina je da često uzaima, al
    iskvrcavat -rcavam nesvr. prema iskvrcat.
    iskvrcat -am svr. 'u plesu udarati petu o petu čizme (kasnije sa zvečkama na
    ismijavat (se) -ijavam (se) nesvr. 'prema ismijat (se), ismevat (se)'.
    ismijat -jem svr. 'izvrći podsmehu, ismejati'. — Dobro se čuvaj bećara da te ne ismiju prid curama.
    ispadat -am nesvr. prema ispast. — Kad trčim ispadaje mi jabuke iz ruke.
    ispametit se -ametim se svr. 'izgubiti pamet, poludeti'. — Kako si mogo, si
    isparaklaisat -šem svr. 'iskrojiti'. — Ja sam tebi donela cica za dvi suknje, kako si mogla tako
    isparat isparam svr. 'parajući razdvojiti po šavovima'. — isparaj ovu n
    ispasat -šem svr. (trp. prid. ispasan) 'izvući košulju iz pasa (tako da pokriva
    ispasište -a s 'mesto gde stoka pase, pašnjak'.
    ispast -adnem i -anem svr. 1. 'pasti iz čega (slučajno ili spontano)'. — Naglo mu je isp
    ispast/ispast ispase svrš. 'posve popasti'. — Pušti malo krave u ditelnu da je ispasu. ispaša ž
    is(p)covat ispcujem svr. 'obasuti pogrdama, psovkama'. — Bać Losko na
    isperjašit -erjašim svr. 1.'izgrditi, isterati'. — Samo kad si se odlučila da ga isperjašiš. 2. '
    ispijen -a -o 'iscrpen, iznuren'. — Posle po godine bolesti i ležanja u k
    ispiljit (se) ispilji (se) svr. 'izleći (se), ispiliti (se)'. — Danas se ispiljilo prvo pu
    ispirat ispiram nesvr. prema isprat. Izr. ~ usta (s kim) 'ogovarati'.
    isplezit (se) -im (se) svr. 'isplaziti (se)'. — Ako još jedared ispleziš tu tvoju jezi
    ispod predl. s Gen. označuje: 1. 'da je nešto na donjoj strani čega'. —
    ispotovat -tujem svr. 'saučestvovati (u nekoj stvari, situaciji), ispomoći'.
    ispovid -i ž 'ispovest'. — To je bila njegova ispovid. 'obred verskog priznanja i opraštanja greha'
    ispovidat (se) -ovidam (se) nesvr. prema ispoviditi (se).
    ispovidit -im svr. crkv. 'saslušati čiju ispoved'. ~ se crkv. 'podvrći se ispovedi'.
    ispovidnica ž 1. 'ispovedaonica, mesto u katoličkoj crkvi gde se obavlja is
    isprašit isprašim svr. 1. 'istući'. — Plače zato što su ga baćo isprašili št
    isprat isperem svr. 1. 'oprati unutrašnjost čega'. — Dobro isperi criva
    isprazan -zna -zno 'bez ikakve vrednosti, prazan'. — Ivan, malomalo pa do
    isprdak -tka m 'ono što je bezvredno, zakržljalo, neugledno'. — i to mi je niki momak, m
    isprdnit -em svr. 'isprdnuti'. — Ti bi loptu je 1? — Čekaj, saću ja jednu da ti isprdnem.
    ispregnit/ispregnit -nem svr. 'osloboditi iz zaprege konje, volove'. — Ispregni konje i uvedi i u koš
    isprezat isprežem nesvr. 'prema ispregnit'. — Nemoj isprezat, samo zbaci kuružnu s kola i oma kreći nat
    ispričit ispričim svr. 'staviti popreko'. — Nemoj tako ispričit tu motku, ne
    isprid predl. 'ispred'. — Prvo nek počisti isprid svoje kuće.
    ispridnjačit -idnjačim svr. 'otići, izbiti napred'. — Vidi, koliko je Martin ispridnja
    isprija/isprije pril. 'ispre, otpre'. — Bio divanit isprija, sad je kasno, kad se udala za drugog.
    isprikršćat -ikršpam svr. 'unakrst što složiti, ukrstiti'. — AUe vitar isprikrsć
    isprimišćat -imišćam svr. 'sve redom premestiti'. — Zašto si, Katice, isprimiš
    ispriplićat -em svr. 'sve redom preplesti, ispreplesti'. — Valdar su svu nevolju svita meni v
    ispripovidat -ovidam svr. 'usmeno sve izložiti'. — Ispripovidaću te nani, ak
    isprisicat -isicam svr. 'preseći sve redom, preseći na sve strane'. — Kogod je isprisico bi
    ispriskakat -iskačem svr. 1. 'preskočiti više puta'. — Ispriskako sam ja to
    isprobadat -obadam svr. 'sve ili na mnogo mesta probosti'. — Najteže mi
    isproban -a -o 'prekaljen, proveren'. — To je isproban „momak" kad je udovac.
    isprobat isprobam svr. 'ispitati, proveriti'. — Najpre isprobaj noge, p onda
    isprominjivat -injivam svr. 'sve redom promeniti'. — Ja sam mu davo dobre klju
    isprosit isprosim svr. a. 'dobiti prošenjem kao prosjak'. — Za nedilju d
    ispružit se -im se svr. 1. 'istežući ili rastući uvećati se u dužinu'. — ispružila se loza priko
    isprvine pril. 'ispočetka, isprva'. — Isprvine se on vlado ko i svaki redovan
    ispucan -a -o 'hrapav, iskokan'. — Zašto malo ne namažeš mašćom te ispucane usne.
    ispucat (se) -am (se) svr. 1. 'izreći do kraja što je kome na srcu'. — Ne mo
    ispuljit se ispuljim se svr. 'pokazati se, pojaviti se'. — Zašto sad svi stoj'imo i
    ispunit -im svr. 1. 'učiniti punim'. — Ante j'e ispunio zečju kožu pa je metnio u baš
    ispunjavat -unjavam nesvr. prema ispunit.
    ispunjivat -unjivam nesvr. prema ispunit.
    ispurit -im svr. 'ispeći na žaru ili pored vatre (mladi kukuruz)'. — ispuri i meni jedan k
    ispušćat ispušćam nesvr. prema ispuštit, ispuštat.
    ispuštit ispuštim svr. 'ispustiti'. Izr. ~ dušu 'umreti'. ~ se 'prestati igrati u kolu, iza
    ist idem (3.1. mn. idu/idedu rd. pr. i(j)o ila ili imper. i, ite) nesvr. 'jesti'. — Ajde, B
    istačkat -am svr. 'tačkama (kolcima) obeležiti odnosno učvrstiti (o povrć
    istamburat -am svr. 1. 'odsvirati (nešto) na tamburi'. — Uči on dobro, zna ve
    istesat istešem svr. 1. 'tesanjem izraditi'. — Davidiš kako sam lfpo bič
    isti -a -o 1. 'koji nije drugi ni drukčiji'. — Dica smo isti roditelja. 2
    istija pril. 'potiho, da se jedva čuje, polako, polagano'. — Prvo nek svirka bidne istija
    istirat -am svr. 'isterati'. — istiraj svinje na strniku. Izr. ~ bubice iz glave 'urazumiti koga'; ~ vraga
    istiravat se -iravam se nesvr. 'prepirati se (uporno dokazivati svoju istinu
    istolmačit -olmačim svr. 'istumačiti, objasniti, protumačiti'. — Sve sam č
    istrančirat -ančiram svr. 'iseći na komade'. — Ja sam gusku ispekla, sad je ti istran
    istrcat istrca(m) svr. 'iskrzati, pohabati nošenjem'. — Opet si istrco č č
    istrčat -im svr. 1. 'izići trčeći'. — Sva dica su istrčala prid strinu. 2. 'p
    istrčavat istrčavam nesvr. prema istrčat.
    istrćit (se) istrćim (se) svr. 'izdići, isturiti zadnjicu'. — Ona drugo ni ne zna ve
    istrćivat istrćivam nesvr. prema istrćit.
    istresat istresam nesvr. prema istrest.
    istresivat -esivam nesvr. prema istresat.
    istrest -esem svr. 1. 'tresući izbaciti, prosuti do kraja'. — Sve što sam imo, istreso sam iz džepa. 2. 't
    istrkat istrčem svr. 'istrćati'. — Pušti ždribe nek istrče malo u avliju. ~ se 'dovoljno se
    istrt istarem svr. 1. 'izbrisati'. ~ imaš gumu pa istari ono što si pogrišijo. 2. 'izmasira
    istrunit istrunim svr. 'izgubiti nešto (iz maramice ili džepa)'. — Poslala sam je u du
    istrunit -em svr. 'postati truo, raspasti se zbog truljenja, istruliti'. — Dosta leca je istrun
    istuć istučem svr. 1. 'izbiti, isprebijati, izmlatiti'. — Ko j to vidio tako istu
    isukat isučem svr. 'sučući izvući; izvaditi'. — Žandari na konjima juo
    isukivat -ukivam nesvr. prema isukati.
    isut ispem svr. 'izliti, proliti'. — ispi tu gadnu vodu iz lavora, pa donesi
    iščastit iščastim svr. 1. 'počastiti sve kao što treba'. — Astal je bio pun ila i pi
    iščeprkat -am svr. 1. 'čeprkajući naći'. — Di si iščeprkala tu staru prešljicu? 2. 'raspituju
    iščeprkavat -rkavam nesvr. prema iščeprkat.
    iščibukovat -ujem svr. 'istući'. — Ne bi se ja š njim toliko natezo, triba ga išč
    iščupat -am svr. 1. 'ćupajući istrgnuti, izvaditi'. — Tome, iđi u bostan i iš
    iškulirat -uliram svr. 'starati se o kome da završi škole'. — Tušta nas je dice bilo pa se ni
    išpan -ana m 'starešina na feudalnom imanju'. ← mađ. ispan.
    išpanov -a -o 'koji pripada išpanu'.
    išpekulirat -uliram svr. 'izmisliti (što na svoj način)'. —- Čekam tri dana da mi kaže kaku o
    ištit ištijem svr. 'iščitati'. — Kojugod knjigu da joj dam, ona nju ne ispušta iz rukivi
    ištrapacirat se -aciram se svr. 'našetati se, umoriti se'. — Cio dan sam za plug
    iverje zb. im. s 'treske koje otpadaju kad se drvo teše'. — Donesi malo iverja za potpa
    izabrat izaberem svr. 'odabrati po srcu, iz ljubavi'. — Sama je izabrala
    izać izađem (r. pr. izašo -šla -šlo) svr. I. 'napustiti neko zatvoreno ili ogra
    izadrit izadrem svr. 'dati, pokloniti nešto bezvredno'. — Taj naš tetak poklonio je dici
    izađutirat se -utiram se svr. 'odigrati sve adute u jednoj igri karata'. — Rano si se izadutiro, z
    izajkat -am svr. 'dugom upotrebom iznositi, istrošiti'. — Ne možeš ti ništa lipog imat, k
    izakat -am svr. 'izvikati, obezvrediti (što ili koga)'. — Jeste da ni Stip
    izamrit izamrem (r. prid. izamro -rla, -rlo)
    svr. 'nestati ne ostavivši nikakva potomstva; izumreti'. — Ta je obitelj davno izamrla,
    izanđat (se) -a(m) (se) (r. pr. izanđo -ala -alo tr. izanđan -ana -ano) svr
    izaprat -perem svr. 'isprati'. — Evo, oma ću i ja doć, samo da košulje izaperem.
    izasnirat (se) -asniram (se) svr. v. ishasnirat (se).
    izazvat -ovem svr. 'pozvati koga, dati znak kome da izađe'. — Čim padne mrak, ti Katu
    izbacat izbacam nesvr. prema izbacit.
    izbacit izbacim svr. 1. 'baciti napolje, osloboditi se čega nepotrebnog'. — Kad sam vid
    izbacivat -acivam nesvr. prema izbacit. izbađat (se) izbadam (se) nesvr. prema izbost (se)
    izbavit (se) -im (se) svr. 'sačuvati od kakve opasnosti'. — Jedared ćemo se i mi izbavit ove
    izbečit se izbečim se (r. pr. izbečio -la -lo; tr. pr. izbečen -a -o) svr. 'pogledati razroga
    izbekarit se -im se svr. 'isprsiti se (pred kim ili na sedištu)'. — Vidi Albu,
    izbekeljit se -ekeljim se svr. 'izvaliti se, ispružiti se'. — Antune, vidi ti njega kako se izbeke
    izbijat izbijam nesvr. 1. nesvr. prema izbit. 2. 'stalno se zadržavat negde, izbivati'. — L
    izbirač -ača m 'onaj koji bira, probirač'. — Nisam u ilu niki izbirač. Izr. Izbira
    izbit izbijem svr. 1. 'udarcem učiniti da što ispadne iz čega'. — Baš dobrim smo se n
    izblizo pril. 'izbliza'. — Dajte vi meni tu bocu u ruke, ja volim kad mi je izblizo.
    izbliže pril. 'izbliza'. — Priđite, izbliže se bolje vidi.
    izbližeg pril. v. izbliže. — Pa ako se Mara uda za našeg Loziju, bićemo izbližeg rodovi.
    izbljuvat izbljujem svr. 'povratiti'. — Tako me zgadio da sam sve izblju
    izbost izbost -bodem (r. pr. izbo -ola -olo; tr. pr. izboden -ena -eno; fut. izboš
    izbrecat se izbrecam se nesvr. 'oštro odgovoriti, izderati se na koga'. — A
    izbricat -am svr. 'izbosti (džepnim nožićem, bricom)'. — Čim se posvađ
    izbrojit izbrojim svr. 1. 'svršiti brojanje'. — Izbrojio sam, sve su ovce tu. 2. 'isplatiti'. —
    izbuljit izbuljim svr. 1. 'iskolačiti (oči)'. — Badavad si oči izbuljio, no
    izburbućat -urbućem svr. 'izbrbljati'. — Komšire nisu znale dok mi nismo stigli, a onda je
    izburdat -am svr. 'izgurati, izbaciti, isključiti iz određene sredine (koga)'. — Šta je, tebe
    izburlat -am svr. 'ispremetati'. — Ko je vako izburlo fijoke u dolafu?!
    izdaljeg pril. 'izdaleka, izdalje'. — Mi smo rodovi izdaljeg. Izr. Bolje je izdaljeg se pazit
    izdan -a m 'izvor'. — Naišli smo na dobar izdan vode za piće.
    izdanak -anka m 1. 'mladica koja izrasta iz korena na dnu stabla ili iz pose
    izdanit izdanem (r. p. izdanio -la -lo) svr. 'izdahnuti, umreti'. — Baš je podne zvonilo k
    izderat izderem svr. 1. 'pocepati, poderati, pohabati'. — Naš pulin je s
    izdevetat -am svr. 'istući, izmlatiti'. — Nećeš, nećeš, dok te babo ne izdevetaje. ~ se 'istu
    izdirat se -em se nesvr. prema izderat (se).
    izdisat -išem nesvr. prema izdanit.
    izdivanit -ivanim svr. 'izreći, izgovoriti'. — Jesi 1 izdivanio šta si imo d
    izdovoljavat (se) -oljavam (se) nesvr. 'prema izdovoljit (se).
    izdovoljit izdovoljim svr. 'zadovoljiti'. — Mlogo zanovetaš, ko će te izdovoljit?! ~ se 'prir
    izdravit -im svr. 'ozdraviti, izlečiti (se)'. — izdravio jesam, al nisam još za teži poso.
    izdrečit (se) izdrečim (se) svr. v. izbečit (se). — Baš si se izdrečio u mene, ko da me prvi pu
    izdrljat izdrljam svr. 'izravnati zemlju drljačom'. — Kad si posijo žito, ako imaš još ma
    izdržat -im svr. 'uporno podnositi, istrajati'. — Žandari su ga vezanog tirali izme
    izdržavanje s 1. gl. im. od izdržavat (se). 2. 'ono čime se ko održava u životu, od
    izdržavat -ržavam nesvr. 1. nesvr. 'prema izdržat 2. 'ishranjivati'. — Izdr
    izdržljiv -a -o 'koji može da izdrži što naporno, čvrst'. — Ja sam izdržljiv
    izdubit izdubim svr. 'dubeći načiniti rupu ili šupljinu'. — Ne znam ku
    izdurat -am 'izdržati, istrajati'. — Malo još imamo ogriva, al valdar neć
    izdvorit izdvorim svr. 1. 'brinuti se o kome dok ne umre'. — Izdvorio j
    izđikat -am/izđikat izđikam svr. 'snažno i brzo izrasti'. — Tvoj luk je, Luce, niki zdrav
    izđorat (se) izđoram (se) svr. 'izigrati (se)'. — Sirota Roza, čitav život je posvetila svom str
    izgancat -am svr. 'izgaziti'. — Joso, šta si se toliko uzvrpoljio po tom krevetu, sve
    izglancovat -ujem svr. 'učiniti sjajnim, blistavim'. — Tako sam ti izglancovala
    izgledat izgledam nesvr. 1. a. 'imati kakav lik, oblik, vanjštinu'. — Tak
    izgledat -am svr. 'gledajući steći uvid, saznati'. — Probaj izgledat, iđe 1 Vranje još sa M
    izgorit -im nesvr. 'izgoreti'. — Izgoriće mi pogača. Izr. Kako ti obraz ne izgori! 'kaže s
    izgostit se izgostim se svr. 'do mile volje se gostiti, nagostiti se'. — Nane, i ja bi volila i
    izgrabit -im svr. 'isprazniti, sve izvaditi'. — izgrabi još to malo čorbe da ne ostane.
    izgrist -izem (trp. prid. izgrižen) svr. 1. 'usitniti zubima'. — Majka neć
    izgubit izgubim svr. 1. 'ostati bez čega'; ~ maramicu, ~ ključ; ~ ruku,
    izgubljen -a -o 1. tr. pr. od izgubit. 2. 'koji je bez nade, bespomoćan'. — Od kako mu je u
    izgustirat -ustiram svr. 1. 'promisliti'. — Ja iđem skuvat užnu, a ti dotleg
    izisti izidem (r. pr. izio izila iziii) svr. 1. 'pojesti'. — izili bi i striju s kuće, gladnice. 2. 'istrti, iskvariti, pohabati (dugom u

    izjalovit -i(m)) svr. 1. "učiniti da životinja pobaci plod'. — Krava je izjalovila. 2. 'ne don
    izjašit -im se svr. 'izjahati'. — Doću i ja na konju, pa ćemo zajedno izjašit na žito.
    izjavit izjavim svr. 'dati izjavu' — Ja jesam izjavio, al su me natirali d
    izlagat izlažem svr. 'dobiti, postići, izmamiti laganjem'. — Kad je taki umiljat, pa zna i
    izlanit izlanem svr. 'nehotice reći, izbrbljati'. — Kad sam već izlanio, kaza
    izlapit -im svr. 'izgubiti pamet, podetinjiti'. — Ne triba njega slušat, on je omatorio i iz
    izleć -ežem svr. 'ležeći na jajima izvesti mlade'. — Ova crna kvočka ne leži mirno na
    izlegat se izležem se nesvr. 'prema izleć se.
    izlemat izlemam svr. 'dobro istući, izbati" nati'. — Izlemali ga i ostavili takog na putu
    izležavat se -ežavam se nesvr. 'provesti duže vreme u ležanju, ne radeći, Ienč
    izlit izlijem svr. 1. 'naginjući ili prevrćući sud učiniti da što isteče iz njega'. — izli s
    izlivat izlivam nesvr. 1. prema izlit. 2. 'isterivati iz zemlje vodom (glodare)'. — Danas smo čitavo prij
    izlizat izllžem svr. 1. 'polizati'. — Evo ti varnjača pa je izliži. 2. 'istro
    izluktirat -uktiram svr. 'provetriti'. — Dobro izluktiraj sobu, cilu noć su u njoj kurda
    izmak m 'čas kad nešto prestaje, kraj'. — Kad je već i treći dan bio na izmaku, onda je
    izmandrat se -am se svr. 'umrljati se svud po telu, licu, odelu, rukama itd
    izmašit izmašim svr. 'izmaći, isprednjačiti, odmaknuti napred od drug
    izmeče -eta s 'nedonošče (dete ili životinja)'. — Ti si kazo da imaš prase za pe
    izmećat -em nesvr. 1. 'prema izmetniti. — Na koga će se dica izmećat, ako ne
    izmest -etem svr. 'metlom dobro očistiti' — Malo me dočekaj, oma ću i ja samo da još
    izmetlicat -am svr. 'metlicom očistiti'. — Dobro izmetlicaj baćino svečano ruvo, p onda ga
    izmetnit -nem svr. 1. 'staviti na određeno mesto da se vidi, izložiti'. — izmetni zdilu nap
    izmigoljit se -im se svr. 'polagano, neprimetno se izvući'. — Ne bojim se ja za nju, zna
    izmirit izmirim svr. 1. 'obnoviti mir među onima koji su u svađi ili ne
    izmirit -im svr. 'odrediti kakvom merom veličinu ili težinu čega'. — izmiri mi, zasad, jedno tridese
    izmistit -im svr. 'premestiti s jednog mesta na drugo'. — izmistili smo svinjak iza salaša.
    izmišćat izmišćam nesvr. prema izmistit.
    izmodit se izmodim se svr. 'šepuriti se u nečem što drugi nemaju'. — Mate, dok se malo iz
    izmolit izmolim svr. 1. 'doći do čega moleći'. — Ivan je uvik slao mlađ
    izmolovat izmolujem svr. v. molovat. — Lipo si sve sobe izmolovala, al ambetuš mi -se ~
    izmordavit -im svr. 'dovesti koga do potpunog umora, iscrpsti njegove sna
    izmoždit se izmoždim se svr. 'dovesti do krajnjega umora, do potpune iscrpenosti'. — Sav s
    izmrkat izmrkam svr. 'nekoga dobro udesiti, izigrati (vulg.)'. — Ta te d
    izmršavit -im svr. 1. 'postati vrlo mršav'. — Sav je niki izmršavio i pobl
    izmrznit -em svr. 1. 'jako prozepsti, promrznuti'. — Ove godine je slab
    izmuđijat -am svr. 'prevarom, vradžbinom pribaviti'. — Samo da mi je znat kako je Vranj
    izmuljat -am svr. 1. 'istisnuti sok iz čega (voće, grožđe), izgnječiti'. — Sve smo grož
    izmust -uzem svr. 'muzenjem ili dojenjem izvući mleko iz vimena živ
    izmuštrat -am svr. 'uvežbati (koga dobro obučiti u svemu)'. — Čim snaja u njevu ku
    izmuzat izmuzam nesvr. prema izmust. — Kazali su baćo da ne izmuzam kravu, triba d
    iznavljat iznavljam nesvr. 'zanovetati, promizgivati (v.), izvolevati'. —
    iznebuha pril. 'iznenada, neočekivano'. — Da je kurjak tako iznebuha stavo prida me, ne
    iznebušit -im svr. 'iznenaditi'. — Kako nam se čini, malo smo te iznebušili?!
    iznemoć -gnem svr. 'izgubiti snagu, malaksati'. — Krećem se ja skoro svaki dan, al zdrav
    iznet -esem svr. 1. 'noseći premestiti iz čega napolje'. — Mrca su izneli i(z) sobe. 2. '
    moglo iznet vridnost jednog lanca dobre zemlje. Izr. ~ (čitavu, živu) glavu 'izi
    izniknit iznikne(m) svr. 1. 'ničući izići iz semena'. — Luk nam je lipo
    iznosit iznoslm nesvr. 1. prema izneti. 2. 'izići iz upotrebe zbog dugog
    iznutra pril. 1. 'sa unutrašnje strane'. — Moj kaput je iznutra sa kožnom postavom. 2. 'i
    iznutrašnji -a -e 'koji potiče iznutra, koji se javlja iznutra'. — Metni mi u iznutrašnji džep o
    izod m 1. 'istok'. — E, pa kad vidiš di je zalazak sunca, onda valdar
    izodivat izodivam nesvr. 'odenuti, obući potpuno'. — Dobro, kad baš toliko oćeš, poslaću ti Marka za po

    izokat se izokam se svr. 'izmoriti se, iscrpsti se (dugim hodanjem ili napornim radom)'. —
    izonodit (se) izonodim se svr. 'umoriti (se), iscrpsti (se)'. — Moro se izonodit kad no
    izoplačit (se) -oplačim se svr. 'iscrpsti (se) od gladi, izobličiti (se)'. — Muči ga bolest, ne mo
    izopravljan -a -o 'doteran, ureden, ispopravljan'. — Ja se još sićam onog st
    izopravljat -am svr. 'sve popraviti (što je bilo u kvaru)'. — Fain ste vi izopravljali taj stari
    izračunat -am svr. 'doći do određenog rezuitata računom'. — Dok sam išo u osnovnu škul
    izračunavat -unavam nesvr. prema izračunat.
    izrast -astem svr. 1. 'narasti, porasti'. — izraso ti je sin, visok je ko jablan. 2. 'rastu
    izreć -ečem, izreknem svr. 'izgovoriti'. — Divani on već pomalo, al ne zna još sve ri
    izređat izređam svr. 1. 'redom izgovoriti, nabrojati'. — Gledala sam aljine, šta
    izrijat -jem svr. 'rijući iskopati'. — Tribaće svinjama uvuć brnjice, sav su obor izrijali.
    izrovašit -ovašim svr. 'obeležiti, označiti (obično kokoške, odsecanjem
    izrugat (se) izrugam (se) svr. 'izvrći ruglu, ismejati koga'. — Nije tribalo tako izrugat najbo
    izrugivanje s gl. im. od izrugivat (se). — Izrugivanje drugi nije lipo.
    izrugivat (se) -ugivam (se) nesvr. prema izrugat (se).
    izružit izružim svr. 'obasuti pogrdama, ispsovati'. — Tako sam ga izružio ko kera.
    izumakat -umačem svr. 'umačući sve pojesti'. — Evo vam još malo kruva, al svu maslicu
    izupravnit izupravnim svr.'ispraviti, nešto što je ležalo ili bilo nagnuto, p
    izustit izustim svr. 'izjaviti, izreći'. — Kad odemo u goste, probaj samo štogod izustit
    izut izujem svr. 'svući, skinuti s nogu (obuću)'. — Kad si izuvo opanke, onda i
    izuvat izuvam nesvr. prema izut. ~ se nesvr. prema izut se.
    izvabit izvabim svr. 'vabeći učiniti da ko ili što iziđe; izmamiti'. — Izvabi prasice od kr
    izvadit -im svr. 1. 'izneti, izvući iz unutrašnjosti čega': ~ buđelar iz džepa'; ~ kabo iz bu
    izvalit izvalim svr. 1. 'iščupati iz tla'. — Sinoćna oluja je izvalila tri velika drveta. 2. 'r
    izvaljat izvaljam svr. 1. 'uprljati'. — Čuvaj novo ruvo da ne izvaljaš. —
    izvaljivat izvaljivam nesvr, prema izvalit. ~ se nesvr. prema izvalit se.
    izvarat -am svr. 1. 'izmamiti na prevaru'. — Cuj, meni tribaje kola ko
    izveđlikovat se -ujem se svr. 'izveštiti se, steći iskustvo'. — Jeste da nije znala
    izvedrit izvedri svr. 'učiniti vedrim'. — Kako duše vitar, za sutra će izv
    izverglat -am svr. 1. 'odsvirati na verglu'. 2. 'izgovoriti u jednom dahu'. — Kad odeš kod
    izversat -am svr. 'u jednom dahu izreći (kao da je napamet naučeno). — Ti tvoje izversa
    izverugat -am svr. 'vešto izbeći, izvrdati'. — Od svake smo cure štogod č
    izvest/izvest izvezem svr. 'ukrasiti vezom, vezenjem'. — Biće to lipa košulja, dok je ja izvez
    izvest -edem svr. 1. 'vodeći koga učiniti da izađe odnekud'. — Može
    izvezat izvežem svr. 'sasvim vezati, upetljati'. — Alaj si ti ovo izvezo, ko Ciganin prase
    izvijat izvijem svr. 'vejanjem očistiti (žito, pasulj i sl.)'. — Nismo do
    izvijat izvijam svr. 'isterati, izagnati'. — Niki bisan ker je zaluto kod nas, al Joso ga je
    izvijavat -ijavam nesvr. prema izvijat.
    izvikan -a -o 'ozloglašen'. — Bio je i on izvikan ko momak, al ko ženjen
    izvikat izvičem svr. 1. 'vičući dozvati'. — Ne znam di si bio kad te nis
    izvikivat (se) -ikivam (se) nesvr. prema izvikat (se).
    izvišće s. 'izveštaj (obično u molitvi)'.
    izvlačit izvlačim nesvr. prema izvuć.
    izvlatat -a svr. 'dobiti vlatove'. — Ječam je već izvlato.
    izvojac -ojca m 'vadičep, izvijač'. — Donesi izvojac, ne možem drugač
    izvoštit izvoštim svr. 1. 'namazati voskom'. — Da je bolje izvošteno, ne bi propuštalo v
    izvozat (se) izvozam (se) svr. 'navozati se'. — No, dico, sad ste se izvozali i da bidnete mirn
    izvršba ž sudsko, izvršenje, plenidba'.
    izvuć izvućem svr. 1. 'izvući vukući iz čega ili otkuda'. — Izvuči koji kabo vode iz bu
    ižvakat ižvačem (tr. pr. ižvakan) svr. 'sasvim sažvakati'. — Svaki zalogaj dobro ižva
    jablan m bot. Populus pvramidalis. — Nus put do varoši sve sami jablanovi.
    jablanak -nka m 1. dem. od jablan. 2. 'mlad, zdrav momak (fig.)'. — Ta momak je to; vis
    jabučica ž 1. dem. od jabuka. 2. 'izbočena hrskavica u grlu kod muškaraca'. — Isko
    jabuka ž bot. vrsta voćke i plod iste, Pirus malus, Malus pumila: ~ petrova
    jacint m bot. Hyacintus orientalis, zumbul.
    jače pril. komp. od jako. Izr. Jače selo od svatova! Jače selo od medvida! 'kad se sel
    jači -a -o 'komp. od jak'. Izr. ko je ~ taj tlači!
    jaganjac m 'osoba mirna, krotka, jagnje'. — Niko nek mi ne ruži Josicu, on je nanin doba
    jaganjčić m dem. od jaganjac.
    jagma ž 'nastojanje da se do čega dođe prvi ili među prvima, otimanje, grabljenje oko
    jagmit -im nesvr. 'otimati, grabiti'. — Zašto toliko jagmiš tu zemlju, ko da
    jagnje (jaganjci i jagnjad) s 1. 'mladunče ovce'. — Bać Pere i'ma petn
    jagnjeći /jagnjećiji -a -o 1. 'koji se odnosi na jagnje; koji je od jagnjeta : ~ čorba; ~ pe
    jagnjenje s 1. gl. im. od jagnjit (se). 2. 'vreme kad se ovce jagnje'. — Moram pazit na ovc
    jagnješce/jagnješce -eta s dem. od jagnje.
    jagnjit -im nesvr. 'pomagati ovci da se ojagnji'. — Deset ovaca ću jagnjit. ~ se 'donosit
    jagoda ž bot. Fragaria vulgaris; plod te biljke'. ~ imamo punu avliju niski jagoda.
    jagodica ž 1. dem. od jagoda. 2. 'ispupčeni deo lica ispod očiju, jabučica'. ~ ima malo ist
    jajast -a -o koji ima oblik jajeta, jajolik'. — Zašto si taku jajastu bašč
    jajašce s dem. od jaje.
    jajat -a -o 'u koga su velika jaja'. — Ovaj bik mora da je dobar si'menjak, kad je taki
    jajcad jajcadi ž zb. od jajce.
    jajce s dem. od jaje.
    jaje jajeta uaja) s 1. biol. 'rasplodna ćelija u ptica, u omotaću ili lju
    jak jaka jako 1. 'snažan, čvrst'. — Martin je zdrav i jak. 2. 'mastan, zamaš
    jal jalte/jal jalte upitna rečca: Jal da ćete doć?! Jal šta vi tražite noć
    jalov -a -o 1. 'koji ne donosi ploda, neplodan'; ~ zemlja. 2. 'koji ne m
    jama ž 'rupa iskopana u zemlji'. — Mogla je bit i manja jama za trap
    jamica ž a. dem. od jama. b. 'malo udubljenje na bradi ili na obrazu (p
    januar m 'prvi mesec u godini'.
    japundžija ž 'vrsta zimskog ogrtača u vidu kabanice (ukrašeno kožnim fig
    jara ž 'velika vrućina, letnja pripeka'. — Otkaleg vaka jara u marcu, šta
    jarac jarca (Nmn. jarci, jarcovi) m zool. 'mužjak koze'. „Jarac, jarac, krozudarac", vi
    jarak -rka (Npl -vi, Gpl, -ova) m 'dugačak prokop, rov, iskopan u zemlji, za odvo
    jaram -rma m 1. 'drvena vučna naprava za volove'. 2. 'teret'. — Da mi se oslobodit jar
    jaran m 'drug, prijatelj'. — Kažu mi da su pendžer razbili tvog brata jarani. 2. 'dragan
    jaranica ž 1. 'drugarica, prijateljica'. — Puno imaš jaranica, pa su nike
    jarcat se -am se nesvr. 'ponašati se razuzdano'. — Čim stariji nisu na salašu, dica se jarca
    jarčić m dem. od jarak. jarčić m dem. od jarac.
    jarda ž 1. 'trotoar'. — Bar da pometu i očiste jardu isprid kuće. 2. 'peša
    jare -eta (mn. jarići zb. jarad) s 'mladunče koze'. — Lazina koza je tri jareta ojarila.
    jarganj -anja m 'put, trag po kojem konj gazi pokrećući žrvanj na krup
    jarit se -i se nesvr. 1. 'donositi na svet mladunče koze'. — Neće se ove godine jarit. 2. '
    jarko 1. 'žarko, vruće, vatreno'. — Nije lako izdržat kad vako jarko žeže. 2. 'sjajno, sv
    jarmac -aca m 'drvena prečka preko rude na kolima, o kojoj vise ždrepč
    jaroš -a m 'mesto na raskršću gde se mladež okuplja radi zabave, rogalj'. — Da nema
    jasle -ala pl. t. ž 'dugački drveni sanduk pričvršćen uza zid, gde se stavlja sto
    jaslice -ica ž pl. t. dem. od jasle. — Jesi 1 vi'd(i)Ia kako su lipo iskićene boži
    jasnost ž 1. 'jasnoća'. — Kaka ti je to jasnost kad ja ništa ne razumim. 2. 'svetlost'. — N
    jastuktanc -nca m 'kolo u kome jedan momak sa jastukom igra i bira devojku, stavljaju
    jatomice pril. 'na jata, u jatima, poput jata'. ~ opkolit 'celo stado zadržati'.
    jašač -ača m 'jahač, konjanik'. — Još su daleko, al ja i dobro vidim, to su dva jaša
    jašit -im nesvr. 'jahati'. — Jaši momak konja mrkova.
    java ž 'ono što je glavno, glavnina. — Pokipilo je mliko i, zna se, sva java je pobigla
    javit javim svr. 1. 'saopštiti, obavestiti'. — Javi mi kad ćete doć. 2. 'podsticati na vu
    javljat (se) javljam (se) nesvr. prema javit (se).
    javor m bot. Acer pseudoplatanus — Zasadio sam u avliji tri bila jav
    jecat -am nesvr. 'isprekidano, prigušeno plakati' — Čula je kako mala Jocka napolju
    ječam -čma m bot. Hordeum sativum. ~ uzimac 'seje se pre zime'; pivarski ~'posebna
    ječit -im nesvr. 1. 'oglašavati se jakim glasom, razlegati se, oriti se'. — Tako sviraje
    ječmen m 'gnojna upala lojne žlezde na ivici očnog kapka, ječmenac, hordeolum'. — Iz
    jedan -dna -dno 'prvi i najmanji celi broj'-— Aj sad, jedan po jedan i svi
    jedanest 'jedanaest'. — Mi'slim da je izbilo jedanest, ako sam dobro čula.
    jedared pril 'jedanput'. ~ uvik podaj, a samo jedared nemoj, oma nećeš bit dobar.
    jedek m 'konopac, uže'. ~ za vozidbu 'uže za vezivanje voza (v.)'.
    jedem samo u izrazu, umesto psovke: — Jedem ti imena tvog! Jedo te inoš!
    jedinac -nca m 'jedini sin, jedinak'. — On je jedinac i tako će sve bit njegovo kad mi o
    jedinak -nka m 'jedini sin'. — Evo, to je moj jedinak. 2. 'ime od milja
    jedini -a -o 'koji je jedan, sam u svojoj vrsti (ćesto kao pojačanje uz
    jedinica ž 1. 'jedina kći'. — Ne dam ja moju jedinicu za takog koji ima još devet bra
    jedno pril. 'oko, blizu, otprilike'. — Kroz jedno dvi nedilje, opet ćemo vam do
    jednostruk -a -o 'koji je samo od jedne struke'. — Slabo si ovo zašila jednostrukim koncom
    jedva pril. 1. 's naporom, s teškom mukom'. — Noge me bole, jedva iđ
    jedžak -aka m 'jelo, hrana koju neko najradije jede'. — Šunka je najdraži Miškov jedža
    jektičav -a -o 1. 'tuberkulozan'. — Ođe dite, mršavo i jektičavo. 2. 'koji je kao u jekti
    jektika ž 'tuberkuloza, sušica'. — Omrla je od jektike.
    jel 1. 'jer'. — Naberi malo i višanja, jel naše još nisu zrile. 2. 'je li
    jelda/jalda up. rečca 'je li'. — Jelda, da su i tvoji danas bili u varoši?
    jelen m 'divlja životinja s razgranatim rogovima (u mužjaka), Cervus elaphus.
    jendečić m dem. od jendek.
    jendek m 'jarak, rov'. — Di bi bila u jendeku zima: ozdo ćepe ~ ozgo dika jebe! (nar.).
    jenjavat jenjava nesvr. 'stišavati se (o vetru, kiši)'. — Ko vitar malo jenjava, al kiša još u
    jeptin -a -o 'jeftin'. — Kupi tri metera onog jeptinijeg cica.
    jeptino pril. 'jeftino'. — Jeptino sam kupila, a ništa ni ne vridi.
    jeptinoća ž 'jeftinoća'. — Ko kaže daje jeptinoća kad brez iljadarke ne smiš u
    jerbo vezn. 'jer'. — Tili smo još juče da dođemo, al ispalo je danas, jerbo su nas stri
    jerebica ž zool. vrsta ptice iz reda kokoši, Galliformes.
    jesen -eni ž 'godišnje doba između 23. 9, i 21. 12.'. — Počelo je lišć
    jesenas pril. 1. 'u toku ove jeseni'. — Jesenas smo sav poljski poso na vrime uradili. 2.
    jesenski -a -o 1. 'koji pripada jeseni, koji se vrši u jesen'. — Jesensko o
    jesenski pril. 'kao u jesen'. — Jablanovi su se jesenski ogolili.
    ještrica ž 'mali bolni plik na jeziku ili u usnoj duplji'. — Toliko me dira ještrica pod jez
    jezičac -čca m dem. od jezik.
    jezičak -čka m dem. od jezik.
    jezičav -a -o 1. 'koji ima dug jezik'. — To je bila velika jezičava kera. 2. 'brbljiv'. — Sv
    jezičina ž augm. i podr. od jezik.
    jezik m 1. 'pokretljiv, plosnat mišić u usnoj šupljini čoveka i više ži
    jezus m (isto što i Isus) samo u izrazu: jezus Marija! kao znakčuđen
    jež m zool. Erinaceus europaeus. — Pazi da ne staneš na ježa.
    ježnja ž 'jeza, strava'. — Dok sam bio mali, čim bi dida počeli pripov
    joda uzv. 'ah, pa da'. — Kako se ne sićaš, Lukine žene? — Joda, pa to je sestra onog
    jogunast -a -o 'tvrdoglav, samovoljan'. — Moraš bit dobar, znaš da dida ne vole jogunast
    jogunasto pril. 'na jogunast način'. — Ja mu trpam kašiku, a on jogunasto zatvori usta.
    jogunica/jogunica m i ž 'jogunasta osoba'. — Belu svi već znadu ko jogunicu.
    jogunit se -im se nesvr. 'biti jogunast, opirati se rvrdoglavo i obesno'. — Krava zna tako d
    jogunluk m 'tvrdoglavost'. — Vranjini u tom jogunluku često i pritiraje, pa se onda kaju.
    jopka ž 'kratki zimski kaput od somota postavljen krznom, ravno krojen bez naglašen
    jorgan m 'krevetski pokrivač, napunjen pamukom, vunom ili papetjem i prošiven'. — N
    jorgančić m dem. od jorgan.
    jorgandžija m 'onaj koji pravi i prodaje jorgane'.
    jorgandžinca ž 'žena koja pravi i prodaje jorgane'. — Donela je jorgandžinca ona dva jorgana
    jorgovan m bot. Svringa vulgaris. bili ~, lilav ~ 2. 'osoba .koja bećaruje (fig.)'. — Tezo, e
    josag -a pl. t. m 'stoka'. — Čuvaj mi dobro josag. ← mađ. joszag.
    jošter rečca 'još'. — ... jošter se tebi priporučam...
    juče pril. 'uoči dana u koji se govori'. — Juoe je pivala, a danas leži u krevetu ko mr
    jul m 'sedmi mesec u godini'. Izr. Jul močvaran, svačemu kvaran!
    junac -nca m 'mlado govedo (od 3—4 meseca pa do polne zrelosti)'. ~ imam ja dva ju
    june -eta/juneta (mn. i zb. junad) s 1. 'mlado goveče nezrelo za priplod'.
    juneći -a -o 'koji pripada junetu ili junadi'. — Dono sam ti dvi kile juneceg mesa.
    junećiji -a -o v. juneći. — Većma volim svinjsko neg junećije meso.
    junešce -eta s dem. od june.
    juni m 'šesti mesec u godini'. Izr. Ladan juni sve pokunji!
    junica ž 'žensko goveče koje se još nije otelilo' (do prvog teljenja)'.
    jupka ž 'testo koje se razvije na tanke listove (za spravljanje pite, rez
    jurcat -am nesvr. 'juriti'. — Jurco je od salaša do salaša, a nigdi nije
    jurgeta ž 'probisvet, lutalica'. — Bar da se zagledala u kakog valjanog momka, ve
    jurit jurim nesvr. l.'vrlo brzo se kretati, trčati, leteti, bežati'. — Šta
    jurnit -nem svr. prema jurit.
    jurnjava ž 1. 'jurenje, trčanje, odveć brzo kretanje'. — Risari su toliko v
    jutros 1. 'vreme oko izlaska sunca'. 2. 'mera za površinu zemlje (8 m
    jutrom pril. 'u vreme jutra'. — Jutrom tamo a večerom vamo (nar.).
    jutros pril. 'ovoga jutra'. — Rano jutros je počela kiša da pada.
    južit (se) -i (se) nesvr. 'topiti se (o snegu kad otopli vreme), postajati toplije'. — Po
    kabanica ž 'poduži ogrtač koji se nosi povrh odela za zaštitu od zime ili
    kablić m dem. od kabo. kabo kabla m 'vedro, kofa, kabao'. — Donesi dva kabla vode.
    kaca ž 'valjkast drveni sud, otvoren s gornje strane, širi pri dnu (kasnije limeni)'.
    kaciga ž 'kapa od metala, šlem'. — Našo je jednu kacigu iz rata.
    kač kača m 'neplodan zaperak loze (koji se reže)'. — Ove godine je nikako manje k
    kačat -am nesvr. 'kidati suvišne listove na vinovoj lozi ili povrću'. — Sutra
    kačica ž dem. od kaca. — Ja ti neću dat malo masla, već čitavu kačicu; plevana ~; kala
    kačkat -am nesvr. 'praviti čipke naročitom iglom s kukicom'. — Šta da ti kažem, moja
    kačovat -ujem nesvr. v. kaćat.
    kada ž v. kaca. — Metni trlicu na kadu, pa kad se nakupi dosta namuljanog grož
    kadar -dra -dro 'koji je sposoban, koji može (nešto učiniti)'. — Bojal
    kadarka ž 'vrsta loze, crnog grožđa i vina od ovog grožđa, skadarka'.
    kadgod pril. 1. 'nekad, ikad, jednom'. — Toliko radi a niko ne zna oće
    kadgod pril. 'uvek, bilo kad'. — Kadgod naiđem kraj bać Tominog sal
    kadgodašnji -a -e 'nekadašnji, davnašnji'. — Sad ka smo ostarili i mi isto divanimo da je kad
    kadiva ž 1. 'vrsta meke svilene baršunaste tkanine; kadifa, samt'. 2. bot. 'biljka s kadifa
    kadit kadim nesvr. 'crkvenom kadionicom širiti miris tamjana'. 2. 'p
    kaiš m 1. 'duga traka od kože ili čvrste tkanine, koja služi kao poja
    kajačica ž v. marama. — Dugo kaje koga, jel već po godine nosi na glavi kaja
    kajas -asa m 'kaiši kojima se upravlja konjem'. — Zaveži kajase za liv
    kajat -jem nesvr. 'biti u žalosti, za kim žaliti'. — Nije red da mater t
    kajgana ž 'jaja pržena na masti'. — Ne volim kajganu s brašnom. Izr. Dosta mu je ko pre
    kaka ž '(deč.) čovečja nečist'. — Pih, što smrdi kaka!
    kakat -am deč. nesvr. 'vršiti veliku nuždu'. — Jel je kakala mala curica?
    kaki -a -o 'kakav'. — Kaki možeš bit taki brez srca'. — Kaki si, kaka ć
    kakit -i nesvr. dem. od kakat.
    kakogoder pril. 'kako'. — Kakogoder okreneš, on se uvik izvuče od posla.
    kakomgoder m 'kakvomgod, bilo kakvom'. Kakomgoderu da daš u ruke, ne bi valjalo, jel toj
    kalaj m 'kositer, cin'. — Za mast je bolja kana od kalaja.
    kalajisat -išem nesvr. 'oblagati kalajem'. — U kalajsanom kablu držim vodu. ~ sudi, 'pos
    kalam m 1. 'grančica, pupoljak kojim se cepi, presađuje na drugu biljku'.
    kalama ž 1. 'injekcija'. — Kalama se nije primila. 2. 'ožiljak od vakcin
    kalamit -im nesvr. 1. 'kalemiti voće'. — imam ja oštar nož kojim ćemo
    kalančov -ova m 1. ukrasno remenje na konjskoj opremi, kožna kićanka, resa na amovim
    kalapač -ača m 'čekić'. —- Kalapači kod kovača sve pivaje. ← mađ. kalapacs.
    kalapačat -am nesvr. 'nešto kovati kalapačem'. — Sta ti po cili dan kalapač
    kalapačić m dem. od kalapač.
    kalaštura ž 'raskalašna, raspojasana žena'. — Kako možeš branit Lorku, tu kalašturu, kad
    kalat kalam nesvr. 'vaditi koštice iz voća (višnje, trešnje ...)'. — Kalamo višnje u dun
    kalauz m 'kondukter'. — Čuvaj biletu dok ne dođe kalauz da je probuši.
    kalem m 'drveni valjak za namotavanje pređe, konca ili žice'. — Kup
    kalendar -ara m 'godišnjak, raspored dana, meseci, praznika za godinu d
    kalendarić m dem. od kalendar.
    kalež -eža m 'crkv. pu'.ir, pehar iz kojeg se pričešćuju vernici'.
    kalfa m 'pomoćnik u trgovini ili zanatu'. — Čim sam posto refeški kalfa, ja sam se i o
    kalfin -a -o 'koji pripada kalfi'. — Kalfina plaća je zavisila od tog koliko je prodo robe
    kalit kalim nesvr. 1. 'davati gvožđu veliku tvrdoću pomoću zagrevanja i zatim naglo
    kalmaroš m 'drvena kutija za pisaći pribor učenika'. — Ti si odno u škulu kalmaroš, a pla
    kaloper m bot. 'ukrasna mirisava biijka, Tanacetum balsamita'.
    kalpak m 'poklopac na kazanu za pecenje rakije'. — Kalpak na kazanu se ne otvara sve
    kalvarija ž 1. 'ograđen prostor gde su razmeštene slike o etapama mučenja i smrti Isusa'.
    kalvin -ina m 'pripadnik religije Kalvina'. — Nlje on naše vire, on je niki kalvin.
    kaljat kaljam nesvr. 'prljati'. — Nemoj ru
    kama kaljat suknjicu. 2. 'kuditi, sramotiti, brukati'. — širiš laži o bratu, a time i svoj o
    kaljav -a -o 'blatnjav, prljav'. — Šta si radio kad ti je još i nos kaljav?
    kaljuga ž 'blato'. — Vrućina je pa se zato svinji u kaljugi valjaju.
    kamara ž 'sadeveno žito, slama, seno u pravougaonom obliku i visoko (sa polukružnim
    kamarica ž dem. od kamara.
    kamašle/kamašlije ž mn. 'uvijači za noge'. — Još otkad je došo iz katana, nosi na nogama kamašle
    kamen -ena m (odlomljeni deo stene u obliku kompaktne mase ili poj
    kamenica ž 'primitivna uljana svetiljka za štalu (iskopana) u kamenu, ili
    kamiš m 'dugačka tanka drvena cev usađena u lulu (najčešće od višn
    kana ž 'kanta'. — Uzmi onu manju kanu i donesi ladne vode za pice.
    kanadla ž 'kanadska topola, Populus virginiana.
    kanap m 'kanabe; otoman'. — Posli užne dida najradije prilegnu na kanap u maloj sob
    kančilo s 'povesmo vune'. — Dodaj mi kančilo da započnem štogod štrikat.
    kanda(r) part. kao da, možda, verovatno, po svoj prilici'. — Kandar si se ti malo zatr
    kandža ž 'oštar savinut nokat na prstima nekih četvoronožnih životinja ili ptica, pandža
    kandže ž mn. 'gvozdeni šiljci koji se zimi stavljaju na konjske potkove'. — Za zimu
    kandžija ž 'bič'. — Znam da iđe Joso kući jel čujem kako pucketa sa kandžijom.
    kandžijat -am nesvr. 'šibati kandžijom'. — Što kandžijaš konje?
    kandžijica ž dem. od kandžija.
    kangar -ara m 'tkanina od ćešljane vune, kamgarn. — Dali smo šit našem momku sve
    kanica ž dem. od kana.
    kanikula ž 'najtopliji letnji period (letnja žega od polovine jula do polovine avgusta)'.
    kanit kanim nesvr. 'nameravati, pomišljati, misliti (nešto učiniti)'. — Ta, kanio sam i
    kanit -em svr. 1. 'kapnuti'. — Kanila mi je lik u oko. 2. 'sipati u čašu (pi
    kantor m 'crkveni pojac (i svirač u orgulje, orguljaš)'.
    kantorica ž 'žena kantora'. — Kantorica ima dvi ćeri.
    kap -i ž 'najsitniji delić tečnog'. — Kapi su mu znoja tekle s nosa. 2. (pl.) lek koji se
    kapak -pka m 1. 'drveno ili metalno krilo na prozoru'. — Zatvori kap
    kapara ž 'deo ugovorene vrednosti cene koja se prodavcu daje, kao znak da je pogodba
    kaparisat -išem svr. i nesvr. dati, davati kaparu'. — Da nisi kapariso, sad bi lako, a vako m
    kapat -am nesvr. 1 'curiti kap po kap'. — Krv mu je kapala is prsta. 2
    kapca ž dem. od kap. — Falila je još samo jedna kapca i čaša se prilila.
    kapčica ž dem. od kapca. 2. dem. od kap(i)ca. Metni ditetu kapčicu na glavu, zima je na
    kapela ž 'crkvica s jednim oltarom'. — Grobljanska kapela se ritko otvara.
    kapelan -ana m 'župnikov pomoćnik'. — Eno, zajedno iđu i župnik i kapelan.
    kapelica ž dem. od kapela.
    kap(i)ca ž 1. dem. od kapa. 2. 'deo ženske nošnje, nosila se umesto marame ~ samo mla
    kapija ž 'ulazna, obično velika vrata na kakvoj zgradi, dvorištu i sl.; ulaz u grad'. — O
    kapijaš -aša m 'onaj koji stanuje pored (ulazne) varoške kapije'. — Ti kapijaši nikad nis
    kaplar m 'najniži čin u nekim vojskama (desetar)'.
    kaplarčić m (ir.) dem. od kaplar.
    kaplarov -a -o 'koji pripada kaplaru'. — To je kaplarova puška.
    kaplarski -a -o v. kaplarov. — Mala je kaplarska plaća.
    kaplarski pril. 'na način kaplara, poput kaplara'. — Ostalo je u njemu još kad je kaplar bio
    kapnit kapnem svr. v. kanit. — Teško tebi ako kapneš na čist čaršap.
    kaponja m 1. 'vo u brazdi pri oranju'. — Kad dobrog vola metneš za ka
    kapsla ž 'kapisla'. — Jedna patrona nije pukla, izgleda da je rđava kapsla u njoj.
    kaput -uta m 'deo odeće, kraći ili duži koji se nosi iznad košulje ili p
    karaba (mn. karablje) ž 'vrsta pastirske svirale od trske'. — Iz daleka se
    karabulje zb. im. ž. v. vašange. — Sklanjajte se, dico, iđu karabulje, čuj
    karamflija m 'čovek osobenjak, čudak'. — Teško j'e š njim izać na kraj, o
    karas -asa m 'slatkovodna riba, Carassins vulgaris'.
    karat karam nesvr. 'vikati na koga, grditi'. — Ne radiš, ti Mande, do
    karika ž 1. 'kolut u lancu'. — Prisici jednu kariku da pripolovimo lan
    karlo(v) -ova m 'drvena posuda za pomije (najčešće otvoreno burekaca)'. — Karlo naj
    karmić m 'spremište zimsko za krompir, repu i sl. (iskopano u zemlji
    karo(v) -ova m 'stub'. — Vidim, komšija, da si ukopo karove, oćeš li ogra
    karperac -erca m 'narukvica'. — Navikaje za Božić dobila zlatni karperac.
    karta ž 1. 'karton pravougaonog oblika od kojih je sastavljen snop igra
    kartač -ača m v. kartaš. — Lako j tebi kad nemaš kartača u kući.
    kartačnica ž 'mesto gde se igra kartama, kockarnica'.
    kartački -a -o 'koji se odnosi na kartaše, koji služi za kartanje, kaitaški'. — Na
    kartaroš m v. kartaš. — Čovik joj je velik kartaroš.
    kartat (se) -am (se) nesvr. 'provoditi vreme u igri karata'. — Sve radi što ne bi tribalo: pije
    kartaš -aša m 'onaj kome je strast igranje karata'. — Volim i ja karte, al nisam kartaš.
    kartašica ž 'ženska osoba kartaš'. — Teza je prava kaitašica, uvik sidi s muškarcima i kar
    kartica ž dem. od karta.
    karuca karuca pl. t. 'Iaka kola (sa federima ~ lotre su u sredini usečen
    karva ž 1. 'prečaga u Iotri na kolima'. 2. 'prečaga na lestvama'.
    karvanj m 'mnoštvo čega što se kreće'. ... makar je oko njeg čitav karv
    kas m 'trk konja (u kojem ravnomerno pokreće noge ali ne ide u galopu)'. — Lagan
    kasaIisica ž 'dečja igra (na pravougaonom obliku na zemlji obeležene su staze, po kojima
    kasan kasna/kasna/kasno/kasno 1. 'koji se približava svome kraju'. — Losko je
    kasap m v. kasapin.
    kasapin (mn. kasapi g. mn. kasapa) m 'mcsar'. — Kaki si ti kasapin kad nemaš mesa?
    kasapit -im nesvr. 1. 'seći zaklanu životinju na komade'. — On samo ć
    kasapnica ž 'mesarnica'. — Ne volim meso iz kasapnice.
    kasapski -a -o 'koji se odnosi na kasape i kasapnice'. — Kasapski nožovi i satare su uvik
    kasarna ž 1. 'zgrada u kojoj stalno stanuje vojska'. — Ne puštaje civile
    kasai -am nesvr. 1. 'jahati u kasu'. — Kako ćeš s tom nogom kasat?! 2. 'tr
    kasina ž 'zgrada, prostorija za društvene sastanke i javne zabave'. — Najstarija bunjeva
    kaskat -am nesvr. dem. prema kasat.
    kasnit -im nesvr. 1. 'dolaziti, stizati kuda kasnije nego što treba, docnije'. — Uvik kasn
    kasno prid. 1. 'pri kraju kakvog vremenskog odseka'. — Bilo je kasn
    kasom pril. 'u kasu, trkom'. — Dosad kako je bilo da bilo, a sad kasom do salaša.
    kastrola ž 'šerpa (prvobitno od tuča i liva)'. — Nisi dobro oprala kastrolu, sva je još umr
    kastrona ž v. kastrola. — Nema gladi kad je puna kastrona na astalu.
    kasuljit kasuljim nesvr. 'umorno kasati, kaskati (dem. od kasat)'. — On
    kašalj -šlja m 'naglo i bučno izbacivanje vazduha iz pluća kao posled
    kaš(i)čica ž dem. od kašika.
    kašika ž 1. 'žlica'. — Moraš poist makar dvi kašike čorbe. 2. 'količina č
    kašikat -am nesvr. 'halapljivo jesti'. — Ja sam pravo mislio da vi mene č
    kašikica ž dem. od kašika.
    kašljucat -am nesvr. dem. od kašljat. — iđi mi s puta, samo kašljucaš i ništa ne radiš.
    kašmir -ira m 'fina sjajna svilena tkanina'. — Cilo ruvo je dobila od kašmira.
    kašnjak m 'fijoka na sredini stola u kojoj se drži pribor za jelo'. — izvadi nožove iz kašn
    kaštelj -elja m 'tvrđava, dvorac, zamak'. — Po kaštelju su se furtom šetali niki gosti.
    kaštiga ž 'kazna'. — Ko skrivi, kad tad stiće ga kaštiga.
    kaštigovat -ujem svr. i nesvr. 'kažnjavati'. — Još kako su me baćo kaštigovau ~ samo ako
    katana m 1. 'vojnik'. — Šantav je, barem neće bit katana. 2. 'kockica slanine na par
    katanac -anca m 'lokot'. — Zaključaj na katanac.
    katančić m dem. od katanac.
    katančina ž i m 1. 'augm. od katanac'. — Šta si kupio toliku katančinu? 2
    katančit -im nesvr. 1. 'biti aktivan vojnik'. Katanči Lazo već dvi godine
    katanšag -aga m 'vojska'. — Radovala sam se što ćeš doć iz katanšaga. ←
    katastar -tra m 1. 'službena evidencija zemljišta po bonitetu i kulturi ka
    katlanka ž 'ozidano ognjište pod odžakom u kući ili na tronošcu na otvo
    katolkinja ž 'ženska osoba katolik'.
    katranj m 'katran'. — Nismo kupili katranja, a bili smo u varoši.
    kavga ž 'svađa, verbalna prepirka, koja se može pretvoriti u tuču'. — Mi nikad nismo
    kavgadžija m i ž 'onaj što zameće kavgu'. — Bio je poznat ko pijanac i kavgadžija.
    kavgadžijski -a -o 'koji se odnosi na kavgadžije'. — Zaboravi ti taj kavgadžijski obi
    kavgat se -am se nesvr. 'svađati se, prepirati se'. — Ante i Klara su mali a ve
    kazaloš m 'onaj koji slaže snoplje na kamari'. — Laganije bacajte na kamaru, zaguši
    kazam m v. kazan. — Nemamo mi našeg kazama, ovo je komšinski.
    kazan m 1. 'metalni sud okruglog oblika, koji služi za zagrevanje, kuvanje i sl., kotao:
    kazandžija m 1. 'zanatlija koji pravi kazane,
    kotlar '. — Dmro je stari kazandžija. 2. 'čovek koji peče rakiju u kazanu'. — Kad se pe
    kazat kažem svr. i nesvr. 1. 'usmeno reći'. Odavno se već lomim da
    kazivač -ača m 'pripovedač, onaj koji kazuje priču usmeno'. — Samo stari ljudi su bili d
    kazivat kazivam nesvr. 'govoriti napamet, deklamovati'. — Zdravo lipo zna da kaziva p
    keba ž 'veći nožić (koji se uklapa u drvene korice)'. — S kebom i u crkvu i
    kebača ž augm. i pogrd. od keba'. — Skloni tu tvoju kebaču.
    kebat se kebam nesvr. 'igrati se (na razne načine bacati kebu da bi se
    kebica ž dem. od keba.
    kecem m 'najjača karta u igri, as, kec'. — Udri kecemom. Izr. Došo si ko kecem na jed
    keceljac -ljca m 'deo ženske odeće, koja se oblari povrh haljine, veže o pojasu, pokriva p
    kecit (se) kecim (se) nesvr. v. keziti (se). — Samo se ti keci dok te ja ne lupim po labrnji.
    kečat -am nesvr. prema kečit.
    kečit -im svr. 'nogom udariti, šutnuti'. — Al keči onda što dalje možeš.
    kefa ž 'četka'. — Uzmi kefu i očisti te čizme. ~ za cipele; ~ za ruvo.
    kefara ž 'drvena kutija za četke za obuću'. — Ne znaš ostavit kefu u kefaru, ve
    kefat -am nesvr. 'čistiti četkom, četkati'. — Nemoj žalit kefu, Iipo k
    kefica ž dem. od kefa.
    keka ž 'naziv za stariju sestru (od mila)'. — Ako keki ne triba, onda ć
    keleraba ž bot. 'vrsta kupusnice (glavica služi kao hrana), povrće, Brassica oleraces gong
    kelj kelja m bot. 'povrće sa smežuranim lišćem i mekšom glavicom, Brassica olerac
    kenjača ž 'kolomast'. Izr. Nestala mi kenjača u točku, pa sad škripi ko zar
    kenjačit (se) -im (se) nesvr. 'mazati (se) kolomašću'. — Kenjači se samo, pa ć
    kenjkat -am nesvr. 1. 'plakati otegnutim glasom, cmizdriti'. — Mora k
    kenjkav -a -o 1. 'bolešljiv'. — Već nikolko dana sam kenjkavog zdravlja. 2. 'pla
    kepenjak -enjka m 'dugački ogrtač, pelerina'. — Ne znam čiji je kepenjak zagrnio, al sav
    ker m 1. 'pas'. — Nije to moj ker. 2. 'deo grada (kvart) Subotice'. 3. '
    kera ž 'kučka, kuja, keruša'. 2. 'mlada živahna ženska osoba (pogrd
    keranda ž augm. i pogrd. od ker i kera.
    kerče -eta/s, dem. od ker. — Podvijo je rep ko i svako kerče.
    kerebečit se -ebečim se nesvr. i svr. 'razmetati se, šepuriti se'. — Kerebeći se prid curama ko
    kerećiji -a -e 'pasji'. — Ako si siroma, ne moraš zato kerećiji život provodit; Za
    kerećiji pril. 'na kerećiji način, kao pas, pasji'. — Ne triba ga žalit, kad se kere
    kerefeka ž 1. 'koještarija'. — Dosadio si s tvojim kerefekama. 2. 'bezvre
    kerekanja m augm. i pogrd. od ker. — Ala je to kerekanja, velik je ko tele.
    keretina ž augm. i pogrd. od ker i kera. — Šta puštaš s lanca tu keretinu, mož koga poki
    kerica ž dem. od kera.
    kerić -ića m dem. od ker.
    kerina ž augm. od ker i kera. — Za njim je uvik tičala ona žuta kerina.
    kerit se kerim se nesvr. 'bećariti se, bekrijati, bančiti, lumpovati'. — Ta zato ga i vole
    keriteš ž 'drvena ograda (oko avlije)'. — Priletile su vaše morkače priko našeg keriteša
    kerlovat -ujem nesvr. 'izbegavati'. — E, moj Remija, da si malo manje kerlovo škulu, sa
    kerov -a -o 'koji pripada keru'. To je kerov lanac ~ darjom ga vežemo. Izr. ~ klinac 'ps
    keruša ž 'kučka, kuja'. — Keruša je oštenila tri šteneta.
    kesa ž 1. 'torbica, vrećica (od kože, mehura, grubog platna, od papira, sukna ili plete
    kesaroš m 1. 'džeparoš, kradljivac, Iopov'. — Čuvaj se na vašaru kesar
    kesat -am nesvr. 'u stopu pratiti koga'. — Šta stalno kesaš za mnom ko da
    kesonja m 'onaj koji ima veliku kesu'. — Dobar ti je bik, pravi kesonja.
    keša m 'star čovek (pogrd.)'. — Matori keša pa se okreće za curama.
    kešast -a -o 'koji je kao keša, pepeljast, riđast'. — Vidim, kupio si novu kešastu kobilu
    ketrenac -enca/ketrenac -nca m 'ostava za stočnu hranu (obično u delu š
    ketuša ž 'ples (jedna vrsta igre u dvoje)'. — Čim su zasvirali ketušu, ja i Bartul smo pr
    kevćat - em nesvr. 'isprekidano i često lajati'. Ovaj tvoj pulin po cili dan kev
    kevedinka ž 'vrsta loze, grožđa i belog vina od ovog grožđa'.
    keveta m 'poslanik'. — Kevete su birane na četri godine. mađ. kovet.
    kezeš m 'jemac, garant'. — Ne bio kezeš, pa sad ne bi moro tuđe dugove vra
    kezit se kezim se nesvr. 'pokazivati zube, povlačiti sa njih usne'. — Kezi se ko mazga k
    kicoš m 1. 'muškarac koji se mnogo kiti, koji je na glasu, gizdelin'. —
    kicošit se -im se nesvr. 'biti kicoš, mnogo se doterivati, kititi; razmetati se'.—Volio se lick
    kicoški -a -o 'koji je kao u kicoša, koji pripada kicošima'. — Još i kicoške opanke je no
    kicoški pril. 'na kicoški način, poput kicoša'. — Lovro je uvik nosio kicoški nakrivljen
    kicoškinja ž 'ženska osoba kicoš'. — Ugledala se na brata, pa je i ona ola i kicoškinja.
    kidat -am nesvr. 'nešto što se čvrsto drži rastavljati silom, trgati'. —
    kifla ž 'vrsta finog peciva savijenog kao mladi mesec'. — Ako se budeš vlado kako t
    kiflica ž 1. dem. od kifla. 2. 'vrsta kolača (oblika male kifle, filovana sa nadevom)'. —
    kijat kijam resvr. 1. 'kihati'. — Znam ja i više puti kijat jedno za dru
    kika ž 1. 'upletena kosa kod žena, pletenica'. — Nane, dica me furto
    kikanica ž 'pogrdan naziv za devojče u pubertetu'. — To su sve kikanice, pa i triba razum
    kikica ž dem. od kika.
    kila ž 1. 'jedinica mere za težinu, kilogram'. — Nema više od pet k
    kilaš m 'kantar', (obično koji se može vešati o nešto i tako se važe stavljanjem na taso
    kilav -a -o 1. 'koji ima kilu (herniu)'. — Kilav čovik. 2. 'slab, rđav'.
    kinđurit kinđurim nesvr. 'preterano kititi, resiti, ukrašavati'. — Roza njezinu udava
    kinit kinem svr. prema kijat. — Kad kineš metni ruku na usta.
    kinjit kinjim nesvr. 'mučili, dosađivati kome'. — Dokleg ćeš već kinjit to ma
    kip kipa m 'ljudski ili životinjski lik izrađen od kamena, drveta, metala, gline i sl.'.
    kipar m 'vajar'. ~ imam brata kipara.
    kipit -im nesvr. 1. 'prelivati se preko ruba posude zbog ključanja ili penjanja (o teku
    kirija ž 1. 'stanarina'. — Iselio sam ga, nije plaćo kiriju. 2. 'najamnina za radove sa vla
    kirijaš -aša m 'onaj koji kirija'. (v.) — Nisam ja samo kirijaš, imam i
    kirijat -am nesvr. 'ići u kiriju, biti kirijaš (v.)'. — Kadgod možem ja i'đ
    kisel(i)na ž 'kiselo mleko'. — Zamače u kisel(i)nu. ovčija —; kravlja ~.
    kisel(i)narka ž 'ona koja proizvodi i prodaje kiselinu'. — Snaš Mara je već više od dvadeset g
    kiselit -im nesvr. 1. 'činiti da što bude kiselo (dodavanjem sirćeta, lim
    kiseljak -aka m lat. Rumex acetosa 'vrsta mekog nekvalitetnog drveta'.
    kiso -ela -elo 1. kiseo'. —Volim kiso kupus. 2. 'zlovoljan, neraspol
    kiša ž 'atmosferski talog u obliku vodenih kapljica'. — Nece kiša, pa ne
    kišica ž dem. od kiša. — Samo da padne jedna dobra kišica.
    kišit kiši svr. 'padati (o kiši)'. — Čini mi se da je pristalo da kiši.
    kišni -šna -šno 1. 'kišovit'. — iđe kišno vrime. 2. 'koji donosi kišu'.
    kišnica ž 'kišna voda'. — Najbolje se peru košulje u kišnici.
    kišobran m 'ručna naprava kojom se zaštićuje od kiše'. — Dobro je rto p
    kišobrandžija m 'onaj koji pravi kišobrane'. — Bio je jedan kišobrandžija i opravio mi je kišo
    kišovit -a -o 'kišni (1.)'. — Dokleg će već ovi kišoviti dani.
    kišurina ž augm. i pogrd. od kiša. — Ka će ova kišurina da stane?!
    kitit -im nesvr. 1. 'ukrašavati'. — Posli podne ćemo kitit granu za Boži
    kivan -vna -vno 1. 'ljutit, srdit'. — Nije dobro ni progledo, a već je k
    kladit se -im se nesvr. 'ugovarati opkladu i određivati njezinu cenu'. — Ne
    klamat -am nesvr. 1. 'činiti pokrete glavom u znak odobravanja, neod
    klamav -a -o 'koji se klima'. — E, dico moja, kad vi bidnete ko majka stari, i vaši
    klamćat -em nesvr. 'lupkati, zveckati, klimatati'. — Izr. Danjom klamć
    klamićat -amiće n'svr. 'klonulo klimati, klimatati'. — Priveži kraj lanca za am, nemoj da
    klampa ž 'železna kuka, kojom se sastavljaju grede i slični predmeti, klamfa'. — Ako su
    klancat (se) -am (se) nesvr. 'hodati s naporom, klipsati, tromo se vući'. — išla bi ja friš
    klanjanje s 1. gl. im. od klanjati se. 2. 'crkvena molitva u odredeno doba godine'.
    klanjat se -am se nesvr. 'sagibati glavu ili gornji deo tela (kao znak pošto
    klanje s gl. im. od klat (se). — Sutra je kod nas klanje.
    klapit klapim nesvr. 'sanjati'. — Već dvi tri noći čim legnem počnem klapit kako letim
    klapnja ž 'govor u bunilu, u snu, buncanje'. — Uvatila ga je klapnja, a ja nisam znala je
    klas (Nmn. klasovi) m 'vlat na stabljici žita u kojem se razvija zrno'. — Klas se ve
    klasat -am nesvr. 'dobivati klasove (o žitu)'. — Ječam već klasa.
    klasić -ića m dem. od klas.
    klasje ž zb. im. od klas.
    klat koljem nesvr. 1. 'ubijati presecajući grlo, grkljan'. — Svake godine, kažu, kolju
    klebit se klebim se nesvr. 'praviti grimase, kreveljiti se'. — Opomeni dite da se ne klebi p
    klecat -am nesvr. 'pregibati se, savijati se od straha, slabosti i sl. (obič
    klečećki pril 'kiečeći'. — Svaki dan je molio klečećki.
    klečenje s 1. pl. im. od klečit. 2. 'crkvena molitva za vreme koje se kleč
    klečit -im nesvr. 'biti na kolenima'. — Ko si ti da ja prid tobom klečim?
    klečka ž 'komad drveta na sredini vezan kanapom ili lancem (veša se psu, krma
    klempo -e m 1. 'onaj koji ima spuštene, klempave uši'. — Baš ti je fino što si klempo, p
    klempav -a -o v. klepav.
    klepav -a -o 'klempav'. ~ ima velike i klempave uši.
    klepćat -em nesvr. 'ići nepozvan za nekim'. — Šta klepćeš za mnom ko lud za Bogom?
    klepećat klepećem nesvr. 1. 'klepetati'. — Nova kola lipo iđu, sve klepeć
    klepetuša ž 1. v. brondza'. — Čuje se klepetuša, iđu ovce. 2. 'brbljivac, b
    klepnit -nem svr. 'udariti tako da se čuje udarac, klepiti'. — To je piva
    klepo -e m v. klempo. — Svi ga prdače da je klepo, pa mu je sramota iza
    kleponja m v. klempo. — Kleponja jedan, kako ne vidi da ga Mara vara kako ona o
    klet kunem nesvr. 'bacati na koga kletvu, proklinjati'. — Žalosno je što ga ro
    kletva ž t. 'prokletstvo'. — Stigla ga je kletva da mu se sime zatre i niko živ da ne osta
    kliberit se -im se nesvr. 'ceriti se, cerekati se'. — Tolika klipara a samo se kliberiš.
    klija ž 'klica'. — Prve klije su se pojavile.
    klijat -jam nesvr. 'isklicavati, puštati klice, nicati'. — Bio sam na njivi, kuruzi lipo kli
    klijav -a -o 'koji može klijati'. — Važno je klijavo sime.
    klijavost -osti ž svojstvo onoga što je klijavo'. — Kad sime dugo stoji izgubi klijavost.
    klin m 'veći ili manji komad drveta, železa, zaoštren s jednoga kraj
    klinac klinca m 1. 'klin, ekser'. — Malo si debele klince kupio. 2. 'penis'. (pogrd.) ~ ke
    klinara ž 'drvena kutija za eksere'. — Postala je mala ova klinara, toliko se ve
    klinco(v) -ova m 'klipan (izrastao ali neotesan) mladić'. — izrastao si u klincova al ti je g
    klincura ž 'devojčurak (pogrd.)'. — Ta klincura je već ona, pa joj se momci vrzmaje po g
    klinčić m 1. dem. od klinac. 2. 'karanfil, bot. Dianthus coryphylus'.
    klinčit se -im se nesvr. 'kočoperiti se, praviti se važan (sve sa ciljem d
    klip klipa m 'poseban deo na kukuruznoj stabljici na kome rastu ku
    klipan m 'glup, neotesan čovek, tikvan (pogrd.)'. — Nemoj mi više dovodit Lazu, tog k
    klipan -ana m 'kukuruz velikog klipa'. — Bogat rod je kuruza, ima klipana koliko ni p
    klipara ž 'devojčurak'. — Vi'di je, čitava klipara, pa se s dicom sigra u pravu.
    kliparit -im nesvr. 'tući'. — Tribala si je malo češće kliparit, pa bi se sad druga
    klipat -am nesvr. 'trošeći previše sapuna jako penušati'. — Margo, ne
    klipić -ića m dem. od klip.
    klipsat -am nesvr. v. klepćat. — Dokle ćeš već klipsat za mnom?!
    klis klisa (mn. klisovi) m 1. 'dečja igra (komad drveta zašiljen na o
    klisat se klisam se nesvr. 'igrati se klisa'. — Klisali smo se i mi smo bili bolji od Ker
    klisnit klisnem svr. 'pobeći (iako je postojala zabrana ili čak neka vrs
    klište pl. t. 'klešte'. Izr. Klištama izvlačit riči iz usta.
    klištice ž dem. od klišta.
    klokoćat klokoćem nesvr. 'klokotati'. — Kad on nategne bocu s vinom samo se
    kloktor ( G. mn. -ori) m 'mera za dužinu (hvat 1,96 m)'. — Bila je to velika kamara, cigu
    klompa (ooično u mn.) ž 'drvena obuća (nosila se samo zimi u velikom blatu s jeseni i u
    klompice ž mn. dem. od klompe.
    klonit klonim nesvr. 'iz uspravnog stanjapoložaja preći u poluviseći, spustiti se, preklo
    klot klota m 'tanka tkanina (najviše sa koristi za postavu), glot'. —
    klupa ž 1. 'naprava za sedenje (sa naslonom ili bez njega'. 2. 'kupa ku
    klupče -eta s (zb. -ad) dem. od klupko. — Mačak se savijo u klupče pa spava.
    klupica ž dem. od klupa.
    klupko s 'konac, pređa i sl. namotani u smotak loptasta oblika'. — Mač
    kljakav -a -o 'bez ruke ili noge, saka:, kljast'. — Kljakava mu je ruka još iz rata.
    kljucat -am nesvr. 1. 'udarati kljunom'. — Pilići kljucaje prikrupu. 2. '
    kljukat -am nesvr. 1. 'silom trpati hranu u kljun ptice da što pre postan
    kljun m 'rožnati, produženi kraj gornje i donje čeljusti u ptica i neki
    kljunić -ića m dem. od kljun.
    kljuse kljuseta s 'slab i mršav konj niskog rasta'. — Sjašio je lagano s
    kljusence -eta s dem. od klj'use. kljusetina ž augm. i pogrd. od kljuse.
    kljusina ž augm. i pogrd. od kljuse. kljuvat kljuje nesvr. v. kljucat. — J
    kmečit (se) kmečim (se) nesvr. 1. 'činiti plačkavo lice bez suza uz olegnuti izgovor, cmizdr
    kmezit (se) kmezim (se) nesvr. v. cmizdrit. — Samo plačeš i kmeziš se.
    knjiga ž 'više zajedno povezanih ili ukoričenih štampanih listova s ka
    knjiški pril. 'kao u knjigama, književno'. — Ne volim kad mi počme nako knjiški divan
    ko koga zam. — Ko bi tako štogod i pomislio?!; — Ko se rodi taj ć
    kob ž 1. 'udes (dobar ili zao), sreća'. Umisto veselja i sriće, stigla n
    koba ž 'svadljivica'. — Koba je ona, samo bi se svađala.
    kobacat se -am se nesvr. 'ritati se, baciti se nogama'. — Kmeci se i kobaca ~ razmažena je.
    kobila ž 'ženka konja'. 2. 'pogrda za žensku osobu (fig.)'. — O Anici divanite? ~ to je k
    kobilica ž 1. dem. od kobila. 2. 'drveni pod« metač ispod struna na gudač
    kobilin -a -o 'koji pripada kobili'. — U kolima je livo kobilina strana kraj rude.
    kobo -e m 'kobac, Accipiter nisus'. Izr. Nemoj bit svakoj tici kobo!
    kobojage pril. 'činiti se drukčijim od stvarnoga, tobože, kao da'. — Ne s
    kociljat se -am se nervr. 'klizati se'. — Još kad bi znao i ja bi se kociljo.
    kociljav -a -o 'klizav'. — Pazi da ne padneš, moždar je put kociljav, bilo je no
    kočić m 'kolćić, dem. od kolac'. — Za kočić smo vezivali kravu a ona je onda pasla k
    kočijaš -aša m 'onaj koji upravlja zaprežnim vozilom'. — Kočijaš ošine konje i oni kren
    kočijašit -ijašim nesvr. 'upravljati zaprežnim životinjama u vožnji, dekati (v.)'. — Još ko
    kočijaški -a -o 'koji se odnosi na kočijaše'. — Kočijaški sic je bio malo izdignut da bolje
    kočijašov -a -o 'koji pripada kočijašu'. — Kočijašova kandžija je uvik bila u rukama kad j
    kočoperan -rna -rno 1. 'živahan, okretan, brz'. — Kata je bila mala al koč
    kočoperit se -operim se nesvr. 'busati se u prsa, hvalisavo se ponašati, oholiti se'. — Sa mno
    kodak vezn. 'kao da'. — Šta si se umusio, kodak su ti sve lađe potonile?!
    kodar vezn. v. kodak. — Divaniš kodar si se bunike naijo.
    kofa ž 1. 'piljarica'. — Prodaje ona na peci ko prava kofa. 2. 'brbljuša' (pogrd.)'. — T
    kofert(a) m i ž. 'koverat'. ~ imam artije al nemam kofert za pismo.
    kofica ž dem. od kofa.
    kogod neodr. zam. 'kogod, neko'. — Boji se cura da je kogod ne vidi sa mnom.
    kojekaki -a -o 'kojekakav'. — Nije red da se družiš sa kojekakim bećarima.
    kojekako pril. 'na različite načine, svakojako'. — Kako vi živite? — Krpimo se kojekako
    kojekuda pril. 'na sve strane, svugde; gde bilo'. — Tako je to, kažu, imaš tušta dice, a kad
    koka ž podsm. od kokoš. — Vidim da je naša pokućarka koka dospila u lonac. Izr. i
    kokica ž 1. 'dem. od koka'. 2. 'prženjem raspuklo zrno kukuruza'. — Pucaje kokice u re
    kokice -ica ž pl. t. 'priredba (na kojoj se mladi zabavljaju uz muziku i razne igre)'. Kaž
    kokodakat -odače nesvr. 1. 'kakotati'. — Čim snesu jaje, kokoške kokodać
    kokoljit se kokoljim se nesvr. v. iskokoljit se. — Ćuti i kokolji se.
    kokoš -oši (G mn. kokošivi) ž zool. 'Gallus'. Izr. Drži se ko pokisla ~ 'potišten, utu
    kokošar -ara m 1. 'čovek koji odgaja kokoši ili trguje njima'. 2. onaj koji krade kokoške,
    kokoš(i)ji -a -e 'koji se odnosi na kokoši': .~ jaje; ~ perje; ~ meso; ~ slipilo 'o
    kokošinjac -njca m 'živinarnik'. — Nisi zatvorila kokoške u kokošinjac.
    kokoška ž 1. 'kokoš uopšte'. ~ imam kokoške nosilje. 2. 'glupa ženska o
    kola kola ž 1. 'prevozno sredstvo na točkovima za prevoz robe i putnika'. — Upregn
    kolač -ača m 1. 'jelo od pečenog testa, nanapravljeno od finoga brašna, obi
    kolajna ž 'medalja, orden, odlikovanje'. — Dobio je kolajnu za rabrost u ratu.
    kolan -ana m 'pojas kojim se sedlo ili amovi vezuju za konja'. — Po
    kolar m 'zanatlija koji pravi kola'. — Neće dugo bit pa ni kolara neć
    kolčit kolčim nesvr. 'kolcima nešto obeležavati; zabijati kolce u zem
    kolecat kolecam nesvr. 'teško hodati'. — Siroma, propo je na noge, sad jedva koleca i p
    kolečke -čaka ž mn. 'dva točka na osovini (na koje se stavlja prednii de
    kolenčit -im nesvr. 'vezivati noge krupnoj stoci (samo prednje) da b; se
    kolica -ica ž dem. od kola. — Ne možemo svi postajat u ta vaša kolica.
    kolica pl. t. 'manja naprava sa jednim točkom i dve rućke za suranje, koja služi za prev
    kolicno pril. 'koliko malo'. — iđi da vidiš kolicno je oprasila prase bać
    količak -čka -čko dem. od koliki. — Količka je to ženica, a izrodila toliku dicu.
    kolija zb. im. od kola, 'više zaprežnih vozila'. — Na vasaru su bila silna kolija.
    koliki -a -o zam. — Kolikl su vam svinji pocrkali? — Koliki je ovaj put, nikad ne
    koliko pril. — Sve smo čuli o njemu, al još ne znamo koliko mu je bo
    kolikogod pril. 'bar nekoliko, makar donekle'. — Kolikogod možete vi pomozite sad kad s
    kolinašce -eta s dem. od kolino. — Mali je pao i udario kolinašce.
    kolino (g. mn. kolina) s 1. 'zglavak na ljudskoj nozi; deo noge na kojem se nalazi taj zglob; odgovarajući zglo

    kolmovat -ujem svr. i nesvr. 'kovrčati kosu'. — Doće mi kolmovat kosu, oć


    kolo š 1. 'narodni ples'. malo ~; veliko ~; keleruj ~; rokoko ~; srdim se, dušo ~; baba
    kolobar m 1. 'podočnjak'. ~ umoran je i sa tamnim kolobarima ispod oč
    koloper m bot 'Tanacetum balsamita'.
    kolovoz m 1. 'osmi mesec, avgust', 2. 'kolski put'
    kolje s zb. im. od kolac 'dve motke za prenošenje sena, slame'. —- D
    koljuštrit se koljuštrim se nesvr. 1. 'buniti se bez razloga'. — Ivan se koljuš
    kom koma m 'ostatak od grožđa posle otakanja vina, komina'. ~ imamo fain koma, p
    komara ž 'manja prostorija određena za posebne svrhe i poslove'. — Kuruze
    komarica ž dem. od komara.
    komarnik m 'deo sobe odvojen zavesom gde se nalazi porodilja'. — Barem dvi neddje por
    komedijat se -am se nesvr. 'zbijati šale'. — Šta si se oma uvridila, ne misli on to ozbiljno,
    komencija ž 'zarada u naturi radnicima za određeni posao u poljoprivredi'. -— Za to vrime
    komencijaš -aša m 'radnik koji u poljoprivredi zaradu prima u naturi'. — Ne mož više na
    komendirat komendiram nesvr. 'preporučiti'. — Primiće on mene, samo ako me vi komendi
    komina ž v. kom. — Ko zna ispeć od komine se dobiva dobra komovica rakija.
    komisan -sna -sno 'koji se ponaša grubo, prostački'. — Ne činim ja to jel da sam komisn
    komlo -ova m 'hmelj'. bot. Humulus lupulus. ← mađ. komlo.
    komotan -tna -tno 1. 'prostran, širok, udoban'. — Ja volim kad mi je kom
    komotno pril. 1. 'ugodno, udobno. — Baš vam je ode lipo komotno na o
    komovica ž 'rakija koja se dobiva destilacijom komine'. — Ove godine nemam druge raki
    kompa ž 'skela, splav'. — Kaže, da više ni jedna kola ne mož primit na kompu —
    komšija m 'sused. — Zdravo se dobro pazimo sa svim komšijama. Izr.
    komšijin -a -o 'koji pripada komšiji'. — Poznam ga ja dobro, to je koms
    komšijski pril. v. komšinski. — Mi se dogovaramo komšijski.
    komšiluk m 1. 'susedstvo'. — Volila je Mara da optrči sav komšiuk da pokupi friške ple
    komšinca ž 'susetka'. — Kaže mi komšinca da naše kokoške snesivaje u njevoj slami.
    komšinski pril. 'komšijski'. — Triba se ponašat komšinski.
    konabit konabim nesvr. 'dugo dosađivati (kome), napadati (radi ostvar
    konac konca m 'tanka ispredena nit koja se upotrebljava za šivenje'. — U
    konak m 'prenoćište, noćenj'e'. — Primili ga na konak, a on i noćom pokro.
    končan -a -o 'koji je načinjen od konca'. — Nije baš lako nać u dućanu kon
    končić m dem. od konac.
    kondrljat -am nesvr. 'vući za sobom, po zemlji'. ~ oma da si podigla tu m
    konđa ž 1. 'kapica koju na glavi nose udate žene'. 2. 'pletenica sačinjena u kolut na pot
    konđast -a -o 'koji ima oblik konđe'. — To je prava ritkost, danas sam vid(i)la konđastu kokošk
    konofas m 'čvrsto gusto laneno ili pamučno platno'. — Biće tebi dobar i konofas za radn
    konopac -pca m 'dug, valjkast, savitljiv predmet upreden od konoplja il
    konten -a -o 'spreman, rad, voljan'. — Samo ti javi komšiji, znaš da je on na sve konten
    kontra ž 'tambura (za pratnju)'. — Ti sviraj u tamburicu, a ja ću te pratit na kontri.
    kontrak m 'ugovor, sporazum, kontrakt'. — Doće i njemu kraj, nije valdar on jedini s Bo
    kontraš -aša m 'onaj koji svira kontru'. — Daj'tl meni da bidnem kontraš, pa
    konj konja m 1. 'domaća životinja za jahanje i vuču zool. Equus cab
    konjanik m 1. 'jahač na konju'. — i ti si mi niki konjanik kad te zbacio k
    konjčad ž zb. im. od konjče.
    konjče/konjče -eta s dem. od konj. — Čije to konjče vodiš?
    konjčić -ića m dem. od konj.
    konjetina ž augm. i pogrd. od konj.
    konjetina ž 'konjsko meso'.
    konjic 1. dem. od konj. 1. 'oslonac za strunu ili žicu na gudaokim ins
    konjica ž 'rod vojske na konjima'. — Nisam volio timarit konje, al konjicu sam još kako
    konjičak -čka m dem. od konj. — imo je, siroma, dva mršava konjička.
    konjić -ića m dem. od konj.
    konjokradica m 'lopov koji krade konje'. — Nije bio niki rabadžija, a mlogi su divanili da je i
    konjski -a -o 'koji se odnosi na konje': ~ dlaka; ~ zaprega; — -i rep; ~ vašar.
    konjušar -ara m 'čovek koji se brine za konje, konjar'. — Ko bi pomislio da
    kopač -ača m 'onaj koji kopa; radnik na zemljanim radovima. ~ kuruza, ~ krumpira.
    kopačica ž 'ženska osoba kopač'.
    kopačina ž 'kopanje' nek je kopačina, jel koja druga jaka radnja ...
    kopar -pra m bot. Anethum graveolens, mirođija kao začin u jelu.
    kopat -am nesvr. 1. 'uklanjajući zemlju praviti u njoj udubinu'. — Kopamo jamu za ka
    kopča (G. mn. kopča) ž 'od žice napravljene spone, spojke za zakopč
    kopčanje s gl. im. od kopčat. — Kopčanje je u dva reda.
    kopčat -am nesvr. 'spajati kopčama ili dugmetima, zakopčavati'.
    kopčica ž dem. od kopča.
    kopeljat se -eljam nesvr. v. iskopeljat se. — Kopeljam se ja, al sam sam pa mi je teško.
    koperta z 1. 'prekrivač za krevete (štofani sa utkanim šaramaV. — Kop
    kopeštrit se kopeštrim se nesvr. 'praviti se važan i snažan, šepuriti se'. — Š
    kopile -eta s kopilad -i coll 'vanbračno dete'. — Dovela je ona i jedno kopile.
    kopka ž 'kopča (optočena biserom)'. — Nosila je na kumaši sve kopke misto puca.
    kopkat -am nesvr. 1. dem. od kopati. 2. 'ne davati mira'. — Šta ima to tebe da kopka s k
    kopnit -im nesvr. 1. 'otapati se (za sneg).' — Čim se sunce pomolilo, a snig oma po
    koprcat se -am se nesvr. 1. 'otimati se'. — Jagnje se koprcalo iz rukivi. 2. 'ulagati snagu da
    koprna ž 1. 'veo, koprena'. 2. 'traka od crne tkanine kao znak žalosti'. 3
    kopun m 'uškopljen petao'. — Ovaj naš pivac ko da je kopun, biži od kokošivi.
    kor kora (mn. korovi) m 1. 'pevački zbor'. — U našem koru pivaje svi zajedno i mla
    kora ž 1. 'spoljašnji deo drveta koji se lako može odvojiti'. — Napr
    koracat -am nesvr. 'ići korakom'. — Nemojte žurit, didi je teško za nama koracat.
    koračaj/koračalj (Gmn -a/-aji -alji) m 1. v. korak (1). — Neciguran mu je korač
    koraće pl. t. 'nogare (za sto, korito, pilanje drva i sl.)'. — Na koraćima smo pilali priko
    korak m 1. 'pokret nogom (napred, natrag, u stranu)'. Najteže je prvi korak napravit. 2
    koraknit koraknem svr. 'koračiti'. — Boli me i kad koraknem.
    korbač -ača m 'bič od jednog komada debele kože ili od ispletenog remenja'. — Udario
    korbačat -am nesvr. 'šibati korbačem, bičem'. — Nećeš valdar dicu korbač
    korbačić m dem. od korbač.
    korčuljat se -am se nesvr. 'klizati se na korčuljkama'. — Čekam zimu, volim se kor
    korčuljka ž 'klizaljka'. — Ja sam napravio korčuljke od dvi velike košćure.
    korice -ica ž mn. 1. 'naprava u kojoj se drži mač, nož, sablja i sl., nožnice'. — izvuko j
    korisan -sna, -sno 'koristan'. — Korisan bi bio on i za našu kuću, samo nemamo novaca
    korit -im nesvr. 'grditi, zamerati, činiti kome prekor'. — Korila sam
    korizma (G. mn. korizma) ž 'Uskršnji post kod katolika (40 dana pred Uskrs)'.
    korizmeni -a -o 'koji se odnosi na korizmu' ~ post.
    korlat m 'drvena ograda za krupnu stoku od horizontalno postavljenih gredica'. — U k
    kormanj -anja m 'kormilo, upravljač, volan'. — Pazi kako držiš korman
    kormanjovat -jem nesvr. 'upravljati (nekim vozilom ili sl.)'. — Di si njemu dao da kormanjuj
    korov m 'biljka koja divlja raste i guši kulturne useve'. — Plivimo korov u baš
    koršo(v) -ova 'glineni sud za vodu, (često spolja ukrašen bojenjem s ma
    koršović m dem. od koršov.
    kortašce s dem. od korito.
    korteš m 'stranački agitator'. — Platio je on iz svog džepa korteše.
    kortešovat -šujem nesvr. 'agitovati (za političku stranku)'. — Njemu je glavno da ga plate,
    korto s 'korito'. — Ko te tira da sama nosiš to teško korto! rasušeno
    kosa ž 1. 'dlaka na čovečijoj glavi'. ~ ima crnu kosu. lzr. Diže mu se
    kosac -sca m 'onaj koji kosi travu, žito'. — Kosci mladi pa otkosi široki.
    kosak -aka m 'nož sačinjen od vrha kose'. — Kosakom se siku zaper
    kosat -a -o 'onaj koji ima dugačku i bujnu kosu'. — Kosa joj je bila lipa crna, a duga
    kosica ž dera. od kosa.
    kosir -ira m 'velik, savinut vrtni nož za rezanje loze, grančica i sl.\ —
    kosirit se kosirim se nesvr. 'ponosno hodati, šepuriti se'. — Bartul se kosiri ko da je u sto
    kosište s 'drveno držalje na kojem je nasađena kosa (sa ugrađenim hva
    kosit kosim nesvr. 'otsecati kosom ili kosilicom'. — Kosili smo, nas dvojica travu u d
    kost kosti ž 1. 'jedan od tvrdih delova tela čovečjeg ili životinjskog ki
    kost m 'hrana, prehrana'. — Radiću ja, samo mi kost daj za dva dana.
    kostirat (se) kostiram (se) nesvr. 'hraniti se (obično kod drugog)'. — Kod nas najviše pribiva
    kostoš m 'koji dolazi (koji je primljen) na hranu'. — Nije to naš mačak, al je naš kosto
    kostrušit kostrušim nesvr. 'činiti da što štrči, da se koslreši'. — Mačak je frk
    košar m 'korpa od pruća sa dve drške'. — Kupio sam dva nova košar
    košara ž 'staja za krupnu stoku, štala'. — Sluge su obično spavale u košari di je stoka.
    košarić m dem. od košara (1.).
    košćura ž 'kost'. — Toliko već glabaš tu košćuru, šta će keru ostat?
    koštac -aca m 'rvanje, borba'. — Ajd, vaćajte se u koštac da vidim ko je ja
    koštak m 'kožna duvankesa sa priveskom za čišćenje lule'. — Dida pruža meiii koštak
    koštat -am nesvr. 'kušati, probati'. — Uzmi, makar koštaj.
    koštat -am/koštat, koštam svr. 1. 'imati neku kupovnu ili prodajnu ce
    koštek m v. koštak. — Baćo, koštek vam je prazan, da nakrižam duvana?
    koštunjac -njca m 'orah tvrde ljuske'. — Krupni orasi su mekani, ali oni sitnl su sve koštu
    koštunjav -a -o 1. 'koščat, jakih kostiju'. ~ ima jako koštunjavo lice. 2. 'k
    košulja ž 1. 'deo muškog rublja, koji se nosi ispod ostale odeće'. — 2. 'deo ženskog ili d
    košulje košulja ž mn. 'rublje, posteljina'. U ponediljak cemo prat košu
    košuljetina ž augm. i pogrd. od košuija.
    košuljica ž dem. od košulja (1.).
    kotar(i)ca z 'krušna košar.ca, korpa od rogoza (služi za držanje brašna i zamešenog hleba
    kotarčica ž dem. od kotarica.
    koter m 'ograđeni prostor od pruća, često blatom oblepljen, kupastog obhka (za živin
    kot(i)lište s zb. im. 'leglo na kom se kote glodari ili manje divlje životinje.' lzr. Jedem ti k
    kotit -i nesvr. 1. 'donositi mlade na svet (prvenstveno o mački, a onda i o drugim živ
    kotlar -ara m 'zanatlija koji pravi, popravlja i prodaje kotlove'. — Ni
    kotlarov -a -o 'koji pripada kotlaru'. — Kotlarov zanat baš nije lak.
    kotlić m dem. od koto.
    kotlokrpar m 'čovek koji krpi, popravlja kotlove i druge metalne sudove (hodaju
    koto -tla 'kotao'. — Dugo sam tražio i sad sam kupio veliki bakarni koto.
    kotur m 'predmet u obliku kruga, koluta'. — Šta će oni ljudi s tolikim koturom drota?
    koturat -am nesvr. 'kotrljati'. — Kotura jedan stari obruč. ~ se 'kotrljat
    koturuškat (se) -am (se) nesvr. 'kotrljati (se)' v. — Ivan se koturuška zajedno s buretom.
    kov kova m 'vrsta, soj, sorta'. — Ta on je na žalost očevog kova.
    kovač -ača m 1. 'zanatlija koji kuje i obrađuje gvožđe, potkivač'. — Sve manje ima ko
    kovački -a -o 'koji se odnosi na kovače i na kovački zanat'. — Kovačka vatra je od uglja
    kovačnica ž 'zanatska radionica za ručnu ili mehaničku obradu metala i za potkivanje konj
    kovat kujem nesvr. 1. 'udarcima čekića obrađivati usijano gvožđe'. — Kova
    kovčeg m 1. 'sanduk otvoren ili sa poklopcem'. — Kovčeg nam je pun brašna. 2. 'mrtva
    kovitlac m 'naglo i snažno kružnp kretnje vetra sa podizanjem prašine, snega, liš
    kovrč m 'bodljikavo šiblje (koristilo se za ogradu)'. — S jedne strane keriteš je obraso
    kovrdžat -am nesvr. 'zavijati kosu, kudraviti'. — Tezo, dođi kod Kate, pa ć
    koza ž zool. Capra hircus. Izr. nisu mu sve koze na broju 'nešto nije u redu (s njime)'
    kozica ž dem. i podsm. od koza.
    koziji -a -e 'koji še tiče koze'. — Kažu da je kozije mliko dobro ko lik.
    koža ž la. 'spoljni pokrivač čovečjeg ili životinjskog tela'. — Puca mi koža na ruki od
    kožar m 1. 'zanatlija koji čini, štavi, prerađuje kože'. — Štavio sam ovč
    kožarov/kožarov -a -o 'koji pripada kožaru'. — Tražio sam jedno kSžarovo šilo.
    kožarski i kožarski -a -o 'koji se odnosi na kožara'. ~ zanat, ~ alat.
    kožica ž 1. dem. od koža. 2. 'oderana koža sa krznom zajedno (zeca, krave. ovce)'. 3. 't
    kožni -a -o 'koji se odnosi na kožu ili na izradu predmeta od životinjske kože'. — Ba
    kožura ž 'svinjska kožica'. — Kožuru smo skinili, pa će se usolit i iće u pa
    kožu(v) m 'krzneni kaput ili bunda, kožuh'. — Stipan je zimi nosio samo kožuv, nfje vo
    kračat -am nesvr. 'postajati kratak'. — Tribaće curi za zimu kupit zimski kaput, znaš, d
    kraćica ž 'preki put, prečica'. — Kraćicom je bliže, ako znaš tudan da se provu
    kradljiv -a -o 'koji krade, sklon krađi'. — Mačka je po prirodi kradljiva životinja.
    kradljivac -ivca m 'onaj koji krade, koji je sklon krađi'. — Ne možemo da uvaitmo kradlji
    kradljivica ž 'ženska osoba kradljivac'. — U mladosti je počela i ostala je kradljivica.
    kradljivka ž v. kradljivica. — Kad ti štogod triba traži pa ćeš dobit, nemoj bit kradljivka.
    kradom pril. 'krišom, potajno, kradomice'. — Plakala je a suze je kradom trla.
    kraj kraja m 1. 'svršetak'. — Doće i njegov ~ 'smrt'; Ni kraja ni poč
    uvatit ~ s krajom 'ravnomerno rasporediti da se zadovolje sve potrebe sa raspoloživim
    krajcara ž 1. 'sitan novac (u nekadašnjoj AustroUgarskoj)'. 2. 'sitan nov
    krajcarica ž dem. od krajcara.
    krajčit -im nesvr. 'sklanjati se, namerno izbegavati'. — Ušo stra u svit i samo kraj
    krajina ž 'pogranična oblast kakve države u kojoj je uređena vojna odbrana'. — Naši sta
    krakat -a -o 'koji ima duge krakove (noge), koji ima dug korak'. — Losko je stigo prvi
    kralj kralja m 1. 'titula vladara u nekim državama; onaj koji nosi takvu titulu'. 2. 'igra
    kraljice kraljica ž mn. 'narodni običaj (Kraljice su devojčice od 8—14. godina obi
    krast kradem nesvr. 'uzimati, prisvajati potajno, što je tuđe'. — Krad
    krasta ž 'kora od osušene krvi ili gnoja na rani koja zarasta'. — Pazi da ne prokrvariš o
    krastavac -avca m bot. Cucumis sativus.
    kratak/kratak -tka -tko 'malen po dužini'. — Visok čovik a tako kratke ruke
    kratko/kratko pril. 1. a. 'za malo vremena'. — Borme su ljudi prije kratko živ
    krava ž a. 'odraslo žensko govedo'. ~ slevna 'noseća krava'; ~ mlikul
    kravalj -alja m'darovi koje šalje momačka kuća devojci ~ prilikom pro
    kravetina ž augm. i pogrd. od krava. kravica ž dem. od krava. Izr. Ko tira pravicu, ne muz
    kravičica ž dem. i podsm. od kravica. kravljača ž 'sud u koji se muze, muzlica'. — Evo i n
    kravlji -a -e a) 'koji pripada kravi, koji potiče od krave: ~ vime, ~ mli
    krcat -a -o 'prepun, pretrpan'. — Moja kotar(i)ca je krcata voćem.
    krcat -am nesvr. 'tovariti, utovariti'. — Zašto je tribalo toliko krcat na jedna kola, a dr
    krčit -im nesvr. 'ispuštati isprekidane zvukove nejednakog intenziteta'. — Kr
    krčit kfčim nesvr. 1. 'iskopavati iz zemlje zajedno s korenom drveć
    krdža ž 'vrsta jakog i lošeg duvana'. — Mogo bi se već manit te tvoje lule, napuniš je
    kreč kreča m 'materija, rastvor bele boje dobijen sagorevanjem vapnenca, vapno'. ga
    krečana ž 'jama za gašenje kreča'. — Mi smo već odavno zatrpali krečanu
    krečit -im nesvr. 'beliti, premazujući rastvorom kreča'. — Sobe su u bilo kre
    krečit krečim nesvr. 1. 'širiti (noge)'. — Sidi lipo nemoj krečit te noge. 2. 'kreštati'. —
    krečko -a s 'dete razmaženo i plačljivo'. — Svi su ga zvali krečko, jel je furtom kre
    krećat (se) krećem (se) nesvr, 'kretati (še)'. — Kola su se već krećala kad sam ja ušo u avli
    kremen kremena m 1. 'vrlo tvrd kamen, koji se pre upotrebljavao za kr
    kremenjak -aka m 'čovek telesno i moralno čvrst, jak, nepokolebljiv'. — Samo onaj
    krenit krenem svr. 1. 'poći, zaputiti se'. — Ja sam već krenio kući. 2. 'uč
    krenut -a -o 'pijan'. — Ne vridi mu sad divanit, vidiš da je krenut!
    krepdešin -ina m 'teška svilena tkanina (za svečane haljine)'.— Koja cura dobije ruvo od k
    kresat krešem nesvr. 1. 'seći, rezati gornji deo, vrh čega (grane, brkove), podsecati'. —
    kresnit -nem svr. 1. 'udarom izazvati varnice, zapaliti'. — Kresni maš
    kreveljit kreveljim nesvr. 'praviti grimase, neprirodne pokrete licem ili oč
    krevet m 'deo kućnog nameštaja za spavanje, ležaj, postelja': bolnički ~, vojni
    krevetac -eca m 1. dem. od krevet. 2. 'krevet sa jedne strane bez naslona (jer je taj deo bi
    krevetski -a -o 'koji se odnosi na krevet, posteljni' ~ čaršap.
    krezav -a -o 1. 'krezub'. — Kad se nasmije, naprid su mu se vidila dva
    krigla ž 'vrč, oveća čaša (obično za pivo)'.
    kriglica ž dem. od krigla.
    krilatica ž 'avion'. — Al sam se ustravio kad sam prviput vidio krilaticu.
    krilatičar m 'avijatičar'. — Samo da mi je znat kako se tim krilatičarima ne zamuti u glav
    kripost ž 'duhovna vrlina'. — Čvrsto je virovo u kripost ljudi.
    kriposan -sna -sno 'čestit, pošten'. — Kriposan čovik voli sebe koliko i sve druge valjane ljude.
    kripta (G. mn. kripta) ž 'porodična grobnica'. Napoljuje ladno i mrač
    Krist m 'po Bibliji naziv Isusa iz Nazareta, osnivača hrišćanstva, Hrist(os)'. — Izr. br
    kriška ž 'nevelik komad izrezan iz celine'. — Podaj prosjaku komad kruva i krišku sira
    kriv -iva -ivo 1. 'koji nije prav, koji je savijen, svinut'. — Stipan je na
    krivnja ž 'krivica'. — Jeste izgorilo, al nije moja krivnja.
    krivovirac -rca m 'krivoveran čovek, jeretik'. Kažu, da su u staro vrime i nama govorili da
    krizantin m bot. Tanacetum indicum, hrizantema'.
    krizma ž 'obred u katoličkoj crkvi koji vrši biskup praveći verniku na č
    krizmat -am nesvr. crkv. 'dati kome krizmu'. ~ se 'primati krizmu'.
    križ križa m 1. 'rlg. krst'. 2. 'znak koji stavlja nepismen (uz svoje im
    križalice -ica samo u izrazu: Križalice, bogalice, pukac! — Tako su u n
    križat križam nesvr. 1. 'rezati u kriške'. — Križa krastavce u zdilu. 2. 'usitnjavati sto
    križić m dem. od križ.
    krkača ž 'grbača, leđa'. — Jednom raste salo na krkači, drugom pamet u glavi. Izr. Sagn
    krkat krkam nesvr. 'halapljivo jesti, žderati'. _ N8 da idu, već krkaje dok njim ne puk
    krknit krknem svr. 1. 'svr. prema krkat. 2. 'pisnuti, maknuti, mrdnuti'
    krlja ž zool. Ixodidae 1. 'krpelj'. 2. 'osoba koja uporno ide za nekim
    krma ž 1. 'stočna hrana, pića'. — Što bolja krma, to će krava dat više
    krma ž v. krma (2.). — Za krmu se pričvršćiva ždripčanik na sonca.
    krmača ž zool. Sus 'ženka svinje'. 2. 'mrlja od mastila'. — Tome, šta si uradio, kad si ta
    krmačetina ž augm. i pogrd. od krmača.
    krmačica ž dem. od krmača.
    krmče -eta (krmčad ž coll. od krmče) s 'krmak, svinja'. — Na astalu je raspravljo jedno
    krmelja ž 'žućkasta tekućina koja se izlučuje iz očiju za vreme bolesti
    krmeljav -a -o 'pun krmelja'. — Još su ti krmeljave oči, a već bi io.
    krmenadla ž 'svinjsko meso sa rebarcem'. — Volim krmenadlu i u krumpira
    krmivo s 'v. kima (1.). ~ imamo za zimu dosta stočnog krmiva.
    krmski pril. 'na svinjski način, nepošteno'. — Ja njemu tako svesrdno davo na zajam, a
    krmski -a -o 'svinjski (pogrd.)'. — Krmska kožica je dobra za pača. Izr. Ko je krmski ž
    krnit -nem svr. 'udariti'. — On je mene ćiišio, a kad sam gaja krnio štapom po
    krntija ž 'starudija, nešto staro, bezvredno'. — Iza salaša smo držali sve te stare krntije.
    krnjaukat -njaučem nesvr. 'mijaukati, krmaukati'. — I mačka i svinji krnjau
    krnjetak -tka m 'ostatak slomljenog zuba u vilici'. — Sve je zube pogub
    krpa ž 1. 'komad tkanine (koja je obično već van upotrebe)'. — To
    krpara ž 'od mekanih tekstilnih otpadaka otkani prekrivač postelje (na
    krpelj ' -elja ml. zool. Ixodidas. 2. 'čovek koji želi živeti na račun dru
    krpenjača ž 'lopta od krpa'. — Nismo u ono vrime ko dica ni znali za druga
    krpež m 1. 'neprestano krpanje, krpljenje'. — S tolikom dicom, brez krpeži, mi ne bi m
    krpica ž dem. od krpa.
    krpice -ica ž pl. t. 'testenina izrezana na kockice'. — Većma volim krpice u
    krpiguz m bot. Setaria verticillata 'vrsta, prilepljive bodlje'.
    krpit -im nesvr. 'stavljati zakrpe, činiti opet upotrebljivim, popravljati'. — Na toliko
    krpljačina ž 'neprestano krpljenje, krparenje'. — Ko bi uvik novo kupovo, zato je tu krplja
    krstine ž mn. 'snopovi žita sadeveni unakrst (17—18 snopova)'. — Ka
    krstit -im svr. i nesvr. 1. 'vršiti obred krštenja'. — Dite se ne krsti oma
    kršćanin m 1. 'pripadnik kršćanstva, katolik (prema hrišćanin pravoslavac)'.
    kršćanka ž 'katolkinja'. — Nećeš mi valdar kazat da mi ćer nije dobra kršć
    kršten -a -o 'nad njim je izvršen obred krštenja'. Izr. Ni krštene duše 'nikoga nema'.
    krštenica ž 'izvod iz matice rođenih (krštenih)'.
    krštenje s 1. 'gl. im. od krstit (se) 2. 'nadevanje imena'. — Krstili su ga
    krt -a -o 'koji se lako raspada, lomljiv'. — Ne savijaj tu krtu granu, slomi
    krtičnjak m 1. 'gomilica na površini zemlje koju je izrila krtica'. — ima nikol(i)ko friški k
    krtina ž zool. Talpa europaea, krtica'. — 2. 'čovek koji bilo čime izaziva sli
    krto pril. 'na krt način'. ~ on je najviše ćutio, a i kad bi štogod kazo, sve je bilo tako
    krto 'pletena korpa od pruća, oveća, sa jednom drškom preko sredine (pudarska kota
    krumpir -ira m bot. 'Solanum tuberosum, krompir'. ~ paprikaš 'jelo od k
    krumpirača ž 'vrsta jela (u kolutove narezan krompir na koji se u tepsiji slaže kobasica i me
    krumpirić m dem. od krumpir.
    krumphište s 'njiva zasađena krompirom.
    kruna ž 1. 'vrsta kape s dragocenim ukrasima kao simbol vlasti vlada
    krunast -a -o 'koji je sličan kruni'. — Ševa je krunasta tica, ~ kokoš, ~ golub.
    krunica ž 1. dem. od krune. 2. zool. Alauda arborea 'ćubasta ševa'. 3. 'jedna vrsta šiblja,
    krunit krunim nesvr. 1. 'odvajati, otkidati zrnje sa klipa kukuruza'. —
    krunjača ž 'mašina za krunjenje kukuruza'. — Ubaci samo nikolko klipova u krunja
    krunjačica ž v. krunjača. — Nećemo ni mi više mrvit kuruze na stočiću, kupili smo krunja
    krup -an -pna -pno 'koji je velikih dimenzija'. Vidi kako krupan snig
    krupar -ara m 1. 'vlasnik krupare'. — Najstariji sin nam je otvorio kru
    krupara ž 'mlin koji krupno melje'. — Kod nas u Ljutovu nema krupara, moramo nosit k
    krupit krupim nesvr. 1. 'krupnije mleti kukuruz ili drugu zrnastu hran
    krupniš -iša m 'krupni delovi nečega'. — Krupniš ćemo ostavit, a sve sitne jabuke nek i
    krupno pril. 1. 'velikim koracima; velikim slovima i sl.'. — Nemoj tak
    krušac -šca 1. dem. od kru(v). 2. 'sredstva neophodna za život'. — Ti ć
    krušan -šna -šno 'koji se odnosi na kru(v), hlebni'. — Nestalo je krušnog brašna, triba
    kruščić m dem. od krušac.
    kruška ž bot. 'Pirus communis, drvo i plod takvog drveta'. 2. 'sijalica'.
    kruškica ž dem. od kruške.
    krušnica ž 1. 'peć za pečenje kru(h)a'. — Dobro užari krušnicu, da nam
    kru(v) kruva (Nmn. kruvovi Gmn. kruvova) m. 1. 'hleb'. 2. 'sredstvo za život, zarada, s
    kruvarit -uvarim nesvr. 'hraniti, izdržavati nekoga'. — Dokleg ću ja teb
    kruvčić m dem. od kruv.
    krv krvi ž 1. 'crvena tečnost koja teče kroz krvne sudove čovečjeg i životinjskog tel
    krvaća ž 'hvatanje krvi (običaj da se na Blagovesti, rano izjutra na taš
    krvat kfvam nesvr. 'lupati (svim i svačim zbog nesmotrenog rukovanja stvarima)'. —
    krvavica ž 'vrsta kobasice (od seckanog kuvanog mesa, krvi i slanine, iz
    krvit se krvim se nesvr. 'svađati se'. — Braća ste, nije lipo da se za makar
    krzalica ž 'štitnik na donjem delu pantaIona'. Istrošila se krzalica na pantalonama, mora
    krzat se -a se nesvr. 'trošiti se od trenja'. — Nemoj danas oblačit kaput u kojem radiš
    kržljav -a -o 'koji je u rastu zaostao'. — Svi su lipi, a od osam jedno je ostalo kržljavo p
    kržljavica ž 'ona koja je kržljava'. — Dobro ona ide, al je taka po naravi kržljavica.
    kržljavit -im nesvr. 'ostajati kržljav'. — Kržljavi i srada uvik od druge dice ~ tuku ga.
    kržljavko m 'kržljavac'. — Svi ga prdače kržljavko.
    kržljavo pril. 'na kržljav način, slabo'. — Jesenas smo zasadili nikoliko mladi vo
    kržljavost -osti ž 'osobina i stanje onoga koji je kržljav ili onoga što je kržljavo'. — Kižlja
    kubik -ika m 'kubni metar'. — U onom velikom oru kad smo ga ispilali i složili bilo je
    kubikaš -aša m 'radnik koji je plaćen ,,po kubiku" (obično za kopanje zemlje)'. — Kubik
    kubikovat -jem nesvr. 'raditi na kubik'. — Kad nemamo drugog posla, na
    kubura ž 1. 'bedno stanje, mučenje sa životom, petljanje'. — Znate i sami, baco, šta je k
    kuburit im nesvr. 1. 'rvati se sa životnim nedaćama'. — Ja da sam na tvom mistu, ne bi
    kucat kucam nesvr. 'imati polni odnos'. ~ se povr. 'vršiti polne odnose'.
    kuckat -am nesvr. 'nešto raditi, udarati u što'. — Ne dirajte baću, štogod kuckaje pod n
    kuče -eta kučad s 'štene'. — Šta si dono to kuče u sobu? Izr. Ni kuč
    kučence/kučence -eta s dem. od kuče.
    kučiber m 'torbar, probisvet'. — Zaključavaj vrata kad si sama, mož naić
    kučka ž 1. 'kuja, ženka psa'. — 2. 'bezobrazna drska žena (pogrd.)'. — I ti da moliš An
    kučketina ž augm. i pogrd. od kučka.
    kučkica ž dem. od kučka.
    kuća ž I. 'dom, zgrada za stanovanje'. — Kuća nam je u varoši. 2. 'porodi
    kućerak -rka m 'mala siromašna kuća'. — Petoro dice su podigli u jednom ku
    kućerica ž 'mala siromašna kuća, kućerak'. — Kad je pogledo u kućericu, tamo ima šta i
    kućerina ž 'augm. i pogrd. od kuća'.
    kućetina ž augm. i pogrd. od kuća.
    kućevan -vna -vno 'koji se brine o kući, kućanstvu, čuvaran, marljiv u unapre
    kućit -im nesvr. 'sticati imovinu, zarađivati'. — Ja sam to što imamo, sine, ku
    kućište s 'zemljište oko kuće i pod kućom'. Na ovom mistu je bila kiić
    kud pril. 'kuda, kamo, gde'. — Izr. Kud koji slatki moji 'kad je vrem
    kudak v. kud. — Kudak će se moja dika paradirat...
    kudan v. kud — Kudan je voda tekla, tudan opet navire.
    kudbogdaš -ate u stalnim izrazima: kuda, kuda si krenuo'. — Kudbogdaš, Janje, tako rano,
    kudgod 'kuda god'. — Juče sam bila na proštenju, još toliko svita nikad nije bilo: kudgo
    kudit -im nesvr. 'ogovarati, obezvređivati'. — Ako nemaš lipu rič, nemoj ni kudit, pa
    kudrat -am nesvr. 'kovrčati'. — Vidim kudraš kosu ićeš u bal? ~ se 'postajati kovr
    kudrav -a -o 'koji se kovrdža, kovrdžav'. — Alaj je taj vaš šarov kudrave dlake.
    kudrov -ova m 'pas kudrave dlake'. — Kudrov se uplašio pa zalajo na svoj osin.
    kufer m 'kofer'. — Tušta kufera sam se ja naslala sinu dok je učio škule u varoši.
    kuferaš -aša m 'onaj koji se kreće sa poslom i svu svoju imovinu nosi
    kuferčić m dem. od kufer.
    kuferetina ž augm. i pogrd. od kufer.
    kuga ž med. pestis.— Kuga je jedared zdravo arala u Subotici. Izr. b
    kuglov -ova 'vrsta kolača (od brašna, jaja, suvog grožđa, mleka i dr. peč
    kuglja ž 'kugla'. — Otkadje ova drvena kugljau našoj avliji? 2. 'ukrasno staklo za jelku
    kugljana ž 'kuglana'. — U Bašinoj kugljani je jedna kuglja udarila derana koji namiš
    kugljat se kugljam se nesvr. 'kuglati se'. — Kako se on dobro kuglja, t
    kugljica ž dem. od kuglja (ono što ima oblik kugle ili približno takav)'. — Vokšovali sm
    kuja ž v. kučka. — Daću ti ovu kuju toliko mi je već naštenila štenadi da ne znam di
    kujica ž dem. od kuja.
    kujna ž 'kuhinja'. — Dico, oma da ste išli napolje iz kujne.
    kujnica ž dem. od kujna.
    kuka ž 1. 'naprave u obliku šipke sa zavinutim jednim krajem da se nešto zaka
    kukalj m 'čvor koji se potezanjem jednog kraja lako razvezuje'. — Lipo je svezala mar
    kukavan -vna, -vno 1. 'jadan, bedan, ubog'. — Kad ostariš i ostaneš sam, kukavan je to ž
    kukavica ž 1. zool. Cuculus sanorus 2. 'često uz atribute (crna, sinja) kukavna, jadna žens
    kukica ž dem. od kuka.
    kukolj m bot. 'vrsta korova, Agrostemma githago'. — Ti si meni, Albe, obe
    kukotres m 'zadnja ovčija noga (od karlične kosti, do pregiba)'. — Uzm
    kukuljica ž 'kapuljača'. — Di si samo našo tu kukuljicu na glavu?
    kukurikat kukuriče nesvr. onom. 'pevanje glasom „kukuriku" (o petlu)'. — Kako ti pivci z
    kulača ž 'čutura (obična vojnička)'. — Znali smo mi u kulači držat i vino, samo ako sm
    kulaš -aša m 'konj žućkastosive dlake'. — Nikad nisam volio konja kulaša.
    kulaša ž 'kobila žućkastosive dlake'.
    kulašast -a -o 'konj koji je kao kulaš'. — Valdar znaš kaki je konj kad je kulašaste dlake.
    kulecat kulecam nesvr. 'pratiti, za nekim uporno ići'. — Nemoj već stalno za mnom kul
    kulen m 'vrsta kobasice'. — Klali smo, pa smo i dva kulena napravili.
    kulučit -im nesvr. 1. 'raditi kuluk'. —'Već dvi nedilje kulučim. 2. 'teško i naporno raditi
    kuluk m 1. 'obaveza ličnog neplaćenog rada na javnim radovima'. —
    kum m (Nmn. kumovi) 'kod hrišćanskih naroda onaj koji drži dete
    kuma ž 1. 'žena koja kumuje'. 2. 'kumova žena'.
    kumaša ž 'vrsta teške svilene tkanine, protkane somotom'. ~ imala je dva ruva od kumaš
    kumašica ž dem. od kumaša; tanka vrsta somota'. — Ruvo od kumašice se nikad ne nosi z
    kumče -eta coll. kumčad s 'u odnosu na kumovo dete koje je on krstio'. — Nije Bartul
    kumica ž 1. dem. i podsm. od kuma. 2. 'žensko dete prema svome kumu'.
    kumicin -a -o 'koji pripada kumici'. — Kumicina pogača je uvik najbolja.
    kumić -ića m 1. dem. od kum. 2. v. kumče.
    kumin -a -o 'koji pripada kumi, potiče od kume'. — Sad sviraje kuminom bratu.
    kumov -a -o 'koji pripada kumu'. — Ja ću na kumova kola.
    kumovat kumujem nesvr. 1. 'biti kum (kuma) pri krštenju, krizmi ili venč
    kumovski -a -o 'koji pripada kumu i kumovima'. — Ja sam dobio i kumovsko ime.
    kunda ž 'ženski polni organ'.
    kunina ž 1. 'vlat na vrhu trske'. — Što je na trski lipa kunina izvlatala
    kunjat kunjam nesvr. 1. 'nalaziti se u stanju polusna, dremuckati'. — Bolje i
    kupat kupam nesvr. 'potapati telo u vodu radi pranja'. — Požuri s tom vru
    kupinjača ž bot. 'Rubus fructicosus, kupina'.
    kupit kupim svr. 'pribaviti neku robu za novac'. — Kupio sam kuću u varoši. 2. 'privu
    kupit -im nesvr. 1. '(koga) dovoditi na jedno mesto sazivajući'. — M
    kupka ž 'toplo kupatilo, banja'. — Doktor mu je propiso vruću kupku za li
    kuražan -žna -žno 'hrabar, odvažan'. — Čim sam s tobom, oma sam i ja niki kuražniji.
    kurdačit -im nesvr. 'pušiti (pogrd.)'. — Izađi već malo i(z) sobe, pa tamo kurda
    kurđipa ž 'oštrokonđa'. ~ udala bi se ja za njeg već davno al mu je mater taka kur
    kurđup m 'ženska kosa upletena i podignuta na zatiljku'. — Kad joj kurđ
    kurjak m zool 'vuk'. Izr. Ko se s ovcama miša, kurjakovi ga pofdu. Kurjak dlaku minja
    kurjin -a -o 'koji pripada kurjaku, kurjakov'. — Ovo ko da je kurjin trag?
    kurjo m v. kurjak. — Nije kurjo izijo zimu!
    kurtala/kurtala pril. u stalnom izrazu: ne bilo ga! (da se nešto neželjeno ne dogodi)'. — Kurtala
    kurtalisat (se) -išem (se) nesvr. 'osloboditi se, spasti se (od čega ili koga)'. —
    kurtav -a -o 'kratak, kus'. ~ imali smo kera kurtavog repa. — Men se č
    kuruz m bot. 'Zea mais, kukuruz'. — Sutra ćemo popunjavat kuruz, dosta je slabo niko
    kuruzan -zna -zno 1. 'koji se odnosi na kukuruz'. — Dijemo kuruzno snoplje u klupe. 2.
    kuruzište s 'zemlja pod kukuruzom (ili posle branja, ali još neuzorana)'. — Kuruzište je d
    kuružna ž 'suve stabljike sa kojih su obrani kukuruzi, kukuruzovina'. — Baci koji snop k
    kuružnja ž v. kuružna. — Sadili smo tri badnja kuružnje.
    kurva ž 'bludnica, prostitutka'. — 2. 'kukavica'. — Da nije otac Lozan kurva, dica bi s
    kurvar -ara m 'onaj koji živi sa kurvama, bludnik'.
    kurvarluk m 'kurvarski život, kurvanje'. — izaće na nos njemu i taj kurvarluk, samo dok l
    kurvarov -a -o 'koji pripada kurvaru'. — Valdar nećemo divanit o kurvarovom poštenju?!
    kurvarski -a -o 'koji se odnosi na kurvara'. — Ta taki je njezin i kurvarski pogled.
    kurvarski pril. 'na kurvarski način, iz prevare'. — Uzo mu novce i kurvarski pobigo.
    kurvat se -am se nesvr. 'postupati, vladati se ko kurva'.
    kurvetina ž augm. od kurva.
    kurvica ž dem. od kurva.
    kurvin -a -o 'koji pripada kurvi'.
    kusav -a -o 'kus, bez repa (životinja)'. — Još nisam dosad vidio kusavog pulina.
    kusnica ž 1. 'štenara, stecište pasa'. — Odnesi joj štence natrag u kusnicu. 2. 'mesto za s
    kuso m 'pas'. — Drž nanu za suknju da te ne ugrize kuso. Izr. Doće kuso na kola
    kilš/kilški! 'uzvik za teranje svinja'.
    kušljat se -a se nesvr. 'linjati se'. — Nfsmo davno kupili one pokrovce, a č
    kuštrav -a -o 'kome se kosa, dlaka razbarušena, kovrčav, kudrav'. — N
    kutljat -am nesvr. 'izlaziti u gustim mlazovima, šikljati, kuljati'. — Č
    kuvanje s 1. gl. im. od kuvat. 2. 'kuvano jelo'. — Zašto niste ili kuvanja?
    kuvat -am nesvr. 'kuhati'. — Kuvam za užnu paprikaša. Izr. bit pečen
    kuverta ž 'koverat'. — Bacio si kuvertu, a ja ne znam napamet atrez, pa ne možem posla
    kuždrav -a -o v. kudrav. — Što je smišno to kuždravo mače.
    kvaka ž 1. 'ono za što se uhvati i pritisne rukom kad se vrata otvaraju
    kvaknit -em svr. 1. 'udariti, odalamiti'. — Kvakniću ja tebe da ćeš zapantit. 2. '
    kvart m 'deo grada koji sačinjava više ulica'. U prvom kvartu nikad nije stojala sirotin
    kvartal -ala m 'tromesečje'. — Kazo je da mu triba novac samo za jedan kvartal, a evo i
    kvartllj -ilja m 'stan, prenoćište'. — Dobio si kvartilj za jednu noć a kad ne
    kvartir -ira m v. kvartilj. — Nemaš sad nikog na kvartiru?
    kvas m 1. 'materija u kojoj su gljivice koje izazivaju kiselo vrenje'. — Zamutila sam
    kvatri (mn. kvatara) ž 'strogi post (kod katolika na početku svakog godišnjeg doba)'. —
    kvint m 'navoj na nekom predmetu'. — Kvint se izlfzo, pa ne možem zašrofit.
    kvita ž 1. 'priznanica'. — Kad mu vratiš novac traži našu kvi'tu. 2. 'u
    kvitirat kvitiram svr. i nesvr. 'izravnati (neko dugovanje), dati potvrdu o tome'. Izr. — S
    kvitovat -ujem nesvr. v. kvitirat. — S tobom da kvitujem, makar posli
    kvocat -a nesvr. 1. 'glasati se, oglašavati se kao kvooka'. — Čuj'em da kvoca kvo
    kvečit -i nesvr. 'kvocati'. — Dokle će da kvoči zato što je jedno jaje snela.
    kvočka ž 1. 'kokoš koja leži na jajima ili je izlegla piliće'. — Tako sidim ko kvo
    kvočketina ž augm. i pogrd. od kvočka. kvočkica ž dem. od kvočka. kvrcat -am nesvr. prem
    kvrckat -am nesvr. dem. od prema kvrcat. —Tamo su dida pod naslanom, štogod kvrck
    kvrcnit -nem svr. 1. 'glasnuti se škljocanjem, lakim praskom, puckaranjem i sl.'. — Što
    kvrdžat -am nesvr. 'kovrdžati, kudrati (kosu)'. — Ja sama kvrdžam moju kosu.
    kvrdžav -a -o 'kovrdžav'. — Ona ima od rođenj'a taku kvrdžavu kosu.
    labanc -anca m 'veliki pas'.
    laboška ž 'šerpa'. — Evo, skuvala sam punu labošku paprikaša.
    labrcnit -nem svr. 'prezalogajiti'. — Pa, kad me toliko baš nudite, možem malo labrcnit.
    labrnja ž 1. 'njuška, gubica'. 2. 'usta, lice, usna (pogrd.)'. — Bolje zatvori tu tvoju labrn
    lackat -am nesvr. 'gladiti, maziti'. — Dokle ćeš već lackat taj ormar, ja bi ga dosad ve
    laćanje s gl. im. od laćat (se). Izr. Kako plaćanje tako i ~ 'za slabo plać
    laćat (se) -am (se) nesvr. prema latiti (se). 'svesrdno se prihvatiti posla'.
    lad m 'hlad'. — Pripravi astal da u ladu užnamo. Izr. rujanski ~ gotov jad.
    ladan -dna -dno 'hladan'. — Daj mi da pijem al ladne vode, s dnola b
    ladit ladim nesvr. 'činiti što hladnim, rashlađivati'. — Ako ti je vruć
    ladno/ladno pril. 1. 'studeno'. — Napolju vije, ladno je. 2. 'neljubazno, ravn
    ladnoća ž 'hladnoća'. — U ovoj ladnoći je najbolje sist kod vruće peći. :
    ladovat lađujem nesvr. 'hladovati'. — Ne voli radit pa zimi laduje, a u'ti gladuje.
    ladovina ž 'hladovina'. — Kad se ris radi nema ladovine, sunce svudan prži. Izr. debela —
    ladovit -a -o 'pun hlada, senovit'. — Nije nam avlija još dosta ladovita, malo imamo drv
    lađa ž 'brod'. — Pripovida o Jađi ko da je juče na njoj išo. Izr. Ko da su mu sve la
    lađar -ara m 'onaj koji radi na lađi i plovi na njoj, brodar, mornar'. — Moj stric je bio
    lađarov -a -o 'koji pripada lađaru. — Lađarova kuća uvik pliva.
    lađica ž dem. od lađa.
    lag laga m 1. 'tekuće sredstvo kojim se premazuju predmeti radi sjaja,
    lagacak -cka -cko dem. od lagan.
    lagacko pril. dem. od lagani. Izr. ~ kume 'kada se kum previše razveseli na svadbi'.
    lagan -ana -ano 'polagan, spor'. — Kako možeš tako laganim korakom i
    lagano pril. 'bez žurbe, sporo, polako'. — On kaže da će se žurit lagano.
    lagarija ž 'laž'. — Tu lagariju je Vranje izmislio.
    lagat lažem nesvr. 'svesno, namerno govoriti ono što nije istina'. — Mogla sam o
    lagirat lagiram nesvr. 'premazivati lakom'. — Kata je našarala jaj'a za Uskrs, a ja i sam
    lagit -im nesvr. dem. prema lagat.
    lajalo s 1. 'lajavac'. 2. 'usta, njuška, gubica (pogrd.)'. — Dobro bi bilo da zatvoriš to tv
    lajat -jem nesvr. 1. 'odavati kratke odsečne glasove (psi i sl. životinje)'. — 2. 'pri
    lajav -a -o 1. 'koji mnogo laje (o psu)'. — Ne znam čiji je taj lajav ker, po cio dan se
    lajavac -avca m 'onaj koji je lajav (pogrd.)'. — Svi ste vi lajavci, a kad
    lujavica ž 1. 'kučka koja mnogo laje'. — Boji se tvoje kere lajavice. 3. 'lajava osoba (obi
    lajkuša ž v. lajavica (2.). — Š njima u društvu je bila i ona Bara lajkuša.
    lako (komp. lakše) pril. 'bez muke, sa lakoćom'. — Vama je lako, d
    laktanja ž 'kasarna'. — Tamo nam je kuća blizo prve laktanje. ← mađ. laktanya.
    lakum -a -o 'pohlepan, lakom'. — Ušo andrak u njega, pa što više ima, sve je lakumiji.
    lakuman -mna, -mno v. lakum. — I na ilu je lakuman čovik.
    lakumić m 'mali pleteni kolač'. — Danas će za užnu bit lakumića i čorbe s krumpirom.
    lakumit se -im se nesvr. 'biti lakom, pohlepan'. — Lakumi se on za njezinim lancima.
    lakumo pril. 'lakomo, pohlepno'. — Ne samo da tako ide već i lakumo gleda u zdilu.
    lampaš m 'svetiljka (petrolejka), lampa'. — Smračiva se, mogla bi upalit lampaš. Izr. D
    lampašić m dem. od lampaš.
    lanac -nca m 1. 'mera za površinu (2.000 hv )' 2. 'niz metalnih karika, prodenutih jedn
    lančić m dem. od lanac.
    landara ž 'žena lutalica i brbljivica, koja tumara (pogrd.)'. — Mani Ciju, ona je bila i os
    landarat -am nesvr. 1. 'razmahivati nečim, mlatarati'. — Ona je igrala k
    lanđra ž 1. 'mrena na oku'. 2. 'opna, tanka kožica (na jajetu)'.
    lane pril. 'prošle godine, Iani'. — Poznamo se mi još od Iane.
    lanit -nem svr. 1. 'oglasiti se lavežom, zalajati'. — Kaki je to ker, ka
    lanski -a -o 'prošlogodišnji'. — Još nisam zaboravila lanski Božić, ta
    lapacka ž 1. 'plećka (kod životinja)'. — Skini sve meso sa lapacke i sam
    lapaćur m 1. 'lupetalo'. — Nije čudo što te zovu lapaćur jel ti samo lup
    laparat -am nesvr. v. landarati (1.)'. -— Kako vitar duše tako njezina marama lapara.
    lapat lapam nesvr. 'jesti (podsm.)'. — Poso je gotov a sa ćemo za astal i lapat.
    lapavica -e ž a. 'sitna kiša sa snegom'. — Ko te je tiro da i'đeš po tom m
    lapćar -ara m 'proždrljivac'. — Dobro idu svi svinji, al jedan je pravi lap
    lapćat -e nesvr. 'jezikom pucketati pri hranjenju (svinje lapću), lokati'. — idu, idu, sve
    lapit -im nesvr. 1. 'ispuštati paru, miris, isparavati, vetriti, hlapiti'. —
    larma ž 'galama, buka'. — igrajte se, al neću da čujem nikaku larmu.
    larmadžija m 'bukač, galamdžija'. — Ti si, monče, veći larmadžija nego što smiš!
    larmadži(j)ski -a -o 'koji se odnosi na larmadžij'e'. — Divan mu je bio larmadžijski, a vako je
    larmadži(j)ski pril. 'sa mnogo larme'. — Larmadžiu)ski se poriašo.
    larmat -am nesvr. 'galamiti'. — Da da ne mož ništa čilt kad svi larmate.
    lasan -sna -sno 'lak'. — Kad se uveče žbućnem u to naše malo jezero, posli se osi
    lasica ž zool. 'životinja iz reda kuna, Putorius nivalis'.
    lasno pril. 1. 'lako'. — Ter se lasno zapiVa. 2. 'rado, s uživanjem'. —
    lasta ž zool. Hirundo'. Izr. jedna ~ ne čini proliće 'nije dovoljan pojedina
    lastar -ara m 'izdanak, mladica (mladi izraštaj na voćki, lozi)'. — Malo je priviše lasta
    lastica ž dem. od lasta.
    lastin -a -o 'koji pripada lasti: ~ gnjizdo'. — Stigle su laste vidio sam iz gnjizda da vir
    lašče -eta s v. lastica.
    lašnje pril. komp. od Iasno. — Dabome da je lašnje naranit jedna usta nego pet.
    lašnji -a -o komp. od lasan.
    latit se -im se svr. 'prihvatiti se čega, prionuti'. — Koliko ja znam, vi ste se ve
    latov m 'opštinski pozivar'. —izno nam je latov porciju za ovu godinu.
    lavež m 'lajanje'. — Ništa ne čujem od laveža ovi tvoji kerova.
    lavor -ora m 'široka razvedena posuda za umivanje'. — Nali mi pun lavor vru
    laž laži m 'neistina, obmana'. — Sita sam ja tvoje laži. Izr. prisna
    laža ž m 'lažljivac, lažljivica'. — Ne dam na brata, on nije laža.
    lažan -žna -žno 'netačan, neistinit'. — Nikad ne gleda čovika u oči, zato što mu je i po
    lažljiv -a -o 'sklon laganju, koji rado laže'. — Kad je bio mali, i moj deran je bio lažljiv
    lažljivo pril. 'na lažljiv način'. — Ja sam ga dobro znavo i oma sam pozno kad je lažljiv
    lažno/lažno pril. 'na lažan način, neiskreno'. — Taki je uncucki bio, da se znavo Jažno pritv
    lažov -ova m 'lažljivac'. — Dok je ljudi na ovom svitu, biće i lažova.
    lažovčina ž m. augm. od lažov.
    leca ž 'letva'. ~ Tribo si gušće metriit lece u keriteš oko bašče, vako ć
    leć legnem svr. 1. 'zauzeti vodoravan položaj, opružiti se (obično
    leć leže nesvr. 'izvoditi piliće Ježeći na jajima (živina i ptice)'. Ležu mi se dvi kvo
    led leda m 1. 'voda u čvrstom stanju, zamrznuta voda'. 2. 'grad'. — Led nam je sve
    ledina ž 'travnati deo dvorišta oko salaša'. — Pušti svinje na ledinu n
    lekcija ž 1. 'zadatak, zadaća'. — Esi 1 naučio lekciju za sutra? 2. 'pou
    lelenc m 'sirotište'. — Ja sam tako čuta da su nju našli na putu ko novoro
    lemat lemam nesvr. 'tući, žestoko mlatiti, biti'. — Lemam ga ja skoro svaki dan, al ne
    lemeš m 1. 'plemić, bogataš'. — On to mož sebi dozvolit kad je leme
    lemeški -a -o 'koji je kao lemeš, plemićki'. — Vldi se po svili da je lemeška divojka.
    lemozija ž 'milodar (sakuplja se u crkvi od vernika za vreme mise), mil
    lenija ž 'linija, crta'. — Tvoji kuruzi baš nisu sađeni u leniju.
    lenung m 'vojničko sledovanje'. — Šta ćemo mu slat pak kad tamo dobiva puni lenung
    lenjir -ira m 'prava, ravna letvica za povlačenje linija'. — Al sam ja dobio
    lepanja ž 'lepinja'. — Kad se naidem lepanje s mašćom namazane i po
    lepanjica ž dem. od lepanja.
    lepur m 'leptir'. — Puna nam je avlija šareni lepurova.
    lepurov -a -o 'koji pripada lepuru, koji se tiče lepura'. — Lepurov život je zdravo kratak
    lepušina ž 1. 'bot. zevalica s velikim dlakavim listovima, Verbascum th
    lerna ž 'zatvoreni deo štednjaka u kome se peče, pećnica'. — Ne peč
    leškarit leškarim nesvr. 'odmarati se ležeći'. — Eno, Ivanica još leškari pod orom u ladu
    letrika ž 'struja'. — Naš salaš je malo po strani, pa valdar nlkad nećemo uvu
    leventa m i ž 'lutalica, neradnik, besposličar'. ~ umro mu je otac i sad je on posto levent
    leventovat -tujem nesvr. 'živeti kao leventa, lenčariti'. — Nemoj mi leventovat okolo, ve
    leveš m 'gornji deo haljine, izrađen od istog materijala kao što je suknja, a može i od drugo
    leveška ž V. leveš. — Iznesi mi onu cicanu levešku.
    libit se libim se nesvr. 'ustručavati se, ustezati se'. — Samo ti ponudi nju s poga
    lice s 1. 'prednja strana glave u čoveka; obraz'. — Kazaću ti u Iice. 2. 'osoba, li
    lickat -am nesvr. 'stalno nešto lizati (žvakati), liskati'. — Taj tvoj de
    ličit ličim nesvr. 'lekovima i negom otklanjati bolest, preduzimati m
    ličit -im nesvr. 1. 'biti sličnog lika, biti nalik na nekog, imati izgled ne
    ličnica ž 'lekarka'.
    ličnikov -a -o koji pripada lečniku.
    ligalo s 1. 'mesto gde se životinje smeštaju, gde spavaju'. — Prid mrak kokoške same uđu na
    ligat ligam nesvr. prema leć, Iegat. Izr. ~ s kokoškama 'rano leći, poć
    lija ž 1. 'manji, uski komad zemlje obrađen u vrtu obično ograđen busenjem ili staz
    lik m 'lice; izgled'. ~ ima isti Iik ko njegov najstariji brat.
    lik lika m 1. 'sredstvo za suzbijanje, lečenje bolesti'. — Esi 1 pop'.o lik? 2. 'pomo
    likar -ara m 'lekar'. likarica ž 'lekarka'.
    likarija ž 'lekovi'.
    likovit -a -o 'koji ima svojstvo leka, koji deluje kao lek'. ~ voda, ~ -o blato, ~ -a trava.
    lilav -a -o 'ljubičast'. — Jezus, di si našla tu lilavu maramu?
    lin lina lino 1. 'koji ne voli raditi'. — Odviše, jelindaselatikopanja. 2. 'kojisesporo k
    linčarit linčarim nesvr. 'leškariti, lenstvovati'. Kako da ne bidne siroma kad po cili božj
    linčina m i ž 'lena, neradna osoba, Ienština'. — Linčino, i Bogu si teška!
    linčuga ž i m 'lena osoba, lenjivac, Ienjivica'. — TaJco sam natrevio na nike lin
    linda ž 'nemoralna ženska osoba'. — Sta će ti ta linda, Bog zna čija ve
    linit linem svr. 'malo usuti, naliti'. —Ajde lini već i meni, svisniću od že
    lino pril. 'tromo, sporo, sa lenošću'. — Sve bi dobro bilo samo kad ne bi tako lino ra
    linost -osti ž 'osobina onoga koji je len'. Izr. od linosti nema gore žalosti!
    linjat se -am se nesvr. 'gubiti dlaku'. — Mačku se linja zimska dlaka.
    linjav -a -o 'koji je slabe, proređene dlake ili bez nje'. — Tvoj je ovaj linjavi ker?
    lip m 'oblepljeno blato na zidu'. — Čim se ovrimeni, moraćemo mazat salaš odostr
    lip lipa lipo (komp. lipči) 'lep'. Izr. daleko mu lipa kuća 'ne želim nikakav odnos s
    lipanj -pnja m 'šesti mesec u godini, jun(i)'. Izr. U lipnju vode ~ vino nam ode!
    lipcat a(m) svr. 1. 'uginuti (o životinjama)'. — Lipcala je ona matora kera. 2. 'umreti (
    lipcavat lipcava nesvr. prema lipcat. -— Lipcava on već po godine! (pogrd.).
    lipotan -ana m 'lep muškarac, koji se licka, doteruje'. — To kažite Pajici, našem lipotanu.
    lipuškast -a -o 'prilično lep, zgodan'. — Mlada je i lipuškasta cura.
    lisa ž 1. 'bela belega na čelu domaće životinje'. 2. 'ime za priplodnu krupnu stoku (k
    lise lisa pl. t. 'od pruća gusto pletene stranice za kola (oblažu se lo
    liska ž 'često ime za kobilu. — Naša se liska oždribila.
    lister m 'vrsta sjajne i glatke vunene tkanine'. — Sašili smo Lojziji kaput od listera.
    listerski -a -o 'koji se odnosi na lister, koji je od listera'. — ~ ruvo baš nije jeptino.
    listići m mn. 'vrsta kolača (testo od jaja i brašna, tanko razvijeno, uglasto se
    listopad m 'deseti mesec u.godini, oktobar'.
    listve -ava ž mn. 'lestve'. — Još uvik šantam kako sam ono pao s listava.
    listvice -ica ž mn. dem. od listve.
    lit lijem nesvr. 1. 'teći u mlazevima (kiša, suze, znoj i sl.)'. — Tri dana ve
    litanija ž 1. (crkv.) 'jedna vrsta molitve'. 2. 'grdnja'. — Ala mu je ta oč
    litina ž 'usevi'; plodovi i prinos od zemlje u toku jedne godine'. — Kaki su izgledi za ovogodi
    litni -a -o 'koji se odnosi na leto'. — Litna kiša baš nije dobra za usive.
    lito s 1. 'godina'. — Dva lita sam đubrio onu zemlju u ugarnicama, a tek tre
    litorast -i/-a m 'mladi izdanak na grani'. — Trišnja već tira mlade litorasti.
    litos pril. 'u toku ovoga (prošlog ili idućeg) leta (tj. onog koje je bliže)'. — Litos si tr
    litošnji -a -e 'koji se odnosi na proteklo leto'. — Nema više litošnji du
    litra ž 'litar'. — Mi litru po litru dok se nismo navukli.
    litraška/Iiteraška obično: ~ boca 'flaša od jedne litre'.
    litrenjača ž 'stakleni sud od litre, litrenjak'.
    livača ž 'leva ruka'. — Ako te ja dovatim s ovom mojom livačom!
    livak -vka m 'levak'; gvozdeni ~, cakleni —. 2. 'oluk'. — Sveli smo kišnicu na jedno misto livkom
    livak -aka m 'levoruk, levak'. — Janko je livak, a desnom rukom puca kad i
    livat livam nesvr. v. lit.
    livča ž 'levča'. — On mene pu! kandžijom, pa, pu! kandžijom, a ja njeg samo pokatk
    loćkav -a -o 'mokar i blatnjav'. — Di ćeš napolje na ovo loćkavo vrime?
    loćkat se -am se nesvr. 'prljati se, prskati se na blatnjavom putu'. — eno, patke se lo
    loćkavica ž 'mokar i blatnjav put, lapavica'. — Ni kera ne bi istirala na vaku lo
    lofrat lofram nesvr. 'skitati'. — Ka(d) će ta skuvat užnu, kad cilo prija podne lofra po
    logoš m a) vinova loza koja se gaji plantažno; b) 'nekoliko čokota loze, obi
    logoš m 'dezerter (u austrougarskoj vojsci)'. ← mađ. logos.
    logov m 'treći konj u sprezi (može da bude i ždrebe koje se uči na vuč
    logovac -ovca m 'vrsta plesa na melodiju bećarca'.
    logovat -ujem nesvr. 'izbegavati vojnu obavezu'. — Neću ić u katane, makar dvi godine
    lokat loče(m) nesvr. 1. 'piti vodu ili drugu tečnost (o psu, mački i sl.
    lokna ž 'uvojak, kovrdža'. — Nosila je dugo dugačke lokne.
    lolat se lolam se nesvr. 'živeti kao lola, provoditi vreme u skitnji, pić
    lolin -a -o 'koji pripada loli'. Izr. Lolin tebi 'grdnja, psovka'.
    lolo (voc. lole) m 1. 'čovek koji provodi vreme u kafani i besposlič
    lonac lonca m 'valjkasta posuđa, s jednom ili dve drške, veće visine
    lonče -eta s v. lončić.
    lončekanja ž v. lončina.
    lončić m 1. dem. od lonac 2. 'posuda ža piće'.
    lončina ž augm. i pogrd. od lonac.
    londžovat -ujem nesvr. 'vezati mladog konja na dugačko uže i goniti ga u krug ~ radi uvež
    lopara ž 'okrugla drvena pekarska lopata (izdeljana ujedno sa đržaljem za va
    loparica ž 'mala lopata za čišćenje valova'. — Najpre loparieom očisti alov, p onda njifu
    lopata ž 'ručna alatka sa držaljem i donjim pljosnatim proširenim del
    lopatat -am nesvr. 'obavljati određeni posao lopatom'. — Lopatali smo pisak i baš nam
    lopatica ž 1. dem. od lopata. 2. 'daščica na vodeničkom kolu'. 3. 'pljosnata trouglasta kos
    lopov -ova m 1. 'onaj koji krade, lupež, kradljivac: 2. 'lola, prepreden
    lopovluk m 1. 'p isvajanje tuđe svojine, lopovski postupak, krađa: 2. 'neč
    lopovski pril. 'na lopovski način, kao lopov'.
    lopovski -a -o 'koj se odnosi na lopova; koji je svojstven lopo ma: ~ družina, ~ banda'.
    lopuža ž i m 'velik; lopov, nevaljalac, pokvarenjak'. — Mož on obećavat šta o
    lora ž 1. 'mali vagonet u ciglanama'. 2. 'dresina bez motora, na ručni pogon (kre
    lorber m bot. lovor, Laurus nobilis'.
    loška ž v. forma (2.). — Kupila sam kumašnu maramu za glavu, pa
    lotra ž (obično u mn.) 'stranica na kolima (od drvenih letvica ili das
    lotroš m 'odrpanac, lenjivac, skitnica'. ~ oma da si išo natrag u kuću, umi se i o
    lovac lovca (mn. g. lovaca) m v. lovas. — Ako nema zecova, ima lovaca.
    lovas -asa m 'čovek koji lovi; onaj koji se rado bavi lovom'. — U nedilju za lov se sk
    loza 1. 'vinova loza, Vitis vinifera'. 2. 'rod, vrsta, koleno, porod, porodi
    loža ž 'posteljica, placenta'. — Otelila se krava, al ne znam zašto joj loža nije ispala.
    lubanja ž 'lobanja'. — Velika glava, pa je i iubanja taka.
    lubarda ž 1. 'starinski top'. — Dida su nam pripovMali o lubardama, kako su pucali. 2
    lobanja (pogrd.)'. — Biće vako i nikako drugačije dok je na meni ova
    lubendinja ž (šalj.) 1. 'izmišljeno voće gde bi dinja i lubenica bile zajedno
    lubenica ž bot. 'Citrullus vulgaris'.
    lubura ž 1. 'korpica od pruća (za hleb, jaja, voće i sl.)'. — Nosi luburu
    lucifer m 'vođa đavola, nečastivi'.
    luckast -a -o 'sulud, budalast, nastran'. — Šta oće ta Iuckasta Marga?
    luckasto pril. 'nastrano, osobenjački'. — Tako on živi samački i luckasto.
    lucprda ž 'luckasta ženska osoba (pogrd.)'. — Niko nije mogo š njom iza
    lučan -čna -čno 'koji je začinjen lukom'. --Ko da je priviše lučna divenica.
    luče -eta s 'naziv od mila za osobu bilo kog pola'. — Voliš li me, luč
    lud luda ludo 1. 'umno poremećen, duševno bolestan'. — Nije se o
    luda ž i m 1. 'umno poremećena, duševno obolela osoba'. — To je naša seoska luda.
    ludica ž i m dem. od luda.
    ludirat se ludiram se nesvr. 'činiti ludosti, neozbiljno se ponašati, zbijati
    ludit -im nesvr. 'činiti ludim, dovoditi do ludila, zaluđivati'. — Kad se napije samo tu
    ludo pril. 'besmisleno, nerazumno, glupo'. — Da je više pazio na sebe, nije moro tak
    ludoglav -a -o 'lud, nastran'.
    ludorija ž 'glup postupak, Iudost'.
    ludost -osti ž 'nerazuman, nepromišljen čin, postupak'.
    ludov -ova m 'ludak, budala'. — Ja nisam većeg ludova vid(i)Ia od njeg, cile nedilje ra
    ludovat ludujem nesvr. 1. 'činiti ludosti, ponašati se nerazumno, dirati
    luđak -aka m 'ludak'. Izr. Teško pametnom kad ga luđak pita!
    luđakinja ž 'ludakinja'. — Ako je svaki dan pijan i lud, nisam ja njegova lu
    lug luga m 1. 'pepeo'. — Pazi da ti vitar ne raznese lug s lopate. 2. 'ce
    lugav -a -o 'siv, pepeljast'. — Otkud vam ta lipa lugava mačka?
    lugar -ara m 'čuvar šume'.
    lugarov -a -o 'koji pripada lugaru'. — Kuća usrid šume je lugarova.
    luk (mn. lukovi) m 'zeljasta biljka sa podzemnim stablom oblika l
    lukac -kca m 'luk'. — Moj lukac je već sav niko.
    luktirat luktiram nesvr. 'provetravati'. — Nemoj zatvarat vrata, luktiram sobu. ~ se 'osv
    lula ž 'cevasta naprava za pušenje sa poluIoptastim proširenjem na
    lulaš -aša m 'duvan za lulu'. — evo ti malo lulaša, nema duvana za cigarete. 2. '
    lulica ž 1. dem. od Iula. 2. 'cev u kazanu za pečenje rakije (koja prolazi kroz vodu rad
    lumperaj -aja m 'pijanka, bančenje, terevenka'. — Mislim, sine, da je i tvog lumperaja ve
    lumpovat -ujem nesvr. 'provoditi vreme u gostioni uz piće i pesmu, banč
    lunjat lunjam nesvr. 'besciljno ići, lutati, skitati (se)'. — Nemoj lunja
    lupa ž 'snažni tupi zvukovi pri udaranju, tutnjava, tresak'. — Ko da se
    lupača ž 'žena koja priča mnogo, ali bez mere i smisla'. — Ko bi taku lupa
    lupanje s gl. im. od lupat.
    lupat Iupam nesvr. 1. 'udarati, tući u što'. — Led Iupa u cakla. 2. 'razbijati, lomiti'. —
    luperda/luprda ž v. lupača, lucprda. — Ćuti bar malo, Iuprdo jedna!
    lupinja ž 'lupina, ljuska (od jaja, oraha)'. — Smrskalo mi se jaje i samo je lupinja ostala
    lupit -im svr. 1. 'oglasiti se lupom, treskom'. — Vrata su Iupila digod. 2. 'udariti'. —
    lupkat (se) -am (se) nesvr. dem. od prema lupat.
    lušija ž v. lug (2.). — Kazala sam ti da lušiju ne proliješ po travi, sva je izgorila.
    ljaga ž 'sramota'. — Mož ona sad radit šta oće, al čitavog života će j
    ljagav -a -o 'sraman, sramotan'. — Nisam mislio da imam posla s tako ljagavim
    ljeljo 'dodatak u pesmama koje pevaju „Kraljice"? — Mi selu iđemo, ljeljo, selo od n
    ljigav -a -o 1. 'koji klizi kad se uhvati rukama, neprijatno, neugodno
    ljigavac -avca m 'onaj koji je ljigav, beskarakteran'.
    ljigavo pril. 'na ljigav način, bedno, beskarakterno'.
    ljiljan m bot. Lilium candidum, biljka sa velikim mirisnim cvetovima, krin.
    ljiljanov -a -o 'koji pripada ljiljanu'.
    ljosnut -nem svr. 'pasti udarivši jako o nešto, tresnuti'. -— Bartul je trč
    ljubav ž 1. 'osećajna vezanost za osobu suprotnog pola; predmet takvog ose
    ljubezan -zna -zno 'koji je u ophođenju prijatan, srdačan, mio'. — Ljubezna Gospe, moli
    ljubežljiv -a -o 'koji se voli ljubiti'. — Ta, on je već ko mali deran bio ljubežljiv.
    ljucki -a -o 1. 'koji se odnosi na ljude, čovečji: divan, društvo'. 2. 'svojstven plemenito
    ljucki pril. 'na ljudski način, kao što dolikuje čoveku'. — Vladaj se lj
    ljubičica bot. Viola odorata, biljka s ljubičastim cvetom prijatna mirisa.
    ljubidrag m bot. 'ukrasna biljka Tropaellum'.
    ljubimac -mca m 'onaj koji je najmiliji'. — Evo, iđe đidin najmlađi unuk, didin ljubimac.
    ljubimče -eta s dem. od ljubimac, ljubimica'.
    ljubimica ž 'ona koja je najmilija'. — I na samrti je želila da vidi još jedared svoju ljubimi
    ljubit (se) ljubim (se) nesvr. 1. 'davati poljubac, celivati'. — Ljubio je did
    ljubomora ž 1. 'osećanje duševnog bola zbog sumnje u nevernost partnera
    ljubomoran -rna rno 'koji oseća ili izražava ljubomoru'. — Otkako smo se svi po
    ljubomorno pril. 'na ljubomoran način, s ljubomorom'. — Nije on to tajio, ljubomorno se po
    ljubopitljiv -a -o 'znatiželjan'. — Znam koliko si ljubopitljiv i da bi pito za nju, samo da ti n
    ljubopitljivo pril. 'znatiželjno, radoznalo'. Ništa mi ne kaže, samo ljubopitljivo gleda u mene
    ljuda ž v. ljudeskara. — Kaka je to ljuda, vrata zaglavi kad stane u dovratke.
    ljudeskara m augm. i podr. od čovik. — Njegov brat je nimak, al kaka je to snažna ljudesk
    ljudi (G. ljudi) m mn. od čovik. Izr. Ljudima se triba znat uvuć u volju 'prona
    ljudina ž augm. od čovik; karakteran, izvanredan čovek. — E, Ivane, znao sam da si
    ljulja ž 1. 'kolevka'. — Neće da spava brez njezine ljulje. 2. 'ljuljašk
    ljuljačka ž 'naprava za ljuljanje (viseća ili dr.); sedište u kojem se može ljuljati'. — Napr
    ljuljat ljuljam nesvr. — Ljuljaj je malo, pa će prija zaspat. ~ se 1. 'njihati se'. — Ljulja
    ljuljkat (se) -am (se) svr. dem. prema ljuljat (se), ljuljuškat (se).
    ljuljnit -nem svr. prema ljuljat. ~ se prema ljuljat se.
    ljuljuškat (se) -am (se) nesvr. 'ljuljkat (se)'.
    ljusk(u)ra ž 1. 'komušina, ljuska sa klipa kukuruza'. — Natribila sam nove ljuskure, pa
    ljuskurica ž dem. od ljuskura.
    ljuštrit (se) ijuštrim (se) nesvr. 'ljuštit (se). — Tako su mi se zimus smrzle noge da mi se po
    ljutina ž 1. 'neraspoloženje, ljutnja'. — i tebe bi spopala ljutlna kad bi
    maca ž 'mačka (odm.)'.
    macan m 'mačak (odm.)'.
    Macedonac -nca m 'Makedonac'.
    Macedonija m 'Makedonija'.
    Macedonka ž 'Makedonka'.
    macica ž dem. od maca.
    macin -a -o 'koji pripada maci'.
    macit se maci se nesvr. 'kotiti se (mačka)'.
    mackat -am (se) nesvr. 1. 'crtati, farbati'. 2. 'stavljati pomadu na lice'.
    mačak -čka (mn. mačkovi) m 'mužjak mačke'. Izr. povuć mačka za rep 'mnogo se nam
    mače -eta 'mladunče mačke'. Ni kučeta ni mačeta 'nikoga ko bi se brinuo (o nekome)'
    mačji -a -e 'koji se odnosi na mačke, mačiji'. Izr. ~ kašalj 'beznačajnost, sitnica'. — M
    mačka ž 1. 'domaća životinja iz porodice mačaka, Felis domestica'. 2. 'krzno koje se no
    mačketina augm. i pogrd. od mačka'.
    mačkica ž 1. dem. od mačka 2. 'ime odmila ženskoj osobi'. — Kažete d
    mačukata ž 'raščupana, neuredna (žena)'. — Teško će Marko štogod š njom uradit, ona je
    mać(u)va ž 'maćeha'. — Otac mu dovede maćvu, zlu i naopaku ženu, ko da se za ma
    mać(u)vin -a -o 'koji pripada maćehi, maćehin'.
    maćuvinski -a -o 'maćehinski'. — Curi je dosadio maćuvinski život, pa je oč
    maćuvinski pril. 'maćehinski'. — Rođena je ona mater tom ditetu al se tako ma
    madež m 'mladež, naevus'.
    Madžar -ara (mn. Madžari) m. 'pripadnik mađarske narodnosti, Mađar'.
    madžarac -rca m 'vrsta plesa'.
    madžarat -am nesvr. 'govoriti nejasno i nerazumljivo'. — Kaži mi, brate, kratko i jasno: š
    Madžardžekanja m augm. i podr. od Mađar.
    Madžarica ž 'pripadnica mađarske narodnosti, Mađarica.
    mafio m 'muška osoba podložna svačijem uticaju („vezana vreća"), s
    magadit -im nesvr. 'oskudevati'. — Šta vridi što je dobar radnik kad sv
    magarac -arca m 1. zool. Equus asinus 2. a. 'čovek slabe pameti, budala, glupak (pogrd.)
    magarčić m 1. dem. od magarac 2. 'štipaljka za veš'. — Donesi magarčić
    magarčina m augm. i pogrd. od magarac.
    magarčit -im nesvr. 'postupati s nekim kao s glupakom, podvaljivati (kome)'. ~ se 'ponaš
    magare -eta s 'mladunče magarca'.
    magareći -a -e 'koji se odnosi na magarce, koji je kao u magarca: ~ pamet, ~ uši.
    magareći pril. 'kao magarci, glupi'.
    magarećnjak -aka m v. veliki (magareći) kašalj.
    magarence -eta s dem. od magare.
    magarica m 'ženka magarca'.
    magaricin -a -o 'koji pripada magarici, koji potiče od magarice' ~ mlfko'.
    maglaisat -šem nesvr. 'bežati'. — Ne maglaiše od ila, već od rada. Gledaj Tomu, kako ma
    majtlan majdati m 'rudnik'. — Prošlog miseca na jednom vašaru našli
    majka ž 1. 'baka (majčina i očeva mati)'; 2. 'stara žena'. — Jedna majka je tražila od m
    majka ž 1. 'mati'. 2. 'osoba koja štiti i pomaže (fig.): ~ sirotinjska. Izr
    majkin -a -o 'koji pripada majci'. — Svi smo mi majkina dica.
    majkin -a -o 'koji pripada majki, babi, staroj ženi'. ~ dušica. bot. bilj'ka iz porodice usn
    majstorać -aća m 'dobar, ugledan, majstor'.
    majstorisat -išem nesvr. 1. 'raditi kao majstor zanatlija. 2. 'dovijati se, nešt
    majur m 'veliko poljoprivredno gazdinstvo sa zgradom za stanovanj'e i svim ekonoms
    mak maka m 1. bot. Papaver somniferum 2. 'boja u kartama, žir'. —
    makac samo u izrazu: ni ~, 'ni smesta'. Ni makac dalje, ako ti je život mio!
    ma kad, ma kada 'bilo kad, svejedno u koje vreme'. — Ma kad odem kod nji, a Roze nem
    makaki -a -o 'bilo kakav, svejedno kakav'. — Makaki bio, al poklon nek je.
    makako 'na bilo koji način'. — Makako znaš, dođi, jel biće zdravo lipo veselje.
    makar vezn. a. 'bar, najmanje'. — Oženio se Mij'o, kažu da mu je žena makar pet godi
    bidnem sama. Donesite makar šta, samo nemojte doć prazni rukivi.
    makaze makaza ž pl. t. 1. 'škare'. 2. 'dećja igra'. (Deca stanu pojedinačn
    makazice -ica ž mn. dem. od makaze.
    maklja ž 'nož s drškom sa oba kraja sečiva (za deljanje i struganje duga za ba
    makljat -am nesvr. 1. 'deljati, strugati makljom'. 2. 'tući'. — Kad ga onda po
    makljavina -e ž 'velika tuča'. — Da si noćos bio na balu, vidio bi kako je oko pono
    makovina ž 'sok od maka (davao se dojenčadima da bi bolje spavala)'.
    makovnjača ž 'pogača, pita s makom'.
    mal pril. 'umalo, zamalo'. — Mal ti nisam kazala i štogod goreg.
    malčak/malčice pril. 'sasvim malo, pomalo'. — Da je od ovog malčak i za moju sirotu nanu.
    malecak -cka -cko 'dem. od malen'. malecan/malecan -cna -cho dem. i podsm. od malen.
    maličko pril. 'vrlo malo, malko'. — Mogla si makar maličko dat Josi, brat ti je.
    malko pril. 'malo'. — Daj bar malko? — Ni malko ti ne dam!
    malne pril. 'gotovo, skoro'. — U tom selu su malne polak paora međusobno rodovi.
    malopre pril. 'pre kratkog vremena, maločas'. — Ivane, iđi friško kući, malopre su te baćo traži
    malj malja ž 1. 'drveni valjak prav(ougaon)og oblika (vis. oko 30 cm i pre
    maljica ž 'mali drveni malj'. — Bačvar je ravno maljicom nabij'o obruč
    maljić -ića dem. od malj.
    mama ž 'mati'. — Ona je oca zvala baćo, a mater mama, a sva njezina bra
    mamaljuga ž 'vrsta j'ela od kukuruznog brašna, kačamak, palenta'.
    mamit mamim nesvr. 1. 'obećanjima, često prevarom, obmanjivanjem č
    mamuljat -am nesvr. 'gužvati'. — Nemoj tu lipu maramicu već toliko mamuljat, ako ti ne
    mamuran -rna -rno 'bunovan'.
    mamurluk m 'omamljenost posle pijanstva'.
    mamuza ž 1. 'ostruga'. — Lipo je igro, a na čizmama su mu zveckale m
    mamuzat -am nesvr. 1. 'podsticati (konja) mamuzama'. 2. 'trzanjem dizg
    mana ž 'nedostatak, pogreška, neispravnost'. Izr. bit pod manom 'imati kakav telesni n
    mandara ž 'jelo od masti, brašna i vode'. — Kad nemaš drugog ila, daj malo mandare, sir
    mandrat -am svr. 'dirati, hvatati prljavim rukama'. — Nemoj mi tu mandrat dok se dobro
    mandrav -a -o 'neuredan, prljav'. — Sav si mandrav od glave do pete.
    mandrljat -am nesvr. 'raditi nepažljivo i površno'. — Pažljivo je spremala i me
    mandula ž bot. 'badem, Prinus amygdalus'. — Strina vam je, di'co, done
    mange samo u izrazu: — 'beži, nestani'. — Evo ti još jedan kolač, a sad mange!
    mangura ž 'sitan turski bakarni novac; para, novčić'. — Šta se Joso tura
    manit -a -o 'pomaman, mahnit, prek'. — Lajčo je manit i kad je trizan a da ga Bog sa
    manit manem svr. 'mahnuti'.
    manit se, manem se nesvr. 1. 'prestati (sa poslom)'. — Čim sunce zađe, ti se mani kopanj
    manjivat se manjivam se nesvr. 'prestati sa radom, završavati'. — Ajd, manjivajte se, ve
    marama ž 'četvrtast komad tkanine za pokrivanje glave (žene). Izr. ~ ro
    maramčica ž dem. od marama.
    maramica ž 'džepna marama, rupčić'.
    maran -rna -rno 'marljiv, brižljiv, pažljiv'. — Maran svit ne dočeka da sunce grane, pa
    marc m 'treći mesec u godini, mart'.
    marcelin -ina m 'taft svila'.
    Marin m 'praznik sv. Marije, Marijin dan (2. II)'. — Ko pođe na Marin u varoš, nek ku
    marinski -a -o 'koji se odnosi na Marin'. — Luce, jel to marinska svića?
    marit marim nesvr. 1. 'obraćati pažnju na koga, što; voleti, brinuti se, hajati'. — Luka
    marjaš m nekadašnji austrougarski sitan novčić. — Nemam ni marjaša 'biti bez novaca
    marod -oda m 1. 'bolesnik'. — Šta ćeš, pao sam s kola i već tri nedilje nema od mene v
    marš marša m 1. 'vojnička koračnica'; 2. 'uzvik na teranje psa'.
    marva ž 'goveda'. Izr. krupna ~ 'krave i volovi (bikovi)'; sitna ~ 'telad
    marvašit se marvašim se nesvr. 'razmetati se, šepuriti se'. — iđi, vidi ko se tamo marvaši pr
    marvinče -eta s 'jedno grlo marve, stoke'. —U rukama čestitog čovika i marvin
    marvinski -a -o 'koji se odnosi na marvu, stočni'; ~ vašar 'sajam'; ~ peca 'sto
    masan -sna -sno 1. 'koji sadrži masti, masnoće'; ~ sir; ~ soda; ~ meso; —
    maslara ž 'prljava, neuredna žena, maslača'
    maslica ž 'sos od brašna, vode i belog luka. (jede se kao kaša sa hlebom
    maslo s 'istopljeni puter'. —Znam ja da je tu i tvoje maslo 'ima umešane prste, kriv je
    masloš m 'zamazanko, prljavko'.
    masnica ž 'krvavi podliv od udarca, modrica'. — Od baćine ćuške su se vid(i)le masnice
    masno pril. 'izobilno, bogato'. — Nikad on nije išo doktoru; kad se razboli, doktor oma
    mast masta m 'neprevreo sok od grožđa, mošt'.
    mast ž 1. 'masna, u vodi nerastvorljiva supstanca u tkivu životinja i
    mastalundžija m '(naoružan) momak koji na konju prati nevestu na svadbi ili
    mastilo s 'masnoća, mast'. — Nfsmo baš tašta skupili mastila, nije vel(i)ko svinj
    mašak -ška m 'najsitnije perje (paperje)'. Ja sam mojoj ćeri spremila za udaj uzgljance
    mašat se -am se nesvr. prema mašit se.
    mašćurina ž 'razni masni otpaci (od čega S5 kuva sapun)'.
    mašina ž 1. 'lokomotiva'. — Nemoj u prvi vagon do mašine. 2. 'voz'. — Žuri se, je 1 zn
    mašingevera ž 'mitraljez'.
    mašit se -im se svr. 1. 'posegnuti za čim; dohvatiti, uzeti'. — Nemoj da se mašiš, po obi
    maškara ž 'maskirana osoba'. — Ajde, friško, dico, evo iđu nam maškare 'obi
    mašlija ž 'traka, vrpca'. — Nemoj više plakat, kupiće tebi nana lipu i široku mašliju, pa
    mater -ere ž 'mati'. — Eto, kaki je on sin, ostavio je bolesnu i staru mater, pa o
    materice -ica ž pl. t. 'praznik matera (dve nedelje pre Božića)'.
    materičar m 'dečak koji čestita materice'.
    materičarka ž 'devojčica koja čestita materice'.
    materin -a -o 'koji pripada materi'.
    materinstvo s 1. 'nasledstvo iza smrti majke'. 2. 'stanje žene majke'. — Njezino materinstvo
    mator -a -o 'koji ima dosta godina, star'. ~ divojka 'usedelica'. — Matora divojka je ko
    matori, matora 'obično obraćanje u starosti muža i žene jedno drugome'; ~ konj 'raga'.
    matorka ž 'devojčica starmala'. ~ ima tri godine, a divani ko matorka. m
    matra ž 'donji deo utrobe'. — Ne mož on ništa teško da digne, kaže da ga ve
    mauna ž 'mahuna Lathyrus pratenis.
    mavat mavam i mašem nesvr. 'mahati'. — Maši, maši, al on ode na č
    maveski -a -o pril. v. marama.
    mavez m 'pamučni konac plave boje'.
    maza ž 'razmažena osoba'. — Ne dirajte Ciliku, znate da je ona didina maza.
    mazač -ača m 'onaj koji maže, podmazuje'.
    mazačica ž v. kašika.
    mazalo s 'pomada (za ulepšavanje)'. — Ko je sklonio moje mazalo?
    mazan -zna -zno 'koji se mazi, razmažen'. — Baš je ta vaša mačka mazna,
    mazat -žem nesvr. 1. 'prevlačiti ili trljati nekom mašću, tekućinom i sl. — Za pe
    mazga ž zool. Equus hinnus.
    mazgica ž dem. od mazga.
    mazgov -ova m 1. 'mužjak mazge 2. (fig. pogrd.) tvrdoglav, nerazuman i neuredan
    mazit mazim nesvr. 'postupati sa nekim nežno i popustljivo, milovat
    maznit -nem szr. 1. 'udariti'. ~ Zavridio jeste, al zato ga m'si moro tak
    mazno/mazno pril. 'kao maza, mazeći se'. — Taka joj je narav, još i divani mazno.
    maža ž 'vaga (decimalna)'. — Ti donesi,
    metnićemo na mažu, pa ćemo vidit koliko teži.
    maždit -i nesvr. 'rominjati, rositi (kiša)'. — Bolje iđi poslipodne, vidim kroz pendžer, n
    mažnja ž 'maženje, umiljavanje'. — Vidim, sinko, da m'si odranjen na mažnji, radiš ko
    mećat mećem nesvr. prema metnuti. — Drž samo dobro zdil(i)cu, a ja ć
    mećava ž 1. 'vetar sa snegom, vejavica, oluja'. 2. 'ono što se pojavljuje u suviše brzim n
    meće s 'stočna žitna hrana (od mekinja, pomija i vode)'.
    med prep. 'među'. — Kako će bit u tuđem svitu, kad med svojima ne tribaš.
    med meda m 'sladak, gust sok koji stvaraju pčele'; lipov ~; bagremov ~; cvitni ~; Izr
    meden -a -o 1. 'zaslađen medom'. 2. 'prijatan, ljubazan, umiljat'.
    medo -e m 'medved'. — igra medo na sokaku.
    meduljica ž 'medaljica (sa svetačkim likom, nosi se o vrpci ili lančiću na vratu)'.
    međa ž 1. 'granica između dve zemlje, dva imanja ili područja'. 2. 'granica do koje se
    međaš -aša m 1. 'kamen ili drugi znak kojim se obeležava međa'. 2. 'vlasnik susednog
    mekan -a -o 'mek'. ~ kruv; ~ drvo ~ čovik 'čovečan, osećajan, nežan'.
    mekano pril. 'na mekan način'. — Tako mu mekano divane, ko da ga se straše.
    mekinjav -a -o 'naprašen mekinjama'.
    mekinje mekrnja ž mn. 'ljuske od samlevenog zrnevlja žita koje se odv
    mekušac -šca m 1. 'čovek slabe volje, slabić, neotporan čovek'. 2. 'orah s mekom ljuskom
    melak -aka m 'debeo kao utovljena svinja (pogrd. o čoveku)'. ~ Kako
    meljava ž 1. 'mlevenje'. ~ imamo žita još samo za jednu meljavu. 2. 'ži
    meljat meljam nesvr. 1. 'gnječiti među prstima'. — Zašto meljaš taj š
    mendro -e m 'đavo'. — Kad dica nisu dobra, onda i mendro odnese.
    menđuša ž 'minđuša'. — Čula sam da je kuma maloj Lizi kupila ffienđuše, a jeste 1 joj pr
    mengule pl. t. 1. 'alat za stezanje pričvršćen za podlogu'. 2. 'nevolja, zlo
    mereš m 'jedno merenje ovršene pšenice (u vrećama) na decimalnoj vagi'.
    mesance -eta s dem. od meso; mali komad mesa'. — Sve je lipo pojila, samo joj je jedno
    mest metem nesvr. 'čistiti (metlom)'. Izr. ~ prid svojom kućom 'voditi svoju brigu'.
    mest metem nesvr. 'spremati neku hranu, mešajući žitku hranu, masu, mutiti'.
    mest se metem se nesvr. 'biti zahvaćen pometnjom, motati se, mutiti se'. Izr. Mete mi se
    meštar -štra m 'majstor, zanatlija'.
    meter m 1. 'jedinica za merenje dužine'. 2. 'naprava za merenje dužine'. 3. 'metri
    metereški -a -o 'koji je zapremine od metera, sto kgr.: ~ džak.
    metla ž 'naprava za metenje, čišćenje; sirkova ~; Izr. nova ~ dobro mete 'svaki novajli
    metlar -ara m 1. 'čistač ulice'. 2. 'zanatlija koji izrađuje metle'.
    metlica 1. dem. od metla, mala metla'. 2. 'vrh iscvetane trske'.
    metlicat -am nesvr. 'čistiti malom metlom' (odelo od snega ili prašine)'.
    metnit metnem svr. 'staviti, položiti, smestiti'. Izr. ~ rep na krsta 'napu
    metvica ž bot. biljka jakog mirisa, mentha'.
    mica i mica ž 'vrsta društvene igre (sa zrnima kukuruza, pasulja, dugmadima i sl. koj
    micika ž 'vrsta kape sa štitom iznad čela, kačket'.
    micina ž 'otok na vratu, zapaljenje limfnih žlezda, lymphadenitis'.
    micka ž i m 'prpbiralica u jelu ili u stvarima'. — Teško je njoj ugodit kad je ona u sva
    mickat se -am se nesvr. 'ulepšavati se (pomadom i drugim sredstvima za
    mider m 1. 'grudnjak'. 2. 'steznik'. mig m 'brz treptaj okom kojim se d
    migoljit se -im se nesvr. 'vrpoljiti se'. Ne možem te češljat kad se furtom
    mijana ž 'gostionica, krčma, mehana'.
    mijo -e rn 'miš'. — Zatvaraj friško vrata da ne utrči kaki mijo.
    Mijolj m 1. 'Miholjdan, jesenji praznik, dan kada se sklapao jednogo
    mijur -ura m 'mehur'. — Naduvo sam mijur, pa se sad imam š čim loptat.
    mikast -a -o 'onaj koji se pravi lud, nevešt'. — Samo ti njemu zapriti, pravi se mikast n
    Mikulaš m 'Dan sv. Nikole (6. decembar, deci se daju pokloni)'.
    milica ž v. mizinica. — Milica su dobili novo ruvo za Uskrs.
    milijun -una m I. 'milion. 2. 'vrlo mnogo, beskrajno mnogo'. — Ko bi ga znao kad je tam
    milijunaš -aša m 'milioner'.
    milina ž 'dragost, posebni osećaj zadozoljstva'. — Nema za me veće
    milinak -nka/milinko -a m 'ime iz poštovanja, kojim snaha naziva svoga devera'. — Mil
    milit se -i se nesvr. 'biti drago (češće odrečno), sviđati se (kome)'. — J
    milkit -im nesvr. 'milovati'. — Gledaj, gledaj majku, kako milki jedinog unuka. ~ se u
    milom pril. 'na lep način, bez prisiljavanja'.
    milošća ž 'dar, poklon koji se daje iz ljubavi i naklonosti'. — Nemoj plakat, done
    mina ž 'mena (Mesečeva)'. — Ako je sutra mina, valdar će se i vrime prominit.
    mindrac -aca m u izrazu: uzeti (koga) na mindrac (podr.) 'detaljno prot
    miništrant m 'dečak koji poslužuje sveštenika za vreme mise'. — Miništrant je zazvonio a
    miništrovat -ujem nesvr. 'posluživati sveštenika za vreme mise'. — Ja se baš nisam otimo d
    minta ž 'uzorak, model'. — Doćeš, pa ću ti dat mintu pa iskroj sama.
    mira 'onaj koji se pretvara, pravi se da je miran'. — Iz mire tri đavola vire!
    mirakula ž 'čudna stvar, čudan događaj, čudo'. — Ne volim kad nam taj Vranje do
    miran -rna -rno 1. 'koji ne narušava mir, koji se ne svađa, povučen, tih'. — Grga je sva
    mirit mirim nesvr. 1. 'činiti, posredovati da se zavađene strane slože'. — Nije lipo da
    mirit -im nesvr. 1. a 'utvrđivati meru (velioinu, količinu, jaCinu neč
    misit -im nesvr. 'služiti misu (obred kod katolika)'.
    misnik m 'sveštenik koji služi misu (kod katolika)'.
    mističav -a -o 'koji je pun tragova (od nejednake boje, kada je u pitanju
    misto s 1. a. 'prostor koji se može iskoristiti za smeštaj koga ili čega
    misto prep. — Ne znam zašto ste misto bostana pod salašom, posijali di'tel(i)nu?! —
    miš miša (mn. mišovi) m zool. Mus: domaći ~, poljski ~. — Baš j
    mišalj -šlja m 'misao'. — Toliko me spopo mišalj o zidanju novog salaša, da ne možem
    miščinit -im se nesvr. 'pričinjavati se, činiti se'. — Miščini, Kate, da se naš deran zagled
    mišina ž 1. 'meh'. 2. augm. od miš'. 3. 'trbuh (obično velik), trbušina (podrug)'. — Ko bi reko
    miškulancija ž 'smicalica'. — Čuvaj se Vranje ko žive vatre, on je uvik spreman za niku mišk
    mišlinger m 'zasejan kukuruz u strnište (postrna stočna hrana)'. — Ove g
    mišljenje s — Moje je mišljenje da Vranje nije bio u pravu, makar vi njemu više virujete
    mišnica ž 'mišica (na ruci)'.
    mit mijem (trp. prid. miven -ena -eno) nesvr. 'umivati, prati (obično glavu i ruke). —
    mitilj -ilja m 'zool. parazitske gljiste i bolest koju one prouzrokuju kod domaćih životinja, naroči
    mitiljav -a -o 'koji boluje od mitilja, bolešljiv, slabunjav (podrug.)'.
    mitrađ m 'veštačko đubrivo'. — Jesenas smo na žito malo bacili mitrađ
    mizinak -nka mizinko -a m 'dever (odm.)'. — Nane, mizinak vas zovu.
    mizinče -eta s 'najmlađe dete, mezimče'. — ico je mizinče čitavog komšiluka.
    mizinica ž 'zaova (odm.)'. — Mizinice jeste l pomuzli krave?
    miždrit miždri nesvr. 'tinjati, dogorevajući se smanjivati (kad u lampi ponestane petrole
    mlačit mlačim nesvr. 'činiti mlakim, zagrevati'. ~ se 'postajati mlak, zagrevati se'. — M
    mlad mlada mlado (komp. mlađi) 1. 'koji se odnosi na prvo doba živ
    mlada ž 'nevesta'. 2. 'mlada žena (skoro udata)'. — Držat se ko nova ~ 'držati se zbunje
    mladenci pl. 1.1. 'praznik nevine dece (četvrti dan o Božiću)'. ~ imaćemo mi goste i za M
    mladež m.v. madež.
    mladež ž mn. 'mladi ljudi, omladina'. — Današnja ~ je mlogo lipča nego kad smo mi bi
    mladica ž dem. od mlada, nevesta'. — Jel da je lipa naša mladica?
    mladica ž 1. 'mlada kokoška (prva jaja nosi)'. 2. 'mlad izdanak'. 3. 'starija žena koja se n
    mladin -a -o 'koji pripada mladi'. — Mladino ruvo je bilo zdravo skupo.
    mladolik -a -o 'koji je po izgledu mlad'. — Starijije on od mog Laze, samoje mladolikog
    mladomisnik m 'sveštenik prvomisnik'. — Tunin sin je danas posto mladomisnik.
    mladovat mladujam nesvr. 'provoditi mladost, mlade dane'. — Ja i tvoj otac smo zajedno
    mlak mlaka mlako 1. 'umereno zagrejan; koji nije sasvim hladan'. —
    mlaka 'močvarno tle, bara'. — Odavno je već nestala Subotička mlaka.
    mlako pril. 'na mlak način, mlitavo, tromo'. — Došo joj čovik iz zaro
    mlakonja m 'mlak, neodlučan čovek (pogrd.)'. — Ko će ga poštivat kad ga svi zovu mlak
    mlatarat -am nesvr. 'razmahivati'. — Probaj divanit a da ne mlataraš rukama.
    mlatit mlatim nesvr. 1. 'istresati zrnj'e udarajući mlatilom, vrći 2. 'motkom stresati vo
    mlatnit -nem svr. 'tresnuti, raspaliti'. — Ante je toliko naprkosio didi, da su ga lulom m
    mlavit -im nesvr. 'mlatiti, tući'. — Dokleg će taj tvoj čovik mlavit ko
    mličika ž 'gorka trava sa žutim cvetovima i puna mlečnog soka u stabl
    mličnjak m 'prvi dečji zub, mlečnjak'. — Našoj Marici se pojavio mličnjak.
    mlikar -ara m 'proizvođač ili prodavac mleka'. — Lajčo je poznat tavankutski mlikar.
    mlikarica ž 1. 'žena koja prodaje mleko'. 2. žena koja radi oko mleka i mle
    mlikaricin -a -o 'koji pripada mlekarici, mlekaričin'. — Mlikaricino mliko iz Male Bosne j
    mlikarka ž v. mlikarica 1. 2
    mlikarkin -a -o 'koji pripada mlekarki'.
    mlikarov -a -o 'koji pripada mlekaru, mlekarov'.
    mliko s 'mleko'. majčino ~; kravlje ~; ovčije ~; tičije ~ 'mleko ukuvano sa jajima i še
    mlikulja 'krava' (ili ovca) koja daje dosta mleka'.
    mlit meljem 1. 'mrviti zrnevlje, praviti brašno'. 2. 'govoriti nepresta
    mlitav -a -o 'u kome nema čvrstine, neodlučan, bezvoljan: ~ čovik, ~ (h)od, ~ pogled'.
    mlitavo pril. 'leno, bezvoljno'. — Potrči malo, ni te je sramota taki velik deran a vu
    mlitavost -osti ž 'tromost, bezvoljnost, slabost'. — Nika me mlitavost uvatila i samo bi le
    mlogo pril. 'mnogo'. — Mlogo mi je danas boljc nego juče.
    mlogobrojan -jna -jno 'koga ima, koji se javlja u velikom broju, mnogobroj
    mlogovrstan -sna -sno 'brojan, raznovrstan, mnogovrstan'. — Nemam ja novaca za taki mlog
    mljackat -am nesvr. 'neukusno puckati ustima pri jelu, mljaskati'. — Kako to ideš, mljac
    mljašćat mljašćem nesvr. 'jesti, žvakati stvarajući šum pri odvajanju usne od usne i jezik
    mnenje s 'mišljenje, shvatanje'. — Po mom mnenju, ove godine ne triba očekivat dobru litinu
    moba ž 'uzajamna pomoć u zajedničkom obavljanju većih poslova ~ kao narodni obi
    mobar a m 'učesnik mobe, onaj koji radi na mobi'.
    mobaroš m. v. mobar
    mobaroška ž 'ženski mobar'.
    mobaški -a -o 'koji pripada mobašima'. — Kad ste tako lipo zajednički sve uradili, evo s
    moć moći ž 'sposobnost, snaga'. — Star sam čovik, al i ja ću učinit prema svojim mo
    moć možem nesvr. 1. 'imati snage, sposobnosti za izvršenje nečega': ~ radit, ~ divan
    moća ž 'hleb pečen kao prženica ili uvijen u jaja pa pečen na masti, mo
    moći moćivi ž mn. 'kosti nekog sveca, mošti'.
    moda ž 'ono što odgovara ukusu jedne sredine i jednog vremena (u odevanju, ponašan
    modar modra modro 'tamnoplav', modri kamen 'galica, bakarni sulfat'.
    modirat se modiram se nesvr. 'oblačiti se i živeti po modi'. — Iz čega ć
    modit se modim se nesvr. 'držati se mode, vladati se i oblačiti po modi'. —
    modla ž 'kalup za pravljenje kolača i sl.'. — Ne znam di su mi nana stra
    modlica ž dem. od modla.
    modrica ž 'modri podliv na telu, od udara, uboja'. — Žandari su ga tako istukli da mu je
    modrikast -a -o 'plavkast'. — Daj mi onaj modrikast keceljac.
    modrilo s 'plavilo (za pranje veša)'. — Đule, otrči u dućan i kupi mi modrila, triba
    mogućan/mogućan -ćna -ćno \'imućan, bogat, moćan'. — Otac mu je bio mogućan, zato je i mogo d
    mogućnik -ika 'moćnik, velikan'. — Kazo ti je velika vrtljiga, on trči samo za mogu
    mokar mokra mokro 'poliven, natopljen vodom ili kakvom drugom teč
    mokrina ž 'vlaga, vlažnost'. — Ni sutra se neće moć orat, još j'e zemlja puna mokrine.
    mokrit -im nesvr. 'ispuštati mokraću'. 2. 'činiti mokrim, kvasiti'. — Sa
    mokro pril. 'vlažno, s puno vlage'. — Dok je tako mokro, ne vridi izla
    molbenica -e ž 'molba (peticija)'. — Triba molbenicu napisat i podnet, moždar
    moleraj -aja m 'šara na zidovima'. — Čula sam da je Kata šarala sobu, idem da vidim ka
    molerov -a -o 'koji pripada moleru'.
    molerski -a -o 'koji se odnosi na molera: ~ zanat, ~ alat'.
    molit molim nesvr. 1. 'obraćati se kome s molbom'. 2. 'izgovarati, upuć
    molitva -e ž 'obraćanje nekome rečima ili ispruženim rukama, ali i u sebi, ne izgovaraju
    molitvenik -ika m 'knjižica sa molitvama'.
    molovat -ujem nesvr. 'malati (sobu, stan)'.
    moljakat -am nesvr. 'uporno moliti, dosađivati s molbama'.
    momak -mka (Npl momci/monci, coll. momčad/mončad) m 1. 'mladić
    momački -a -o 'koji se odnosi na momke; junačan'. — Vldi baću kako moma
    momački pril. 'na momački način, i kao momak, mladićki'.
    momčadija/mončadija ž zb. im. od momak. — Mončadija se ponapijala.
    momče/monče -eta s 'mlad momak (v. momčić)'. — Vidi ona dva mončeta kako te gledaje.
    momčekanja/mončekanja m augm. od momak, momčina. ~ oće cure momčekanju, al je nj'emu žavo mom
    momčina/mončina m augm. od momak. — Ta, Pere je mončina da mu para nema!
    momčić/mončić m dem. od momak; dečak koji ulazi u mladićko doba. — Vaš Ivan vam je ve
    momčit/mončit se -im se nesvr. 'ponašati se kao momak'. — Momčio bi se on ve
    momčuljak/mončuljak -ljka dem. od momak, momčić. — Ta, iđi, Roze, šta će mi Beno, on je j'oš mon
    momkov -a -o 'koji pripada momku'. — Ono je momkova mater, buduć
    momkovat momkujem nesvr. 'biti momak, provoditi momački, bećarski život'. — Dok mo
    moranje s 1. gl. im. od morat. 2. 'ono što se mora učiniti, obaveza'. — Nije baš pod mora
    morat moram nesvr. 'protiv svoje volje činiti nešto'. — Baš ne volim
    morkača ž zool. 'Numida melegris, morka, biserka'. — Ne znam od čega, ovi dana sve su
    morkačica ž dem. od morkača. — Tako su mi slabe morkačice, neće ništa da idu.
    morkan -ana m 'mužjak morkače'. — Ko će sad uvatit morkana, priletio je u komšinsku
    moroklinac -inca m 'ekser kojim se obruč pričvršćuje na drveni točak'. — Kad bidneš stezo
    morokvaša ž 'gvožđe kojim je okovana osovina od kola'. — Samo da kovač
    mošlik -ika m 'pomije'. — Sipajte mošlik u ono drugo bure, koje sam metnio pored ono
    motat -am nesvr. 1. 'obavijati oko nečega (konac, predivo, uzanu tka
    motika ž 1. 'mera za površinu (200 kv hv 3.597 m )'. 2. 'željezno oruđ
    motika vinograda 'površina vinograda, koju jedan čovek može na dan da okopa (94 kv.
    motikat -am nesvr. 'kopati, okopavati motikom'. — eno i(h) tamo, motikaje ve
    motikica ž 'mala motika za seču kukuruzovine'. — Moram naoštrit motikicu, malo se otu
    motikica 'motičica ž dem. od motika. — Hej, Luka, uzmi ti motiku, ne kopaje se kuruzi m
    motor -ora m 'automobil'. — Naše gazde se na motoru vozaje.
    motrit -im nesvr. 1. 'pažljivo pratiti pogledom, posmatrati'. — Zašto Luca motri na me
    mozak mozga m 1. 'centralni organ nervnog sistema u čoveka i drugih ki
    mozgić -ića m dem. od mozak.
    možda/moždar part. 'može biti, da'. — Moždar će vrime sutra popustit, zato triba sve pripravit
    mož(e)bit part. 'možda'. — Mož(e)bit da će i strina sutra doć u goste.
    mračak -čka m dem. od mrak. — Mi smo zarana krenili natrag, al kad smo stigli na sala
    mračan -čna -čno 1. 'neosvetljen, taman'. — Podignite malo te virange, tako vam je mra
    mračit mračim nesvr. 1. 'činiti mračnim, zaklanjati svetlost'. 2. 'činiti smrknutim, potiš
    mraka ž 'ono što je beznačajno, sitnica'. — Njemu makar kaka mraka smeta.
    mraz m (mn. mrazovi) 1. 'velika hladnoća, studen'. 2. 'smrznuta rosa
    mrazit -im (tr. prid. mražen) nesvr. 'izazivati mržnju, zavađat': ~ prijatelje, ~ bra
    mrc mrca (mn. mrcovi) m v. mrtac.
    mrcina ž 1. 'strvina'. 2. 'mršava iznemogla životinja'. — Šta si mi dovo tu mrcinu, pa ja
    mrčit -im nesvr. 1. 'činiti mrkim, gariti'. 2. 'prljati, kaljati'. 3. 'sramotiti'. — Kad mu n
    mrdat -am nesvr. 'činiti kratke pokrete, pomicati s mesta na mesto'. ~ se 'kretati se, mi
    mrdnit -nem svr. prema mrdat. ~ se 1. svr. prema mrdat se'. 2. 'krenuti, po
    mrduckat -am nesvr. 'pomalo i učestalo se micati, pomerati'. — Ako ti je zima, a ti mrduc
    mrginj -inja m 'međa (između dve njive vlasnika zemlje)'.
    mrgodit -im nesvr. 'mrštiti, nabirati'. — Čim mu spomenemo škulu, on oma po
    mrgud m 'mrgodan čovek'. — Svi ga zovu mrgud, a ne Števo kako mu je ime.
    mrgudat -am nesvr. 'gunđati'. — Nemoj mrgudat već kaži na glas, da te svi
    mrišav -a -o 'koji prijatno miriše, mirisav'. — Mrišava voda 'kolonjska voda'.
    mrišit -im nesvr. 'mirisati'. — Mriši ko da ga je patikarski ker zapišo!
    mrišljav -a -o v. mrišav. — Od čega ti je tako mrišljava kosa?
    mrišljiv -a -o v. mrišav. — Kupi mi jedan mrišljiv sapun.
    mrkat se mrće se/mrka se nesvr. 'pariti se (o ovcama, kozama)'. v. o ~
    mrkli -a -o 'koji je bez imalo svetla, potpuno taman'. — Jedva smo stigli iz varoši, tak
    mrklo pril. 'mračno, tamno'. — Ivane, donesi lampaš, ode je tako mfklo ko u džaku.
    mrkosit se -im se nesvr. 'pokazivati nezadovoljstvo, mrzovolju, mrgoditi
    mrkov -ova m 'konj, smeđecrvenkaste dlake, crne grive i repa'.
    mrkuša ž 'kobila mrke dlake'.
    mrndat -am nesvr. 'mrmljati'. — Dida čitavo jutro štogod mrnđaje.
    mrsit mrsim nesvr. 1. 'jesti mrsnu hranu'. — Na današnji dan ne mrs
    mrska ž 1. 'bora na licu'. 2. 'nabor na haljini'.
    mrsko (komp. mrže) pril. 1. 's mržnjom, neprijateljski'. — Mi smo m
    mršavina ž 'grabljama sakupljeno pojedinačno vlaće (posle žetve i sadevenih snopova u k
    mrtac mrca (g. mn. mrtavaca) m 'mrtvac'. — Ja sam sinoć bila kod mrca.
    mrtački pril. 'mrtvački'. — Ranko su odavno izašli iz špitalja, al još uvik tako mrta
    mrtački -a -o 'koji se odnosi na mrtvaca, koji je kao u mrtvaca, pogrebni: ~ kov
    mrtav -tva -tvo 'bez života; mrtvi dan m 'spomen mrtvih (2.11), dan mrtvih'.
    mrtavac -vca m 'mrtvac'. — Kadgod je mrtavac do sarane ležo u sobi na zemlji.
    mrtvo pril. 'bez života; — Pravo je čudo kako mož mlad momak tako žlvit mrtvo, ko m
    mrva ž 'sasvim sitan delić hleba ili druge hrane, sasvim mala količina ne
    mrvica ž dem. od mrva.
    mrvit - im nesvr. 'pretvarati u mrve, sitniti, drobiti'. — Nemoj mfvit ta
    mrvljačica ž 'mašina za mrvljenje (krunjenje) kukuruza'.
    mrvljačina ž 'krunjenje'. — Sutra je moba kod nas, počeće mrvljačina kuruza.
    mrza ž 'omraženik'. — Izr. Na mrzi kuća ostaje 'koga najviše mrziš, obi
    mrzak mrska mrsko (komp. mrži) 1. 'koji izaziva osećaj mržnje, koji
    mrzit -im nesvr. 1. 'osećati mržnju prema nekome'. — Još od baćine
    mrždanac -anca m 'vrsta vezivnog tkiva u nosu, hrskavica'.
    mržnja ž 'osećanje jake odbojnosti, nepodnošljivosti prema kome ili č
    mucat -am nesvr. 'govoriti isprekidano, zapinjući i s teškoćom (u uzbuđ
    mucav -a -o 'koji muca'. — Mucavo mu je dite odavno.
    mucavac -avca m 'onaj koji muca'.
    mucavica ž 'mucava ženska osoba'.
    mucavo pril. 'mucajući'. — Pokatkad se toliko zbuni, da jedva rič proz
    mučit muči(m) nesvr. 'mukati'. — Jesi 1 ti čula, naša krava je skoro cilu no
    mučit -im nesvr. 1. 'zadavati muku telesnu ili duševnu'. — Svaki okupator mu
    mučnina ž 'mučno, neugodno stanje, muka'.
    muć u izrazu; šućmuć 'tamoamo'. Izr. Šućmuć pa proli i opet nadoli.
    mućak -ćka (mn. mućkovi)m 1. 'pokvareno jaje. 2. 'pokvaren, prevrtljiv
    mućkaroš m 'varalica, smutljivac'. — Ko bi reko da je Losko taki mućkaroš, ve
    mućkat -am nesvr. 1. 'tresti kakvu posudu s tečnošću, da bi se pokrenu
    mudar -dra -dro 'pametan, razborit, razuman'. — Mudar je to gazda.
    mudrac -aca m 'veoma pametan čovek, filozof'. — Svakom zna dat savit, zato ga i zovu
    mudrica ž 'darovito dete'. 2. 'osoba koja voli da mudruje (podruglj.)'.
    mudrijaš -aša m 'onaj koji se pravi da sve zna, koji sebe smatra mudrim (podruglj.)'. — D
    mudrijašit -ijašim nesvr. 'praviti se mudrim; nametljivo davati savete i iz
    mudrijat -am nesvr. v. mudrovat. — Znaš šta, Benco, nemoj ti toliko mudrijat, ve
    mudro pril. 'na mudar način, pametno'. — Solo je mudro prićutio da se sakrio kad je tu
    mudrolija ž 'mudrost, dovitljivost, domišljatost'. — Dobro bi bilo da se malo pri
    mudroš m 'mali lukavac, starmali. — Ne dirajte mi dite, on je nanin mudroš, kad odrast
    mudrovat mudrujem nesvr. 1. 'razmišljati, misliti, domišljati se'. — Dida ve
    mukat muči(m) nesvr. 'rikati (o govedima i životinjama sličnog glasa)'. — i meni je do
    muklo pril. 'prigušeno'. — Bilo je tu tušta ranjeni i bolesni, al samo su muklo jaukali.
    mula ž zool. 'kopitar koji nastaje parenjem magarca sa kobilom, Equus mulus, mazga
    mulatovat -ujem nesvr. 'Iumpovati'. — Kad ja mulatujem, ti se, ženo, mene mani!
    muljača ž 'sprava za muljanje grožđa'. — Nije naša muljača, uzajmili smo je od komšije
    muljat -am nesvr. 'gnječiti, cediti, presovati (grožđe)'. — Nabrali smo fain grož
    mumlat -am nesvr. 'proizvoditi nerazgovetne glasove (o medvedu); gunđ
    mundir -ira m 'odelo propisanog kroja, uniforma'. — Cure većma gledaje mundire nego
    mu(n)đijat -am nesvr. 'tajno ili poluglasno se dogovarati, munđati'. — Vamo do
    munja ž 'naglo električno pražnjenje između dva oblaka ili oblaka i zemlje u obliku sv
    mur m 'žig, pečat'.
    murcula ž i m 'pakosna, samoživa i nedruštvena osoba'. — Bolje bi bilo da Boltu ne zov
    murgast -a -o 'odbojan, nesimpatičan'. Nije mi ništa skrivio, al taj momak mi je sav niki
    murgasto pril. 'odvratno, nesimpatično'. — Ne triba nam u društvu, jei još i murgasto izgl
    murva ž bot. 'dud, Morus (drvo i njegov plod)'-
    musav -a -o 'prljav'. — Šta si ti io kad si taki musavog Iica?
    musavica ž 'musava ženska osoba'.
    musavko -a m 'onaj koji je musav (obično o detetu), prljavko'.
    musit se musim se nesvr. v. durit se.
    muslin -ina m 'vrsta tanke svilene tkanine'. — A ruvo od muslina sve vijori.
    must muzem nesvr. 1. 'izvlačiti mleko iz vimena životinje'. 2. 'živeti na tu
    mustra ž 1. 'uzorak, obrazac, probni primerak'. 2. 'šara, šablon za kreč
    mušica ž 1. dem. od muva. 2. mn. zool. insekti Bibionidae. 3. 'ćud, ka
    muškara ž 1. 'muškobanja'. — Roza je u svakom poslu muškara. 2. 'žen
    muškarac -rca m 'osoba muškog pola'.
    muškarčetina ž augm. i podrug. od muškarac.
    muškarčić m dem. i podsm. od muškarac, dečak.
    muškarčina ž augm. od muškarac.
    muškatlija ž bot. 'jedna vrsta cveća'.
    muški/muški -a -o 1. 'koji se odnosi na muškarce; kojim se odlikuju muškar
    muški pril. 1. 'hrabro, smelo'. — Nemoj se stidit, već divani muški nek te svi
    muštra ž 1. 'jalova svinja koja je u tovu ostala mršava'. 2. 'nerotkinja'. — Ta i Liza je m
    muštrat -am nesvr. 'vežbati (po vojnički)'. 2 'iživljavati se (na kome), zlostavljati'.
    mutav -a -o 1. 'nem'. 2. 'ćutljiv (podruglj.)'. — Kad tako ćuti valdar je mutav momak.
    muter m 'matica zavrtnja, zavrtanj, šaraf'.
    mutit mutim nesvr. 1. 'činiti što mutnim'. — Vite, nane, Joso furtom
    mutljag -aga m 'mutna tečnost, talog'. — U boci je bio niki mutljag a ne vino.
    mutljat -am nesvr. 'spletkariti'. — Ko bi mu virovo, kad on samo iđe p
    mutno pril. 'na mutan način'. — Moždar ja ne vidim dobro, al meni Izgleda mutno i ne
    muva ž 'insekt iz roda dvokrilaca, sa mnogo podvrsta: obična ~, sobn
    muvara ž 'Iepljiva traka koja se veša o tavanicu radi hvatanja muva.
    muvarika ž bot. — Muharica, muvar, Seart'.
    muvat se -am se nesvr. 1. 'gurati se'. 2. 'motati se, vrpoljiti se'.
    muveskarda ž v. muvetina.
    muvetina ž augm. od muva.
    muvica ž dem. od muva.
    muvose r m 'upljuvak od muve'. — Jelice, ako nećeš da ti se providi m
    muzara ž 1. 'krava koja se muze'. 2. 'ženska osoba koja muze, muzilja' Izr. krava ~ 'izvo
    muzga ž 1. 'trag prljavštine nastao slivanjem znoja ili vode po prljavo
    muzgav -a -o 'pun muzga, prljav'. — Vidim da si plakala, sva si muzgava po licu, oma i
    muzike ž pl. t. 'usna harmonika'. — No, Lajčo, evo, kupili smo ti muzike na vašaru.
    muža ž 'muzenje'. — Nema više muže, sve su krave steone.
    na i na Izr. 'kad se nešto nudi ili pruža': evo ~ ! ~ uzmi! ~ drži! 2.
    nabacat nabacam svr. 1. 'bacajući, napraviti veliku gomilu'. — Ja nisam
    nabacit nabacim svr. 'baciti povrh nečega, na nešto, dodati na nešto'. —
    nabacivat se nabacivam se nesvr. prema 1. nabacit (se). 2. 'najesti se do sitosti'. — Dok sam
    nabajava t nabajavam nesvr. 'na zlo navoditi, krivo informisati'. — Nabajavala je vra
    nabasat -am svr. 'idući udariti o nešto, nagaziti, naići (na koga)'. — Kud sam baš na teb
    nabazat se nabazam se nesvr. 'provesti mnogo vremena u bazanju, natum
    nabidit nabidim svr. 'oklevetati, pripisati krivicu (kome) koju nije učinio, nabe
    nabiđivat nabiđivam nesvr. prema nabidit. — Nemojte me više nabiđivat ni tako vam ne
    nabijan(i)ca ž 'kuća čiji su zidovi od nabijene zemlje, naboja. — Najpre su
    nabijat nabijam nesvr. 1. 'snažno silom navlačiti, naticati. — Zašto na
    nabit nabijem svr. 1. 'pritiskajući, dobro napuniti'. — Dabome, dida
    nablizo pril. 'nablizu'. — Oni tu stoje oma nablizo.
    naboj m 1. 'nabijena zemlja, zid od nabijene zemlje'. 2. 'punjenje (zrno i barut) u vatre
    nabokat se nabokam se nesvr. 'najesti se preko mere, nažderati se'. — Tri
    naboksat -am svr. 'namazati kremom za obuću'. — Kriste, naboksaj i moje
    naboksovat -ujem svr. v. naboksat.
    nabolje pril. 'ka boljem stanju, ka poboljšanju'. — Bilo je, borme, zdravo teško, ve
    nabrajat nabrajam nesvr. 1. 'navoditi, citirati.' 2 .'naricanjem pominjati pokojnikovu rodb
    nabrazdat nabrazdam nesvr. 'poređati, naređati, nagomilati'. — Zašto je tribalo navu
    nabrčkat se -am se svr. 'isprskati se, nakvasiti se, brčkajući se'.
    nabreknit nabreknem svr. 'nateći (od bola ili udarca)'. 2. 'nešto što se ras
    nabrizgat -am svr. 'nabujati, napuniti se: ~ vime 'napuniti se mlekom'; ~ oč
    nabrundat se -am se svr. 'naduriti se, naljutise'. — Ako nije po njezinom oma se nabrunda.
    nabubrit -Im svr. I. 'uvećati obim; nabreknuti'. — Vidim ja, imaćeš i ti
    nabureno pril. 'natmureno'. — Al si lipa kad tako nabureno izgledaš.
    naburit naburim svr. 'napućiti usne v. nabrundat se. ~ se 'natmuriti se'.
    nacelivat se nacellvam se svr. 'mnogo puta celivati, naljubiti se'. — Naša snaša se ve
    nacerit se nacerim se svr. 'razvući lice u osmeh, pokazujući, otkrivajući, zube'. — S prve,
    nacidit nacidim svr. 1. 'stiskajući, gnječeći istisnuti tečnost (o voću)'. 2. 'naliti cedeći ili pažljivo odvaja
    nacigurno pril. 'na siguran način, bez rizika'. ~ on svaku stvar triput prospava i onda krece
    nacilo pril. 'u celo, iz jednog komada'. — Skuvaj nam za podne nacilo krumpira i izvadi tučen
    nacinkurit se nacinkurim se svr. 'napiti se'.
    nacipat nacipam svr. 'naseći dovoljnu količinu čega'. — Stipane, nemamo više sitni drva u podrumu, do
    nacipkat -am svr. dem. od nacipat. nacokat se -am se svr. 'napiti se (pogrd.)'.
    nacopat nacopam nesvr. 'prevršiti (čašu, tanjir hranom)'. — Zašto si tako nacopo iia u ta
    nacrkavat se nacrkavam se svr. fig. 'naspavati se'. — Luka se cio dan izležava, triba ga probu
    nacuclat se -am se svr. 1. 'cuclajući nahraniti se'. — Ja mislim da se nacuc
    nacugat se -am se svr. 'napiti se, opiti se'.
    nacunjat -am svr. 'cunjajući naći, pronaći ono što se traži'.
    nacvrcat se nacvfcam se svr. 'napiti se, opiti se'.
    načadit načadim svr. 'dosaditi (stalnim prigovorima i savetima)'. — S tim tvojim pamet
    načečit se načečim se svr. 'postaviti se u određeni položaj, zastati u iščekivanju (
    načet -a -o 'pripit'. — Kako vuče kaput, Joško je cigurno načet.
    načet načmem nesvr. 1. 'odvojiti deo čega, što je bilo celo: ~ jabuku; ~ lubenicu'. 2. 'p
    načičkat -am svr. 1. 'nakupiti se čička (po odelu)'. 2. 'gusto naređati, na
    načimat -am nesvr. prema načet, načinjat.
    načistit -im svr. 'čisteći nakupiti, pripremiti dodatke jelu (krompir, luk
    načisto pril. 'sasvim, potpuno'. — Ako se ufriško ne mane pića, načisto ć
    načočerit (se) načočerim (se) svr. v. nakečit (se). — Šta si se tu načočerio, ne možemo pro
    načudit se -im se svr. 'izraziti veliko čuđenje'. — Kad se Marija udala za Stipana, niko se n
    naćapkat -am svr. 'našarati (ćapkanjem po zidu)'.
    naćulit naćulim nesvr. 'vrlo pažljivo slušati'. — Mani se tog divana tu prid dicom, vidiš
    naćušat -am svr. v. ćušat. — Nisi valdar tako velikog derana naćušala prid drugom dico
    naćve naćava mn. 'izdubeno korito u kojem se mesi brašno za hleb'.
    nadanit nadanem svr. 'nadahnuti, ispuniti nadahnućem'. — O, Bože, nadani mi snagu, d
    nadaren -a -o 'obdaren, talentovan'. — Niko nije tako snagom nadaren ko Mate: digne sv
    nadarit nadarim svr. 'dati na dar, darovati nagraditi'. — Majka bi te ra
    nadarivat -arivam nesvr. prema nadarit. — Stipan se nadarivo svircima u Josinim svatovi
    nadavat nadajem nadavam nesvr. 'mnogo dati, više puta davati dok se ne oseti da je dav
    nadekat -am svr. 'zaprežnim vozilom proći (pored čega ili koga), naići'. — Ti samo gled
    nadesno pril. 'na desnu stranu'. — Volim momka kad nadesno šešlr nakrivi.
    nadevetat -am svr. 'istući, nalemati'. — Kažem da ne uči a svi ga mazite, bolje ga malo na
    nadignit -nem svr. 'malo dići, podići'. — Nrdigni većma taj kišobran, sve mi kapa za vra
    nadignut -a -o 'uobražen, nadmen'. — Pogledaj onog Vecu kaki je nadignut, ko da je u st
    nadigrat nadigram svr. 'pobediti u igri, igranju, plesu i nekim sportovima'.
    nadigravat nadigravam nesvr. prema nadigrat. ~ se 'takmičiti se u igrama (plesu)'. — Volim
    nadikiljat se -im se svr. 'napiti se (podsm.)' nadilit nadilim svr. 'udeliti mnogima, nadavati'. ~
    nadiljivat (se) nadiljivam (se) nesvr. prema nadilit (se)'.
    nadimak -imka m 'naziv koji se nekome daje po njegovoj osobini (po slič
    nadimat se nadimam se nesvr. 1. 'piti preko stvarne potrebe (o deci)'. — Šta se ve
    nadimit -im svr. 'izložiti što dimu, ispuniti dimom'. — Al ste vi, nadimili, puna ga je so
    nadisat se nadišem se svr. 'zadovoljiti se udisanjem'. — Nije lako kopat u baš
    nadit nadijem svr. 'nadenuti (crevo mesom za kobasicu) namaći, navuć
    nadivanit -ivanim svr. 'nagovoriti na nešto'-— Nije on kriv, nane, Kata ga je nadivanila. ~
    nadivat nadivam nesvr. prema nadit. ~ se 'naditi se'. — Al sam se ja noćos nadivo: cilu noć sam u košar
    nadivojčit se -im se svr. 'nadevovati se'. ~ imaš pravo, udaću se, već sam se i nadivoj
    nadizat -žem svr. 'dići, podići, napraviti mnogo puta'. — Ni on sam ne
    nadlagat nadlažem svr. 'nadmašiti u laganju'. — E, jesi, Grgo, prvi u laganju, kad si i Vra
    nadlagivat (se) -aglvam (se) nesvr. prema nadlagat se 'takmičiti se u laganju'.
    nadlajat -jem svr. 'pobediti u lajanju'. — Kad se Lazo lati divana i kera bi nadlajo.
    nadlajavat se -ajavam se nesvr. 'takmičiti se u lajanju'.
    nadletit -im svr. 1. 'leteći stići iznad čega ili koga'. 2. 'prestići u letenju'. — Kobo uvik n
    nadlićat nadlićem nesvr. prema nadletit.
    nadmašit -im svr. 'postići prvenstvo u poređenju sa drugima'. — Ti jesi siroma, al u škuli
    nadmećat se -em se nesvr. 'takmičiti se s kim'. — Svake nedilje se dica u bać
    nadmen -a -o 'gord, ohol, naduven'. — Nadmen i glupav čovik su jednaki.
    nadmeno/nadmeno ptil. 'na nadmen način, gordo, oholo'.
    nadmudrit nadmudrim svr. 'pokazati se mudrijim, pametnijim od koga'. — I kad ćuti, tebe nadmudri.
    nadmudrivat -udrivam nesvr. prema nadmudrit. ~ se 'nadmetati se u mudrov
    nadnaravan -vna -vno 'natprirodan'. — Čim o čemu ništa ne znamo, onda se to proglasi za n
    nadnica ž 1. 'jlata, nagrada koja se dobija za jedan dan rada, dnevnica'. 2. — Za jednu na
    nadničar m 'radnik koji radi za nadnicu'. Jedva smo pogodili za danas pet nadni
    nadničarit -ičarim nesvr. 'raditi za nadnicu' — imo je tušta dice, pa je moro cilog života na
    nadničarka ž 'žena koja radi za nadnicu'.
    nadničit -im nesvr. v. nadničarit.
    nadobit nadobijem svr. 'pobediti u nekom nadmetanju'. — Ivan je i vec
    nadobijat (se) i nadobivat (se) -obijam (se) ibivam (se) svr. 'mnogo (ili od m
    nadobudan -dna -dno 'koji je vešt, dovitljiv iako je nedovoljno iskusan)'. — Samo vi pošalj
    nadoć nadođem svr. 1. 'narasti, nabujati (o 'odi)'. — Čim se snig otopi i prolice do
    nadodat -am svr. 'dodati na nešto, dometnuti, pridodati'. — Jesi, jesi, d
    nadodavat -odavam i -odajem nesvr. prema nadodat.
    nadojit nadojim svr. 'dati detetu ili mladunčetu da sisa (dovoljno) mleka, podojiti'. ~ se
    nadolazit -im nesvr. prema nadoć.
    nadoli nesvr. 'naniže, u pravcu prema dole, nadole'.
    nadolit nadolijem svr. 'lijući dodati'. — Nadoli, gazdarice, još malo vode u
    nadolivat -olivam nesvr. prema nadolit. nadomećat -em nesvr. prema nadometnit.
    nadometnit -em svr. 'dometnuti što čemu' — A ti, ne bi osto živ da ne nadometneš koju na
    nadonosit -onosim nesvr. 'mnogo doneti, doneti u dovoljnoj količini'. — Teta su
    nadopisat -opišem svr. 'dopisati onome što je već napisano'. — Napisala
    nadopisivat -opisivam nesvr. prema nadopisat.
    nadopunit -im svr. 'dopuniti, popuniti'. — Još samo malo imamo krušnog
    nadopunjavat -unjavam. nesvr. prema nadopuniti.
    nadostavit -im svr. 1. 'nastaviti na što, dodati čemu'. — Luca je malo izrasla ruvo, al imam
    nadostavljat -am nesvr. prema nadostavit.
    nadotalit se -otalim se svr. 'svojski se dati na što ili na koga, navaliti'. — Ajde, Veco, mani
    nadotezat se -otežem se nesvr. 'oklevati u nekoj odluci, nakanjivati se'. — A
    nadovat pril. v. dovat.
    nadovezat -ovežem svr. 1. 'dovezati na što, dodati, spojiti; nastaviti'. — U
    nadovezivat se -ezivam se nesvr. prema nadovezat (se).
    nadovlačit -ovlačim svr. 'dovući mnogo čega'. — Lipo sam kazo da se u avliju ne nadovla
    nadozidat -oziđam svr. 'dozidati na što'. — Na proliće ćemo tu pored kujne nadozi
    nadoziđivat -iđivam nesvr. prema nadoziđat.
    nadrepak -pka m. 'trtica, zadnji deo tela peradi ili ptica, koji čine zakržljali repni pršljeno
    nadrit nadrem svr. 'navaliti, jurnuti'. — Olakšaj malo, kud si nadro, pa i mi ćemo ić. ~ se (trp. nadrt) 1

    nadrkan -a -o 'besan, ljutit, razdražen (vulg.).


    nadrkat -am svr. 1. v. drkati. 2. 'razljutiti koga (vulg)'. — Ako mu sad štogod kažeš, mo
    nadrljat nadrljam svr. 1. 'nastradati'. Nisam tio s kom šijom da dođem
    nadurit (se) nadurim (se) svr. 'dobiti nezadovoljan, ljutit izraz, naljutiti (se
    nadušak pril. 'u jednom dahu, bez predaha, brzo (najčešće popiti nešto)'. — Ovu prvu
    nadut se nadmem se svr. 1. 'nabreknuti, oteći'. — Od udarca sve se koli
    naduvat naduvam svr. 1. napuniti što vazduhom, tako da se rastegne'. — Miško, evo ti m
    naduvenko m 'nadmen, ohol, čovek'. — Ol je, pa ga svi zovu naduvenko.
    naduveno pril. 'naduto, oholo, nadmeno'. — On, joŠ i kad iđe, ne koraca ko
    nadvorit se -im se svr. 'podvoriti mnoge, dosta dvoriti'. — Podizala je dicu
    nadžakbaba ž 'džandrljiva žena, jezičava i zla žena'. — Bara svemu i svačemu na
    nadžonjat se nadžonjam se svr. 'bezrazložno načekati se; čekajući nadremat
    nađikat -am svr. 'visoko narasti, naglo izrasti u visinu'. — Dugo ti nisa
    nađubrit -im svr. 'posuti đubretom (zemljište)'. — Ove godine prvo triba zemlju dobro n
    naedared 'najedanput, najednom'. — Samo vi metnite na tragač, pa ću ja oturat sve naeda
    naerit naerim svr. 'nakriviti, naheriti'. — Vidi ti našeg Stipana kako je naerio šešir ko
    nufalit (se) nafalim (se) svr. 'nahvaliti (se)'. — Jovana, malo si sidila, al si se nafalila punu
    nafaljivat (se) nafaljivam (se) nesvr. prema nafalit (se).
    nafarbat -am svr. 1. 'obojiti'. 2. 'prevariti, slagati'. — Sve se bojim da si ti malo odviše na
    nagal nagla naglo 'naprasit, nag'. — Dobar je on čovik, samo da nije taki nagal.
    nagancat se -am se svr. i nesvr. 'dugo ići po blatnjavom putu, nagaziti se'.
    nagazdovat -ujem svr. 'nešto štetno učiniti (uraditi)'. — Kad je tako mirna
    nagazit -im nesvr. 'naići, nabasati (na koga, na što), nameriti se'. — Ču
    naginjat (se) -njem (se) nesvr. prema nagnit (se).
    naglađovat se -adujem se nesvr. 'provesti dugo vreme u gladovanju'. — Nagladovali smo se i
    naglas pril. 'glasno da svako može čuti'. — Naša majka uvik naglas mole Boga.
    naglavak -avka m. 1. 'prednji, donji deo čizme, cipele (gde su prsti)'. — Na Josine
    naglavit naglavim svr. 1. 'načiniti naglavke'. 2. 'nataći, nasadati, nabiti (na što)'.
    naglavljivat -avljivam nesvr. prema naglavit.
    nagledat se -am se svr. 'zadovoljiti se gledajući (koga, što)'. — Ta, lipo je
    naglit naglim nesvr. 'žuriti, brzati'. — Ti imaš pravo što se srdiš na J
    naglo/naglo pril. 1. 'brzo, žurno'.—Nemoj tako naglo, imaš kada, stignićem
    naglođat -am svr. 'glodanjem oštetiti, početi glodati'. ~ se 'zasititi se glodanjem'. — No, s
    nagluv -a -o 'koji ne ćuje sasvim dobro, pomalo gluv'. — Malo glasnije divanite, ja sam
    nagnit nagnem svr. 1. 'nakriviti, nakrenuti, nategnuti'. — Baćo su prv
    nagnojit se nagnojim se svr. 'zagnojiti se'. — Jutros sam se ubovo na klin, a ve
    nagnječit nagnječim svr. 'pritiskom povrediti, prignječiti'. — Pao mi je d
    nagnjizdit (se) nagnjizdim (se) svr. 'načiniti (kome) gnezdo, posaditi u gnezdo)'. — Našla sam
    nagodit nagodlm svr. 'udesiti, udovoljiti, pomiriti'. — Sve mi s čini da ć
    nagore pril. 'na gori način, pogoršavajući se'. — Borme nije bolje, već
    nagori pril. 'u pravcu prema gore, naviše'. — Ne turaj, već vuči nagori!
    nagoričan -čna -čno 'malo gorak, nagorak'. — Šta ste vi, snaš Marija, uradili ovaj vaš dunc
    nagovistit (se) -ovistim (se) svr. 'pomenuti, najaviti što'. — Lazo i Manda su se u nedilju nago
    nagovišćavat -išćavam nesvr. prema nagovistit (se).
    nagrabit -im svr. 1. 'nakupiti, sabrati grabuljanjem'. — izgleda da je kosač
    nagradit nagradim svr. 'dati, dodeliti nagradu'. — Samo ti lipo piši, pa ć
    nagrađivat -ađivam nesvr. prema nagradit. ~ se prema nagradit se.
    nagraj(i)sat -išem svr. 'nastradati, nagrabusiti, loše proći'. — Mani se tog kera jel
    nagrćat -em nesvr. prema nagrnit.
    nagrebat -bem 'nastradati'. ~ se 'dosta nakupiti'. — Manja dica su poila
    nagrickat se -am se dem. prema nagrist se.
    nagrist -izem svr. 'malo nagristi, izgristi, oštetiti (o insektima)'. — Lit
    nagrišit se nagrišim se svr. 'počiniti mnogo grehova, grešaka'.
    nagrišpat -am svr. 'naborati, nabrati u bore, smežurati'. — Vuna je izgleda r
    nagrizat nagrizam nesvr. prema nagrisi.
    nagrnit nagrnem svr. 1. 'navaliti, jurnuti (obično u većem broju)'. — Nisam dobro ni m
    nagruvat nagruvam svr. 1. 'napuniti, nakupiti'. — Ko j to vidio toliko kruva nagruvat, sve
    nagumat se -am se svr. 1. 'grabeći ispred drugih, do sitosti se najesti'. 2. 'n
    nagurat naguram svr. 'napuniti silom, natrpati guranjem'. ~ se 1. 'nasiti
    nagusto pril. 'gusto, dosta često'. — ~ tarana, ~ krumpir, ~ gra, ~ sadit krumpir, kuruze.
    nagutat se -am se svr. 1. 'mnogo progutati, najesti se, napiti se'. 2. dožive
    naguturat se -am se svr. 'obući se preko mere (svega i svačega)'. — Zima je
    naguzat -am svr. 'nagomilati duga (podruglj.). — Otac mu je za života radio za troj(i)cu
    naić naiđem svr. 1. 'iznenada slučajno doći, pojaviti se, iskrsnuti'. —
    naidit naidim svr. 1. 'ozlediti (deo tela trenjem)'. 2. 'naljutiti, rasrditi'. — Kako me ne bi naidio kad n
    naiskap pril. 'do poslednje kapi, nadušak'. — Pijanac tako pije, svaku č
    naist -ide(m) svr. 'nagristi o kiselini, rđi i dr.)'. — Nismo jesenas podmazali plug i r
    najašit -im svr. 'jašući naići, najahati'. — Samo da znaš, Vite, da je m
    najdared v. naedared. — Dugo se razmišljo, onda najdared pogleda na kapiju i istr
    najdrugačiji -a -e sup. od drugačiji; osobit, poseban, naročit'. — Med svim moncima, Vince
    najposli pril. sup. od posli, najzad, konačno'. — Najposli, neću ni ja tirat mak na konac: kad je
    najpre pril. 'prvo, pre nekog ili nečeg drugog'. — Najpre nek se ženi najstariji.
    najprvo pril. v. najpre. — Mi smo tako smislili da će najprvo Ivan da se ženi, p onda
    najvećma pril. 'najviše'. — Najvećma volim strinu.
    najvišlji -a -e 'sup. od visok, najviši'. — Naši jablanovi su najvišlji na č
    nakajat se -jem se svr. 1. 'pokazati kajanje u velikoj meri'. 2. 'dugo nositi crninu (za pokoj
    nakalamit -im svr. 1. 'izvršiti kalemljenje (o voćkama)'. 2. 'dodati, nastav
    nakalat nakalam svr. prema kalat (v).
    nakalapit -im svr. 'staviti na kalup'. — Kupila sam curi cipele, nisu male, a stiskaje joj prs
    nakana ž 'namera, odluka'. — Kad Vranje štogod naumi, niko ga ne mož zaustavit u na
    nakanit nakanim svr. 'naumiti, rešiti, odlučiti'. ~ se 'odlučiti se, rešiti se'.
    nakanjivat se -anjlvam se nesvr. prema nakanit (se). 2. 'kolebati se, biti neodlu
    nakapat -am sv 'kapljući izliti, napuniti'. — Malo već ima u buretu, al valdar
    nakarada ž 'ono što je vrlo ružno, rugoba'. — Sav je niki kriv i sakat, a i obla
    nakaradan -dna -dno 'koji je vrlo ružan, nagrđen.
    nakaradit -aradim nesvr. 'nagrditi, unakaziti'. —. Baš je bila dugo bolesna, al lipo lice joj
    nakaradno pril. 'na nakaradan način, ružno'. — Lipa cura a tako se nakaradno obla
    nakarađivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema nakaradit (se).
    nakarat nakaram svr. 'prekoriti'. — Dida nisu, al nana su zdravo znali dicu nakarat. ~ se
    nakasat -am svr. 1. 'naići kasom'. — Ja ću poslipodne nakasat na vrancu, pa
    nakatranisat -šem svr. 'namazati katranom'. — Nakatraniši krmači ranu.
    nakašljavat se -ašljavam se nesvr. prema nakašljat se.
    nakašljat se nakašljem se svr. 1. 'lako kašljući pročinit' grio' 2 Drovest mnogo vremena kašl
    nakaza . 'osoba sa fizičkim nedostacima; veoma ružna, nagrđena osob
    nakazivat -azivam svr. 1. 'mnogo kazati, napričati'. 2. 'izgrditi'. — Mislim da ne
    nakečat se -am se svr. v. kečat. — No, dico, jeste 1 se nakečali te vaše krpenja
    nakečit nakecim svr. 'staviti nešto tamo gde ne treba, gde mu nije mesto'. — Siuoni taj
    nakinđurit -inđurim svr. 'preterano i neukusno se obući'.
    nakiselit -im svr. 'potopiti u vodu (obično o rublju)'. — Nakiseli večeras košulje, pa
    nakiselo pril. 'pomalo kiselo, kiselkasto'. — Ova tarana ti se malo nakiselo osi
    nakitit -im svr. 'ukrasiti nakitom (ili cvećem)'. — Nakitili smo dukati
    naklipat -am svr. istući, izmlatiti'. — Tako ti tri'ba, kad nećeš da ga naklipaš, pa bi oma
    nakliparit -im svr. v. naklipat.
    nako pril. 'onako'. — Nemoj se oma durit, nisam ja to ozbHjno misl
    nakopat -am svr 'nagomilati kopajući'. — Pokupi krumpir a džak, ja m
    nakosit nakoslm svr. 'kosećt pripremiti izvesnu količinu'. — Ja ću ujutru rano oti
    nakoso pril. 'u kosom položaju, koso'. — Meni izgleda ta tvoja kamara malo nakoso.
    nakostrušit -ostrušim (se) svr. 'nakostrešiti se'. — Vidi malo maoe, a već se zna nakostrušit
    nakotit -im svr. 'okotiti u velikom broju'. ~ se -'namnožiti se (o životinjama)'. v. kotit se
    nakovanj -vnja m 'železni podmetač na koji se stavlja ono što se kuje'. je
    nakrast (se) nakradem (se) svr. 'nakupiti krađom, 'mnogo krasti'. — Nakro
    nakratko pril. 1. 'jednom reči; ukratko'. — Nakratko rečeno, umro je jel
    nakrečit nakrećim svr. 'okrečit'. — Cilika je cio dan krečila, al ja baš nisam zadovoljna k
    nakresat nakrešem svr. 'naseći, narezati (granja, lišća)', — Ja sam nakresala, al ko
    nakreveljit se -eveljim se svr. 'iskriviti lice, usta (u plaču, smehu), iskeziti
    nakrivit nakrivim svr. 'nagnuti, pomeriti na jednu stranu'. —' Lako mož
    nakrivljeno pril. 'u nagnutom, kosom položaju'. — Nakrivljeno diješ sino, izvrni
    nakrivo pril. 'nagnuto, ukoso, nahero'. Izr. ~ nasađen 'mrzovoljan, zlovolj'an'.
    nakrižat nakrižam svr. 'usitniti rezanjem, narezati'. — Nakrižaj mi duvana, obaško za lu
    nakrkat se nakrkam se svr. 'najesti se do sitosti, prejesti se'. — Nakrko se pa sad spava ko
    nakrunit nakrunim svr. 1. 'kruneći, nakupiti'- — Nakrunili smo kuruza, sutra
    nakrupit nakrupim svr. 'krupno namleti fkukuiuz, raž, ječam)'. — Nakrupio sam samo za
    nakrupno pril. 'ukrupno'. — Bundeva je kravama bolja ako se isiće nakrupno.
    nakrvat nakrvam svr. 'prekomerno natovarit'. — Time bi tio sve odjed
    nakuckat -am svr. 'radom skupiti, skuckati, uštedeti'. — Radili su tušta al su i nakuckali.
    nakuđravit -im svr. 'načiniti kudravim, nakovrdžati'.
    nakukat se -am se svr. 'mnogo i dugo kukati. — Ona se sirota nakukala, al je pored nakog p
    nakukurikat se -uričem se 'mnogo kukurikati, izdovoljiti se'. — Nakukuriko se i sad je dospio u
    nakupit -im svr. 1. 'sabrati, skupi''' dovoljnu količinu čega'. 2. 'nagrabiti, ste
    nakupivat -upujem svr. 'nabaviti većim kupovinama'. ~ se 'dobro se snabdeti ve
    nakuštrat -am svr. 'uviti u kovrdži'.
    nakuvat am svr. 'skuvati veliku količinu (jela)'. ~ se 'kuvajući naraditi se'.
    nakvasit -im svr. 'ovlažiti'. — Ova dugotrajna tija kiša je dobrim nakva
    nakvrcat -am svr. 'zaraditi, steći radom'. — Dugo su bili tuđi nadničari,
    nal 'rečca je li'. — Nal da ćeš doć i ti, ako te baćo pušte.
    nalakćivat se -akćivam se nesvr. prema nalaktit (se).
    nalagat nalažem svr. 'napričati laži'. — Nalago si i sebi i svitu. ~ se svr. 'zadovoljiti želj
    nalajat se -jem se svr. 'dugo lajati, izđovoljiti se lajući (podr)'. — Bara se nalajala prid cil
    nalaktit -im svr. 'nasloniti se na laktove'. ~ se 'nasloniti se laktovima (na što)'.
    nalarfat se -am se svr. 'našminkati se neukusno'. — Kako se Krista nalarfala, izgleda ko str
    nalemat nalemam svr. 'istući, izlemati'.
    nalickat se -am se svr. 'udesiti se, brižljivo se doterati'. — Liza se nalickala ko da je iz cirk
    naličit -im nesvr. 'nalikovati'. — Na koga naliči to tvoje dite?
    nalit nalijem svr. 'nasuti, natočiti'. — Kato, nali te čaše, nek se napi
    nalivat (se) nallvam (se) nesvr. prema nalit (se).
    nalivo pril. 'na levu stranu; s leve strane'. — Iđi upravo do raskršća, a onda skreni nallvo, om
    nalokat se naločem se svr. 1. 'napiti se, zasititi se looući, pijući'.
    nalomit nalomim svr. 'izlomiti određenu kolićinu nečega'. — Oluja nam je baš fain nalo
    nalovit nalovim svr. 'nahvatati loveći'. — Nalovio sam i zecova i pataka.
    naložit naložim svr. 1. 'staviti na vatru, metnuti što da gori. — Dono j
    naludirat se -udiram se svr. 'zasiti se ludiranja, naludovati se'. — Nikad se Joka ne
    naludovat se -udujem se svr. 'nabekrijati se, zasititi se ludovanjem'. — Naludovo se, pa se sa
    nalumpovati se -ujem se svr. 'dugo lumpovati, bančiti'. — Žavo mu je, kaže, umri
    nalupat nalupam svr. 1. 'razbiti, razlupati u određenoj količini: ~ dosta jaja, ora. — Mac
    naljoljat se naljoljam se svr. 'napiti se'. — Čim zapadne u društvo, oma se naljolja.
    naljoskat se naljoskam se svr.. 'napiti se'. — Od drugog pića neće, al od rakije se uvik naljos
    naljubit naljubim svr. 'sakupiti dosta novaca ljubeći svatove'. — Baš sa
    namackat -am svr. 'namazati'. ~ se 'namazati se'. — Namackala se pa izgleda ko strašilo.
    namagarčit -im svr. 'izložiti ruglu, dovesti u nepriliku, nasamariti'. ~ se dovesti sebe u smeš
    namajstorisat -išem svr. 1. 'istući'. — Kad ne vridi lipa rič, triba njega namaj
    namalo / namalo pril. 'oskudno, u nestašici'. — Borme sam, komšija, i ja osto namalo s oštrim br
    namamit namamim svr. 'dovesti koga prevarom, obećanjima; privući prijatnim izgledom
    namazat -žem svr. 'prevući, staviti preko površine sloj nečega masnog i
    namečit se namečim se svr. 'navaliti na nekoga. — Sram ga bilo, tako velik deran pa se nam
    namećat (se) namećem (se) nesvr. 'staviti u obilnoj meri, naslagati (v. meća
    namekšat -am svr. 1. 'učiniti mekšim'. 2. 'istući'. — Šta si zgrišio, čuo sam da ti je ba
    namest -etem svr. v. mest. — Nameti to đubre na lopatu i baci napolje.
    namet m. 'porez, prirez i sl.'. — Država samo izbaci na nas paore namet, niko ne pita k
    nametljiv -a -o 'koji se nameće'. — Nije da nije zgodan, al ne volim kad je kogod taki nam
    namigivat -igivam nesvr. prema namignit. — Šta Antun na me namigiva, ko da sam ja nje
    namignit -nem svr. 'dati znak migom'. — Ti namigni ako ona dođe.
    namilovat se -ujem se svr. 'nauživati se milujući, nasititi se milovanja'. — Cilika se namilova
    naminištrovat se -ujem se svr. 'dugo vremena biti ministrant'. — Nikola se naminištrovo: bio je v
    naminjat se naminjam se svr. 'mnogo puta promeniti'. — Jeste, naminjo se on konja za živo
    namira / namira ž 'ono što je ko odlučio da učini, na šta se ko rešio, pažnja, žel
    namirit -im svr. 'izmeriti obilno, mnogo'. — On tvrdi da je sve u redu, a meni se čini da je fain nam
    namirit namirim svr. 1. 'nahraniti (stoku)'. — Moramo požurit na salaš, dica su mala, pa
    namirivat -irivam nesvr. prema namirit.
    namiskinja ž 'suparnica (u ljubavi). — Čiila sam, Tone, da je tvoj momak našo tebi namisk
    namistit -im svr. 1. 'staviti na odgovarajuće mesto, smestiti'. 2. 'doterati da lepo stoji, udesiti'. — N

    namišćat (se) namišćam (se) nesvr. prema namistit (se). ~ se 'nadovoljiti se mlate
    namlatit namlatim svr. 1. 'mlateći nakupiti'. — Jesenas smo namlatili tri džaka ora samo
    namlit nameljem svr. 1. 'samleti dovoljnu količinu čega'. 2. 'nabrbljati'. — E, Vince, baš si nam dosta na
    namložit namložim svr. 'stvoriti u velikom broju, razmnožiti'. ~ se 'brojno se pove
    namodit se namodim se svr. 'zadovoljiti se noseći se po modi'. — Bartule, al sam se namod
    namolit namolim svr. 'navesti, nagovoriti moljenjem'. — Lud je kad se napije, jedva ga
    namolovat -ujem svr. 'namalati'. — Nisam virovala da ćeš nam sobu tako lipo namolovat.
    namomčit se / namončit se -im se svr. 'nauživati se kao momak, namomkovati se'. — Vrime je i da se ženi
    namorit namorim svr. 'izmoriti'. — Kaži tom ditetu da se mani maćeta, dosta ga je ve
    namotat -am svr. 'napraviti motajući; obaviti (oko čega): ~ klupko, ~ kalem. ~ se 'obavit
    namrvit -im svr. 1. 'usitniti u mrve, izmrviti'. 2. 'posuti, zaprljati mrvama'. — i
    namrginjitse -rginjim se svr. 'isprečiti se (fig.)'. — S kolima se namrginjio, pa niko ne mož o
    namrišit namrišlm svr. 'posuti mirisom (koga, što)'. — Mogla bi malo i
    namrsit namrsim svr. v. mrsit (zaplićat). — Dali ste Ani vunicu, pa mi je toliko namrsil
    namrskat se -am (se) svr. 'naborati (se), nabrati) (se)'. — Starost je pripušila, pa se u licu nam
    namust namuzem svr. 'znatne količine mleka izmusti'. — Namuzla sam tri pune kravlja
    nana ž 'mama, mati'. — Ja sam moju nanu rano izgubila.
    nanet nanesem svr. 1. 'doneti veliku količinu'. — Nane, dođite da vidite, jesam li vam
    nanizat nanižem svr. 'natičući što jedno za drugim na konac, načiniti niz'. — Uzmi kon
    nanoć pril. 'tokom noći, noću'. — Baci dosta sina u žagre, nek imadu konji nano
    nanovo pril. 'iznova, kao ranije'. — Dida se samo nasmiju i nanovo metnu lulu u usta.
    nanjušit nanjušim svr. 1. 'osetiti što po mirisu'. — Kerovi su nanjušili tvora i cilu no
    nanjuškat -am svr. dem. prema nanjušit.
    naobećavat -ećavam svr. 'dati mnogo obećanja'. — Ne triba čekat na Josu, on samo naobe
    naoblačit se naoblačim se svr. 1. 'prevući se oblacima'. — Naoblačilo se, moždar
    naoblačivat se -ačiva se nesvr. prema naoblačit se.
    naočale pl. t. 'naočari'. — Di su moje naočale? — Na nosu, dida.
    naočit -a -o 'koji pada u oči, dopadljiv, zgodan'. — Momak je visok, crne o
    naođat se naodam se svr. 'provesti mnogo vremena u hodanju, zasititi se hodanja'. — Kak
    naodgovarat (se) -ovaram (se) nesvr. 'dati odgovora na mnoga pitanja'. — Teško je s malom dico
    naodmarat se -odmaram se nesvr. 'zasititi se odmora'. — Vazdan se izležava, valdar se onda i
    naodmet pril. 'za odbacivanje, za bacanje'. — Nije naodmet da poneseš i jednu bocu raki
    naogled pril. 'na viđenje'. — U staro vrime su monci i divojke išli naogled, pa se tako up
    naogledat se -ogledam se nesvr. 'nadovoljiti se gledajući se u ogledalo'. —
    naogovarat -ovaram nesvr. 'nadovoljiti se ogovarajući (koga)'. ~ se 'nasititi se ogovaranja'.
    naokolo pril. 'okolo, ukrug'. — Bolje bi bilo da ziđaš naokolo, čoša bi ti samo smetala. b
    naopak -a -o 'koji je suprotan od normalnog, pogrešan'. — Ona je sva naopaka žena, za
    naopako pril. 1. 'kako ne valja, rđavo'. — Ne znam kaka j'e to srića, al č
    naorat naorem svr. 1. 'plugom mnogo uzorati zemlje'. 2. 'naprkositi, u
    naoštrit naoštrim svr. 'oštrenjem podesiti za upotrebu' 2. 'podstaći, podbosti'. — Kad su
    napa ž 'mapa (atlas)'. — Joso je jutros zaboravio ponet napu u škulu.
    napabirčit -im svr. 'pabirčeći skupiti'. — Ja sam napabirčio još fain trišanja. ~ se povr.
    napadač -ača m. 'onaj koji napada, koji vrši napad'. — Naš ovan je pravi napada
    napadat -am nesvr. prema napast.
    napadat -a(m) nesvr. 1. 'jako padajući pokriti zemlj'u (o kiši, gradu). —
    napajat (se) napajam (se) nesvr. prema napojiti (se).
    napakostit -im svr. 'učiniti pakost, naneti štetu, nauditi (nekome)'. — Dico moja, ako ne m
    napamet pril. 'naizust'. — Naša mala unuka je za po sata naučila jednu duga
    napapat se -am se svr. 'najesti se (o deci)'. — Je se moj'e čedo dobro napapalo?
    napapčit se -im se svr. 'nagumati se'. — Graeo se napapčio i još se smije što drugima nije d
    naparit -im svr. 'ugrejati čim toplim; izložiti delovanju pare'. — Napari ti noge, pa
    napasat napasam svr. prema napas(i)t. ~ se nesvr. prema napast se.
    napas(i)t -pasem svr. 1. 'navesti stoku da pase dok se nasiti '. — Sutra je, Dan
    napasivat -asivam nesvr. prema napas(i)t. — On svako jutro, rano zorom napasiva svoje k
    napasnik m. 1. 'onaj što napastvuje'. — Obešćas.io je nevinu curu i sad je napasnik u zatv
    napasnica ž 'ženska osoba napasnik'. — Čuvaj se Lorke, ne zovu nju badavad napasnica.
    napast ž 'ono što čini život teškim, nevolja, zlo'. — Nije dosta što nas je suša upropast
    napast -nem -dnem svr. 1. 'izvršiti napad'. 2. 'obasuti uvredama, izgrditi'. — Samo što
    napastovat -ujem nesvr. 1. 'nasrtati na žensku čast'. — Napastovo je bratovljevu ženu. 2. 'd
    napatit se -im se nesvr. 'namučiti se, biti izložen patnjama'. — Taki je život, jednim uvik
    napcovat napcujem svr. 'obasuti psovkama'. ~ se 'psovati dugo, dosita'
    napečit se napečim se svr. 'namestiti se, stati (negde gde nije mesto za to i gde nekome sm
    napeć napečem svr. 'ispeći dovoljnu količinu čega'.
    napedig 'koji voli da mu je sve uredno: "pod konac'". Izr. Mani Marka, taj' sve tira naped
    naperlicat -am svr. 'izgrditi (fig.)'. — Pokatkad ti nju i naperlicaj, pa ćete drukput bolje slu
    naperuškat -am svr. 'istući peruškom'. — Naperuškala sam Tomu danas, da mu ne
    napet napnem svr. 'jako zategnuti, zapeti'. — Većma napni taj prlj, jel
    napijat napijam nesvr. prema napit. ~ se nesvr. prema napit se.
    napinjat se -njem se nesvr. prema napet (se).
    napipat -am svr. 'pipajući naći'.
    napirlitat se napirlitam se svr. 'nakinđuriti se, nakititi se'. — Pogledajte Rosku kako se napir
    napisat napišem svr. 'sastaviti neki spis'. — Zvaću komšiju da mi napi
    napiskat se napiskam se svr. 1. 'napeti se pred prasak smeha'. ~ on viče i p
    napit napijem svr. 1. 'dići čašu u čije zdravlje, nazdraviti'. 2. 'dati kome da popije više
    napiv m. 'pesma, napev'. — Ta, manite se vi, dico moja, mene, majka zna samo one stare n
    napivat se -am se svr. 'nasititi se pevanjem'. — Cilika je cilog puta pivala, sad se valdar na
    naplaćat se naplaćam se svr. 'izdati mnogo novaca plaćajući razne račune'. — Napla
    naplakat se -ačem se svr. 'mnogo i dugo plakati, plačem olakšati tugu'.
    naplandovat se -ujem se svr. 'dugo plandovati, zadovoljiti želju za plandovanjem'.
    naplećkat -am svr. 'napričati se ogovarajući koga'. — Došla je na po sata, a naple
    napleskat napleskam svr. 'istući'. — Ako te ne sluša, samo ti nju dobro napleskaj. ~ se 'izd
    naplest -etem svr. 1. 'naplesti dovoljnu količinu čega'. 2. 'doplesti na nešto'. — Marga j
    naplotak -tka m. 'drveni deo ispod šine u koji se uglavljuju žbice'. — Ne jedan vec dva n
    napoj m. 'tečna hrana koja se daje stoci'. napojit -jim svr. 'dati kome ili
    napolak pril. 'napola'. — Nisi baš sasvim lud, al napolak jesi.
    napolčar / napolčar m. onaj koji radi na napolicu, napoličar'.
    napolčarka / napolčarka ž 'ona koja radi na napolicu'.
    napole pril. 'napola'. — Svu sam zemlju dala u arendu napole.
    napolica / napolica ž 1. 'imovinski odnos gde vlasnik i obrađivač odnosno odgajivač
    napolje pril. 'van ograđenog prostora'. Izr. ić, izać ~ 'obavljati veliku nuždu'.
    napolju pril. 'izvan kuće'. — Kiša je lila napolju ko da se nebo otvorilo.
    napopadat -am nesvr. prema napopast.
    napopast - padnem svr. 'spopasti'. — Napopalo me grlo pa jedva divanim.
    naposerku pril. 'na repu, biti poslednji, zapostavljen' (fig.)'. — Moraš se i ti latit pa u
    naposlitku pril. 'najposle, najzad'. — Najpre triba uradit što je teže, a ono lakše ostavit nap
    napostit se napostim se nesvr. 'provesti dugo vremena posteći'. — Skuvajte ve
    napram predl. 'prema'. — Napram našeg derana, on je sasvim mali, a jednaki su godina.
    naprasan / naprasan -sna -sno 1. 'iznenadan, nagao: ~ smrt. 2. 'koji lako plane, zametne sva
    naprasit / naprasit -ao 1. 'koji lako plane, prasne'. 2. v. naprasan (1.). — Taki je naprasit ko guja, n
    naprasito pril. 1. 'osorno, sa gnevom'. 2. v. naprasno.
    naprasno pril. 'kada se ne očekuje, naglo, iznenada: ~ umrit, ~ razbolet se'.
    naprat naperem svr. 'oprati veliku količinu čega'. ~ se 'provesti dugo vremena peru
    naprašit naprašim svr. 'pokriti, prekriti, uprljati prašinom'.
    napravit -im svr. 1. 'načiniti, izraditi, sačiniti'. — Napravi i meni jednu cigaretlu o(d) tog
    naprćit se naprćim se 'skupiti i isturiti napred usne'. — Šta si naprćio usne?! 2. 'naduriti se
    napregnit napregnem svr. 'zategnuti, napeti'. — Ljudi su napregli cilu sn
    naprest napredem svr. 'dovoljno opresti'. — Naprela sam ti dosta vune, možeš po
    naprezat (se) naprežem (se) nesvr. prema napregnit (se), upet (se).
    napričac pril. 'na brzu ruku, iznenada, žurno'. — E, nećemo tako naprić
    napridičit -im svr. 'mnogo napričati, pridikujući, napridikovati'.
    napriliku pril. 1. 'otprilike'. 2. 'na primer'. — Uzmemo, napriliku odaleg pa do
    naprimećat -ćem svr. prema primećat. — Tako si u ormaru naprimećala da ne možem na
    naprimećat se -ćem se svr. 'mnogo puta se prevrtati preko glave'. — Od sve dice, najviše se iv
    naprimišćat se naprimišćam se svr. 'napremeštati se'.
    napripoviđat -ovidam svr. 'napričati'. — Dok si nam ti ode napripovido, mi smo se pošteno n
    napripravljat -am svr. 'mnogo šta pripremiti'. — Strina je poznata u tom, ona napripravlja i ta
    napripuš pril. 'iznenada oboriti, napasti (koga)'. — Šta se natežeš oko njeg, ve
    naprišivat -išivam svr. 'prišiti na što u dovoljnoj količini'. — Moja se nan
    napritek pril. 'više nego što treba, iznad prave mere'. — Samo t! dođi pa nosi koliko te v
    napritit se napritim se svr. 'dati sebi oduška preteći kome'. — Napritila se jeste, sirota, al n
    naprkosit -im svr. 'prkosno postupiti prema kome'. ~ se 'činiti mnogo prkosa, nasititi se pr
    naprolivat -olivam svr. "veliku količinu isprolivati, mnogo vremena provesti prolivaju
    naprosit naprosim svr. 1. 'prosjačenjem nakupiti'. 2. 'molbama zadobiti
    naprosjačit -osjačim svr. 'prosjačenjem nakupiti'.
    naprstak -tka m a. 'navlaka koja se navlači na prst da bi se potiskivala igla pri šivenju'. b.
    napržit -im svr. 'u dovoljnoj meri količini napeći'. — Naprži dosta slanine risarima za r
    napuckat se napuckam se svr. 'najesti se'. — No, dico, ako ste se napuckali, možete u sigran
    napućit napućim svr. 'v. naprćit'. ~ se v. naprćit se.
    napujkat -am svr. a) 'podstaa na gonjenje, napadanje'. — Ko j to vidio, napujkat kera na
    napuknit -ne(m) svr. 'naprsnuti'. — Tribalo bi na veliko korto metnit obru
    napunit -im svr. 1. 'učiniti punim, nasuti, naliti i sl.: ~ džak, ~ čašu. 2. 'uč
    napupat -am svr. 'dobiti pupoljke'. — Ovog prolića je voće vrlo rano napupalo, samo da
    napušit -im svr. 'napuniti, ispuniti dimom'. ~ se 'nadovoljiti se pušenj'a, zasititi se duvan
    napuštat napuštam nesvr. prema napuštit.
    napuštit napuštim svr. 'napustiti'. — Napuštila j'e čovika i očla svojoj" materi.
    napuvat se napuvam se svr. 'naljutiti se'. — Moja sestra je vrlo čudna, čim ne gladim po nj
    napuvavat se -avam se nesvr. prema napuvat se.
    napuzat se -užem se svr. 'nadovoljiti se puzanja'. — Pripovidali su mi da sam se ja ko dite
    naračunat -am svr. 'dodati računajući'. — Nisam gledo šta on radi, a kad sam došo ku
    naradit naradim svr. 'napraviti, počiniti'. — Šta naradi s konjima, ako
    narađovat se -ujem se svr. 'nauživati se radosti'. — Kad sam bio mali, ja sam
    narađat narađam svr. 'imati mnogo porođaja'. — Narađala je dice, a sad ne zna da njim
    naramak -amka m. 'onoliko koliko se može na rukama nasložiti i ponet
    naranit naranim svr. 'dati kome dovoljno hrane, dati da se dosta najede'. — Mi smo se m
    nararat se nararam se svr. 'neukusno se obući, našminkati; našarati se'. — Nararala se ko d
    narast narastem svr. 1. 'postati viši rastom, odrasti'. — Naraso vam d
    naraštaj m 'podmladak, mlada generacija'. — Svaki naraštaj drugačije cini život od nas s
    narav ž 'duhovna svojstva, karakter, priroda'. — Kako mož samo tak
    naravski rečca i pril 'naravno'. — Naravski da sam se zbunila, kad sam vid(i)la da su svi
    narazmet 'oranje koje počinje od mrginja i ide okolo njive (da bi se u sredini sa razorom z
    naređat naređam svr. 'postaviti redom; pomenuti redom, nabrojati: ~ voć
    naricat naričem nesvr. 'glasno izražavati žalost, 'žalostivo prizivati, pominjati'.
    naritko pril. 1. 'retko, u nevelikom broju ili na malo mesta'. — Vaš kuruz je vrlo naritko
    narizat -ižem svr. 1. 'režući usitniti, izrezati'. — Pajo, nariži granja za
    narobovat se -obujem se svr. 'provesti mnogo vremena robujući'.
    narodit narodim svr. 'nagomilati decu rađajući često'. ~ se 'roditi se (o ve
    narogušit -ogušim svr. 1. 'nakostrešiti, naćuliti'. — Vidi našeg mačka kako je narogušio b
    narojit se naroji se svr. 'namnožiti se rojeći se'.
    naroljat naroljam svr. 1. 'nagomilati'. — Borme ja neću ko moja mater
    naruč m 'porudžbina'. — I armar i astal sa stocima, što je odnela kad se vin
    naručat se naručam se svr. 'pojesti obilan doručak'. — Dobro smo se naru
    narugat se narugam se svr. 'izvrgnuti ruglu'. — Nisu se ni narugali da nas po
    narukovat -ujem svr. 'postati vojnikom, regrutom. — Mijo bać Joškov je jutros naruicovo.
    naružit naružim svr. 1. 'učiniti ružnim, nagrditi'. — Šteta, tako fainski
    nasad m. 'jaja na kojima leži kvočka'. — Zasad imamo tri nasada, valdar
    nasadit nasadim svr. 1. 'posaditi sadnicama'. — Nasadili smo po vinogradu dosta vo
    nasađivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema nasaditi.
    nasajkat (se) -am svr, 'nakupiti se, steći nešto (ne baš poštenim putem). — Nasajkala se ona
    nasamarit -amarim svr. 'varajući učiniti smešnim, namagarčiti'. — Većm
    nasamo pril. 'bez prisustva drugih osoba'. — Više bi volio da nasamo to obavimo.
    nasamovat se -ujem se svr. 'nasititi se samoće'. — Mara se s dicom nasamovala,
    nasankat -am svr. 1. 'nasititi (koga) sankanjem'. 2. prevarom navesti na
    nasapunat (se) -am (se) svr. 'prekriti, namazati sapunicom: ~ lice, ~ ruke.
    nasekirat -am svr. 'naljutiti, iznervirati'. — Može 1 proć barem jedan dan da me
    nasickat -am dem. od nasić. — Nasickaj crnog luka za paprikaš.
    nasić -ičem svr. 'pripremiti sekući, iseći u dovoljnoj količini'. — Ja ć
    nasidit se -im se svr. 'nadovoljiti se sedenjem'. — Samo vi site, ja sam se nasidio cekaju
    nasijat -jem svr. 1. 'posejati po zemljištu (seme)'. — Nasijali smo žita ove godine mlogo više neg la
    nasirćetit -im svr. 'naljutiti (fig.)'. — Moja je, al tako me je nasirćetila da sam je tila kroz
    nasirit -im svr. 'sirenjem nakupiti sira'. — Nasirila sam dosta za dvi tepsije prisnaca.
    nasisat -am svr. 'učiniti da se neko zasiti sisanjem, nahraniti dojeći'. —
    nasitit -im svr. 'učiniti sitim, nahraniti'. Nasitila sam ga pečenom puć
    nasitno pril. 1. 'na sitne deliće'. — Meso triba nasitno isić, lakše ćemo ga posli samlit. 2
    naskakat se naskačem se svr. 'nasititi se skačući'.
    naskakućat se -akućem se svr. 'nadovoljiti se skakućući, nasititi se skakutanja'.
    nasklad pril. 'oranje koje počinje iz sredine njive (na razoru)'. — Antune, sutra
    naskoro pril. 'uskoro, ubrzo, posle kratkog vremena'. — Naskoro će i nana do
    naskroz pril. 'skroz; sasvim, posve'. Izr. Skroz ~ naskroz 'potpuno'.
    naslagat naslažem svr. 'poređati u red nešto jedno na drugo, nanizati'. —
    naslam m 'šupa pokrivena slamom'. ~ oma triba namazat plugove i ostavit i pod naslam
    naslušat se -am se svr. 'provesti mnogo vremena slušajući'. — Valdar sam se i ja svašta nas
    naslužit se naslužim se svr. 1. 'naslužbovati se, provesti mnogo vremena
    nasmijat -ijem svr. 'izazvati kod koga smeh, nasmejati'. — Dosta je samo da te nako popriko pogleda
    nasmišit se nasmišim se svr. v. smišit se. 'blago se nasmejati, osmehnuti se'. — Kad se ona
    nasmrdit - im svr. v. smrdit. 'ispuniti smradom, zasmrdeti'.
    nasmrzavat se -rzavam se svr. 'provesti mnogo vremena smrzavajući se'.
    nasnivat nasnivam nesvr. prema nasnovat.
    nasnov m 'osnova za tkanje, pređa'.
    nasnovat nasnujem svr. 'naviti pređu za tkanje'.
    nasolit nasolim svr. v. solit. — Jedan od vas dvojce triba doveče meso da nasoli.
    naspavat se naspavam se svr. 'ispavati se'. — Pušti ga da se naspava, kasno je lego.
    nasporit (se) nasporim (se) svr. 'stičući stvoriti'. — Ako oćeš da imaš, triba radit, samo od se
    naspram predl. v. napram. — Nećeš se za njeg udat i gotovo, nije to kuć
    naspravljat -am svr. v. napripravljat.
    nasprdat se nasprdam se svr. 'nadovoljiti se sprdanja na račun koga'. — Nije bilo
    naspremat 'spremati dosta, u izobilju'. — Nana mi je naspremala svega i sva
    nasradat nasradam svr. 'proći rđavo, nastradati'.
    nasrčat -em nesvr. prema nasrnit. — Otiraj već tog kera, ne daj mu da toliko nasr
    nasrid predl. 'usred, na sredini'. Izr. Nasrid sride 'u pravo mesto, baš tamo gde treba'.
    nasrnit nasrnem svr. 'snažno, odlučno navaliti'. — Kazo sam da držite
    nasrtljiv -a -o 'koji bez ustezanja nasrće na koga, koji se bezobzirno name
    nasrtljivac -ivca m. 'onaj koji je nasrtljiv, nametljiv'. — Taj mali nasrtljivac svaku curu zad
    nasrtljivo pril. 'na nasrtljiv način, nametljivo'. — Nikad ni ne sluša već oma nasrtljivo nap
    nastačit -im svr. 'nakupiti, skupiti, steći'. — Sve pobacaš svircima, tebi niko ne nasta
    nastarat se -am se svr. 'pribaviti što je potrebno'. — Vi samo pošteno uradite, a ja
    nastat se nastojim se svr. 'zadržati se dugo u jednom mestu, nastajati se'. — Ko bi pomis
    nastavit -im svr. 'produžiti s čim posie izvesnog prekida'. — Čim smo
    nastavljat (se) -am (se) nesvr. prema nastavit (se).
    nastirat -em nesvr. prema nastrit. — Svake godine od novog perja nastirem uzgljance z
    nastojat se -im se nesvr. 'ostati dugo stojeći, umoriti se stojeći'. — Popo otego pridiku, baš
    nastraovat -aujem svr. 'pretrpeti mnogo straha'. — Nema te kući već tri dana, a ja sam se z
    nastrit nastrem svr. 'napuniti slamom (postelju i sl.). — Čim se ljusk(u)ra dosta prosuši, triba nastrit sv
    nasukat se nasučem se svr. 'nakupiti se, doći, skupiti se u velikom broju'.
    nasumce pril. 'na sreću, otprilike'. — Pregledaj ti redom, nemoj nako samo nasumce, pa p
    nasumet pril. v. nasumce. — Kako si nam pronašo salaš? ~ ua vam pra
    nasupor pril. 'nasuprot, protiv'. — Kaki mi je to čovik kad uvik divani nasupor?!
    nasušan -šna -šno 'preko potreban, neophohodan, nužan, neizbežan'. —
    nasut naspem svr. 1. 'naneti nešto rastresito po 5emu: ~ pisak po putu'. 2. 'dati ili sme
    nasuvo m 'kuvano testo sa krompirom, sirom, orasima i sl.)'. Danas će za užnu bit nasu
    nasuvo pril 'bez vode, vlage'; — obrijat'.
    nasvađat se -am se svr. 'dugo se jedan s drugim svađati, posvađati se mnogo puta'. — Ta ob
    nasvetkovat se -ujem se svr. 'nadovoljiti se svetkovanja'. — Nasvetkovali smo se pet dana za B
    našapćat se našapćem se svr. 'napričati se šapućući'.
    našarat našaram svr. 'napraviti šaru na nečem, prekriti šarama'. — Mi smo ve
    našedit (se) našedim (se) svr. 'postaviti se naglavce, dubiti na glavi'. — Niko ne mož tako d
    našeđivat (se) našeđivam (se) nesvr. od našedit (se).
    našikarit našikarim svr. v. šikarit. ~ se uz povr.
    naširoko pril. 1. 'u širinu; široko'. 2. 'opširno, podrobno'. — Skrati malo, ne volim kad ta
    našit našijem svr. 'prišiti kao dodatak'. — Odnesi ažur sabovki nek
    naški pril. 1. 'našim jezikom, kao što mi govorimo'. — Divani ti naš
    naškodit -im svr. 'naneti štetu (kome ili čemu). — Mani se' već ila, naškodi
    naškrabat naškrabam svr. 'nečitkim rukopisom nešto napisati'. — Zato što si naškrabala b
    našlingovat -ujem svr. 'navesti, napraviti vezenjem'. — Da vidite kako je Marija lipo našlin
    našopat našopam svr. 'istući'. — Borme sam ja nju pokatkad dobro našopala.
    našporovat -ujem svr. prema šporovat. — Ima ona svoji novaca, našporov
    naštedit (se) naštedim (se) svr. 'štednjom nakupiti, dosta uštediti'. — Naštedili smo i nama i
    naštesrce pril. 'na prazan stomak, želudac, natašte'. — Ta se teja pije naštesrce ko lik.
    naštirkat -am svr. 'natopiti štirkom'.
    naštrapat -am svr. 'poprskati, načiniti šare po zidu'. — Naštrapala sam peć
    naštrcat -am svr. 'posuti štrcajući, naprskati štrcaljkom'. — Mogo si malo i moje cvi
    našunšurit -unšurim svr. 'nabujati, podići se usled nagle promene tempera
    našupljikat -am svr. 'ukrasiti šupljikama'. — Veze moja Mara i našupljika sve što joj triba.
    natakarit -im / natakarit natakarim svr. 'nataći, navući, staviti nešto (nev
    natamanit -anim svr. 'u dovoljnoj količini uništiti'.
    natamnovat -amnujem svr. 'provesti dosta vremena u zatvoru'. — Bio je lopov al je i natamn
    natapit natapim svr. 'navući, natući, nabiti'. — Kako je mogo samo ta
    nataroš m 'beležnik'. — Pripisali smo zemlju kod nataroša.
    natašte pril. 'na prazan želudac, pre prvog obroka'.
    nateć -ečem svr. 1. 'nakupiti se, obogatiti se'. — i ja bi da natečem, s
    nateglicat se -am se nesvr. v. teglicat. — Valdar sam se nateglico, kad sam pet hekti vina teg
    nategnit nategnem svr. 'nagnuti, privući sud s.pićem i početi piti'. — A
    natenane pril. 'polagano, nonšalantno, mirno, detaljno (ispričati)'. — Dida su uvik natena
    natentat -am svr. 'nagovoriti, navesti koga (obično na zlo)'. — To ga je ona bitanga nate
    natesat natešem svr. v. tesat. — Nemojte počet mirit dok ja ne natešem ko
    natezat natežem nesvr. 'odugovlačiu, stvarati teškoće'. — Ne volim trg
    natimarit -imarim svr. 'očistiti češagijom (konja)'. — Mogo si pripravit sersan dok ja nisa
    natirat -am svr. 1. 'nagnati, terajući dovesti do nečega i sl.'. ~ od bisa,
    natkat -am svr. 'otkati, tkanjem napraviti'. — izdale su me ruke i najmla
    natkurnjak m 'deo na čakširama koji u vidu jezička zatvara prorezšlic'. —
    natorit natorim svr. 'nađubriti'. — Nismo natorili zemlju u vrime, sad od kiše ne možem
    natovarit -im svr. 'staviti teret na koga ili što: ~kola, ~ konja, ~ sebe. ~ s
    natpivat -am svr. 'nadmašiti u pevanju'. — Lako je tebi natpivat Đuku, kad je on gluv.
    natrackat se natrackam se svr. 'neskladno se našminkati, namazati sredstvima za ulepšavanje
    natraški pril. 'okrenut leđima u pravcu kretanja, obrnutim redom, polazeć
    natrčat -im svr. 1. 'trčeći udariti o nešto, naleteti'. — ico je natrčo na ogradu i dobro se
    natrćit se natrcim se svr. 'sagnuvši se isturiti stražnjicu'. — Ja sam još ti
    natrenicat -am svr. 1. 'naribati na trenici'. — Natrenicaj rena za kuvano m
    natreskat se -am se svr. 'napiti se, naljoskati se, opiti se'. — Kad nije natreskan, onda je mam
    natrest -esem svr. 'tresući (drvo) omlatiti veću količinu (plodova)'. — Natresi duda svin
    natrevit -im svr. 'naći, pogoditi slučajno što'. — Baš dobro znam tu šumu, al no
    natribit natribim svr. 1. 'otrebiti veliku količinu čega'. ~ imam jošu kotar(i)ci trišanja, al su već natrule, p
    natringat se -am se svr. 'napiti se'. — Čim se odmakne od kuće, drugo nel zna ~ ode do prve
    natrljat se natrljam se svr. 'nadovoljiti se trljanja, hrvanja. — Natrljo se jesam, al svi su bi
    natrošit se natrošim se svr. 'potrošiti mnogo novaca (ili čega): — Natroši
    natrpat -am svr. 1. 'staviti u što veliku količinu, napuniti'. — Natrpaj,
    natrpavat (se) -rpavam (se) nesvr. prema natrpat (se).
    natrpit se -im se svr. 'mnogo pretrpeti, propatiti'. — Ona se baš natrpila i naradila za živo
    natrt natarem svr. 1. 'usitniti na trenici, nastrugati, naribati'. — Natr
    natrudit natrudim svr. 'povrediti (deo tela)'. — Kad smo dizali ona kola da se promini to
    natrukovat -ujem svr. 'otisnuti na platnu znakove prema kojima se radi ruč
    natrunit -ne(m) svr. 'natruliti'. — Šta mi je dala one kruške kad su natrule?!
    natrunit natrunim svr. 'zasuti manjom količinom čega sitnog'. — Lipo sam ti kazala da s
    natuć -učem svr. 1. 'pobiti u velikom broju, naloviti'. — Jarebica sm
    natugovat se -ugujem se svr. 'provesti mnogo vremena tugujući'.— Kako se
    natumarat se -am se svr. 'provesti mnogo vremena tumarajući'. — Nisi me d
    natuštit se natušti se svr. 1. 'oneraspoložiti se'. — Šta si se tako natuštio,
    natutkat -am svr. 1. 'nagovoriti na nešto, podstaći protiv nekoga, nahuš
    natužit se natužim se svr. 'podneti mnogo tužbi; mnogo se žaliti na što'.
    naudarat -am svr. 'udariti u dovoljnoj meri ili količini'. — Suviše si gusto naudaro ko
    naudit -im svr. 'naneti zlo, napakostiti, naškoditi'. — Njemu nije koristilo, al je meni n
    nauk / nauk m 1. a. 'savet, pouka, iskustvo'. — Krvavi je to nauk, dogod rat traje. 1. b. 'ono
    naukovanje s 'učenje zanata, pohađanje neke škole'. — Na naukovanje su išla dica samo im
    naum m 'nakana, namera'. — Kad mu piće naum padne, onda ~ biž, Bože, s puta!
    naumak pril. 'meko, mekano'. ~ skuvat jaje'.
    naumakat se naumačem se svr. i nesvr. v. umakat. — Bilo je lakumića i kiselne za malu užn
    naumit -im svr. 'rešiti se, odlučiti se'. — Što naumi to i uradi.
    nausko pril. 'male širine, s malim otvorom, usko'. — Sve mi s(e) čini da o(d) tog ne
    nausnice ž mn. 1. 'početak izrastanja brkova'. — Rastu mu nausnice. 2. 'deo lica izme
    nauvik pril. 'za sva vremena, zauvek'. ~ obećo si da će bit moje nauvik, a sad tražiš da
    nauzdisat se -išem se svr. 'zasititi se uzdisanja'. — Nauzdisala se, jadna, da joj je bilo dosta z
    nauzimat -am svr. 'uzimajući više puta, prikupiti veliku količinu čega'. —
    nauznak pril. 'na leđima, poleđuške'. — Toliko ga je bolilo da je cilu noć
    nauživat se -uživam se svr. 'provesti mnogo vremena uživajući, uživajući
    naužnat se -am se svr. v. užnat. — Ako ste se naužnali, prilegnite malo da se odmorite.
    navabit navabim svr. 'namamiti'. — Kokoške sam navabila u kokošinjac i zatvorila i.
    navaćat -am svr. 'nahvatati'. ~ se 'opiti se'. — Al se naš komšija dobro danas nava
    navadit -im svr. 'vadeći nagomilavati, dovoljno izvaditi'. — Navadili smo dvadeset dža
    navag pril. 'na stranu pritisnuti (da bi se što pokrenulo sa mesta ~ silo
    navarat -am svr. 'dugo varati, mnogo puta prevariti'. — Navaro je on n
    navašarit -im svr. 1. 'nakupovati mnogo robe'. — Navašario je i dovezo
    navečerat se -am se svr. v. večerat. — Ako si se navečero, onda iđi spavat, nemoj mi tu dž
    navest -edem svr. 1. 'vodeći (koga) dovesti, uputiti (ga) kuda'. — Grg
    navest -ezem svr. 'vozeći dopremiti u dovoljnoj količini'. — Nećemo
    navest -ezem svr. 'načiniti vez, napraviti nešto vezenjem'. — Navezla sam ja mojoj
    navezat navežem svr. 'u dovoljnoj količini izvezati snopove žita pleten
    navić (se) naviknem (se) svr. v. naviknut. — Naviće ona kad vidi da ima i o(d) tog gore.
    navijat -jem svr. 'vejući nagomilati se (o snegu)'. — Za jednu noć snig je navijo do kol
    navijat navijam nesvr. 1. prema navit. 2. jureći (koga) naterati na što ili pred koga'. —
    navika ž 'stalan, uobičajen način postupanja, ponašanja'. — Zašto starog
    navikavat (se) -ikavam (se) nesvr. prema naviknut (se) i navić (se)'.
    navik(e) pril. 1. 'uvek, u svako vreme'. — Navlke me nazlaba da je puš
    naviknit naviknem svr. 1. 'učiniti da što poslane navika, naučiti'. — Tribalo je vrimena d
    naviknuto pril. 'po navici, naučeno'. — Konji su se naviknuto zaustavljali prid svakom mi
    naviksat -šem svr. 'namazati viksom i uglačati (čizme)'. — Kad ja naviksam mom svekru
    naviljak -iljka m 'gomila, sena, slame (koji se zahvati jednim zahvatom vila)'. — Baci jo
    navistit navistim svr. 'objaviti, oglasiti (u crkvi predstojeće venčanje)'.
    navišćavat -išćavamjiesvr. prema navistit.
    navit navijem svr. 1. 'namotati. — Onu lipu pređu sam svu navila. 2
    navlačit navlačim nesvr. prema navuć. — Oma će doć i nanika, navlač
    navlaka ž 'ono što se navlači na što radi zaštite i podešeno prema predmetu na koji se na
    navlažit -im svr. 'učiniti što vlažnim, nakvasiti'. — Večeras ćemo navla
    navodit navodim nesvr. prema navest.
    navodnjavat -odnjavam nesvr. 'zalivati vodom zemljište'. — Otkud navodnjavanje kad su bu
    navoštit navoštim svr. 1. (fig.) 'namlatiti'. 2. 'voskom obložiti neki predmet', ~ se 'natu
    navranit navranim svr. 'nacrniti (obrve)'. — Ja ću moje obrve navranit, ne
    navrat-nanos pril. 'brzo, s velikom žurbom'. — Šta me stalno žurkaš, ne mož to navrat nanos
    navrć -ršem svr. 'dosta žita sakupiti vršidbom'. — Navrli smo dvadeset meteri po lanc
    navrebat navrebam svr. 'uvrebati'. — Sad si pobigo, al navrebat ću ja tebe i onda
    navršavat (se) -ašavam (se) nesvr. prema navršit (se).
    navršit navršim svr. 'napuniti godine'. — Naša Tona je baš juče navrš
    navršivat (se) -ršivam (se) nesvr. 'navršavati (se'.
    navr(v) predl. s gen. označava da se nešto nalazi na vrhu, gore, na kraj
    navrvit navrvi svr. 'doći u velikom broju, navaliti'. — Kad se pročulo da je Lozikin
    navuć navučem svr. 'vukući staviti što preko čega: jorgan priko glave, navlaku na uzg
    nazabadat (se) -abadam (se) svr. 'zabosti u dovoljnoj količini, provesti dosta v
    nazapitkivat (se) -itkivam (se) svr. 'postaviti mnogo pitanja'. — Ono tvoje dite me je umorilo: to
    nazapovidat se -ovidam se svr. 'zadovoljiti se zapovedajući'. — Dida su se na
    nazdravit -im svr. 'želeti kome što dobro ispijajući pri tome piće, napiti
    nazdravljanje s gl. im. od nazdravljat. — Čim dvojca drže čaše u rukama, oma po
    nazdravljat -am nesvr. prema nazdravit.
    nazdravlje uzv. 1. 'izražavanje dobre želje prilikom nazdravljanja'. — S vama o
    nazeb m 'prehlada'. — Luka neće doć, uvatio ga je niki nazeb pa leži.
    nazepst -ebem svr. 'prehladiti se'. — Kako proliće ja oma nazebem.
    naziđat naziđam svr. 1. 'sazidati na nečemu već zidanom'. — Tribalo bi na ovaj zid od a
    naziđivat -iđivam nesvr. prema naziđat. — Naziđivali smo ambetuš na salašu.
    nazimak -imka m 'svinjče koje se oprasilo zimi, nazimac'.
    nazimče -eta s. dem. od nazime.
    nazime (coll. nazimad) s. 'jednogodišnje svinjče'.
    nazivat se nazivam se svr. 'mnogo puta zevnuti'. — Nije čudo što se toliko nazivala, oko n
    nazlabat nazlabam nesvr. 'uporno dosađivati'. — Ona bi išla u školu, a mater je ne puš
    nazlobit nazlobim svr. 'učiniti kome zlobu, napakostiti'.
    nazlobrzan -zna -zno 'koji je brz da učini zlo'. — Nemoj mu se rugat i tako je nazlobrzan, m
    naznojit se naznojim se svr. 'mnogo se oznojiti'. — Naznojićeš se ti na vakom suncu.
    nazobat se -am se svr. 'najesti se čega zrnastog (kukuruza, višanja)'. — Ostalo je na vru tri
    nazobit nazobim svr. 'nahraniti stoku (zrnastom hranom)'. — Ne zaboravi konje nazobi
    nazrit nazrem svr. 1. 'nerazgovetno videti, nejasno razabrati'. — Mag
    nazubit nazubim svr. 'napraviti zupce na nečemu što je oštro i ravno b
    nažalit -im svr. 'osetiti ili iskazati žalost'. — Nikad neću nažalit, što n
    nažalostit se -im se svr. 'dugo biti u žalosti'. — Svake godine joj kogod umre, ta se, sirota na
    nažavo pril. samo u izrazima: dat se ~ 'pretvoriti se u ranu'; 'učiniti kome ~ 'napakostiti
    nažburat se -nažburam se svr. 'previše piti, naliti se'. — Ne daj ditetu da se uve
    nažderat se nažderem se svr. 1. 'najesti se, prejesti se'. 2. 'napiti se'. — Ko
    naždrit se nažderem se i nažderem se svr. prema nažderat se.
    naždrokat se naždrokam se svr. v. nažderat se.
    nažuljat -am svr. 'napraviti rane pritiskivanjem ili trenjem tvrdim predmetom'.
    nažuljit (se) -im (se) svr. 'napraviti, izazvati žuljeve'. — Danas sam kopo s
    nažvakat se nažvačem se svr. 'provesti duže vremena žvačući, najesti se'.
    neat m 'nehat, nemar, nebriga, nepažnja'. — Mladom se još mož i oprostit, al kad zd
    neatan -tna -tno 'nemaran, nebrižljiv, nepažljiv'. — Radan je al i zdravo neatan momak
    neblak m '(obično u psovci) nebo'. Izr. Neblak ti tvoj! 'nebo ti tvoje (psovka)'.
    nebo s. 1. 'svemirski prostor gledan sa zemlje': vedro ~, plavo ~ mu
    nebran -a -o 'koji nije bran'. Izr. — Naći se u nebranom grožđu 'nastradati, na
    nečastivi m 'đavo, vrag, sotona'. — Samo se ti rugaj, doće i po tebe nečastivi.
    nećak m 'sestrin sin ujaku'.
    nećaka ž 'sestrina kći ujaku'.
    nećkat se -am se nesvr. 'biti neodlučan, ustezati se'. — Ako se dugo nećkaš, mož se dogod
    nećkav -a -o 'koji se nećka'. — Šta joj možemo kad je tako nećkavo dite.
    nedaća ž 'nesreća, zlo, neuspeh'. — Nedaća ko da je vukla jednu za dr
    nedilo s 'zlo, neljudski postupak; zločin'. — Kad su ga već uvatili, valdar će razbojnik sad plat
    nedilja ž 'nedelja'. Izr. Cvitna ~ 'nedelja pred Uskrs'.
    nediljčina ž 'nedeljna zarada'. — Radi on, al malo zaradi, nediljčina mu nije dosta da izran
    nediljni -a -o 'koji se odnosi na nedelju kao dan; sedmični'. ~ nadnica'.
    nediljno pril. 'za nedelju dana'. — Kadgod se za rod nediljno plaćalo. — Mi samo dvared nedilj
    nedočuvan -a -o 'malo šenut (fig.)'. — Nemoj stalno izvodit, misliće ljudi da si tre
    nedokučen -a -o 'umno zaostao, neuračunljjv'_ .— Ne vridi njemu divanit kad je deran ned
    nedoličan -čna -čno 'koji ne dolikuje, ne priliči'. — To je nedolično ponašanje kad mladi u
    nedolično pril. 'na nedoličan način'. — Bilo bi nedolično kad bi ozbiljan č
    nedonošče s 'pre vremena rođeno dete'. ~ obadvoje dice su joj neđonoščad.
    nedositan -tna -tno 'koji se ne ume dosetiti, nesnalažljiv, nedosetljiv'. —
    nedostižan -žna -žno 'koji se ne može dostići, nedosežan'. — On samo ću
    nedoticat nedotiče nesvr. 'nedostajati'. — Obukli bi i oni njevu ćer, al se ne mogu rastrgn
    nedrag -a -o 'koji nije drag, nemio, neželjan, neprijatan: ~gost, — čov
    nedrago pril. 'nerado, mučno'. — Kako da mi ne bidne nedrago ić u njevu ku
    nedruževan -vna -vno 'koji nije druževan, koji ne voli društvo, povučen'. —
    nedužan -žna -žno 'koji nije kriv, nevin'. — Šta vridi što je nedužan, kad malo malo pa š
    nedužno pril. 'bez krivice, nevino, nepravedno'. — Sve je izgledalo ned
    negleduš pril. 'naslepo, bez proveravanja i gledanja sa puno poverenja'.
    nehajan -jna jno 'nemaran'. — Marica je zatečeno dite i maćva je nehajna prema njoj.
    neiskazano pril. 'neizrecivo, neopisivo'. — Pripovidala bi vam ja o svemu, al ne znam kako
    neiskren / neiskren -a -o 'koji nije iskren'. — Moždar sam ja neiskrena, al ne lažem ko ti!
    neizdržljiv -a -o 'nepodnošljiv, nesnosan'. — Pod stare dane posto je neizdržljiv
    neizdržljivo pril. 'nepodnošljivo, nesnosno'. — Obećavali su mi, a ja sim č
    neizgoriv -a -o 'koji ne može izgoreti'. — Sve je vatra uništila samo su n
    neizličiv -a -o 'koji se ne može izlečiti'. — Nisam razumila kako se zove, al
    neizrađen -a -o 'koji nije mnogo radio u životu, neistrošen'. — Živiće on sto godina, kad m
    neizranjen -a -o 'koji nije ishranjen, slab, mršav, kržljav'. — Šta mi fališ tog neizranjenog k
    nejačak -čka -čko dem. od nejak, slabašan, nemoćan. — Vitar je slomio ona dva neja
    nejak -a -o 'koji nije snažan, slab, nemoćan'. — Rano su nejaka dica izgubila roditelje
    neljucki -a -o 'koji nije svojstven ljudima, neljudski'. — Neljucko pona
    nemat nemam nesvr. 'biti bez čega, ne posedovati'. — Za čeg da kupi
    nemilo pril. 1. 'ljuto, nemilosrdno, nemilostivo'. — Kad se rasrdio, ne
    nemiran -rna -rno 'koji ne miruje, koji ispoljava nemir, nespokojan'. — Ovaj najmla
    nemirno pril. 'bez mira, uznemireno, uzbuđeno'. — Sad znam zašto je ker tako nemirno
    nemlogo pril. 'mali broj, malo'. — Nemlogo je ostalo u životu od naše obitelji posli one t
    nemoć -oći ž 1. 'slabost, iznemoglost'. — Najpre sam ositio u nogama, pa u rukama i n
    nemoćan -ćna -ćno 'slab, malaksao, bolestan'. — Ča Bono je tako nemoć
    nemoj rečca 1. 'za izricanje zabrane: ne'. — Nemoj da te moje oči vide, da još jedared
    nemtutko m 'neznalica (koji se samo tako čini)'. — Ne triba Antunu viro
    nenaučen -a -o 1. 'neobrazovan'. — Zašto tražite od mene, nenaučenog č
    neočekivan -a -o 'koji se ne očekuje, iznenadan'. — O, o, evo nama neočekivani gostivi.
    neočekivano pril. 'ne oiekujući, neobično'. — Neočekivano je bilo što su sve zvali, a mene, r
    neodranjen -a -o 'nevaspitan'. — Tako se ponašaje neodranjena dica, a vi ste dobra dica pa
    neokretan -tna -tno 'nespretan, nevešt'. — Što se rada tiče, on radi ko i sv
    neopazice pril. 'neopaženo'. — Gledaj mačka kako se neopazice iza drveta sprema da uvat
    neotice pril. 'nenamerno, nehotice'. — Malo se zagledo u stranu i nako neotice stao joj
    neozbiljan -ljna -ljno 'koji nije ozbiljan, lakomislen'. — Ima već veliku dicu, a još uvik je t
    neozbiljno pril. 'na neozbiljan način; lakomisleno, smešno'. — Dobar je i
    nepametan -tna -tno 'koji nema pameti, glup'. — Lipo ste ga i vi uputili da ga u
    nepametno pril. 'bez pameti, glupo'. — Svašta se tamo čulo al najviše nepametno.
    nepanćen -a -o 'koji se ne pamti, nezapamćen, veoma jak, veliki'. — Krovovi su letili, drv
    nepik uzv. 'ne vredi, ne važi'. — Ja sam dobio. Nepik, prikoračio si plašu.
    nepismen -a -o 'koji ne zna ni pisati ni čitati'. — Ako ste vi nepismeni, b
    neplodan / neplodan -dna -dno 'koji je bez ploda, jalov ili koji donosi slabo, malo ploda: ~ vo
    nepodnošljiv -a -o 'koji ne može podneti, trpeti, neizdržljiv'. — Stariji brat mog
    nepokretan -tna -tno 'koji se ne kreće; koji se ne može kretati'. — Baće su ve
    nepokriven -a -o 'koji nije pokriven'. — Ako je opaklija ispod, al nije dobro ležat nepokrive
    nepomičan -čna -čno 'koji se ne pomiče, nepokretan'. — Didu je udario vitar i ostala mu je
    nepopravljiv -a -o 'koji se ne može izmeniti na bolje'. — Svašta su već probali š njim, al izgl
    neposlušan -šna -šno prid. 'koji ne sluša, nepokoran'. ~ imam šestoro dice,
    nepošten -a -o 'koji se ne drži moralnih normi, nečastan, pokvaren'. — Ako sam siroma,
    nepošteno pril. 'na nepošten način, nečasno, prljavo'. — Nepošteno je bilo, al kad se nije u
    nepoštenje s 'nepošten, nečastan postupak, nemoralno vladanje'. — Ja teb
    nepotriban -bna -bno 'koji nije potreban, suvišan'. — Nepotribno je da mi toliko divaniš, zn
    nepovezan -a -o 'koji nije povezan'. — Pala je kjša i polak vinograda je ostalo nepovezano.
    nepravičan -čna -čno 'nepravedan'. — Nije red da bidneš nepravičan prema mla
    nepravično pril. 'na nepravičan način, nepravedno'. — Zajedno su radili, al su nepravi
    nepravo pril. 'nanoseći nepravdu, nepravedno'. Izr. ~ mi je 'ljutim se, uvre
    nepretelj m 'neprijatelj'. — Pcovo ga jesam, al nisam mu ja zato nepretelj'.
    nepristano pril. 'bez prestanka, stalno'. — Već dvared ga je odbila, al on nepristano dosa
    nepro m 'đavo; vrag'. — Toliko je pogan ko da je sam nepro u njemu.
    nepun -a -o 'manji od označene mere ali približan njoj, nenavršen'. —
    nepušač -ača m 'onaj koji ne puši'. — Šta vridi što sam ja nepušač, kad sidim u sobi pun
    nerad m 'vreme provedeno bez ikakvog rada, besposlica'. — Kako možeš samo lofrat
    neradiša m 'neradnik, lenština'. — Šta će mi taj neradiša.
    neradnik / neradnik m 'neradni čovek, lenština, besposličar'. — Svi ga znadu ko neradnika.
    neradnica / neradnica ž 'neradna žena, lenjivica'.
    nerado / nerado pril. 'bez volje, protiv volje, sa ustezanjem'. — Bunjevci su u staro vrime nerad
    neravan -vna -vno 'koji nije ravan; oštećen, izrovan, džombast'. — Baš mi je dosta voza
    nerazdvojan -jna -jno 'koji se ne razdvaja(ju), koji su uvek zajedno'. — Stip
    nerazgovitan -tna -tno 1. 'koji se slabo vidi, koji se ne razaznaje dovoljno; 'n
    nerazgovitno pril. 'nejasno, nerazumljivo'. — Ne znam šta je s Andrijom, zdravo mi nerazgov
    nerazuman -mna -mno 1. 'bezuman; nepromišljen'. — Bila je nerazumna ž
    nered m. 'stanje u kome se nikakav red ne održava, odsustvo reda'. —
    nerist m 'vepar za priplod, nerast'. — Kloni se nerista, pokatkad zna krenit na čovika.
    nerodan -dna -dno 'besplodan'. — Kažu da iza sedam rodni dolaze sedam nerodni godln
    nerodica ž 'nerodna godina, slaba žetva'. —- Borme je i nama stigla nerodica, samo da ne
    nerotkinja ž 'ona koja nema poroda (o ženi)'; ona koja nema roda, ploda (o vo
    neroza ž 'nervoza. — I neroza je, kažu, opaka bolest.
    nerozan -zna -zno 'nervozan'. — Bela je posto nervozan otkako se manio pi
    nesanica ž 'nezdravo stanje bez normalnog sna, nespavanje'. — Od veii
    neslan -a -o 1. 'koji je bez soli'; 2. neumestan, nepristojan, vulgaran'. — Okani se, Duk
    nesloga ž 'nesuglasice, razdor, razmirice'. — Otkako njim je umro otac me
    nesraman -mna -mno 'koji nema srama, bestidan'. — Sve možeš uradit, al tu nesramnu cu
    nesrića ž 'zla sreća, nevolja'. — Mene j'e snašla nesrića: nikako od ono
    nesrićan -ćna -ćno 'koji nema sreće, nesrećan'. ~ umrla njim je cura, i nesri
    nesrićnica ž 'nesrećnica'. — Kako da mi pomogne kad je i ona nesrićnica.
    nesrićnik m 'nesrećnik'. — Moj brat Nikola je pravi nesrićnik posto: za misec dana sva m
    nesrićno pril. 'nesrećno'. — Nije dobro ni počelo, a još kako se i nesrićno mož završit.
    nestajat -jem nesvr. prema nestat.
    nestat -anem svr. 1. 'prestati, postojati'. — Šta misliš da ćeš se ti poderat vald, nesta
    nestrašan -šna -šno 'nemiran, živahan, nestašan'. — Muška dica su nestrašna, a ženska su
    nestrpljiv -a -o 'koji ne može da se strpi, koji nema strpljenja'. — Mare, nemoj bit nestrplj
    nestrpljivo pril. 's nestrpljenjem'. — Nestrpljivo je čekala da se gosti skupe.
    nesuđen -a -o 'koji nije sudbinom određen'. — Divanila sam s Matom, tvojim nesu
    nesvaćen -a -o 'nerazuman, glup'. — Je 1 istina da si se razišla s Martinom? Jesam, on se
    nesvoljan -ljna -ljno 'neraspoložen'. — Ne diraj nanu, danas je nika nesvoljna.
    neudana / neudata prid. 'koja nije udata'. — Jula je postala nepodnošljiva! Nije čudo, kad je cura n
    neudesan -sna -sno 'neprikladan'. — Priđi s druge strane, s ove mi je neudesno da te držim
    neuk -a -o 1. 'prost, neškolovan, neobrazovan'. — Neuk ćovik se od sva
    neumoran -rna -rno 'koji se nikad ne umori, pokretan, živ'. — Zovite Antuna, on je neumo
    neupućen -a -o 'koji nije stekao potrebno znanje; neobavešten'. — Trgovci su s lako
    neuputan -tna -tno 'neiskusan, neupućen u što'. — Tušta tražite od nas neuputni ljudi.
    neuredan -dna -dno 'koji nije uredan, aljkav; koji je u neredu, nesređen: ~ č
    neuredno pril. 'bez rada, na neuredan način'. — Nije čudo što njim dite tako raste, kad mu
    neuvijeno pril. 'bez uvijanja, otvoreno'. — Budi pošten i neuvijeno kaži šta misliš.
    nevaljan -a -o 'koji nije valjan: ~ sukno'.
    nevaljan -ena -eno 1. 'zao, nevaljao'. — Ko mali deran, Ivan je bio zdravo nevaljan. 2. 'n
    neven m 'ukrasna biljka bot. Calendula officinalis'.
    nevesta ž 'ona koja se udaje, mlada; nedavno udata žena'. — Bila je najlipča nevesta koju sam
    nevestica ž dem. 'od nevesta'.
    nevestin - a -o 'koji pripada nevesti'. — Što naljubi novaca, to je sve nevestino i
    nevidljivo pril. 'nezapaženo, neprimetno'. — Mačka se zna tako nevidljivo približit mišu i
    nevin -a -o 1. 'koji nema krivice'. 2. 'moralno čist, nepokvaren'. — Zašto mu
    nevinašce -eta s 'sasvim malo dete'. — Moramo ga svi čuvat kad je on na
    nevino pril. 'bezazleno'. — Katkad i izgled vara, jel i njeg kad gledaš č
    nevinost -osti ž 'bezazlenost, neiskvarenost'.
    neviran -rna -rno 'koji nije veran, koji ne drži zadanu reč'. — Ni jedna cura neće š njim kad je neviran m
    nevišt -a -o 'koji nešto ne zna, ne ume, neiskusan; nespretan'. — Nije
    nevišto pril. 'nespretno'. — Nevišto se branio, pa je friško uvaćen u laži.
    nevolja ž 1. 'zlo, nesreća, neprilika'. — Ko braći, jednaka njim je nevo
    nezajažljiv -a -o 'koji se ne može zasititi, pohlepan'. — Gazda Bono je nezajažljiv kad je u
    nezajažljivo pril. 'nenasito, pohlepno'. — Nezajažljivo je zgrabio zdilu s tri'šnjama prida se,
    nezglavljen -a -o 'nerazuman, nepametan'. — Svi se smiju kad on počme njegov nezglavljen
    nezvan -a -o 'nepozvan, nepoželjan'. — Jesi 1 vidila da imamo i jedno
    ni brigeša izr. 'onaj koji se ni za šta ne brine'. — Ja mu već po sata solim
    nicat niče / niči nesvr. prema niknit i nić. — Dobro niče žito, a slabo ni
    ničice pril. 'kleknuti sagnuvši se licem prema dole'. — Kad je stigo iz zaroblj'eništva i
    nidarce s dem. od nidro (nidra). — Pokri malo većma nidarca ditetu, ladno je napolju, da ne n
    nidra nidara s mn. 1. 'grudi, prsa'. — Stana zgrabi novce i friško me
    nigdan pril. '(pre) neki dan'. — Nigdan vas je bilo više, da se niste posvađali, kad druge dice n
    nigdi pril 'ni na kakvom mestu, ni na jednom mestu'. — Dico, iđite
    nijat nijam nesvr. 'ljuljati'. — Nijaj malo ljulju dok dite ne zaspe. ~
    nijedared pril. 'nijedanput, nijednom'. — Juče sam novog učitelja dvared vid(i)la, a danas
    nikaki -a -o 'nikakav'. — Neću radit kod tog nikakog čovika, makar tri dana kruva ne i
    nikako pril. 'ni na koji način, ni u kom slučaju'. — Nikako se ne slažu, a ro
    niki zam. 'neki'. — Vranje mi je juče dono niki stari lampaš, ne zna
    niknit -em -ne (m) svr. 1. 'izbiti iz zemlje (o biljci), proklijati'. — Ako ovi dana ne bid
    nikol(i)ko pril. 'nekoliko'. — Pošaljl mi nikol(i)ko klipova tog novog kuruza.
    nikud pril. 'ni u kom pravcu'. — Baćo, možem ić sigrat se? — Nikud ti ne
    nim nima nimo 'koji nema sposobnosti govora, mutav'. ~ ima još ž
    Nimac -mca m. 'Nemac'. — Umro mi je komšija, onaj stari Nimac.
    Nimačka ž 'Nemačka (država)'.
    nimački -a -o 'koji se odnosi na Nemce i Nemačku, koji pripada Nemcima i Nema
    nimak -aka m. 'nem, mutav čovek'. — On je nimak, al s rukama tako
    nimakinja ž 'nema ženska osoba'. — Sam je, a kuva mu ona Luca nimakinj'a.
    nimalo pril. 'ni u kojoj meri, ni najmanje'. — Ni ko dite se nimalo nije bojala mraka.
    Nimica ž 'Nemica'.
    nimo pril. 'bez reči, ne govoreći'. — Nimo je slušala didine pripovitke.
    niotkale (g) pril. 'ni iz kojeg mesta, ni sa koje strane'. — Ležo je slomljene noge pod kol
    nipošto pril. 1. 'ni po koju cenu'. — Pošto bi mi prodo onu tvoju kobilu? — Nipošto! 2.
    nisko pril. 1. 'blizu tla; do blizu tla'. ~ oblak je bio tako nisko, da se
    ništa pril. 'nikako, nimalo'. — Nisi ni ti ništa bolji o(d) tvog starijeg
    ništom 'tek što, jedva što'. — Ništom baćo krenu, a Ivan za njima.
    nit / nit ž 'konac, vrpca, ono što liči na konac: svilena —.
    nite ž zb. im. 'na rastojanju oko 10 cm između dve letvice unakrsno upletene kon
    niza ž 'dolina, nizak teren, nizina'. — Kad bi mogli svuć onu gredu u nizu, imali bi d
    nizaboga pril. 'nizašta, ni po koju cenu'. — Ako te zove, a ti izmisli što god znaš, al š njim
    nizak niska nisko / niska nisko 'koji ima malu visinu'. — Sva su mi dica porasla, sam
    nizat nižem nesvr. 1. 'stavlj'ati redom na konac, na žicu i sl. (zrna nakita, komadi
    njakat njačem nesvr. 1. 'oglašavati se njakanjem, revati'. — Biće k'iše, nja
    njaukat njauče (m) nesvr. 'javljati se glasovima mačke i životinjama slič
    nje 1. 'uzvik na konja da brže vuče'. — Kad baćo viknu nje na konje, onda i kandži
    njiva ž 'veći komad zemljišta koji se obrađuje, oranica'. — Večerajte, pa u spavanje,
    njivica ž dem. od njiva.
    njokalica ž 1. 'njuška'. — Kaka je ovo sorta svinja s tako dugačkom njokalicom? 2. 'nos,
    njunjav -a -o 'nespretan, spor'. — Ajde, lati se, Beno, i ti, kako možeš samo taki njunjav
    noć noći ž 'vreme od izlaska do zalaska sunca, vreme dok je mračno; pomr
    noćište s 'prenoćište'. — Samo da za vida sti'gnemo na noćište.
    noćit -im svr. i nesvr. 'provesti noć, prenoćiti'. — Ti ćeš, ive, noćit kod nas.
    noćivat noćivam nesvr. 'noćiti'. — Bolje je da ovce u avliji noćivaje nego da ostaju u po
    noćom pril. 'po noći,noću'. — ić—, krast~.
    noćos pril. 1. 'prošle, protekle, poslednje noći'. — Noćo(s) su se naši
    noga (dat. nogi) ž 'donji deo tela čoveka i životinje (od boka naniže
    nogački pril. 'naopako, natraške'. — iđi lipo, nemoj' mi se vuć nogački.
    nogara ž 'komad starog rublja koje isključivo služi za brisanje nogu'. — Ti si spremua
    nogare pl. t. ž 'ukrštene drvene noge koje služe kao podmetač za korit
    nogat -a -o 'koji ima velike, duge noge'. — Nogat si, pa za tebe nema gotovi
    nogavica ž 'deo pantalona, čakšira ili gaća koji obuhvata nogu'. — Zasuč
    nogica / nožica dem. od noga.
    nogonja m 'koji ima velike noge'. — Ovo je trag baš onog Blaška nogonje.
    nokat -kta (Gm nokata i noktivi) m 'rožni pokrivač na gornjem kraju
    nokat -a -o 'koji ima velike, duge nokte'. — Vite, nane, Stipe me je s
    noktetina ž augm. i pogrd. od nokat. — Sram te bilo, kolike su ti noktetine, oma da si uzo
    noktić -ića m. dem. od nokat.
    nos nosa (mn. nosovi) m 1. 'istureni deo lica između očiju i usta ko
    nosat -a -o 'koji ima veliki nos'. — Cura je dolična, samo je malo nosata.
    nosat nosam nesvr. 'nositi tamoamo od jednog do drugog mesta'. — Zašto ti nosaš to
    noseća prid. 'koja je u drugom stanju'. — Ne bi tribalo da Roza više izlazi na rad u polj
    nosekanja ž augm. i pogr. od nos. — Nosekanja mu je ko dobar krastavac.
    nosić -ića m dem. od nos.
    nosilja ž 'kokoš ili druga domaća ptica koja nosi jaja'. — Ona lipa bila mladica je ve
    nosit nosim nesvr. 1. 'krećući se imati u rukama na leđima, uopšte n
    nosonja m (pogr.) 'čovek velikog nosa'.
    notaroš m 'beležnik'. — Sutra ćemo nosit kod našeg notaroša ugovor na oviru.
    notarošov -a -o 'koji pripada notarošu'.
    notes m 'džepna beležnica'. — Šta kažeš, koliko si lani navro? — Sa(d)
    nov nova / nova novo / novo 1. 'koji je tek napravljen, neupotrebljavan': ~ ku
    novac novca m 'sredstvo plaćanja koje izdaje država'. Izr. novac i vra
    novalija ž 1. 'nevesta, nova mlada'. — Koliki se svit iskupio, svi oće da vide kako
    novčan -a -o 'koji se odnosi na novac; koji se sastoji u novcu'. — Platio je nov
    november m 'jedanaesti mesec u godini, studeni'.
    novemberski -a -o 'koji se odnosi na novembar: ~ ladnoća, ~ dani.
    nož noža (mn. nožovi) m 'oruđe ili oružje za sečenje ili za bodenje: ~ za kruv, velik
    nožar -ara m 'onaj koji pravi, prodaje i oštri noževe'. — Samo makaze na oštrenje kod
    nožarov -a -o 'koji pripada nožaru'.
    nožarski -a -o 'koji se odnosi na nožara'. — Sin mi je izučio ~ zanat.
    nožekanja ž augm. od nož.
    nožetina / nožina ž augm. od nož.
    nožić -ića m dem. od nož.
    nožni / nožni -a -o 'koji se odnosi na noge', koji je na nozi: ~ prst.
    nožurda ž augm. i pogr. od noga.
    nudit -im nesv. 'izražavati želju da neko nešto uzme'. — Moje je, ko
    nularica ž 1. 'vrlo sitno samleveno i fino brašno'. — Nularicu smo ostavili za kola
    nutkat -am nesvr. dem. od nudit. — Stana Jocku nutka jabukom, a njezine o
    nuz(a) 'uz, pored'. — Izr. nuza se 'uz sebe'; sio je dite na sic, nuza se. — Vranje, sidi o
    nužda ž 'teška situacija, nevolja; oskudica'. — Bio je bogat čovik, a umro je u velikoj
    nuždan -žna -žno 'koji je u nuždi, kome je potrebna pomoć, nužan'. —
    njunjo m 'nespretnjaković'. — Lako je njoj s čovikom, ona njezinog njunju okre
    njušit njuši nesvr. 'njuhom, čulom mirisa osećati'. — Konj ga njuši,
    njuška ž 1. 'produženi deo životinjske glave s nosom i ustima, gubica
    njuškalo s 'onaj koji želi sve da zna'. — eno ga iđe onaj, ... žandarsko njuškalo.
    njuškat -am nesvr. 1. dem. prema njušit. 2. 'prevrtati, tražiti po stvarim
    njušketina ž augm. i podr. od njuška.
    njuščica ž dem. od njuška.
    njuškica ž dem. od njuška.
    obać obađem svr/proći hodajući, oko čega napraviti krug'. — Čekajte da ja jedared o
    obad m zool. 'insekat dvokrilac iz por. Tabanidae'.
    obadvoj(i)ca m 'obojica'. — Nane, možemo 1 sutra obadvoj(i)ca ić na vašar?
    obalavit -im svr. 'balama, pljuvačkom umazati'. — Čak su mu i veliki brkovi obalavili, t
    obalit -im svr. 'obalaviti'. — Nazebo sam, obalio i samo kijam.
    obaljuždrit obaljuždrim svr. 'ogoliti (fig.)'. — Josu su noćos obaljuždrili karta
    obamirat -rem nesvr. prema obamrit.
    obamrit obamrem svr. 1. 'prestati davati vidljive znake života; ukočiti se'. — Majka je le
    obamrlo pril. 'beživotno, klonulo, mrtvo'. — Ko da se oprostio od ovog svita, obamrlo je
    obara ž 'masnoća na vodi u kojoj se kuvaju, bare krvavice i švargla n
    obasut obaspem svr. 1. 'zasuti'. — Svekar i svekrova su je obasuli dar
    obaško / obaško pril. 1. 'posebno, naročito'. — Obaško se radujem što smo se susrili. 2. 'ne uzim
    obašva ž 'okovratnik na košulji (može biti i dvostruki porub na rukavu
    obavijat -avijam nesvr. prema obavit. ~ se nesvr. prema obavit se.
    obavit -im svr. 'izvršiti, uraditi'. — Samo ti iđi kući, ja ću još ovo malo posla sam obav
    obavit obavijem svr. 'omotati, namotati, obgrliti'. — Opaklija je tako
    obavljat -am nesvr. prema obavit.
    obazirat se -rem se nesvr. prema obazrit se.
    obazrit se obazrem se svr. 'okrenuvši se pogledati, osvrnuti se'. — Već smo bili blizo
    obdaren -a -o 1. trp. prid. od obdarit. 2. 'darovit, talentovan'. — Nije on
    obdržat -žim svr. 'izvršiti, ispuniti, održati'. — Tri roka smo udivanili, ni jedan nije obd
    obdržavat -ržavam nesvr. prema obdržat.
    obećanje s 'data reč da će se nešto učinit'. Izr. Obećanje ludom radovanje.
    obećat -am svr. 'dati obećanje'. — Nemojte već toliko zanovetat, kad dida štogod obe
    obećavat -ećavam nesvr. 1. prema obećat 2. 'pružati osnova za neko ver
    oberučke pril. 'obema rukama, od sveg srca, rado'. — Antun je taki radnik da
    običaj m 'način života, rada, ponašanja i sl. koji se dužim vremenom ustalio'. ~ obi
    običan -čna -čno 'koji se ničim ne ističe, koji nema nekog naročitog obeležja'. — To je
    obično pril. 'na uobičajen način'. — Dida baš nisu zdravo gledali na sat, ustajali su obi
    obidit obidim svr. 'pripisati nekome neučinjenu krivicu, oklevetati, nabediti'. — Grijota je obidit nev
    obigenisat -šem svr. 'odabrati po svom ukusu, zavoleti'. — Lovro je redo
    obigrat obigram svr. 1. 'igrajući obići oko čega'. — Momak metne pun
    obigravat -igravam nesvr. prema obigrat. Izr. ~ čije pragove 'posećivati koga mole
    obijat obijam nesvr. prema obit.
    obilan / obilan -lna -lno 'koji obiluje nečim, upadljivo velik količinom'. — Noć
    obilit -im svr. 'osedeti'. — Bać Luka je naedared obilio i ostario. Izr. ni zube ne da na njeg obilit
    obilno / obilno pril. 'u obilnoj meri, izdašno, veoma mnogo'. — Procvatalo je obilno, valdar
    obilužit -im svr. 'staviti beleg, označiti'. — Obiluži makar j'ednim kočić
    obisit -im svr. 1. 'okačiti'. — Obisi tu pilšku na klin iza vrata. 2. 'usmrtiti, pogubiti vešanjem'. Izr.

    obistinit se -i se 'ispuniti se, ostvariti se'. — Ako se to obistini, da će se Ana za me udat i ke


    obišenjak -a m 1. 'pokvarenjak, nevaljalac'. — Mani Bartula, on mora bit obišenjak
    obit obijem svr. 1. 'nasilno otvoriti, provaliti'. — Naš su dućan u selu no
    obitelj ž 'porodica'. — Naša obitelj je najstarija i najmlogobrojnija u selu.
    objašit -im svr. a. 'sesti kao pri jahanju, opkoračiti'. — Objaši granu pa se ne
    objavit objavim svr. 'oglasiti, obelodaniti'. — Danas su objavili i u novinama da
    objavljivat (se) -avljujem (se) nesvr. prema objavit (se).
    oblačak -čka m dem. od oblak.
    oblačan -čna -čno 'koji je pun oblaka'. — Oblačno je vrime, još možemo i pokisnit.
    oblačić m dem. od oblak.
    oblačina ž augm. od oblak. — Vidi kako se oblačina nadvila, al ćemo pokisnit ko mišov
    oblačit (se) oblačim (se) 1. 'obući (se)'. 2. 'pokrivati se oblacima'. Izr. Vedrit i — 'biti svemo
    oblačno pril. 'tmurno, maglovito'.
    oblačnos t ž 'prekrivenost neba oblacima'. — Zbog male obiačnosti nećemo sidit kot ku
    oblagat oblažem nesvr. prema obložit.
    oblagat oblažem svr. 'lažno govoriti o kome, obmanuti, zavesti'. ~ obla
    oblagivat oblagivam nesvr. prema oblagat.
    oblak m 'zgusnuta vodena para u atmosferi iz koje nastaju padavine'
    oblazač -ača 'svat koji sa devojačke strane odmah po venčanju dolazi u ku
    oblazit -im nesvr. 1. 'zaobilaziti'. Izr. Oblazi ko mačak oko divenice. 2. 'obi
    oblaženje s gl. im. od oblazit. — Oblaženje je običaj za prvi odlazak u kuć
    oblegirat se -egiram se nesvr. 'obećavati, spremiti se'. — Moj se lola oblegira da
    oblica ž 'odsečeno oblo, valjkasto drvo'. — Doneli smo i(š) šume puna kola dra
    oblit oblijem svr. 'preliti, ovlažiti čitavu površinu, sa svih strana'. —
    oblivat oblivam nesvr. prema oblit.
    oblizat (se) obližem (se) svr. 'polizati, olizati (obično unaokolo)'. — Mačak zgrabi komad m
    oblizivat -izlvam nesvr. prema oblizat. ~ se 1. 'lizati se oko usta'. 2. 's pohlepom gledati n
    obliznit -nem svr. 'liznuti unaokolo'. ~ se 'liznuti (svoje) usne'.
    oblog m., obloga / obloga ž 'komad platna i sl. (obično nakvašen vod
    oblovina ž 'neobrađeno drvo (stabla i deblje grane)'.
    obložit obložim svr. 'staviti, praviti oblog'. — Nana su obložili čelo k
    obmanit obmanem svr. 'prevariti'. — Obmanili su didu da svu zemlju pripiše na unuke, s
    obmanjivat (se) -anjujem (se) nesvr. prema obmanit (se).
    obnemoć -emognem svr. 'postati nemoćan'. — Jeste ostario al je najdared obnemogo i ritk
    obnevidit -im svr. 1. 'izgubiti vid (delimično ili potpuno), oslepeti'. 2. 'ne mo
    obneznanit se -eznanim se svr. 'pasti u nesvest'. — Ka(d) su joj kazali da joj je mater umrla, o
    obod m 1. 'deo nekog predmeta koji obavija drugi deo ili druge delo
    obogatit -im svr. 'učiniti koga bogatim'. — Dok obogatiš, javi se, pa ću ti kazat o
    obojak obojka m 'komad tkanine kojim se uvijaju noge, umesto čarapa'. Izr. udaren mo
    obojčić m dem. od obojak.
    obolit obolim svr. 'postati bolestan, razboleti se'. — Naša majka je obolila od jektike (v.).
    obor m 'ograđen prostor za stoku, tor'. — Ko(d) dobrog gazde je obor uvik pun svinj
    oborčić m dem. od obor.
    obosit obosi(m) svr. 'ostati bez potkova'. — Jesi 1 vidio, naš ždribac
    oboružat -am svr. 'snabdeti, opskrbiti oružjem, naoružati'. — U ratu sam bio oboružan s
    oboružavat se -užavam (se) nesvr. prema oboružat (se).
    obrađa ž 'poljski radovi na zemlji oko useva'. — U vrime je bila obrada, al je kiša kasn
    obradit obradim svr. 'izvršiti sve radove na zemlji potrebne za dobijan
    obradovat -ujem svr. 'učiniti radosnim, razveseliti'. — Uzmi još ove dvi
    obrađivat -ađivam nesvr. prema obradit.
    obranca ž 'malo povijena motka sa uvijenim krajevima naviše, za noše
    obrast -astem svr. 'rastenjem obuhvatiti, unaokolo porasti'. — Malo je sramota za divo
    obrastat obrastam nesvr. prema obrast.
    obraščić m dem. od obraz.
    obrat oberem svr. 'skinuti, poskidati branjem plodove'. — U nedilju
    obraz m 1. 'jedna strana lica; lice'. — Taki ladan vitar duše da mi je skoro obraz ispuc
    obrazdit obrazdim svr. 'načiniti brazdu'. — Lozija nek obrazdi, a ti, Bartule, onda dalje o
    obrazić m dem. od obraz. — Nije njemu ladno, samo su mu se obrazić
    obrijat obrijem svr. 'skinuti brijačem dlake'. — Kaka te je nevolja sna
    obrlatit obrlatim svr. 'okrenuti koga na svoju stranu, pridobiti, zavesti'
    obrstit obistim svr. 'pojesti sve lišće, sitne grančice'. — Dudovac je sve obrstio, ostale
    obrt m 'zanat(stvo)'. — Žao mi je što našeg najmlađeg sina m'smo dali na obrt, zdrav
    obrtanj -tnja m 'prednji deo kola koji se može okretati na jednu i na drugu stranu'. — T
    obrtnik m 'zanatlija'. — Taj obrtnik je došo iz Osika.
    obruč m 1. 'metalni ili drveni krug kojim se pričvršćuju duge na bačvi, kaci i dr'. 2. 'ko
    obrva ž 'dlakom obrastao donji deo čela iznad očne duplje'. — Čime vraniš te obrve tv
    obrvat -am svr. 'savladati, nadvladati, obuzeti'. — Pazi na dicu dok mi ne do
    obrvica ž dem. od obrva. obuć obučem svr. 'staviti odelo ili deo odela na telo'. Izr. ~ un
    obućarski -a -o 'koji se odnosi na obućara': ~ konac, — šegrt, ~ dućan.
    obudovit -im svr. 'postati udovac ili udova'. — Još su mu dica bila mala kad je obudovio
    obut obujem svr. 'navući obuću na noge; kupiti obuću kome'. ~ se 'navu
    obuvaćat -am nesvr. prema obuvatit.
    obuvat (se) obuvam (se) nesvr. prema obut (se).
    obuvatit -im svr. 'uhvatiti unaokolo, oko čega'. — Jedva smo nas troj(i)
    obvezat (se) obvežem (se) svr. 'obavezati (se)'. — Baćo su se obvezali za bać
    obvezivat (se) -vam (se) nesvr. prema obvezat (se).
    obvršit obvršim svr. 'izvršiti'. — Ako vako potraje kišovito vrime, ne znam ka(d)
    obvršivat -ršivam nesvr. prema obvršit.
    obziđat obziđam svr. 'ograditi, obložiti zidom'. — Tribalo bi nam obziđ
    obziđivat -iđivam nesvr. prema obziđat.
    obzinit -nem svr. 'zinuvši zahvatiti ustima'. — Rasiči jabuku nadvoje, vidiš da dite tako
    oce otaca mn. 'praznik očeva (poslednja nedelja uoči Božića)'. — Sutra su oce. — I
    oci otaca mn. v. oce. — iđu oci, biće dinara dici za čestitanja.
    ocić ocičem svr. v. otsić, osić. — Ociči mi komad kruva.
    ocidit ocidim svr. 'odstraniti, ukloniti tečnost iz čega'. — Ocidi ovu krpu pa je metni da se suši. ~ se
    ociđivat (se) -iđivam (se) nesvr. prema ocidit (se).
    ocilaš m 'propalica, ološ'. — Kako ste smili tom ocilašu da date konje u ruke?!
    ocov -a -o 'očev'. — Ocov tebi! Iđi u ocov! (samo u psovci).
    ocrnit ocrnim svr. 'naneti bol; unesrećiti'. — Kad nije ništa drugo mo
    očale ž mn. 1. 'naočare'. 2. 'zaštitni deo za oči na oglavniku kod konjske opreme'.
    očapat očapam svr. 'noktima, čapcima, kandžama otkinuti od čega'. — O
    očekivat -ekivam nesvr. 1. 'nadati se kome iJi čemu, čekati koga ili što'. — Tog dana sm
    očemerit se -emerim se svr. 'ogaditi se (o jelu zbog velike količine koju ne
    očenaš -aša m 'hrišćanska molitva koja počinje rečima "oče naš".'
    očenaše ž mn. 'brojanice'. — Sta nosiš očenaše kad i tako znam da nikad Boga ne moliš
    očerupat -am svr. 1. 'očupati, pokidati perje'. — Ko je puštio s lanca kera, eno ga sve je k
    očešat očešem svr. 1. 'okrznuti, ogrepsti'. — Stipe je opet očešo krastu s noge; 2. 'o
    očešljat -am svr. 1. 'češljanjem dovesti u red (kosu, vunu i sl.)'. — Stala je prid ogledalo
    očev -a -o 'koji pripada ocu; koji liči ocu'.
    očevina ž 'nasleđe iza očeve smrti'. — Mater joj je dala očevinu, čim joj je otac umro.
    očica ž 'petlja, okce u pletivu, na čarapi'. — Nisam primetila kako mi je spala jedna o
    očice očica mn. ž v. okice.
    očigled v. naočigled.
    očin -a -o 'očev (samo kao psovka)'. Izr. Iđi u —! nema ni očina; ~ tebi 'psovka'.
    očinci očinaka m mn. 'otpaci pri vejanju žita'. — ispećemo pogaću od o
    očinski / očinski -a -o 'koji se odnosi na očeve, koji pripada očevima ili ocu'. — Vratila se ona u
    očinski / očinski pril. 'kao otac, s ljubavlju'. — Taki je bio da se očinski staro o svakom svom di
    očinstvo s 1. 'krvna veza između oca i dece, poreklo od oca'. — Njegova krv, njegovo i o
    očistit -im svr. 1. 'učiniti čistim, počistiti'. — Lozika, uzmi metlu pa oč
    očnjak / očnjak -aka m 'zub između sekutića i kutnjaka'. — Posto sam krezav, danas su mi izva
    očovičit -im svr. 'učiniti čovekom'. — Triba ga oženit, pa ćemo i njeg oč
    očupat -am svr. 1. 'čupajući skinuti, odstraniti (perje, dlaku i sl.)'. — Dica su o
    očuvan -a -o 1. trp. prid. od očuvati. 2. 'koji se dobro drži, zdrav'. — Dobro izgleda, zdr
    očuvat očuvam svr. 'čuvajući zadržati u dobrom stanju, ne dopustiti d
    očvrsnit -ne(m) svr. 1. 'preći iz tečnog, žitkog ili mekog stanja u čvrsto, stvrdnuti se'. —
    oćanit oćanem svr. 'udariti, odalamiti'. — Ako te ja oćanem, oma š izletit i(s) sobe.
    oćelavit -im svr. 'postati ćelav'. — Stricko Bodo je oćelavio nasrid glave, pa izgleda ko
    oćibat oćibam svr. 'očistiti zaklanu živinu od sitnog perja ili dlačica'.
    oćoravit -im svr. 'oslepeti na jedno oko'. — Konj mi je oćoravio i morać
    oćutit oćutim svr. 'preći ćutke preko čega, oćutati'. — Kad mi se čovik štogod srdi i pc
    oćuv m 'očuh'. — Nemam rođenog oca, oćuv me je odranio.
    oćuvljev -a -o 'koji pripada oćuvu, očuhov'. — Kad su se nana udali, priselili smo se u o
    od m 'koračanje, pešačenje'. — Poznam ga po odu; — Ne možem
    odabrat -berem svr. 'izdvojiti birajući između više jedinki'. — Kasno si, Mate, stigo, ja
    odadirat -rem nesvr. prema odadrit.
    odadrit odadrem svr. 1. 'jako udariti, odalamiti'. — On mene kandžijom, a kad sam ga onda livčom oda
    odajkat -am svr. 'odskitati'. — Skoro svaki dan joj sudi ostanu neoprani al zato,
    odalamit odalamim svr. 'snažno udariti, tresnuti'. — Skloni mi se s puta, je 1
    odale(g) pril. 'od ovog mesta, sa ovog mesta, odavde'. — Niko mene neć
    odan -a -o 1. 'privržen, veran'. — Kako bilo da bilo, al on se uvik vr
    odan pril. 'ovim putem, ovuda'. — Tako sam ga izružila da mu više ne
    odanit odanem svr. 'odahnuti'. — Duša mi je odanila tek kad sam vid(i)la da su svi živ
    odanit odane svr. 'svanuti'. — Kad odane i sunce ograne, mi ćemo već
    odapet odapnem svr. 'otkopčati'. — Odapni mi kopču na mideru, zdra
    odapinjat (se) -njem (se) nesvr. prema odapet (se).
    odat odam nesvr. 'ići peške, koračati'. — Odamo nas dvojca već više od dva sata.
    odat -am svr. 1. 'prestati skrivati, otkriti, priznati'. — Jednog dana j
    odavat odajem nesvr. prema odat. ~ se nesvr. prema odat se. — Bilo j
    odavno pril. 'pre mnogo vremena, odavna'. ~ odavno se nji dvoje gledaje, al nisam virov
    odazvat se -zovem se 'odgovoriti glasom na čiji poziv'. — Čula sam ja da me zoveš, al nisa
    odbacit odbacim svr. 'odstraniti bacivši'. — Krupan snig pada, pripravi drvenu lopatu, u
    odbacivat (se) -acivam (se) nesvr. prema odbacit (se).
    odbačen -a -o 'onaj koga su se ljudi odrekli'. — Dok je davo, svi su ga sali
    odbaktit -im svr. 'otići, udaljiti se bakćući'. — Ko zna di su sad momci, tu su se skupili i
    odbatrgat (se) -am (se) svr. 'otići, udaljiti se batrgajući'. — Kako je došo do s
    odbazat odbazam svr. 'otići, udaljiti se bazajući, otumarati'. — Svi su odanili kad je deb
    odbijat (se) odbijam (se) nesvr. prema odbit (se).
    odbit odbijem svr. 1. 'opravdati'. — Moramo deranu štogod odbit i n
    odbranit se odbranim se svr. 'osloboditi se opasnosti, zaštititi se'. — Kad s
    odbrecat se odbrecam se nesvr. 'nećkati se'. — Šta se odbrecaš toliko kad znam da si gladan
    odbrojit odbrojim svr. 'odvojiti brojeći'. — Meni odbroj trideset pilića, a druge uzmi seb
    oddžonjat -am svr. v. džonjat. — Pušti me da malo oddžonjam.
    ode pril. 'na ovom mestu, tu'. ~ oma da si ode donela tu lopatu.
    odek pril. v. ode.
    odekar / odekar pril. v. ode.
    odeker /ođeker pril. v. ode.
    oderat oderem svr. 1. 'skinuti, oguliti kožu'. — Kad odereš kožu s ovce, ostavi je na ladno, a ja
    odgajivač -ača m 'onaj koji se bavi gajenjem pojedinih biljaka ili životinja'. — Nema bolj
    odgajivat odgajivam nesvr. prema odgajat.
    odgamizat -žem svr. 'otići nesigurnim korakom, odgmizati, odvući se'. —
    odgegat (se) odgegam (se) svr. 'otići gegajući se, klateći se'. — Vidi baba J
    odgegucat -am svr. dem. prema odgegat. odglasat -am svr. 'izaći na izbor
    odgledat -am svr. 'odreći se nekog potraživanja, oprostiti nečiju obavez
    odgmizat -žem svr. v. odgamizat.
    odgođa ž 'odgađanje, odlaganje'. — Nije foš bio sud, njev fiškal je već
    odgodit odgodim svr. 'ostaviti da se nešto uradi docnije, odložiti'. — Kiša lije ve
    odgoj m 1. 'vaspitanje'. ~ oma se vidi da su to dica dobrog odgoji. 2.
    odgojit odgojim svr. 1. a. 'razviti u koga umne i moralne sposobnosti,
    odgovarat -ovaram nesvr. 1. prema odgovoriti. 2. 'pristajati, priličiti'. — Ba
    odgovor m 'saopštenje dato na postavljeno pitanje'. — Pisali smo mi njemu, sad
    odgovorit -ovorlm svr. 1. 'dati odgovor na postavljeno pitanje, pismo i sl
    odgrabit -im svr. 'zahvatiti, uzeti'. — Odgrabi masti iz lonca koliko ti triba, a ja
    odgradit odgradim svr. 'skinuti deo ograde, srušiti ogradu, razgraditi'. — Vo
    odgrađivat odgrađivam nesvr. prema odgradit.
    odgrćat (se) -ćem (se) nesvr. prema odgrnit.
    odgrijat se -jem se svr. 'ogrejat se'. — Dobro bi bilo naložit vatru da se malo odgrijemo.
    odgrist -izem svr. 'grizući otkinuti'. — iđi kad te momak zove da te pr
    odgrizat odgrlzam nesvr. prema odgrist.
    odgrnit odgrnem svr. 'ukloniti gornje slojeve čega sipkog (zemlje, sne
    odgudit odgudim svr. 1. 'odsvirati'. — Kako si plaćo, tako su ti i odgud
    odgurat odguram svr. 'gurajući pomaći, odmaći; udaljiti'. — Bio sam s
    odguriškat (se) -am (se) 'otkotrljati (se)'. ~ odguriškala mi se lopta digod u mrak, i ne možem d
    odgurnit -nem svr. 'jednim pokretom pomeriti, odmaći'. — Odgurne nogom vrata i utr
    odića ž 'sve čime se pokriva telo'. — Ako je i prosjak, valdar mu baš odi
    odignit odignem svr. 'malo podići'. — Ko će mi pomoć da odignem koto, samom mi je
    odigrat odigram svr. 'izvesti, završiti neku igru'. — Još da momačko kolo odigramo pa
    odigravat odigravam nesvr. prema odigrat.
    odilce -eta s dem. od odilo.
    odilo s 'gornja muška odeća'. — Joško je njegovom sinu kupio prvo moma
    odiljat -am svr. 'deljanjem obraditi, napraviti, otesati'. — Juče sam slomio sapište na motiki, mor
    odit -im svr. 'hoditi'. — Teško je bosom nogom po vrućem pisku odit.
    odit (se) odijem (se) svr. 'odenuti (se)'. — Nije lako punu kuću dice naranit i odit.
    odivat (se) odivam (se) nesvr. prema odit (se).
    odizat odižem nesvr. prema odignit.
    odjakarit -im svr. 'odseći (veliki komad), odrubiti'. — Ja mu kažem da l
    odjašit -im svr. 'otići jašući, odjahati'.
    odjavit odjavim svr. 1. 'dati izjavu o prestanku rada ranije prijavljenog
    odjavljat (se) odjavljam (se) nesvr. prema odjavit (se).
    odjavljivat (se) -avljivam (se) nesvr. prema odjavit (se).
    odjedared pril. 'u isti mah, iznenada, neočekivano, odjednom'. — Odjedared su se
    odjurit odjurim svr. 'udaljiti se jureći, otrčati; pobeći'. — Pitaj Stipana
    odjužit -i svr. 'popustiti, oslabiti pod uticajem južnog vetra (o mrazu), po
    odlanit odlane bezl. 'olakšati, odlaknuti; ublažiti tegobe'. — Samo kad
    odletit ođletim svr. 'leteći otići, udaljiti se'. — Sve su laste odletile, uskoro nam stiže je
    odležat -im svr. 1. 'odbolovati'. ~ odležo sam skoro dva miseca u špita
    odlipit odlipim svr. 'skinuti nešto što je zalepljeno'. — Ko je odlipio beljeg s pisma? ~ se 'odvojiti se, o
    odlipljivat (se) odlipljivam (se) nesvr. prema odlipit (se).
    odlit odlijem svr. 1. 'lijući odvojiti malo tečnosti, odasuti'. — Odli i
    odlivance -eta s 'metalni predmet određenog oblika dobiven livenjem, od
    odlivat (se) odliva(m) (se) nesvr. prema odlit (se).
    odlomit odlomim svr. 'lomeći odvojiti od nečega'. — Evo ti lepanja pa
    odlunjat odlunjam svr. 'lunjajući otići, odlutati'. — Čim je gazdaumro i njegov ker je dig
    odmać (se) odmaknem (se) svr. v. odmaknut (se).
    odmagat odmažem nesvr. prema odmoć.
    odmaglit odmaglim svr. 'pobeći, nestati, izgubiti se'. ~ uzo je novceunaprid i odmaglio.
    odmaknit odmaknem svr. 1. 'pomeriti na veće odstojanje'. — Pomozite mi da odmaknemo
    odmanit odmanem svr. 'nekim gestom izraziti neslaganje, pomirenost i
    odmanjivat odmanjivam nesvr. prema odmanit.
    odmarat (se) odmaram (se) nesvr. prema odmorit (se).
    odmest/odmest -etem svr. 'metlom počistiti'. — Đule, uzmi metlu i odmeti slamu na
    odmet m 'ono što se odmete, odbaci'. Izr. nije na odmet 'vredelo bi (pokušati, u
    odminit odminim svr. 'zameniti, smeniti u vršenju posla'. — Nane, site vi, malo pa se odmor(i)te, ja ću v
    odmirit -im svr. 1. 'primenjujući neku meru, utvrditi (dužinu, težinu i sl.)'. — Odmiri mi od ovog ci
    odmoć odmognem svr. 'učiniti štetu ili smetnju'. — Bolje je kad ne dođ
    odmolit odmolim svr. 'očitati molitvu'. — Ne možeš ti našu majku otirat u krevet, dok o
    odmoran -rna -rno 'koji se odmorio, svež, krepak'. — Kako ne bi bio oran za rad, kad sam
    odmorit odmorim svr. 'učiniti da ko u mirovanju povrati izgubljenu en
    odmorno pril. 'kao posle odmora sveže; osvežavajuće, prijatno'. ~- E, št
    odmotat -am svr. 'odviti ono što je zamotano, razmotati'. — Odmotaj v
    odmotavat -otavam nesvr. prema odmotat.
    odmrsit odmrsim svr. 'rasplesti ono što je bilo zamršeno, razmrsiti'. —
    odmrzavat (se) -rzavam (se) nesvr. prema odmrznit (se).
    odmrznit -ne(m) svr. 'otkraviti, otopiti'. — Led se počo topit, a zemlja jo
    odnedavno pril. 'od pre kratkog vremena, odskora'. — Odnedavno su napravili nov put, sad
    odnet -esem svr. 1. 'preneti, premestiti na drugo, udaljenije mesto'. — Ma
    odnikud pril. 'iz nekog pravca, odnekud'. — iđemo mi tako priko ditelne, kad odnikud istrči zec
    odnimit odnimi(m) svr. 'oduzeti, ukloniti, osloboditi'. — Bože, odnimi grije moje (moli
    odnosit odnosim nesvr. odneti'
    odojče -eta (coll. odojčad), s 1. 'dete koje se hrani sisanjem'. 2. 'mladunč
    odoka pril. 'otprilike, nasumce'. — Nisam mirio, procinio sam nako odoka da ima oko
    odolit odolim svr. 'uspešno se odupreti, izdržati, savladati'. — Dao je rič da više nece pit i imo je sna
    odom pril. 'idući korakom, koračajući'. — Vi kako oćete a ja možem samo odom.
    odomaćit se odomaćim se svr. 'početi se osećati domaćim, bliskim, naviknuti se na izvesnu
    odonda pril. 'od onoga vremena, posle onoga vremena'. — Odonda više nije dolazio.
    odorat odorem svr. 1. 'orući oduzeti tuđu zemlju'. — Jedan naš komš
    odostrag pril. 'pozadi'. — Udario ga je odostrag i pobigo.
    odozdo(l) pril. 's donje strane, od dole, na drugoj strani'. — Vidi u fijoki odozdo mora bit
    odozgo(r) pril. 1. 's gornje strane'. 2. 'još, povrh toga'. — Znam ja šta je cina za obi
    odponika 'od postanka, od rođenja, oduvek'. — Svašta su probali š nj im, al on je taki ot p
    odradit odradim svr. 'radeći otplatiti dug'. — Da ne vraćam dug u žitu, ja
    odrana ž 'odgoj'. — Pogledajte kakl su to pilići! I, da znate, to je moja odrana.
    odranit odranim svr. 'othraniti'. — Lako je izrodit dicu, al je teško i(h) odranit.
    odranjivat -anjivam nesvr. odranit.
    odrapit odrapim svr. 1. 'jako udariti, odalamiti'. ~ oma da si se smirio,
    odrast -astem svr. 'završiti rastenje, razvoj, porasti'. — Cura vam je odrasla, mogli bi j
    odreć se odreknem se svr. 'prestati priznavati nekoga za svoga, oglasiti neku vezu (obi
    odricat se odričem se nesvr. prema odreć se.
    odrimat odrimam svr. 'provesti neko vreme dremajući, dremati'. — Dico, iza
    odrišen -a -o 'snalažljiv'. — Dobar je to momak i odrišen u svakom poslu.
    odrišeno pril. 'otvoreno, spretno, neposredno, slobodno'. — On je odriš
    odrišit odrišim svr. 'odvezati, razvezati'. — Odriši bućur da vidim šta si donela. Izr. —
    odrit oderem svr. 1. v. 'oderati, zelenašiti (fig.)'. — Pravio se da ga
    odron m 'mesto gde se zemlja odronjava'. — Moraćemo čistit bunar, jedan velik odron
    odronit odroni(m) svr. 'podlokavši odneti zemlju'. — Svake godine nam voda odroni ze
    odronjavat (se) -onjavam (se) nesvr. prema odronit (se).
    odrpan -a -o 'obučen u rite, pocepanog odela'. — Čiji je taj veliki deran, tako prljav i od
    odrpanac -nca m 'skitnica'. — Ne puštaj u kuću tog odrpanca.
    odrpat odrpam svr. 'drpajući poderati, pocepati'. ~ se 'poderati se, pocepati se'.
    odrtina ž 1. 'poderana, iznošena haljina'. — Cura njim iđe u odrtinama
    odsele pril. 'odsad, ubuduće'. — Odsele ćeš ti prat suđe, a ja ću samo kuvat.
    odstojat -jim svr. 1. 'probaviti neko vreme stojeći'. — Cilu misu sam odstojo. 2. 'biti uda
    odsvirat odsvlram svr. 'završiti sviranje, izvesti muzičku kompoziciju'.
    oducat -am svr. v. odvandrovat. — Kata je oducala u selo, a strv joj stoji svud po ku
    odučit (se) odučim (se) svr. 'učiniti da se neko odvikne od čega, da nešto zaboravi'. — Ko
    odud pril. 'odovud'. — Ja sam odud iz Tavankuta.
    odularen -a -o 1. 'razuzdan, neobuzdan'. — Nikad ne bi mogla volit takog odularenog mo
    odnlarit -ularim svr. 'skinuti ular, osloboditi ulara'. — Ko je odulario ždripca, kako
    oduljit oduljim svr. 'odužiti'. — Nisam ja kriv, popo je danas oduljio
    odškrinit odškrinem svr. 'upola, malo otvoriti'. — Prvo je odškrinio i povirio ima 1 koga.
    odšrofit odšrofim svr. 'odviti šaraf'. — Donesi ključ da odšrofim ovaj muter na koli.
    odšrofljivat -ofljivam nesvr. prema odšrofit
    odšuljat (se) odšuljam (se) svr. 'otići šuljajući se'. — Mačka se odšuljala u slamu i vreba miš
    oduminit -umine svr. 'stišati se, prestati (bol)'. — Uzo sam rakije na zub, pa mi je malo o
    odunit odunem svr. 'oduvati, ukloniti što duvanjem'. — Samo ti prkosi, pa
    odupirat se -rem se nesvr. prema oduprit se.
    oduprit se oduprem se svr. 'dati otpor, usprotiviti se, suprotstaviti se'. —
    odurit se odurim se svr. 'prestati se duriti, odljutiti se'. — Pušti je nek duše ~ kad je pro
    odustajat -jem nesvr. prema odustat.
    odustat -nem svr. 'napustiti ono što je započeto ili zamišljeno'. — Lak
    oduvat oduva(m)/oduše(m) svr. 'duvajući oterati, ukloniti, skinuti'. —
    oduvavat (se) -uvavam (se) nesvr. prema oduvat.
    oduzet -a -o 'paralizovan'. — Bać Lošu je udarila kap i jedna strana mu je ostala oduze
    oduzet oduzmem svr. 1. 'uzeti što kome'. — Još kako ga volim, al neć
    odužit odužim svr. 1. 'platiti, vratiti dug'. — Ja sam svoje odužio, a vi gledajte ka(d)
    oduživat (se) oduživam (se) nesvr. prema odužit (se).
    odvadit -im svr. 1. 'vadeći izdvojiti iz čega'. — Odvadi malo i(z) zdile
    odvadat -am nesvr. prema odvadit.
    odvadat odvađam nesvr. prema odvodit.
    odvalit odvalim svr. 'odvojiti, otrgnuti od celine'. Vitar je odvalio veli
    odvaljat (se) odvaljam (se) svr. 'otkotrljati'. — Odvaljaj ovo bure na bunar,
    odvaljivat (se) odvaljivam (se) nesvr. prema odvalit (se).
    odvandrovat -andrujem svr. 'odskitati'. — Nikola je odvandrovo i nema ga već
    odvarat -am svr. 'odmamiti'. — Odvaraj kera iza kuće dok gosti ne izađ
    odverglat -am svr. 1. 'naizust izgovoriti (fig.)'. — Ti nisi deklamovo već
    odvest odvedem svr. 1. 'vodeći učiniti da ko ili što dođe na određeno
    odvest -ezem svr. 'otpremiti kakvim prevoznim sredstvom'. — Kad odvezeš prvi voz, r
    odvezat (se) odvežem (se) svr. 'osloboditi veza, odrešiti'. — Kad se svi sak
    odvezivat (se) odvezivam (se) nesvr. prema odvezat (se).
    odvić (se) odviknem (se) svr. v. odviknit (se).
    odvid samo u izrazu dat odvida 'naći izlaz (iz teškoća)'. — Nije to do
    odvijat odvijam svr. 'oterati, odagnati'. — Morali smo pucat is pušaka i tako smo odvij
    odvijat odvijam nesvr. prema odvit.
    odvijat -jem svr. 'vejarjem očistiti žito od pleve'.
    odvijavat odvijavam nesvr. prema odvijat.
    odvika pril. 'oduvek'. — Naši su se odvika bavili zemljoradnjom.
    odvikavat (se) -ikavam (se) nesv. prema odviknit (se), odvić (se).
    odviknit/odvić (se) odviknem (se) svr. 'učiniti da se neko odrekne izvesne navike, odu
    odviše/odviše pril. 'preko mere, preterano, suviše'. — Lipa je i dobra krava, t
    odvit odvijem svr. 'razmotati nešto što je savijeno'. — Odvi malo di
    odvitnik m 'advokat'. — Njegov sin je odvitnik, zato se suda sa svakim.
    odvlačit (se) odvlačim (se) nesvr. prema odvuć (se).
    odvodit odvodim nesvr. prema odvest (odvedem).
    odvrćat (se) -ćem (se) nesvr. prema odvrnit (se).
    odvrnit odvrnem svr. 1. 'okretanjem odgovarajuceg zavrtnja pokrenuti ili poja
    odvuć -učem svr. 1. 'vukući preneti'. — Odvukli smo sve žito i samlili ga. 2. 'silom od
    odvugnit -nem svr. 'omekšati, ovlažiti se ostavljanjem na vlažnom mest
    odzivat (se) odzivam (se) nesvr. prema odazvat (se)'. — Ne odzivam se zato što nisam
    odzvat (se) odzovem (se) svr. 'odazvat (se). — Moraš se odzvat kad te mater zove.
    odzvonit odzvonim svr. 'zvonjenjem dati znak, oglasiti'. — Da se mi manemo i krenemo
    odžačar m 'dimničar. — Da ste vid(i)li sinoć kako su nam dica izgledala, ko da su se sig
    odžačarov -a -o 'koji pripada odžačaru'. — Odžačarove ruke su uvik garave od posla.
    odžačarski -a -o 'koji se odnosi na odžačare, dimnjičare'. — Odžačarski poso je uvik po kro
    odžak m 1. 'dimnjak'. 2. 'otvoreno ognjište s kojega ide dim neposred
    ofucat se ofucam se 1. 'otrcati se. — Šta ne baciš već te ofucane čakčire
    ogadit se -im se svr. 'postati gadan, odvratan'. — Triba cuclu zamočit u sir
    ogavan -vna -vno 'oduran, odvratan'. — Ta prokleta žena sa svojlm ogavnim jezikom s
    oglabat -am svr. 'oglodati'. — Valdar niko ne voli tako oglabat košćuru ko naš Joso.
    ogladnit ogladnem svr. 'postati gladan'. — Čim ogladnu, maniće se sigre i dojurit ku
    oglavnik -ika m 'deo konjske opreme (za glavu)'. — Nemoj isprezat kon
    ogledalce -eta s dem. od ogledalo.
    ogledat -am svr. 1. 'pregledati, utvrditi'.— Ogledaj kokoške da znamo koliko
    ogledat (se) ogledam (se) nesvr. prema ogledat 2.
    oglendžat -am svr. 'olabaviti, opustiti, omekšati'. — Oglendžaj nogu pa da napipam di si j
    oglunit oglunem svr. 'ostati bez sluha, ogluhnuti'. — Kako je puko na
    ogluvit ogluvim svr. 'učiniti gluvim'. — Naš dida su od starosti ogluvili.
    oglobit oglobim svr. 'kazniti globom, novčanom kaznom'. — Subaša me uvatio da napa
    oglodat -am svr. v. oglabat.
    ogolit ogolim svr. 'učiniti golim (skinuvši kome odeću, uklonivši lišć
    ograbit -im svr. 'grabljama pokupiti (na njivi, posle sadevenih snopov
    ograbljicat -am svr. 'pokupiti grabljama, grabljicama'. — Kate, ograbljicaj liš
    ograđa ž 'ono čime je što ograđeno, odvojeno od drugog čega'. — Pala su vrataca na og
    ogradica ž dem. od ograda. — Prid salašom je ona nasadila puno cvića, još je i ogradicu
    ogradit (se) ogradim (se) svr. 'podići ogradu, okružiti ogradom'. — Morać
    ograđivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema ogradit.
    ogranit ograne svr. 'sinuti, obasjati'. — Šta se fališ da si uranio, a usto si kad je svanilo
    ogrćat (se) -em (se) nesvr. prema ogrtat (se).
    ogrebat - em svr. 1. 'zaparati nešto noktom ili nečim oštrim ili šiljastim'. — Sigrala sam s
    ogrijat (se) -jem (se) svr. 1. 'dati, preneti ili primiti toplotu (vatra, sunce i sl.)'. — Badavad
    ogrist -izem svr. 'pojesti grizući nešto unaokolo'. — Nećeš više dftbi
    ogrišit ogrišim svr. v. grišit. — Pazi na se, sine, nemoj ogrišit ni sebe ni druge. ~ se 'u
    ogriv m 'sredstvo za grejanje (drvo, ugalj i dr.)'. — Ne bojimo se mi
    ogrizina (obično pl.) ž 1. 'stabljike kukuruzovine s kojih je stoka pojela liš
    ogrm(i)lo s 'remen ili lanac, kojim se vezuje ruda za am konja (nekad se
    ogrnit (se) ogrnem (se) svr. 'pokriti ili nabacati na koga kakav pokrivač ili deo ode
    ogrtač -aca m 'deo odeće kojim se ljudi ogrću'. — Znam da sad nije zima, al ako
    ogrubit -im svr. 'učiniti grubim'. — Od ladne vode i mraza koža mi je na rukama ogrub
    oguglat -am svr. 'postati ravnodušan, naviknuti se na nevolje'. — Svaki dan ga abriktuje
    ogulit ogulim svr. 'skinuti nešto s nečega guleći' (npr. kožu, koru sa drveta, vo
    oguravit -im svr. 'učiniti guravim; postati gurav'. — Žalio se da ga bole le
    ojačanje s gl. im. od ojačat (se). — Ukopaj ode jedan stup ko ojačanje.
    ojačat (se) -am (se) svr. 'postati jak; postati jači'. — Kandar je vitar opet oja
    ojačit (se) ojačim (se) svr. 'postati jakim (jačim)'. — Ništa ti ne brini, još je dite malo, pro
    ojagnjit se -i se svr. 'doneti na svet jagnje (o ovci)'.
    ojak -a -o 'prilično jak; krupan'. — Došo je jedan ojači deran i istuko ga.
    ojarin m 'zlikovac, razbojnik'. — Čuo sam da je onaj Loša ojarin izišo iz zatvora, ne z
    ojarit se -i se svr. 'doneti na svet jare (koza)'. — Jel ti se koza već ojarila?
    oje s 'drveni deo jarma ~ pokretna ruda za koju se vezuje plug'. — Meni se
    ojerin m 'krvnik'. — Nisam ja tvoj ojerin, pa da ti glavu skidam, samo o
    ojman m 'neradnik, nevaljalac'. — Ne tribaš mi kad nisi dobar, idi u ojmane.
    ojutros pril. 'jutros'. — Kad su očli? ~ ojutros rano.
    ojužit (se) -i (se) svr. 'popustiti, oslabiti, pod uticajem južnog vetra (o mrazu), po
    oka ž 'stara mera za težinu: 1,293 kg'. — Daću ti oku žita za sime, a ti
    okajat -jem svr. 'iskupiti greh kajanjem'. — Ja ću moj gri sam okajat.
    okajavat -ajavam nesvr. prema okajat. okance -eta s 1. dem. od okno 2. 'dem. od oko'.
    okanit se okanim se svr. 1. 'proći se, ostaviti se, manuti se'. — Najbolje
    okapanje s 1. gl. im. od okapat. 2. 'muka, teškoća, neprilika'. — Ne zna
    okarat okaram svr. 'izgrditi, ukoriti'. — Da koliko voliš svoje dite, kad prkosi triba ga
    okasnit okasnim svr. 'doći kasno, zakasniti; zadržati se'. — Malo smo
    okasno pril. 'dosta kasno'. — Bilo j'e okasno kad se krenilo.
    okat -a -o 'koji ima krupne oči'. — I lipa i okata cura.
    okefat -am svr. 'očistiti kefom, očetkati'.— Daj mi kefu da okefam ovaj' moj' stari šeši
    okilavit -im svr. 'dobiti kilu, postati kilav'. — Bio je dobar nerist dok nije okilavio.
    okiselit -im svr. 'učiniti da nešto postane kiselo, zakiseliti'. — Mogla si manje okiselit s
    okišit (se) -i (se) nesvr 'neprekidno liti (o kiši)'. — Nije dobro, okišilo se, a tribalo bi orat.
    okitit -im svr. 'ukrasiti (cvećem, zelenilom ili nečim drugim)'. — Sv
    okivanje s gl. im. od okivat (se). — Pravc okivanje samo dobar kovač zna.
    okivat (se) okivam (se) nesvr. prema okovat (se)'.
    oklada ž 'opklada'. ~ oklada je oklada i nema varanja.
    okladit se -im se svr. 'ugovoriti, sklopiti opkladu'.
    oklagija ž 'duguljasto, valjkasto glatko drvo. koj'im se tanji, razvija testo pri mešenju'. —
    oklembesit -embesim svr. v. 'otromboljit. — Baćo su ga izružili, zato je Joso oklembesio g
    oklepavit -im svr. 'postati klepav'. — Oklepavio si zato što uvik šepicu natu
    oklinak -inka 'jezičak zemljišta (obično na kraju parcele koji se uvlači
    oklivanje s gl. im. od oklivat. ~ ima cura razloga za oklivanje, zato odlaže svatove.
    oklivat okllvam svr. 'odlagati, odugovlačiti izvršenje nečega, ne odlučivati se'. — Dok ti razmišljaš i ok
    okliznit okliznem svr. 'okliznuti'. — Basamage su pune leda, pazi da ne oklizneš. ~ se 'o
    okno s 'staklo na prozoru'. — Na pendžeri s puta jedno okno je ispalo.
    oko s (mn. Sči, gen. očivi/očiju) 'organ čula vida u čoveka i životinj'e'. Izr. skloni m
    okobolan -lna -lno 'bolestan na oko (oči)'. — Kolko ja znam, Vita je od rođ
    okociljnit se okociljnem se 'okliznuti se'. — Marko se okociljne na led i opruži se koliki je d
    okolo pril. 'okolnim, zaobilaznim putem, zaobilazno'. — Žuri se i nemoj i
    okomice pril. 'koso, strmo, upravno'. — Krene okomice na brig i izvrne kola.
    okomit se okomim se svr. 'nasrnuti, ustremiti se (napadima) na koga'. —
    okopat -am svr. 'kopajući zemlju oko biljke, voćke, očistiti od trave i drugih šteto
    okopnit okopni svr. 'otopiti se, raskraviti se (o ledu, snegu)'. — Napolj
    okoprcan -cna -cno 'vešt, spretan, živahan, okretan'. — Samo vi Vinka pošaljite u du
    okorit okorim svr 1. 'dobiti koru, skoriti se'. — Dobro je kad rana ok
    okorovit -im svr. 'učiniti da što zaraste, obraste u korov, zakoroviti se'. — Da da je okoro
    okoštat -am svr. 'kušati, probati'. — Ja ni zrnceta okoštala m'sam, a baš je grož
    okotit okoti svr. 1. 'doneti na svet mladunče (o nekim životinjama)'. — Naša cfca je p
    okovat okujem svr. 'pričvrstiti nešto okovom, metalnim okvirom ili ek
    okračat -am svr. 'postati kratak, skratiti se'. — Ispod okračali rukava zimskog kaputa, v
    okratak -tka -tko 'prilično, dosta kratak'. — Ova naša dica samo nas u trošak tiraje, vidi
    okratit okratim svr. 'načiniti kraćim'. — Nane, meni se čini da ste mi malo okratili bilu
    okratko pril. 'prilično, dosta kratko'. — Morala je obuć i nosit kad je tako okratko sašive
    okrečit okrečim svr. 'krečom premazati, ooeliti'. — Okrečila sam spolja salaš, još mi je
    okrećalište s 'mesto gde se što okreće. — Na ovom okrećalištu smo kadgod vrli na konjima
    okrećanje s gl. im. od okrećat (se). — Zaboliće te vrat od okrećanja za curom.
    okrećat -em/okrećat, okrećem nesvr. prema 1. 'okrenit', 2. 'izvrdavati, izbegavati; izvrta
    okrenit okrenem svr. 1. 'kružnim pomeranjem promeniti položaj, obrn
    okresat okrešem svr. 'odseći, odrezati gornji deo, vrhove čega; odrezati sve gran
    okrilje s 'zaštita, čuvanje, odbrana'. — Malo dite je ko ptić, čim ga kogod napadne, om
    okripit se okripim se svr. 'potkrepiti se, uzeti što od jela ili pića'. — Znam
    okrivit okrivim svr. 'bacati krivicu na koga, optužiti, proglasiti krivim
    okrivljen -a -o 1. trp. prid. od okrivit. 2. 'onaj koji je okrivljen, okrivljen
    okrivljivat -ivljujem nesvr. prema okrivit.
    okrljat (se) -am (se) svr. 'oporaviti se'. — Posli one velike oluje, jesu l vam se pili
    okrugli -gla -glo 1. 'koji ima oblik kruga, lopte, koji je sličan krugu, lopti'. 2. 'gojazan'.
    okruglo pril. 1. 'kao krug, lopta, u obliku kruga, lopte'. — 2. 'u okruglo
    okrunit okrunim svr. 'kruneći odvojiti u manjim česticama'. — Bojim se da
    okrupnit (se) okrupnim (se) svr. 'postati krupan ili krupniji, ojačati'. — Dos
    okrzat se -a se svr. 'oštetiti se, pohabati se na krajevima'. — Šla si radio, kad ti se desni ru
    okrznit -nem svr. 'dodirnuti, dotaći, očešati'. — Je 1 te udario Ivan? — Nije me ni okrz
    oktober m 'deseti mesec u godini, listopad'.
    okućit se -im se 'steći, snabdeti se onim što je potrebno za domaćinstvo'
    ol ola olo 'ohol.' — Lipa jeste al i ola, kad iđe misliš da po jajima gazi, t;:ko ni.bad
    okumit se okumim se 'postati kum s kim (prilikom rođenja ili venčanja)'
    oladit(se) oladim (se) svr. 1. 'postati hladan'. — Dok vi niste došli, ilo se oladilo; Umi
    oladnit oladnim / oladnem svr. .1. 'postati hladan, ohladiti se'. — Dug
    olagat olažem svr. 'reći neistinu, laž o kome'. 2. 'prevarom oženiti koga (fij,.)'. — Da s
    olaj m 'ulje'. — Dodaj mi olaj da podmažem mašinu.
    olajat -jem svr. 'reći laž, nešto ružno o kome, oklevetati (pogrd.)'. — Kaka je to mater
    olajavanje s gl. im. od olajavat. — Za olajavanje je uvik bilo nepoštenog svita.
    olajavat -ajavam nesvr. prema olajat.
    olak -a -o 1. 'koji je dosta lak, lagan'. — Pogledo je svinjče i učinilo
    olako pril. 1. 'na lak način, bez napora, bez teškoća'. — Naš komšija avik kupuje nike
    olakšanje s 'popuštanje jačine bola, poboljšanje'. — Pijem lik i ko da osić
    olakšat -am svr. 1. 'učiniti lakšim, rasteretiti'. — Put je bio tako rđav da smo morali ola
    olica m i ž 'ohol čovek, onaj koji se drži nadmeno'. — To je taka olica, ko da se u sto
    olinjat (se) -am (se) svr. 1. 'izgubiti dlaku (pas, mačka); stanjiti se od upo
    olit se olim se nesvr. 'oholiti se'. — Samo da mi je znat na čeg se taj balo oli?!
    olizat oližem svr. 'polizati'. — Nane, ja ću olizat varnjaču od pekmez
    olo pril. 'nadmeno, gordo'. — Tako je olo koraco ko paradeški konj. Sloš m 'koren
    oltar -ćra m rlg 'deo hrama u kome se vrši glavni deo bogosluženja'
    oluja ž 'vrlo snažan vetar sa povremenim kovitlacima, obično praće
    olujan -jna -jno 'koji donosi oluju, pun oluje'. — Olujna kiša je sa vitrom i grmljavinom
    olujno/olujno pril. 'kao oluja'. — U aeru se osit(i)lo štogod olujno, pa smo se svi' uznemirili.
    oluk m 'žleb ili cev kojom otiče voda s krova. — Triba očistit oluk, pun je trske pa s
    oljoljat se olj'oljam se svr. 'jako se opiti'. — Olj'oljo se, pa sad iđe i u svakog zabada.
    oljuštrit oljuštrim svr. 'oljuštiti'. ~ se 'ostati bez ljuske (o plodovima).
    oma pril. 1. 'ovog časa, istog trenutka, vrlo brzo, uskoro'. ~ oma ću do
    omacit omaci svr. 'okotiti mače (mačiće)'. ~ se 'dobiti mačiće, okotiti se (o ma
    omaknit se omaknem se svr. —. 1. 'okliznuti se'. — Omakla mi se noga i malo j'e falilo da
    omalit -im svr. 'nedovolj'no spremiti, omanjiti'. — Izgledalo mi je da sam omalila kola
    oman m 'bot. zelj'asta biljka Inula helenium'.
    omanit omanem svr. 1. 'zamahom zavitlati'. ~ uzme mačka za rep, omane oko sebe i ba
    omanji -a -e 'omalen'. — Ostala je još ona omanja njiva, tamo ćemo krumpir zasadit.
    omanjivanje s gl. im. od omanjivat. — Omanjivanje nas pogađa već treću godinu, al porcija
    omanjivat -anjivam nesvr. prema omanit.
    omasan -sna -sno l'dosta, irilično mastan'. — Zdravo ti je dobar prisnac, Tezo, jedino m
    omastit se omastim se svr. 'najesti se masnog, ukusnog jela'. — Nadam s
    omatorit -im svr. 'postati mator, ostareti'. — E, moj Graco, omatorio si,
    omazat omažem svr. 'polizati ostatak neke mase'. — Nemojte se svađat: anica
    ome ometa (zb. omad) s 'jednogodišnje ždrebe'. — Prodaću ti kobilu, al ne dam njez
    omekšat -am 1. 'postati mek, savitljiv'. — Otkako sam jedno dvared nabokso
    omest ometem svr. 'počistiti metlom'. — Sobu ćeš omest i piliće naranit.
    omica ž 'jednogodišnje žensko ždrebe, mlada kobila'.
    ominjat se -njem se svr. 'osvrtati se na nekoga svoga, iščekujući od njega pomo
    omišavit -i svr. 'dobiti bolest (o konju, kada se zagrejan previše napije h
    omitiljavit -im svr. 'postati metiljav'. — Kažu da i čovik mož omitiljavit ako su ovce mitilj
    omlaćivat -aćivam nesvr. prema omlatit.
    omlatit omlatim svr. 1. 'mlaćenjem izdvojiti zrelo zrnevlje žita iz klasja, ovr
    omlitavit -im svr. 'postati mlitav, opustiti se, malaksati'. — Pa, šta oćete sad od njeg,
    omorina/omorina ž 'sparno vreme pred kišu, zapara'. — Pogušićemo se na ovoj omorini ako ufriš
    omraza ž 'zavada, mržnja'. — Kaka mi je to kuća, di je mater u omrazi sa ro
    omrazit -im svr. 'izazvati omrazu između nekoga, zavaditi'. — Zamisli
    omrkat omrče svr. 'oploditi ovcu'. — Komšinski ovan je omrko naše ovce.
    omrknit omrknem svr. 'zateći se negde kad se spusti noć; zanoćiti'. — Ne bi volila da di
    omrsit se omrsim se svr. 1. 'pojesti masnu hranu'. — Poslaćemo našem katani pak nek se
    omršav - a -o 'dosta mršav'. — Lipo ti je naraso deran, al ko da je malo omršav.
    omršavit -im svr. 'postati mršav, oslabiti'. — Čovik ti je zdravo omršavio, da nije bolesan
    omrznit -nem svr. 1. 'ispuniti se mržnj'om prema nekome; postati mrzak'. — Samo da zn
    omucavit -im svr. 'početi mucati, postati mucav'. — Šta se to dogodilo s Lokom, tako div
    omućat -am svr. 1. 'ovlašno oprati usta'. 2. 'oprati posuđe oblivanjem (površno)'. ~ oma
    omutavit -im svr. 'izgubiti moć govora, onemeti'. — Joškov sin Losko je pao ju
    onaki -a -o 'onakav'. — Liza avik kuka kako su siroti, pa nemaje ovo
    onako pril. 1. 'na onakav način'. — Mora se čovik i sam nasmijat, kad č
    onamo pril. 1. 'u onom pravcu, na onu stranu'. — Onamo iza one gred
    onda(k) pril. 1. 'za ono doba, za ono vreme'. — Kad sam ja bio deran, dico, ondak su dic
    ondaker pril. v. onda(k).
    ondale(k)(g) pril. 'odande'. — Ondaleg je došla oluja.
    ondan pril. 'odonud'. — Ondan sam naišo i vidio da na putu leži mrtav
    ondašnji -a -e 'koji se odnosi na ono vreme'. — To j'e staro, ondašnje ruvo, koje se obla
    onde pril. 'na onom mestu'. — Onde sam ti kazo da me čekaš.
    ondud pril. 'iz onog pravca, odande'. — Koliko ja znam, on će ondud do
    onibus m 'autobus'. — Meni u onibusu uvik bidne rđavo, pa ga zato i ne volim.
    onisko pril. 'na maloj visini, dosta nisko'. — Laste prid kišu uvik onisko lete.
    onizak -ska -isko 'prilično nizak, omalen'. — On je visok čovik, a žena mu je oniža i p
    onolicki/onolicni -a -o 'onako mali, majušan'. Kako i nije sramota, nismo se vid(i)li godinu dana,
    onolicno pril. 'onako malo'. — Kad se s onolicno zaprži, taka je i čorba.
    onolički -a -o v. onolicki.
    onoliki -a -o 'onako veliki'. — Kad ne bi znao, čovik ne bi povirovo, da je onoliki mom
    onoliko pril. 'u onoj meri, onako mnogo'. — Niko se onoliko ne zna sm
    opac uzvik. ~ opac, nisam tila da vam stanem na nogu. Izr. Ajde, opac! 'uzvik malom
    opačina ž 1. 'pokvarenost, zlo delo, nevaljalstvo'. ~ ima opačine i med uč
    opadanje s gl. im. od opada. — Počelo je opadanje vode u dolu, valdar ć
    opadat -am svr. i nesvr. prema opast.
    opajat -jem svr. 'pajalicom očistiti od prašine'. — Provitrili smo sobe i opajali zidove.
    opajda ž v. opajdara.
    opajdačit -im s\r. v. opajdarit.
    opajdara ž 'zla žena, nevaljalica, nemoralna žena'. — Neću više da vidim tu opajdaru da
    opajdarit -im svr. 'snažno udariti'. — Sve je bilo ko nika šala, dok Solo nije Matu opajdar
    opak -a -o 1. 'spreman da (kome) učini zlo, nevaljao'. — Ni kad se smije, ne triba mu
    opaklija ž 'ogrtač od ovčije kože, (za zimut od 16—18 jagnječih kožica, spolja farbana i
    opako pril. 1. 'na opak način, opasno'. — Znam ja Lovru, on se smije
    opalit opalim svr. 'opeći plamenom po površini ili po krajevima'. —
    opaljužat -am svr. 1. 'ošuriti'. — Danas smo zaklali jednog ranjenika, na
    opametit opametim svr. 'učiniti koga pametnim, razumnim, urazumiti'.
    opanak opanka m 'seijačka laka obuća od kože koja se priteže kaišima
    opančar -ara m 'zanatlija kcji izrađuje opanke'. — Sve je manje dobri opan
    opančarov -a -o 'koji pripada opančaru'.
    opanjkat -am svr. 'oklevetati'. — Bolje da ćutiš, jel ću i ja tebe opanjkat.
    opanjkavat opanjkavam nesvr. prema opanjkat. — Samo dok ja tu babuskaru uvatim, i
    opaprit opaprim svr. 1. 'začiniti paprikom ili biberom'. — Naša stanar
    opapuljit opapuljim svr. 'opelješiti'. — Jesi 1 čuo, Andriju su noćos opapuljiii do kože.
    oparat oparam svr. 'odvojiti nešto prišiveno'. — Oparaj onu staru pos
    oparit -im svr. 'naneti povredu vrelom parom ili tečnošću'. — Naša unu
    oparmačit -im svr. 'udariti (snažno)'. — Najpre je on mene ćušio, al kad sam ga onda ja bi
    opasat opasa(m) nesvr. prema opast.
    opasat -ašem svr. 'privezati oko pasa, pripasati'. — evo ti moja pregač
    opasivanje s gl. im od opasivat (se). — Još malo pa će kobilu tiibat vodit na opasivanje.
    opasivat opasiva nesvr. prema opasat.
    opasivat (se) opasivam (se) nesvr. prema opasat (se).
    opast opase svr. 1. 'pasenjem pojesti, popasti'. — Triba primistit koč ć
    opast -adne svr. 1. 'odvojivši se od čega, pasti na zemlju'. — Lišće je
    opaučit -im svr. 1. 'odalamiti, ošinuti'. — Opauči ti njega po ušima, pa ć
    opcigom pril. 'utvrđenom količinom davati (najčešće hranu i dr. za učinjenu uslugu)'. —
    opcigovanje s gl. im. od opcigovat. — Samo pazi kod opcigovanja da te ne privare.
    opcigovat -ujem svr. i nesvr. 'odbijati, oduzimati'. ~ oće on pomoć, nije da ne
    opcina ž 'vradžbina, opsena'. — Nane, našla sam jednu maramicu, ode na raskrš
    opcovat opcujem svr. v. pcovat.
    opčinit opčinim svr. 'omađijati, začarati'. — Trči za njom ko da ga je op
    opće pril. 'uopšteno': ~ uzeto, ~ rečeno. općenit -a -o 'opšti, zajednič
    općina ž 1. 'opština'. — I naša općina je već velika, imamo sto općinara. 2. 'crkvena, ve
    općinar m 'opštinar, član općine'. — U nedilju ćemo blrat općinara za našu op
    općinski -a -o 'kojj pripada općini, koji se odnosi na općinu'. ~ općinski atar se proteže o
    općinstvo s mn. 'stanovništvo u opštini'. — Naše se općinstvo većinom bavi zemljoradnjo
    opeć opečem svr. 1. 'čim vrelim izazvati ozledu na koži'. — Opekla me para iz lonca
    oped pril. 1. 'ponovo, još jedanput'. —Komšijaoped sutra iđe u varoš. 2. a. 'pak, me
    operuškat -am svr. 1. 'očistiti peruškom'. — Katice, operuškaj astal od mrvica. 2. 'oplja
    opet pril. v. oped. — Nane, Pera mene opet čakljika.
    opijanje s gl. im. od opijat (se). —- To više nije opijanje već prava bolest.
    opijat opijam nesvr. prema opit. ~ se nesv. prema opit se.
    opit opijem svr. 'napojiti koga alkoholnim pićem da mu se pomuti u glavi'. — Po
    opivat -am svr. 'održati opelo, opojati'. — Lipo su ga opivali popovi i saranili u obiteljsku grobnicu
    opivavat opivavam nesv. prema opivat.
    opkol m 'pleter od pruća'. — Svinji su na jednom mistu provalili opkol, mora
    oplakat -čem svr. 'ožaliti'. — Da sto godlna živim neću te, sine, dosta oplakat.
    oplakivanje s gl. im. od oplakivat. — Kad god ode na groblje, oma započme oplakivanje za
    oplakivat -akivam nesv. prema oplakat.
    oplest -etem svr. v. plest. — Kaži Kati da te očešlja i oplete. ~ se uz povr.
    oplin m 'vodoravna gredica na kolima ili saonicama koja odozgo drži stupce'.
    oplivit -im svr. v. plivit. — Sutra ćemo oplivit peršin i šargaripu.
    opoganit se -im se svr. 1. 'postati pogan, nečovečan, iskvariti se'. — Velik
    opominit opominem svr. 1. 'podsetiti, upozoriti'. — Ja sam te na vrime opominio da
    opominjanje s gl. im. od opominjat (se). — Opominjanje nije kazna već savit.
    opominjat (se) -njem (se) nesvr. prema opominit (se).
    opor/opor -a -o 'nakiseo i pomalo gorak, koji skuplja usta'. — Tunja je kad se ide prisna o
    oporeć / oporeć oporečem / oporeknem
    svr. 'povući obećanje, poreći'. — Kaka je tvoja rič, Lozika, juče si kazala da si bila s Ivan
    oporezivanje s gl. im. od oporezivat, v. porcija.
    oporezivat -ezivam nesvr. prema oporezovat.
    oporezovat -ujem svr. 'razrezati porez, zadužiti porezom'. — Oporezovall
    opoštenit se opoštenim se svr. 'postati pošten, pokazati se poštenim, valjan
    oprasit oprasi svr. 'doneti na svet prasiće (o krmači)'. — Ona velika bila krma
    oprašćanje s gl. im. od opraštat (se). — Nema oprašćanja dok ne obećaš da ne
    oprašćat (se) oprašćam (se) nesvr. prema oprostit (se).
    oprašit oprašim svr. 1. 'očistiti od prašine, otresti prah, isprašiti'. — M
    oprašivanje s gl. im. od oprašivat (se). — Čele su glavne za oprašivanje voć
    oprašivat (se) -ašivam (se) nesvr. prema oprašit (se).
    oprat operem svr. 'perući odstraniti nečistoću'. Ajte, dico, operite ruk
    opravdanje s 'obrazloženje, objašnjenj'e, dokaz'. — Šta će ti veće opravda
    opravdat -am svr. 'otkloniti s koga sumnju, klevetu, optužbu'. — Ja ću divanit s didom, a
    opravdavanje s gl. im. od opravdavat (se). — Moždar će opravdavanje pomoć
    opravdavat (se) opravdavam (se) nesvr. prema opravdat (se).
    opravit -im svr. 'dovesti u ispravno stanje, izvršiti opravku, popraviti'.
    opravljanje s gl. im. od opravljat (se). — Malo se odužilo to opravljanje salaša.
    opravljat se -am se nesv. prema opravit (se).
    oprest opredem svr. 'obaviti, završiti predenje'. — Sve što mi tri'ba za udaju, ja sam sa
    opreteljit se -im se svr. 'sprijateljiti se, oroditi se'. — Našu ćer smo dali za Lukinog sina i tak
    oprostit oprostim svr. 'preći preko čije krivice, greške, dati oproštenje'. — Mariška je zb
    oprošćaj m 'oproštaj'. Izr. poslidnji ~ 'pozdrav s kim neposredno pred smrt ili prilikom sa
    opružit se -im se svr. 'leći i ispružiti se'. — Jedva čekam da stignemo na
    opsicat opsicam nesvr. prema opsić.
    opsić -ičem svr. 'opseći, obrezati'. — Anka, ti to najbolje znaš, uzmi makaze, pa lipo
    opšit opšijem svr. 'prišiti nešto ivicom, rubom'. — Ženski mideri su opšiveni zlatnim
    opšivat opšivam nesvr. prema opšt.
    opuštat se opuštam se nesvr. prema opuštit se.
    opuštit se opuštim se svr. 'osloboditi se napetosti'. — Još malo je ukočen
    or/ora ora/orasa/oraja m 'orah'. — Faljen isus, gazdarice, ja sam došo priko mora, da m
    orač orača m 'čovek koji ore'. — Volim orača kad tako slaže brazde ko po žinoru.
    oračica ž 1. 'žena orač'. 2. 'pričvršćivač, gužva od upletenog pruća ili metalni deo na ko
    oračina ž 'oranj'e, duboko oranj'e (i svi ostali poslovi na tako uzoranoj zemlji)'. — Jedv
    orački -a -o 'koji se odnosi na orače: ~ poslovi.
    oračov -a -o 'koji pripada oraču'.
    oraći -a -e 1. 'koji se ore, koji se može orati'. — Jesmo naslidili, al samo je polak od t
    oran orna orno 'voljan, raspoložen'. — Risari su rano legli, oće sutra da budu orni za
    oranica ž 'zemlja, njiva koja se ore'. — Moja zemlja je sve sama oranica, nemam piska
    oranje s 1. gl. im. od orat. 2. 'uzorana zemlja'. — Kaži Marku da ne t
    oraščić m 1. 'vrsta kolača (sa kvascem, mlekom i vodom, umešeno brašno, ise
    orat orem svr. 'obrađivati zemlju plugom'. — Kad oremo, ja i kom
    orcat -am nesvr. 'vršljajući po stvarima uznemiravati, praviti buku'. — i
    ordinjat -am svr. 'lupati (nečim), dizati buku'. — Probudila sam se još oko tri sata, ne zn
    orendisat -šem svr. 'blanjom očistiti, obraditi (drvo)'. — Ja sam daske orendiso, sad ti trib
    organdin -ina m 'vrsta fine pamučne tkanine, slična muslinu'. — Cilika ć
    orgazda m 'čovek koji u ludosti, besu pokazuje vrhunac spretnosti za uništavanje, kvare
    orgijat -am nesvr. 'provoditi vreme u orgijama, bančiti'. — Prodo je lanac i orgija ve
    oridak oritka oritko 'prilično redak, proređen'. — Šta će ti česalj za tu tvoju oritku kosu?!
    oriđi -a -e 'prilično redak, kakav se dosta retko nalazi'. — Dugo sam
    orijaš -aša m 'div, gorostas'. — Moj baćo i stričko kad zajedno iđu, ko dva orijaša.
    orit se -i se nesvr. 'razlegati se, odjekivati'. — Znam da je Joško, čim se tako pisma ori
    orizat orižem svr. 'odseći suvišne mladice, (na biljci, stablu), podseći lozu'. — Ne virujem da ću moć
    ormar -ara m v. armar. — Poslaži tunj'e na ormar, pa će cila soba mrišit.
    ormarić/ormarčić m dem. od ormar.
    orno pril. 's volj'om, rado'. — Kako su se curice obradovale i orno dotr
    oro orla m zool. Aquila 'orao'. — Danas sam vidio tako veliku ticu, pomislio sam d
    orobit orobim svr. 'opljačkati, poharati'. Bać Lojzija je juče prodo dvi krave na vašaru
    orodit se orodim se svr. 'stupiti u srodstvo bračnom vezom'. — Nasa dica su se uzela, a m
    oronđavit -im svr. 'postati ronđav, pocepan'. — Moro je oronđavit kad sve popije.
    oronit oronim svr. 'oslabiti, onemoćati'. — Dida su tušta radili u životu, zdravlje njim
    orosit orosim svr. 1. 'pasti u vrlo maloj količini'. — Jutros je bilo kiš
    orov -a -o 'orahov, koj'i se odnosi na orahe, koji pripada orahu: ~ drvo, ~ liš
    oroz m 1. 'kresta kod petla'. — Bili pivac, ne samo što je bio najveć
    Orvacka ž 'Hrvatska'. — Mate je prodo svu zemlju i salaš, kažu da se d
    Orvat Orvata m 'Hrvat'. — Novi prokator je Orvat, došo je iz Zagreba.
    Orvatica ž 'Hrvatica'. — Njezina mater je Orvatica, zato i ona pomalo zanosi na orvacki.
    os osi ž 'bodljika na žitnom klasu'. — Piino osivi mi je napadalo
    osakatit -im svr. 'učiniti sakatim, naneti vrlo teške povrede'. — Trčo je
    osedlat -am svr. 'staviti sedlo na konja'. — Ja sam konja već davno osedlo.
    osedlavat -edlavam nesvr. prema osediat.
    osicat osicam nesvr. prema osić.
    osić osičem svr. v. odsić. — Osiči mi samo jedan zalogaj. ~ se 1. 'o
    osićat -am nesvr. prema os(i)tit. ~ se 1. nesvr. prema os(i)tit se 2. 'odavati od sebe mir
    osidit -im svr. 'postati sed'. — Ivša je osidio ko ovca.
    osim/osin m 'senka'. _— Niko još nije od svog osima pobigo; — On je taka kukavica da s
    osinjak m 'osinje gnezdo'. — U starom drvetu u kraju bašče, našo sam osinjak al ga nis
    osiromašit -im svr. 'učiniti siromašnim; postati siromašan'. — Osiromašila me tu
    os(i)tit -im svr. 'osetiti'. — Ostio sam da tu nije štogod kako triba. ~ se 'biti prožet nekim osećanj
    osivci osivaka mn. 'brašno koje ostane posle sejanja kroz gusto sito, mekinje'. — Imamo dosta osiva
    oskočit oskočim svr. v. odskočit. — Slabo si ti uranio, vidi koliko je sunce osko
    oslabit -im svr. 'izgubiti telesnu snagu, izmršaviti'. — Bać Nikola je p
    osladit osladim svr. 'učiniti slatkim, zasladiti'. — Mogla si malo manje osladit mak u p
    oslan -a -o 'jače slan, malo presoljen'. — Domaćice, kanda ti je oslana
    oslano pril. 'pomalo slano'. — Ne znam šta je to s tobom, u poslidnje vrime sve oslano
    oslanjat (se) -am (se) nesvr. prema oslonit (se).
    oslipit oslipim svr. 'postati slep, izgubiti vid'.
    oslobađat (se) -obađam (se) nesvr. prema oslobodit (se).
    oslobodit -obodim svr. 1. 'izbaviti od tuđinske vlasti, izbaviti od ropstva
    oslonac -onca m. 'potpora'. — Sve šta i kako je, al kad je naš mali Ivan u nevolji, onda m
    oslonit oslonim svr. 'prisloniti, nasloniti'. — Osloni glavu na moje ram
    oslonjat (se) -am (se) v. oslonit (se). osluškivat -ušklvam nesvr. prema oslušnit.
    oslušnit -nem svr. 'napregnuvši sluh'. — iđi napolje pa oslušni opet, moždar su ve
    osmorica ž zb. 'osam muških osoba'. — Nas je, borme, osmerica braće.
    osmoro s zb. broj prema osam: ~ dice.
    osmij m 'osmeh'. — Zdravo volim njegov osmij na licu.
    osmijak -ijka m 'osmeh'.
    osmoljit osmoljim svr. 'otromboljiti'. — Zdravo lipo izgledaš kad tako osmoljiš usta.
    osmrtnica ž 'smrtovnica'. — Nismo dobili osmrtnicu, kogod nam je javio za njegovu smrt
    osnova ž 1. 'deo kojim se nešto oslanja na podlogu'. — Dobro triba nabit temelje, jel ka
    osobenjak -aka 'čudan, nastran čovek'. — Svi su ga znali da je po naravi niki osobenjak, p
    osobito pril. 'narcčito'. — Osobito se radujem.
    osolit osolim svr. 1. 'posoliti'. — 2. (fig.) 'uveriti, ubediti'. — Svi ti dobro o
    ospica ž 1. dem. od ospa. 2. mn. zarazna dečja bolest koju prati crveni osip po telu, ma
    osramotit -amotim svr. 1. 'naneti kome sramotu, obrukati, okaljati'. — S
    osridnje pril. 'u osrednjem stepenu, srednje'. — Bio je omalen i osridnje debo.
    osridnji -a -e 'koji se ničim naročito ne ističe, prosečan'. — Glava mu je ko osridnja lubenica.
    ostajat -jem nesvr. prema ostat.
    ostali -e -a 'svi koji preostaju posle pomenutih drugih'. — Di su vam ostali monci?
    ostariji -a -e 'postariji'. — S curama je i jedan ostariji muškarac, ne znam ga.
    ostarit -im svr. 'postati star'. — Svaki ko se rodi i ostariće, ako mlad n
    ostat ostanem svr. 1. 'zadržati se negde, ne otići'. — Kad me već toliko zadržavate, o
    ostavit -im svr. 1. 'staviti što negde da tamo ostane, pustiti iz ruku'. — Č
    ostavljat (se) -am (se) nesvr. prema ostavit (se). Izr. ~ za starost 'štedeti'.
    ostrag pril. 'otpozadi'. — Dođi vamo pa kaži šta oćeš, nemoj mi ostrag vikat.
    ostrić (se) -ižem (se) svr 1. 'odrezati makazama vunu ovcama'. — Vi mi va
    ostrigat (se) -am svr. v. ostrić (se).
    ostrugat ostružem svr. 1. 'dovršiti struganje; skhuti struganjem; izgladi
    osudit osudim svr. 'doneti presudu'. — Osudili su Bartula ni za šta trideset dana zatvor
    osuđivat -uđivam nesvr. prema osudit.
    osut ospem svr. 'obasuti'. — Ja malo izosto noćos, kad je baćo sutr
    osvećivat se -ećivam (se) nesvr. prema osvetiti (se).
    osvetit osvetim svr. 1. 'izvršiti obred osvećenja'. — U nedilju ćemo os
    osvidočit se -idočim se svr. 'uveriti se'. — Kad si nevirni Toma, imaćeš prilike da se osvidoc
    osvinjit se osvinjim se svr. 'jako se opiti'.
    osvitlat -am svr. 'dobro očistiti izazivajući sjaj, uglačati'. ~ osvitlala je sve brave na vratima. Izr. ~ o
    osvitlenje s 'uređaji gorivo za stvaranje svetlosti; rasveta'. — Šta je, kom
    osvitlit osvitlim svr. 'izložiti svetlosti, obasjati'. — Uzmi sviću i osvitli mi basamage da vidim sać u pod
    osvitljavat -itljavam nesvr. prema osvitlit.
    osvrćat se -em se nesvr. prema osvrnit se.
    osvrnit se osvrnem se svr. 'okrenuti glavu u stranu ili nazad pogledati'. — Rasrdio se i iza
    ošacovat -ujem svr. 'proceniti od oka'. — Puštite Maću, on će to najbolje da ošacuje, zato
    ošajdarit -im svr. 'snažno udariti'. — Kad ga gledaš, mislio bi da je slabić
    ošantat -am svr. 'postati šantav, hrom'. — Od jednog uboda u petu, žena mu je ošantala
    ošećerit -im svr. 'posuti šećerom, pošećeriti, zašećeriti'. — Kad nemaš sira, mogla si ma
    ošepavit -im svr. 'postati šepav, hrom'. — Kogod je udario našeg pulina, ošepavio je na j
    ošinit -nem svr. 1. 'udariti'. — Svinjar pukne bičom, a onda ošine najve
    ošišat ošišam svr. 1. 'podseći, skinuti kosu'. ~ oću da me na nularicu ošišate. Lito je, la
    oškodica ž v. oškudica. — Moramo radit, pa nemamo vrimena da se žalimo na oškodicu.
    oškudan -dna -dno 1. 'nedovoljan, nepotpun'. — Dica su njim i zimi tak
    oškudica ž 'siromaštvo, oskudica'. — Oškudica natira čovika na razm?šljanje.
    oškudno pril. 'na oskudan način, nedovoljno, slabo'. — Kad si siroma, onda ti je sve ošku
    ošlontrat (se) -am (se) svr. 'na brzinu se i neskladno obući, nabacati se'. — Koce, deder ošlon
    ošmrknit se ošmrknem se svr. 'šmrčući očistiti nos od sluzi, useknuti se'. — Nemoj furtom u
    ošmurat (se) ošmuram (se) svr. 1. 'površno oprati rublje'. — Gledam košulje što si prostrla d
    ostar/oštar -tra -tro 1. 'koji svojom tankom ivicom dobro seče'. — Evo, ovaj je nož oštar ko
    oštarje s v. oštrica. — Tupo je oštarje na velikom nožu.
    oštenit ošteni svr. 'okotiti (obično o kuji)'. — Naša crna kera je oštenila pet štenadi. ~ s
    oštija ž 'hostija'.
    oštrač -ača m 'zanatlija koji oštri naprave za sećenje'. — Nosi ova dva velika noža kod
    oštrica ž 'oštra ivica oruđa ili oružja (noža, sablje, sekire i dr.); sečivo'. — Ne va
    oštrit -im svr. 1. 'činiti da nešto bude oštro, brusiti'. — Oštrim nožov
    oštro/oštro pril. 'strogo, ozbiljno'. — Prkosili jesmo, al kad se baćo rasrde, dosta je bilo da
    oštrokonđa ž 'svadljiva žena'. — Ta oštrokonđa zajašila je onog dobrog čovika.
    ošugavit -im svr. 1. 'zaraziti šugom, preneti šugu na koga'. — Jedna šug
    ošuknit ošuknem svr. 'zakimiti (na meri)'. — Snaš Mara kofa kad ne bi ošuknila, ona va
    ošuntrat se -am se svr. 'na brzinu se obući (i ne baš po redosledu oblačenj
    otac oca (mn. oci ocivi/otaca) m 'muški roditelj. — Da ima sto ociv
    otad(a)/otada pril. 'od toga vremena'. — Otad su postali nerazdvojni drugovi.
    otakat otačem nesvr. prema otočit. — Danas smo padali od posla, otakali smo vino.
    otale(g) pril. 'sa toga mesta, iz toga mesta'. — Skloni se otaleg, vidiš da o(d) tebe ne mo
    otanak otanka otanko 'dosta tanak'. — Meni se čini da ste otanko koč ć
    otanjit otanjim svr. 'učinit nešto tankim, stanjiti'. — Nisi li suviše ota
    otanjivat (se) -anjivam (se) nesvr. prema otanjit (se).
    otapat (se) otapam (se) nesvr. prema otopit (se).
    otar -ara m 'oltar'.
    otava/otava ž 'po drugi ili treći put košena trava'. — Baci malo otave prid konje.
    otcipit otcipim svr. 'otcepiti'. — Otcipi mi jedan list iz teke. ~ se 'odvojiti se, otuđiti se'. — Naš sin se
    otcipljirat (se) -ipljivim (se) nesvr. prema otcipit (se).
    otčangrcat -angrće svr. 'otići uz tandrkanje zaprežnih kola'. — Sio je na kola, ošinio konje
    otčepit otčepim svr. 'izvaditi čep, otpušiti'. — Lazo otčepi bocu, nazdravi i nategne. ~ s
    oteć oteknem/otečem svr. 1. 'udaljiti se tekući'. — Lagano je otekla i sva voda iz avl
    otegnit -nem svr. 1. 'pružiti u dužini'. — Lazo, kud si otego tu strangu
    otelit oteli svr. 'doneti na svet tele'. Zamislite, naša krava je otelila dvoje teladi. ~ se '
    otesat otešem svr. 'tesanjem obraditi'. Oteši mi jednu batinu od drača.
    oteščat -am svr. 'otežati, dobiti i težini'. ~ oteščali su mi kapci od umora, pa se same o
    oteščavat -eščavam nesvr. prema oteščat.
    otet otmem svr. 'silom uzeti, silom prisvojiti tuđe'. — Jedva smo žito oteli i pokosil
    oteturat se -am svr. 'otići, poći teturajući se'.
    otezat (se) otežem (se) nesvr. 1. prema otegnit (se) 2. 'tegliti se'. — iđi i u
    oteži -a -e 'malo teži, nešto teži'. — Malo je oteže tele nego što sam spo
    otfikarit -im svr. v. odjakarit. — Malo si kruva uzo, kad si toliki komad
    othegucat -egucam svr. 'ćopajući otići, othramati'. — Šta stojiš tu? — Gl
    oticanje s gl. im. od oticat. — Lakše je oticanje nego doticanje.
    oticat -ičem nesvr. prema oteć.
    otić odem (r. pr. oćo očla očlo očli) svr. 1. 'napustiti neko mesto, udaljiti se, uklonit
    otimat -am nesvr. prema otet. ~ se 1. nesv. prema otet se. 2. 'jagmiti s
    otirat -am svr. 1. 'primorati koga da napusti neko mesto'. — Onaj ludi Joka otiro je ženu ot kuće

    otisan -sna -sno 'dosta, prilično tesan'. — Meni se čini da je to tvoje ruvo otisno, tako mi stisnut u njem
    otisnit otisnim svr. 'postati tesac, uzak'. 2. 'učiniti tesnim'. — Sabovka mi je malo otisn
    otisno pril. 'na tesan način'. — Dobar je on sabov, al ima manu da sve otisno skroji.
    otkad(a) otkad(a) pril. 1. 'od kojeg vremena, koliko dugo'. — Otkad čekaš tu? — Otkad
    otkale(g) pril. 'odakle'. — Otkaleg su nadošli toliki skakavci?
    otkasat -am svr. 'otići kasajući'. — Nismo ga dobro ni ispregli, a naš Riđ
    otkašljat otkašljem svr. 'provesti izvesno vreme kašljući'. — Svako jutro,
    otkat -am svr. 'završiti tkanje, izatkati'. otkečit -im svr. 'šutajući nogom odbaciti'. — N
    otkidat (se) otkidam (se) nesvr. prema otkinit (se).
    otkinit -nem svr. 'trgnuti kidajući, nasilno odvojiti'. — Vršalica je dan
    otkivat otkivam nesvr. prema otkovat.
    otklečit -im svr. 'provesti neko vreme u klečanju'. — Naša majka su stari, jedva i
    otklipsat otklipšem svr. v. klipsati. 'otići klipšući'.
    otklopit otklopim svr. 1. 'skinuti, podići poklopac'. — Otklopi lonac nek iza
    otključat -am svr. 'otvoriti ključem (ono što je zaključano'. — Otključaj mali tavan.
    otključavat -učavam nesvr. prema otključat.
    otkljukat -am svr. 'uhraniti kljukanjem'. — Otkljukala je ona gusaka, ni broja njim se ne
    otkociljat se :am se svr. 'otići kociljajući se, otklizati se'. ~ otkociljo se do srid bare.
    otkopat -am i otkopam svr. 'kopajući izvaditi, odgrnuti'. — Otkopaj koju ku
    otkopavat -opavam nesvr. prema otkopat.
    otkopčat -am svr. 1. 'razdvojiti ono što je kopčama, dugmetima spojeno
    otkopčavat (se) -opčavam (se) nesvr. prema otkopčat (se).
    otkos m 1. 'količina pšenice, trave i sl. koja se odseče jednim zamah
    otkosit otkosim svr. 'koseći odrezati'. — Otkosi jedan komad, di bi stali s kolima.
    otkoturuškat -am svr. 'otkotrljati'. ~ se 'otkotrljati se'.
    otkovat otkujem svr. 1. 'skinuti okov; raskovati ono što je zakovano'. — Slomile su se d
    otkravit otkravim svr. 1. 'odmrznuti, zagrejati'. — Samo malo nek se razdani, pa
    otkravljivat (se) -avljivam (se) nesvr. prema otkravit (se).
    otkrilit otkrilim svr. 'razvući, otvoriti'. — Otkrlli virange na pendžerama, da u
    otkrit otkrijem svr. 1. 'ukloniti, skinuti pokrivač'. — Ako oma ne ustaneš, ja
    otkrivat (se) otkrivam (se) nesvr. prema otkrit (se).
    otkucat -am svr. 'kucanjem, izbijanjem označiti da je proteklo odredeno vreme'. — Jesa
    otkucavat -ucavam nesvr. prema otkucat.
    otkud pril. 1. 'odakle'. — Otkud meni novaca da iđem na vašar?; — Otkud ti vako kas
    otkulecat -ulecam svr. 'lagano otići (s noge na nogu), odgegati se'. — Majko, vald ne
    otkunjat otkunjam svr. 'provesti vreme kunjajući'. — Cilu noć je otkunjo na klupici u am
    otkupit otkupim svr. 1. 'otkupom izbaviti, osloboditi'. — Toliko si grišan, da tvoj gri ni
    otkupljivat (se) ~ upljivam (se) nesvr. prema otkupit (se).
    otočit otočim svr. 'pretočiti'. — Juoe smo otočili sve vino lanjske berbe.
    otok m 'otečeno mesto na telu'. — imo je velik otok na čelu.
    otopit otopim svr. 'učiniti da što (smrznuto) pređe u tečno stanje, rastopiti u nekoj te
    otoplit otopli(m) svr. 'postati toplije'. — Otopliio je i zemlja se već ugrijala.
    otopljavat otopljavam nesvr. prema otoplit.
    otpadat -am nesvr. prema otpast.
    otpast -adnem svr. 'pasti, spasti s čega'. — Još koji dan, pa će otpast
    otperjašit -erjašim svr. v. otperjat.
    otperjat -am svr. 'brzo otići, umaći'. — Nisam se dobro ni okrenila, a Lazo je otperjo i(s
    otpetljat -am svr. 'odrešiti petlju, odmrsiti'. — Ko je tako zapetljo ovu štrangu, ve
    otpijat otpijam nesvr. prema otpit.
    otpisat otpišem svr. 1. 'pismom odgovoriti na pismo'. — Tribalo bi da
    otpisivat -isivam nesvr. prema otpisat.
    otpit otpijem svr. 'popiti deo pića iz čega'. — Vranje poruči fićok rakije i oma stoje
    otpivat -am svr. 'pevanjem iskazati (celu pesmu)'. — Ajde, Lovro, otpivaj ti nama jedn
    otplaćivat -aćivam/aćujem nesvr. prema otplatit.
    otplakat -ačem svr. 'provesti izvesno vreme u plaču'. — Svako jutro ona najpre otpla
    otplatit otplatim svr. 'isplatiti dug, odužiti se'. — Ja sam svoje otplatio i sad sam svoj g
    otpočet otpočnem svr. 'započeti, početi'. — Nemoj da ja otpočnem s prutom reda pravit
    otpočimat (se) -am (se) nesvr. prema otpočet (se).
    otpočinak -inka m 'odmor'. — Kasno je, dico, vrime je da krenete na otpoč
    otpočinit -nem svr. 'odmoriti se'. — Još jedared ćemo okrenit svaki po dva reda da okopa
    otpočivat -očivam nesvr. prema otpočinit. Izr. ode otpočiva u miru 'leži mrtav, sahranjen'
    otposlat otpošaljem svr. 'poslati'. — Napisala sam pismo i oma ga otposlala.
    otpozdrav 'odgovor na pozdrav'. — Tvoje je da starije pozdraviš i da ne č
    otpozdravit -im svr. 'odgovoriti na pozdrav'. otpozdravljat -am nesvr. prema otpozdravit, ot
    otpratit -im svr. 'ispratiti nekoga'. — Antun je otpratio curu njezinima.
    otpravit -im svr. 1. 'poslati, uputiti, otpremiti'. — Kad neće da radi, zaš
    otpravljat -am nesvr. prema otpravit.
    otprije pril. 'iz ranijeg vremena, odranije'. — Otprije sam poznavala njega nego tebe.
    otprilike pril. 1. 'približno'. — Kako sam ja vidio, bilo i je otprilike stotinjak. 2. 'nasumc
    otprnit otprne(m) svr. 'prhnuvši odleteti'. — Ja koracim u žito, a prid nosom otprne jed
    otprve pril. 'od samog početka'. — Zavolili su se otprve.
    otprvine pril. v. otprve. — Otprvine zemlja nije bila tako rodna, naši stari nisu je znali d
    otpuštat otpuštam nesvr. prema otpuštit.
    otpuštit otpuštim svr. 1. 'smanjiti, sniziti cenu nečega'. — Tako ne možemo trgovat, ako
    otpuzat otpužem svr. 'otići puzeći'. — Vidi kud je to dite otpuzalo.
    otrčat -im svr. 'otići trčeći'. ~ otrčala je za njim, nije imala kad ni zbogom kazat.
    otrgnit -nem svr. 'naglim pokretom osloboditi, istrgnuti'. — Mater je dite vodila drže
    otresat (se) otresam (se) nesvr. prema otrest (se).
    otresit -a -o 1. 'otvoren, slobodan u ponašanju'. — Marko je bio otresit i dali su ga na škule. 2. 'ok
    otresito pril. 'žustro, energično'. — Da ste vid(i)Ii samo, kako je naš deran otresito uzjašio.
    otrest otresem svr. 'tresući učiniti da što otpadne'. — Otresli smo šljive za cefru pa ćemo ispeć rakiju
    otribit otribim svr. 1. 'trebeći očistiti'. 2. 'odabrati, izdvojiti (krupno ili upotrebljivo)'. — Otribi trišnje
    otriznit otriznim svr. 'učiniti da koga prođe pijanstvo'. — izašli smo na ladan aer i to ga je malo otriznil
    otrižnjavat (se) -ižnjavam (se) nesvr. prema otriznit (se).
    otrkat otfčem svr. 'otrčati'. — Puštite malu Katu, ona će to nama zač
    otrknit otrknem svr. 'otići žurno, trknuti nekud'. — Otrkni, Joso, u duć
    otromboljit -omboljim svr. 'opustiti, oklembesiti'. — Šta si otromboljio te usne, pa ti izgled
    otrov -ova m 'štetna smrtonosna materija'. — Daću ti otrova a ne vina, kad svaki dan
    otrova ž 1. 'otrov 2. 'zla, opaka osoba'. — Kloni se od nje, to je prava otrova.
    otrovan -vna -vno 'koji sadrži u sebi otrova'. — Triba znat koja je trava
    otrovan -a -o 1. trp. prid. od otrovat. 2. otrovan (2). — Divlju pamet i otrovanu narav im
    otrovat otrujem svr. 'učiniti otrovnim'. ~ otrovali ilo i dali keru, a on crko. ~ se 'usmrtiti
    otrovnica ž 1. 'ona koja ubija otrovom'. — Ne virujem ja njoj, ona je, otrovnica, i ro
    otrovno pril. 'kao otrov'. — Taki je da otrovno i gleda.
    otrt otarem (r. prid. otrvo/otro, otrla -o) svr. 1. 'obrisati'. — Majka
    otselit otselim svr. 'izvršiti seljenje, preseliti'. — Naša majka je otseli
    otseljavat (se) -eljavam (se) nesvr. prema odselit (se).
    otsicat (se) otsicam (se) nesvr. prema otsić (se).
    otsić -ičem svr. 'sekući odvojiti (v. osić)'. — Otsiči mi jedan komad
    otsidit -im svr. 'izdržati kaznu zatvora'. — Kazo je izašo i(z) zatvora, otsidio je njegovi pet godina.
    otskakat otskačem nesvr. 1. 'prema otskočit'. 2. 'odskakivati, pri vožnji
    otskakivat -akivam nesvr. prema otskakat.
    otskakućat -akućem svr. dem. otrčati skakućući.
    otskočit otskočim svr. 'naglo skočiti'. — Otskočio je ko da je na žeravu stao. 2. 'odbiti se
    otslužit otslužim svr. 1. 'služeći provesti neko vreme'. — Pogodio se na tri godine i jedv
    otsmijat otsmijem svr. 'popratiti smehom'. — Moram se potužit na našeg derana, kadgod ja njemu štogo
    otspavat otspavam svr. 'provesti izvesno vreme spavajući'. — Ako posli užne malo ne ot
    otsrdit se otsidim se svr. 'odljutiti se'. Nemojte ga ni gledat, otsrdiće se on i sam.
    otsukat otsučem svr. 'odviti nešto što se usukalo'. — Otsuči taj rukav, valdar ne
    otsukivat (se) -ukivam (se) nesvr. prema otsukat (se).
    otšantat -am svr. 'otići šantajući'.
    otšantucat -am dem. od otšantat.
    otšetat otšetam svr. 'otići šetajući'. — Di su dida? — Otšetali su da vide žito kako raste
    otševeljat -am svr. 'batrgajući, ševeljajući otići'. — Bio je trišten pijan i kako je otševeljo
    otuć se otučem se svr. 'stati na svoju nogu, oporaviti se'. — Dobro si s
    otud(a)/otud(a) pril. 'iz toga pravca, s te strane; odatle'. — Otud je vodio put pa priko dola i kro
    otuđit se otuđim se svr. 'postati tuđ, prekinuti tešnje veze s kim ili čim'. — Ja to osi
    otunčica ž 'lakši ženski ogrtač (pravi se od istog materijala kao i suknja)'. — Baš ti lipo s
    otunka ž 'ženski ogrtač (zimski, kraći, radi se od štofa, priljubljen uz telo)'. — Nane, vi
    otupit otupim svr. 'učiniti tupim, istupiti'. — Ako gladalicom redovno ne oštriš kosu, f
    oturat oturam svr. 1. 'odneti gurajući na čemu, odgurati'. — Metni na traga
    otvarat (se) otvaram (se) nesVr. otvorit (se).
    otvoren -a -o 1. trp. prid. od otvorit (se)'. 2. 'koji nije ničim ograđen, koji nije zakriljen,
    otvoreno pril. 1. 'na otvoren način, slobodno i iskreno'. — Prid nama su o svemu otvoren
    otvorit otvorim svr. 1. 'učiniti da se u što može ući ili iz čega izaći': ~ pendžer, ~ vrata.
    otvorizat -orizam nesvr. 'svaki čas otvarati i zatvarati vrata'. — Jel unut
    otvrdnit -nem svr. 'postati tvrd'. — Nisi davno pekla, a tako je otvrdnio ovaj kruv.
    otvrdnjavat -rdnjava nesvr. prema otvrdnit.
    ovaki -a -o 'ovakav'. — Šta da radimo kad i ovaki ljudi ima, koji samo gledaje da štog
    ovako pril. 1. 'na ovakav, na ovaj način'. — Znam da mora ovako bit
    ovamo pril. 'na ovu stranu'. — Dođite, vi, ovamo pa ćete dobit po jedan duga
    ovan ovna m zool. 'mužjak ovce'. — Al je gadno kad se ovnovi buckaje.
    ovca ž 'zool. domaća životinja Ovis aries'. — Izr. zalutala ~ 'čovek
    ovčar -ara m 'pastir koji čuva ovce'. — Ja već tri godine samo ovce č
    ovčarnik m 'staja za ovce'. — Za iduću zimu ćemo primistit ovaj ovčarnik s druge strane
    ovčarov -a -o 'koji pripada ovčaru, ovčarev'. — To j'e ovčarova batina, na kraju je malo
    ovčarski -a -o 'koji se odnosi na ovčara i na ovćarstvo'. ~ ker.
    ovčarstvo s 'gajenje ovaca kao privredna grana'. — U našem kraju se sve manje ljudi bave
    ovčetina ž 'ovčje meso'. — U našoj kući se nikad ne kuva ovčetina, ne volimo je.
    ovčiji -a -e 'koji je od ovce': ~ sir, ~ mliko, ~ meso, ~ koža.
    ovdaonda pril. 'katkad, ponekad'. ~ ovda-onda sam ga viđala i triznog.
    ovelik -a -o (komp. oveći) 'poveći'. — Bile su dvi lubenice, jedna ovelika, a druga sasv
    oviravat -iravam nesvr. prema ovirit.
    ovirit -im svr. 'potvrditi čemu istinitost'. — Napravio je naš fiškal kontrak, al smo ga morali oviri
    ovišlji -a -e 'povisok, ovisok'. — Š njom je išo jedan ovišlji momak, nisam ga poznala
    ovlaš pril. 'površno, na brzinu, skoro neprimetno'. — Mate je samo ovlaš svezo bu
    ovlažit -im svr. 'učiniti vlažnim, pokvasiti'. — Kaže da nije plakala, a meni se
    ovneći -a -e 'ovnujski'. — Skupa je ovneća koža.
    ovnov -a -o 'koji pripada ovnu'. — Čuvaj se ovna, al još više ovnovog roga, jel ako te
    ov(o)licki -a -o dem. od ovoliki.
    ov(o)licko pril. dem. od ovoliko. — Ne dam ti ni ov(o)licko malo, koliko pod nokat stane.
    ovolicni -a -o 'ovolicki: — Ti si bio još ovolicni derančić kad sam ja već
    ovolicno pril. 'ovolicko'. — Ko bi pomislio da ov(o)licno malo mož toliko nevolja donet
    ov(o)liki -a -o 'ovako velik, ovako brojan' — Di će stat ov(o)liki svit? Izr. ~ usta 'mnogo
    ov(o)liko pril. 'u ovoj meri, u ovoj količini'. — Nisam mislio da ću ov(o)liko zaradit. Izr.
    ovrć ovršem svr. (r. prid. ovro, ovrla, ovrlo) 'završiti vršidbu'. — Mi smo ovrli još pr
    ozbiljan -ljna -ljno 1. 'staložen, trezven, promišljen, strog'. — On je ozbiljan i ta
    ozbiljno pril. 'na ozbiijan način, bez primese šale, stvarno; strogo'. — Za dicu je dosta da
    ozdo(l) pril. 'odozdo'. — Ozdo ćepe, ozgor dika jebe (u pesmi).
    ozdravit -im svr. 'postati zdrav, preboleti'. — Još koji dan pa ću i ja valdar ozdravit.
    ozelenčav -a -o 'nepotpuo zreo'. — Mislio sam da sutra kosimo ječam, al još je ozelen
    ozelenit ozeleni svr. pokriti (se) zelenilom'. — Sve je drveće ozelenilo.
    ozepst ozebem svr. 'dobiti nazeb, nahladiti se'. — Ne dajte dici da istrč
    ozgor pril. 'odozgo'. — Šaljem ti jednu kotarcu voća, doli su jabuke, a ozgor žute zerd
    oziđat oziđam svr. 'obzidati, opkoliti zidom'. — Juče smo oziđali bunar cigljom, sad s
    oziđivat -iđlvam nesvr. prema oziđat.
    ozimi -a -o 'usev koji se seje u jesen, pred zimu'. — Vrime nam baš nije išlo na ruku,
    ozimit ozimi svr. 'zahladneti'. — Kuružnu triba što prija svest i sadit u badnjeve, dok o
    ozlida ž 'povreda tela, rana'. ~ ozlida nije velika, al je triba ličit da ne bidne veća nevolja.
    ozlidit ozlidim svr. 'naneti ozledu, povrediti'. — Teški su armari, pazite da ne ozlidite ruke jel noge.
    ozliđivat (se) -iđivam (se) nesvr. prema ozlidit (se).
    ozlobit ozlobim svr. 'ozlojediti, naljutiti'. — Ako ne možeš pomoć.ne triba drugog ni o
    oznojit oznojim svr. 'učiniti da se neko ili nešto oznoji'. — Samo ti rukovetaj kako ja k
    ozovnit se ozovnem se svr. 'odazvati se'. – Zašto se ne ozovneš kad te toliko dugo ve
    ožalit -im svr. 'oplakati umrlog na grobu ili na odru'. — Žena ga je saranila i ožalila.
    ožderan(i)ca ž 'nepopravljiva pijanica'. — Dada je ožderan(i)ca kad nikad nije trizan.
    ožderat se ožderem se svr. 'napiti se, opiti se'. — Ne volim š njim ni u svatove i
    oždribit (se) oždribi (se) svr. 'doneti na svet ždrebe (o kobili)'. — Jutros je vranica oždribila
    oždrit se oždrem se svr. v. ožderat se.
    ožeć ožežem/ožegnem svr. 1. 'opeći, opaliti'-— Što me ožegla kopr
    ožednit ožednim svr. 'postati žedan'. —: Na takoj žegi mora čovik i ožednit.
    oženit (se) oženim (se) svr. 'sklopiti brak, stupiti u brak'. — Nisam ja tio, al oženili su me m
    ožiljak ožiljka m 'trag na koži od zarasle rane'. — Osto mu je velik ož
    oživit oživim svr. 'učiniti da se neko ili nešto probudi, da se prene iz mrtvila'. — Stari
    ožujak -ujka m 'treći mesec u godini, mart'.
    ožujski -a -o 'koji se odnosi na ožujak, martovski'. — Izr. Bolje da te majka bije neg ož
    ožuljat -am svr. 'žuljajući očistiti travu (u vinogradu, voćnjaku)'. — Naoštrio sam žulja
    ožvalavit -im svr. 'postati žvalav, dobiti žvale'. — O, ivice, ala si ožvalavio, izgledaš ko l
    ožvalit -im svr. v. ožvalavit. — Nemoj za njlm pit vodu, ožvalićeš.
    pabirak -irka m 'plod koji zaostane posle žetve, berbe'. — Sav sam vinograd prokrstario
    pabirčenje s gl. im od pabirčit. — I u pabirčenju se nađe po koji sladak grozd.
    pabirčit -im nesvr. 1. 'skupljati u već obranom vinogradu ili voćnjaku retko izostalo gro
    pabušina ž 'potrbušina, slabina'. — Daj mi meso ispod pabušine 'ispod rebara'.
    pac paca m 'slana voda u koju se stavlja meso, salamura'. ~ oderali smo zeca i metn
    packa ž 1. 'udarac šibom po dlanu'. — Tuna je danas dobio dvi packe, nije znao ra
    pacolovka ž 'naprava za lovljenje pacova'.
    pacov m zool. štakor Rauus rauus: ~ mrki Mus rauus'.
    pacovčić m dem. od pacov. pača ž pl. t. 'pihtije'. — Jedva čekam da Božić
    pačat se -am se nesvr. 1. 'mešati se u tuđe poslove, odnose'. — Dobro bi bilo, nane, da s
    pače -eta s 'mladunče patke'. — Juče sam na peci kupila deset pačić
    pačiji -a -e 'koji se odnosi na patke': ~ meso.
    pačist -a -o samo u izrazu: pačista nedilja 'druga nedelja (sedmica) uskršnjeg posta ko
    pačkat se -am se nesvr. 'brčkati se, prskati se u vodi'. — Dico, oma da ste izašli iz te bare
    paćenica ž 'ženska osoba paćenik, mučenica'.
    paćenik m 'onaj koji podnosi ili je u životu podneo mnogo patnji, muč
    paćenje s gl. im. od patiti (se). — Didinom paćenju je došo kraj, umrli su.
    padanje s gl. im. od padat. — Kiša, pa kiša ~ dokleg će već ovo padanje.
    padat -am nesvr. prema past. — Tako sam ga istukla ko kera, neće mu više padat na p
    padavica ž 'epilepsija'. — Kad ga napadne padavica ništa ne zna za sebe.
    padavičar -ara m 'onaj koji pati od padavice, epileptičar'. — To je tako nesri
    padavičarka ž 'ona koja boluje od padavice'. — Ćer njim je padavičarka, a ni nije baš sasvim
    padavičarov -a -o 'koji pripada padavičaru'.
    padavine -ina ž mn. 'oborine'. — Ove godine slabo bilo padavina, nije bilo ni kiše ni snig
    padež m 'pad'. — Kaki je to padež bio, kad mu je Joso podmetnio nogu, privrnio se ko
    pa(h)uljica ž 1. 'meko, nežno perje na telu ptica, paperje'. 2. 'kristali snega
    paja ž 'štofani materijal (za ženske suknje i haljine)'. — Sašili smo Luci jednu suknj
    pajalica ž 'metla od kunine (vlat od trske), koja služi za čišćenje zidova
    pajanta ž 'poprečna gredica spajalica rogova (nakrovu),spojnica'. — Sutra
    pajantica ž dem. od pajanta.
    pajat -am nesv. 'skidati prašinu sa zidova (metlom kunine)'. — Nan
    pajica ž 'tanki štofani materijal'.
    pajtaš -aša 'drug, istomišljenik, drugar, ortak'. — Iđe Marko i njegov pajtaš Grgo.
    pajtaški -a -o 'koji se odnosi na pajtaše': ~ poso.
    pajtaški pril. 'na način pajtaša, kao pajtaš'. — Oni ne samo da su pravi drugovi, nego
    pak m 'paket (sa hranom)'. — Poslali smo Lazi, našem katani, velik pak od pet kila.
    pak 'pa neka, pa'. — Sutra će svi ić na vašar u varoš, a ti ćeš, Ivane, ostat na salašu.
    pakla ž 'kutija (cigareta ili šibice sa deset kutijica), paketić'. — Kad ve
    paklica ž dem. od pakla.
    pako vezn. 'pak'. — Ja ću, pako, sam otić njemu kad on neće na moj salaš da do
    pako -kla m 'pakao, mesto gde duše grešnika trpe večne muke'. Izr. Vru
    pakosan -sna -sno 'koji ima pakosti u sebi, koji čini pakosti'. — Vridna jeste, al je podos
    pakosno pril. 'na pakostan način, zlobno'.
    pakostit -im nesvr. 'činiti pakosti kome'. — Ako mu ne možeš pomoć,
    pakovanje s 1. gl. im. od pakovat (se). 2. 'paket'. — Nanino pakovanje je uvik najve
    pakovat -kujem nesvr. 'slagati, vezati u svežanj ili paket, jedan ili više
    palac palca m 'kranji debeli prst na ruci i nozi': ručni ~, nožni ~. 2. 's
    palačinta ž 'vrsta kolača od brašna, jaja i mleka, pečena na vreloj masti u
    palamuda ž 'biljka sa listovima koji imaju bodljikave, trnovite zupce ili d
    palamudit -im nesvr. 'govoriti gluposti, bulazniti'. — Kad on popije koju č
    palanta ž 'rasad (cveća, povrća i sl.)'. — Danas ćemo rasadit palantu paprike.
    palantovat -tujem nesvr. 'saditi rasad biljaka'. — Juče smo palantovali ranu salatu.
    palčić -ića m dem. od palac.
    palčik/palčinjak m 'plod rogoza'.
    palica ž 1. 'štap sa svinutom drškom'. — Skloni mi se s puta, jel ću te
    palit palim nesvr. 1. 'uništavati vatrom'. — Pale kuružnu na njivi. 2
    palora ž 'dečiji ritualni pozdrav starijima (mala deca na otvorenom dl
    paljužanje s gl. im. od paljužat. — Čim bidne gotovo paljužanje, ja ću raspravljat svin
    paljužat -am nesvr. 1. 'šuriti, skidati čekinje sa zaklane svinje'. 2. 'opelj
    pamet ž 1. 'razum, um'. — Da imaš mrvu pameti, ne bi tako divanio.
    pametan -tna -tno 1. 'razborit, mudar'. — Pametna je to glava, triba urad
    pametno pril. 'na pametan način, mudro'. — Znam da je on pametno mislio, al šta vridi k
    pamprc m 'mali čovek (kepec)'. — Valdar se nećeš udat za tog pamprca?!
    pamtivik m samo u izrazu: od pamtivika. 'odvajkada, oduvek'.
    pamučak -čka m 'tanak pamučni konac za vezenje'.
    panćenje s gl. im. od pantit. — Slabo mu je panćenje, pa zato ne vraća dug.
    pandrknit -em svr. 'odapeti (podr.)'. — Nadigo se ko pućak, ko da neće i on jednog dana p
    pandur -ura m 1. 'seoski čuvar reda'. — Panduri su za nered znali i ba
    pandurčina m v. pandurina.
    panduretina m v. pandurina.
    pandurina m augm. i pogrd. od pandur.
    pandurov -a -o 'koji pripada panduru'.
    pandurski pril. 'na način pandura, kao pandur'.
    pandurski -a -o 'koji se odnosi na pandura': ~ služba, ~ soba.
    panek part. 'ako, neka'. — Svi će dobit po dva šećera, samo ti nećeš, jel si r
    pankljika ž 'uska traka od tkanine koja se koristi kao ukras, pantljika'. — Na svaku kiku s
    panta ž 1. 'um, razum, pamet'. — Bio je i načitan, al je imo pantu da nije bilo takog
    pantalone ž mn. 'donji deo muškog odela, hlače'. — Kate, donesi mi one pantalone od caj
    pantalon(i)ce -ica ž mn. dem. od pantalone.
    pantit -im nesvr. 'držati u pameti, sećati se'. — Pantim te ja još dok si curica bila. Izr.
    pantivik m v. pamtivik.
    pantljika ž v. pankljika. — Kupila sam ti, Mande, lipu crvenu pantljiku u kosu.
    panj panja m 'deo drveta koji ostane na korenu kad se stablo pretesteri, sruši, prelom
    panjić -ića m dem. od panj.
    panjkat -am nesvr. 'ogovarati, blatiti, klevetati'. — Mać(u)va me panjk
    paočit -im nesvr. 'učvrstiti naplatke i paoke, okovati točak'. — Odneć
    paok paokovi m 'deo točka koji spaja naplatak s glavčinom'. — Tribać
    paor m 'seljak'. — Paorima zavide na bilom kruvu, al ne zavide na crnim noktima.
    paorija ž mn. 'seljaštvo, seljaci'. — Čim je vašar, sva se paorija okupi.
    paorkinja ž 'seljanka'. — Jedna nam je cura paorkinja, a druga je šnajderka.
    paorski -a -o 'koji pripada paorima'. — evo, vako je namišćena prava paorska soba.
    paorski pril. 'na paorski način'. — Ja sam paor i paorski divanim.
    papa m 'poglavar rimokatoličke crkve'.
    papa ž 'dečje jelo, hrana'. — Daj malom pape da ne plače.
    papak papka m 'rožnata navlaka koja pokriva krajeve prstiju u nekih
    papar -pra m 'biber, bot. Piper nigrum'.
    papat -am nesvr. 'jesti (deč.)'. — Oće papat mala beba?
    papčić m dem. od papak.
    papčit -im nesvr. 'grabiti (za sebe), biti sebičan'. — Nije Vranje gledo ni na ro
    paperje s mn. 'meko i nežno perje na telu ptica, mašak'. — Ja sam mojoj
    papica ž dem. od papa (hrana).
    papicanje s (deč.) gl. im. od papicat. — Kad je papicanje na redu, onda se sve sigra
    papicat -am nesvr. (deč.) dem. od papat.
    papin -a -o 'koji pripada papi'. ~ štap.
    papit -im nesvr. (deč.) v. papat.
    papren -a -o 1. 'začinjen paprom ili paprikom, zapapren'. — Volim pa
    paprenjača ž 'posudica (okrugla, od drveta) u kojoj se drži sitna mlevena paprika'. — Doda
    papričica/papričica ž dem. od paprika.
    paprika ž bot. 'vrtna biljka Capsicum annum': sitna —, zelena —, crve
    paprikaš -aša m 'jelo od mesa iseckanog na komadiće, u soku kuvano i za
    paprikaški -a -o 'koji se odnosi na paprikaš'. — Volim i paprikaški miris.
    paprikica/paprikica ž dem. od paprika.
    paprit -im nesvr. 'začinjavati jelo biberom ili paprikom'. — Moj pokojni dida su svako
    papuča ž 1. 'vrsta lake obuće koja se najčešće nosi samo u kući': muške papu
    papučar -ara m 1. 'zanatlija koji izrađuje papuče'. 2. 'muž koji je pod "papu
    papučarka ž 'žena proizvođač papuča'.
    papučarov -a -o 'koji pripada papučaru'. ~ šilo.
    papučarski -a -o 'koji pripada papučaru'. ~ zanat.
    papučica ž dem. od papuča.
    papučić m 'papučar (2.)'.
    papula ž 'kuvani i gnječeni pasulj'. — Volim papulu al nisam protiv komada kuvane šu
    par (parovi) m 1. 'dva predmeta, koji zajedno čine jednu celinu': ~ klompa, ~
    par 'čas, trenutak; samo u izrazima: u jedan ~ 'odjednom'. — U jedan ~ u
    para ž 1. 'gasovito stanje u koje prelazi tečnost pri isparavanju'. —
    para ž 'crta, linija'. — Cekajte da povučem paru otkaleg ćemo skakat.
    parač -ača m 'šiljak za paranje kukuruza (pri ručnom mrvljenju)'. — S para
    parača ž 'poljoprivredno oruđe (prvobitno, gvozdeni klinovi u drvenom okviru, a zatim
    parada ž 1. 'vojnička svečana smotra'. 2. 'svečana povorka, proslava, sve
    paradajz m v. paradička. — Sabrala sam sav zrio paradajz, sutra ćemo ga skuvat.
    paradan -dna, -dno 'koji je određen za svečane prigode: ~ amovi; ~ konji'.
    paradoš paradoš m 'kočijaš (koji tera samo paradne konje i kola)'. — Paradeš ima i svoj
    paradeški -a -o 'koji pripada paradešu: ~ konj, ~ kola'.
    paradeški pril. 'na paradeški način'. — On, ne samo da je dobar kočijaš u paradi, ve
    paradička ž 'paradajz'. — Nakuvali smo pedeset boca paradičke.
    paradirat -adiram nesvr. 'ići paradnim korakom, jahati, voziti se, sudelovati u paradi, prav
    paradno pril. 'svečano, kao u paradi'.
    paraklaisat -šem nesvr. 'zbog nesposobnosti kvariti, promašiti u izradi'. — Ne
    paramparčad ž zb. im. od paramparče. — Ispo mi je tanjir i razbio se u parampar
    paramparče/paramparče -eta s 'komadić čega (obično razbijen)'. — Pokidala je pismo u parampar
    paran -rna -rno 'koji pripada paru'. — Tvoj i moj konj su dobra parna vii
    parasnički -a, -o 'seljački': ~ kola; ~ soba; ~ peć 'napravljena u dvorištu, poljska pe
    parasnički pril. 'na parasnički način'. — Divani ti meni lipo parasnički da te možem razum
    parasnik m 'seljak'. — Dok je nas parasmka, nema gladi u narodu.
    parat param nesvr. 'razdvajati po šavu ono što je ušiveno'. — Volim
    parica ž dem. od para. — Liza i Marko su bili štedljivi domaćini, pazilisu na svaku pa
    parit -im nesvr. 'polivati vrelom vodom zaklanu životinju da se lakš
    parit parim nesvr. 'sastavljati u par radi zajedničkog rada'. — Izr. Pa
    parket -eta m 'pamučna tkanina s dlačicama s jedne strane, parhet'. Izr. igra teta brez p
    parketski -a -o 'koji je od parheta'. — Starije žene su i spavale u parketskim suknjama.
    parlog m 'zakorovljeno zemljište, zarastao vinograd'. — Otkako se propijo, sav mu je v
    parni -a -o 1. 'koji se pokreće delovanjem pare'. — Stojo sam blizo i
    parnjača ž 1. 'parni mlin'. — Mlili smo na suvači pa u vodenici, a sad stigla je i parnja
    parnjak -aka m 1. 'vršnjak'. — Znam ga kako ga ne bi znala, bio je parnjak mom mla
    paroščić m dem. od parožak.
    paroške -aka ž mn. 'vile sa dva šiljka'.
    parožak -oška m 'jedan od šiljaka na vilama'. — Za bacanje snoplja na
    partaja ž 1. 'politička organizacija, partija'. 2. 'manja grupa ljudi povez
    partekla ž 'salvetica, od tekstila, kože (vezana detetu oko vrata)'. — Sveži maloj parteklu
    parteklica ž dem. od partekla.
    partija ž 'osoba sa odgovarajućim osobinama za stupanje u brak s osobom suprotnog p
    partovat -ujem nesvr. 'podržavati, povlađivati'. — Bio sam ciguran da ć
    pas m 1. 'pašnjak, livada'. — Otiraj krave u drugu dolju, tamo je dobar pas. 2. 'najuž
    pasirat pasiram nesvr. 1. 'odgovarati meri, dolikovati'. — Kad bi mi d
    pasmo ž 'smotak vune'. — Kata je držala, a Teza je brojila niti i vezivala u pasmo.
    pasom pril. 'pasući'. — Lozija je krenio s kravama pasom oma ispod avlije i u podne se
    pasoš m 'isprava o dokazu vlasništva na stoci'.
    pasošamica ž 'kancelarija gde se izdaju pasoši'.
    paspulirat -uliram nesvr. 'opšivati gajtanom druge boje'. — Dala sam kumašnu prega
    past padnem i panem svr. 1. 'biti povučen sa višeg položaja na niži sopstvenom težin
    past/pasit pase nesvr. 'nalaziti se na paši (o stoci)'. — Dok se ti ode sigraš, krava ti pase cv
    pastorče -eta s 1. dem. od pastorak i od pastorka. 2. 'onaj kojemu se ne posve
    pastorak -orka m 'sin iz pređašnjeg braka bračnom drugu iz novog braka, svome o
    pustorka ž 'kći iz pređašnjeg braka bračnom drugu iz novog braka'.
    paša ž 1. 'pasenje, napasanje'. — Ovog prolića ćemo čele odnet na pašu u onu veliku
    paša m 'titula visokih vojnih i civilnih dostojanstvenika u osmanlijs
    pašnjak/pašnjak -aka m 'mesto gde stoka pase'. — Komšija, tebi izgleda nije do
    paštrit se -im se nesvr. 1. 'žuriti se'. — Moram se paštrit da za vida stign
    patak patka m 1. 'zool. mužjak patke Anas mas'. 2. 'čovek koji se gega pri hodu (fig.)'
    patalija ž 'nered, gužva'. — Moždar bi taj balo i veću patallju pravio da nije bila viz(i)-t
    pateka ž 'apoteka'. — Kad pođeš u pateku, kupi i praška od glave.
    patekar -ara m 'apotekar'.
    patekarica ž 'apotekarica'. — Naša patekarica je rodom iz Sombora.
    patit -im nesvr. 1. 'trpeti jak fizički bol, mučiti se'. — Moja žena već
    patka ž zool. 'plovka Anas'. Izr. divija ~ zool. Anas platyrhynchos; doma
    patkast -a -o 'koji je nalik na patku, koji je kao patka'. — Kaži šta oćeš, al Pajo ima pra
    patkica ž dem. od patka.
    patnja ž 'bol, muka (obično duševna)'. — Bolest je već odavno prošla, al patnja u duši
    patoka ž 'pri pečenju rakije poslednja, slaba rakija'.
    patrona ž 'ćahura u kojoj je puščano tane ili sačma, s kapslom, napunje
    paučina ž 'tanke niti koje nastaju od lepljivog soka koji pauk izlučuje i mreža od njih. —
    pauk pauka (mn. paukovi) m zool. Arachnida. ~ otkud toliki paukovi ko da nismo so
    paukov -a -o 'koji pripada pauku': ~ otrov, ~ mriža.
    paun pauna (mn. paunovi) m zool. Pavo cristatus'. — Ne volim momka koji se oli ko
    paunica ž 'paunova ženka'. — Lipa je Manda, pa još kad se obuče u sveć
    paunov -a -o 'koji pripada paunu': ~ pero, ~ perje.
    pazit -im nesv. 1. 'pažljivo pratiti pogledom, biti usredsređen'. — Kad se vadi med, m
    pazuvo s 'pazuho'. — Ozo dite pot pazuvo ko džačić; ima čir pot pazuvom.
    pceto s 1. 'pas'. — Čije je to malo crno pceto? 2. 'čovek koji izaziva
    pcovač -ača m 'psovač' Čim zine, on štogod opcuje, pa su ga zato i zvali pcova
    pcovačica ž 'žena koja psuje'. — Jeste žensko al je pcovačica da joj para nema u tom.
    pcovačov -a -o 'koji pripada pcovaču'. — Pcovačov jezik je zdravo pogan.
    pcovat pcujem nesvr. 'psovati'. — Dida nisu trpili onog ko pcuje i oma su ga otirali sa
    pcovka ž 'psovka'. — Majka je uvik divanila: dico, čim čujete digod veliku pcovku, skl
    pec! (deč.) uzvik kojim se opominje dete da se može opeći. — Nemoj dirat rukom, t
    peca ž 'pijaca'. — Sutra ćemo nosit na pecu kola plive. Izr. žitna — 'pijaca gde se na
    pecara ž 'zgrada u kojoj se peče rakija'.
    peckat -am nesvr. 'zadirkivati'. — Pere, okani se već tog derana, zašto
    pečen -a -o 1. 'trp. prid. od peć'. 2. 'iskusan, vešt'. — Njemu nema ravnog kova
    pečenica ž 1. 'pečeno meso, pečenje'. — Nana su doneli na astal pečenicu od velike pu
    pečenka ž v. pečenica. — Gazdarice, dobra ti je pečenka.
    pečenje s v. pečenica (1.).
    peć peći ž 1. 'naprava od bubalja (v.) od pečene zemlje, kamena, m
    peć pečem (3. 1. mn. pefiu) nesvr. 1. 'pripremati hranu za jelo grejanjem na vatri, na
    pećar -ara m 'izrađivač peći'. — Sve manje ima pećara koji znadu pravit prave parasn
    pećarski -a -o 'koji se odnosi na pećara': ~ zanat.
    pećica ž dem. od peć.
    pećka ž dem. od peć. — Grije nas naša pećka, malo ložimo a uvik nam je soba vru
    pećkica ž dem. od pećka.
    pedalj pedlja m 'stara dužinska mera, razmak između vrha palca i ma
    pegla ž 'naprava koja se zagjeva i kojom se glačaju tkanine'. — Kaže mi Anka da se v
    peglat -am nesvr. 1. 'glačati peglom tkanine'. — Male uzgljance ćemo peglat, a
    pekar m 'onaj čije je zanimanje da mesi i peče hleb'.
    pekara ž 'zgrada, prostorija u kojoj se mesi i peče hleb ili prodaje'.
    pekarka ž 1. 'pekareva žena'. 2. 'žena koja prodaje hleb'.
    pekarov -a -o 'koji pripada pekaru'. — Pekarova peć bolje peče od naši parasni
    pekarski -a -o 'koji se odnosi na pekare': ~ zanat, ~ lopata, ~ kruv.
    pekmez m 'slatka gusta kaša, masa koja se dobiva ukuvavanjem voća (sa še
    pekmezit se -im se nesvr. 'otezati se, izvoljevati i sl.'. — Ajde, skoči i uradi što ti mater kaže
    pelcer m 'voćni kalem'. — Daj mi jedan pelcer s tvoje višnje.
    pelena ž 'kvadratni oblik platna u koji se umotava novorođenče'. — Izr. iza
    pelenica ž dem. od pelena.
    pelin -ina 1. a. bot. 'biljka jakog mirisa i goricog ukusa, Artemisia a
    peliž -iža m 'obod korita (na kojem se obično drži sapun)'. — Misliš
    pelješit -im nesvr. 'lišavati koga čega (obično r.ovca, kartanjem u nova
    pemzla ž v. penzla.
    pendžer m 'prozor'. — Otvori pendžere u ćistoj sobi.
    pendžeraš -aša m 1. 'okvir za prozore'. 2. 'zanatlija, radnik koji zastakljuje prozore'. —. To
    pendžerica ž 'jednokrilni prozorčić'. — Pendžerica se mece tamo otkud se
    pentrat se -am se nesvr. 'penjati se, verati se (na nešto, nenormalnim putem)'. — i
    penzla ž 'četkica, kičica'. — Baćo, jeste 1 kupili mi penzlu za škulu?
    penjat penjem nesvr. 'dizati koga ili što u visinu'. — Penjite i tog pijanog na kola pa da
    pepa ž 'neukusno skuvano i sve međusobno slepljeno jelo'. — Ovo nije paprikaš ve
    pepeljat se -am se nesvr. 'posipati se pepelom (u rimokatoličkoj crkvi vernici se na dan "
    peraći -a -e 'koji služi za pranje': ~ sapun.
    peraja ž 'organ za plivanje ribe'. 2. 'četka na dužem ili kraćem držalju (za kre
    perajica ž dem. od peraja; 'mala četka za krečenje'. — Ozmi perajicu i popravi kre
    perajište s 'držalje na kojem se nalazi četka za krečenje'. — Perajište je duže od dva mete
    perce -eta (mn. percad) s dem. od pero. percent -a m 'procenat'.
    perec -eca 'pecivo savijeno u kolut'. — Ja samo gledam kako se malo dite zna smotat
    perečnjak m 'jedna vrsta korenja od drveta (služi za izradu četakaribalica)'.
    per(i)na ž 'posteljina napunjena perjem, njome se pokriva ili stavlja kao ležaj'. — Izvadi
    perjanica ž 'nakit od perja na kapi ili šeširu'. — Zadi i ti ovo veliko perce za šešir kad ve
    perjaroš m 'austrougarski žandarm'. — Jutros su dva perjaroša otirali Lazu svezanog za
    perjat -am nesvr. 'ići brzo, trčati, bežati'. — Kad Lazo počme perjat, niko ga ne mož s
    perjav -a -o 'koji je uprljan perjem'. — Vidiš kako sam perjava, čitav dan smo
    perjavača ž 'unutrašnji deo navlake za jastuke'.
    perje s zb. im. od pero. Izr. kitit se perjem 'hvalisati se'.
    perlica ž 1. 'cvet od veštačkog materijala ili živog cveća (kite se svati njima)'. — Sprem
    pero s 1. 'rožnata cevčica koja prelazi u badrljicu s čijama, a raste iz
    peronica ž 'kutija za pera'. — Čime si piso u škuli, kad si peronicu zaboravio ponet?
    peršin m bot. 'biljka iz porodice štitarki, Petroselinum hortense'. Izr. iđ
    pertla ž 'traka za vezivanje cipela'. — Pokidala mi se pertla.
    perunika ž bot. 'jedna vrsta cveća (sa ljubičastim, belim i crvenim smeđ
    peruška ž 'vrh guščijeg krila ili svežnjić perja upotrebljen kao metlica kojom se
    peruškat -am nesvr. 1. 'peruškom čistiti'. — Peruškam kotarcu od brašna. 2. 'tu
    peruškica ž dem. od peruška.
    perut ž i m 'ljuščice od izumrlih gomjih delova kože (posebno na glavi)'. —
    perutanje s gl. im. od perutat se. — Perutanje je nika bolest kože na glavi.
    perutat se -am se nesvr. 'postajati perutav'. — Ne znam već šta da radim, zdravo mi se kož
    perutav -a -o 'koji ima po sebi peruti'. — Moja kosa nije perutava.
    pervaz m 'naslon na klupi'. — Odmaknite malo klupu da pervaz ne žulja zid.
    peškir -Ira 'ručnik, ubrus'.
    peškirić m dem. od peškir.
    peškirčić m dem. oč peškir.
    pet neprom. prost. broj. lzr. ni ~ ni šest 'bez oklevanja, odmah'.
    peta ž 1. 'zadnji deo stopala'. — Boli me peta, kako ću ja trčat za tobom. 2. 'zadnji d
    petak -aka m 1. 'bure od pet akova'. 2. 'konj od pet godina'.
    petak -tka m 'peti dan posle nedelje'. Izr. crni ~ 'nesrećni dan'; veliki ~ 'strogi post uo
    peti -a -o 'redni broj prema glavnom broju pet'. — Nismo mi rodovi kad smo ve
    petica ž 1. 'broj pet'. 2. 'jedna od školskih ocena'. — Pisanka mu je puna petica.
    petica ž 1. dem. od peta. 2. 'donji deo kose'.
    petlja ž (g. mn. petlja i petalja) 1. 'zamka koja se pravi od niti pri ple
    petljat -am nesvr. 1. 'upletati, mešati u što'. — Radite kako znate, sam
    petni -a -o 'koji se odnosi na pete'. Izr. iz petni žila 'svom snagom'.
    petrolin -ina m 'petrolej'. — Nestalo nam je petrolina u lampašu.
    petrolinski -a -o 'koji se odnosi na petrolin'. ~ lampaš.
    Petrovo m crkv. 'praznik sv. Petra i Pavla, koji pada na početak leta, Petrovdan'. — Na P
    petrovača ž 'jabuka, kruška koja sazreva o Petrovdanu'.
    pica ž 'ženski polni organ'.
    pića 'hrana za stoku, krma'. ~ imamo mi dosta piće za svu našu marvu makar i duga
    piće s 'pijenje'. — Jel voda iz vašeg bunara za piće? 2. 'naročito pripremljena te
    piga ž 'mrlja na ljudskom telu, žućkaste i mrke boje (najčešće na lic
    pigav -a -o 'koji je posut pegama, pegav'. — Još i nos mu je pigav.
    pijacovina ž 'taksa za trgovanje na pjiaci, pijaćarina'. — Ako doneseš štogod na pecu, mor
    pijačni -čna -čno 'koji se odnosi na pijacu, tržišni'. — Petak i ponediijak su pija
    pijan -a -o 1. 'koji se opio, napio'. — Nisam pio kad vam kažem, pij
    pijanac -nca m 'onaj koji se često opija, alkoholičar'. — Lanac po lanac, proda
    pijančenje s gl. im. od pijančit. — Otkad je sve isprodavo, manio se i pijanč
    pijančit -im nesv. 'odavati se pijanstvu, opijati se'. — Posli smrti roditelja po
    pijandura m i ž 'pijanica, pijanac'. — Pijandura ne traži društvo, on pije i opija se sam. pij
    pijano pril. 'kao u pijanca: svojstveno držanju u pijanice'. — Držo je pijano i gladio
    pijavica ž 1. 'člankovita glista, koja se pripija uz telo i hrani se krvlju, Hirundinidae'. —
    pijenje s gl. im. od pit. — To nije pijenje već lokanje.
    pijuckanje s gl. im. od pijuckat. — Njegovo pijuckanje nema ni početka ni kraja.
    pijuckat -am nesvr. dem. prema pit. — Sidimo u ladu i pijuckamo pomalo.
    pijucnit pijucnem svr. prema pijuckat. Kad ne piješ, ti pijucni pa ostavi.
    pik m 1. 'mržnja, neprijateljstvo'. Izr. imat pik na koga, 'želja za nanošenje štete'. 2.
    piket -eta m 'pamučna tkanina (prugasta ili jednobojna)'. — Sirota je pa nosi ieveš od
    piksla ž 1. 'kutija (zatvorena, kroz otvor se novac ubacuje, a ključem
    pila ž 'testera'. — Danas naoštri veliku pilu, sutra ćemo pilat onaj dudov panj. Izr. ru
    pilanje s gl. im. od pilat. — Pilanje nije lak poso.
    pilat -am nesv. 'rezati pilom'. — Jel ti vidiš da pilaš granu na kojoj sidiš?!
    pilatina ž v. pilotina.
    pile -eta s (mn. pilići) 1. 'mladunče kokoši'. 2. '(obično u mn.) malo dete (fig.)'. — A
    pileći -a -e 'koji potiče od pileta'. Izr. ~ paprikaš; ~ pamet 'ograničena pamet'.
    pilence -eta s 1. dem. od pile. 2. 'nejako dete (fig.)'.
    pilešce -eta s v. pilence.
    pilež m i ž 'živina'. — Mande, narani pilež i podaj njim vode.
    pilićar -ara m 1. 'odgajivač pilića; prodavac pilića'. 2. 'kradljivac pilić
    pilićarka ž 1. 'žena pilićar (1.)'. 2. 'kradljivica pilića'.
    pilićarnik m v. koter. — Zatvorila sam piliće u pilićarnik.
    pilotina ž 'piljevina'. — Dica su kupila pilotinu i punili čorape, pa su se s otim loptali.
    pilula ž 'Iek u obliku kuglice'. Izr. gorka ~ 'nešto neugodno, uvredljiv
    piljak -ljka m 1. 'izglađen kamenčić (okruglog ili ovalnog oblika), oblutak'. 2. 'igra s t
    piljat se piljam se nesvr. (deč.) 'igrati se piijka'.
    piljčić m dem. od piljak.
    piljit -im nesvi. 'uporno, netremice gledati u koga ili u što'. — Majka je nepomi
    piljkat se piljkam se nesvr. v. piljat se.
    pina ž 1. 'mnoštvo sitnih mehurića izazvanih mućkanjem'. — Velika je
    pinka ž 'deo kartaškog novca, koji uzima vlasnik kockarnice za sebe'. — Kažu da je s
    pinter m 'bačvar'. — Kad jednog dana umre bać Nikola, nećemo ima
    pinjušit se pinjuši se nesvr. 'peniti se'. — Zašto si tako vijo tog konja, vidi kako mu se pinj
    pinjuška ž 'pena'. — Lozika, uzmi kašiku i sk'ini pinjušku s čorbe.
    pipanje s gl. im. od pipat (se). — Čujes li Lozija, ako se oma ne maneš pipanja, tako
    pipat pipam nesvr. 'biranjem trgati'. — Nemoj vazdan pipat te trišnje, ve
    pipat -am nesvr. 1. 'dodirivati'. — Doktor me je dugo pipo i onda mi kazo da
    pipav -a -o 1. 'spor u radu, trom, nevešt'. 2. 'koji zahteva mnogo pažnje, naprezanja i u
    pipavo pril. 'neodlučno, tromo, sporo'. ~ oće on, al ga niko ne mož išč
    pipipi (više puta ponovljeno) uzvik za vabljenje pilića i kokoši.
    pipika ž 'pilence'.
    pipkat (se) -am (se) nesvr. dem. od pipat (se).
    pipnit -nem svr. prema pipat. ~ se 1. svr. prema pipat se. 2. 'uhvatiti
    pipoljit -im nesvr. 'sporo raditi, pipkati'. — Dokle ćeš pipoljit tu kokosku, ja bi dosad v
    pirga ž 1. 'domaća životinja s crnim i belim pegama (koza, krava, ko
    pirgast -a -o 'koji je pokriven pegama, prugama razne boje', (v. pirgav). — Jesam li ti v
    pirgav -a -o 'pegav'. — Otkad ova pirgava kokoška med našom živinom, kad je naš pil
    pirinč -inča m 'plod istoimene biljke koji služi kao ljudska hrana'. — Skuvala sam vam
    pirkat -am nesvr. 'lagano duvati (o slabom vetru)'. — Prid veče je poč
    pirlitat pirlitam nesvr. 'utkivati šaru, kititi'. — Tri dana je pirlitala kapicu samo da njez
    pirovina ž 'korov sličan zubači (sa dugim podzemnim korenom), bot. Trgopyron repens'.
    pirula ž v. pilula.
    pisak -ska m (mn. piskovi) 1. 'umetak u svirali gde se stvara zvuk'. —
    pisak -ska m 1. 'sipkava zrnca tvrđih minerala, uglavnom slena: žuti
    pisaljka ž 1. 'olovka (i uopšte sve čime se piše)'. 2. 'tanki štapić od škriljaca kojim su ne
    pisamce -eta s dem. od pismo.
    pisanka ž 'sveska, teka'. — Pokaži mi, Mate, pisanku za račun.
    pisar -ara m 'činovnik, službenik nižeg ranga'. — Čuo sam da mu se cura udala za nik
    pisarčić m dem. od pisar.
    pisarnica ž 'kancelarija'. — Kome da se žalim, kad me nisu puštili ni u pisarnicu da u
    pisarov -a -o 'koji pripada pisaru, koji potiče od pisara'. — Pisarova žena je ve
    pisat pišem nesvr. 1. 'beležiti na papiru ili dr. slova, brojke itd.'. — Ba
    pisav -a -o 'prćast'. — Ja da sam cura, ne bi takog momka ni pogleda
    piska ž 'ogrozd, Ribes glossularia'. — Što ja volim sos od pisaka.
    piskav -a -o 1. 'vrio visok, kreštav (o glasu, zvuku)'. — Kogod je otvorio pendžer i pisk
    piskavo pril. 'na piskav način'. — Nemoj tako piskavo zviždit, sve ćeš mi uši otrt. — Bi
    piskovit -a -o 'koji sadrži v sebi peska, koji se sastoji od peska'. — Piskovito zemljište nije pogodno z
    pisma ž 1. 'ljudski glas složen u melodijsku celinu'. — Čula se pisma na sve strane,
    pismarica ž 'zbomik popularnih pesama, pesmarica'.
    pismica ž dem. od pisma.
    pismo s 1. a. 'papir (obično u naročitom omotu) s pisanim tekstom ko
    pisnik m 'čovek koji stvara pesničko delo u stihu'. ~ imamo mi u rodu i pisnika i misnika.
    pisnikinja ž 'žena pesnik'.
    pisnit pisnem svr. 1. 'pokušati reći nešto'. — Dosta je plača, da te više nisam
    piša ž 'polni organ (dečje)'. 2. 'devojčica koja u svemu oponaša odr
    pišačit pišačim nes vr. 'ići peške'. — U staro vrime se više pišačilo, onda nisu tirali kon
    pišak -eka m 'onaj koji ide peške'. 2. 'vojnik koji služi u pešadiji'. — Naš sin služi ko pišak, nije mu
    pišaka ž 'mokraća'.
    pišalo s 'muški polni organ (deč.)'.
    pišanjak -njka m v. pišaka.
    pišanje s gl. im. od pišat. — Kaka mi je to vlast, kad je i pišanje zabranjerio sokakom.
    pišat -am nesvr. 'mokriti'. Izr. pišat protiv vitra 'ko se neopravdano suprotstavlja, sigu
    pišce pril. 'pešice, peške'. — Dida kažu neće ić s nama, daleko njim je ić pišce do varoši.
    pišit -im nesvr. 'mokriti (deč.)'.
    piškit -im nesvr. dem. od pišat.
    piškoš m 'dete koje poda se mokri (vulg.)'.
    piškota ž 'vrsta suvog kolača; biskvit'.
    pišlogovat -ujem nesvr. 'jedva osvetljavati, škiljiti (o lampi, sveći)'. — Dokleg
    pišljiv -a -o 'nevredan, beznačajan'. — Neću se zbog tvoji pišljivi šljiva inatit, plati
    pišljivac -ivca m razg. i pogrd. 'čovek male vrednosti'. — Kako možeš
    pišljivka ž razg. i pogrd. 'žena male vrednosti'.
    pišnit -nem svr. dem. prema pišat (vulg.).
    pišonja m v. piškoš (vulg.).
    pištit -im nesvr. 1. 'životariti, tavoriti'. — Od kako su se uzeli pište i pate se, vridni su
    pit pijem nesvr. 1. 'unositi kroz usta u organizam kakvu tečnost i gutati je': ~ vodu
    pitak -tka -tko 'koji je za piće': ~ voda, ~ vino.
    pitanje s gl. im. od pitat. Izr. Brez ičijeg pitanja 'bez ičijeg dopuštenja
    pitat pitam nesvr. 1. a. 'obraćati se kome rečima, tražeći odgovor'. — Jesi 1 vidio di'
    piteni -a -o v. pitom. — Mora bit da je piteni golub, kad je sletio na pendžer.
    pitom -a -o 1. 'koji se da hraniti, negovati, koji živi uz ljude i koristi
    pitomo pril. 'na pitom način'. — Bio sam u cirkusu i vidio kako lav pitomo liže ruku
    pivac -vća m 'petao'. Izr. eto ti pivac u čelo da si me poslušo, ne bi tako bilo! Puštit pi
    pivač -ača 'pevač'. — Nema boljeg pivača od našeg Ivana.
    pivačica ž 1. 'žena pevač'. 2. 'ptica pevica koja se oglašuje skladnim zviždukanjem'.
    pivački -a -o 'koji se odnoii na pevača i na pevanje': ~ društvo.
    pivački pril. 'na pevački način'.
    pivanje s 1. gl. im. od pivat. 2. 'školski predmet'. — Nane, imali smo danas pivanje u škuli, učit
    pivara ž 1. 'fabrika piva'. 2. 'gostionica gde se toči pivo'.
    pivarski -a -o 'koji se odnosi na pivare i na pivaru': ~ kvas, ~ je čam.
    pivat -am nesvr. 1. 'izvoditi ljudskim grlom melodične tonove'. — Kako pivam visok
    pivčev -a -o 'koji pripada pevcu'. ~ oroz.
    pivčiji -a -o 'koji pripada pevcima': ~ rat.
    pivčić m dem. od pivac.
    pivo s 'piće koje se pravi od jećma, hmelja, kvasca i vode'. — Ja već
    pivuckat -am nesvr. 1. 'pevati tiho, ispod glasa'. 2. 'pevati na mahove, uz prekide (o pticama)'.
    pivušit pivušim nesvr. 'pevuckati'. — Radi cura i pomalo pivuši.
    pizda ž 'ženski polni organ'.
    plač m 'psihofiziološka pojava praćena suzama'. — Kad mi je brat umro, nana se ma
    plačan -čna -čno 'suzan, plačljiv'. — Ozela je maramicu i pokrila plač
    plačkav -a -o 'plačljiv'. — Ne volim plačkavu dicu.
    plačljiv -a -o 'koji često ili za svaku malu stvar plače'. — Plačljiva žena bolje pro
    plačljivo pril. 'na plačljiv način'. — Zna se plačljivo ulagivat i uvik više dobije o(d) drug
    plačno pril. 'na plačan način'. — Žene su držale sviće u rukama i plač
    plaća ž 'plata'. — Gazda, dajte mi moju plaću što sam za ovaj misec zaradio, ja više n
    plaćat plaćam nesvr. prema platit.
    pladanj -dnja m (mn. pladnjovi) 'tanjir' ~ plitki ~, porcelanski ~, ~ za č
    plajbas m 'olovka, pisaljka'.
    plakat -čem nesvr. 1. 'prolivati, roniti suze'. — Pitaje me zašto plačem
    plamen -ena m 1. 'požar, vatra'. — Kamara je gorila po svoj dužini. 2. 'sjaj, blesak (o
    plamenjača ž 'bolest koju izazivaju na mnogim biljkama paraziti puccinia graminis'. — Ran
    plamičak -čka m dem. od plamen.
    plamsat -a/plamtit -ti nesvr. 1. 'goreti plamenom'. — Vatra je plamsala
    plandište s 'hladovito mesto gde planduje, gde se odmara stoka'. — Ovce su se sabile na p
    plandovat -ujem nesvr. 1. 'odmarati se (u hladovini stoka to čini posle isp
    planit planem svr. 'naglo se razgoreti'. — Vitar je malo dunio, a vatra
    plast m (mn. plastovi) 'veća ili manja količina sena složena u obliku
    plaša ž 'crta'. — Niste baš upravo izvukli plašu na zidu.
    plašit -im nesvr. 'strašiti'. — Ne triba dicu plašit učiteljicom, jel ond
    plašljiv -a -o 'koji se lako uplaši, koji se svega boji'. — Plašljiv je ko zec.
    plašljivo pril. 'pokazujući, odajući strah'. — Ne triba ga pitat kaki je junak kad i
    plašnja ž 'strah, strepnja'. — Otkako je krenio na put, uvatila ga je nika plašnja i sad ne
    platac placa m 'onaj koji plaća ili onaj koji je obavezan platiti ono što je stiglo za pla
    platit platim (trp. prid. plaćen) svr. 1. 'dati novac za što'. — Svima u mijani, ve
    plav -a -o 'nagao, plah'. — Veco je dobar i vridan momak, al je plav da Bog sa
    plav plava plavo 1. 'koji je boje vedroga neba ili mora'. — Lipčeg d
    plavan -vna -vno 'koji biva često poplavljen, vodoplavan'. — Prodo bi je ja davno, al k
    plavilo s 'sredstvo za belenje rublja'.
    plavit plavi nesvr. 1. 'razlivajući se potapati, poplavljivati'. — Svakog proli
    plavit se plavi nesvr. ~ se 'plaveti se'.
    plavkast -a -o 'ponešto plav'.— Snaja mi je rodila curicu, nije ni crna ni plava, ve
    plavljenje s gl. im. od plavit (se). — Plavljenje nam uništava zemlju.
    plavojčica ž dem. od plavojka.
    plavojka ž 'ženska osoba plave kose'. — izdaću ga, nane, brat mi se zagledo u jednu plav
    plavojkin -a -o 'koji pripada plavojki'.
    plavokos -a -o 'koji je plave kose'. — Prvi je istiro otkos plavokosi Marko.
    plavook -a -o 'koji je plavih očiju'. — Igra kolo plavooka i na me se smije.
    plavuša ž v. plavojka.
    ple pleva m 'lim'. — Komšija, imaš li malo pleva, tribalo bi mi da zakrpim kabo.
    plebanija ž 'župni ured'. — Prva kuća z desne strane crkve je plebanija.
    plebanoš m 'župnik'.
    plebanošov -a -o 'koji pripada plebanošu'.
    pleća (plećivi) ž 'gornji deo leđa između vrata i ruku'. — Kad se Ante sagnio, sam je
    plećat -a -o 'koji je širokih leđa'.
    plećka ž 'spletka'. — Ja tebi kažem, Kristo, da to nije istina, to je obič
    plećkanje s gl. im. od plećkat. — Plećkanje je ženska "bolest"!
    plećkat -am nesvr. 'spletkariti'. — Mani Ruže, ona samo gleda di će štogod zamutit i pl
    plećkuša ž 'žena koja spletkari'.
    plećnjak m 'poluga koja sa unutrašnje strane spaja jaram sa podgrlicom'.
    plenit -nem svr. 'ošamariti dlanom preko usta'. — Ako oma ne ućutiš, tako
    plest pletem nesvr. 1. 'savijajući što usko i dugačko (pruce, traku), s
    pletenica ž 1. 'kosa spletena u kiku'. ~ imala je lipu dugačku kosu, pa kad je oplete u plete
    pleter m 'ograda od gusto prepletenog pruća ili granja'. — Moraćemo
    pletnica ž 'gvozdena šipka koja se stavlja kao spoljni držač jarma (drži jaram da se ne sm
    plezit se -im se nesvr. 'pružati se, isturati se (o jeziku)'. — Dica su se štogod pokeckala,
    plićak -aka 'plitko mesto u vodi'. — Dico, samo se držte plićaka, da se kogod ne omak
    plisirat plisiram svr. i nesvr. 'praviti paralelne nabore (mrske) v. u tka
    pliska ž 'ptica pevačica duga repa koji je neprekidno u pokretu, pastirica, zool. Motaci
    plisnjiv -a -o 'koji je pun plesni, koji miriše na plesan'. — Kad smo brali grožđe, bilo ga je dosta plis
    plisnjivit (se) -im (se) nesvr. 'postajati plesniv'. — Počo mi se plisnjivit dunc, a baš sam me
    pliš pliša m 'somot, baršun'. — Sašila sam Katici riivo od tegetovskog pliša.
    plišan -a -o 'kpji je od pliša; koji je presvučen plišom'. — Ala ti je lipa ta marama na p
    plišanj -šnja m 'plesan'. — Soba u kojoj je ležala bolesnica bila je mrač
    plitko pril. 'na plitak način'. — On je uvik plitko mislio, pa ne mož druga
    pliva ž 'košuljica žitnog zrna (koja pri vršidbi otpada: sitna ~, krupna ~'. — Zamiša
    puvač -ača m 'onaj koji pliva, onaj koji zna plivati'.
    puvačica ž 'ženska osoba plivač'.
    plivanje s gl. im. od plivat. — Naša dica nisu imala di da nauče plivanje.
    plivat -am nesvr. 'kretati se po površini vode izvodeći određene pokrete tela (o
    plivit -im nesvr. 'čistiti od trave i korova povrtnjak i baštu'. 2. 'razređivati povrće u povrtnjaku'.
    ploča ž 'potkovica, potkova'. — Svrati kod kovača da potkuje konja, pala mu je plo
    plod ploda m (mn. plodovi) 'deo biljke koji se razvija iz zametka cveta i koji sadrži s
    plotlan -dna -dno 'koji daje, donosi obilan rod'. — Cigurno j'e da ćemo imat više kad je
    plodit (se) -im (se) nesvr. 'nositi plod, rađati'. — Pacovi se plode na stotine u jednoj godin
    plodno pril. 'plodonosno, blagotvorno'. — Dok je bilo plodno i džepovi su nam bili pun
    plosnat -a -o 'ravne površine'. — Kako će ti ta dicu dojit kad je sprid plosnata ko daska.
    plosnato pril. 'na plosnat način'. — Čak mu je i nos plosnato izgledo.
    pljoštimice prjl. 'plosnom stranom, ploštinom čega'. — Žandar me je udaro sabljom pljoštim
    plug m 'poljoprivredno oruđe za oranj'e zemlje': drveni —, gvozden
    plužit -im nesvr. 'plugom okopavati (samo se kora zemlje oko kukur
    pljuckat -am nesvr. dem. prema pljuvat. — Sicam se dobro, dida su sidili u budžaku, pu
    pljucnit -nem svr. 'jednom izbaciti malo pljuvačke ili što drugo iz usta'.
    pljunit -nem svr. prema pljuvat. — Stipan pijune u dlanove i počme kopat bunar.
    pljusak -ska m 'nagla i jaka kiša'. — Najpre počme padat podikoja kru
    pljuštit -i nesvr. 'padati neprekidno i u velikoj količini (kiša)'. — Gledam kroz pendžer
    pljuvačka ž 'rastegljiva sluz koja se izlučuje iz naročitih žlezda u ustima č
    pljuvat pljujem nesvr. 1. 'izbacivati iz usta pljuvačku ili što drugo'. 2. 'vlažiti pljuva
    po 'polovina, pola'. — Prodaj mi po metera brašna kad kažeš da ti ne triba. Izr. i po
    poaban -a -o 'dugom upotrebom iznošen, istrošen'. — Nećeš ić u kolo u takim poabanim
    poabat -am svr. 'iznositi, iskrzati (dugom upotrebom)'. — Kad si poab
    pobacat pobacam svr. 1. 'prolumpovati, uludo utrošiti novac'. — Prodo
    pobić pobignem svr. 1. 'trčeći uteći'. — Ako Marko pobigne i ja ću za njim. 2. 'naglo
    pustiti Jcuću, roditelje, muža ...'. — Bae Loskova Anka j'e pobigla s j
    pobilit -im svr. 1. 'postati beo, posedeti'. — Našem baći su bikovi najdared pobilili. 2. 'od straha,

    pobilužit -im svr. 'zapisati, popisati jedno za drugim'. — Jesi 1 pobilužio naše džakove.
    pobisnit -im svr. 1. 'postati bolestan od besnila'. 2. 'postati besan, ljut; pomahnitati od sr
    poblidit -dim svr. 'postati bled'. — Šta je s tobom, poblidio si ko kreč.
    poboljšat -am svr. 'učiniti boljim, popraviti, unaprediti'. — Bolest je malo popuštila, po
    pobožan -žna, -žno 'koji je prožet verskim osećanjima'. — Moja majka je bila dobra i po
    pobožno pril. 'na pobožan način, s pobožnošću'. — Svi su klekli oko križa i pobožno se p
    pobratim m 'prijatelj kojega je njegov prijatelj izabrao za brata'. — Dva
    pobrkat pobrkam svr. 1. 'izazvati nered, poremetiti redosled'. — Stanit
    pobunit se pobunjm se svr. 'poremetiti pameću, poludeti'. — Andrijina že
    pobusit pobusim svr. 'busenjem pokriti, ozeleniti zemlju'. — Danas smo grobnicu pobu
    pocipat pocipam svr. 'pokidati na komadiće, raskomadati'. — Nane, Blaško mi je pocipo novu čitanku. 2
    pocokat -am svr. v. cokat. — Nisam se dobro ni okrenio, a prasici sve pocokali.
    pocrkat -am 'jedno za drugim uginuti'. — U pilež je ušla nika benga i sav je pocrko.
    pocrkavat -rkava nesv. prema pocrkat.
    pocrvat se -a se svr. 'postati crvljiv'. — izgleda da riismo dobro nasolili šunke, sve su nam
    pocrvenit -im svr. 'postati crven u licu'. — Ne dirajte Anku, stidna je, ne vidite kako j'e po
    pocupkat -am svr. 'poskočiti jedva dodirujući tlo'. — Dok on zaplete i pocupka, to
    pocupkivat -upkivam nesvr. prema pocupkat.
    pocupnit -nem svr. 'sitno igrajući poskočiti, udariti nogom o zemlju'. —
    počem pril. 'pošto'. — Počem sam j'a tebe poslo, ti ćeš i donet. — Poč
    počerupat se -am se svr. 'početi se čerupati, rvati'. — Puštite vi dicu, oni ć
    počešat počešem svr. 'lagano pogrepsti (suzbij'ajući svrab)'. — Kad te svrbi, a ti po
    počešljat -am svr. 'češljanjem urediti kosu'. — Mara se umila i počešljala a ja sam još bil
    počet počnem svr. 'napraviti početak, započeti'. — Nemojte da dida po
    početak -tka m 'prvi deo čega'. — Početak pisme mi se dopada. Izr. oteže se ko
    počimanje s gl. im. od počimat (se). — Svako počimanje je teško.
    počimat (se) -am (se) nesvr. prema počet (se).
    počivat počivam nesvr. 'biti smešten, nalaziti se'. — Počiva on, već m
    počupat -am svr. 'čupajući jedno po jedno sve iščupati'. — Tribalo bi sutra po
    poć pođem svr. a. 'početi ići, krenuti s mesta, uputiti se'. — Samo što sam pošo, kad
    poćerka ž 'usvojenica, ona koj'a je poćerena'. — Sin mu se oženio s tetkinom po
    poćulit poćuli svr. 'nadići uši, naćuliti'. — Čuvaj se ždripca kad uši poć
    poćutit -im svr. 'provesti neko vreme u ćutanju'. — Bio je već stari čovik, pa kad divan
    podadrit podadre svr. 'mnogo se zalagati za nešto, a sam ništa na tome
    podalek -a -o (komp. podalji) 'prilično dalek, udaljen'. — Podalek je to put, a konji su sl
    podaleko pril. 'dosta, prilicno daleko'. — Volim i ja prelo, al sad je podaleko napravljeno
    podalje pril. 'nešto dalje'. — Svekrova je sila na klupu, a buduca sna malo podalje od nj
    podastiranje s gl. im. od podastirat. — Što j'e češće podastiranje slame, sve više se
    podastirat -rem nesvr. prema podastrit.
    podastrit podastrem svr. 'prostreti ispod koga, čega'. — Svinjak danas triba o
    podat -am svr. a. 'predati iz ruke u ruku'. — Podajte Andriji ovaj poziv. b. 'dati (za že
    podatan -tna -tno 'darežljiv, izdašar'. — Bio je oštar al i podatan čovik, svakom je pomo
    podavat podavam nesvr. prema podat.
    podavno pril. 'poodavno, podosta davno'. — Ono, podavno su se još tuk
    podbacit podbacim svr. a. 'ne dobaciti do cilja'. — Luka, tvoja puška je opet podbacila. b
    podbacivat -acivam nesv. prema podbacit.
    podbadat podbadam nesvr. prema podbost.
    podbijat podbijam nesvr. prema podbit.
    podbit podbijem svr. 1. 'nažuljiti nogu pri hodanju, dobiti naboj na ta
    podbost podbodem svr. 1. 'pritisnuti mamuzama u bokove konja da se brže kre
    podbradac -(d)ca m 'alka na ularu pod bradom konja'. — Vranje, evo nov podbradac i ular
    podbunit podbunim svr. 'podstaći na kakav postupal'. — Nikad o tom rič
    podbunit podbune svr. 'podbuhnuti'. — Samo lumpuje i tira kera po mijanama, sav je u li
    podbunjivat -unjivam nesvr. prema podbunit.
    poderan -a -o 'otrcan zbog duge upotrebe'. — Ti, Nikola, u tom poderanom kaputu ne(
    poderat poderem svr. 'dugom upotrebom ili nemarom pocepati'. — Šta si radio kad si no
    podgorit -i svr. 'odozdo izgoreti'. — Dugo nije bilo kiše i kuruz nam je fain podgorio.
    podgovarat -ovaram nesvr. prema podgovorit.
    podgovorit -ovorim svr. 'navesti na kakvu radnju, postupak, podbuniti'. —
    podgrijat -jem svr. 1. 'ugrejati do potrebne topline'. — Sunce je danas fa
    podgrijavat (se) -ijava(m) (se) nesvr. prema podgrijat (se).
    podgrlit se -im se 'obaviti crkveni obred, kleknuvši između unakrsne dve sve
    podgrljavat se podgrljavam se nesvr. prema podgrlit se.
    podičit podičim svr. 'pohvaliti'. — Ne možeš dite samo ružit, moraš ga i podi
    podić podiđem svr. I. 'doći poda što, ispod čega'. — Štogod je puklo u kolima, podi
    podignit -nem svr. 1. 'premestiti što na više mesto'. — Od radosti je pod
    podikoji -a -e pril. 'poneki, pokoji'. — Šta si se uplašio kiše, samo zato što j'e podikoja kap pala.
    podilazit -im nesvr. prema podić.
    podina ž 'donji deo kamare sa kojeg počinje povlata (v.).
    podizanje s 1. gl. im. od podizat. 2. 'crkv. deo mise u katoličkoj crkvi ka
    podizat -ižem nesvr. prema podignit. ~ se nesvr. prema podignit se.
    podjar m 'zemlja ostavljena godinu dana na odmaranje'. — Ostavili smo tri lanca oko s
    podjednak -a -o 'koji je sličan (po veličini, značenju, svojstvima)'. — Nemoj unaprid plaka
    podjednako pril. 'na podjednak način'. — Ker bio ako nije istina: podjednako volim i vino i
    podlan(i)ca ž 1. 'unutrašnja strana šake, širina dlana'. — Tako ga je maznio
    podlit podlijem svr. 1. 'zaliti što odozdo'. — Zaboravila sam da podlijem pe
    podlivanje s gl. im. od podlivat (se). — Nije to podlivanje nastalo samo od sebe.
    podlivat (se) podliva (se) nesvr. prema podlit (se).
    podlizat se podliže se svr. 1. 'prelivajući se pokvasiti sud odozdo'. — Friš
    podlizivat se -iziva se nesvr. prema podlizat se. — Daj komadić mački, vidiš kako se sirota p
    podlokat podloče svr. 'potkopati delovanjem vode'. — Voda na dolu je podlokala
    podložanj -žnja m 'drvo u obliku manje gredice koje stoji popreko u kolima ispod sr
    podložit podložim svr. 'naložiti, zapaliti'. — Oma ću doć i ja, samo da podložim vatru.
    podložnik m 'podanik'. — Vrimenitom blagostanju vode svoje podložnike u miru i slogi...
    podmazat -žem svr. 1. 'namazati sa s/ih strana'. — Moraćemo šarke na v
    podmazivanje s gl. im. od podmazivat. — Podmazivanje je svudan pomagalo di je zaškripilo.
    podmazivat -azivam nesvr. prema podmazat.
    podmeče -eta s 1. 'podmetnuto dete'. — Kako mož jedna mater tako nedoli
    podmećat (se) -ćem (se) nesvr. prema podmetnit (se).
    podmesit podmesim r,vr. 'dobro hraneći koga učiniti da bude debeo'. — Ranim deset krm
    podmetnit -nem svr. 1. 'metnuti, staviti pod što ili pred koga'. — Podmetni ciglju pod straž
    podmićivat -am nesvr. prema podmitit.
    podmirit podmirim svr. 'namiriti, zadovoljiti; dati koliko je potrebno'. —
    podmitit podmitim svr. 'potkupiti, dati mito'.
    podmladak -tka m 1. 'mlado pokolenje, mladež'. — Kad gledam današnji
    podmladit podmladim svr. 'učiniti mladim ili mlađim'. — Stariji svit bi tr
    podmlađivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema podmladit (se).
    podne s 'sredina dana, vreme kad je Sunce u najvišoj tački iznad hori
    podnet -nesem svr. . 'uputiti kome što pismeno ili usmeno'. — Bać Loko je podno žalbu sudu. 2. 'otrp
    podnoć pril. 'malo pre nego što zanoći'. Izr. ~ tikve cvataje!
    podnosit podnosim nesvr. prema podnet. ~ se 'jedan drugog podnositi, trpeti se'. Izr. podn
    podojit podojim svr. 'dati iz svoje dojke mleko detetu (fig. i teietu)'. —
    podojka ž 'ovca koja je ostala bez jagnjeta koje je dojila'. — Podojke č
    podojnica ž v. podojka.
    podomit podomim svr. 'sve zbrinuti, udomiti'. — Snaš Roza i bać Danč
    podrigivanje s gl. im. od podrigivat (se). — Posli svakog ila ga spopadne podrigivanje.
    podrigivat (se) -igivam (se) nesvr. prema podrignit (se).
    podrignit (se) -nem (se) svr. 'ispustiti glasno kroz usta gasove'. — Natrpa u sebe ko svinj
    podrljat podrljam svr. 'obaviti drljanje branom'. — Jesmo, borme, i posijali i sve podrlja
    podrug (neprom.) 'jedan i pola drugoga po veličini ili trajanju'. — Dajte mi podrug kile
    podrum m 'prostorije ispod prizemlja zgrade koja služi za spremanje i č
    poduglje pril. 'prilično duže'. — Poduglje smo čekali, a kad je došo doktor, još se zadržo
    poduglji -a -e 'dosta, prilično dug'. — On dovati poduglji kolac, stane prid njeg i oma ga
    podupirat (se) -rem (se) nesvr. prema poduprit (se).
    poduprit poduprem svrš. 1. 'podmetnuti poduprirač poda što da čvršće stoji'. — Podupri kapiju, dok ne po

    poduše ž mn. a. 'crkvena služba za umrloga'. — Na šest nedilja davaćemo poduše za po


    poduvaćat (se) -am (se) nesvr. prema poduvatit (se).
    poduvatit -im svr. 'uhvatiti odozdo, ispod cega'. — Ako možeš, poduvati deblo, pa
    poduzbit se poduzbijem se svr. 'predomisliti se, odustati'. — Prvi se prijavio da
    podvala ž 'obećanja kojima je cilj da se neko dovede u zabludu'. — Kako bi be
    podvalit podvalim svr. 'poslužiti se podvalom'. — Teško je Loziju privarit, al on
    podvaljivat -aljivam nesvr. prema podvalit.
    podvezača ž 'pletena, vezena, svilena vrpca kojom se pod kolenom povezuju
    podvezat podvežem svr. 1. 'privezati odozdo, s donj'e strane'. — Podvezać
    podvezivat (se) -ezivam (se) nesvr. prema podvezat (se).
    podvijat podvijam nesvr. prema podvit.
    podvikivanje s gl. im. od podvikivat. — Kaki su svatovi di nema podvikivanja?!
    podvikivat -ikivam nesvr. prema podviknit.
    podviknit podviknem svr. 1. a. 'viknuti na koga povišenim glasom izražavaju
    podvit podvijem svr. a. 'saviti kraj ili krajeve čega'. — Podvi ćepe ispod nogu da ti vru
    podvlačit (se) podvlačim (se) nesvr. prema podvuć (se).
    podvodan -dna -dno 'vodoplavan'. — Zemlja oko dola je vrlo podvodna i č
    podvoljak -oljka m a. 'debeli kožni nabor ispod podbratka'. — Ujo imadu taki veliki podv
    podvoljčić m dem. od podvoljak,
    podvoljčina ž augm. od podvoljak.
    podvorit podvorim svr. 'učiniti podvorbu, poslužiti'. — Sam je, kad se razboli i legne u k
    podvostručit -im svr. 'učiniti što dvostrukim, dvaput većim'. — Ako vratiš kaparu, mora
    podziđat podziđam svr. 'podići zaštitni zid, učvrstiti zidom'. — Moraćemo zabat podzi
    podziđivat -iđivam nesvr. prema podziđat.
    pođane/pođani m mn. 'gosti na svadbi kod devojačkih roditelja koji naveče (obavezno pre pono
    pođipat pođipam svr. 'poskakati, naglo poustajati'. — Ta, site, šta ste pođ
    pofalit pofalim svr. 'izreći pohvalu, priznanje kome ili čemu'. — Danas je našeg
    pofalit -im svr. 1. 'ponestati, pomanjkati'. — Dobro pazi na sve, a posebno na male pil
    pogača ž 'od finog brašna, mleka i jaja, umešene i razvijene jupke (v.)
    pogačar m 'onaj koji ide u pohode nevesti i nosi pogaču (nedelju dana po ven
    pogačica ž 1. dem. od pogača. 2. 'vrsta kolača okrugla oblika (obično se pravi malom
    pogađat (se) pogađam (se) nesvr. prema pogodit (%e).
    pogan -a -o 'pokvaren, opak, rđav'. — Nije lako živit med poganim ljudima.
    poganin m 'onaj koji nema vere'. — Šta ću ja ode med poganima?
    poganka ž 'žena poganin'.
    pogano pril. 'na pogan način, ružno, sramotno'. — Ko pogano živi pogano i divani.
    pogazit -im svr. 1. 'izgaziti nogama hodajući, kolima vozeći i sl.'. — K
    poginit -nem svr. 'izgubiti život u ratu, u nekom udesu ili nesrećnim sluč
    pogladit -im svr. 1. 'pomilovati'. — Majka poljubi unuku u čelo, a zatim je pogladi ruko
    pogledat pogledam nesvr. prema pogledat. ~ se povr.
    pogledat -am svr. 1. 'upraviti pogled prema kome, čemu'. — Ja ću pogledat i
    pognit pognem svr. 'sagnuti'. — Čuvaj, sine, poštenje, nemoj da mate
    podigne sa zemlje baoenu batinu.
    pognut -a -o 'pogrbljen'. — Od teškog rada leđa friško pognuta bidnu.
    pognuto pril. 'zgrblj'eno, sagnuto'. — Do kraja života, zbog teške bolesti, moro je pognu
    pognječit pognječim svr. 'zgnječiti'. — Stipane, pazi, nemoj tamo sist, pognje
    pogodba ž 'pogađanje, cenkanje'. — Spušti još malo i pogodba je gotova.
    pogodit pogodim svr. 1. a. 'shvatiti nešto; otkriti nešto dosetivši se'. — Po velikim brko
    pogorit pogorim svr. 'izgubiti kuću, imanje u požaru, postati pogorelac'. — Sve njim je pogorilo i salaš i
    pogoršanje s 'promena nagore, promena kojom se što pogoršava'. — Svakim danom pogorš
    pogoršat -am svr. 1. 'učiniti gorim'. — On nije tio da uči, a ja sam ga onda
    pogoršavat (se) -oršavam (se) nesvr. prema pogoršat (se).
    pogospođit se -ospodim se svr. 'postati gospodin'. — Gazda Dančo pije, a dic
    pogostit pogostim svr. 'primiti koga kao gosta, ugostiti'. — Pogosti ga ako ti u ku
    pograbit -im svr. 'pokupiti grabljama'. — Mi ćemo snosit i dit žito u krs
    pogrđivat pogrđivam nesvr. 'vređati, grditi'. — S kojlm te ričima grišnici pogr
    pogrijat -jem svr. 'učiniti malo toplijim, podgrejati'. — Katice, triba malo pogrijat mliko i dat dici več
    pogrijavat -ijavam nesvr. prema pogrijat.
    pogrišit pogrišim svr. 'učiniti pogrešku'. — Pogrišio sam u računu.
    pogrubit pogrubim svr. 'najčešće zbog preležane bolesti postati ružan'.
    pogulit pogulim svr. 'sve redom oguliti, oljuštiti gornji sloj'. — Sinoć
    pogumat -am svr. 'lakomo, pohlepno sve pojesti'. — Kad ste brže bolje sve trišnje pogum
    pogurat poguram svr. 'malo gurnuti'. — Pogurajte malo kola, duboko su zasikli to
    poguravit se -im se svr. 'postati gurav (od starosti, bolesti)'. — Snaš Manda
    pogureno pril. 'pogrbljenih leđa, pogrbljeno'. — Pogureno iđe, al stigne svud di i drugi zd
    pogurit -im svr. 'učiniti sagnutim, iskriviti, zgrbiti'. — Nije čudo što je pogurila, sva je
    poiskakat poiskačem svr. 1. 'jedno za drugim iskočiti iz čega'. — Konji poč
    poiskakivat -akivam nesvr. prema poiskakat.
    poiskat poištem svr. 'potražiti vaši u kosi na glavi, biskati'. — Poiskal
    poispadat -am svr. 'ispasti jedno za drugim'. — Prvi zubi su joj rano poispadali.
    poisplaćivat -aćivam svr. 'isplatiti sve redom'. — Za ovo što ste dosad uradili, ja
    poist poidem svr. 'pojesti'. Izr. da ga poideš (razg.) 'tako je drag, mio'; poijo ga mrak
    poizbacat poizbacam svr. 'izbaciti sve re(jom'. — Štogod mu je smrdilo
    poizbacivat -acivam nesvr. prema poizbacat. — Da ste mi se redovno vladali, jel sa
    poizbijat -izbijam svr. 'izbiti redom sve'. — Tako je nezgodno pao na je
    poizvaljivat -aljivam nesvr. 'izvaliti sve redom jedno po jedno'. — Oluja n(je trajala dugo, a
    poizvrćat se -ćem se svr. 'izvrnuti se jedan po jedan, redom svi; izvrnuti se
    pojasac -sca m 'drvo vodoravno pričvršćeno na stubove u korlatu (v.)'; gornji —, dolnji
    pojavit se pojavim se svr. 1. 'pokazati se'. — Čim je Liza čula da iđe njezin momak, oma
    pojeptinit -eptini svr. 'učiniti jeftinijim; postati jeftiniji'. — Nikako da pojeptini ono što m
    pojilo s 'mesto gde se stoka poji'. — Prid veče su ovce tirali na pojilo.
    pojište s v. pojilo.
    pojit -im nesvr. 'davati kome da pije'. — Jeste 1 pojili konje u podne?
    pokajanje (crkv.) 'priznanje svojih grehova koje čine vernici pred sveštenikom traže
    pokajat se -j'em se svr. 'tražiti oproštaj za učinjene grehove'. — Uvridio m
    pokajnica ž 'žena koja se kaje ili se pokajala zbog čega'.
    pokajnik m 'čovek koji se pokajao ili se kaje zbog čega'. — Luka se pokajo, a pokajniku
    pokakit se -im se svr. 'izvršiti veliku nuždu'. — Triba malog povit, pokakio se pa zato plac
    pokalamit -im svr. 'oplemeniti redom više voćaka'. — Pokalamili smo sve divije briske.
    pokalat pokalam svr. 'raseći, razrezati sve redom jedno za drugim'. — Pokalali smo pet
    pokanit pokanim svr. 'ponuditi'. — Prije spavanja triba još jedared pokanit malu Macu,
    pokanjivat -anjivam nesvr. prema pokanit.
    pokapat -am svr. 'poprskati kapima jela ili pića'. — Kad god ide paprikaša, on redovno p
    pokaranje s 'kazna'. — Stiglo ga je božje pokaranj'e.
    pokarat pokaram svr. 'prekoriti'. — Kad su dica rđava, triba i(h) pokarat, al i(h) triba i p
    pokasat -am svr. 'poći, potrčati kasom'. — Mi smo pokasali obadvoj(i)
    pokasivat -asivam nesvr. prema pokasat; 'jašiti sitnim kasom'.
    pokaskivat -askivam nesvr. prema pokasivat.
    pokatkad pril. 'pokadšto'. — Pokatkad i ja zasidnem s društvom u mijani, a zato se ne mo
    pokavgat se -am se svr. 'potući se, zametnuti kavgu, posvađati se'. — Zašto
    pokazat pokažem svr. 1. 'učiniti da se što vidi, razgleda'. — Ajde, Kate, pokaži stri
    pokazivat -azivam nesvr. prema pokazat.
    pokeckat se -am se svr. 'posvađati se, sporečkati se'. — Manda i Losko ne iđ
    pokidat -am svr. 'silom raskinuti sve'. — Vi'tar je pokido sve ži'ce nuz prugu. 2. 'trganje
    pokipit -i svr. 'početi kipeti'. — Pazi na čorbu da ne pokipi.
    pokiselit -im svr. 'potopiti u kakvu tečnost, namočiti'. — Pokiselila sam virange u bililo.
    pokisnit -nem svr. 1. 'postati sasvim mokar (od kiše)'. — Uvatio nas je
    pokivat pokivam svr. 'za nekim ponavljati njegove reči (u cilju neslaganja i kritikovanja
    poklade poklada ž mn. a. 'vreme od Bogojavljenja (19. 1.) do početka korizme (Pepelnic
    pokladni -a -o 'koji se odnosi na poklade'. — Kad dođe pokladna nedilj
    poklanjat (se) -am (se) nesvr. prema poklonit (se).
    poklapat poklapam nesvr. prema poklopit.
    poklat pokoljem svr. 'zaklati'. — Kad ste poklali tolike piiiće? — Nis
    poklecat -am svr. 'spustiti se na kolena redom svi'. — Na glas zvona, svi virnici u klupam
    pokleknit -nem svr. 'pasti, spustiti se na kolena'. — Nije dobro, sinko, malo, malo pa pokl
    poklem vezn. 'budući da, pošto'. — Poklem sam dao rič, ja ću je i održat.
    poklon m 'ono što je poklonjeno, dar'. — Dica su zapantila strinu i po
    poklonit poklonim svr. 'dati besplatno kao poklon. — Ujo su mi poklon
    poklopac -pca m 'gornji deo kakve posude, sanduka i sl. koji ih pokriva,
    poklopčić m dem. od poklopac.
    poklopit poklopim svr. 'metnuti na što poklopac'. — Uzmi onaj crveni poklopac i poklop
    pokljukuša ž 'vrsta jela (tanko razvijene j'upke, ispečene u peći a zatim poparene vrelom vo
    pokoj -oja m 'mir, tišina'. — Siroma čovik, valdar je i on jedva čeko da umre i da se s
    pokoji -a -e neodr. zam. 'poneki'. — išli smo već po dana u lovu, a samo smo pokojeg
    pokojni -a -o 'koji je umro'. — Iza pokojnog Tuniše ostala je udovica i petoro siro
    pokojnica ž 'ženska osoba koja je umrla'. — Pokojnica nije imala rodbine.
    pokojnik m 'ćovek koji je umro'. — Pokojnik je bio častan otac za života, zato su ga i dic
    pokolenje s 'svi ljudi nekog doba, naraštaj'. Izr. od ~ svita 'od davnina, od pamtivekaS
    pokora ž 'ono što neko čini da okaje grehe, pokajanje'. — Izmolio je pet o
    pokosit pokosim svr. 1. 'dovršiti košenj'e čega'. — Pokosili smo danas i je
    pokraćivat -aćivam nesvr. prema pokratit.
    pokraj predl. 1. 'pored, uz, blizu'. — Često je prolazio pokraj našeg salaša, al nikad nij
    pokrast -adem svr. 'ukrasti sve redom'. — Pokrali su nam šunke s tavana. — Bojo se da
    pokratit pokratim svr. 'učiniti kraćim'. — Moraćemo rogove malo pokratit, jel ne triba d
    pokrećat (se) pokrećem (se) nesvr. prema pokrenit (se).
    pokrenit pokrenem svr. 'pomaknuti, pomeriti s mesta'. — Ko će nam pomo
    pokrit pokrijem svr. 1. a. 'staviti što preko koga ili čega radi zaštite'. — Pokri astal bili
    pokrivat se pokrivam (se) nesvr. prema pokrit (se).
    pokrka ž samo u izrazu: ne dat pokrke 'nikako ne dozvoliti, ne popustiti kome,
    pokrov m 1. 'krov na kući'. 2. 'poklopac na mrtvačkom sanduku'. 3. 'pokriva
    pokrovac -ovca m 'pokrivač, ćebe'. — Skini pokrovce sa sica i pokri konje da ne ozebu do
    pokrovčić m dem. od pokrovac.
    pokrstit pokrstim svr. 1. 'prevesti koga u hrišćansku veru'. — Kažu da je naš komšija,
    pokrvat se pokrvam se svr. v. pokavgat se. — Štogod su se svekrova i snaja pokrvale, pa n
    pokućar -ara m 1. 'onaj koji nosi i prodaje sitnu robu po kućama'. — Koliko ovi poku
    pokućstvo s 'sobni nameštaj koji služi za stanovanje i za ukras'. — Kad smo napravili nov
    pokudit -im svr. 'dati nepovoljnu ocenu o nekome ili nečemu'. — Kad nisi vridan pofali
    pokunjit (se) pokunjim (se) svr. 'biti osramoćen, spustiti glavu zbog nekog n
    pokupit -im svr. 1. 'skupiti sve redom; dovesti rasute pojedince na jedno mesto, okupiti'
    pokupovat -upujem svr. 'izvršiti kupovinu više čega'. — Danas su na peci za po sata trgovc
    pokvaren -a -o 1. 'bolestan. ~ imam jedan pokvaren zub i ne da mi noćom oka sklopit. 2.
    pokvarit pokvarim svr. 'nešto oštetiti, uništiti; dovesti u neprijatno stan
    pokvarljiv -a -o 'koji se lako kvari'. — Sir je vrlo pokvarljiv ako se drži na vru
    pokvasit -im svr. 1. 'navlažiti, pomočiti'. — Baš sam pokvasila košulje,
    pola ž 'dužinska mera za tkanine (1 pola= = 1 riv=76 cm)'. Izr. On nosi ga
    polagacko pril. dem. od polagano. — Polagacko, majko, da se ne umorite.
    polagano pril. 1. 'polako, sporo, lagano'. — Vi iđite za njima polagano da vidlte ku
    polak pril. 'polovina, pola'. — Šta se toliko fališ, tvoje je polak veće nek
    polakumit se -im se svr. 'pohlepno se grabiti za čim, polakomiti'. — Polaku
    polapćat -ćem svr. 'halapljivo pojesti'. — Biće dobri rargeniki, dala sam
    poleć polegnem svr. 1. 'staviti nekoga ili nešto tako da leži, položiti'. — Polegni te bo
    poledica ž 'tanki sloj leda nastao smrzavanjem vode'. — Stra me je kako ć
    poleđuške pril. 'na leđa, na Ieđima'. — Prostro je opakliju u lad pod or i opružio se pole
    poletit -im svr. i. a. 'početi leteti u nekakvom smeru, odleteti'. — Dugo je mavo s motkom nad kr

    polica ž 'vodoravno utvrđena daska na zidu ili u ormanu za smeštaj raznih stvari, raf'.
    poličica ž dem. od polica.
    polićat polićem nesvr. prema poletit.
    poligat poligam svr. 'otići spavati'. — Čim dicu poligam, mi ćemo prić kod vas; — Ne možem se ja iskra
    polit polijem svr. 1. a. 'izliti po kome ili čemu što tečno'. — Poli ga
    politra ž 'sud od pola Iitre'. — Didi je politra vina bila mira za dan.
    polivač -ača m 'momak koji poliva na "vodeni ponedeljak" (v.)'.
    polivačina ž v. polivanje (2.).
    polivanje s 1. gl. im. od polivat (se). 2. 'običaj da momci na "vodeni pon
    polivat (se) polivam (se) nesvr. prema polit (se).
    polizat poližem svr. 1. a. 'malo lizati'. b. 'do kraja olizati'. — Jesu 1 krave polizale so?
    polka ž 'živahan ples u dvočetvrtinskom taktu; muzika za taj ples'. — Niko nije znao
    polog m I. 'jaje stavljeno u gnezdo gde kokoške treba da snesu jaja'.
    polokat poloče svr. 'pohlepno ločući popiti, ispiti sve'. — Dala sam mač
    polovan -vna -vno 'koji je već upotrebljavan'. — Za rad će dobro tebi bit i jedno polovno
    položaj m 'gost za Božić (najčešće dete, a može i odrasli član rodbine)'. ~ v. badnja
    položit položim svr. 'sve izložiti na vatri'. — Ova zima je bila i dugač
    polubraća ž mn. zb. im. od polubrat. polubrat m 'brat samo po ocu ili samo po majci'. — O
    poludit -im svr. 1. 'postati lud'. — imo je njegov dida jednog brata koji je poludio. 2. 'silno, jako za
    polusestra ž 1. 'sestra samo po ocu ili samo po materi'. — Anka je moja polusestra, mater
    polutan -ana m 'mešanac, melez'. — Njegov otac je polutan, pa je i on zato malo nalik n
    polutanka ž 'ženska osoba polutan'.
    polutka ž 'polovina rasečene svinje'. — Zaklo sam veliku krmaču i jednu sam polutku p
    poljar m 'čovek koji čuva polja'. — U čitavom ataru imamo samo pet poljara.
    poljarina 'naknada za poljarske usluge'. — Kad je mala poljarina, slaba je i
    poljski -a -o 'koji raste ili živi u polju'. — Pol.jski mišovi su veći od kuć
    poljubit poljubim svr. a. 'dati poljubac kome ili čemu'. — Mali gost se
    poljučit poljučim svr. 'odvojiti, rastaviti (najčešće mladunčad)'. — Poljuč
    pomada ž 'mirisna mast za negu lica i kose'. — Kazo sam mojoj curi, ako o
    pomadžarit (se) -adžarim (se) svr. 'učiniti da neko postane Mađar'.
    pomađžarivat (se) -arivam nesvr. prema pomadžarit (se).
    pomagat pomažem i pomagam nesvr. prema pomoć. — Kako da mu pomažem kad i men
    pomaknit (se) pomaknem (se) svr. 'pomerit (se)'. _ Pomakni taj stolac, ne vidiš da si ga naslon
    pomalo pril. 'u maloj količini, nasitno'. — Bolje je da dobiješ pomalo nego jedared tušta
    pomećat pomećem svr. 'metnuti sve jedno za drugim'. — Lati se i pomeć
    pomest -etem svr. 'metući očistiti'. — Pripravi ručak dok ja ne pometem avliju.
    pomest se pometem se svr. 'dovesti u stanje zbunjenosti, smutiti se'. — Stante, stante malo
    pometen -a -o 'zbunjen'. — Stigo je kući kasno u noć i sav je bio pometen.
    pomicat -čem nesvr. prema pomaknit, pomać. ~ se 'kretati se polagano napred, i
    pomilovanje s 'oslobođenje od kazne ili ublaženje kazne onome koji je osuđ
    pomilovat -ujem svr. 1. 'pogladiti rukom u znak nežnosti'. — Majka je već
    pomirenje s 'izmirenje, pomirba'. — Kako je to pomirenje kad jedan drugom ruku ne pruž
    pomirit pomirim svr. 'izmiriti, okončati neku svađu'. — Ivan je dobar i s Josom i s Niko
    pomislit -im svr. 'u mislima izabrati što'. — U prvi ma(h) sam pomislila da su vaša dica.
    pomišat pomišam svr. 1. a. 'izmeniti mesto ili položaj delova'. — Pomišali su kocke, a o
    pomlatit pomlatim svr. 1. 'ubiti sve jedno za drugim'. — Pronašli smo u
    pomložit pomložim svr. 'izvršiti radnju množenja dva broja'. — Da čujem kako znaš ra
    pomoć -oći ž 'radnja kojom se olakšava rad ili položaj drugoga'. — Č
    pomoć pomognem svr. 'olakšati vršenje nekog rada, dati podršku, potporu u
    pomoćnica ž 'jedna od dve drvene oblice koje s poprečnim motkama, čatlovima (v.)
    pomodrit pomodrim svr. 'postati modar'. — Ante, oma da si išo unutra, sav je ve
    pomokrit se pomokrim se svr. 'ispustiti mokraću'. — Pogledaj pelene ditetu, kad tako zdravo
    pomolit se pomolim se svr. 'izvršiti molitvu'. — Žnam da si lego a nisi se ni pomolio Bogu
    pomrčina ž 'potpun mrak'. — Moraš požurit natrag da te usput ne uvati pomr
    pomrišit pomrišim svr. 'uvući u sebe vazduh kroz nos da bi se osetio m
    pomrit pomre svr. a. 'umreti svi redom'. — Sva su njim dica pomfla. b
    pomrsit pomrsim svr. 1 .'zamrsiti'. ~ oma da si ostavila tu klupčad, sve ć
    pomrznit se -nem se svr. 'smrznuti se svi redom'. — Nismo mislili da je tako velika zima i k
    pomust -uzem svr. 'izmusti mleko iz vimena'. — Ko će u novu kravljač
    pomutit se pomutim se svr. 1. 'zbuniti se, pobrkati se izgubivši vezu u mislima'. — Stante,
    pomuzit -uzem svr. v. pomust.
    ponačimat -am svr. 'redom sve načeti, zagristi'. — Ja sam poslagala one lipč
    ponadivat -adivam svr. 1. 'redom svima ili mnogima nadeti ime'. — Misl
    ponamišćat -amišćam svr. 'ponameštati'. — Ponamišćali smo sve klupe pod šatru; Ja i
    ponapijat se -apijam se nesvr. prema ponapit se.
    ponapit se ponapijem se svr. 'prilično se napiti'. — Kad su se ponapili, onda su po
    ponasađivat -ađivam svr. 'nasaditi više jedno za drugim'. — Jedva sam izašla na kraj i ponas
    ponavlačit ponavlačim svr. 1. 'obući odelo haljinu, obući jedno za drugim šta treba'. Po sat
    ponavljat (se) ponavljam (se) nesvr. prema ponovit (se).
    ponda/pondaker pril. 'onda'. — Pondaker, zašto ste vi ono došli kod nas? — Prvo su jasili konja
    ponediljak -diljka m 'prvi dan u sedmici, dan posle nedelje'. — Izr. vodeni ~ v. polivanje (2
    ponerandža ž 'pomorandža'. — Dico, vite, baćo vam je dono ponerandže iz varoši.
    ponet -nesem svr. 1. 'uzevši u ruku ili podigavši što na sebe pokrenuti što (u pravcu
    ponik m 'nastanak, početak'. — Drvo se savija ko i dite od ponika.
    poniknit -nem svr. 1. 'isklijati, niknuti'. — Jel je dobro sime to se vidi kad biljka ponikne
    ponizan -zna -zno 1. 'pokoran, poslušan'. — Bać Babijan se svud faiio da on nije vidio p
    ponizit ponizim svr. 'uvrediti, povrediti čiji ugled, dostojanstvo'. — Moraš ostat
    ponizno pril. 'na ponizan način'. — išle su jedna za drugom i poDIzno gledale u zemlju.
    ponižavat (se) ponižavam (se) nesvr. prema ponizit (se).
    ponoć ž 'sredina noći'. — Crkveni sat je izbijo ponoć kad smo ušli u našu avliju.
    ponoćnica ž 'ponoćna misa uoči Božića'. — Jedva čekam da se ponoćnica završi i da i
    ponos m 'osećanje sopstvene vrednosti ili vrednosti nekog svog bližnjeg; ose
    ponosan -sna -sno 'koji je ispunjen osećanjem ponosa'. — Bunjevke su ponosne divojke.
    ponosit -a -o v. ponosan.
    ponosito pril. v. ponosno. — Siroma jesi, al ponosito se vladaj.
    ponosno pril. 's ponosom, samouvereno'. — Ona je taka cura da se još i ponosno smije.
    ponovit ponovim svr. 1. 'ponovo reći, učiniti isto'. — Probaj samo još jedared ponovit š
    ponudit -im svr. 1. a. 'izraziti spremnost za što, predložiti kome svoju uslugu'. — Ja sam
    ponukat -am svr. 'pobuditi, podstaknuti'. — Ponukaj dite na šerbu prije spavanja.
    ponjava ž 1. 'platno za pokrivanje tovara, kamare i sl. kao zaštita od ki
    ponjavica ž 'prekrivač (sukneni, otkan u boji, pokriva se postelja i na njemu spava)'. Dico
    ponjušit ponjušim svr. 'udahnuti da se može raspoznati miris, zadah'. —
    ponjuškat -am svr. dem. prema ponjušit. — Ova naša kera svakog mora ponjuškat.
    poočim m 'čovek koji je usvojio tuđe dete i postao kao otac usvojeniku ili usvojenici'. —
    poodgrizat poodgrizam svr. 'odgristi redom jedno po jedno'. — Krava nam se odrišila i ušl
    poodlazit -im svr. 'otići jedan za drugim, razići se'. — Nisam tila ništa spremat dok svi go
    poodrast -astem svr. 'prilično odrasti'. — Biće ti lakše kad ti dica poodrastu.
    pooduzimat -am svr. 'redom jedno po jedno oduzeti'. — Čim se osamneste
    poolit se poolim se 'postati ohol'. — Otkako se udala za bogatog udovca, poolila se pa ni
    poopijat se poopijam se svr. 'izopijati se'. — igralo se i pivalo dok se gosti nisu poopijali.
    poorat poorem svr. 'uzorati'. — Prvo ću sve da poorem, ponda ćemo sijat.
    pootpadat -am svr. 'otpasti redom jedno po jedno'. — One krupne kruške sve su nam poot
    pootplaćivat -aćivam svr. 'malo pomalo otplatiti'. — Počeli smo iz ničega, p
    pootsicat pootsicam svr. 'redom jedno po jedno odseći'. — Kogod nam je pored puta sav
    poostajat -jem svr. 'ostati redom jedan za drugim'. — Mi, nako reda radi, kazali da ne mo
    poostavljat -am svr. 'redom ostaviti'. — Toliko sam namećala dunca da mi je tribalo vrimen
    pootvarat pootvaram svr. 'otvoriti redom jedan za drugim sve'. — Šta ste tako sva vrata p
    popadat -am svr. 1. 'pasti jedno za drugim'. — Jabuka nećemo imat, sve su popadale. 2.
    popakovat -ujem svr. 'redom, jedno po jedno spakovati'. — Brat će danas oti
    popalit popalim svr. 'redom, jedno po jedno ili deo po deo spaliti'. — No
    popapat -am svr. (deč.) 'pojesti'. — Je 1 malo dite popapalo svoju papicu?
    popaprit popaprim svr. 'posuti paprikom ili biberom'. — Ti si, snajo, ovo tvoje ilo fain p
    popapučit se -im se svr. samo u izrazu: kad se opanak popapuči '(kaže se o č
    poparit im svr. 'preliti vrelom vodom'. — One dičje gaće triba najpre p
    popasivat -asivam nesvr. prema popast.
    popast -ase svr. 'pasući pojesti sve'. — Ovce su popasle svu bli'tvu, a
    popast -adne(m) svr. 'pasti po čemu, pavši pokriti što'. — Uzmi krpu
    popazit -im svr. 'pripaziti neko vreme na koga, što'. — Vi malo popazite na našu dicu d
    popet popnem svr. 'premestiti u visinu, podignuti'. — Popni derana n
    popin -a -o 'koji pripada popi'. — Popina reverenda sve laje oko nogu kad koraca tako
    popina ž augm. i pogrd. od pop. — Odavno nisam vidio takog popinu.
    popipat -am 'malo opipati'. — Daj malo brašna da ja to popipam, pa ću
    popirat popiram nesvr. 'natopiti radi belenja na suncu'. — Popiraćemo samo uzgljance
    popisat popišem svr. 1. 'redom sve uneti u popis'. — Zašto njim to triba, svake godine p
    popisivač -ača m 'onaj koji vrši popis'. — Popisivači samo pitaje i mi njim odgovaramo k
    popisivanje s gl. im. od popisivat. — Nji pet je bilo na popisivanju imovin
    popišmanit se -išmanim se svr. 'odustati od nečega, predomisliti se'. ~ obećo je da
    popišulja ž 'ona koja mokri u postelju'. — I ona moja popišulja bi tila novo ruvo za Boži
    popit popijem svr. 1. 'ispiti'. — Kažu da je dobro svako jutro popit po
    poplaćat poplaćam svr. 'isplatiti sve'. — Danas se tako živi: kad skupimo novaca popla
    poplašeno pril. 'sa strahom, preplašeno'. — Tako si to kazo poplašeno da sam mislila da je
    poplašit -im svr. 'izazvati strah, prestrašiti'. — iđi poplaši vrane s kuruz
    poplivit poplivim svr. 'opleviti'. — Ja sam još niki dan moj zelen poplivila.
    popo m 1. 'sveštenik, pop'. — 2. 'gornji snop na krstinama pšenice,
    popolak pril. 'po polovinu, popola'. — Kad ste zajedno radili, red je da popolak i dilite Š
    popole pril. v. popolak.
    popovski -a -o 'koji se odnosi na popove'. — Ne bi ja nikad ijo popovski kruv kad ne dad
    popovski pril. 'na popovski način, kao pop.' — Popovski divaniš, samo ne znam jel se po
    popravit -im svr. 1. 'odstraniti kvar, štetu'. — Stao nam je onaj veliki sat, mora
    popriko pril. 'popreko'. — Metni dasku popriko na lotra, pa ćemo na nju sist. Izr. ~ gledat koga
    poprodavat -odajem svr. 'isprodavati'. — Nemoj sve prasice poprodavat, ostavi i meni bare
    popršnjak m 'kožuh bez rukava (nosi se ispod kaputa)'. — Bilo bi mi ladno da nisam zagrn
    popucat -am svr. 1. 'ispucati'. — Šta si radio kad su ti ruke tako popucale. — Ne i
    popunit -im svr. 'dopuniti, upotpuniti'.— Popuni sve one kućice kuruz
    popunjavat (se) -unjavam (se) nesvr. prema popunit (se).
    popurit -im svr. 'ispeći mlad kukuruz na žaru'. _ Ako si sve kuruze popurio, utrni vatru.
    popušćat popušćam nesvr. prema popuštii.
    popušit -im svr. 1. 'svršiti pušenje, ispušiti'. — Kad si popušio, da kren
    popuštit popuštim svr. 1. a. 'učiniti da nešto postane manje zategnuto, n
    poradit poradim svr. 'obaviti kakav posao'— Vidiš kako je naša curica vridna, dok mi n
    porađat porađam nesvr. prema porodit. ~ se povr. prema porodit se.
    poradivat porađivam nesvr. prema poradit, pomalo raditi kroz duže vreme, raduckati; — P
    poranit poranim svr. 'malo nahraniti'. — Čim se naideš, porani konje i napoj i(h). b. 'po
    poranit -im svr. a. 'rano ujutro ustati, uraniti'. — Šta se s tobom desilo, Dan
    porast porastem svr. 'postati veći, viši rastom, postati duži'. — Otkad ga nisam vidio, p
    poravnit poravnim svr. 'učiniti što ravnim'. — Uzmi lopatu pa poravni zemlju prid košar
    porazbacat porazbacam svr. 'razbacati jedno po jedno, kud koje'. — Ko j to vidio, tako por
    porazbijat -azbijam svr. 'razbiti sve redom'. — Sinoć se Justa posvađala s Bartulom, a on j
    porazbolivat se -oliva se svr. 'razboleti se svi redom, jedan za drugim'. — Najpre su dida pali u
    porazdavat -azdajem svr. 'razdati redom sve jedno po jedno'. — Kupimo mi njemu svega i
    porazdiljivat -iljivam svr. 'razdeliti sve'. — Davo je on i kapom i šakom dok
    porazilazit se -zi se svr. 'otići na razne strane kud koji'. — Nismo poubijali m
    porazmišćat -azmišćam svr. 'razmestiti sve redom'. — Došla su dica iz druge škule kod nas
    porcelan -ana m 'posuđe od fine vrste gline, porculan'. — iđe Božić, sa(d)
    porcelanski -a -o 'koji je od porcelana'. — Donesi onu porcelansku zdilu nek vidi ujna da i m
    porcija ž 1. a. 'odmerena količina čega, obrok'. — Dreče se prasici, neć
    porcijaš -aša m 'poreznik'. — Kad vidlm onog Mitu porcijaša, oma mi se ništa smrkne p
    porcijat -am svr. 'raspoređivati, sipati hranu u tanjure'. — izvadi dici, a
    porcijetina ž augm. i pogrd. od porcija.
    porebarski pril. 'na rebra, bočno, porebarke (ići)'. — U sobu su toliko pokuć
    poređat poređam svr. 'metnuti, staviti, razmestiti u red'. — Zašto ste pore
    porečkat se -am se svr. 'malo se posvađati s kim'. — Pak, kako su se poreč
    poremećen -a -o 'nenormalan, lud'. ~ ima ona jednu ćer poremećenu.
    poremetit -im svr. 'narušiti red, dovesti u nered'. — Čim nam ona dođe u
    porodilja ž 'žena koja se porodila'. — Donela sam ist našoj porodilji.
    porodit porodim svr. 'doneti na svet, rodit1 (dete)'. — Porodila je tolik
    porok m 'nedostatak koji je za osudu, mana'. — Dica prid njim plaču
    poroljat poroljam nesvr. v. roljat. — Posijali smo i poroijali žito, jel dosta je suva zemlj
    porosit porosi(m) svr. 'pokriti rosom'. — Malo je palo kiše, tek što je porosila zemlju.
    port m 'široka traka protkana zlatnom nit' (našiva se na svečanu ko
    porub m 'porubljeni kraj tkanine, odeće, obrub'. — Marama će bit lipč
    porubić m v. porupčić.
    porubit porubim svr. 'napraviti porub, obrubiti'. — Ja sam na mašini sašila košulje, a ti
    porubljivat -ubljivam nesvr. prema porubit.
    poručat poručam svr. 'sve, sasvim pojesti za doručak'. — Tako vas volim kad ste sve po
    poručivat -učivam nesvr. prema poručit.
    poručit poručim svr. 1. 'javit što kome preko poruke'. — Bać Stipane, poru
    poruka ž 'saopštenje (po drugom)'. — Jeste 1 stigli, snaš Tone? — Jesam, rano, a sa mn
    poruke pril. samo u izrazu: 'uzet se poruke, uzeti se za ruke'. — Vidi se da su momak i
    porumenit -umenim svr. 'učiniti što rumenim'. -— Dica su skakala po snigu, gumbocali su
    porupčić m dem. od porub.
    porušit -im svr. 'pretvoriti u ruševine, razvaliti'. — Porušili smo stari svinjak. ~ se 'sruš
    poružnit poružnim svr. 'učiniti ružnim'. ~ ima cura koje su ko divojke vrlo lipe, a ufriško
    posadit posadim svr. 1. 'staviti seme, zrno, koren sadnice u zemlju da
    posalazit -im svr. 'sići jedan po jedan'. — Tribalo je sačekat dok svi ne posalaze s kola.
    posan posna posno/posan posna posno 1. 'koji se odnosi na post'. —
    posić posičem svr. 1. 'zadati sebi ranu čim oštrim'. — Posiko samprst na bricu. 2. 'ods
    posidat -am svr. 'sesti redom jedan za drugim'. — Vidi i(h) kako su posidali za astal pa samo čekaje
    posidit posidim svr. 'postati sed'. — Ča Gabor je najdared posidio.
    posidit -im svr. 'malo ili neko vreme zadržati se sedeći'. — Ja sam za to da malo posidimo i kod va
    posijat -jem svr. 'baciti, posuti seme u zemlju da nikne'. — Posijali smo mi na vrime sve što je za si
    posinak -inka m 'onaj koga je ko posinio'. — Lajčo je njegov posinak, aJ to niko ni ne z
    posinit posinim svr. 'usvojiti muško dete i dati mu sva prava koja ima sin'. — Ispo
    posipat -am nesvr. prema posut.
    posipavat -ipavam nesvr. prema posipat.
    posisat -am svr. a. 'malo sisati'. b. 'sisanjem izvući, isisati'. — Posisala je dvi cucle.
    poskakat poskačem svr. I. 'skočiti jedan za drugim'. — Site još malo, za
    poskakivat -akivam nesvr. prema poskočit.
    poskidat poskidam svr. 'skinuti jedno po jedno'. — Poskido je sve sa se
    posklanjat -am svr. 'skloniti, sakriti sve ili mnogo čega, jedno po jedno'. — Di su znali pos
    poskočit poskočim svr. 'učiniti skok u vis, malo skočiti'. — Janko vikne, a Joško posko
    poskorupit -orupi(m) svr. 1. 'pokriti tankim slojem skorupa'. — Skinili sm
    poskupit poskupi(m) svr. 'učiniti skupim; postati skup'. — čim čega malo ima mora i pos
    poslagat poslažem svr. 'složiti jedno po jedno'. — Poslagali smo sve boce s paradi
    poslat pošaljem svr. 'otpremiti kuda po kakvom poslu, s kakvom porukom'. — Pošalji
    poslendan m 'radni dan, običan dan'. — Zovi ti mene na mobu poslendan
    posli pril. 'po isteku nekog vremena, kasnije'. — Dajte vi nama sad, posli moždar ne
    poslidnji -a, -e 1. 'koji se nalazi na samom kraju čega, za kojim ne sledi
    poslipodne s 'deo dana od podne do večeri'. — Ajde ustani, čitavo poslipodne spavaš, šta
    poslušan -šna -šno 'koji je spreman da posluša, pokoran'. ~ imam tušta dice, al je dobro š
    poslušat -am svr. 1. 'oslušnuti'. — Poslušaj samo, meni se čini ko da kogod lupa na vrata
    poslušno pril. 'na poslušan način'. — Marko je uvik poslušno i marljivo radio sve što mu
    poslužitelj m 'vratar u ustanovi, školi'. —. Poslužitelj je stojo na vratima i samo po jednog
    poslužiteljka ž 1. 'spremačica u školi'. 2. 'žena poslužitelja'.
    posmrtnica ž 'pismena ili štampana obavest o čijoj smrti, smrtovnica'. — U
    posno/posno pril. 'na postan način'. — Kad je već posno, bar da je slasno.
    poso posla m 1. 'rad (fizički, umni)'. — Dolazi proliće i veliki poso
    posolit posolim svr. a. 'staviti so u jelo'. — Probaj, pa ako triba još posoli
    pospadat -am svr. 'pasti sve redom jedno za drugim'. — Zerdelije je uvatio mraz i sve su
    posprdat se posprdam se nesvr. 'uvredljivo, podrugljivo se odnositi prema
    pospremat -am svr. 'spremiti po kući, sve'. — Pogledajte, nane, ja sam sve pospremala dok
    posprnđivat se -rnđivam se nesvr. v. posprdat se. — Ne volim take koji se samo posprn
    posradat posradam svr. 1. 'pretrpeti štetu, izgubiti materijalna dobra'. — Ba
    posrat se poserem se svr. 'izvršiti veliku nuždu (vulg.)'. — Poserem se j
    posrćat -ćem nesvr. prema posrnit.
    posrid predl. — U svađi Graco zamane batinom i udari Ivana posrid čela, ni krivog ni dužnog
    posrnit posrnem svr. 1. 'nespretno koraknuti, pokliznuti se'. — Koraci
    posrtan -tna -tno v. konten. — Dico, nemojte bit na svašta posrtni, pa
    post posta ž I. crkv. 'obavezno uzdržavanje od mrsne hrane u određ
    postajat -jem nesvr. 'stati u nešto'. — Jeste 1 svi postajali u jedna kola?
    postarat se -am se svr. 'pobrinuti se (za koga, za što)'. — Postaraj se da dicu na vrime naran
    postariji -a -e 'prilično stariji, koji je u godinama'. — Bio je tamo i jedan postariji
    postat -nem svr. 'nastati, stvoriti se, promeniti se (u koga, što)'. — Kad ja, majko, post
    postav m 'belo platno'. — Kupili smo deset meteri postava; sašićemo jedno dva
    postava 'tkanina kojom je postavljena unutrašnja strana odeće, obuće i
    postavit -im svr. 1. 'učiniti da nešto stoji, da bude u uspravnom položaj
    postavljat (se) -am (se) nesvr. prema postavit (se)\ — Nemojte postavljat astal, ne
    postelja ž 'slamarica'. — Prominila sam u postelji ljuskuru. Izr. past u postelju 'razboleti
    posterat posterem svr. 'izvesiti veš na sušenje, prostreti, razastreti'. — Kasno sam ppster
    postidit postldim svr. 'učiniti da se ko stidi'. — Nisi tribo prid svima kazat šta je uradio, samo si ga nepo
    postit -im nesvr. 'uzdržavati se od uzimanja mrsne hrane, ne mrsiti'. — U našoj ku
    postizat -žem nesvr. 'sustizati'. — Oni su otrčali naprid, niko i(h) više neć
    postojat -jim nesvr. 1. 'biti, nalaziti se'. — Otkad ja pantim, taj bunar postoji tamo na
    postrn -a -o 'koji se vrši na strništu'. — Još j'e trajala kosidba, a mi smo ve
    posumljat posumljam svr. 'posumnjati'. — Ta, kako vam samo na pamet pada, di bi mi u v
    posustajat -jem nesvr. 'malo, pomalo sustajati, umoriti se'. — Trčali smo
    posustat -anem svr. 1. 'iznemoći'. — Ča Miško su, izgleda, sasvim posustali, nikud više
    posut pospem svr. 1. 'baciti na koga što sitno'. — Ja se malo našalio, a ona me pospe
    posvađat (se) -am (se) svr. 'učiniti da se ko s kim zavadi'. — Rođeni brat i sestra, pa su se pos
    posvaljivat -aljivam svr. 'svaliti sve redom jedno po jedno'. — Pazi da mi ne posvaljivaš cv
    posvetilište s 'jelo (koje se pred Uskrs posvećuje u crkvi ili ispred crkve: k
    posvetit posvetim svr. 'blagosloviti (nekoga, hranu, novu zgradu i sl.)'. — U nedilju
    posvidočit -idočim svr. 'potvrditi istinitost kao svedok'. — Nek pozovu mene ako ne viruju
    posvitovat -ujem svr. 'dati savet, posavetovati'. — Nije zgoreg dicu posvi
    posvojče -eta s (odm.) od posvojak'. — Nije nam on sin nego posvojče.
    posvršavat -ršavam nesvr. 'dovesti do kraja, završiti sve'. — Posvršavali smo sve poslove u
    poša ž 'kravata'. — To mu je cura kupila za imendan svilenu pošu.
    pošast ž 'opasna zarazna bolest (najčešće u životinja), pomor, epidem
    pošav m 'gornji deo trščanog krova (dvostruki šav)'. — Kad je dobar pošav, ne mož ku
    pošćenje s gl. im. od postit. — Pošćenje je korisno i zdravo.
    pošit pošijem svr. 1. 'prekriti krov pošavom'. — Dok ne pošijem kro
    pošivat pošivam nesvr. prema pošit. — Ove godine nećemo pošivat košaru, valdar
    poškripcija ž 'popis (ljudi, stoke i imovine od strane vlasti)'. — Ako za poškripciju do
    poškropit poškropim svr. 'poprskati svetom vodicom u crkvi ili na svetilištu, prilikom hod
    pošta ž a. 'ustanova koj'a se bavi prenosom raznovrsnih pošiljaka'. — Mi, u Ljutovu n
    poštaš m 1. 'poštanski službenik'. — Lajčin sin se namistio za poštaša
    poštašov -a -o 'koji pripada poštaru'.
    pošten -a -o 'čestit, istinoljubiv, savestan'. — To je istina da je siroma ko crkveni miš,
    pošteno pril. 'na pošten način, čestito, časno'. — On jeste često uzaimo, al je uvik pošten
    poštenje s 'svojstvo onoga koji je pošten, čestitost'. — Čini šta ti je volj
    poštirkat -am svr. 'natopiti štirkom'. — Poštirkala sam sve košulje.
    poštivat poštivam nesvr. 'ceniti, poštovati'. — Slušaj, radi i poštivaj starije pa
    pošto/pošto pril. 'po koju cenu, po koliko'. — Pitaj Lazu, pošto će dat onu
    poštrenjak -aka m bot. pastrenak, Pastinaca sativa.
    potajnica ž 'pobačaj (obično spontani)'. — Sedmoro sam i(h) rodila živi, a potajnica kolik
    potarmat -am svr. 'oklevetati, širiti neistinu, narušiti ugled'. — Znala sam da
    potavnit potavni svr. 'potamneti'. ~ oči mu upale, a obrazi potavnili; — Gvozdene laboške su sasvim po
    potega ž 'deo na zaprežnim kolima, koj1 služi za penjanje u kola'. — Kum se dobrim n
    potegnit potegnem svr. 1. 'potrajati'. — Niko nije mislio da će se toliko potegnit njegova
    potiljak -iljka m 'zadnji deo lubanje, zatiljak'. — Okreni se, nemoj da ti divanim u potilj
    potirat -am svr. 'početi terati'. — Vid(i)la sam ja tebe kad si jutros potiro svinje na strn
    potka ž 'poprečne niti koje se utkivaju u osnovu pri tkanju'. — Kako Manda friško pro
    potkivač -ača m 'onaj koji potkiva konje'. — Nema boljeg potkivača od našeg starog
    potkivat potkivam nesvr. prema potkovat. — Naš kovač, zacigurno, najbolje potkiva.
    potkovan -a -o 'mudar, okretan, snalažljiv'. — Ne možeš ti s Miškom nikako iza
    potkovat potkujem svr. 'prikovati potkovicu'. — Stigla je golomrazica,
    potkovica ž 'potkova'. — Moraš odvest konja kod kovača, otpala mu je potkovica s pridnj
    potkožit se -im se svr. 1. 'ugojiti se'. — Lajčo se friško potkožio posli one teške bolesti. 2. '
    potkraćivat -aćivam nesvr. prema potkratit.
    potkradat potkradam nesvr. 'stalno krasti (od koga ili otkud)'. — On je p
    potkratit potkratim svr. 'odozdo skratiti, učiniti kratkim ili kraćim'. — Samo malo triba p
    potkresat potkrešem svr. 'malo podrezati, skratiti'. — Sve voćke koje smo potkresali,' dob
    potkresavat -esavam nesvr. prema potkresat. — Moždar bi bolje bilo da m
    potkripit potkripim svr. 'dati snage, živosti (jelom i pićem)'. — Kad te vino potkripi, ne
    potkurit potkurim svr. 'zapaliti, potpaliti, dobro ugrejati'. — Vi ste baš fain potkurili tu v
    potkurivat -urlvam nesvr. prema potkurit.
    potkusat potkusam svr. 'učiniti kusavim, potkratiti, podrezati'. — A ko
    potkuvat -am svr. 'u mlakoj' tečnosti (voda, mleko) umutiti malo brašna
    potkuvavat -uvavam nesvr. prema potkuvat. — Nane, kad ćete me naučit kako se potkuvav
    potle/potlen pril. 'posle'. — Najpre da oberemo, a potlen možete ić ako vam se i
    potomak -omka m 'onaj koj'i rođenjem potiče od zajedničkog roditelja'.
    potop m 1. 'velika poplava'. — Toliko je kiša lila, pravi potop je nast
    potorit potorim svr. 'pođubrit stajskim đubrivom'. — Svu smo zemlju potorili.
    potovat -ujem nesvr. 'dati nekom sitninu ili kakvu sitnicu bez obaveze
    potpačalo/potpačilo s 'motka kojom se popiže u vis uže sa razastrtim vešom'. — Donesi potpa
    potpačit potpačim svr. 1. 'podbočiti (zid, vrata), podupreti'. — Kamara se nakrivila na je
    potpačivat -ačivam nesvr. prema potpačit. — Možemo mi potpačivat koliko god o
    potpadat -am nesvr. v. potpast. — I ovi krajevi su stopedeset godina potpadali pod tursku
    potpala ž 'sitno drvo za potpaljivanje vatre'. — Miško, uzmi sikiricu i u komari nasitni
    potpalit potpalim svr. 'upaliti'. — Kogod je potpalio slamu i sve guvno je izgorilo.
    potpaljivat -aljivam nesvr. prema potpalit. — Antune, nemoj ti potpaljivat vatru pod tu
    potpasat -ašem svr. 'utegnuti po struku pasom, kaišem'. — Sve su cure
    potpasivat (se) -asivam (se) nesvr. prema potpasat (se). — Neću ni ja više da
    potpast -adnem i -anem svr. 'doći pod čiju vlast'. — Za vrime rata cila Ba
    potpeć -ečem svr. 'odozdo ispeći'. — Volim da se pogača dobro potpeč
    potplaćivat -aćivam nesvr. prema potplatit. — Lako je njemu potplaćivat kad ima lanaca iz
    potplatit potplatim svr. 'podmititi, potkupiti'. — Potplatio je žandare, pa su ga puštili da
    potpomagat (se) -omažem (se) nesvr. prema potpomoć (se). — Oni samo kuka
    potpomoć -omognem svr. 'pružiti kome pomoć, podršku materijalnu ili moralnu'. — Za pr
    potpujkat -am svr. 1. 'podsticati (na radnju neprijatnu za drugoga), nagov
    potrajat -je svr. 'produžiti se u vremenu, proći'. — Potrajaće dosta vri'mena dok on ne p
    potrbušina ž 'meso ili slanina ispod trbuha'. — Ne voli svaki slaninu ispod potrbušine, zato
    potrbuški pril. 'na trbuhu (Iežati, puzati } sl.)'. — Naši stari nikad nisu dali da dite lež' pot
    potrčat -im svr. — Prvi put je dite boso potrčalo po travi.
    potrevit -im svr. 1. 'pogoditi'. — Koga pčr trevim loptom, taj izlazi i(z) sigre. 2. 'prona
    potrkat potrcem svr. 'potrčati'. — Mogo b malo potrkat, pa ćeš prija doć
    potrkuša ž 'manje značajan predmet ili posao'. — Skini to tvoje svečano ruvo, pa
    potrnit -nem svr. 'pogasiti sve redom'. — Moralo je već bit oko ponoć
    potrošar -ara m 'osoba koja kupi potrošarinu'. — I Blaškov sin je očo u zvani
    potrošarina ž 'dažbina koja se plaća opštini za korišćenje pijačnog prostora (v. trošarina)'.
    potrošit potrošim svr. 1. a. 'upotrebiti, poslužiti se čim trošeći što'. — Potrošili smo bili
    potrovat potrujem svr. 'sve redom otrovati'. — Nema kod nas više pacova, sve smo i(h) p
    potrpat -am svr. 1. 'ubaciti u što bez reda'. — U žurbi potrpali su u dža
    potrt potarem svr. 1. 'slomiti'. — Krmače su potrle kerites i sad ne znamo di su o
    potrunit potrunim svr. 'posuti trunjem'. — Ja sam ti kazala da kolač pospeš pra še
    potrunit -ne svr. 'postati kvaran'. — Iz jednog košara nismo istresli jabuke i sve su potru
    potrvat -am nesvr. 'potrajati'. — Kad bi znao koliko će mi vako život potrvat, moždar b
    potsićat -am nesvr. prema potsitit. ~ se 'obnavljati u svome pamćenju'. — Gledate svato
    potsitit -im svr. 'pomoći kome da se seti'. — Znam da si mu već jedared kazala, al potsiti ga opet.
    potskakivat -akivam nesvr. prema potskočit.
    potskočit potskočim svr. 'učiniti mali skok uvis'. — Momak je igro kolo, veselo podvikiv
    potsprnđivat se -rnđivam se nesvr. 'podsmevati se, šegačiti se'. — O, vidi, vi'di, goljo bi se
    potšišat potšišam svr. 'kratko ošišati, podrezati kosu'. ~ obadva derana
    potšišivat (se) -išivam (se) nesvr. prema potšišat (se). — Nećeš se valdar svake nedilje potšiši
    potštucat -am svr. 'podrezati odozdo'. — Zašto ne potštucaš te tvoje brkove, ne volim kad
    potucat se potucam se nesvr. 'skitati se'. — Nije uvik ni on kriv, nema n'i
    potuć -učem svr. 1. 'ubiti, usmrtiti sve, mnoge'. — Lovci su juče pot
    potužit se potužim se svr. 'požaliti se'. — Sama sam, pa nemam kome ni da se pofalim, ni
    poudarat -am svr. 'redom, jedan za drugim udariti'. — Poudarali smo klince u gredice.
    pougarit pougarim svr. 'uzorati zemlju odmah posle skinutog useva, staviti je na ugar'. —
    poudavat poudavam svr. 'udati sve redom jednu za drugom'. — Sinovi su se poženili i iza
    pouklanjat -am svr. 'jedno po jedno ukloniti'. — Pouklanjajte mi te vaše sigra
    poumirat -rem svr. 'redom umreti'. — S nanine strane su svi poumirali.
    poumivat poumivam svr. 'umiti redom sve'. — Cilika, ako si poumivala dicu, nek do
    poustajat -jem svr. 'ustati svi jedan za drugim'. — Toliko nas je bilo u gostima za Boži
    pouzimat -am svr. 'uzeti jedno za drugim'. — Ja sam metnila tunje na šafuner u
    použnat -am svr. 'pojesti užinu, použinati'. — Vi(di)te, nane, kad su celjad gladna, onda
    povalit povalim svr. 1. 'učiniti da što polegne po zemlji (žito)'. — Olu
    povaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema povalit (se). — Skloni to ruvo u armar, nemoj da se
    povazdan pril. 'ceo dan, neprestano'. — Otkako se zagledo u Lizu, povazdan sidi u njevoj
    povečerat -am svr. 'pojesti večeru'. — Kako mi se čini, vi ste sve povečerali, a meni niste
    povećanje s 'porast kolicine ili veličine'. — Da mu sluga ne ode, dao mu je pove
    povećat -am svr. 'učiniti da što postane veće, obilnije, mnogobrojnije'. — Kako je poras
    povećavat (se) -ećavam (se) nesvr. prema povećat (se).
    poveći -a -e 'prilično veći'. — U avliji je imo i poveći ambar za žito.
    povenit -ne svr. 'prestati cvasti i zeleneti se, uvenuti'. — Posli one ledene kiše sve su mi
    povesmo s 'svežanj vune što se veže oko preslice'. — Povesmo malo i ti si se pokidalo (u
    povest -edem svr. 1. 'poći s kim zajedno dajući mu pravac kretanja, pomo
    povest -ezem svr. 'odlazeći uzeti koga ili što sa sobom u kakvo prevozno sredstvo'. —
    povezat povežem svr. 1. 'svezati zaj'edno sve redom'. — Ja ću sam povezat žito, ne triba
    povezivat (se) -ezivam (se) nesvr. prema povezat (se).
    povijat povijam nesvr. 1. prema povit (v.). 2. svr. prema vijat (v.)'. — Mi po
    povikat povičem svr. 'viknuti'. — Svi smo povikali u jedan glas: Tako je!
    povirit -im svr. 1. 'malo pogledati, baciti pogled kroz neki mali otvor
    povirivat -irivam nesvr. prema povirit.
    povisit povisim (trp. prid. povišen) svr. 'učiniti višim, povećati'. — Kad je taka skupo
    povisok -a -o 'prilično visok'. — Vid(i)la sam, Bože, Marginog zeta, lip, plav i povisok
    povisoko pril. 'prilično visoko'. — Malo je povisoko metnut ovaj sic.
    povistnica ž 'istorija'. — Povistnica je nauk koji nas upoznava sa znamenitijim dilima
    povit povijem svr. 'učiniti da se što savije; sagnuti, spustiti'. — Krd su ga ba
    povlaka ž 'skorup sa kuvanog mleka'. — Skupljam povlaku i sladak sir, pe
    povlata ž 'gornji redovi (snopovi) žita na kamari (vlaće je okrenuto na
    povoj m 1. 'tanko platno kojim se povijaju rane, zavoj'. 2. 'pelena u k
    povraćaj m 'vraćanje'. — Kad je vrfme u pitanju nema povraćaja.
    povraćat (se) -am (se) nesvr. prema povratit (se). Izr. Kaka mi je dika povrać
    povratit povratim svr. 'dati natrag ono što je neko bio primio, dao ili uz
    povraz m 'pokretna, polukružna drška vedra ili kotla, za koju se hvata kada se nosi ili v
    povrć površem svr. 'sve ovrći'. — Dok sve ne površem ne dam da se vršalica zaustavl
    povridit povridim svr. 1. 'ozlediti'. — Zato što je povridio nogu, sidio je na kolima, a svi ostali su išli pišce
    povrislo s 'gvozdeni držač (hvataljka) na kotlu, povraz'. — Moramo kupit nov kabo, na ovom se
    povrza ž 'sorta, red, poreklo'. — Njegova je povrza poznata od davnina. Svi su bili dob
    povtorit povtorim svr. 'reći još jednom, ponoviti'. ~ oćeš ti, dite moje, ovo na kraju još j
    povuć povučem svr. 1. 'pomaći što vučenjem prema sebi ili za sobom'. — Mora
    pozabadat -abadam svr. 'zabosti sve redom j'edno po jedno'. — Sve sime sam posadio i po
    pozaboravljat -am nesvr. 'zaboraviti sve redom, sasvim'. — Morate mi kazat kako se zovete, p
    pozađivat -adivam svr. 'zadeti jedno za drugim'. — Ja ću istačkat a ti samo pozadivaj pala
    pozajmit pozajmim svr. 1. (kome) 'dati na zajam, na upotrebu što svoje'
    pozajmljivat -ajmljivam/-ajmljujem nesvr. prema pozajmit. — Pozajmljivat je lako, al j'e teš
    pozaključavat -učavam svr. 'zaključati sve, j'edno po jedno'. — Jeste 1 pozaklju
    pozakopavat -opavam svr. 'zakopati sve, jedno po jedno'. — Paori su pozak
    pozamašan -šna -šno 'prilično zamašan, povelik, potežak'. — Svezali su deranu pozamašan
    pozamašno pril. 'u prilično velikoj meri, prilično obilno'. — Pozamašno su
    pozarit se pozarim se svr. 'menjati se'. Ajde da se pozarimo: ja ću tebi dat vrulu a ti
    pozarivat se -arivam se nesvr. prema pozarit se.
    pozaspavat -aspavam svr. 'zaspati svi redom'. — Dica su malo nazebla na sankanju, pa su p
    pozatvarat -atvaram/pozatvarat -am svr. 'zatvoriti jedno po jedno'. — Kri
    pozavađat -am svr. 'zavaditi jedne s drugima, sve redom'. — Nije bilo složnije bra
    pozbacat pozbacam svr. 'zbaciti sve redom jedno po jedno'. — Uđi u so
    pozbacivat -acivam svr. 'zbaciti sve redom'. — Oluja nam je pozbacivala sav crip sa salaša
    pozdrav m 'reči i pokreti uobičajeni pri susretu ili rastanku dveju ili više osoba'.
    pozdravit -im svr. 1. a. 'reći, učiniti kome pozdrav'. — Dico, zapantite, uvik mla
    pozdravljat (se) -am (se) nesvr. prema pozdravit (se). — Paze se, al se baš ne pozdravljaje.
    pozdravljenje s (crkv.) 'jutarnja ili večernja molitva u katoličkoj crkvi; glas z
    pozelenit pozelenim svr. 'postati zelen'. — Čim proliće stigne i trava će pozelenit.
    pozemljuški pril. 'potrbuške'. — Malo podigni lece pa se provuči pozemljuški.
    pozivat pozivam svr. 'otvoriti usta i gledati, zinuti jedan za drugim'. — Šta ste pozivali
    pozivat pozivam nesvr. prema pozvat. ~ se nesvr. prema pozvat se.
    poznanik (mn. poznaniki) m 'onaj koji je »s nekim poznat'. — Našla sam
    poznat -a -o 'o kojem se zna otpre'. — Ne moraš se toliko zauzimat za njeg, poznat mi
    poznat -am svr. 1. 'steći znanje o kome ili čemu'. ~ oma sam poznala salaš, a baš ga nis
    poznavat poznajem nesvr. prema poznat. — Ne poznajem te, dete, moraš mi kazat
    pozno pril. 'u poodmaklo, kasno vreme'. — Ko pozno sije žito, bolje da ga i ne sije, je
    pozobat -am svr. a. 'pojesti zrno po zrno'. — Mislila sam da će za sve dote
    pozvan -a -o 'koji je primio poziv da dođe, da se javi gde, da učestvuje u
    pozvat -ovem svr. 'uputiti kome poziv (usmeno ili pismeno), da se od
    pozvonit pozvonim svr. 'zazvoniti'. — Ti samo pozvoni, a ja ću oma izać
    požalit -im svr. a. 'sažaliti se na koga'. — Ja sam požalila tu dicu kad sam
    požderat požderem svr. 'lakomo, halapljivo pojesti (pogrd.)'. — Sram v
    poželit -im svr. 1. a. 'ispoljiti želj'u da se što ostvari, ima'. — Moraš b
    poženit poženim svr. 'redom sve jedno po jedno oženiti'. — Prije misec dana mi se i na
    poživit -im svr. 'početi živeti'. — Kad se već rodio, dobro bi bilo da i poživi. 2. 'proves
    požun -una m 'stara mera za žito (zapremine 62,52 litre ili 40 oka za
    požunac -nca m 'stara žitna mera (dve vike ili 50 kgr.)'. — Samo da znaš, ovro sam
    požurit požurim svr. 1. a. 'žurno poći'. — Svi su očli i ja moram požur
    požurivat (se) -urivam (se) nesvr. prema požurit (se). — Šta me uvik požurivate, znam ja svoj
    požurkivat -urkivam nesvr. prema požurivat.
    požutit požuti(m) svr. 'postati žut'. — Ne znam šta je Mukijinoj Rozi, sva je požutila u
    pra prava m 'prašina'. — Morala ga je dobro izmetlicat, sav je bio od prava.
    praćakat se -am se 'praviti brze pokrete rukama i nogama, bacakati se'. — Kad smo ga kupa
    prag m 1. 'greda (od drveta, kamena ili metala) koja leži s donje strane vrata izme
    prakljača ž 'pljosnat komad drveta s drškom, kojim se lupa veš prilikom pranja'. — Davn
    pralja ž 1. 'žena koja pere veš rukama'. — Snaš Kata su kod nas već deset godina pral
    praljin -a, -o 'koji pripada pralji'. — Praljini prsti pocrvene od žuljanja košulja.
    prama 'prema'. — Da nije išo prama njemu, ne bi ga bik udario.
    pramajka ž 'prababa'. — Moj baćo kažu da oni pante njevu pramajku.
    pramdida m 'praded'. — Moj pramdida j'e živio sto pet godina.
    pramen -ena m 'čuperak kose, trave, slame i sl.'. — Loko, iščupaj jedan pramen sina i za
    prampurac -urca m 'kepec'. — Taka na oko divojka i kakog je momka prampurca našla.
    prandav -a -o 'prljav, zamazan'. — Bila je neuredna, pa je puštala da joj prandava dica tr
    prandulja/pranduša ž 'prljava, zamazana, masna, nečista žena'. — Šta ima ona koga da ruži, prandu
    pranje s gl. im. od prat (se). — Izr. ić u ~ 'činiti uslugu pranja veša'. — Ovo
    praporac -orca m 'šuplja metalna loptica s metalnom kuglicom unutra k
    prase praseta (mn. -ici) s 'mlado svinjče'. — Ona velika bila krmača je oprasila sve ša
    prasećiji -a -e 1. 'koji potiče od praseta: ~ meso, ~ pečenje'. — 2. 'koj'i je odre
    prasence -eta s dem. od prase. — Dida su mi poklonili jedno zdravo lipo prasence.
    prasetina ž 'praseće meso'. — Kako bi Nova godina bila brez prasetine?
    prasilište s 'mesto gde se drže i gaje prasad'. — Ja imam dobro prasilište, zimi je vru
    prasit prasi nesvr. 'donositi na svet prasad (o krmači)'. ~ se 'prasiti'. — Krma
    praskat -am nesvr. prema prasnit.
    prasnit -nem svr. 'naglo se rasrditi i razvikati, planuti'. — Dobar je, ka
    prašak -ška m 1. 'usitnjene čestice neke tvrde materije'. — Dono mi je misto kre
    prašan -šna -šno 'koji je pokriven prašinom, u kome ima prašine, koji
    prašćat prašćam nesvr. 'zaboraviti čiju krivicu, oslobađati koga odgovornosti'. — Praš
    prašenje s 1. gl. im. od prasit (se). — Tribaće popazit malo na prašenje, j'el to je velika k
    prašina/prašina ž 'sitne čestice koj'e nastaju sušenjem ili mrvljenjem organskih
    prašit prašim nesvr. 1. 'dizati prašinu'. Ovaj ludi vitar samo duše i praši. 2. '
    prašnjav -a -o 'koji je pokriven prašinom, pun prašine'. — Nemoj me udarat s otim tvojim
    prat perem nesv. 'ispirati u tečnosti (naj'-češće u vodi), uklanjati neč
    pratit -im nesvr. 1. 'ići zajedno s kime'. — Nemoj da me pratiš, znam ja i sama ku
    pratnja ž 'praćenje'. — Dico, oma da ste vratili se kući, samo mi još vaša pratnja fali.
    praunučad ž zb. im. od praunuče. — Pere je moje praunuče sve po muškoj grani, al imam
    praunuče -eta s 'unukov sin ili kći'. — Danas će nam prvi put doć u goste naše jedino prau
    praunučica ž 'praunuka'. — Kažu da je praunučica ista po liku ko njezin pradida.
    praunučić m dem. od praunuk. ~ imamo nii već i dvoje praunučića, a na putu je još jedan
    praunuka ž 'unukova kći'. — Lozika je naša prva praunuka, daće Bog, bić
    praunuk m 'unukov sin'. — eto, dočekali smo da nam je i praunuk svrsio velike škule.
    prav -a -o 1. 'ravan, nesavijen'. — On je momak, prav, visok, tanak
    pravcat -a -o (obično u vezi: pravi pravcat) 'pravi, istinski'. — Dobila sam od strine pra
    pravda ž 'društveno stanje u kojem svako dobiva ono što mu po zakon
    pravdat -am nesvr. 'dokazivati čiju pravednost ili nevinost, objašnjavati č
    pravedan -dna -dno 'koji je u skladu s pravdom, pravičan'. — On je pravedan
    pravedno pril. 's pravom, po pravdi'. — Nije dosta da oćeš, već i triba pravedno uradit.
    pravica ž 'pravda'. — Izr. Ko tira pravicu ne muze kravicu!
    pravit -im svr. 1. 'činiti, graditi'. — Čujem, komšija, da sam praviš ča
    pravo pril. 'kako odgovara pravu, pravedno'. — Koliko misliš da je pravo toliko
    prazan -zna -zno 'u kome nema ništa, koji nije ničim ispunjen'. — Di ć
    prazno pril. 'bez sadržaja, odajući prazninu'. — Ko bi smio skočit u prazno i tamno.
    prckat -am nesvr. 1. dem. prema prdit. 2. 'dodirivati prljavim rukama'.
    prcov m 'bodljikavi korov (zbog slabog korena, vetar ga lako kida i kotrlja po njivi)'.
    prćast -a -o 'kratak i na kraju uzdignut (o nosu)'. — Šta ti je na njemu lipo: ima debele
    prćija ž 1. 'imovina koju devojka prilikom udaje donosi svome mužu
    prćijat -am nesv. 'sticati imetak (kućiti se)'. — Prćijamo mi, već dvi godine, sa lanca z
    prdačan -čna -čno 'koji ima nadimak'. — U našem mistu, malo koga znadu po prizimenu
    prdačina ž 'sprdnja, podsmeh, šegačenje'. — On ne bi osto živ kad ne bi kaku prda
    prdačit se prdačim se nesv. 'praviti sprdnju s kim, podsmevati se'. — Sidio je na kolima i
    prdaljka ž 'cev na gajdama kroz koju izlazi zvuk'. — Gajdaš je sviro ve
    prdež m 'smrdijivi gas koji bučno izlazi iz creva'. — Uzvrtio se ko prdež po turu.
    prdit -im nesvr. 'glasno puštati iz creva smrdljive gasove'. — Nevolja po
    prdnit -nem svr. 'ispustiti prdež'. ~ ima i taki ljudi, koji kad prdnu, okrenu se pa pitaje:
    prdonja m 'stariji čovek koji ne može da kontroliše stomačne gasove'. — Kako
    prduckat -am nesvr. dem. od prdit.
    predla ž 'komad pljosnatog drveta kojim se steže kanap na ručnoj testeri'. — Stegni još
    pređa ž 'opredena vuna'. — Dala mi je sestra pređe, naštrikaću dici č
    pređica ž 1. dem. od pređa. 2. 'spona na kaišu ili odeći koja služi za zakop
    preforma ž 'prividno, lažno prihvatanje nečega'. — Ne virujem ja ča Blašku, to je samo n
    pregača ž 1. 'sastavni deo ženske nošnje (svečane i radne), koji se pripasuje povrh ode
    pregačica ž dem. od pregača.
    pregršta ž 1. 'zajedno sastavljeni dlanovi sa savijenim prstima u obliku
    prelo s 'večernji skup zvanica (devojke predu, pletu i pevaju, momc
    prelja ž 1. 'žena koja prede'. — Snaš Marga je prava prelja, ona se samo s tim poslom
    preljat se preljam se nesvr. 'biti gost na prelu (zet kod tašte)'. — Već tri
    preljin -a -o 'koji pripada prelji'. — Ovo je preljina marama.
    prem m 1. 'opšiven okvir, ivica čega'. — Dali smo da se cica opšije
    prest predem nesvr. 'upredajući prstima ili vretenom praviti niti'. —
    preš m 'presa (za gnječenje grožđa)'. — Još ćemo nabrat samo za jedan preš i berba
    prešljica ž 'naprava za predenje, preslica'. — Ponesi prešljicu i dok čuvaš krave možeš m
    prešovanje s gl. im. od prešovat. — Za prešovanje je dosta da ostane samo jedan
    prešovat prešujem nesvr. 'pritiskati, presovati'. — Ne ostavljamo za sutra ništa, kako don
    pretelj m (obično u mn.) 'prijatelji (srodnici po osnovu ženidbe sina ili udaje k
    preteljov -a -o 'koji pripada pretelju'. — Sutra iđemo svi preteljevoj kuć
    prezanje s gl. im. od prezat. — Dokleg će trajat to vaše prezanje, valdar niste sad šili amove za
    prezanje s gl. im. od prezat (se). — To njezino prezanje od svačeg nije dobro, tribalo bi je odve
    prezat prežem nesvr. 'uprezati'. — Antune, preži konje pa da krećemo.
    prezat -am nesvr. 'bojati se, plašiti se, zazirati'. — Nemoj(te) od svakog prezat, ne
    prezla ž 'mrvica od sušenog i samlevenog hleba'. — Volim nasuvo s prezlom.
    prgav -a -o 'koji se brzo razljuti, naprasit, plahovit'. — Ne volim prgavog
    prgavo pril. 'srdito, gnevno'. — Prgavo je gledo u nas, ko da smo mu mi krivi što on bi
    pribacat pribacam nesvr. prema pribacit, pribacivat. — Dobro bi bilo da skineš dasku s lotra, ako možeš,
    pribacit pribacim svr. 1. 'baciti što preko čega'. — Baćo pribace kaput priko ramena, pa izađu na sokak.
    pribacivanje s gl. im. od pribacivat (se). — Slabačko je to tvoje pribacivanje,
    pribacivat (se) -acivam (se) nesvr. prema pribacit (se). — Nemoj pribacivat tu kratku dasku ni
    pribić -gnem svr. 'pobeći preko čega'. — Kad smo ga ugledali da krade, po
    pribigavat -igavam (pribigavanje gl. im.) nesv. prema pribić.
    pribijat pribijam nesvr. prema pribit.
    pribit pribijem svr. 1. 'slomiti na dva ili više delova'. — Pribio sam sapište na ašovu. 2. 'fizički i moraln
    pribivanje s gl. im. od pribivat. — Poznam ja dobro Mirka, njegovo pribivanje je uvik nak
    pribivat pribivam nesv. 'boraviti'. — Nije kod nas, i ne znamo di u poslidnje vrime pribi
    priblidit -im svr. 'naglo pobledeti, postati sasvim bled (od straha, bolesti i sl.)'. — Kad je
    pribolit -lim svr. 1. 'ozdraviti, izlečiti se od bolesti'. — Dugo je bolovo i mislio je da nikad neće prib
    pribortat -am svr. v. pribolit. — iznenada je izgubila čovika, sad joj je zdravo teško, al v
    pribost -odem svr. 'pričvrstiti pribadačom, čiodom'. — Pribodi mi maramu špiodom.
    pribrojavat -ojavam nesvr. prema pribrojit.
    pribrojit pribrojim svr. 'prekontrolisati brojanjem'. — Prija neg što utira
    pricidit se pricidi se svr. 'prosušiti se, oticanjem (vode)'. — Put se fain pricidio, mogli bi m
    pricinit pricinim svr. 'preveliku cenu odrediti'. — Vridi, ne kažem da ne vridi, al mislim da si malo pricin
    pricinjivat -injivam nesvr. prema pricinit.
    pričac -aca m 'preki put, prečica'. — Nemoj zdravo birat put, već udari pri
    pričaga ž 'jedna od poprečnih daščica na lestvama, lotrama (u kolima)'. — Okliznio se n
    pričasni -a -o 1. 'veoma, vrlo poštovani, sveti (u usmenom ili pismenom obra
    pričekat -am svr. 'provesti neko vreme u čekanju, malo počekati'. — Prič
    pričest ž (crkv.) a. 'okrugli i tanki listić od pšeničnog brašna (hostija)
    pričestit pričestim svr. 'dati pričest'. ~ se 'primiti pričest'.
    pričešće s v. pričest.
    pričešćivat (se) -eščivam (se) nesvr. prema pričestit (se).
    priči -a -e 'bliži, važniji'. — Cigurno da mi je priči rođeni brat od tebe. Izr. Priko pri
    pričice pril. 'prekim putem'. — Ako kreneš pričice, moždar ćeš stignit na vrime.
    pričistit -im svr. 'očistiti, osloboditi od svega što smeta'. — Pričistili smo žito za sime.
    pričišćavat -išćavam nesvr. prema pričistit.
    pričuvat pričuvam svr. 'čuvati neko vreme'. — Mare, bi 1 ti pričuvala moju malu, dok ja
    prić/prić priđem svr. 1. a. 'idući premestiti se ili prevesti se preko čega
    prićutit prićutim svr. 'ne spomenuti, prećutati'. — Zašto si prićutila da je i Tome bio s to
    pridat -am svr. 1. 'dati neposredno u ruke, uručiti'. — Kome si prido novce koj'e sam po tebi pos

    pridavat se pridajem (se) nesvr. prema pridat (se).


    pridičit -im nesvr. 'pridikovati'. — Ne volim ni popu slušat, a nej'oš kad mi moja Kata p
    pridić pridignem svr. v. pridignit. ~ se povr.
    pridignit -nem svr. 1. 'malo podignuti'. — Pridigni mi obrancu da je zametnem na rame.
    pridika ž 1. 'propoved u crkvi'. 2. 'govor pun moralnih uputstava i prekora (ir.)'. — Bor
    pridikanca ž 'propovedaonica'. — Popo prikine misu i popne se na pridikancu.
    pridilit pridilim svr. 'razdelivši, dati kome više'. — Dili nanovo, pridilio si mi karte.
    pridiljivat -iljivam nesvr. prema pridilit.
    pridizat (se) -žem (se) nesvr. prema pridignit (se) i pridić (se).
    pridnjačit pridnjačim nesvr. 'ići napred ispred drugih, predvoditi'. — Nij'e znao kosit ako
    pridnjak m 1. 'zapovest kojoj se ne prigovara'. — Ti znaš da j'e moj pridnj'ak i bolj'e da
    pridnjakuša ž 'žena prednjak, prednjakinja. — Snaš Liza je postala pridnjakuša u crkvi i sad
    pridnjica ž 'prednji deo košulj'e'.
    pridobijat -obijam nesvr. prema pridobit.
    pridobit pridobijem svr. 'privući na svoj'u stranu'. — Nije se zdravo odbreco, moždar sa
    pridobivat -obivam nesvr. prema pridobit. — Naj'pre me tirate, p onda me zovete da i
    pridojit pridojim svr. 'predojiti, suviše nadojiti dete'. — Povraća, cigurno si ga pridojila.
    pridomislit se -im se svr. 'odustati od namere'. — Najpre je pristo da dođe ko
    pridomišljat se -omišlj'am se nesvr. 1. pridomisliti se (v.). 2. 'kolebati se, dvoumiti se'. — On je
    pridosićat -am nesvr. prema pridositit.
    pridositit -im svr. 'imati predosećaj, naslutiti'. — Ko da sam štogod pridositila, nisam puš
    pridosta pril. 'više nego dosta'. — Ne da mi je zadosta, već i pridosta.
    pridratni -a -o 'koji je od pre rata'. — To je još pridratna opaklija.
    pridrimat pridrimam svr. 'malo zadremati'. — Izađite, dico, napolje, majka bi malo pridri
    pridubok -a -o 'koji je previše dubok'. — Iskopali ste pridubok jarak.
    priduboko pril. — Temelj je široko i priduboko iskopari.
    pridveče pril. 'neposredno pre večeri, pred sumrak'. — Pridveče će doć i tvoj, strpi se još
    prifrigan -a -o 'lukav, prepreden'. — Nemoj ni slučajno š njim si'st da se kartaš, to je zdra
    prigazit -im svr. 'pogaziti koga, što'. Danas smo s kolima prigazili jednog velikog kera. Izr. Prigazilo
    prigladnit prigladnim svr. a. 'od duge gladi doći do iscrpljenosti, jako ogladneti'. — Toliko
    prigled m 'pregledanje s namerom da se što nađe'. — Ne osićam se dobro, moraću otić kod d
    prigledač -ača m 'onaj što pregleda'. — Moj najmlađi sin je prigledač va
    prigledat -am svr. 1. 'izvršiti pregled'. — Prigledo je doktor i kaže da m
    prigledavat (se) -edavam (se) nesvr. prema prigledat (se).
    prignit se prignem se svr. 'pognuti se, sagnuti se'. — Vidio sam kad se Vince prignio i što
    prigon m 'određeni komad zemlje za periodično napasivanje stoke'. — Nemoj tirat svinje u p
    prigorit -im svr. 1. 'prelomiti se izgorevši na jednom mestu'. — Pazi d
    prigradit prigradim svr. 1. 'razdvojiti pregradom'. — Avliju ćemo ovi dana prigradit, pa
    prigrađivat -ađivam nesvr. prema prigradit.
    prigrist -izem svr. 1. 'grizući rastaviti na delove, preseći'. — Šta će ti makaze, prigrizi konac zubima i

    prigrizat prigrizam nesvr. prema prigrist.


    prigustit prigusti(m) svr. 'učiniti suviše nesnošljivim (fig.)'. — Ja ću izd
    prigušit prigušim svr. 'ugušiti, udaviti'. — Velika krmača je legla na dvoje prasica i prig
    priist -idem svr. 'najesti koga preko mere'. — Zašto ga toliko kljukaš s otim kolačima, možeš ga pr
    prija ž 'majka jednoga od bračnih drugova prema roditeljima drugog bra
    prija pril. 1. 'ranije, pre'. — Ranko su prija izašli iz crkve nego što je popo počo misit. 2. 'ran

    prijašit -im svr. 'prijahati'. — Prijaši bliže, da te majka bolje vide kaki si momak na kon
    prijavit prijavim svr. 'podneti prijavu vlasti'. — Prijavio nas je kogod da pe
    prijin -a -o 'koji pripada priji'. — Da vidiš prijinu avliju, puna je svemoguoeg cvi
    prik prikapriko 1. 'koji nije postepen, nagao'. — Otac njim je bio taki, a najstariji sin
    prikardašit prikardašim svr. 'preterati'. — Ja sam tebi kazo, Vranje, da se malo našališ s La
    prikidat prikidam nesvr. prema prikinit. ~ se povr. prema prikinit se.
    prikinit -nem svr. 1. 'naglim pokretom raseći'. — Jednim rezom noža prikinio je pućku. 2. 'naglo zau
    prikipit prikipi svr. 1. 'preliti se preko ivice posude'. — Prikipilo mi mliko. 2. 'ne moći savladati kakvo
    prikivat prikivam nesvr. prema prikovat.
    priklane pril. 'pretprošle godine, pre dve godine'. — Priklane je u ovo dobo bilo sniga do kolina
    priklanjski -a -o 'koji je bio pretprošle godine, pre dve godine'. — Zdravo si dobar ko prikl
    priključe pril. 'dan pre, pre dva dana'. — Nane, vi ste još priključe zaklali dva pivca i pu
    prikobacit se -obacim se svr. 'preokrenuti se preko glave'. — Ne zna se Miško prikobacit, pa
    prikobacivat se -acivam se nesvr. prema prikobacit se.
    prikokvasac -sca m 'rešetkasti poklopac od drveta (stavlja se na sud gde je
    prikomećat se -ćem se nesvr. prema prikometnit se.
    prikometnit se -nem se svr. v. prikobacit se.
    prikonosac -sca m 'kajiš oglavnika koji ide preko nosa konju'. — Nije dosta mekan podmet
    prikopat -am svr. 1. 'ašovom prevrtati zemlju'. 2. 'pretražiti (fig.)'. — To joj je u krvi, čim dođem iz v
    prikopavat -opavam nesvr. prema prikopat.
    prikoracit -oracim svr. 'koraknuvši preći preko čega'. — Sad si bio u mojoj ku
    prikoracivat -acivam nesvr. prema prikoracit.
    prikosutra pril. 'u dan posle sutrašnjeg dana'. — Prikosutra u našu varoš dolazi veliki cirku
    prikošedit se -ošedim se svr. v. prikometnit se. — Dida, dida, vite, naučio sam se prikošedit.
    prikošeđivat se -eđivam se nesv. prema prikošedit se. — Mi, dica se zdravo vollmo prikoše
    prikovat prikujem svr. 'kovanjem pričvrstiti za što'. — Uzmi kalapač i n
    prikovratac -a(t)ca m 'deo ama koji spaja pršnjak između vrata i grebena k
    prikrajat prikrajam nesvr. prema prikrojit.
    prikrast se -adem se svr. 'tiho se približiti, kradom prići'. — Marko se pri
    prikrenit se prikrene se svr. 'pod uticajem toplote i kvasca, previše narasti (o testu)'. — Prik
    prikrižit prikrižim svr. 1. 'staviti u križ, unakrst, prekrstiti'. 2. 'precrtati ono što je napisa
    prikriživat -iživam nesvr. prema prikrižit.
    prikrojit prikrojim svr. 'skrojiti iznova, drukčije'. — Prikrojićemo mi ovo tvoje ruvo, pa
    prikrstit prikrstim svr. 1. 'prekrižiti'. — Sio je umoran na klupu i prikrstio noge, pa je po
    prikrupa ž 'stočna hrana (krupno samleveno zrno kukuruza, ovsa, ječma dr.)'. — Umišaj u prikr
    prikrupit prikrupim svr. 'krupno samleti kukuruz i dr. za stočnu hranu (u kruparimašini z
    priksinoć pril. 'uoči jučerašnjeg dana'. — Priksinoć je misečina bila, pa me je moja nana s
    prikupit -im svr. 'skupiti nešto što je razasuto'. — Prikupi svinje pa ćemo kre
    prikupit prikupim svr. 'ponovo kupiti ono što je prodato'. — Od komšija sam prikupio tri ovce, sad imam
    prikuvat -am svr. 1. 'ponovno umesiti testo koje je suviše dugo odležalo'. 2. 'suviše dugim kuvanjem
    prikuvavat -uvavam nesvr. prema prikuvat.
    prikvocat -am svr. 'prestati sa kvocanjem'. ~ imala sam jednu kvočku i tila sam je nasadit,
    prilazit -im nesvr. prema prić. Izr. prilazi nevolja priko njeg 'ima napad epilepsije'.
    prileć prilegnem svr. 'leći na kratko vreme'. — Volim posli užne malo prile
    priletit -im svr. 1. 'preleteti'. — Roda je priletila našu kuću i stala na odžak kod komšije. 2. 'brzo p
    priležat -im svr. 'izdržati boiest, preboleti'. — Otkako je priležo magareć
    prilićanje s gl. im. od prilićat. — Ne znam kako te male laste mogu izdržat tako daleko pr
    prilićat prilićam nesvr. prema priletit. — Divije guske često prilićaje priko našeg salaša
    priligat priligam nesvr. prema prileć.
    priligivat priligam nesvr. prema prileć.
    prilika ž 1. 'slika svetaca, ikona'. — 2. 'zgoda, povoljan trenutak'. — B
    prilikovat -ujem nesvr. 'dolikovati, pristojati se'. — Zovite ona dva derana da iza
    prilip -a -o prid. 'vrlo lep, prekrasan'. — Ne da je momak lip već prilip.
    prilipčiv -a -o 'koji nosi u sebi zarazu, zarazan (o boiesti)'. — Čujem da ć
    prilipit prilipim svr. 'nalepiti preko čega'. — Ko je prilipio onu sliku na ogledalo? ~ se 'dosađujući nam
    prilipljivat (se) -ipljivam (se) nesvr. prema prilipit (se).
    prilit prilijem svr. 'izliti iz jednog suda u drugi'. — Prilićemo vino iz onog velikog bureta u dva manja
    prilivat (se) priliva (se) 1. nesvr. prema prilit (se). 2. 'blistati (se)'. — Svila joj se prilivala n
    prilomit prilomim svr. 1. 'lomeći rastaviti na dva ili više delova'. — Kogod je prilomio o
    prima ž 'prvi instrument u muzičkom sastavu, tamburica'. — Tambu
    primaknit primaknem svr. 'noseći približiti'. — Deder, primakni ma'o taj
    primarat (se) primaram (se) nesvr. prema primorit (se).
    primaš m 'prvak u muzičkom sastavu'. — Di je sviro Lazo primaš, znalo se da tu mora
    primašit -im svr. 'baciti preko čega, dalje nego drugi, prebaciti'. — Ja sam i ju
    primašivat -ašivam nesvr. prema primašit. primašov -a -o 'koji pripada primašu. — Primaš
    primatorit -im svr. 'prestariti'. — I di'da i njegov konj su primatorili, obadvoj(i)cu triba osl
    primećat -em nesv. prema primetnit. ~ se nesvr. prema primetnit se.
    primetnit -nem svr. 'izmeniti mesto ili položaj čega'. — Za doveče triba primetnit sve stoc
    priminit priminem svr. 'umreti'. — Posli duge i teške bolesti, juče je bać
    priminuće s 'smrt'. — Kad moje priminuće dođe, biće mi kraj, ni pitat me ne
    primirit -im svr. 'odrediti meru prema čemu, izmeriti'. — Sotra će doć vincilir pa ćemo primirit zem
    primistit -im svr. v. primetnit. ~ se v. primetnit se.
    primišćat se primišćam (se) nesvr. prema primistit (se).
    primišćavat (se) -iščavam (se) nesvr. prema primišćat (se).
    primit primim svr. 'uzeti ono što se nudi'. — Primi, Stipe, kad ti strin
    primogući -a -e 'svemogući'. — Primogući Bože, oprosti grije moje,
    primorat primoram svr. 'prisiliti'. — Ne bi se on još ženio, al ciira ga je primorala, ostala
    primoravat -oravam nesvr. prema primorat.
    primorit primorim svr. 'dovesti u stanje vrlo velikog umora'. — Sjaši malo, primori
    primotat -am svr. a. 'premotati'. b. 'motajući saviti u klupče'. — Majka će da primotaje vunicu i pređ
    primotavat -otavam nešvr. prema primotat.
    primudar -dra -dro 'odveć mudar'. — Zdravo je primudar za njegove godine.
    primundurit se -undurim se svr. 'preobući se, navući drugu uniformu ili ode
    prinaglit (se) prinaglim (se) 'naglo nešto učiniti, požuriti se'. — Prinaglio si, da si do
    prinašat prinašam nesvr. v. prinosit.
    princ m 'vladarev sin'. — Neceš dobit pa da si princ.
    princeza ž 'vladareva kći ili prinčeva žena'. — Tona oblači ćer ko da je kaka princeza, a
    prinemagat se -emažem se nesvr. 'pretvarati se'. — Nemoj mu virovat da se o
    prinet -esem 1. 'noseći ili vozeći premestiti s jednoga mesta na drugo'. — Bila sam kod Marije u šp

    prinoćit prinoćlm svr. 1. 'provesti noć spavajući'. — Kasno je već, najbolje bi bilo da pr
    prinos m 'rod'. — Ovogodišnji prinos kuruza je mlogo manji od lanskog.
    prinosit prinosim nesvr. prema prinet.
    prinošenje/prinošenje gl. im. od prinosit. — Pušti momka da se odmori malo, susto je u prinošenju dž
    prinova ž 'novorođeno dete'. — Šta je, Tome, ni ne fališ se da vam je stigla prinova?!
    priobuć -učem svr. 'skinuti sa sebe ili s drugoga jedno odelo i obući dr
    priobut priobujem svr. 'promeniti obuću'. — Spremi mi štogod za ilo dok ja ne priobujem druge opanke.
    priobuvat (se) -obuvam (se) nesvr. prema priobut (se).
    priopravit -opravim svr. 'prepraviti'. — Priopravio sam staru opakliju u kožuv.
    priopravljat -am nesvr. prema priopravit.
    priorat priorem svr. 'ponovo uzorati'. — Nije nam dobro niko kuruz, pa smo jedan lanac priorali.
    prioravat -oravam nesvr. prema priorat.
    priotet priotmem svr. 'uzeti koga protiv njegove volje'. — Nek je otme, njegova će bit dok je ne priotme
    priotimat -am nesv. prema priotet.
    pripadat -am nesvr. 1. prema pripast. 2. 'biti čije vlasništvo'. — Ne pripadam ja nikome i
    pripalit pripalim svr. 'prinoseći vatru upaliti, upaliti o nešto što gori (c
    pripaljivat -aljivam nesvr. prema pripalit
    pripasat -ašem svr. 'svezati, opasati (kecelju, pregaču)'. — Ovom tvom č
    pripasivat (se) -asivam (se) nesvr. prema pripasat (se).
    pripast -adnem/-anem svr. 1. 'postati čije vlasništvo'. — Posli moje smrti, ku
    pripast -adnem/-anem svr. 2. 'iznenada i jako preplašiti'. — Ko j to vidio, tako me pripast, mal mi srce nije sta
    pripazit -im svr 'obratiti neko vreme pažnju na koga, na što'. — Luce, pripazi na mliko d
    pripeć -ečem svr. 1. 'više nego što treba ispeći'. — Pazi da ti se ne pripe
    pripeć -ečem svr. 2. 'opaliti, ispeći (o suncu)'. — Kad u podne sunce pripe
    pripeka ž 'jaka vrućina, žega'. — Pripeka je tako jaka da smo samo vodu pili i znojiii se
    pripel(i)ca ž 1. 'površina pšenice (oko dva krsta — 36 snopa) koju kosci u krug kose'. — O
    pripel(i)car m 'lovački pas za lov na prepelice'.
    pripet pripnem svr. 1. 'privezati uz nešto (kravu, konja)'. — Pripni kravu u kraj ditelne
    pripinjač -ača m 'štipaljka'. — Mace, donesi mi pripinjače, zaboravila sam i(h) uzet.
    pripinjat (se) -njem (se) nesvr. prema pripet (se).
    pripirat se -rem se nesvr. 'voditi prepirku s kim, svađati se'. — Saslušaj me, ako o
    pripisat pripišem svr. 'pismeno ostaviti kome kakvu vrednost'. — Dida su pripisali kuću na unuke, ako i(
    pripisivat -isivam nesvr. prema pripisat.
    pripit -a -o 'malo pijan, podnapit'. — Ne vridi raspravljat s pripitim č
    pripit se pripijem se svr. 'opiti se'. — Ko neće, al on uvik oće da se pripije.
    priplakat -ačem svr. 'provesti plačući'. — Mloge noći je priplakala, a nikom se potužila n
    priplanit priplanem svr. 'pripeći'. — AI je danas priplanilo ko da je kanikula.
    priplod m 'prirast stoke plođenjem'. — Ostavio sam jednog bika za priplod.
    priplodni -a -o 'koji je za priplod'. — Samo onaj veliki bili nerist je pripiodni.
    pripolovit -olovim svr. 'podeliti na dva dela'. — Neću pisat unaprid nikom ništa, kad ja um
    pripoljubljeni -a, -o 'najljubljeniji (u molitvi)'. — Pripoljubljena Divice, smiluj se meni.
    priponizno pril. 'najponiznije (u molitvi)'. — Priponizno ti se molim. priponja m v. jarmac.
    pripovidat -ovidam nesvr. 'pričati'. — Kad dida počmu da pripovidaje nikad kraja.
    pripovitka ž a. 'govorni ili pismeni sastav o kakvim događajima'. — Nane, č
    pripoznat -am svr. 1. 'priznati'. — Ono što je tvoje, to ćemo ti i pripoznat, al drugo
    pripoznat -a -o 'uvažen, ugledan, cenjen'. — Bać Vranje je pripoznat gazda svudan.
    pripoznavat -oznavam nesvr. prema pripoznat.
    pripravit (se) -im (se) 'pripremiti (se), spremiti (se)'. — Požurite, ja sam već
    pripravljat (se) -am (se) nesvr. prema pripravit (se). — Ajde, pripovidaj mi, jel se pripravlja ud
    pripravljen -a -o 'pripremljen, spremljen'. — Ko j to vidio: gosti došli, a več
    pripregnit pripregnem svr. 'jednu zapregu osloboditi i upregnuti drugu'. — Ja i
    priprezat priprežem nesvr. prema pripregnit.
    priprost -a -o 1. 'prostodušan'. — Mi smo priprosti ljudi al zato znamo
    priprosto pril. 'prostodušno, jednostavno'. — On je uvik dobro prošo, jel se znao priprost
    pripunit -im svr. 'previše napuniti'. — Ko j to vidio, tako pripunit džak da ga ne mož svezat.
    pripunjavat -unjavam nesvr. prema pripunit.
    pripušat (se) pripušam (se) nesvr. prema pripušit (se).
    pripušćat pripušćam nesvr. prema pripuštit.
    pripušit -im svr. 1. 'pritisnuti koga'. — Kad ga je Stipe lupio o zemlju
    pripuštit pripuštim svr. 1. 'ustupiti kome što, da se koristi čime'. — Bać
    pripuzat -žem svr. 'pužući doći, stići'. — Tako malo dite, a vidi ga već je čitavu sobu pripuzo.
    priračunat -am svr. 'ponovo još jedanput izračunati'. — Kad smo sve prirač
    priračunavat (se) -unavam (se) nesvr. prema priračunat (se).
    priradit priradim svr. 'posvršavati sve ili mnogo šta'. — Ti iđi a ja ću doć čim priradim poslove u kući. ~
    prirast m 'povećanje plođenjem, priraštaj'. — U prasicama mi je zdravo dobar prirast.
    prirast prirastem svr. 1. 'srasti s čim'. — Dvi bundeve su prirasle. 2. 'priploditi se'. — A
    prirastat prirastam nesvr. prema prirast.
    prirez m 'dodatak porezu'. — Sad su nam nametnili i niki prirez, ko da dosad nije bilo
    priričit se priričim se 'porečkati se, malo se posvađati s kim'. — Ne divane, štogod su se p
    priručit priručim svr. 'istresti, izliti iz jedne posude u drugu'. — To malo
    priručivat -učivam nesvr. prema priručit.
    prirušit se -im se 'obući se u drugu odeću, preobući se'. — Kad si se brze bolje prirušila?
    prisadit prisadim svr. 'iskopavši posaditi voćku (biljku) na drugo mesto'. — Čim pukne proliće, oma ćem
    prisađivat -ađivam nesvr. prema prisadit.
    prisaldumit (se) -aldumim (se) svr. v. pritumit se. — Nova mlada je još ona, vrimenom
    prisan -sna -sno a. 'nekuvan, nepečen, neosušen, sirov'. — Nikad ne idem prisnu šunku. b. 'koji nije do
    priselit priselim svr. 'premestiti koga iz jednog mesta u drugo'. — Priselio sam mla
    priseljavat (se) -eljavam (se) nesvr. prema priselit (se).
    prisić -ičem svr. 1. 'raseći na delove, na dvoje'. — Plugom je prisiko jednu zmiju. 2. 'p
    prisidat prisidam/prisiđat -am nesvr. 'menjati saobraćajno sredstvo na
    prisidit -im svr. 1.'provesti gde neko vreme sedeći'. — Ja tebe čekam da mi pomogneš radit, a ti č
    prisidnica ž 'žena predsednik (na čelu nekog društva, udruženja)'. — Jesi 1
    prisidnik m 'koji se nalazi na čelu nekog društva, predsedavajući'. — izabrali smo novog
    prisilit -im svr. 'primorati'. — Manda se bojala da je ne prisile da se u
    prisilni -lna -lno 'koji se zbiva pod prinudom'. —Često sam moro ić s konjima i kolima
    prisilno pril. 'silom, pod prinudom'. — Nije ridak slučaj da se divojke prisilno udaju, ko
    prisiljavat (se) -iljavam (se) nesvr. prema prisilit (se).
    prisipat -am nesvr. prema prisut. ~ se nesv. prema prisut (se).
    prisist -idnem svr. 1. prema prisidat. 2. 'zastati u grlu (o reči, zalogaju)'. — Prisio mu, dabogda, batak
    priskakat priskačem nesvr. prema priskočit.
    priskakivat -akivam nesvr. prema priskočit.
    priskakućat -akućem svr. 'skakutati, sitnim skokovima preći preko čega'. — Anka je priskak
    priskočit priskočim svr. 1. 'skočiti preko čega'. — Naš veliki nerist j'e juč
    priskup -a -o 'preterano skup'.
    prisladit prisladim svr. 'učiniti suviše slatkim'. — Tone, čini mi se da si malo prisladila b
    prislan -a -o 'suviše slan'. — Da nisi, gazdarice, zaljubljena, u poslidnj'e vrime sve prislano kuvaš.
    prislonit prislonim svr. 'nasloniti uz nešto'. — Prisloni daske nu(z) zid. ~ se 'nasloniti se,
    prislušat -am svr. 'saslušati, naći vremena za nečije nevolje'. — Ako ne mož(e)te pomo
    prismotat -am svr. 'ponovo smotati'. — Prismotaj maramu i metni je u buć
    prismrdit -im svr. v. smrdit. — Baš je ode došo i tu mu se prismrdilo. Izr. ne smi ni ~ 'ni
    prisnac -aca m 'vrsta kolača (presno, tek rastegnuto testo se posipa slatkim kravljim sirom i prelije
    prisolit prisolim svr. 'suviše osoliti'. — Lako je dosolit kad je neslano, al je nevolja kad
    prisoljavat -oljavam nesv. prema prisolit.
    prisolje pl. t. s 'salamura (meso se soli i drži u salamuri, prisolju, pre sušenja na dimu)'. — Sutr
    prispit prispijem svr. 1. 'stići kuda'. — Kako si se latio, nisam ciguran da
    pristajat -jem nesvr. prema pristat.
    pristat -nem svr. 1. 'stati'. — Pristani da trčiš za mnom ko ovca za magarcom. 2. 'stati s
    pristat -nem svr. 3. 'dati pristanak, složiti se s kim u čemu'. — Moji su pristali da se udam za tebe.
    pristavit -im svr. 'staviti na vatru da se kuva'. — Đule, pristavi večeru pod odžakom.
    pristavljat -am nesvr. prema pristavit.
    pristignit -nem svr. 1. 'doći, stići'. — Kad ste i vi došli, onda mislim da su nam svi gosti p
    pristignit -nem svr. 2. a. 'idući u jednom smeru preteći koga'. — Oni su
    pristizat -žem nesvr. prema pristignit. ~ se povr.
    pristizat -žem nesvr. prema pristignit. ~ se povr.
    pristojat -jlm svr. 'proboraviti stojeći'. — Ja tako možem cio dan pristojat
    pristolje s 1. 'svečana stolica vladara, presto'. 2. 'sedište za onoga koji je najstariji (fig.),
    pristravit pristravim svr. 'uplašiti, prestrašiti (koga)'. — Najdared se pojavio iz mraka i ta
    pristupna prid. samo u izrazu: ~ godina. 'svaka četvrta godina, koja ima 366 dana'.
    prisut prispem svr. 1. 'sipajući preručiti iz j'ednog suda u drugi'. — Neću prisut ništa, ti nosi pun a me
    prisvlačit se prisviačim (se) nesvr. prema prisvuć (se).
    prisvuć prisvučem svr. 'skinuti jedno rublje i obući drugo, preobući (o ljudima)'. — Ma
    prišapćat prišapćem svr. v. prišapnit. prišapljat prišapljem svr. v. prišap
    prišivat prišivam nesvr. prema prišit.
    prištur -it prištunim svr. 'prignječiti, pritisniti (prst, nogu ili deo tela n
    pritajit se pritajim se svr. 'primiriti se skrivajući svoje namere'. — Kažem
    pritakat pritačem nesvr. prema pritočit.
    priteć -eče svr. 'ostati, imati još neoega'. — Priteklo nam je cripa kad
    pritirat -am svr. 1. 'terajući primorati koga da pređe preko čega'. — Komšija, možem ja pritirat ov
    pritiravat -iravam nesvr. prema pritirat.
    pritiskat (se) pritiskam (se) nesvr. prema pritiskivat (se).
    pritiskivat (se) -iskivam (se) nesvr. prema pritisnit (se).
    pritisnit -nem svr. 1. a. 'izvršiti pritisak svojom težinom'. — Snig je pr
    pritit (se) pritim (se) nesvr. 1. 'praviti rukom pokret, gledati koga ili glas
    pritočit pritočim svr. 'točeći preliti iz jednog suda u drugi'. — Pritoči iz onog velikog bu
    pritovarit -im svr. 1. 'prebaciti tovar sa jednog mesta na drugo'. — Slomio se to
    pritovarivat (se) -arivam (se) nesvr. prema pritovarit (se).
    pritrčat -im svr. 1. 'trčeći preći preko nekog prostora'. — Gledajte, zec nam je pritr
    pritrčat -im svr. 2. 'dotrčati'. — Ko pritrči prvi, tog će bit i ova velika kruška. 3. 'u tr
    pritrčavat -rćavam nesvr. prema pritrčat.
    pritrčavat -rćavam nesvr. prema pritrčat.
    pritresat pritresam nesvr. prema pritrest.
    pritrest -esem svr. 'izasuti iz jednog suda u drugi'. — Pritresi gra u drugi džak, ovaj stari se već sav ra
    pritrgnit se -nem se svr. a. 'slomiti se od posla, velikog uzbuđenja, naprezanja'. — Samo m
    prituć pritučem svr. 1. 'premlatiti'. — Ni krivog ni dužnog nike bitange su ga pritukle
    pritumit se -im se svr. 'nekome se prilagoditi (uz potpunu odanost), priklo
    pritvarat (se) pritvaram (se) nesvr. prema pritvorit (se).
    pritvarat (se) pritvaram (se) nesvr. prema pritvorit (se).
    pritvorit pritvorim svr. 1. 'promeniti što u nešto drugo, dati drugi oblik'. — Pripovida se
    pritvorit pritvorim svr. 2. 'nepotpuno, malo zatvoriti'. Pritvori spoljna v
    priudavat (se) -udavam (se) nesvr. prema priudat (se). — Nije se ona nikad priudavala i sad je
    priuzet priuzmem svr. 'uzeti, primiti od drugoga'. — Nikola mi je niidio da priuzmem ona dva konja, što
    priuzimat -am nesvr. prema priuzet.
    privaćat (se) -am (se) nesvr. prema privatit (se).
    privagnit privagnem svr. 1. 'pretegnuti po težini'. — Nismo virovali da ć
    privalit privalim svr. 1. 'prevrnuti, oboriti'. — Krava mi je privalila punu kravljaču s mlikom. 2. 'preći ho
    privaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema privalit (se).
    privarit -im svr. 1. 'obmanuti'. — Drugi su računali na plajbas, a moj baćo su to sve iz glave i nikad

    privatit -im svr. 1. a. 'primiti, uzeti što iz ruke onoga koji daje ili preda
    priveden -a -o 'zbog novonastalih odnosa, doveden u novo stanje'. — N
    privelik -a -o 'neobično, odveć velik'. — Privelika je tuga za mater kad sinau ratu izgubi.
    privest -edem svr. 'vodeći premestiti sa jednog mesta na drugo'. — Privedi ždribe kot kobile nek sisa
    privest -ezem svr. 'vozeći dovesti koga do kakvog mesta'. — Šta vi, majko,
    privezat privežem svr. 'svezati, omotati oko čega'. — Krava je nakratko
    privezivat (se) -ezivam (se) nesvr. prema privezat (se).
    privijat (se) privijam (se) nesvr. prema privit (se).
    privikavat (se) -ikavam (se) nesvr. prema priviknit (se). — Teško se privikavam na nove stvari
    priviknit (se) -nem (se) svr. 'navići se, naviknuti se, sroditi se (s kim, s čim)'. — Ve
    priviše pril. 'preterano, odviše, suviše'. — Priviše od mene, slabašne žene, tražite da ur
    privit privijem svr. 1. 'zaviti, uviti'. — Privi dite prija neg što pođemo; — Daj, ruku da ti privijem.
    privit privijem svr. 2. 'rukama privući na svoje grudi, iskazujući než
    privlačit privlačim nesvr. prema privuć (se). ~ se povr.
    privrćat (se) -ćem (se) nesvr. prema privrnit (se).
    privridit privridim svr. 'steći radom, pridoneti'. — Andrija, nemoj tamo vamo šetat po av
    privriđivat -iđivam nesvr. prema privridit.
    privrnit privrnem svr. 1. 'oboriti (čašu, bocu, stolicu)'. 2. a. 'okrenuti na drugu stranu, preokrenuti'. — K

    privršit privršim svr. 'prepuniti, napuniti preko vrha'. — Zašto si toliko privršila
    privršivat (se) -ršivam (se) nesvr. prema privršit (se).
    privrtljiv -a -o 'nepostojan, nepouzdan, nesiguran'. — U ovo privrtljivo vrime, za
    prizimovat -imujem svr. v. prizimit. — Teško da će bundeve prizimovat pod kuružnjom, tr
    prizir m 'osećanje i pokazivanje krajnjeg omalovažanja prema kome'. — išli su više godina z
    prizirat -rem nesvr. prema prizrit. ~ se povr. 'osećati prezir jedan prema drugome'.
    prizivat prizivam nesvr. 1. prema prizvat. 2. 'prizivati Boga'. — Prizivam te, o, Bože!
    priznojit se priznojim se svr. 'jako se oznojiti'. — Kad sam čula da dolazi doktor, triput sam
    prizrijat prizrije svr. 'previše sazreti, prezrevati'. — Voće se tako mora brat da ne prizrije
    prizrit prizrem svr. 'postupiti prema kome s prezirom'. — Sramota je rođenog brata prizrit.
    prizvat -ovem svr. 'pozvati koga da se javi kod određenog organa vlas
    prižalit -im svr. 'prestati žaliti, utešiti se'. — Dugo je tugovala, al vrimenom se smirila i
    priždrit se prižderem se svr. 'prejesti se jedući lakomo'. — Ko se ne bi priždro kad su nas s
    prižega ž 'zapara'. — Prižega je svaki dan zdravo velika, dobro bi bilo malo kišice.
    priživat priživa(m) nesvr. 'ponovo žvakati hranu koja se vratila iz želuca'. — Krave su l
    privuć privučem svr. 1. 'vukući približiti'. — Privuči taj tanjir bliže da se ne pokapaš k
    prizalogajit -ogajim svr. 'pojesti nešto malo, po koji zalogaj radi okrepljen
    prizdravit -im svr. 'donekle ozdraviti, prezdraviti'. — Čim prizdravim, eto mene kod vas,
    prizdravljat -am nesvr. prema prizdravit.
    priziđat prizlđam svr. 1. 'odeliti pregradnim zidom'. — Priziđaćemo svinjak jednim zido
    priziđivat -iđivam nesvr. prema priziđat.
    prizime -ena s 'nasledno porodično ime'.
    prizimenjak m 'onaj koji ima isto prezime'. — Čim si moj prizimenjak, mora da si valjan
    prizimenjakuša ž 'žena prezimenjak, prezimenjakinja'. — Ako si mi prizimenjakuša, ne moraš o
    prizimit prizimim svr. 'provesti zimu'. — Naše će krave prizimit u korlatu, samo ćemo ga okolo ogradit s
    prizimljavat -imljavam nesvr. prema prizimit. — Liti su napolju, a prizimljavaje u košari.
    prkance -a i -eta s dem. od prkno.
    prkno s 'stražnjica, zadnjica'. — Danas nisu kokoške snele ni jedno jaje, valdar njim s
    prkos m 'nepopustljivost, tvrdoglavost'. — Prkos kola tare.
    prkosit -im nesv. 'biti prkosan, nestašan'. — To mu je u krvi bilo da svakom prkosi.
    prkošdžija m 'onaj koji prkosi'. — Med svom dicom Joko je najveći prkošdžija.
    prlj prlja m 'elastičan prut (savijen u Iuk i vezan za kosu i kosište,
    prnit prnem svr. 'poleteti iznenada, iz mesta'. — Ja sam se štogod za
    prnjež m 'stara roba, prnje'. — Skupi taj prnjež i podaj prosjakovima kad nai
    prnjit prnjim nesvr. 1. 'kriviti usne u znak ljutnje ili neslaganja'. — Z
    proba ž 'ispitivanje, proveravanje'. — Zaboravila sam danas otić na probu kod sabovk
    probadat probadam nesvr. prema probost. — Štogod me probada ispod rebara.
    probančit -im svr. 'provesti neko vreme bančeći, lumpujući, pijući'. — Moro je spavat dan
    probat -am svr. i nesvr. 1. 'pojesti, popiti malo radi proveravanja kakvoć
    probećarit se -ećarim se svr. 'postati bećar, odati se bećarskom životu'. — D
    probijanca ž 'ručni rad u kojem se na platnu svaka probijena rupica oplete'. ~ ima i malo ve
    probirač -ača m 'onaj koji voli probirati, izbirač'. Izr. Probirač nađe otirač
    probit probijem svr. 1. 'udarcima napraviti otvor, probušiti što'. — Probi novu jamicu
    probost -odem svr. 1. 'bodući proturiti kroz što'. — Dobro si prošo, mo
    probudit probudim svr. 'prekiniti čiji san, učiniti da se neko trgne iza sn
    proburažit -uražim svr. 'probosti skroz čim oštrim'. — U tuči je dvoj(i)cu proburažio velik
    proburlat -am svr. 'preturiti, ispremeštati što tražeći'. — Proburlaj žito lopatom malo dubl
    probušit probušim nesv. 'načiniti bušenjem rupu u čemu'. — Mišovi su
    probušivat -ušivam nesvr. prema probušit.
    procidit procidim svr. 1. 'propustiti kroz što radi čišćenja'. — Procidi mliko, pa ćemo oma sirit. 2. 'polako
    pročupat -am svr. 1. 'prorediti čupajući (biljke nakon nicanja, birajući n
    proć/proć prođem svr. 1. 'idući preći preko kakvog prostora'. — Marga je prošla
    proćelav -a -o 'ponešto ćelav'. — Dica se uvik smiju kad vide njegovu pro
    proćerdat -am svr. v. potraćit. — imo je sto lanaca zemlje i za samo tri godine je svS pro
    prodaja ž 'prodavanje'. ~ imam dosta prasica za prodaju.
    prodat -am svr. 'ustupiti što drugome za određenu cenu'. — Moždar si mogo i bolje pro
    prodavat prodajem nesvr. prema prodat. Izr. ~ kožu 'izlagati se opasnosti'; ~ zjale 'uzalud
    proderat se proderem se svr. 'ljutito se izderati na koga'. — Kad se onda prodero na nji.
    prodrćat -ćem svr. 'prodrhtati, uzdrhtati'. — Dok si ti tamo sidio s društvom, ja sam ode
    produvat produšem svr. 1. 'duvanjem pročistiti'. — Produši mi kamiš, digod se za
    produvavat -uvavam nesvr. prema produvat.
    produžavat (se) -užavam (se) nesvr. prema produžit (se). — Neću više da se produžava, u nedil
    produžit produžim svr. 'načiniti dužim; nastaviti; povećati rok oega'. — Šteta je što nism
    produživanje s gl. im. od produživat (se). — Furtom traži produživanje roka za vra
    produživat (se) -uživam (se) nesvr. prema produžit (se). — Produživo sam toliko koliko sam im
    proesapit -esapim svr. 'proračunati'. ~ oma ću ti kast samo da proesapim.
    profestor m 'profesor'. — Naš Matija uči za doktora, kaže da su mu zdravo strogi profesto
    profestorica ž 'žena profesor'. — To je profestorica našeg derana.
    profrćkat -am svr. v. protraćit. — Profrćko je sve što mu je od oca ostalo.
    profućkat -am v. protraćit. — Lako je profućkat, al je teško steć.
    progledat progledam nesvr. prema progledat.
    progledat -am svr. I. 'početi gledati, videti'. — Seko, naši mačići su prog
    progledavat -edavam nesvr. prema progledat.
    progodištit -im svr. 'provesti godine'. — Ja sam svoju mladost progodištio služe
    progon m 'široki put kroz vinograd'. — Kroz progon u našem vinogradu sad ve
    progorit progorim svr. 'dobiti rupu delovanjem vatre'. — Kogod mi je od gostivi sino
    progovarat -ovaram nesvr. prema progovorit.
    progovorit -ovorim svr. 1. 'početi govoriti'. — Ženska dica skoro uvik prija progovore od m
    progrist -izem svr. 1. 'grizući probušiti'. — Moljac je progrizo naninu otunku. 2. 'dobiti
    progrizat progrizam nesvr. prema progrist.
    progunit -nem svr. v. progutat.
    progutat -am svr. 1. 'gutajući propustiti što kroz grlo u želudac'. — Ja p
    proja ž 'pogača od kukuruznog brašna'. — Umutiia sam proju s vodom, pokrila sam j
    projašit -im svr. 'projahati'. — Projaši isprid našeg salaša, da te moji vide.
    prokartat -am svr. 'izgubiti kartajući se'. — Nema ko da ga urazumi, pa ne
    prokasat -am svr. 1. 'kasajući proći mimo ili kroz nešto'. — Kud je to Vince o
    prokasivat -asivam nesvr. prema prokasat.
    prokator m 'advokat'. — Dobiće on sud, ima dobrog prokatora.
    prokerit se prokerim se svr. 'probećariti se, prololati se'. — Čujem da se prokerio, pa po
    prokisivat -isiva nesvr. prema prokisnit.
    prokisnit -nem svr. 1. 'postati mokar od kiše'. — Uvatila me kiša na put
    prokišnjavat -išnjava(m) nesvr. prema prokisnit.
    proklet -a -o 1. trp. prid. od proklet. 2. 'koji izaziva mržnju prema sebi, mrzak, odvratan
    proklet -kunem svr. 'izreći prokletstvo nad kim ili čim, kunući koga, p
    proklijat -a svr. 'pustiti klice, početi rasti'. — Proklijo nam je krumpir u podrumu.
    proklijavat -ijava nesvr. prema proklijat.
    proklinjat -njem nesvr. prema proklet.
    prokljuvat prokljuje(m) svr. 'udarajući kljunom, kljujući probiti koru'. — Ju
    prokljuvavat se -uvavam (se) nesvr. prema prokljuvat (se). — Moraš se ti prok
    prokola ž 'glavica kiselog kupusa'. — izvadila sam jednu veliku prokolu, kuva
    prokolica ž dem. od prokola.
    prokrilit se prokrilim se svr. 'otrgnuti se od nekog mrtvila (fig.)'. — Luka se prokrilio otkad
    prokrvavit -rvavim svr. 'postati krvav'. — Ne diraj krastu, prokrvavićeš ranu. ~ se 'pote
    proktit se proktije se svr. 'dobiti želju za čim, da se što ostvari'. — Ne mož nana tebi oma
    prokurvat -am svr. 'potrošiti na kurve'. — Sve što je imo poprodavo je i p
    prokutatovat -ujem svr. 'pretražiti, pretresti (koga)'. — Kad su ga uvatili, žandari su ga oma p
    prokuvat -am svr. 'dugim kuvanjem dovesti do potrebnog stanja'. — Tri
    prokuvavat -uvavam nesvr. prema prokuvat.
    prokvocat -am svr. 'početi kvocati'. — Prokvocala je jedna kokoška, moć
    proletit proletim svr. 1. 'leteći proći kraj, mimo koga, čega'. — Sad sam
    prolićat prolićam nesv. prema proletit. — Kao da proliće podikoji snig.
    proliće s 'godišnje doba između zime i leta'.
    prolićni -a -o 'proletni'. — Jedva čekamo da nam prolićno sunce ograne.
    prolipčat se -am se svr. 'postati lepši'. — izrasla je u pravu pravcatu divojku i prolip
    prolistat -a svr. 'pustiti list'. — Sve drveće je već odavno prolistalo.
    prolistavat -istava nesvr. prema prolistat.
    prolit prolijem svr. 'izliti iz čega'. — Skloni se u stranu da prolijem iz lavora vodu. iz
    prolitos pril. 'prošloga proleća iste godine'. — Još smo prolitos sva troj(i)ca bili momci,
    prolivat (se) prolivam (se) nesvr. prema prolit (se).
    prolokat proločem svr. 'podlokati obalu, put i sl.'. Voda je prolokala gvozdeni put. ~ se 'b
    prolumpovat -ujem svr. 1. 'lumpujući potrošiti'. — Prolumpovo je i konje i kola. 2. 'lumpuju
    promać promaknem svr. v. promaknit.
    promaknit promaknem svr. 'izbeći, izmaknuti pažnji, oku i sl.'. — Dobro sliišaj šta se diva
    promanit (se) promanem (se) svr. 'za kratko vreme izložiti veš suncu i vetru'. —
    promanjivat (se) -anjivam (se) nesvr. prema promanit (se). — Nece se dugo promanjivat, jel se p
    promašit -im svr. 'ne pogoditi pri pucanju u cilj'. — Juče sam prvi put b
    promašivat -ašivam nesvr. prema promašit.
    promeljat promeljam svr. 1. 'valjati zalogaj u ustima'. — Nema zube, pa dok on ne prome
    prominit prominim svr. 'učiniti drugim, drukčijim'. — Dogod ne promini život, ja mu se neću u kuću vratit

    prominjivat (se) -injivam (se) nesvr. prema prominit (se). — Kad bi se život m
    promislit -im svr. 1. 'svestrano proceniti, prosuditi, razmisliti'. — Za taki poso triba pored
    promišat promišam svr. 'dobro izmešati'. — Promišaj te karte još jedared, p onda dili.
    promišljat promišljam nesvr. prema promislit.
    promizgival(i)ca ž 'onaj' koji nešto stalno izvoljeva, zanovetalica'. — Možte vi njega nudit s pe
    promizgivat -izgivam nesvr. 'zanovetati, izvoljevati'. — Čim toliko promizgiva, nije gladna,
    promolit promolim svr. 'isturiti, učiniti vidljivim'. — Nismo tili da sala
    promrit promrem svr. 'ukočiti se od silnoga uzbuđenja, straha'. — Di si već toliko, ja sam promrla od str
    promrmljat -am svr. 'mrmljajući reći, progovoriti'. — Promrmljo je štogod na vrati i o
    promrsit promrsim svr. 'nerazumljivo reći nešto kroz zube'. — Nisam g
    promrznit -nem svr. 'smrznuti se, ukočiti se od hladnoće'. — Ja tebe čeka
    promućat -am svr. 'isprati, isplaknuti'. — Znam da ne pij'es rakiju, al ova je zamedljana, u
    promućkat -am svr. 'izmešati tečnost u kakvoj posudi'. — Promućkaj mal
    promućuran -rna -rno 'snalažljiv, dovitljiv'. — Moj dida nije išo u škulu, al je bio promu
    promuknit -nem svr. 'dobiti mukao, hrapav glas'. — Promukla sam vičuć
    promuštrat -am svr. v. muštrat.
    pronać pronađem svr. 'naći, otkriti što kao rezultat traženja'. — Tako smo se sakrili da
    pronalazit -im nesvr. prema pronać.
    pronet -nesem svr. 1. 'noseći koga (što) preneti kroz što, mimo čega'. — Čekamo da pronesu snašu. 2

    pronevaljanit se -aljanim se svr. 1. 'postati nevaljao, nepristojan'. — Otac mu je bio pošten i vrid
    pronosit (se) pronosim (se) svr. prema pronet.
    proodan -dna -dno 'kojim se može proći, prohodan'. — Ti si sad tudan prošo, kaži nam j
    proodat proodam svr. 'početi ići'. — I naš unuk je danas proodo. ~ se 'provesti neko vrem
    propađat -am nesvr. prema propast.
    propala ž v. potpala. — Napravi mi malo drva za propalu.
    propalit propalim svr. a. 'potpaliti (vatru), početi paliti'. b. 'početi pušiti'. — Sa
    propaljivat -aljivam nesvr. prema propalit.
    propast ž 1. 'potpunou ništenje svega, svakog života (pri kakvoj nesreć
    propast propadnem/propanem svr. 1. 'pasti kroz što'. — Kad su kosili
    propatit -im svr. 'preživeti mnogo patnji'. — Kako on kaže, propatio je baš dosta, proveo
    propeć propečem svr. 'pripremiti za jelo pekući'. — To kuvano meso triba još malo pro
    propeće s (crkv.) 'krst sa likom Hrista'. — Kupila sam propeće, metni ga na zid iznad sv
    propet propnem svr. 'pričvrstiti na krst, raspeti'. — isusa su propeli na križ. ~ se 1. 'pod
    propijat (se) propijam (se) nesvr. prema propit (se).
    propinjat (se) -njem (se) nesvr. prema propet (se).
    propirat propiram nesvr. prema proprat. 2. 'prati veš bez ceđenja'. — Neć
    propištit propišti svr. 'pojaviti se (biljka posle dugog očekivanja da nikne iz zemlje)'. —
    propit (se) propijem (se) svr. 'potrošiti na piće, pijančenje'. — Šta se koga ti
    propivat -am svr. 'početi pevati'. — O, čuj radosti moje, Anka mi je propivala.
    proplakat -ačem svr. 'provesti plačući'. — Čitavu noć je proplakala.
    proplanak -anka m 'nevelika čistina, obično uz ivicu ili na sredini šume'. — Iza
    proprat properem svr. 'oprati na brzinu, ovlaš'. — Najpre properi dičije pelene, p onda
    propušćat propušćam nesvr. prema propuštit.
    propušit -im svr. 'početi pušiti'. — Naš je Kalman propušio, posto je pravi momak. ~ se
    propuštit propuštim svr. 1. 'pustiti nešto da prođe kroz nešto'. — Liva či
    propuzat -užem svr. 1. 'početi puzati'. — Maii Dančo je danas propuzo. 2. 'pro
    proradit proradim svr. 'početi raditi, delovati'. — Ka(d) će već ta tvoja
    prorast proraste svr. 'izbaciti klicu (o krompiru, luku i dr. pošto su izvađ
    proridit proridim svr. 'učiniti retkim ili ređim'. — Moraćemo proridit luk, zdravo je nagusto izraso. ~ se
    proriđivat (se) -iđlvam (se) nesvr. prema proridit (se).
    prorizat -žem svr. 'režući napraviti na čemu otvor, proseći'. — Proriži na uzgljanci petlje, a ja ću i(h)
    prorizavat -izavam nesvr. prema prorizat.
    prosac -sca m 'onaj koji prosi devojku, za udaju'. — Nane, došli su prosci za našu Mat
    prosankat se -am se svr. 1. 'malo se sankati'. — Nane, kažite baći da bi se i mi volili prosank
    prosicat prosicam nesvr. prema prosić.
    prosić -ičem svr. 'učiniti prolaz u čemu'. — Bolje prosiči put kroz ditelnu da ti ne gaze
    prosid -a -o 'malo, ponešto sed'. — Mlad je čovik, a kako ima proside brkove.
    prosijat -jem svr. 'propustiti kroz sito, rešeto radi čišćenja od otpadaka'. — Svaka domaćica najpre
    prosijavat -ijavam nesvr. prema prosijat.
    prosinac -inca m 'dvanaesti mesec, decembar'.
    prosit prosim nesvr. 1. 'tražiti milostinju, prosjačiti'. — Dok je imo,
    prosjački -a -o 'koji pripada prosjacima'. — Dikoji prosjak ima i po tri prosja
    prosjački pril. 'na prosjački način'. — Nisu oni siromaški samo se tako prosja
    prosjak m 'koji živi od milostinje'. — Ja dam curici novac da kupi kiflu sebi za ilo kad
    prosjakinja ž 'žena prosjak'. ~ odavno nisam vidila prosjakinju, sad je jedna na kapiji.
    prosjakov -a -o v. prosjački. I taj prosjakov život je kukavan.
    prost -a -o 'koji pripada širokim slojevima naroda'. — Mi smo paori
    prostit -im svr. 'oprostiti kome'. — Bog će mu grije prostit. Izr. Božem prosti 'ume
    prostran -a -o 1. 'koji zauzima velik prostor'. — Dosta je prostrana avli
    prostrit prostrem svr. 1. 'ono što je bilo složeno sasvim raširiti'. — Prostri ćepe u lad pa ćemo na njeg si

    prosula ž 'dvogled'. — Bio je u katanskom i imo je u rukama prosulu, mora da je bio ka


    prosvitlit prosvitlim svr. 'učiniti prosvećenim'. — Moramo puk prosvitli
    prosvitljivat -itljivam nesvr. prema prosvitlit.
    prošapljat prošapljem svr. 'reći tiho šapatom'. — Samo što sam štogod pr
    prošarat se prošaram se svr. 'postati šaren'. — Sunce nlje bilo čitav dan, a sad se i nebo pro
    prošasti -a -o 'koji je prošao, minuo'. — Bila sam prošaste subote kod nane.
    prošćavat prošćavam nesvr. prema prostit. — Pa, prošćavajte, babo, ja iđ
    prošće zb. im. s 'bodljikava ograda, živica'. — Prošće od puta je malo ri
    prošijun -una m 'svečana verska povorka, procesija'. — Prošijun je krenio oko crkve.
    prošnjotat prošnjotam svr. 'promisliti, dobro proceniti sve posledice kakvog postupka'. —
    proštac -šca i -štaca (g. mn. proštaca) m 'uzan kolac (na jednom kraju
    proštenje s 'crkvena slava o nekom crkvenom prazniku'. — Baćo, i ja bi išo na proštenje.
    proštit proštijem svr. 'pročitati'. — Po koji put je proštila, a još ne viruje svojim o
    protak -aka m 'rešeto kroz koje se prosejava sitnije zrno i služi za izradu tarane'. — Do
    protegnit -nem svr. 1. 'ispružiti u nekom pravcu deo tela'. — Samo što se probudi, ma
    protezat (se) protežem (se) nesvr. prema protegnit (se). — Glavni sokak u našoj varoši se pro
    protirat -am svr. 1. 'terajući proći kuda ili mimo koga'. — Jutros rano su čobani protirali ovce pored
    protiravat -iravam nesvr. prema protirat.
    protivit se protivim se nesvr. 'odupirati se čemu'. — Jesam ti kazala da se ne protiviš ba
    protolkovat -ujem svr. 'protumačiti'. — Kažem ja njoj da ja znam šta triba
    protraćit -im svr. 'nerazumno, rasipnički, uludo potrošiti'. — Naslidio je on fain, al je friš
    protrčat -im svr. a. 'proći trčeći, u trku projuriti'. — Mačak je jedva protrč
    protrćavat (se) -rčavam (se) nesvr. prema protrčat (se).
    protresat protresam nesvr. prema protrest.
    protrest -esem svr. 'prodrmati, zatresti'. Protresi šljivu, nek spadnu one što su zrile.
    protrnit protfnem svr. 'dobiti trnce u telu od straha, obamreti'. — Kad me ba
    protrt protarem svr. 'promasirati, istrti'. Nana su me protfli rakijom i oma mi je bilo lakše.
    proušit se -im se svr. 'probušiti se, pokidati veze (koje služe da se nešto za što pri
    provala ž 'ždero, poždrljivac (fig.)'. — Samo mi nemojte dovest onu provalu, jel ako on
    provalit provalim svr. 'pritiskom iznutra stvoriti otvor u oemu, silom p
    provaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema provalit (se).
    provardat -am svr. 'rasipnički potrošiti (hranu, novac i sl.)'. — Ako se ne č
    provedravat (se) -edrava (se) nesvr. prema provedrit (se).
    provedrit provedrim svr. 'učiniti vedrim'. — Dok ne provedri malo, nećemo kre
    proveselit se -eselim se svr. 'provesti neko vreme veseleći se, zabavljajući s
    provest -edem svr. 1. 'pokazujući kome put, pomoći mu da prođe kroz Što, mimo
    providan -dna -dno 1. 'kroz koji lako prodire svetlost'. — Pendžere su m
    provijat -jem svr. 'pročistiti žito, pasulj na vetru od pleve'. — Kad proviješ gra, skupi ga
    provijavat -ijavam nesvr. 1. prema provijat. 2. 'padati tu i tamo (o snegu)'. — Po
    provikovat provikujem svr. 'proživeti vek (sa nekim ili u radu, braku)'. —
    provirit -im svr. 'pokazati se, promoliti se'. — Bio sam jutros na njivi i
    provirivat -irivam nesvr. prema provirit.
    provislo s 'gvozdena drška na kojoj visi kabao, kofa'. — Uvatite obadvoj(i)ca za provislo, biće v
    provodadžija m 'posrednik za sklapanje braka'. — Nane, eno ga onaj provodadžija opet i
    provoštit provoštim svr. 'istući, izmlatiti'. — Zdravo si već naoro, zaslužio si da te provo
    provridnit se provridnim se svr. 'postati vredan, vredniji'. — Otkako je Lajč
    provrit provre(m) svr. 'početi vreti; proključati, uzavreti'. — Dočekaj da provre, p onda smanji vatru.
    provuć -učem svr. 'vukući proturiti kroz što, udenuti'. — Nisi provuko uzde kroz biljan
    prozelenit -im svr. 'početi se zeleniti'. — To je pravo proliće kad je sve drve
    prozepst -ebem svr. 'od hladnoće sasvim promrznuti'. — Dok nisam taj
    prozubit se prozubim se svr. 'porečkati se, malo se posvađati s kim'. — Malo kraj
    prozujit -i(m) svr. 'proleteti mimo ili kroz što'. — Koja je cela prozujila, ta te cigurno ne
    prožagat prožagam svr. 'žaračem, drvetom i sl. propiriti vatru (radi bolj
    prožderat proždere(m) svr. v. proždrit.
    proždirat - rem nesvr. prema prožderat i proždrit.
    proždrit proždrem svr. 'pojesti halapljivo (o životinji i vulg. o čoveku)'. — Nisam se dob
    prožuljat -am svr. 'pritiskajući, trljajući probušiti'. — Kud baš sad kad je mokro napolju,
    prpušak -ška m 'sadnica vinove loze'. — Za proliće smo pripravili dosta prpušaka, podm
    prsa prsa ž mn. 'prednji deo tela od vrata do trbuha, grudi'. — Umo
    prsit se -im se svr. nesvr. 'držati se ukočeno i ponosito, razmetati se'. — Šta se onaj ba
    prst m 1. a. 'jedan od pet pokretnih, krajnjih delova ruke ili noge čo
    prsten m 'predmet koji ima oblik malog obruča koji se nosi na prstu k
    prstenčić m dem. od prsten.
    prstenovat (se) -ujem (se) svr. 'veriti isprošenu devojku'. — Prstenovali su divojku, al još se nis
    prstetina ž augm. od prst.
    prstić -ića m dem. od prst.
    pršnjak m 'deo ama koji se nalazi preko prsiju konja (krajeve spaja prikole
    prt m 'ugažen put u snegu, prtina'. — Ajde da se malo prominimo, do
    prten -a -o 'lanen, konopljan'. — Iznesi prtene uzde.
    prtit -im nesvr. 'praviti prtinu'. — Noćos je pao snig do kolina, a ja sam pišce krenio
    pruće s zb. im. od prut. — Spremili smo za zimu dosta pruća, plešćemo košarove.
    prućit se -im se svr. 'opružiti se, jspružiti se u ležećem položaju'. — Nako u kabanici i ob
    prugast -a -o 'išaran prugama'. — Kupili smo Anki za lito jedno cicano prugasto ruvo.
    prusluk m 'prsluk'. — Dala sam našem Stipanu baćin momački prusluk, onaj lipi na gra
    prut pruta m 'odrezana tanka šiba kao sredstvo za kažnjavanje, za g
    prutić -ića m dem. od prut.
    pružat (se) pružam (se) nesvr. prema pružit (se). Izr. pružat se koliko je jorgan duga
    pružit -im svr. 1. 'dati, pribaviti kome što mu je potrebno'. — Moraš dicu izružit kad s
    prvi -a -o 1. 'koji je u redu ispred svih drugih, prednji'. — Kad naiđ
    prvina ž 1. 'prvi rod, plod'. — Zna se čija je prvina kad je sve gazdino. 2. 'ispo
    prznica ž i m 'prgav čovek, svađalica'. — Teško je š njim radit, velika je prznica.
    prženica ž 'u masti pržen komad hleba'. — Evo ti jedna prženica i trči u škulu da ne zaka
    pržit -im nesvr. 'žeći zracima, vrelinom (o suncu, vatri)'. — Oko podne prikinemo ko
    pucanj pucnja m 1. 'prasak koji se čuje kad se metak ispali iz vatrenog oružja'. —
    pucat -am nesvr. 1. nesvr. prema puknit. 2. 'stvarati rane zbog prskanja kože'. — Smr
    poce -eta (zb. pucad) s 'dugme'. Izr. zdrav ko ~ 'bolestan'.
    pucer m 'posilni (koji se posebno brine o konju u vojsci)'. — Skoro godinu dana sam
    pucur m 'utroba, stomak'. — Već dva sata ideš, a još nisi napunio tvoj pucur.
    pućak pućka m 'ćuran'. — Vidi pućka kako se napuvo ko da je sav svit njegov tako i
    puće -eta (mn. pućići) s 'mladunče pućke, ćure'.
    pućka ž 'ćurka'. — Naša pućka vodi samo tri pućeta.
    pućkat -am nesvr. 1. 's vremena na vreme povlaćiti dimove i uspuštati puše
    pućpurikat -uričem nesvr. 'podražavati prepelicu ispuštanjem glasa "puć puru
    pudar -ara m 1. 'stalni radnik u vinogradu (najamni)'. 2. 'čuvar vinog
    pudarina ž 1. 'kraj gde se nalaze vinogradi'. — Čim se prođe gvozdeni put, tu oma po
    pudarov -a -o 'koji pripada pudaru'. — Pudarov žuljač mora uvik bit oštar.
    pudarski -a -o 'koji se odnosi na pudare'. — Kad radovi u vinogradu poč
    pudaruša ž 1. 'žena pudara, radnika u vinogradima'. — I ja sam pudaruš
    pujkat -am nesvr. 'pozivati pse da napadnu nekoga ili nešto, dražiti'. —
    puk m 1. 'običan' 2. 'svetina, narod, vulgus'. — Puk je dobar dok ćuti i sluša svoje g
    pukac izr. v. palora. — Ajde lipo prikriži didin dlan i kaži "pukac", pa poljubi ruku.
    puki -a -o '1. 'koji pojačava imenicu uz koju stoji kao atribut' (?!?obič
    puknit -ne(m) svr. 1. 'rascepiti se, rasprsnuti se (od jakog pritiska, šire
    pule -eta (zb. pulad) s 'mladunče magarice'. — Juče sam vidio dva puleia; — Vi, ste
    pulence -eta s dem. od pule.
    pulin -ina m 'mali ovčarski pas'. — Pravi pulin je mali, crni ker, kovrdžaste dlake.
    pulit puli(m) nesvr. 'oguliti, opelješiti koga (naročito u kocki)'. — Di su sili s Brunom
    pun puna puno 1. 'ispunjen, napunjen čim do vrha'. — Boca je puna, valdar
    punačak -čka -čko dem. od pun. — Pa, nije debela, al je dosta punačka.
    puncat -a -o obično u. izrazu: pun puncat 'pun do krajnje granice, moguć
    pundrav m zool. glista koja kao parazit živi u debelom crevu čoveka i k
    pundravac -vca m 'nestaško, nemirko (fig.)'. — Sta si se toliko ušeto, ko da ti je pundravac
    punit -im nesvr. 1. 'činiti nešto punim, ispunjavati'. — Postelje ćemo
    punka ž 'jedna vrsta kopče na ogrtaču (umesto dugmadi)'. — Na opakliji su bile prišiv
    puno pril. 'u velikoj količini, mnogo'. — Što je puno puno je i gotovo.
    punokrvan -vna -vno 'koji je čiste, nepomešane rase, pasmine'. — To je ždribe od punokfv
    punolitan -tna -tno 'koji je navršio zakonom propisani broj godina za dobivanje gra
    puntrat se -am se nesvr. 'mešati se (u tuđe stvari)'. — Samo se ti puntraj med njeve poslov
    pup pupa m 'pupoljak (1.)'. — Samo da se ovi mladi pupovi ne smrznu, bi
    pupa ž 'crvena bulka (divlji mak) u žitnim poljima, bot. Papaver rhoeas'.
    pupak -pka (mn. pupkovi) 'mala, okrugla udubina na sredini trbuha'.
    pupat -am nesvr. 'terati pupoljak, pupiti'. — Čini mi se da je ove godine vo
    pupčić m dem. od pupak. pupit -im nesvr. v. pupat. puplin m 'polusvi
    pupoljak -oljka m 'zametak na stabljici iz koga će se razviti list, cvet, izdanak ili mladica
    pupoljčić m dem. od pupoljak.
    pupuška ž 'grba na hlebu (kao na drvetu čvoruga)'. — Ko dite, uvik sam se otimo za pup
    pura m anat. 'polni organ, penis'. Izr. Turi puru u saćuru, pa izvadi malog
    purgatorijum m (crkv.) 'po učenju katoličke crkve, mesto gde se duše čiste od lakih grehova,
    purgermajstor m 'gradonačelnik, predsednik gradske opštine'. — Tušta me pi
    purica ž dem. od pura.
    puričica ž dem. od purica.
    purit -im nesvr. 'peći kukuruz na žaru.(mladi u klipu)'. — Dok smo mi purili kuruze,
    purkat purkam nesvr. 'vršiti polni odnos'.
    purovak -ovka m 1. 'neraspuknuto zrno kukuruza, prilikom pečenja na
    pusedla ž 'vrsta slatkiša od belanaca i šećera, puslica'. — Klara je dobila više pusedla od
    pust pusta pusto 'koji nije ispunjen, koji je bez ljudi, nenastanjen'. —
    pustinjak -aka m 1. 'čovek koji se iz verskih pobuda povukao u pustinju
    pustoš ž 'opustošen kraj'. — Jeste oluja prošla, al je iza sebe ostavila pravu pustoš.
    pušač -ača m 'onaj koji puši duvan'. — Mi u kući imamo tri pušača: dida puše stivu lu
    pušćat (se) pušćam (se) nesvr. prema puštit (se).
    pušit -im nesvr. 1. 'uvlačiti u sebe i ispuštati kroz usta dim od duvana'. — U našoj ku
    puška ž 1. 'ručno vatreno oružje s jednom ili dve cevi: lovačka ~, ~ jednocivka; lova
    pušnica ž 'prostorija u kojoj se puši meso dimljenjem, mesto gde se dim
    puštit puštim svr. 1. 'prestati zadržavati silom'. — Pušti, doveče, kera s lanca, nek se m
    put puta m 1. 'dugi deo zemlje koji služi za kretanje'. — Naši sala
    putar -ara m 'čuvar puteva'. puteljak -ljka m dem. od put. puter m 'm
    putić -ića m dem. od put. putina ž augm. i pogrd. od put.
    putnički -a -o 'koji pripada putnicima, koji se odnosi na putnike'. — Jutros je putni
    putonoga ž i m 'probisvet, lutalica'. — Ne volim kad svraćaje na salaš kojekake putonoge
    puvat puvam/pušem nesvr. 'nečujno ispuštati iz creva smrdljive gaso
    puvalo s 'otvor kroz koji vazduh struji'. — Čim prođe zima, triba oslo
    puzat pužem nesvr. 'na koienima, četvoronoške ili potrbuške pomicati se, vu
    puzećki pril. 'puzeći'. — Zna on tako puzećki nikoI(i)ko puta prić sobu tamo i vamo.
    puzit -im nesvr. 'puzati'. — Vidi onog malog kako puzi.
    rabadžija m 1. 'vredan radnik'. — Ento je rabadžija koji zna radit. 2. 'naj
    rabadžijin -a -o 'koji pripada rabadžiji'. — Svaki petnajsti red kuruza je rabadžijin.
    rabadžijski -a -o 'koji se odnosi na rabadžije: ~ kosa, ~ kola, ~ kruv'. — Rabadžijski dlanov
    rabadžin(i)ca ž 'žena rabadžija'. — Za snaš Margu se svaki otima, kad je dobra rabadžinica.
    rabar rabra rabro 'hrabar'. — On se samo pravi rabar, a znam zacigurno da se boji sam
    raboš m 'komad drveta na zidu (za beleženje crtama duga i potraživanja)'. — Ne zna p
    rabrit (se) rabrim (se) nesvr. 'hrabriti'. — iđi i ti š njim, pa ćeš ga rabrit.
    rabro pril. 'hrabro'. — Nije znao jašit al se rabro držo na konju.
    Rac m 'pogrdan mađarski naziv za Srbina i Bunjevca'. ← mađ. Racz.
    racki -a -o 'koji se odnosi na Race, koji pripada Racima'. — Svirajte
    račun -una m 1. 'odnos u koji su stavljeni dati brojevi; radnja kojom
    računaljka ž 'naprava za računanje'. — Da čujem kako didin unuk zna rač
    računanje s gl. im. od računat (se). — Računanje mi je uvik bilo najdraže kad sam išo u šk
    računat -am nesvr. 1. 'vršiti neku računsku radnju'. — Moja majka je uvik na prste ra
    rad m 'obavljanje, vršenje određenog posla'. ~ ima zlatne ruke za rad.
    rađ -a -o 'koji nešto želi, hoće'. — Rado bi oni dali svoju ćer za Ivana.
    rad predl. 'za iskazivanje namere, cilja, namene'. — Upregni u kola i friško i
    radan -dna -dno 'koji voli da radi, vredan, marljiv'. — Zato ga svi i cine, jel je trizan,
    radaš m 'pride, dodatak, višak uz kupljenu robu'. — Nećeš propast a
    radiša m 'vredan, radan čovek'. — Izr. U radiše svega biše, u štediše još i više!
    radit radim nesvr. 'obavljati kakav posao, biti zauzet kakvim poslom
    radni -a -o 'koji se odnosi na rad, koji je u vezi sa radom, koji služi za rad'. — Sutra j
    radnik m 'onaj koji obavlja određeni posao, onaj koji se bavi određenom delatnoš
    rado pril. 'svesrdno, spremno: — Rado bi se već i on sigro s dicom napolju, al ba
    radosan -sna -sno 'radostan'. — Ajde, Kate, da ti kažem radosnu vist.
    radosno pril. 'na radostan način, veselo'. — Da ste samo vid(i)li kako su nas radosno do
    radost -osti ž 'dobro raspoloženje, veselost'. — Evo nama gosti od radosti!
    rađovanje s gl. im. od radovat se. — Nikog mi radovanja što tebe vidim!
    radovat se radujem se nesvr. 'osećati zadodoljstvo, veseliti se'. — Kako se ne bi radovo va
    rađanje s gl. im. od rađat (se). — Ona misli da je njezino rađanje, a drugi nek dicu odga
    rađat (se) rađam (se) nesvr. prema rodit (se).
    rafija ž 'liko palme (Raphia vinifera i R. ruffia), koje se koristi za ve
    raga ž 'mršav, iznemogao stari konj'. — Poslo mi je ragu da sprežem
    ragav -a -o 'rđav, istrošen'. — Šta se fali kad stoji u tako ragavoj kuć
    ragavo pril. 'rđavo, loše', na ragav način'. — Jel je zdravo jel nije, ne znam, al kako vid
    raj raja m 1. (fig.)' prema učenju raznih religija, mesto blaženstva
    raka ž 'jama u koj'u se sahranjuje mrtvac, grob (neozidan)'. — Saranili su ga u raku,
    raka ž nar. odm. od rakije. — Oj rakijo rako, ti ćeš mene, rako, u grob polako.
    rakaš -aša m 'gomila'. — Skupite sve lišće na jedan rakaš, pa ćemo ga zapalit. Izr. I ke
    rakat račem nesvr. 'kašljati glasno i teško'. — To je njemu sve od pić
    raketla ž 'raketa'. — Svašta smo vid(i)li na vašaru, čak su na jednom mistu i raketle bac
    rakica ž v. rakijica. ~ ujtru kad ustanem volim da popijem po jednu rakicu.
    rakidžinca ž 'zgrada u kojoj se kuva rakija, pecara'. — Noćos smo pekii rakiju, cilu no
    rakija ž 'jako alkoholno piće koje se dobiva destilacijom od prevrele komine vo
    rakijara ž 'obično dve žene koje idu prositi devojku (sobom nose izmeđ
    rakijat -am nesvr. 'stalno piti rakiju'. — Njega ćeš najlakše nać u mijani, tamo je svaki
    rakijetina ž augm. i pogrd. od rakija. — Samo kad bi se mogo ostavit te rakijetine, bio bi
    rakijica/rakijica ž dem. od rakija. — Nane. dida bi jednu rakijicu da popiju prija ru
    rakoljit (se) -im (se) nesvr. 'kokošje pevanje (obično kad hoće da snese j'aje)'. — Ona crven
    rakunica ž 'drvena ručka na kosištu'. — Dobro ti je kosište napravio majstor, a i mala i v
    ram rama m 'okvir'. — Nisi imala lipči ram za vinčanu sliku?
    rame ramena s 1. 'deo tela između vrata i nadlaktice'. — Zametni m
    rampaš m 'mast u vrenju (vino nakon berbe) na prelazu u vino, kiselka
    rana ž 1. 'povreda telesnog tkiva'. — Duboka rana na butini je krvarila. 2. 'ono što iz
    rana ž 1. 'hrana, jelo, namirnice za ljude i životinje, hranljive mater
    rani -a -o 1. 'koji nastaje rano ujutro'. — Liti se na selu, borme, rad
    ranica ž dem. od rana.
    ranilac -ioca m 1. 'onaj koji izdržava nekoga, koji privređuje za porod
    ranit ranim nesvr. 'hraniti'. — Ranim ženu i petoro dice; — Ne možem iza
    ranit -im svr. 'naneti ranu'. — Ta ga je uvrida u srce ranila. ~ se 'nač
    ranit -im nesvr. 'rano ustajati, rano polaziti na posao ili put'. — Mor
    ranitelj m v. ranilac. — Sine moj, ranitelju naš.
    rano pril. 1. a. 'u prvim časovima, ujutro'. — Budili su me uvik rano. b. 'u sumrak'. —
    ranko/ranko 'ime kojim snaha iz poštovanja oslovljava devera (umesto po rođ
    ranuško v. ranko.
    ranjač -ača m 'onaj koji „hrani" vršalicu, ubacuje žitno snoplje'. — Ranja
    ranjavat (se) ranjavam (se) nesvr. prema ranit (se).
    ranjenik m 'onaj koji je ranjen'. — Za vrime rata su skupljali pomoć za ranjenike.
    ranjenik -ika m 'tovljenik (o svinji)'. ~ imam u oboru sto ranjenika.
    rapav -a -o 'koji ima ispupčenje i udubljenje, neravan'. — Sav sam se istreso u koli na
    rasad m 'mlade biljke koje služe za presađivanje'. — Tribaće priorat zemlju di je dosa
    rasadit rasadim svr. 'presaditi biljke iz rasadnika na drugo mesto'. — Baš je dobro što s
    rasadnik m 'zemljište gde se gaji rasad'. — Mi u našem rasadniku sami odgajamo sve vrs
    rasađivat -ađivam nesvr. prema rasadit.
    rasanit -im svr. 'razdremati koga'. — Tako je čvrsto zaspo da su ga na
    rascipat rascipam nesvr. prema rascipii.
    rascipit rascipim svr. 'cepanjem, razdvojiti, raseći'. — Jedva sam rasci
    rascopat rascopam svr. 'žestokim udarcem razbiti, razlupati'. — Glavu ć
    rascvatat se -a se svr. 1. 'prekriti se cvetovima, rascvetati se'. — Bašća se šareni od klin
    rascvilit (se) rascvilim (se) svr. 'rastužiti (se) rasplakati (se). — Nana su nas njevim pla
    rasedlat -am svr. 'skinuti sedlo sa konja'. — Ja samo što sam sjašio, Tome je ve
    rasedlavat -edlavam nesvr. prema rasedlat. rasicat (se) rasicam (se) nesvr. prema rasi
    rasickat -am svr. dem. prema rasić. — Kad si znala rasickat, onđa i pokupi.
    rasić -ičem svr. 'oštrim predmetom načiniti posekotinu na čemu ili razdvojiti što'. —
    rasipat (se) -am (se) nesvr. prema rasut (se). rasipnički -a -o 'koji se odnosi na rasipnike'. —
    rasipnički pril. 'kao rasipnici, rasipajući'. — Stariji su većma znali čuvat, sad ima mladi ko
    rasipnik m 'onaj koji mnogo troši, razbacuje (novac, imovinu)'. — Eto vidiš iz takog mir
    raskaljat raskaljam svr. 'učiniti blatnjavim'. — Ova kiša baš nije morala sad past, raskalja
    raskidat (se) raskidam(se) nesvr. prema raskinit (se).
    raskidat -am svr. 'rastrgati na više delova, raskomadati, raskinuti'. — iđ
    raskinit -nem svr. 1. 'razdvojiti'. — Ona raskine kufertu, izvadi pismo i samo što je po
    raskiselit -im svr. 'raskvasiti'. — Di ćeš u to blato, da opanke raskiseliš valda?! ~ se 'razm
    rasklamat -am svr. 'rasklimati'. — Zašto dimaš ta vrata, rasklamaćeš stupove. ~ se povr. —
    raskokodakat se -odačem se svr. 1. 'početi kokodakati (kokoška)'. — Kako su se raskokodakale,
    raskomoćivat se -oćivam se nesvr. prema raskomotit se.
    raskomotit se -omotim se svr. a. 'skinuti sa sebe suvišnu odeću, radi udobno
    raskopčat -am svr. 'razdvojiti ono što je zakopčano'. — Barem rajkopčaj taj kaput, kad ve
    raskopčavat (se) -opčavam (se) nesvr. prema raskopčat (se).
    raskoracit -oracim svr. 'raširiti, razmaknuti noge'. — Nane, sigrala sam s
    raskoračeno pril. 'raširenih nogu'. — Toliko se naduvo da ni ne iđe ko čovik, ve
    raskoračivat (se) -ačivam (se) nesvr. prema raskoracit (se).
    raskravit se raskravim se svr. '1. 'otopiti se (sneg i led s kraja zime)'. — Sa
    raskravljivat se -avljivam (se) nesvr. prema raskravit se.
    raskrčit raskrčim svr. 1. 'krčenjem raščistiti zemljište'. — Moraćemo onu šikaru na kraj
    raskrčivat -rčivam nesvr. prema raskrčit.
    raskrečeno pril. 'rašireniš nogu'. — Zbog blata na stazi morala je raskrečeno i
    raskrečit (se) raskrečim (se) svr. v. raskoracit (se). 2. 'razdvojiti pero za pisanje'. — Nane, Sti
    raskrečivat (se) -ečivam (se) nesvr. prema raskrečit (se).
    raskrilit raskrilim svr. 'raširiti, razviti (o krilima, rukama i sl.)'. — Nisa
    raskriljivat (se) -iljivam (se) nesvr. raskrilit (se).
    raskrstit (se) raskrstim (se) svr. 'raskinuti, osloboditi se koga, čega'. — Ne pijem više, ja sam
    raskršće s 'raskrsnica'. — iđi s ovim putom do prvog raskršća, p onda skreni nalivo.
    raskrupnit se -nim se 'raskrupnjati se'. — — Za ovo godinu dana je i poraso i raskrupnio s
    raskrupnjavat se -upnjavam se nesvr. prema raskrupnit se. — Raskrupnjava se junica, bi
    raskrvavit -rvavim svr. 'učiniti da poteče krv'. — Tako ga je udario po uv
    raskućit -im svr. 'osiromašiti, upropastiti (rđavim radom, deobom i sl.)\ — Lako je rasku
    raskukurikat se -uričem se svr. 'raskukurekati se'. — Ne znam šta se naš pivac toliko raskukurik
    raskuvat -am svr. 'dugim kuvanjem učiniti preterano mekim'. — Skini taj lonac s vatre, r
    raskuvavat (se) -uvava (se) nesvr. prema raskuvat (se).
    raskvasit -im svr. 'razmekšati natapanjem u vodi ili drugoj tečnosti'. — No
    raskvocat se -oca(m) se svr. 'početi kvocati (o kokoški, pred početak ležanj
    rasod m 'slana voda u kojoj je kiseli kupus, rasol'. — Samo rasoda traži, jel kaže: gori
    raspačat -ačam svr. 'razdeliti'. — Sad je kasno da svituje sinove, kad j'e svu zemlju raspa
    raspačavat -ačavam nesvr. prema raspačat. — Dok sam ja živ, dico, moju zemlju ne
    raspadat se -am se nesvr. prema raspast se.
    raspametit se -ametim se svr. 'izgubiti pamet, sposobnost rasuđivanja'. — Sve je šta je, al ako
    rasparat (se) rasparam (se) svr. v. parat. —-Rasparo mi se kaput na leđi.
    rasparit rasparim svr. 'razdvojiti predmete koji čine par'. — Čitavo več
    rasparivat (se) -arivam (se) nesvr. prema rasparit (se).
    raspartižit se -artižim se svr. 'napraviti nered'. — Dico, šta ste se raspartižili
    raspasat se -šem se svr. 'skinuti pojas, osloboditi se pojasa'. — Raspasala se i skinila suknju
    raspasivat se -asivam se nesvr. prema raspasat se.
    raspast se raspadnem se svr. 'pretvoriti se u bezobličnu masu, biti razore
    raspavat se raspavam se svr. 'spavati preko normalnog vremena čvrsto i dugo'. — Raspa
    raspečit raspečim svr. v. raskrečit (l.)\ — Ti si žensko, pa moraš znat da je sramota da si
    raspeće s 'slika raspetog Hrista; izvajan lik Hrista raspetog na krstu, raspelo'.
    raspekmezit se -im se svr. 'početi bezrazložno, razmaženo kmečati'. — Na njeg nek padne kap
    raspet se raspnem se svr. 'opteretiti se radom, obavezama i sl. — Ne možem sama uradit
    raspikuća m i ž 'osoba koja preterano mnogo troši, rasipnik, rasipnica'. — Raspiku
    raspilat -am svr. 'raspiliti'. — Dono sam od komšije priku pilu, pa ćemo raspilat onaj du
    raspisat raspišem svr. 'za života u pismenoj formi podeliti imovinu'. — Ne znam je 1 ist
    raspisivat -isivam nesvr. prema raspisat.
    raspitat raspitam svr. 'doznati ispitujući nekoga'. — Raspitaj kot komšije s kojim ne div
    raspitivat (se) -itivam (se) nesvr. prema raspitat (se). — Probaj se raspitivat u du
    raspivat se -am se svr. 'sav se predati pevanju'. — Volim rano uranit i slušat tice kad se ras
    rasplakat -ačem svr. 'naterati na plač, ražalostiti do suza'. — Nemoj zlim na malu, zdravo
    rasplašit -im svr. 'plašeći rasterati'. — Našo si di ćeš pucat, rasplašićeš
    rasplest -etem svr. 'osloboditi konac, nit ili pojedine delove onoga što
    rasplod m 1. 'rasplođavanje'. — To su krave za rasplod. 2. 'priplod, priraštaj'. — Ovi pr
    raspojasat se -am se svr. 1. 'skinuti sa sebe pojas, raspasati se'. — Žandari su ušli u mijanu, ra
    raspojasavat se -asavam se nesvr. prema raspojasat se.
    raspon m 1. 'rastojanje između dva suprotna kraja jednog predmeta'. — Mali je raspon
    raspor m 1. 'razrez (na odeći), otvor'. — Kroz mali raspor smo punili postelju novom r
    raspradla ž samo u izrazu: biće i raspradle (nešto što se samo poželeti može, a ina
    raspravit -im svr. 1. 'iseći zaklanu životinju ili živinu i pripremiti meso
    raspravljanje s gl. im. od raspravljat (se). — Dokleg ćete vas trojica? — Već
    raspravljat -am nesvr. prema raspravit 1. ~ se 'svađati se, prepirati se'. — Ne
    rasprcat rasprcam svr. 'rastaviti neki mehanizam na delove'. — Vidim da si rasprco sate
    raspredat (se) raspreda(m) (se) nesvr. prema rasprest (se).
    raspremat (se) -am (se) nesvr. prema raspremit.
    raspremit -im svr. 'staviti svaku stvar gde joj je mesto, urediti'. — Anka, ti raspremi sobu
    rasprest -edem svr. 'razviti ono što je bilo upredeno, razmrsiti'. — Duže traje da jednu
    raspripovidat se -ovidam se svr. 'raspričati se'. — Maca stala pa se raspripovidala, a poso nek sto
    rasprodat -am svr. 'prodati raznim kupcima'. — Sve sam ovce rasprodo, nisam mogo na
    rasprodavat -odajem nesvr. prema rasprodat. — Rasprodavo dok je trajalo didovine.
    raspušćat (se) raspušćam (se) nesvr. prema
    raspuštit (se) — Raspušćaje se dica kućama, nika bolest je zavladala.
    raspušćeno pril. 'suviše razmaženo, razuzdano'. — Badavad sad mater vič
    raspušten -a -o 1. trp. prid. od raspuštit (se). 2. 'razmažen, neobuzdan'. —
    raspuštenica ž 'razvedena žena'. — Otkako je raspuštenica nikako ne mož da se skrasi digod
    raspuštenik -ika m 'čovek koji se razveo sa ženom'. — Dosta dugo je on već
    raspuštit raspuštim svr. 1. 'odobriti razlaz'. — Danas su đakove raspuštili ku
    raspuzat se raspužem se svr. 1. 'ugojiti se, odebljati'. — Kažeš da nije debela, a sva se raspu
    rasrdit rasrdim svr. 'izazvati srdžbu u nekome, razljutiti, naljutiti'. — Č
    rast m 1. bot. hrast. Quercus. 2. 'rastenje'. — Čovik je malog rasta.
    rast -em nesvr. 1. 'postajati veći, razvijati se (o mladim ljudskim bić
    rastajat se -jem se nesvr. prema rastat se.
    rastakat rastačem nesvr. prema rastočit.
    rastanut -a prid. 'razveden'. — Ona je rastanuta već tri godine, kažu da ć
    rastanjit rastanjim svr. 'pritiskivanjem ili rastezanjem učiniti tanjim'. —
    rastanjivat (se) -anjivam (se) nesvr. prema rastanjit (se).
    rastat se rastanem se svr. 1. 'razići se'. — Prošla je bila ponoć kad smo se rastali. 2. 'prek
    rastavit -im svr. 1. 'udaljiti jedno od drugog, razdvojiti'. — Buckaje se ona dva ovna, i
    rastavljat (se) -am (se) nesvr. prema rastavit (se).
    rasteć -ečem svr. 'potrošiti, raskućiti'. — Lakše je rasteć neg steć. ~ s
    rastegnit -nem svr. 1. 'istezanjem ili pritiskom učiniti dužim, širim; ista
    rastezat (se) rastežem (se) 1. nesvr. prema rastegnit (se). 2. 'otezati se, maz
    rastit rastem nesvr. v. rast (zast.). — Vidićeš ti moje kuruze kad počnu rastit.
    rastočit rastočim svr. 'presuti tečnost iz jednog suda u više sudova, preto
    rastolmačit -olmačim svr. 'protumačiti, razjasniti'. — Ja to ne razumim, a vi ako o
    rastrembuvat -embuvam svr. v. rastrvit. — Kad odem u varoš, nemoj da tvoje sigra
    rastrgnit -nem svr. 'iskomadati zubima'. — Ker je rastrgnio kokošku. ~
    rastriznit rastriznim svr. 'vratiti u trezno stanje'. — Stane, daj rasoda da
    rastriž -iža m 'prorez na odelu'. — Rastriž na suknji se uvik oblačio naprid tako da ga p
    rastroćkat se rastroćka(m) se svr. 'od udarca razbiti se, raspasti se u parampar
    rastrvit rastrvim svr. 'napraviti nered, razbacati stvari'. — Zar nemaš d
    rastrzano pril. 's prekidima'. — Nikad nisam imo mira u kući, rastrzano sam i u
    rastrzat -žem nesvr. 1. nesvr. prema rastrgnit. 2. 'mučiti različitim težn
    rastužit rastužim svr. 'učiniti koga tužnim, ožalostiti'. — Javili su mu d
    rastvorit rastvorim svr. 1. 'raširiti, otvoriti'. — Rastvori većma vrata da
    rasušit se rasuši se svr. 'ispucati zbog gubitka vlažnosti (o drvetu, drveno
    rasušivat se -ušiva se nesvr. prema rasušit se.
    rasut raspem svr. 1. 'proliti, prosuti'. — Drž zdil(i)cu upravo, nemoj
    rasvitlit rasvitlim svr. 1. 'jako osvetliti'. — Rasvitli vamo, ne vidim di su se rasule igle.
    rašak raška m 'motovilo za pređu'. — Toliko smo imali vune da je majka danima nam
    raščeprkat -am svr. v. čeprkat. — Kokoške su raščeprkale plivu u naslamu.
    raščešat (se) raščešem (se) svr. 'češući razgrepsti'. — Raščešo sam krastu na nogi; — Raš
    raščešljat (se) -am (se) svr. a. 'češljajući urediti, doterati'. — U jednoj ruki je držala ogledalo,
    raščešljavat (se) -ešljavam (se) nesvr. prema raščešljat - (se) uvik je prija spavanja raščešljavala kosu.
    raščinit raščinim svr. 1. 'izrezati na komade'. — Ne mož ovu pućku nožom raš
    raščupat (se) -am (se) svr. 1. 'učiniti čupavim, razbarušiti kosu (kome)'. — Valdar ste se opet
    raščupavat (se) -upavam (se) nesvr. prema raščupat (se).
    raščut se -ujem se svr. 'čuti se nadaleko, razglasiti se'. — Došo sam i ja da probam to vaš
    rašepurit se -epurim se nesvr. 'raširiti se'. — Taj sic je za dvoje, šta si se rašepurio ko da je s
    rašijast -a -o 'koji je u obliku rašalja, koji ima rašlje. — Grane smo mo
    rašljat se -a (se) nesvr. 'granati se kao rašlje, račvati se'. ~ imali smo dva puta, a obadva s
    rašlje rašalja ž mn.'mesto gde se drvo grana, račva'. — Mogo bi u rašljama pnspavat t
    rašljice -ica ž mn. dem. od rašlje.
    rašta pril. 'zbog čega, zašto, iz kakvog razloga'. — Ajde, kaži ti men
    raštrkan -a -o 1. trp. prid. od raštrkat. 2. 'čije su kuće udaljene jedna od druge, razbacan'.
    raštrkano pril. 'na nejednakim odstojanjima'. — Oko salaša su raštrkano nasa
    raštrkat raštrkam svr. 'rasterati na razne strane'. — Pazite, dico, da ker ne saleti guske, j
    raštrkivat se -rkiva(m) se nesvr. prema raštrkat (se).
    rašvedit se rašvedim se svr. 'razboleti se'. — Nisam išo na vašar, rašvedio sam se ti dana i m
    ratar m 'zemljoradnik'. — U ratara crne ruke al je bila pogača.
    ratos pril. u izrazu: ~ te bilo 'đavo nek te nosi'. — Ratos, diko, i bogatstva tvoga, kad
    ratosit se -im se svr. 'ratosiljati se'. — Oće ona tebe, a samo da se ratosi onog ludog Bone
    rav rava m 'čiviluk'. — Di tražiš, ne vidiš da ti je šepica na ravu.
    ravan ravna ravno 1. 'koji je bez izbočina, bez neravnina'. — Na mo
    ravić/ravić -ića m 'mali rav'.
    ravnica ž 'ravna površina zemlje; nizija'. — Malo ima zemlje bolje od ba
    ravnik m 'raonik'. — Skini ravnik s pluga i odnesi ga kovaču da ga otkuje i naoštri.
    ravnit ravnim nesvr. 'poravnati, ravnati'. — Neću da ravnim kad će svinji opet iskopat
    ravno pril. 'upravo, baš ni manje ni više'. — Skupila sam za sirotinju ravno deset stari
    razastrit razastrem svr. 'raširiti, prostreti'. — Razastrla sam postelju da se malo promane
    razbacat (se) razbacam (se) nesvr. 'rasuti bacajući'. — Juče smo izneli sve đ
    razbacit razbacim svr. 'razbacati, rasuti po većem prostoru'. — Čim ruč
    razbacivat -acivam nesvr. prema razbacit. ~ se 1. nesvr. prema razbacit se
    razbarušit (se) -arušim (se) svr. 'raščupati (se), zamrsiti (se)'. — Kosa ti se razbarušila ko navil
    razbarušivat (se) -arušivam (se) nesvr. prema razbarušit (se).
    razbijat (se) razbijam (se) nesvr. prema razbit (se).
    razbisnit razbisnim svr. 'razjariti, ražestiti'. — Šta on š njim radi, ja ne z
    razbistrit -im svr. 'razjasniti', raščistiti'. — Nemojte se mučit, samo se sve ve
    razbit (se) razbijem (se) svr. 1. 'razlomiti, slomiti'. — ispala mi čaša a ni
    razbit -a -o 'razbijen'. — Šta ne baciš to razbito ogledalo?
    razbižat se -i(m) se svr. (pobeći na razne strane'. — Svi su bili na kruški, al kad su me vid(
    razblaznit -im svr. 'razmaziti'. — Razblaznila je svoju jedinicu, pa joj se sad popela na gla
    razblažit (se) razblažim (se) svr. 'učiniti neku tečnost ređom (dodajući vodu ili neko drugo sr
    razblaživat (se) -aživam (se) nesvr. prema razblažit (se).
    razboj -oja m 'tkački stan'. — Liza baš sad uvlači osnovu na razboju.
    razbolit -im svr. 'učiniti bolesnim'. — Ne bolest, tuga ga je razbolila. ~ se 1. 'postati bolestan'. — S
    razbubat razbubam svr. 'proneti glas, razbubnjati (fig.)'. — Ti si kazala Mariji, a Marija j
    razbudit (se) razbudim (se) svr. 'probuditi'. — Kako ja vidim, ti se još nisi razbudio.
    razburažit se razburaži(m) se svr. 'proširiti stomak'. — Razburažila se krava, izgleda da je ste
    razdaljina ž 'rastojanje, razmak'. — Ne dili nas razdaljina, već opaka narav mog brata.
    razdanit (se) razdani (se) svr. 'zabeleti, zasvetleti (o danu), svanuti'. — Ajde, sine, ve
    razdanjivat (se) -anjiva (se) nesvr. prema razdanit se. — Vidi se da je lito, rano se razdanjiva.
    razdat -am svr. a. 'razdeliti sve, ispoklanjati'. — Razdo je još za živo
    razdavat razdajem nesvr. prema razdat.
    razderat razderem svr. a. 'pocepati, iskidati'. — Razderala je pismo na komadi
    razdilit razdilim svr. 1. 'očešljati na razdeljak (kosu)'. — Zapantio sam ga dobro; imo je zavrnite brkove

    razdiljak -iljka m 'linija od koje se kose na glavi razdeljuju na dve strane'.—Nena su uvik
    razdiljivat (se) -iljivam (se) nesvr. prema razdilit (se). — Braća smo, pa ćemo se bra
    razdit razdijem svr. 'rasturiti ono što je zdenuto'. — Vitar nam je noćos obadve kamare razdio.
    razdražit razdražim svr. 'jako uznemiriti, rasrditi'. — Napolju se čula ni
    razdraživat (se) -aživam (se) nesvr. prema razdražit (se). — Samo ti razdraživaj ovna, al kad se
    razdrimat razdrimam svr. 'rasaniti, razbuditi'. -— Poli ga vodom, jel drugač
    razdrišit razdrišim svr. 'drešenjem petlje odmotati ono što je bilo uvezano, razvezati. —
    razdrišivat (se) -išivam (se) nesvr. prema razdrišit (se). — Nećeš razdrišivat buć
    razdrockat se razdrocka se svr. 'raspasti se (kao trula bundeva), razbiti se'. —
    razduvat razduvam svr. 1. 'duvanjem rasterati, razneti'. — Ako vitar ne razduva oblake, b
    razđapit razđapim svr. 'širom otvoriti, rastvoriti, raširiti'. — Šta si iazđapio ta vrata, ko d
    razgala m 'onaj koji se u svakoj prilici snađe, koji nađe izlaz iz svake situacije'. — Pitaj
    razgalit razgalim svr. 'otkloniti nešto nelagodno, olakšati'. — Daj mi m
    razgaljen -a -o 'sposoban, spreman da raščisti i sredi zapletene situacije'. — Dida su uvik
    razgaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema razgalit (se). — U mojoj kući ima ko
    razgazit (se) -im (se) svr. 1. 'gaženjem utabati, izgnječiti (sneg, blato i sl.)'. — Rano sam kre
    razgodit (se) razgodim (se) svr. 'podesiti, rasporediti (vreme i posao)'. — M
    razgorit se -i se svr. 'razplamsati se'. — Donesi još malo suvi čutaka, nece nikako vatra da
    razgoropadit (se) -opadim (se) svr. 'razbesneti, razljutiti, ražestiti'. — Još kako ga zna razgoropad
    razgovitan -tna -tno 'koji se Iako raspoznaje, jasan'. — Naš mali đak tako dobro
    razgovitno pril. 'jasno, razumljivo'. — Volim slušat našeg učitelja, on tako razgovitno diva
    razgradit razgradim svr. 'skinuti, ukloniti ogradu'. — Moram pitat komš
    razgrađivat -ađivam nesvr. prema razgradit.
    razgranat (se) -am (se) svr. 'isterati grane u većoj količini'. — Nikad dosad n
    razgrćat (se) -ćem (se) nesvr. prema razgrnit (se).
    razgrist -izem svr. 'grizući smrviti, razdrobiti'. — Stana je razgrizla jabuku i polak dala
    razgrizat razgrizam nesvr. prema razgrist.
    razgrnit razgrnem svr. 'rasturiti po većoj površini ono što je skupljeno
    razić se raziđe(m) se svr. 'otići na razne strane (o većem broju lica)'. —
    razidit razidim svr. 'rasrditi, razljutiti, dovesti do gneva, jeda'. — Didu je to uvridilo i razidilo, pa se ok
    raziod m 'razlaz'. — Dosta je bilo sigre, dico, pravite raziod i svaki svojoj ku
    razjarit razjarim svr. 'širom otvoriti vrata, kapiju'. — Kad ste već tako
    razjasnit razjasnim svr. 'učiniti jasnim, objasniti'. — Nemoj zlim na to dite, vidiš da ne r
    razladit razladim svr. 'učiniti hladnim'; osvežiti'. — Spušti jedno dvi lu
    razlađivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema razladit (se). — Vidi Vecu, on se razla
    razležat se -žl se svr. 'početi ležati na jajima (o kokošima, pticama)'. — Najbolja nosilja se
    razlinkav -a -o 'ružičast'. — Kupi malo razlinkave farbe za šaranje jaja za Uskrs.
    razlit razlijem svr. 'u druge posude staviti'. — Staro vino možeš razl
    razlupat razlupam svr. 'razbiti na komade'. — Nisamja razlupo, ta pendžera je ve
    razmaknit razmaknem svr. 'načiniti razmak do određene udaljenosti'. — Pila je ve
    razmarvašit se -arvašim se svr. v. marvašit se. — Kad se Loko razmarvaši, onda svirci kle
    razmavat se razmaše se svr. 1. 'stati živo mahati, mlatarati'. — Kako to me
    razmazit razmazim svr. 'učiniti koga maznim'. — Imadu jedno dite i zd
    razmaženko m 'maza'. — Znamo da je on majkin razmaženko.
    razmaženo pril. 'na razmažen način, mazeći se, mazno'. — I mačak zna ko
    razmećat razmećem nesvr. prema razmetnit. ~ se 'hvalisati se; šepuriti se'. —
    razmeljat razmeljam svr. 'zgnječiti, izgnjeciti'. — Kazala sam ti da paziš
    razmest -etem svr. 'metlom pomesti, raščistiti'. — Lozika, uzmi metlu pa razmeti onaj k
    razmetnit razmetnem svr. 1. 'rasturiti, razbaciti'. — Ko je to vidio, razme
    razmicat -ičem nesvr. prema razmaknit. — Znaš kako triba razmicat sto
    razmilit se -i(m) se svr. 'mileći rasprostreti se u svim pravcima'. — Otkud su se kod nas tol
    razminit razminim svr. 'promenuti, usitniti novac'. — iđi kod bać Tome
    razmirit -im svr. 'mereći podeliti, razdeliti'. — Ove nedilje bi tribalo da do
    razmiravat -iravam nesvr. prema razmirit. razmislit (se) -im (se) svr. 'promisliti, rasuditi'. —
    razmistit -im svr. 1. 'postaviti na razna mesta, rasporediti'. — Unesi i razmisti po pendže
    razmišljat (se) razmišljam (se) nesvr. prema razmislit (se). — Ako dugo razmišljaš, konj ode d
    razmlačit (se) razmlačim (se) svr. 'učiniti da nešto bude mlako'. — Razmlači malo mliko, da d
    razmlačivat (se) -ačiva (se) nesvr. prema razmlačit (se).
    razmlatit se razmlatim se svr. 'dugim kuvanjem raskuvati se'. — Nisam na
    razmotat -am svr. 'odviti nešto zamotano, odmotati'. — Pa, razmotaj taj bu
    razmotavat (se) -otavam (se) nesvr. prema razmotat (se).
    razmrsit razmrsim svr. 1. 'rasplesti ono što je zamršeno'. — Po sata sam se mu
    razmrsivat (se) -rsivam (se) nesvr. prema razmrsit (se). — Već po sata razmrsivam štrangu za k
    razmrskat (se) razmrskam (se) svr. v. smrskat. — Tako sam nezgodno pao, mogo sam glavu ra
    razmrskavat (se) -rskavam (se) nesvr. prema razmrskat (se).
    razmućivat (se) -ućivam (se) nesvr. prema razmutit (se). — Zašto razmućivaš vino kad se tako
    razmutit razmutim svr. 'mešanjem rastvoriti, razrediti, pomešati s tečnošć
    raznašat raznašam nesvr. v. raznosit. — Zašto on da raznaša našu sirotinju?!
    raznet -esem svr. 1. 'odneti na razne strane, na razna mesta'. — Večeras sam razno sve prasice kom

    raznosit (se) raznosim (se) nesvr. prema raznet (se). — On raznosi sodavodu po ku
    razor m 'široka brazda (obično na sredini oranice'. — Vodi konja razorom da ne gazi
    razranit se razran'm se svr. 'ugojiti se'. — Jokin deran se tako razranio otkad ga nisam vidi
    razred m 'načelno jednogodišnja faza školovanja'. — Nema on ni četri razreda škule, j
    razridit (se) razridim (se) svr. a. 'učiniti retkim (ređim), prorediti'. — Razri
    razriđivat (se) -iđlvam (se) nesvr. prema razridit (se). — Sve mi s čini da naš birtaš fain razri
    razrizat -žem svr. 1. 'režući raseći'. — Ko će mi razrizat ovu veliku Iubenicu? 2. 'odrediti veličinu por
    razrogačeno pril. 'širom otvorenih očiju, u čudu'. — Ja je pitam, a ona samo ć
    razrogačit -ogačim svr. 'širom otvoriti, izbečiti, izbuljiti (oči, u čuđenju, divljenju, strahu)'
    razulareno pril. 'neobuzdano, besno'. — Već duže vrimena jedna banda razulareno krade i
    razularit -ularim svr. 1. v. razuzdat. — Razulari konje i pušti i(h) u avliju da pasu. 2. 'u
    razum m 'um, pamet, razboritost'. — Šta je to, s tobom, Nesto, ko da te po
    razuman -mna -mno 'mudar, razborit'. — Daborme da mi je sad već lakše, dica su mi sta
    razumit -im svr. i nesvr. 1. 'shvatiti'. — Razumio sam šta triba da donesem, al niko nije kazo od ko

    razunzurit se razunzurim se svr. 'raskomotiti se, razbaškariti se'. — Ja ga po


    razuzdan -a -o 'raspušten, — Ne triba se čudit što su dica razuzdana kad njim ni mater ni
    razuzdat -am svr. 'osloboditi uzde'. — Otkopčaj štrange i razuzdaj konje, pa do
    razuzdavat (se) -uzdavam (se) nesvr. prema razudat (se).
    razvadit (se) -im svr. (se) 'rastaviti zavađene'. — Stipane, zašto ne razvadiš te kerove, o
    razvađat (se) -am (se) 1. nesvr. prema razvadit (se). 2. 'razvoditi se'
    razvalit razvalim svr. 1. 'srušiti'. — Vitar namje svu kuružnu razvalio, ni jedna klupa ni
    razvedravat (se) -edrava (se) nesvr. prema razvedrit (se). S gornjaka se počelo razvedravat.
    razvedrit razvedri svr. 'rasterati oblake, učiniti vedrim'. — Samo da vitar ja
    razveselit -eselim svr. 'učiniti veselim, obradovati'. — Kad nam ujna u goste do
    razvest -ezem svr. 'početi opširno pričati, govoriti'. — Sićam se pokojnog dide, kako je
    razvezat razvežem svr. 1. 'odrešiti, razdrešiti'. — Kad Lacko sveže štrangu, onda uvik m
    razvidit se -i se bezl. svr. 'svanuti'. — Mi smo već stigli pod samu varoš kad se razvidilo.
    razviđat (se) razviđa (se) nesvr. prema razvidit (se).
    razvijat (se) razvijam (se) nesvr. prema razvit (se).
    razvikat se razvlčem se svr. 'udariti u viku'. — Došo je kod nas u avliju i razviko se ko da j
    razvinčat -am svr. 'osloboditi bračne veze, razvesti'. — Crkva neće nikog razvin
    razvinčavat (se) -inčavam (se) nesvr. prema razvinćat (se). — Mani Justu, ona se svake godine p
    razvit razvijem svr. 'istanjiti testo oklagijom'. — Razvila sam tri jupke za rizance, o
    razvlačit (se) razvlačim (se) nesvr. prema razvuć (se).
    razvrgnit -nem svr. 'prekinuti, raskinuti vezu'. umrlo kumče, razvrgnilo se kumstvo. ~ se
    razvrižit se razvriži se svr. 'pustiti vreže na sve strane'. — Nismo mi tako nagusto posadili d
    razvršit razvršim svr. 1. 'napraviti nered', — Vas čovik ne mož ostavit same kod ku
    razvršivat -ršivam nesvr. prema razvršit.
    razvuć -učem svr. 1. a. 'pružiti celom dužinom, širinom'. — Tako razvu
    raž raži ž bot. 'vrsta žitarica Secale cereale'.
    ražalostit (se) -alostim (se) svr. 'učiniti žaIosnim, rastužiti'. — Nije meni do
    ražbunit se ražbunim se svr. 'narasti u žbunje'. — Zimus smo dobro zemljom zavalili, a s p
    ražni -a -o 'koji je od raži'. — Ražni kruv nikad ne naraste ko od krušnog brašna.
    rbina ž 'komadić razbijenog tanjira (posude), krhotina'. — Skupite te rbine na lopatu
    rđa ž 1. 'proizvod korozije gvožđa'. — Nismo dosta podmazali plug, pa ga je zimus
    rčak rčka m zool. 'hrčak Cricetus cricetus'. — Rčka samo vodom mož istirat iz jame
    rđanje s gl. im. od rđat. — Rđanje je već poilo sav dno od kabla.
    rđat -am nesvr. 'prekrivati se rđom, oksidirati'. — Lišće na jabukama je po
    rđav -a -o 1. 'koji nanosi drugima neprijatnosti, nevaljao, pokvaren'. — Bolje je da n
    rđavo pril. 'na rđav način, loše'. —I kad sam ja juče bio kod njeg, fđavo se osi
    rđetina ž augm. od rđa. — Ta rđetina će nam sve žito upropastit.
    rđica ž i m 1. dem. od rđa. 2. 'čovek koji je sposoban za sitne pakosti'. — Nije sin dru
    rebarce -eta s dem. od rebro. — Stiskaš to dite, možeš mu slomit rebarce.
    rebro s 'jedna od dvanaest pari tankih i izvijenih kostiju, vezanih za kič
    recepis m 'recept'. — Prigledo me je doktor, al mi nije dao nikaki recepis, kaže da pijem
    reć rečem/reknem svr. 'govorom izložiti, saopštiti, izjaviti'. — Ja sam ti reko, u mo
    redar -ara m 1. 'onaj koji održava red na nekom mestu'. — Danas se
    rednjača ž crkv. 'žena koja se drži nekog svetog reda, bogomoljka'. — S
    ređom pril. 'po redu, jedan za drugim'. — Samo redom, dico, nemojte se turat, svakom
    reduša ž 'žena koja u kući vodi domaćinstvo po redu i vremenu koji su joj odre
    redušin -a -o 'koji pripada reduši.' — Redušina je sramota ako užna nije na vrime skuva
    redovan -vna -vno 1. 'koji se dešava u određeno vreme'. — Danas je re
    ređanje s gl. im. od ređat (se). — Nisam ubardala još to vaše ređanje.
    ređat ređam nesvr. 1. 'slagati u red, redati'. — Kad sam ušla u sobu, Milka je re
    refeš m 'trgovac tekstilne struke'. — Jedan sin mi je izučio za refeša.
    refeški -a -o 'koji pripada refešu. — Bolje bi bilo da si refeški kalfa.
    regrut -uta m 'vojnik u poćetku kadrovske službe'. — Naš Ivan je posto regrut.
    regula ž 'pravilo, propis'. — Ne slušaš nanu jel, neka, neka, otićeš ti jednog dana u kat
    reklija ž 'deo ženske nošnje ~ ogrtač (pravi se od materijala valjane vune —
    rekviracija ž 'rekvizicija'. -— Nije vridnost radit kad rekviracijom sve odnesu.
    rekviraroš m 'onaj koji rekvirira za račun države'. — Nismo ništa sklonili, a eno i
    rekvirirat -irlram svr. i nesvr. 'uzimati na račun države (bez naknade) najč
    remeta m 'pustinjak, isposnik'. — Živi sam ko remeta.
    remetit -im svr. i nesvr. 'ometati'. — Zašto vičeš i remetiš san dici kad su jedva zaspala
    remunđa ž 'moralno propala ženska, prostitutka'. — Vidiš tog poštenog i vridnog
    ren rena m bot. 'vrsta povrća ljuta korena koji se upotrebljava kao za
    renda ž 'blanja, strug'. — Baćo su imali tri rende, više nego dikoji majstor.
    rendaš -aša m 'onaj koji uzima zemlju u arendu, zakupnik zemlje'. — Došo je rendaš d
    renđašov -a -o 'koji pripada rendašu'. — Rendašov znoj ode u gazdin džep.
    render -a m 'gradski opštinski stražar, redar'. — Samo ti prkosi, pa ću ja zvat rendera d
    rendisat -išem nesvr. 1. 'strugati rendom, blanjati'. — Iđi zovi baću, tam
    rep m a. 'izraštaj na zadnjem delu tela sisara kao produžetak kičme'. — Svojim dug
    repanda ž augm. i pogrd. od rep. — Vidi, koliku repandu ima ovaj bujdo.
    repat -a -o 'koji ima rep'. — Ne triba stat blizo repate životinje, jel mož repom oparm
    repić -ića m dem. od rep. — Mali ker pa mu je taki i repić.
    repina ž augm. i pogrd. od rep. — Kolika je to repina u kobile, dopire sasvim do zeml
    reponja m 'repata životinja'. — Dovedi tvog bika reponju.
    reskir -ira m 'rizik'. — Zdravo je velik reskir s tolikim novcima ić na tako dalek put.
    reskirat reskiram svr. i nesvr. 'izložiti se. izlagati se opasnosti'. — Vrim
    rešetat -am svr. 'prosejavati, čistiti kroz rešeto'. — Rešetaćemo žito za sime.
    rešeto s 'mrežasta naprava za prosejavanje zmastog materijala'. — Donesi rešeto da pročisti
    reterat -ata m 'nužnik u dvorištu (van stambenih prostorija)'. — Boli me trbuv, moram
    reuma ž 'reumatizam'. — Kad didu uvati reuma namaže se rakijom pa sva soba smrdi.
    revenat se -am se nesvr. 'udružiti sredstva (obično novac radi kupovine č
    reverenda ž 'dugačka sveštenička haljina'. — Na sokaku popo nikad ne iđ
    reza ž 'zatvarač na vratima, kapiji sa unutrašnje strane'. — Uvuči špargu s reze da ne
    rezdelija ž v. zerdelija. — Rezdelije su zdravo sitne, sve će ić u cefru za rakiju.
    reža ž mn. 'odrezane grane drveća (složene u snoplje)'. — Spremili smo za zimu dos
    režit -i nesvr. 'režati'. — Pobisnila je pa ni ne divani ko žena već samo reži; Nemoj t
    ribizla ž bot. 'žbunasta biijka Ribes rubrum (R. vulgare), čiji su plod
    ridak ritka ritko 1. 'koji je razmaknut, udaljen jedan od drugoga'. — Kako
    ridat -am nesvr. 'glasno plakati nezadrživim plačem'. — Nfje tila da je niko
    ridikla ž 'ručna ženska torbica'. — Sad je moda da i paorske ciire nose ridikle.
    riđan m 'konj riđe dlake'. — Lipo je bilo vidit kad Joso jaši na svom ri
    riđo 'konj' žutocrvene dlakek. — Koga riđo zavoli tog i sluša.
    riđuša ž 'riđa kobila'. — Naša riđuša nije volila da se upreže s desne strane rude.
    rigat -am nesvr. 'bljuvati'. — Dite mi riga, cigurno j'e više sisala neg što joj triba.
    rignit -nem svr. 1. 'bljunuti'. — Naglo sam je podigla i zato je rignila
    rigolovat -ujem nesvr. 'duboko kopati, orati'. — Rigolujemo u pisku, sadić
    rijanje s gl. im. od rijat. — Dobro bi bilo da uvatimo tu krtinu, dosta mi je njezinog rij
    rijat rijem nesvr. 'rilicom, njuškom preturati, izrivati zemlju'. — Uvuć
    rika ž 'reka'. — Niki tvrde da je jedna veća grupa Bunjevaca došla u ove krajeve od
    rika ž 'snažan zvuk s kojim se oglašavaju neke životinje'. — Još iz daleka se
    rikat riče nesvr. 'oglašavati se rikom'. — Kad bik riče, onda ga se triba
    riknit rikne svr. 'oglasiti se rikom'. — Kad u košari bik rikne, sve buč
    riktat (se) -am (se) nesvr. 'doterivati (se)'. — Koliko misli ta tvoja sestra da se rikta, ve
    rinđa 'laka, nemoralna žena (pogrd.)'. — Šta je dolazila ta rinđa kod nas?
    ringla ž 'gvozdeni prsten na ploči nad vatrom kod štednjaka'. — Skini jednu ringlu, pr
    ringlorka ž 'vrsta krupne šljive'. — Dobro su rodile ringlovke, a i krupne su i slatke.
    rintat -am nesvr. 'mučiii se radeći težak posao, tegliti'. — Rinta deran od jutra do mra
    ripa ž bot. 'Brassica rapa'. — Moraćemo zatrpat ripu, jel mož naić mraz pa
    ripina -a -o 'koji pripada repi, koji se odnosi na repu'. — Ripino lišće dajemo kravama za ranu.
    ris risa m 1. 'žetva'. — Počeli smo ris radit. 2. 'obrok, deo letine k
    risar -ara m 'kosac, žetelac'. — Risari kose, a risaruše snose pokošeno žito.
    risarski -a -o 'koji se odnosi na risare, najamne radnike, žeteoce'. — Risarski dan traje o
    risaruša ž 'žena koja sakuplja žito iza risara (v. rukovetašica)'.
    riskinja ž 'miraždžika (koja donosi zemlju u miraz)'. — Kata je lipa i dobra riskinja, om
    risno prid. samo u primeru: ~ doba 'vreme žetve' — Kad dođe risno doba svi drugi po
    ristung m 'sprema, opremljenost (vojnička)'. — A kaka vam je rana i ristung bio u kata
    riškulja ž 'obesna žena (nezgodna za okoIinu)'. — Samo mi Jucu ne sp
    rit rita m 'močvara obrasla trskom'. ~ u našem ritu već odavno ne
    ritina ž augm. i pogrd. od rit.
    ritko/ritko pril. 1. 'na većem odstojanju jedno od drugoga, ne gusto'. — Meni se
    ritski -a -o 'koji se odnosi na rit. — Ritska trska je dobra za pošivanje krova.
    riv riva m 'mera za dužinu oko 75 cm, rif'. — U staro vrime mirilo se samo na riv.
    rizanac rizanca m 'razvijeno testo, izrezano na tanke trake'. — Naspite dosta rizanaca u čorbu.
    rizat rižem nesvr. 'rezati'. — Tribaće rizat voće u vinogradu. Rižem
    rizidba ž 'orezivanje loze'. — Loško, mogo bi nam sutra malo doć na mobu u rizidbu vinograd
    rizit -i nesvr. 'reziti, imati ukus okiselog vina (nakon prvog vrenja)
    rizling m 'vrsta belog grožđa i vina dobivenog od njega'. — Izbacili smo staru lozu i za
    rkač -ača m 'onaj koji hrče'. — Lozija čim metne glavu na uzgljancu ve
    rkat rčem nesvr. 'hrkati'. — Vince valda još rče kod kuće, a davno je tribalo da do
    rknjača ž 'kičma'. — Ostavi mesa u jednom komadu od rknjače.
    rmbat -am nesvr. 'dugotrajno i teško raditi'. — Rmbo je cilog života
    rnjaga ž 'gomila'. — Ja sam kazala da doneses koji klip, a ti dono čitavu rnjagu.
    rnjagat -am nesvr. 'dovlačiti na gomilu, gomilati'. — Čemu rnjagaš to
    rod roda m 1. 'ono što je rođeno, porod, potomstvo'. — Rodio mu se sin, produži
    roda ž zool. 'ptica selica Ciconia ciconia'. bila ~, crna ~ — Naša rod
    rodan rodna -o 'koji daje bogat rod, plod'. — Ne mogu sve voćke svake godine bit rod
    rodbina ž mn. 'sva lica sa kojima se neko nalazi u srodstvu'. — Na Božić
    rodilja ž 'porodilja'. — Kako se osića vaša rodilja, jel ustala već iz kreveta?
    rodin -a -o 'koji pripada rodi'. — Kogod je pokvario rodino gnjizdo.
    roditelj m (mn.) 'otac i mati'. — Moji su roditelji paori, al pošteni ljudi.
    roditeljski -a -o 'koji pripada roditeljima, koji potiče od roditelja' — Ostavila je
    roditeljski pril. 'kao roditelj, poput roditelja'. — Brat se o njemu roditeljski bri'nio.
    rodit rodim svr. 1. 'doneti na svet (dete), poroditi se (o ženi)'. — Ro
    rodni -a -o 'koji se odnosi na rođenje (mesto, kraj i sl.), poreklo (koga,
    rodom pril. 'po rođenju, s obzirom na rođenje, poreklom'. — Znam dobro Dan
    rođak m 'onaj koji je s nekim u rodbinskoj vezi, u srodstvu, rod'. — Kalor je ro
    rođaka ž 'ženska osoba rođak'. — To je rođaka našeg komšije.
    rođeni -a -o 1. 'koji je u neposrednom krvnom srodstvu: ~ brat, ~ sestra, ~ otac, ~ sin.
    rođenje s 'dolazak na svet rađanjem; porođaj'. — Svako rođenje imaće i svoj kraj: smrt.
    rog roga m 1. a. 'koštani cevkast i šiljat izraštaj na glavi nekih životinja'. — Volovi
    prikuju za njih lece i oma se mož pokrivat. Izr. skresat rogove kome 'uć
    rogalj roglja m 'ugao neke zgrade, mesto gde su se mladi okupljali ra
    rogat -a -o a. 'koji ima velike rogove'. — To je taka sorta krava mali rogova, samo je
    rogonja m 'onaj koji ima velike rogove, vo velikih rogova'. — Kad upregnem moja dva
    rogoza ž bot. 'vrsta trave s tvrdim listovima koja raste na močvarnom tlu, Typha latifol
    roj roja m 1. 'skup pčela koje su se izlegle od jedne matice u istoj košnici i
    rojit se -i se nesvr. 'izlegati se u rojevima, izlaziti u roju iz košnice, skupljati se u roj (o
    rojta ž 'resa, kićanka'. — Kupila sam maramu na vrat s rojtama.
    rojtoš m 'velika marama sa rojtama (nosi se kao gornji ogrtač)'. — Iznesi rojtoš da ga
    rok roka m 1. 'utvrđeno duže ili kraće vreme u toku kojeg nešto tre
    rokćat -će(m) nesvr. 'groktati'. — Krmača je počela rokćat, to je znak da doji prasice.
    rokoko -oa m 'jedna vrsta plesa (v. kolo)'. — Ajde, curo, da igramo ro
    rokva ž bot. 'rotkva Raphanus sativus'. Izr. dobićeš rokve strugane 'neć
    roljač -ača m 'čvrsto platno (u obliku velikog peškira), u koje se umo
    roljat roljam nesvr. 1. 'grudvastu zemlju sabiti, izravnati pritiskom r
    roljka ž 1. 'drvena naprava za glačanje (sastoji se iz postolja na kojem je u
    rominjat -a nesvr. 'sipiti, rositi (o kiši)'. — Volim ić po kiši kad sitno pada i rominja.
    ronac ronca m zool. 'rovac GryIlotalpa vulgaris'. — Našo sam oko mladi vo
    rondzat -am nesvr. 'stalno (za nešto) prigovarati gunđati, zanovetati'. — Nemoj samo ro
    ronđa ž 'krpa, dronjak'. — Daj i tu ronđu da bacim na đubre.
    ronđav -a -o 'pocepan, sav u ritama, dronjav'. — Kako si mogo u tako ron
    ronit -im nesvr. 1. 'plivati ispod površine vode'. — Kako ćeš ronit k
    rorata ž 'jutarnja misa pred katolički Božić'. — iđeš li na roratu?
    rosa ž 'kondenzovana vodena para koja se u toku hladnih noći nahvata u vidu sitnih
    rosan rosna -o 'prekriven rosom, pun rose'. — Nećemo valdar u rosno žito; — Što lip
    rosit -i nesvr. 1. 'činiti da se što orosi, prekriti rosom'. — Gusta mag
    rosulja ž 'sitna kiša'. — Cilog puta me je pratila sitna kiša, prava rosulja.
    roščić -ića m dem. od rog. — Vidi našem malom ovnu je provirio rošč
    rošpija ž 'nepoštena žena, razvratnica'. — eno iđe Matina rošpija.
    rovaš - aša m 'drvena ograda na bunaru'. — Tribalo bi čimegod poklo
    rovašit rovašim svr. i nesvr. 'obeležavati (žigom ili znakom) živinu, stoku'. — Rovašim
    rozinkast -a -o v. rozlinkav. — Dobila sam puno šareni jaja za Uskrs, jedno je bilo rozink
    rozlinkav -a -o v. razlinkav. — Baš nimalo nije lipa ta rozlinkava marama; Ovo tvoje vin
    rozlinkast -a -o v. rozinkast. — Najlipče su mi one rozlinkaste ruže u bašč
    rozmarin m 1. bot. 'ruzmarin Rosmarinus officinalis'. 2. 'onaj koji se napio (fig.)'. — eno,
    rozolija ž 'cveće i drugi ukrasi na kutiji (u kojoj su smešteni pokloni ka
    rpa ž 'gomila'. — Baćo su zbacili s kola na jednu rpu piska, možemo se mi tamo sig
    rskat -am nesvr. 'šumno gristi'. — Dali smo košćure keru, sad tako rska da sve puca.
    rskav -a -o 1. 'koji hrska, hrskavičav'. — Volim meso koje na košćuri ima rskavi zavr
    rskavica ž 'hrskavica'. — Najslađe je meso sa rskavicom oko kostivi.
    rub m 'ivica, kraj'. — Uvati se za rub od suknje pa se nećeš od mene izgubit.
    rubanje s gl. im. od rubat. — Kad navale na zdilu, njevo je riibanje zač
    rubat -am nesvr. 'halapljivo i mnogo jesti'. — Pogledaj dicu kako slatko rubaje.
    rubit rubim nesvr. 'praviti rub, porubljivati'. — Nemoj mi smetat do
    rubljenje s gl. im. od rubit (se). — Ala to tvoje rubljenje ništa sporo iđe.
    ručak ručka m 'doručak'. — Dok muškarci namirivaje stoku, domaćica pripravlja ru
    ručanje s gl. im. od ručat. — To vaše ručanje se fain oteglo.
    ručat ručam svr. i nesv. 'pojesti ručak, doručkovati'. — Dica bi tribalo više da ru
    ručerda ž augm. i pogrd. od ruka. — Kad je on udario š njegovom ručerdom, ko da je m
    ručica ž 1. dem. od ruka. 2. 'deo predmeta (poljoprivrednog, ručnog a
    ručni/ručni -a -o 'koji se odnosi na ruku, na ruke, koji pripada ruci; koji se nosi na ruci'. —
    ručno pril. 'rukom. manuelno'. — Sve do prvi sijačica, naši ratari su ruč
    ruđa ž 'motka pričvršćena u prednju osovinu kola, uz koju se prežu
    rudit -i nesvr. 'dobivati rumenu boju, rumeniti'. — Prve trišnje su već
    ruganje s gl. im. od rugat se. — Jesmo 1 se udivanili da neće bit više ruganja?!
    rugat se rugam se nesvr. 'podsmevati se, podrugivati se'. — Nane, dica
    rujan -jna m 'deveti mesec u godini, septembar (zast.)'. — Rujan zna bit lip
    rujanski -a -o 'koji se odnosi na rujan, septembarski: ~ kiša. Izr. ~ lad, gotov jad! 'ne
    ruka ž 1. 'jedan od gornjih udova čovečjeg tela'. — Zasuči rukave n
    rukat -a -o 'koji ima duge ruke'. — Dobro je što je Teza tako rukata, pa mož dovatit s
    rukav -ava m 'deo odela koji pokriva ruku (obično od ramena do šake): kratki rukavi,
    rukavić m dem. od rukav. — Kako si ga to uvatio, mogo si ditetov rukavi
    rukica ž dem. od ruka. — Daj majki rukicu pa ćemo se zajedno držat da ne padnemo.
    rukovanje s gl. im. od rukovat. — Borme sam se udala, bilo je već i ruko
    rukovat rukujem nesvr. . 'služiti se oruđem'. — Da vidiš mog najmlađe
    rukovet ž 'gomilica, svežanj žita koji iza kosca rukovetašica kukom rukoveta formiraju
    rukovetanje s gl. im. od rukovetat. — Znaš kako zabole leđa u rukovetanju?
    rukovetašica ž 'žena koja prikuplja žito iza kosca'. — Rukovetašica nosi na leđ
    rukovetat -ovetam nesvr. 'iza kosca kukom sakupljati žito u snopove'. — Nije lako rukove
    rukunica ž v. rakunica (So).
    rumen ž i m 'rumenuo'. — Ostavite momka na miru, ne vidite da ga je rumen oblio, tak
    rumen -a -o 'koji ima nijanse crvene boje u licu'. — Mandica je bila visoka, tanka, crno
    rumenilo s 'sredstvo za rumenjenje, crvenilo'. — Malo si blida u licu, zašto nisi malo met
    rumenit rumenim nesvr. 1. 'činiti rumenim, bojiti u rumeno'. — Necu da rumenim lice, imam ja dosta kr

    rumenka ž 'krava, rumene, crvenkaste boje'. — Od svi naši krava, najveć


    rundav -a -o 'kovrčave dlake, kuštrav'. — Najdared iskoči prid nas jedan veliki rundavi
    runđov -ova m 'pas rundave dlake'. — Tri ovčarska rundova su režila na nas, pa sam se
    runit -im nesvr. 'oslabiti, iznemoći, oronut (zbog starosti ili bolesti)'. — Odavno nisa
    runo s 'dlaka, vuna koja izraste na ovci'. — Naš ovan je vrlo jak, ima velike rogove i
    ruskulja ž v. ljuskura. — Kadgod smo boce s paradičkom vezali s ruskuljom.
    rusvaj -aja m 'velika gužva, metež, krš i lom, nered'. — Majka su otv
    rušit -im nesvr. 'činiti da nešto sagrađeno padne'. — Danas ćemo rušit stari salaš, a id
    rutav -a -o 'dlakav, maljav'. — Danas sam vidio jednu veliku rutavu gusinu na našoj š
    ruvarit ruvarim nesvr. 'odevati'. — Tušta vas je, dico, pa nam nije lak
    ruvašce s dem. od ruvo. — Čini mi se da si ti izraso to tvoje ruvašce.
    ruvo ruveta s 'odeća, ruho, odelo, haljina'. — Danas je Marga prvip
    ruža ž 'krasna biljka s mirisnim cvetovima razne boje': bila ~ (Rosa
    ružan -žna -žno 1. 'koji svojom spoljašnošću čini neprijatan utisak na o
    ružica ž dem. od ruža. — Vidi koje je već doba jeseni, a još jedna ružica je procvatala
    ružičica ž dem. od ružica. — Tu je bila jedna ružičica, cigurno su je mač
    ružin -a -o 'koji se odnosi na ruže, koji je od ruže'. — Ružin zbunj s
    ružit ružim nesvr. 1. 'činiti ružnim, nagrđivati lep izgled'. — imo je
    ružnit -im nesvr. 'postajati ružan'. — Rano je počela ružnit, a bila je ko mlada tako lip
    ružno pril. 1. 'na ružan, odvratan način, gadno, neljudski'. — Neću te
    ružnoća ž 'osobina, stanje onoga što je ružno'. — Nije dosta što čovik ostari, ve
    Rvacka ž 'Hrvatska'.
    rvacki -a -o 'hrvatski'. ~ rvacki parasnik je taki ko i naš ode, zemlja mu je glavno i od n
    rvač rvača m — Ajde, vas dvojica uvatite se da vidim ko je bolji rvač
    Rvaćanin -a m (zast.) 'Hrvat'. — U katanšagu mi je bio najbolji drug jedan Rva
    Rvat -ata m 'Hrvat'. — To sam ja čuvo od jednog Rvata.
    Rvatica ž 'Hrvatica'. — Žena mu je Rvatica iz Osika.
    rvat se ivem se nesvr. 1. 'boriti se uhvativši se rukama u koštac i na
    rzat iže(m) nesvr. 1. 'ispuštati rezak isprekidani glas (o konju)'. ~ r
    sabijat (se) sabijam (se) nesvr. prema sabit (se).
    sabirat (se) sabiram (se) nesvr. prema sabrat (se).
    sabit sabijem svr. 'skupiti u gomilu, stisnuti na uzan prostor'. — Sabili ste tolike pras
    sablaznit sablaznim svr. 'navesti na greh, zavesti'. — igrala je ona gola i
    sablažnjavat (se) -ažnjavam (se) nesvr. prema sablaznit (se).
    sablažnjivat (se) -ažnjivam (se) nesvr. sablažnjavat (se).
    sablja ž 'hladno oružje od čelika, koje se nosi u koricama o bedru i kojim se se
    sabljetina ž augm. i pogrd. od sablja. sabljica ž dem. od sablja.
    sabo(v) -ova m 'krojač'. — Ja sam bio već uveliko momak kad mi je sabov sašio prvo ru
    sabovka ž 'krojačica'. — Sabovke su dolazile i u kuću kod veći gazda i
    sabovljev -a -o 'koji pripada sabovu'. — Sav sabovljev alat se sastojo od mašine, igle i ko
    sabovski -a -o 'koji se odnosi na sabova'. — Sabovski zanat je dosta težak.
    sabrat saberem svr. 1. 'sabrati, pokupiti sa zemlje plodove'. — Danas ć
    sačekat -am svr. 'dočekati'. — Moj čovik nikad nije sačeko kraj mise, uvlk je prija izašo
    sačekivat (se) -ekivam (se) nesvr. prema sačekat (se).
    sačma zb. im. 'sitna okrugla olovna zrna kojima se pune patrone lovač
    sačmarica ž 'lovačka puška koja se puni sačmom'. — Kupio sam novu sač
    sačuvat sačuvam svr. 1. 'pazeći, motreći, starajući se očuvati do izvesnog vremena'. —
    sać/sać sađem svr. 1. a. 'spustiti se'. — Nisam vidio kad si sašo s tavana? b. 'izi
    saćan m 'tanka učinjena jareća kožica (obično ispod trbuha jareta, koristi se za postav
    saće s 'ćelija od voska koje prave pčele i ose radi čuvanja meda i polaganja jaja'. —
    saćura ž 'košarica (od pletene rogoze, sa dve drške)'. — Znala je ona šta radi, kad god
    saćurica ž dem. od saćura.
    sadaneker pril. 'sad, sada'. — Uzmi sadaneker, posli neće bit.
    sadit sadijem svr. 'složiti (seno, slamu, kukuruzovinu) u stog ili kam
    sadit sadim nesvr. 'stavljati u zemlju seme, sadnice i sl.: ~ luk, ~ kuruze, ~ vo
    sadivat sadivam nesvr. prema sadit.
    sadnica ž 'u rasadniku odnegovana mlada biljka koja se presađuje'. — Kupio sam nikol(
    sadnja ž 'sađenje'. — Niste vi malo zakasnili sa sadnjom krumpira.
    sadžak m 'gvozdeni tronožac nad vatrom na koji se stavlja posuda za
    saga ž 'neugodan miris'. — Tebi se ne osića u ovoj sobi nika saga?
    saginjat (se) -njem (se) nesvr. prema sagnit (se).
    sagnit sagnem svr. 'pognuti, nagnuti, priklopiti'. — Gledaj me u oči,
    sajdžija m 'satar, časovničar'. — Svrati kod sajdžije i donesi sat ako j'e gotov.
    sakač -aca m 'kuvar'. — Sakač u svatovima je bio iz varoši. ← mađ. szakacs.
    sakačka ž 'kuvarica'. — Pogodili smo dvi sakačke.
    sakagija ž 'zarazna bolest kopitara, slinavka'. — Nećemo ić na koli u va
    sakat -a -o 'koji nema deo ruke ili noge ili ima neko oštećenj'e na nji
    sakatit -im nesvr. 'činiti sakatim'. — Bilo je dosta momaka koji su se ranjavali i sakatiu
    saklama ž 'luckasta osoba (naročito žena)'. — Mora bit da i njemu štog
    sakrament a m crkv. kat. 1. 'sveta tajna (krštenje, pričest i dr.)'. ~ umro je
    sakrit sakrijem svr. 'staviti na mesto nepoznato drugima, skloniti od pogleda drugih'. —
    sakrištija ž 'prostorija u crkvi, gde se drže predmeti koji služe za obavljanje božije službe
    sakrištijan -ana m 'sakristijan, crkvenjak'. — Sakrištijan je uvik poslidnji izlazio, jel je i cr
    sakrivat (se) sakrivam (se) nesvr. prema sakrit (se).
    sakupit (se) -im (se) svr. 'skupiti, prikupiti'. — Nemam ništa protiv da u subotu sakupiš tvoj
    sakupljat (se) sakupljam (se) nesvr. prema sakupit (se).
    salaš -aša m 'poljoprivredno imanje izvan sela s kućom i ekonomskim zgradama'. —
    salašar -ara m 'onaj koji živi i radi na salašu'. — Najteže je za salašara kad se zauvik m
    salašarka ž 'žena salašar'. — Da šta sam već salašarka, kad sam udata za salašara i živim
    salašarski -a -o 'koji se odnosi na salašare'. — Salašarska dica su znala i po snigu bosa tr
    salašić m dem. od salaš.
    salaški -a -o 'koji se odnosi na salaše'. — Salaški kerovi su uvik bili veliki i zdravo su k
    salazit -im nesv. prema sać.
    salce -eta s dem. od salo.
    salit salijem svr. 'izliti tečnost u nešto'. — Salila je sve vino u boce. ~ se 'sakupiti se
    salivance s 'gvozdeni odlivak, saliv prema određenom kalupu'. — Točak na mašini mrvlja
    salivat (se) salivam (se) nesvr. prema salit (se).
    salo s 'masne naslage u telu čoveka i nekih životinja (npr. u trbušnoj duplji svinja)'.
    salutirat -utiram nesvr. 'pozdravljati na vojnički način, dotaknuvši se d
    samlit sameljem svr. 'pretvoriti zrnevlje u brašno'. — Samlio sam sto kila žita i dobio sam samo dvades
    samoća ž 'usamljenost'. — Kako živite, dida? — Sve je šta je, al samoć
    samonik m 'biljka izrasla iz semena bez ijudskog posredovanja'. — istiraj svinje nek pas
    samouk m 'onaj koji je naučio nešto samostalno bez redovnog školovanja ili u
    samrt ž v. smrt. Izr. bit na samrti 'biti na umoru'.
    samrtnica ž 'posmrtnica, smrtovnica'. — Umrla je strina Đula, danas smo dobili samrtnicu
    san sna/sana m 1. 'spavanje'. — Nek se sam iz sna probudi, da ne bidne bunovan. 2
    sanak sanka m dem. od san. — iđi lezi tog derana, vidiš da ga je sanak savlado.
    sankat se -am se nesvr. 'sankati se'. — Ča Matko su danas natovarili puna sonca dice, p
    sanjav -a -o 'sanjiv, pospan'. — Nane moj'a, rano me ne budi, da me lola sanjavu ne lju
    sanjavo pril. 'pospano'. — Zašto ne metneš dicu da spavaje, vidiš da tako sanjavo gledaj
    sapet sapnem svr. 'vezati prednje noge krupnoj stoci'. — Sapni krav
    sapetinja m i ž 'smetenjak, nespretnj'ak'. — Volila bi ja da i Vranje igra, al ne zna igrat on
    sapinjat -njem nesvr. prema sapet (se).
    sapirat sapiram nesvr. prema saprat.
    sapište s 'držalje (za lopatu, motiku, ašov i sl.)'. — Za nov ašov kupio sam i novo sapiš
    saplest/saplest -etem svr. 'podmetanjem noge ili čega sl. oboriti (koga)'. — N
    saplićat (se) -ećem (se) nesvr. prema saplest (se).
    saprat saperem svr. 'ukloniti pranjem, sprati'. — Kiša je saprala šaru sa zida.
    sapun -una 'smesa masnih materija i alkalija koja služi za pranje'. — Kupio sam masn
    sapunat -am nesvr. 'trljati sapunom po nečemu, stvarati sapunicu'. — B
    sapunavica ž 'pena od sapuna rastvorenog u vodi, sapunica'. — Kako si se to opro, kad ima
    sapundžija m 'onaj koji pravi sapun, sapunar'. — Mi odnesemo sapundžiji maš
    sapunjavica ž v. sapunavica. — Kako si se ti otrvo kad imaš svud po glavi sapunjavice?
    sara ž 'gornji deo čizme koji obuhvata listove'. — Sare moji čizama su još dobre, pa
    sarač -ača m 'zanatlij'a koji izrađuje opremu za konje'. — Sarač mi je popravio amov
    saračika ž 'belilo za mazanje i ulepšavanj'e lica'. — Volila bi ja nju vidit kad skine onu s
    sarački -a -o 'koji se odnosi na sarača': ~ sersam, ~ zanat, ~ dućan.
    sarana ž 'sahrana, pogreb'. — Omro je didin brat, sutra će bit sarana.
    saranit saranim svr. 1. 'položiti mrtvaca u zemlju'. — Lipo su ga saran
    saranjivat -anjivam nesvr. prema saranit.
    sarma ž 'jelo od pirinča, jaja i mlevenog mesa uvijenog u lišće kiselog kupusa ili u liš
    sasanit sasane svr. 'spustiti se, smanjiti se (o nivou vode)'. — Od velik
    sasicat saslcam nesvr. prema sasić. — Dođe pa mu brkove sasica.
    sasić sasičem svr. 'podsecati'. — Sasikli smo grane od duda koje su visile, sad mogu
    saslušat -am svr. 'čuti, poslušati do kraja'. — iđi pripovidaj didi, ja nemam vrimena, oni
    sastajat se -jem se nesvr. prema sastat se.
    sastat se -nem se svr. 1. a. 'naći se, sresti se'. — Iz svakog sela ima po j
    sastavit -im svr. a. 'spojiti nešto što je odeljeno'. — Tako sam neispavan: da mi je sastav
    sastavljat (se) -am (se) nesvr. prema sastavit (se).
    sastignit (se) -nem (se) svr. 'sustići'. — Samo vi krenite polagano, a ja ću va
    sastrag (predl. s gen.) 'odostrag, otpozadi'. — Đuka me udario sastrag šakom po glavi.
    sasut saspem svr. 'sipajući izručiti što, usuti; izliti gnev (na koga)'. — Sasuo sam braš
    sasvim pril. 'u punoj' meri, potpuno, posve'. — Nisi baš sasvim.
    sašit sašijem svr. — Sašio mi je sabov novo ruvo.
    sat m 1. 'časovnik', džepni ~, zidni ~. 2. 'dvadesetčetvrti deo dana, č
    satar -ara m 'časovničar'. — Odnesi sate sataru da i(h) opravi.
    satara ž 'sekira za sečenje mesa'. — To nana lupaje u kujni, siču meso satarom.
    satarica ž dem. od satara.
    satarski -a -o 'koji se odnosi na časovničare'. — Komšija će njegovog Luku dat da u
    satić -ića m dem. od sat.
    satićak -ćka m dem. od satić.
    satin -ina m 'svilena tkanina jakog sjaja'. — Tribalo bi kupit tri met
    satirat -am svr. 'uterati u što'. — Pulini su satirali sve ovce u obor. Iz
    satiravat -iravam nesvr. prema satirat.
    satkat -am svr. 'tkajući napraviti kakvo tkanje, otkati'. — Donela mi je strina krpa da j
    satrt satrem/satarem svr. 'uništiti'. — Bik nam je satro korlat. 2. 'izmoriti, slomiti koga (preteranim radom)'

    savijat (se) savijam (se) nesvr. prema savit (se).


    savijutak -tka m 'krivina'. — Sačekaću ja tebe u mraku i to na savijutku.
    savit savijem svr. 'učiniti krivim, iskriviti, zgrbiti'. — Drvo se savij
    savladat savladam svr. 1. 'nadjačati, pobediti u borbi'. — Naš je pivac s
    savlađivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema savladat (se).
    saziđat sazlđam svr. 'podići zidanjem'. — Napravili smo valjaka, pa ć
    saznat - am i saznadem svr. 'doznati'. — Saznala sam ja za tvoje staze. ~ se 'pro
    sazrijat -ja(m) svr. 'postati zreo, dozreti, sazreti'. — Grožđe je sazrijalo, tribaće ga brat.
    sazrijavat sazrijavam nesvr. prema sazrijat.
    sažalit se -im se svr. 'osetiti sažaljenje, samilost prema nekome'. — Doš
    sćapit -im svr. 1. 'zgrabiti'. — Vidio sam našeg mačka kako je sćapio
    sćepetat se -am se svr. 'skupiti se, smanjiti se'. ~ oprala sam vuneni šal u zdravo vru
    sćerdat -am svr. 1. 'uludo potrošiti'. — Šćerdo bi on i da je triput toliko talovo koliko je
    sćućurit se sćućurim se svr. 'skupiti se od hladnoće, straha i sl.'. — Sva dica su se s
    sćućurivat se -urivam se nesvr. prema šćućurit se.
    sebičan -čna -čno 'koji misli samo o sebi, koji se brine samo o svojoj koristi'. — Sebi
    secat -am nesvr. 'stavljati na kocku, igrati na lutriji, na kakav broj i
    secat se sečem se (3 1. seče se) nesvr. 'izbacivati iz nosa sluz, useknjivati se'. — Dokle
    secovat -ujem nesvr. v. secat.
    sedlar -ara m 'onaj koji pravi i popravlja sedla i amove'. ~ imamo novog sedlara u varo
    sedlat -am nesvr. 'pričvršćivati sedlo na konja'. — Sedlaj konja pa kreć
    sedlo s 'naprava od drveta ili kože koja se pričvršćuje konju na leđa i služi kao sedište
    seja ž 'sestra (od mil.)'. — Toliko se seja bratu obradovala.
    sejin -a -o. — Ja bi volio da sejino ruvo bidne najlipče med divojkama.
    seka ž 'starija sestra'. — Seku morate svi slušat, ona je najstarija i ima pravo da vam
    seka ž v. seja i seka. — Gledaj, seko, da se udaš što prija da ja dođem na gornju poli
    sekalipa ž 'ime kojim oslovljava snaha zaovu'. — Sekalipa i Ranko su očli na kuruze.
    sekeš m 'podrugljiv nadimak starome čoveku koji se vrti oko mladih
    sekica ž v. sekalipa. — Sutra ćemo ja i sekica prat košulje.
    sekin -a -o 'koji pripada seki'. — Teško tebi ako zgaziš sekino cviće.
    sekiracija ž v. sekiranje. — Kad ti kažem da mi je sekiracije priko glave, onda
    sekirat sekiram nesvr. 'nervirati, jediti, srditi'. — Sekira i mene i didu, jel nas dvoje sm
    sekocviće s 'ime kojim oslovljava snaha zaovu (umesto po rođenom imenu)'. — Sekocvi
    sekser m 1. 'stari austrijski novac (prvobitno od šest krajcara, a kasni
    sektember -bra m 'deveti mesec u godini, septembar'. — Ako mi do sektembra ne mož vra
    sekulirat -uliram svr. 'osigurati imovinu, život'. — Sekuliro sam salaš protiv vatre a onu
    sela ž v. seja. — Ne dam ja da se moja sela za makar koga uda.
    seledina ž v. sekalipa. — Seledina su danas očli s baćom u varoš.
    seledraga ž v. sekalipa. — Seledraga su se udali.
    seljak -aka m 'zemljoradnik, ratar'. — Seljak ako oće da štogod ima, mora se furtom s
    seljanka ž 'ona kojoj je osnovno zanimanje zemljoradnja'. — Ja sam seljanka nepismena
    senzovat -jem nesv. 'kalemiti voće'. — Sve što smo lani senzovali, uvatilo se i lipo raste.
    sermaj -aja m 1. 'sva imovina jednog domaćina, sermija'. — Sermaj nam nije velik, al
    sersam -ama/sersan -ana m 'konjska oprema'. — Kupili smo nov kožn
    sesija ž 'sastanak, okup, zasedanje'. — Ja pomislila da je kaka sesija,
    sic sica m 'sedalo u kolima (izrađeno od drveta ili kože)'. — Nju ć
    sickat -am nesvr. 'seći na sitne deliće'. — Sidi malo, oma će Giga doć, sicka mi drva za potpalu.
    sič m 'bol u grudima, probadanje u grudima'. — Mora da sam nazebla, taki sič osićam u p
    sičanj -čnja m 'prvi mesec, januar'. — Sičnja s juga, zima duga (nar.).
    sičenica ž 'sečivo'. — Nemoj nikad ostavit nož da je sićenica gori.
    sicka ž 1. 'ručna mašina za sečenje stočne hrane'. — Triba donet mišlingera i nasi
    sičkat -am nesvr. 'sitno seći stočnu hranu na mašini (sečki)'. — Sičkamo kuružnu pa
    sić sičem nesvr. 1. 'presecati, rezati'. — Nemoj još sić kolač, sad smo se toliko nail
    sićat (se) -am (se) nesvr. prema sitit (se).
    sid sida sido 'koji ima bele kose, bradu, koji je posedeo'. — Didi s
    sidalo s 1. 'deo stolice na kome se sedi'. — Nemoj gazit nogama to sidalo, posli triba kogod

    sidat -am nesvr. prema sist. — Sidajte za astal.


    sidit -im 'postajati sed'. — Badavad pokrivaš, oko ušivi ti se vidi kako sidiš. Izr. sidi
    sidit -im nesvr. 'sedeti'. — On se popo na višnju, lipo sidi i ide višn
    sidećki pril. 'u stavu sedenja, sedeći'. — Ne pitaj me kako sam sa zdravljem, kad sam k
    sigra ž 'igra'. — E, dite moje, tebi je izgleda glavna sigra a ne učenje.
    sigračka ž 'igračka'. — oma da si skupio tvoje sigračke i poslaži i(h) lipo tamo u
    sigranija ž v. sigra. — Dok naučite i napišete što vam triba za sutra u škuli, možete u sig
    sigrat se sigram se nesvr. 'igrat se'. — Zašto i (h) tirate iz avlije kad se tako lipo sigraje?
    sijačica/sijačica ž 'poljoprivredna mašina za setvu'. — Odvućeš sijačicu komšiji Ivanu, on
    sijat -jem nesvr. 1. 'rukom ili kakvom mašinom bacati seme u zeml
    sika/sika ž deč. 'sisa'. — Najslađa je njemu njegova sika.
    sikan m 'maza (za decu fig.)'. — evo Lazo, nanin sikan.
    sikat -am nesvr. v. sisat. — Sika moje malo čedo.
    sikćat sikćem nesvr. 'siktati'. — Oštra je u divanu, sve sikće ko zmija. — Posiko se na
    sikica ž podsm. od sika (sisa). — Drži se rukicama za sikicu i sisa li, sisa.
    sikira ž 'sekira'. — Sikirom ga je potrevio baš po čelenki.
    sikirica/sikirica ž dem. od sikira.
    sila ž 1. 'primoravanje'. — Mi bi silom tili da od njeg napravimo kova
    silan silna -o 'važan, snažan'. a. — Pravi se silan ko da je njegovo p
    silesija ž 'mnoštvo, neizmeran broj'. — Silesija svita se krećala tamo vamo po vašaru.
    silina ž 'snaga'. — Svom silinom udari vrata i tako i(h) provali.
    silit -im nesvr. 'silom terati, primoravati'. — Zašto siliš curu da se uda za njeg kad g
    silom pril. 'protiv svoje volje, nasilno'. — Uvatio ga je za ruku i silo
    silomice pril. v. silom. — Silomice nećeš uvatit, probaj mu lipo prić kad se bik smiri.
    sime -ena (mn. simenje) s 1. 'plod biljke iz koje se razvija nova bilj
    simenjak m 1. a. 'klip kukuruza koji je odabran za seme'. — Pun ambetuš mi je ravezani klipova

    sin m 'osoba muškog roda prema svojim roditeljima'. — Sva tri sina li
    sinak sinka m odn. sin. — Raduje se nana svome sinku.
    sinator m 'član senata, senator'. — Antun Božan je posto sinator i sad je svu zemlju izd
    sinčić m dem. od sin i sinak. — Tribo si dovest i sinčića da ga vidimo.
    sindikuš m 'skupljač lemozije u crkvi (dobrovoljnog priloga) u toku mise'. — i
    sinđa ž 'žena sumnjivog morala'. — Vidi onu sinđu, kako se samo obukla, svi se okre
    sinit sine svr. v. sivnit. — Štogod mi je sinilo kroz glavu i morala sam se vratit ku
    sino s 'pokošena i osušena trava za stočnu hranu'. — Volim kako sino mriši.
    sinoć pril. 'juče uveče'. — Sinoć nam je Milka uskočila.
    sinoćni -a -o 'koji se dogodio sinoć'. — Sinoćna oluja je ostavila pravi pustoš za sobom
    sinov -a -o 'koji pripada sinu'. — Je 1 ti to sinov deran?
    sinovac sinovca m 'bratov sin drugom bratu, bratanac'. — Žurim kući, do
    sinovica ž 'bratova kći drugom bratu'. — Slušaj kaki lip glas ima moja sinovica.
    sinovljev -a -o v. sinov. — Ima nas puna kuća, sinovljeva dica sj kod nas.
    sipat -am nesvr. 1. 'činiti da nešto sitno, sipkavo, tečno iz nečega postepeno izlazi (te
    sipit -i nesvr. 'sitno i tiho padati (o kiši, magli)'. — Lagano smo morali i
    sipljiv -a -o 'koji pati od sipnje'. — Ta mani me, ako si čuo za sipljivog konja, e taj sam
    sipljivo pril. 'na sipljiv način'. — Nema njemu pomoći i noćom tako sipljivo diše.
    sipnja ž a. 'gušnje, astma'. — Ne možem ja, rano, žurit, moram se po
    sir m 'namirnica koja se dobiva od mleka sirenjem'. — Ništa boljeg nego kad se na
    sirac sirca m dem. od sir. — Dodaj taj sirac da se i ja malo osolim.
    sirak sirka m 1. dem. od sir. — Oće 1 majkin unučić i malo sirka na kruv? 2. 'vrsta ži
    siroče -eta zb. im. siročad s 'dete bez roditelja ili bez jednog od njih, sirotan'. — I naš
    siročići m mn. 'sitna deca bez roditelja, siročad'. — Pi, pi, siročići moji, ajte da vas nara
    sirćet m 'sirće, ocat'. — iđi u dućan i kupi jednu litru sirćeta.
    sirćetit -im nesv. 'zakiseliti sirćetom'. — Baćo vole i čorbu s krumpirom sir
    sirdik -ika m 'zgrušano mleko u sitne grudvice i pretvoreno u kiselkastu beli
    sirište s 'sredstvo prirodno ili veštačko za spravljanje sira od mleka'.
    sirit -im nesvr. 'mešajući sirište u mleko da se mleko zgruša u sir i
    sirkov -a -o 'koji je načinjen od sirka'. — Nije sirkova metla da se š njom napolju mete
    siroma -aka m 1. 'siromašan čovek, bednik'. — Bio je puki siroma, os
    siromak -aka m v. siroma. — On, siromak, ni opanke nije imo svoje, već
    siromašak -ška dem. od siroma. — Pomozite, dico, siromašku Vinku da i on napise zada
    siromašan -šna -šno 1. a. 'koji je oskudan u sredstvima za život'. — Najčešć
    siromašenje s gl. im. od siromašit. — Cim rod jedne godine omane, to je gotovo siromašenj
    siromašit -im nesvr. 'postajati siromašan'. — Otkako su ga dica napuštila, Kazi ne i
    siromaški -a -o 'koji se odnosi na siromahe, sirotinjski'. — Njezini su bili zdravo protiv, je
    siromaški pril. 'kao siromah, oskudno'. — Nije istina da nemaje, al vole tako dicu siromaš
    siromašno pril. 'siromaški'. — Žao mi je, nane, mala Vecka tako siromašno izgleda.
    siromaštvo s 1. 'oskudica neophodno potrebnih sredstava za život'. — Siro
    sirota ž 'ženska osoba koja je ostala bez roditelja'. — Ostala je, sirota, sama na ovome
    sirotan -ana m 'siroče'. — Dino je osto sirotan još od pet godina, stric ga je uzo posli se
    sirotica ž dem. od sirota.
    sirotinja ž 1. 'siromaštvo'. — Kad odrasteš u sirotinji, teško se čovik posli i u boljem sna
    sirov -a -o 1. 'koji je još pun vlage, mokar, koji nije suv'. — Dono si mi sirovo drvo,
    sisa ž 'dojka'. — Daj sise ditetu. Izr. dite od sise 'odojče'; odbit od sise 'prestati sisat
    sisanče -eta s 'dete ili mladunče životinje koje se još hrani majčinim mlekom, odoj
    sisat -am nesvr. 'hraniti se mlekom (iz dojke, vimena), dojiti (o detetu ili mladun
    sisica ž 1. dem. od sisa. 2. 'otvor za piće vode na dršci đuge' (v.). — Razbila se sisica
    sist sidnem svr. 'zauzeti sedeći položaj, osloniti telo na stolicu, ili dr. zauzeti mesto
    sit -a -o 1. 'dovoljno nahranjen'. — Ne bi mogli kazat da smo baš siti, al još ni ne u
    sita ž bot. 'biljka koja se mnogo upotrebljava za pletenje korpi, ko
    sitan -tna -tno a. 'koji se sastoji iz malih istovrsnih čestica, izmrvljen, samleven ili stu
    sitar m 'zanatlija koji pravi sita'. — Svrati kod sitara, kupi jedno sito i jedan protak.
    sitašce s dem. od sito. — Uzmi sitašce i prosij ovo malo brašna.
    sitit -im svr. (koga) 'obnoviti (kome) što u sećanju, podsetiti'. — Ovaj prašnavi sokak me sitio m
    sitnež m i ž 1. 'sitne stvari'. — iđi tamo di ljudi cipaje drva, pa dones
    sitnit -im nesvr. 1. 'činiti sitnim, mrvit', drobiti'. — Dobra je ova brana, lipo sitni grud
    sitniž -iža m 1. 'sitan novac, sitnina'. — Sve je prokarto, ostalo mu je
    sito s 'naprava za prosejavanje brašna'. — Žuri da prosiješ brašno, pa ostavi i sito i b
    sivat siva(m) nesvr. 1. 'ispuštati jaku svetlost, bleštati'. — Dobro je što
    sivnit sivne(m) svr. prema sivat.
    sjajit (se) -im (se) nesvr. 'sijati se, svetleti se'. — Čime boksaš či'zme kad ti se tako sjaje?
    sjašit -im svr. 'sjahati'. — Sjašio je s konj'a i opružio se koliko je duga
    sjat (se) sjam (se) nesvr. 'sijati (se)'. — Ti baš sad moraš ležat tu kad najja
    sjatit -im svr. 'navaliti na koga (pitanjima)'. — Uđite, dico, pa didu
    skakat skačem nesvr. prema skočit.
    skakavica ž 1. 'jezičak u bravi (koji pada u žljeb i zatvara vrata)'. — 2. 'uska gvozdena plo
    skakućat skakućem nesvr. 'poskakivati'. — Neće sama da se zasifira, već
    skala ž 'kriška (jabuke, kruške i sl.)'. — Rasiči krušku na pet jednaki dilova i svakom
    skalabućit -abućim svr. 'nešto na brzinu skleptati bez obzira na međusobn
    skalapačat -am svr. 'na brzinu nešto uraditi, načiniti'. — Pa, fala ti što si napravio, al da sam
    skanit se skanim se svr. 'nakon dužeg razmišljanja ili kolebanja odlučiti se, rešiti se na ne
    skanjivat se skanjivam se nesvr. prema skanit se. — Šta se skanjivaš: kad je voiiš, ženi se!
    skečit -im svr. 'oboriti neki predmet nogom sa nečega'. — Mačka je
    skičit - im nesvr. 'prodornim glasom vriskati'. — Nemojte tako skičit, dico, uši
    skidanje s 1. gl. im. od skidat (se). 2. 'slikanje, fotografisanje (na nekoliko dana pre ven
    skidat (se) skidam (se) nesvr. prema skinit (se). Izr. skidat bogove 'psovati'.
    skiknit skiknem svr. prema skičit. — Tako je skiknila da je maloj Mariji ispala kašika
    skinit -nem svr. 1. 'dohvatiti ono što stoji visoko; spustiti s nekog uz
    sklapat (se) sklapam (se) nesvr. prema sklopit (se).
    sklepat -am svr. 'načiniti na brzinu, loše, kako bilo'. — Gore nfsi mog
    sklizat se sklizam se nesvr. 'spustiti se s nečega klizeći'. — Bać Bartule, jeste 1 vid(i)li da
    sklonit sklonim svr. 'smestiti na sigurno mesto; spremiti'. — Skloni to
    sklonjat (se) -am (se) nesvr. prema sklonit (se).
    sklopit sklopim svr. 1. 'zatvoriti neki predmet odnosno njegov deo'. — Sklopi ve
    sklupčat -am svr. 1. 'saviti, umotati u klupko: ~ pređu, ~ kosu'. 2. 'zaplesti, zamrsiti (fig.
    sklupčavat (se) -upčavam (se) nesvr. prema sklupčat (se).
    skljokat se skljokam se svr. 'srušiti se, pasti'. — Toliko se nalijo da nije mogo da sidne na k
    skljukat -am svr. 'utrpati, ugurati silom'. — Nisam ni opazio kad mi je ujna skljukala for
    skobit skobim svr. 'saleteti, zaokupiti (pitanjima)'. — Dugo su ga vrebale da ga ulove
    skočit skočim svr. 1. 'skokom dospeti, prebaciti se na neko mesto'. — Nije do
    skoknit -nem svr. 1. dem. od skočit. 2. 'doći negde, obično na kratko v
    skokom pril. 'brzo, odmah, u skoku'. — Nemoj, ti meni: oma ću a sidiš, ve
    skondrljat se -am se svr. 'skotrljati se'. — Skondrljo se s listava i mal nije ruku slomio.
    skorit se -i(m) se svr. 'stvrdnuti se'. — Ja sam užnu skuvala za podne, a vas nema, pa nem
    skoro pril. 1. 'u bliskoj prošlosti, nedavno'. — Tako štogod se kod na
    skorup m 1. 'kajmak, vrhnje (najćešće sa uskuvanog mleka)'; 2. 'ono š
    skorupača ž 'vrsta jela'. — Ajde, rano, da te majka nauči kako se pravi skorupa
    skorupit se skorupi se nesvr. 1. 'stvarati mlečnu skramu'. — Mliko se već po
    skošac -šca m 'stup u tkačkom stanu'. — Pridnji skošac na stanu se malo drma, tribalo
    skotna prid. 'koja nosi u sebi plod, bremenita (o životinjama)'. — Naša maca je skotna
    skovat skujem svr. 1. 'kujući načiniti, iskovati'. — Ti si vako skovo o
    skraćirat (se) -aćivam (se) nesvr. prema skratit (se).
    skraja pril. 'na ivici, pri kraju, sa kraja nekog predmeta'. — Otkud da po
    skrama ž 1. 'tanak sloj koji se uhvati na površini neoega, tanka kora'. —
    skrasit se skrasim se svr. 'zadržati se, smiriti se na jednom mestu'. — Štogod i njemu fali,
    skratit skratim svr. 'učiniti kraćim, smanjiti'. — Ja ne iđem okolo putom, ve
    skrećat skrećem nesvr. prema skrenit.
    skrenit skrenem svr. 'uputiti se drugim pravcem od onog kojim se dot
    skresat skrešem svr. 1. 'oštro i otvoreno kazati (obično nešto neprijatno)'. — Baćo su obično oćutali ka

    skriška ž 'kriška'. — Svakom će doteć po dvi skriške dinje i nek nema sva
    skrkat -am svr. 'ubosti, probosti'. — To je kavgadžija, da Bog sačuva, oma
    skrkljušit skrkljušim svr. 'pritisnuti (koga)'. — Zamisli, Mare, sinoć me je onaj ker Vecko
    skrnav -a -o 1. 'sa telesnom manom'. — Di će taj deran s takom skrnavom nogom? 2. 'u
    skrnavan -vna -vno v. skrnav. — I on bi se, siroma, mišo med mladež, a sav je skrnavan.
    skrnavit skrnavim nesvr. 'sramotiti, vređati'. — Taj antikrist skrnavi našu svetu viru.
    skrndavit se skrndavim se svr. v. skrvat se. — Skrndavio se s badnja i samo se malo izudaro
    skroz pril. 'potpuno, sasvim'. — Skroz su nam priko cilog žita napravili put. — To je
    skrpit -im svr. 's mukom skupiti, načiniti'. — Jedva smo skrpili malo novaca da kupim
    skrućit skrućim svr. 'na brzinu, površno uraditi'. — Nije istina da si sve dobro naucio, t
    skrućivat -ućivam nesvr. prema skrućit.
    skrušen -a -o 'odan veri, pobožan'. — On je bio ugledan domaćin i skru
    skrušeno pril. 'na skrušen način, pokajnički'. — Taki je bio čovik da je svakom skrušeno
    skrvat se skrvam se svr. 'pasti (sa neke visine)'. — Nosio je džak žita s tavana i skrvo se s
    skucat -am svr. 1. 'malo pomalo, sastaviti, skupiti'. — Ja sam dinar po
    skucavat skucavam nesvr. prema skucat.
    skuckat -am svr. dem. od skucat (1, 3).
    skućit (se) -im (se) svr. 'svojim radom steći ono što je potrebno za život za ku
    skukuljit se skukuljim se svr. 'uvući se sav u se, stisnuti se'. — Ne znam št
    skup skupa skupo 'koji ima visoku cenu'. — Mislili smo da pravimo
    skupit -im svr. 1. 'sabrati na jedno mesto, sazvati; sterati'. — Skupi krave pa
    skupljat (se) skupljam (se) nesvr. prema skupit (se). — Dva fratra skupljaje milodare za crkv
    skupoća ž 'stanje visokih cena'. — Nastala je taka skupoća da za deset dinara ne možeš n
    skupština ž 1. 'godišnji ili vanredni skup predstavnika neke organizacije, udruženja'. 2. 'pl
    skurlat -am svr. 'propasti (zdravstveno ili moralno)'. — Matora nije va
    skute ž pl. t. 'donja platnena suknja'. — Bilo je sramota da se žena šeta po svom stanu
    skuvat -am svr. 1. 'pripremiti i zgotoviti jelo na vatri'. — Joj, mi sejatile divana, a ko
    slab -a -o 'koji je male fizičke snage; bolešljiv, slabunjav (o čoveku
    slabačak -čka -čko 'dosta slab, nemoćan'. — Bio je mršav i tanak, a one slaba
    slabina ž 'deo tela od rebara do kuka'. — Udario ga je konj u slabinu i sad krv pljuje.
    slabit -im svr. 1. 'postajati slab, nejak, nemoćan; mršaviti'. — Slabim, dico, svakim da
    slabunjav -a -o 1. 'koji je fizički slabo razvijen'. — Dica su se slabo ranil
    slađa ž 'razne zaslađene stvari, slatkiš'. — Ništa drugo ne ide, samo da mu je slade.
    slagat (se) slažem (se) nesvr. prema složit (se). Izr. slaže novce 'štedi'; sla
    slagat slažem svr. 'reći laž, neistinu'. — Slaže čim trepne. Slago nam je da je momak,
    slama ž 'stabljike svih vrsta strnih žita koje ostanu posle vršidbe'. —
    slamarka ž 'žena koja radi slike od slame'. — Jedino slamarke znadu koja je slama najbol
    slanica ž 'sud u kojem se drži so'. — Kad majka kuvaje, onda zacigurn
    slanina ž 'mastan potkožni sloj u svinje'. — Ranjenik što smo ga dana
    slaninav -a -o 'koji je mastan'. — Nemoj mećat to slaninavo meso u divenice, bi
    slaninica ž dem. od slanina. — Veliko svinjče a taka mu je tanka slaninica.
    slanka ž 'jedna stabljika slame, slamka'. — Vidi Nacu šta je izmislio, pije vino iz boce
    slat šaljem nesvr. 1. 'upućivati nekoga s kakvim ciljem, porukom i sl.'. — Nemoj m
    slatko pril. 1. 'sa slašću, s velikim uživanjem'. — Sidi samo pokraj Antuna i gledaj kak
    sleći (se) slegne(m) (se) svr. v. slegnit (se). 1. 'steći se, nagrnuti (o mnog
    slećat slećem nesvr. prema sletit.
    slegnit slegne svr. 'staložiti se'. — Kako još i kolača da idem, kad i ovo dosad što sam
    sleptat -am svr. 'saleteti'. — Trči napolje, vidi koga su kerovi tako sleptali.
    sletit -im svr. 1. 'leteći spustiti se na što'. — Danas su prve laste slet
    slidit slidim nesvr. 1. 'ići neposredno za kim'. — Cilog puta me je kogod slidio, sva sam se ožmural
    sligat (se) sliga (se) nesvr. prema slegnit (se) i sleć (se).
    slika ž 'fotografija'. — Tebi ću ostavit baćinu i naninu vinčanu sliku. Izr. slika i prilik
    slikar m 'fotograf'. — Bio je i slikar na vašaru, al slike su mu prave vašarske.
    slikovat (se) -kujem (se) nesvr. 'slikat (se)'. — Slikovo sam se kad sam se vin
    slime s 'uzdužna noseća greda kuće (postavlja se krajevima na popreč
    slincat -am nesvr. u dem. značenju 'sliniti'
    slindarit -im svr. 'na brzinu zbaciti sa sebe odeću (obično prljavu)'. — Jedva sam
    slinit -im nesvr. 'plakati ispuštajući otegnute glasove, kenjkati'. — Dokle
    slip slipa slipo 1. 'koji nema očnjega vida'. — Nije čovik slip od rođ
    slipac -pca m 'čovek slep na oba oka'. — Njegov dida je slipac, izgubio je oči u ratu.
    slipica ž 'slepa žena'. — Kako živi sama u kući ta slipica.
    slit slijem svr. 'lijući uliti kakvu tečnost u što'. — Mogo si slit vin
    slivat (se) slivam (se) nesvr. prema slit (se).
    slizat se sližem se svr. 'spanđati se (pogrd.)'. — Slizo se s Perkom i sad mu ne tribaje ni
    slizina ž anat. slezina, lien. — Pao je na kolac i doktor kaže da mu je probijena suzina,
    sloboština ž 'sloboda'. — Furtom se s ocom sukobljavo oko svoje sloboštine i kad više nije
    slomit slomijem svr. 'skrhati, razbiti; izazvati lom'. — Slomio sam bič
    složan -žna -žno 'koji su istoga mišljenja'. — Složna braća kuću grade, a nesložna je ra
    složit (se) složim (se) svr. 1. 'staviti više predmeta u određenom redu'. —
    složno pril. 'na složan način, u slozi'. — Moraje složno radit ako oće kruv da zarade.
    sluga m i ž 'osoba koja za platu vrši sve poslove u kući'. — Posto sam sluga još od je
    slugin -a -o 'koji pripada slugi'. — Slugini dani su svi bili jednako crni.
    sluktit -im nesvr. 1. 'slušati, osluškivati'. — Vidi žuću kako je naćulio uši, štogod sluk
    slupit se slupi(m) se svr. 'ulubiti se'. — Šta si radio kad si nov kabo slupio?
    slušat -am nesvr. 1. 'pratiti sluhom nečiji govor'. — Dida su pripovid
    sluškinja ž 1. 'ženska osoba koja za platu obavlja kućne poslove, služavka, ku
    sluškinjica ž dem. od sluškinja.
    služinčad zb. im. 'sve osobije u službi jednog gazde'.
    služit služim nesvr. 1. 'biti sluga'. — Maća služi kod Matiše već tri g
    sljuštrit sljuštrim svr. 'halapljivo i naglo pojesti (fig.)'. — Bože, nisam se ni okrenila, a o
    smać smaknem svr. v. smaknit.
    smagat smažem nesvr. prema smoć.
    smak smaka m 'propast'. — Doće i tebi smak'. — Kad dođe smak svita, svi
    smalaksat smalakšem svr. 'izgubiti snagu, oslabiti, klonuti'. — Smalaksa
    smalaksavat -aksavam nesvr. prema smaIaksat.
    smamuljat -am svr. 'zgužvati'. — Šta si tako smamuljo tu maramicu, a tako sam je lipo sm
    smandrljat -am svr. 1. 'uraditi nešto na brzu ruku'. — Felo, nije istina da si redovno napiso
    smanit se smanim se svr. 'pomesti se, zbuniti se'. — Ta, ja sam se smanila i manje zakuva
    smanjit smanjim svr. 'učiniti manjim, umanjiti'. — Smanjićemo porcije svinjama, ve
    smanjkat se -am se svr. v. smanjit se. — Dida i majka su se smanjkali, kad i(h) starost svla
    smanjkavat (se) smanjkavam (se) nesvr. prema smanjkat (se).
    smazat smažem svr. 1. 'pojesti do kraja, sve'. — Smazo je on i meso i kola
    smekšat -am svr. 1. 'načiniti mekšim ili mekanim'. — Pokri pogaču dok je vru
    smeldovat -ujem svr. 1. 'halapljivo pojesti'. — Avjak, Ivan je smeldovo sve fanke. 2. 'prop
    smeljat smeljam svr. 1. 'nešto nerazgovetno reći'. — Došo je i smeljo štogod, pa o
    smest smetem svr. 1. 'metući počistiti'. — Smela sam avliju i ambetu
    smet smeta m 'snežni nanos'. — Smetovi su zatrpali gvozdeni put, pa sad ne i
    smetat smetam nesvr. 'praviti smetnje kome, uznemiravati koga'. — Z
    smetnit smetnem svr. 'skinuti, zbaciti, ukloniti, odbaciti'. — iđeš po tra
    smi smija m 'smeh'. — Toliko me je napopo smi da nisam mogla rič
    smićat -am nesvr. prema smest. — Nećeš valdar tu avliju po dana smić
    smiđ -a -e 'smeđ'. — Bila je tako dolična cura: lipa usta, lip nos i smiđ
    smijačan -čna -čno 'onaj koji se mnogo i rado smeje'. — Jedva čekaje da njim do
    smijat se smijem se nesvr. 'smejati se'. Izr. ko se poslidnji smije, najslađ
    smijuckat se -am se nesvr. dem. od smijat se. — Gledaj ti Josu: on samo ćuti i ispod brka se
    smijurija ž 'glasan, dugotrajan smeh mnogo lica'. — Smijurija se čula čak na tre
    smilje s v. sekalipa. — Smilje, nana vas zovu.
    smiran -rna -rno 'umeren u načinu života, skroman'. ~ uvik je bio moguć
    smirit smirim svr. 1. 'učiniti da neko bude miran, da se stiša, umiriti'
    smirivat (se) smirivam (se) nesvr. prema smirit (se).
    smislit (se) -im (se) svr. 'dobro razmisliti pre donošenja odluke, promisliti'. — Kad smisliš
    smista pril. 'odmah, istog trenutka'. — Otac mu je bio od riči i strog:
    smiša ž 'druženje, mešanje s kim'. — Samo nek ona s tobom nema nikake smiše, pa će dobr
    smišan -šna -šno 1. 'koji svojom sadržinom, pojavom izaziva smeh i sl.'. — Alaj ti je nika smišna šepica.
    smišit se -im se nesvr. 'osmehivati se'. — Ona najviše ćuti, a kad joj štogod kažeš, samo
    smišljat (se) smišljam (se) nesvr. prema smislit (se).
    smišljen -a -o 1. trp. prid. od smislit. 2. 'kako se samo zamisliti može'. — Taki je mon
    smišljeno pril. 'na smišljen način, razborito'. — Dopada mi se tvoja cura, smišljeno divan
    smišno/smišno pril. 'na smešan način, izazivajući smeh ili podsmeh'. — Poznat jesi, al si smišn
    smit ž 'bolest na žitu, izazvana gljivicama iz por. Ustlagineae, snet'. — Otkud toliko
    smit smim nesvr. 'imati smelosti, usuđivati se'. — Kako da iđem u varoš kad nisam s
    smlačit smlačim svr. 'učiniti mlakim'. — Gladan je bio i samo je guto smla
    smlačivat (se) -ačlvam (se) nesvr. prema smlačit (se).
    smlaćanje s gl. im. od smlaćat. — Ni smlaćanjem nećeš ništa popravit ~ probaj lipim.
    smlaćat -am nesvr. prema smlatit. — Vitar toliko smlaća kišu, pa mi k
    smlata ž 'koji je nespretan, labilan; u moralnom pogledu i ne baš norm
    smlatit smlatim svr. 1. 'snažno udarajući, mlateći oboriti, srušiti, otres
    smlavit -Im svr. 1. 'dovesti u stanje klonulosti (duševne i telesne)'. —
    smočit smočim svr. 'učiniti mokrim, pokvasiti'. — Smoči košulje, a ja ć
    smoć smognem svr. 'biti u stanju, uzmoći, ostvariti nešto'. — Ne bir
    smok smoka m 'ono što se dodaje u jelo da se ukus pojača, začin'. —
    smokva ž bot. biljna vrsta Ficus carica i njen plod.
    smoljav -a -o 'neotporan, koji je slabe volje'. — Taki sam danas smoljav, baš nisam nim
    smoljo m 'mlakonja, šmokljan'. — Alaj ti je to niki momak, vidi ga kaki je smoljo, ne z
    smotan -a -o 'nespretan, nesnalažljiv'. — Umišaj se i ti u društvo, svi se ve
    smotat -am svr. 1. 'motajući saviti u kalem, klupko'. — Pomoz(i)te m
    smotavat (se) smotavam (se) nesvr. prema smotat (se).
    smotuljak -ljka m 'nešto smotano, zavijeno, zamotuljak'. — Pod pazuvom je imo niki smo
    smračit smračim svr. 'učiniti mračnim, zamračiti'. — Ovaj veliki or liti svojim granama
    smračivat (se) smračivam (se) nesvr. prema smračit (se).
    smrad m 'neprijatan, neugodan miris'. — Mora da je tamo u ritu kaka crkan
    smrć se smrknem se svr. v. smrknit se.
    smrdit -im nesvr. 'ispuštati smrad, zaudarati'. — Svi ste vi vridni na rič
    smrkavat se smrkava se nesvr. prema smrknit (se).
    smrknit -nem svr. 1. 'postati mračan, potamneti'. — Smrkni Bože! 2. 'namrštiti
    smrnđat -am svr. 'smrsiti kroz zube, promrmljati'. — Jeste, bio je Đuka
    smrsit smrsim svr. 'reći brzo i nerazumljivo'. — Tio je on meni sve d
    smrskat smfskam svr. 'razbiti u komade, smrviti, zdrobiti'. — Glavu ću mu smrskat sam
    smrskat se -am se svr. 'naborati se'. — Otkad ga nisam vidio tako se smrsko i ostario.
    smršavit -im svr. 'postati mršav, omršaviti'. — Malo je smršavila al joj je lipota ostala.
    smrt ž 'prestanak života'. — Bori se sa smrću; Bila mu je laka smrt;
    smrtovnica ž 1. 'izvod iz matične knjige umrlih'. — Moramo izvadit smrtovnicu za pokojnu
    smrvit -im svr. 'rukom ili mašinom okruniti zrna kukuruza sa klipa'. —
    smucat se smucam se nesvr. 1. 'tumarati, muvati se'. — Moraćemo uvrebat ko se to no
    smućat -am svr. 'ovlaš oprati, proprati'. — Smućaj malo sude, posli ćemo i(h) oprat red
    smućen -a -o 1. trp. prid. od smutit (se). 'zbunjen, smeten'. — Stigo ja kasno u no
    smućeno pril. 'smeteno, zbunjeno'. — Nije virovala onom što je čula i samo je smu
    smućivat (se) smućivam (se) nesvr. prema smutit (se).
    smuckat -am svr. 'stvoriti nešto na brzu ruku i kako bilo (pogrd.)'. — A
    smuk m zool. neotrovna zmija Coluber flavescens. Izr. pit ko — 'preterano piti'; pijan
    smuljat -am svr. 'gnječeći istisnuti sok iz čega (grožđe, voće), izmuLati'. — Najpre
    smunđijat -am svr. 'nešto reći, uraditi na brzinu i s varkom'. — Veco je štogod u društvu s
    smušavat se smušavam se nesvr. 'izvoditi vragolije'. — Ne bi se zvao Gašo
    smutipuk m 'đavo, nečastivi'. — Samo mi Lovru, tog smutipuka, nemoj spominjat, nema
    smutit smutim svr. 'zbuniti, zamrsiti, smesti'. — Vino mi je sasvim sm
    smutljivac -ivca m 'koji izaziva smutnju? — Nema većeg smutljivca od L
    smutljivica ž 'smutljiva žena, mutivoda'. — Stara je žena, al je ostala još i sad prava smutlji
    smutnja ž 'zlonamerno, podmuklo, lukavo delovanje'. — Krista je dosta tog kazala, al ni
    smuvat -am svr. 'obrlatiti nekoga na brzinu'. — Mator sekeš je smuvo
    sna 'snaha'. — Sama sna je s nama, čovik joj je u ratu.
    snać snađem svr. 1. 'zadesiti, pogoditi, stići (o nesreći, nevolji)'. — Kad sam polazio
    snaga ž 'sposobnost duševnog i fizičkog rada'. — Radio je ko da je im
    snaja ž 'snaha'. ~ imamo mi, borme, dvi snaje u kući.
    snajčica ž dem. od snajka.
    snajica ž dem. od snaja. — i mi smo dobili u kuću snajicu.
    snajin -a -o 'koji pripada snaji'. — To je snajina marama.
    snajka ž (odn.) 'snaha'. — Jutros mi je s!n dovo snajku.
    snajkica ž dem. od snajka.
    snajkin -a -o 'koji pripada snajki'. — Došla su snajkina braća.
    snaš 'dodatak iz poštovanja uz ime svake žene'. — Mara, ~ Tonka: Tako se mladi ob
    snaša ž 'nevesta'. — Lipa vam je snaša, a i vinčano ruvo je zdravo lipo.
    snašica ž 1. dem. od snaša. 2. 'ime kojim mlađi brat i mlađa sestra oslovljavaju ženu sta
    snatost ž 'dosada'. — Kad čovika obuzme snatost, to je znak da mu se bliži kraj.
    snebivat se snebivam se nesvr. 1. 'zbunjivati se, iščuđavati se, zapanjiti se'. — Kako se ne b
    sneruke pril. 'nepovoljno, nezgodno, neudobno'. — O(d) tog vrimena, ko da mi je kogod
    snest snesem svr. v. snet.
    snet/snet snesem svr. 1. 'noseći skupiti na jedno mesto'. — Mi ćemo snet povezano žlto,
    sneveselit se -eselim se svr. 'postati neveseo, rastužiti se'. — Sneveselio se jel je
    snig m 'sneg'. — Noćos je napado snig do kolina. Izr. marit za koga ko za lanski —
    snisko pril. 'nisko'. — Jeste 1 vid(i)li kako se krilatica snisko spuštila.
    snizak -ska -sko 'nizak, onizak'. — Dobro je krenila ditelna, al nije bilo posli kiše i ost
    snizit snizim svr. 'popustiti na ceni'. — Morala sam snizit cinu pućkama, jel druga
    sniže pril. 'ispod, pod'. — Triba striju spuštit sniže.
    snižit -i nesvr. 'padati (o snegu)'. — Sniži fain, al mekano je vrime i sve
    snoktit -im svr. 'zdrobiti, pritisnuti (noktima)'. — Ako oma ne ućutiš s kenjkanjem, da
    snop snopa m 'skup većeg broja pojedinih predmeta, povezan u jednu celinu': ~ žita,
    snopić -ića dem. od snop. — Je 1 da ti je težak i taj snopić?
    snoplje s zb. im. od snop. — Oluja je raznela sve krstine, a snoplje je tako nosila ko da
    snosit snosim nesvr. 1. 'prema snet (1.)'. 2. 'podnositi, trpeti'. — Rad
    snovalja ž 'ona koja snuje pređu'. — Poručila nam je snovalja da nam sutra mož snovat,
    snovat snujem nesvr. 1. 'navijati pređu za tkanje'. 2. 'praviti planove,
    snutak m 'zategnuti konci osnove kroz koju prolazi potka (pri tkanju)'.
    snužden -a -o 'tužan, zabrinut'. — Nismo navikli da gledamo didu tako snuždenog.
    snuždeno pril. 'neraspoloženo, tužno'. — Svi smo se trudili oko njeg da ga malo razveseli
    snuždit -im svr. 'učiniti koga tužnim, žalosnim'. — Snuždila ga je vist
    snjušit se snjušim se svr. 'slizati se (podrug.)'. — Sad kad su ga od svako
    soba ž 'jedna od prostorija za stanovanje': čista — 'gostinska'. — U č
    sobica ž dem. od soba.
    sočan -čna -čno 'koji je pun soka, svež'. — Volim sočnu jabuku da zagrizem.
    soda ž 'piće načinjeno od vode zasićeno ugljenom kiselinom, sodavoda'. Izr. masna ~
    sodaš -aša m 'proizvođač sodavode, sodar'. Izr. sodaška boca 'flaša za sodavodu'.
    soja ž 'deo đerma (rašljasto drvo, ukupano u zemlju; u njega se učvršć
    sokačić m dem. od sokak.
    sokak -aka m 'ulica'. — To su dica iz našeg sokaka.
    soldat soldat -ata m 'vojnik'.
    solenac -nca m 'donji prednji deo saonica, savijen na gore'. — Od solenca zavisi kako s
    solilo s 'mesto gde krave ili ovce ližu so'. — Kod nas u avliji su se sv
    solit -im svr. 'začinjavati (jelo) solju'. — Ja uvik manje solim, kome triba ja
    solja ž 'krupa'. — Nika solja pada, sve škripi pod nogama.
    somun -una m 'okrugao hleb'. — ispekla sam danas dva somuna kruva.
    somunčić m dem. od somun. — Evo, dico, i za vas je nana ispekla jedan somun
    son(i)ca ž mn. 'saonice'. — Puna sonca su nas bila.
    sonik -ika m 1. 'donji deo saonica koji klizi po snegu'. — Ovaj livi s
    sopako pril. 'naopako'. — Zdravo pada napolju kiša, privrni kožuv sopako da se ne skv
    soparan -rna -rno 'postan (ćorba bez masti i zaprške)'. — Kad je već ta
    sorcat se -am se svr. 'pasti, strovaliti se'. — Štogod su se hancurali u zapeć
    sorovat sorujem svr. 'izvući deblji kraj, dobiti (zasluženo) svoje'. — Samo dok te kažem
    sorta ž 1. a. 'vrsta, rod (grožđe, pšenica i sl.)'. b. 'soj, kov'. — Nemo
    sotona m 'đavo'. — Kad te sotona uzme pod svoje, nije lako doć sebi.
    s(o)voljuga ž zool. vrsta sove Bubo bubo.
    spadan(i)ca ž 'voće koje otpadne sa drveta pre redovnog sazrevanja'. — Spadancu skupljam
    spadalo m 'obešenjak, vragolan'. — Ne voli baba zeta zato što je veliko spadalo.
    spadat -am nesvr. 1. nesvr. prema spast. 2. 'ubrajati se'. — Bozo Šarč
    spa(j)ija m 'vlasnik velikog poseda, spahija'. — Ja sam samo običan, m
    spa(j)iluk m 'spahijinski posed'. — Svi smo se mi morali pokoravat spaj
    spajtašit se spajtašim se svr. 'družiti se, sprijateljiti se'. — Nji trojica su se
    spanđat se -am se svr. 'stupiti sa nekim u nečasni odnos, splesti se'. — Ko
    spapčit -im svr. 1. 'ukrasti (fig.)'. — Ostavili smo opakliju na kolima k
    sparan -rna -rno 'pun sparina, zaparan'. — Šta će bit danas od vrućine kad je ve
    sparit (se) sparim (se) svr. 1. 'združiti u par, sjediniti'. — Ništa ne bi urad
    sparivat (se) sparivam (se) nesvr. prema sparit (se). — Došla je veljača, vrime kad se ma
    sparno pril. 'puno sparine, zaparno'. — U ovo vrime je i keru teško kad je toliko sparno
    spast spadnem i spanem svr. 1. 'srušiti se odvojivši se od čega'. — Smrzli su se i spal
    spas(i)t spasim (trp. prid. spašen) svr. 'sačuvati od propasti ili od neke
    spasitelj m a. 'onaj koji spasava ili je spasao (nekoga)'. — Kad je došo sebi, prvo što je u
    spašavat (se) spašavam (se) nesvr. prema spasit (se).
    spavač -ača m 'onaj koji voli dugo da spava'. — Mož kod našeg spavač
    spavačica ž 'ona koja voli dugo da spava'. — Nema ravne spavačice našoj Matilki, ona bi
    spavat spavam nesvr. 1. 'biti u stanju sna'. — Baćo su se pokrili opak
    spazit -im svr. 'ugledati, opaziti, primetiti'. — Taki je mrak bio da ni
    speć spečem svr. 1. 'ispeći, ispržiti'. — Vodi računa da ne spečeš meso pa da bidne t
    spetran -a -o 'ugodnog i skladnog izgleda'. — Jeste malo onizak, al je tako spetran da b
    spirine ž mn. 'pomije'. — Nosi ovaj ostatak od ila i izli u bure za spirine.
    spisat se spišem se svr. 'potpisati se'. — Nisam tila da se spišem, dok mi nije proštio na š
    spivat -am svr. 'sastaviti pesmu; opevati u pesmi'. — Spivala je pismu o žetvi i risarim
    splasnit -nem svr. 'spasti, smanjiti se (obično što je naduveno, natečeno)'. — Meco sam
    splest se spletem se svr. 1. 'spanđati se, spetljati se (fig.)'. — Pored svog redovnog
    spljosnit se -nem se svr. 'postati pljosnat, spljoštiti se'. — Čini mi se da je
    spočetka pril. 'ispočetka'. — Spočetka su živili ko i drugi mladi ljudi, posli su se po
    spodlan(i)ce pril. 'široko kao dlan'. — Slanina je debela spodlance.
    spolja pril. 'sa spoljne strane'. — Spolja se čula vika.
    spomenit spomenem svr. 'govoreći ili pišući pomenuti, podsetiti (koga ili što)'. — Toliko
    spominjat -njem nesvr. prema spomenit. Izr. Spominjalo se ne povraćalo se!
    spona ž 1. 'ono što spaja, povezuje jedno s drugim ili dva dela čega'. 2. 'ono što sapinj
    spopadat -am nesvr. prema spopast.
    spopast spopadnem svr. 1. 'naglo izgubiti ravnotežu; zgrabiti, ščepati'.
    spor -a -o 'slabo pokretljiv, trom'. — Al je taj tvoj konj spor. 2. 'koji dugo traje'. — K
    spor m 1. 'razmirica, prepirka, svađa zbog neslaganja u mišljenju, shvatanju
    sporit -im nesvr. 1. 'činiti da nešto kome napreduje, stvarati, umnoža
    sporo pril. 'na spor način, polagano, tromo'. — Krave su se napasle i sporo su se kre
    spraćat -am nesvr. prema spratit.
    sprat sperem svr. 'pranjem ukloniti, oprati'. — Ne možem da sperem
    spratit -im svr. 'skupiti i zatvoriti (stoka)'. — Sprati svinje u svinjak.
    sprava ž 'oruđe koje služi za izvođenje kakvih radova, alat'. — Nisam
    spravit -im svr. 'zgotoviti'. — Dok vi ne stignete, ja ću vam spravit več
    spravljat -am (se) nesvr. prema spravit (se).
    sprcat se sprcam se svr. 'hitro se spremiti, latiti se (na posao ili za odlazak)'. — Ajde, Laz
    sprdačina ž 'izrugivanje, šala (često gruba i uvredljiva)'. — To je sprdačina a ne svirka što
    sprdat se sprdam se nesvr. 'podsmevati se, rugati (kome, čemu)'. — Ja vama ozbiljno div
    sprdnja ž v. sprdačina.
    sprega ž 'uprezanje u plug ili kola konja dvojice suseda kao ispomoć
    spregnit spregnem svr. 'organizovati spregu (svoga konja udružiti sa nečijim konjem i zajedno upregnuti

    spremit -im svr. 1. a. 'pripraviti; prirediti'. — Upregni konje i spremaj kola za varoš. b.
    spreš spreša m 1. 'sprava za pritiskivanje, gnječenje pomoću zavrtnjeva (presa za grož
    sprezat sprežem nesvr. prema spregnit.
    spričit spričim svr. 'onemogućiti izvršenje nečega'. — Spričila ga je bolest.
    sprid pril. 'sa prednje strane'. — Sprid joj se digla suknja, zna se onda koliko je sati?!
    sprkunjit sprkunjim svr. 'stisnuti, skučiti'. — Kupili smo mu toliko sukn
    sproću predl. 'spram, prema'. — Nemam ja ništa sproću njega, al bolje je da ne do
    sprva/sprve pril. 'isprva, u samom početku'. — Sprva je počelo pomalo siv
    sprvine pril. v. sprva. — Sprvine se pojavila samo podikoja kap kiše.
    spušćat (se) spušćam (se) nesvr. prema spuštit (se).
    spuštit spuštim svr. 1. 'učiniti da nešto s višeg položaja dospe na niži'. — Ja
    spuzat (se) spuzam (se) svr. i nesvr. 'spustiti se, spuštati se; spasti, spadati'. — Taka sam ve
    sputrat -am 'sklepati'. — Niki dan sam kazala Veci da popravi kapiju,
    spuž m 'puž'. — Alaj ti žuriš ko da ti je spuž brat.
    spužić -ića m dem. od spuž.
    spužva ž 'sunđer'. — Nane, tribalo bi mi novaca da kupim jednu spužv
    sračunat (se) -am (se) svr. 1. 'svesti račune' — Nisam još sracuno. 2. 'proceniti, prora
    sračunavat (se) -unavam (se) nesvr. prema sračunat (se).
    sraćkalica ž 'proliv'. — Ne smi nikud da krene, uvatila ga je nika sraćkalica.
    sradat sradam svr. i nesvr. 1. 'podnositi nevolju zbog kakve bolesti, nesre
    sram m 'stid'. — Sram te bilo! Zar tako da uvridiš rođenu sestru?!
    srumocki -a -o 'nepristojan, bestidan'. — Tako su sramocki riči divanili da nisam znao šta
    sramocki pril. 'bestidno, ružno'. — Ta, velik je on obišenjak: čim vidi kaku curu, oma po
    sramota ž 'jako osećanje stida'. — Sramota mu je što je bio u zatvoru, pa ne
    sramotit -im nesvr. 'nanositi sramotu'. — Nemoj me sramotit da iđeš s oženjenim
    srast -e svr. 'spojiti se u jednu celinu rastući, razvijajući se'. — To mu je od ro
    srat serem nesvr. 'izbacivati iz sebe sadržaj debelog creva'. — 2. 'g
    srašćivat srašćiva(m) nesvr. prema srast.
    Srbijanka ž 'žena iz Srbije'.
    Srbljin mn. (Srblji) m 'Srbin'.
    srcad ž zb. im. od srce. — Srcad moja, jadni siročići, ostali ste brez svoje matere.
    srce s 1. 'cor'. — Srce mu je prestalo da kuca. 2. 'draga osoba'. — S
    srdašce -eta s dem. od srce.
    srdit -a -o 'koji se brzo i lako razljuti, razdražljiv'. — Srdita li čovika, ne mož mu baš
    srdit srdim nesvr. 'činiti nekoga srditim, ljutiti'. — Uradi kako ti se kaže, nemoj oca
    srdito pril. 'na srdit način, ljutito'. — Stipe me samo srdito pogleda, a još uvik
    sredit sredim svr. 'dovesti u red, urediti'" — Ti sredi sobu, a ja iđem u kujnu. Ako na
    sređen -a -o 1. trp. prid. od sredit (se). 2. 'staložen, miran'. — Bio je dobar ratar i nadas
    sređeno pril. 'na sređen način, pribrano'. — Malo je divanio, al što je reko bilo je na mis
    sređivat (se) sređivam (se) nesvr. prema sredit (se).
    srepit se -im se svr. 'sukobiti se s nekim' — Nisu se dobro ni vidili a već
    sricat sričem nesvr. 'čitajući izgovoriti glas po glas, slog po slog'. — Zajedno su pošli
    srića ž 1. a. 'stanje i osećanje potpunog zadovoljstva svojom životn
    srićan -ćna -ćno 'srećan'. — Izr. ~ ko pendžeraš kad padne na leđa 'veoma nesre
    srićno pril. 'uspešno, povoljno'. — Fala Bogu, sve se srićno svršiio.
    srićom pril. 'po sreći, srećnim slučajem'. — Srićom, žandari nisu svratili na naš salaš.
    srida ž 1. 'treći dan u nedelji'. — 2. 'sredina'. — Sridom glave nosi razdiljak. Izr. u sr
    sridovičan -čna -čno 'koji je u godinama što se smatraju sredinom prosečnog veka'. — Nuz
    srkat srčem nesvr. 'uzimati ustima kakvu tečnost malo pomalo, uz karakteristi
    srknit srknem svr. prema srkat. — Daj, makar samo jedaređ da srkiiem
    srljat -am nesvr. 'bezglavo, nepromišljeno, juriti nekuda'. — Kud srljaš ko muva brez
    srp srpa m 'ručno poljoprivredno oruđe u obliku tankog, jako savi
    srpanj -pnja m 'sedmi mesec u godini, jul(i)'.
    srpić -ića m dem. od srp.
    Srpkinja ž 'pripadnica srpskog naroda'.
    srtalo s 'gvozdeni nož na plugu koji zaseca zemlju za širinu brazde'.
    srtljat -am nesvr. 1. 'gurajući se grabiti (za sebe), razgrabiti'. — Bartule, šta srtljaš tak
    sručit sručim svr. 'pospremiti stan, kuću'. — Nije zato što je moja, al kad Mara sru
    sručivat sručivam nesvr. prema sručit.
    srušit -im svr. 'učiniti da nešto padne, oboriti, svaliti'. — Dico, dalje iđ
    stabalje s zb. im. od stablo.
    stablo s a. 'nadzemni deo drveta od korena do grana'. — Dudovo stablo
    stabljika ž 'stablo biljke'. — Stabljike žita vitar lako savija, da se klasovi jedva isprave.
    staćala m 'jedan od dvojice čuvaramomaka (koji jaše iza neveste na svadbi i izvodi je i
    stado s 1. 'veći skup domaćih životinja (obično iste vrste)'. — Bio sam ve
    staja ž 'prostorija za stoku'. — U staji smo držali samo konje i krave.
    stajalište s crkv. 'jedno od mesta na putu do pribijanja na krst Isusa Hris
    stajan -jna -jno 'ustaljen, nastanjen'. — Ja znam da je tu digod stajan, jel ga
    stajat -jem nesvr. prema stat. — Kazala sam ti da ne staješ prid konje; Zašto da stajem
    stajica ž dem. od staja.
    stajnjak m 'stajsko đubre'. — Na jesen ćemo da bacimo stajnjak na zemlju.
    stamanit stamanim svr. 'uništiti, pobiti'. — Bilo je pacova u svinjaku, al sve smo staman
    stamanjivat -anjivam nesvr. prema stamanit.
    stan m 1. 'razboj za tkanje'. — Unećemo stan u sobu, pa ću ja ove z
    stanarica ž 'žena koja je po ustaljenom redu cele nedelje radila oko stok
    stanje s 1. 'položaj u kojem se neko ili nešto nalazi'. — Stanje nas seljaka nije nimalo
    stanjit stanjim svr. 'učiniti tankim ili tanjim'. — Nisi tribala toliko stanjit tisto, za ove
    stanjivat stanjivam nesvr. prema stanjit. ~ se nesv. prema stanjit se.
    stap m 'drvena okrugla posuda (kao stupa ali na donjem delu šira n
    staranje s gl. im. od starat se. — Dok su sva dica u kući, staranje o svemu je ba
    starac starca m 'star čovek'. — Dida su nam pripovidali da su dica ka
    starački -a -o 'koji se odnosi na stare osobe'. — Nikad nije bio bolesan, umro je od stara
    starački pril. 'na starački način'. — išo je sa štapicom, starački.
    starat se -am se nesvr. 'raditi što je potrebno da se osigura normalan život odnosno održa
    starešina m 'prvi u nekoj grupi, zajednici'. — U staro vrime Bunjevci su
    starež m i ž 'iznošene stare stvari'. — Starež smo skupljali u jedan džak, pa smo pokla
    stari -a -o 'star'. — U snigu je ležo jedan stari čovik. Izr. staro i mlado 'sav narod'.
    starica ž 'stara žena'. — Prid kućom na siočiću sidila je starica.
    starit -Im nesvr. 'postajati star'. — Ako oćeš dugo da živiš, onda mo
    starkelja m (pogrd.) od starac. — Di se onaj starkelja uputio med mladež?
    starost -osti ž 1. 'stanje i osobine onoga koji je star; odmakle godine života, stara
    starosvatica ž 'žena starog svata (svedokinja na venčanju sa ženske strane ~
    starovinski -a -o 'koji je iz starog vremena, staromodan'. — U sobi su ima
    starudija ž v. starež.
    stas m 'telesna visina, rast, uzrast'. — Bio je fainski momak samo malo niskog stasa
    stasat/stasat -am svr. 'odrasti'. — Dok su bili mali, pa mali, a sad stasali i imam tri momka o
    stasavat stasavam nesvr. prema stasat.
    stat stojim nesvr. 1. v. stojat. — Dokleg ću ja ode da stojim? 2. 'stanovati'. —
    stat stanem svr. 1. 'dići se u stojeći stav'. — Bolest ga je toliko svu
    stava ž 'u dva reda složeni snopovi žita pripremljeni za sadevanje krstina'. — Vi snos
    staza ž 'uzak pešački put, puteljak'. — Moramo kazat komšijama da ne i
    stazica ž dem. od staza.
    steć stečem i steknem svr. 'postati vlasnik čega, zaraditi, privrediti'
    stegnit stegnem svr. 1. 'čvrsto vezati koga, što'. — Sveži mi maramu i
    stelažija ž 'polica'. — Napravi mista na gornjoj stelažiji da poslažemo dunc od višanja.
    stelja ž 'vinski talog'. — Bartule, pa ovo nije više vino, ovo je prava stelja.
    steljac -ljca m 'kočić na kome stoji vitao kad se suče pređa'. — Učvrsti steljac da se vit
    stenjat stenjem nesvr. 'ispuštati bolan glas (pod kakvim teretom, od b
    sterat sterem nesvr. 'prostirati'. — Nemoj sterat košulje, čini mi se da ć
    steščat se -am se svr. 'otežati'. — Kako se ne bi steščala kad mi je nana zdravo bolesna. N
    stevna prid. 'bremenita (krava)'. ~ imamo dvi krave, obadve su stevne, zato sad nemam
    stezat (se) stežem (se) nesvr. prema stegnit (se).
    sticat stičem nesvr. prema steć.
    stid m 1. 'sram'. — Stid ga je bilo da prizna ocu kako su ga druga d
    stidak stitka m dem. od stid (2.).
    stidan -dna -dno 'koji se stidi, sramežljiv'. — Cura je malo stidna kad ode nikog ne po
    stidit se -im se nesvr. 1. 'sramiti se'. — Stidi se i prid materom. 2. 'ustezati se, ustru
    stidljiv -a -o v. stidan. — Nije on stidljiv deran već nije gladan pa zato ne
    stidljivo pril. 'sramežljivo'. — U sobi je samo stidljivo zagledo oko sebe.
    stignit stignem svr. 1. a. 'idući naći se na istom mestu s nekim koji je
    stinit -ne svr. 'prestati sipati (da se tečnost smiri)'. — Smanji livanje
    stinjat se -am se svr. 'prestati goreti'. — Niko nije mećo na vatru i stinjala se.
    stinjit stinjim svr. 'stegnuti'. — Kad pođeš spavat, nemoj utrnit lampaš samo ga stinji.
    stirat -am svr. 1. 'terajući prisiliti koga da siđe s nekog mesta'. — Jedva smo stirali dicu s trišnje
    stiravat stiravam nesvr. prema stirat.
    stiskat (se) stiskam (se) nesvr. prema stisnit (se).
    stiskavat (se) stiskavam (se) nesvr. prema stisnit (se).
    stisnit stisnem svr. 'učiniti tesnim'. — Stisnila mi je levešku da je ne možem ni zakop
    stisnit -nem svr. 1. 'uhvativši stegnuti'. — Uvatio je vola za rogove i stisko ga nu(z) zi
    stišat -am svr. 1. 'učiniti tihim ili tišim'. — Majka je toliko stišala glas da smo je jedv
    stišavat (se) stišavam (se) nesvr. prema stišat (se).
    stišnjavat (se) stišnjavam (se) nesvr. prema stisnit (se).
    stiva ž 'vrsta poroznog minerala od koga se prave lule'. — Didina st
    stizat stižem nesvr. prema stić. — Stižu gosti! ~ se 'dolaziti jedan iza drugoga'. — Sti
    stoc stoca m v. stolica. —Lipe si stoce kupio.
    stočić m dem. od stoc, stolac.
    stojat -jim nesvr. 1. 'biti na nogama (o čoveku, životinji)'. — Dokleg ć
    stojeći -a -e 'koji je u uspravnom stavu, uspravan'. — Čeko je stojeći na suncu sve dok
    stojećki pril. 'stojeći, u stojećem stavu'. — Vi nemate stoca, kad me puštate da vam vak
    stoka ž 'marva'. — Ko se bavi ratarstvom mora imat i dosta stoke. Izr. krupna ~ 'konji
    stolac stoca m 'stolica'. — Dodaj mi taj stolac da malo sidnem. stotica ž v. stotinjarka.
    stotina ž 'sto'. — Evo tebi jedna stotina, da imaš novaca kod sebe, al to ne zna
    stotinjarka ž 'novčanica od sto dinara'. — Kažu, kad Andrija lumpuje da stotinjarke lete na
    stovarit -im svr. 'skinuti kakav tovar, istovariti'. — Stovari sino s kola, posli
    stovarivat -arivam nesvr. prema stovarit (se)
    stra strava m 'strah'. — Tako me je spopo stra, da sam pomislila da ć
    stranka ž 'politička organizacija'. — Šta će mi stranka kad me samo onda na
    straota ž 'strah'. — Vitar je lomio drveće, a cripovi s kuća su letili na sve strane, prava
    straovat straujem nesvr. 'strepeti; biti zabrinut'. — Straujem i za čovika, al još ve
    strašan -šna -šno 'koji sadrži u sebi pretnju, koji izaziva osećanje straha, užasan'. — Za
    strašilo s 'čovečji lik ispunjen slamom u starom odelu, radi plašenja pt
    strašit -im nesvr. 'zadavati strah, plašiti'. — Nane, Ivan me straši u m
    strašno pril. 'užasno'. — Noćos sam skoro skočio iz kreveta tako sam se uplašio jel sam
    strava ž 'veliki strah koji dovodi do fizičke ukočenosti, do zaprepašć
    strčanica ž 'deo kola koji spaja prednju i zadnju osovinu (zadnji deo je obi
    stresat (se) stresam (se) nesvr. prema strest (se).
    strest -sem svr. 'naglim pokretom (ruke ili noge) učiniti da nešto spadne sa čega'. — Rukama stre

    strgnit -nem svr. 'silom skinuti, svući s čega ili koga'. — Zašto si strgo jorgan s mene?
    stric strica m 'očev brat'. — Ja imam dva strica.
    stričev -a -o 'koji pripada stricu'. — Ja ću ć na stričevim kolima.
    stričko m 1. v. striko. — Stričko Tome neće doć u svatove, bolesni su. 2. 'dever (odm.)
    stričkov -a -o 'koji pripada stričku'. — Stričkov salaš je udaljen od nas po sata oda.
    strigan -ana m 'astrahan (krzno)'. — Našem Mići smo kupili šepicu od strigana.
    strija ž 'streha, nastrešnica'. — Vrepci prave gnjizda pod strijom.
    striko m odn. stric. — Siitra ćemo ić u goste kod strike.
    strina ž 'stričeva žena'. — Strina uvik donese poklone dici.
    striž m i ž 'gljivicaj plesan koje se hvataju na površini vina'. — Oda
    striža ž 'striženje stoke (ovaca)'. — Spremite za sutra makaze, biće striža ovaca.
    strm -a -o 'koji je nagnut, koji ima oštar nagib ili uspon'. — Mogo bi sa
    strmo pril. 'sa oštrim padom, nagibom, nadole'. — Kiša svu zemlju odnese z grede, za
    strnika ž 'strnište, strn'. — istiraj svinje na strniku nek pasu.
    strnit strnem svr. 'ugasiti'. — Poli vodom i strni vatru. ~ se 'ugasiti s
    strnjika ž v. strnika (So, Bi).
    strovalit strovalim svr. 'oboriti, srušiti'. — Mora da je mačka strovalila zaklopce sa stela
    strpat -am svr. 'staviti u nešto zajedno bez kakvog reda, sve ili mnog
    strpavat (se) strpavam (se) nesvr. prema strpat (se).
    strpit se -im se svr. 'imati strpljenja, pomiriti se s nečim teškim, neugodnim'. — Strpi se
    strpljenje s 'sposobnost strpljivog podnošenja nečeg mučnog, neugodnog'. — Najteže je u
    stručak -čka m dem. od struk (1.). ~ ubrala sam stručak prvi visibaba.
    struk m 1. 'stabljika niske biljke'. — Iščupaj mi iz bašče jedno dva struka peršina. 2. '
    strunit strunim svr. 'dobiti bolove u želucu (usled skakanja ili naprezanja)'. — Manite
    strunit -nem svr. 'istruniti'. — Ostavili smo napolju bundeve i sve će nam strunit.
    strv ž 'razbacane stvari, nered'. — Brže bolje je očo, a iza sebe ostavio strv.
    stuć/stuć stučem svr. 'udarcima stanjiti neki predmet'. — Kad bi mogo ovaj klin malo stu
    studeni -noga m 'jedanaesti mesec u godini, novembar'. — Studeni uvik donese sniga.
    stup stupa m 'stub'. — Najstariji je od dice triba da postane stup u kuć
    stupac -pca m 1. dem. od stup. — Losko je pao priko stupca. 2. 'jedan od
    stupčić m dem. od stup, stupac.
    stupica ž 'drveni okrugao izdubeni sud u kome se tučkom sitne zrnasti plodovi, stupa'. —
    stupić -ića m dem. od stup.
    sturat sturam nesvr. prema sturit.
    sturit sturim svr. 'gurnuti dole, zbaciti'. — iđi uvedi onog pijanduru unutra, po
    stuštit se stuštim se svr. 1. 'zamračiti se; naglo pasti (o kiši)'. — Najdared se smra
    stvarat (se) stvaram (se) nesvr. prema stvorit (se)'. — Moja žena uvik štogod stvara u kujni
    stvor/stvor stvora m 1. 'živo biće, čovek' — Kaki si ti stvor, kad mrziš druge ljude, a
    stvorenje s 1. 'stvor, živo biće, čovek'. 2. gl. im. od stvorit (se)' — Nije samo
    stvorit stvorim svr. 1. a. rlg. 'učiniti da neko ili nešto postane iz ničega (o Bogu i natpr
    stvoritelj m rlg. 'tvorac sveta, Bog'. — Da čiste duše izađeš prid stvoritelja.
    subata/subota ž 'šesti dan nedelje', dan između petka i nedelje'. Izr. Velika ~ 'dan uo
    Subatica/Subotica ž 'grad u Vojvodini'.
    Subačanin/Subotičanin (mn. -ani) m 'čovek iz Subotice'.
    Subačanka/Subotičanka ž 'ženska osoba iz Subotice'.
    subaša m 'čuvar polja'. — Subaša pazi samo na njive čiji su vlasnici platili za
    subašluk m 'teritorija koju čuva jedan subaša'. — Mali mu je subašluk, pa bi tio još jedan
    sucki/sucki -a -o 'koji se odnosi na sud i suđenje'. — Sucki troškovi će me upropastit.
    sučelit sučelim svr. 1. 'postaviti jednoga pred drugoga licem u lice'. — Moram ja vas d
    sučelice pril. 'nasuprot, kome, čemu, preko puta'. — Sučelice starog salaša sazi
    sučeljavat (se) -eljavam (se) nesvr. prema sučelit (se).
    sud suda (mn. sudovi) m 'sudska ustanova'. — Ne daj Bože da s to
    sud suda (mn. sudovi i sudi) m 'kućna posuda (staklena, glinena, d
    sudat se sudam se nesv. 'često biti na sudu'. — Bać Graco se samo suda, ve
    sudakat se -am se nesvr. 'tužakati se'. — Kako mu samo ne dosadi toliko se sudakat?
    sudbina ž 1. 'ono što je po praznovernom shvatanju predodređeno (od neke više sile) da
    sudit sudim nesvr. 'razmatrati nečiju krivicu u sudskom postupku i donositi presudu'.
    sudnji prid. samo u izrazu: ~ dan rlg. 'poslednji dan sveta'.
    sudoper m 'krpa za pranje posuđa'. — Nemaš bolji sudoper, ovaj se već
    sudovan -vna -vno 'koji miriše na sud u kojem se drži nešto'. — Vino je malo sudovno, o
    suđen -a -o 1. trp. prid. od sudii (se). 2. 'onaj koji je sudbinom određ
    sukat sučem nesvr. 1. 'upredati u jednu nit (o vuni, pamuku i sl.)'. — Blaško su
    sukljat -am nesvr. 'snažno izbijati kroz neki otvor'. — Vatra je sukljala kroz pendžere i
    sukno s 'vunena tkanina za odevne predmete'. — Bila je obučena u ruvo od crnog sukn
    suknja ž 'deo ženske odeće od struka nadole'. — Bile suknje su najčešć
    suknjaroš m 'onaj koji trči za ženama, ženskaroš'. — Dok je živ on će ostat suknjaroš, to m
    suknjica ž dem. od suknja. Izr. izvuć se i(z) suknjice 'postati momak, devojka'.
    sukrvica ž 'gnoj pomešan s krvlju'. — Rana se otvorila i počela je teć sukrvica.
    sumaglica ž 'laka magla'. — Ne bi tribalo da krećemo đok se ne podigne ova sumaglica.
    sumanut - a -o 'skoro lud, sulud'. — Najpre je počo vikat, a onda je otrčo iz avlije ko suma
    sumanuto pril. 'na sumanut način, suludo'. — Dico, nemojte sumanuto trč
    sumljat sumljam nesvr. 'imati sumnju u istinitost nečega, sumnjati'. — Ako ti ve
    sumljiv -a -o 'sumnjiv'. — Kad ti je žena sumljiva, što je puštaš u kuću.
    sumljivo pril. 'sa sumnjom, nepoverljivo'. — išo je i on s nama, al se furtom sumljivo osv
    sumno pril. v. sumljivo. — Sumno je ić sam noćom; — Ne da se ja bojim, al kad padn
    sumporača ž 'šibica sa glavom od sumpora'. — Dobra je sumporača, možeš je zapalit o
    sunašce s dem. od sunce.
    sunce s astr. 'sunce'. — Izr. dok je sunca i miseca 'večito'; zubato ~ 'sun
    sunčev -a -o 'koji pripada Suncu, koji se odnosi na Sunce'. — Ništa nije tako svitlo ko s
    sunit sunem svr. 1. 'napasti na koga rečima, grdnjama, prekorima'. — Ba
    supor m 'opreka, suprotnost; obično sa predlogom u ~ 'nasuprot, suprotno'. — Zašto t
    suprasna prid. (samo u ž. rodu) 'bremenita (o krmači)'. — Samo su mi dvi krma
    surija ž 'gomila, mnoštvo'. — Gim su čuli da je došo cirkus, surija d
    surkovat surkujem svr. 'dati, žrtvovati sa svoje strane, predati, stvoriti (kao svoj poklon,
    surutka ž 'oceđena nakisela tečnost koja ostaje posle spravljanja sira'. — Namišaj mekin
    survat se -am se svr. 'naglo pasti, srušiti se'. — Pomago je dodavat crip
    susrist -itnem svr. 'naići na nekoga ili nešto, sresti'. — Susrila sam Maru, kaže da joj je majka umrla.
    sustajat/sustajat -jem nesvr. prema sustat.
    sustanut -a -o 'iznemogao, umoran, posustao'. — Pa ljudi su došli pišce iz varoši, kako m
    sustat/sustat -nem svr. 'zamoriti se, posustati'. — Ko ne bi susto kad se po vakoj vru
    sustignit (se) -nem (se) svr. 1. 'idući, trčeći stići do nekog mesta, neke tačke'. — Ti malo pož
    sustizat (se) -ižem (se) nesvr. prema sustignit (se).
    suša ž 'dugotrajno vreme bez kiše'. — Ubiće nas ova suša, sve će nam žito izgorit.
    sušica ž 'tuberkoloza'. — Mladog ga je odnela sušica u grob.
    sušičav -a -o 'tuberkolozan'. — Žive u vlaznoj sobi, i slabo se rane, pa nije
    sušit sušim nesvr. 1. 'činiti suvim (obično nešto vlažno, držeći na v
    sutra pril. 'sledećeg dana'. — Sutra ćemo ranije ustat. — Da j'e znao šta
    suv suva suvo 1. a. 'koji ne sadrži vlage, koji nije mokar'. — Košu
    suvača ž v. suvaja.
    suvaja ž 'mlin u kojem su konji okretalii žrvanj za mlevenje žita'. — Odavno ve
    suvarak -rka m 1. 'suva grana na drvetu, komad suve grane'. — Evo, nalomio sam ti suv
    suza ž 'bezbojna, slankasta tečnost koju luče žlezde u očnoj duplji'.
    suzica ž dem. od suza.
    suzit -im nesvr. 'roniti suze od bola, žalosti i sl. plakati'. — Tila bi ja da ne pla
    suzit suzim svr. 'učiniti uskim ili užim'. — Tako mi je suzio ruvo da se jedva možem
    suždribna prid. (samo u ž rodu) 'koja nosi ždrebe, bremenita (o kobili)'. — Mrkuša je sužd
    svabit svabim svr. 'vabeći skupiti živinu'. — Svabi piliće, podaj njim prikrupe i vode,
    svaćat -am nesvr. prema svatit.
    svaćen -a -o 'normalan, razuman, pametan'. — Pa ti, Martine, nisi svać
    svadba ž 'proslava venčanja; venčanje'. — Bice svadba, kako ne bi bila, pa jedinog sina
    svadit -im svr. 'izazvati svađu, omrazu između dva ili više lica, zavaditi'. — Svadi i(h)
    svadljiv -a -o 'koji počinje svađu, izazivački'. — Teško je š njom štogod ozbiljno zapo
    svadljivac -ivca m 'svadljiv čovek'. — Ne tri'ba uvik sve uzet zdravo za g
    svadljivica ž i m 'svađalica'. — Samo da mi ne dođe ona svadljivica, jel onda nema pogodb
    svađa ž 'žučna, žestoka prepirka'. — Svađa je počela još za večerom
    svađat (se) -am (se) nesvr. prema svadit (se).
    svagdan pril. 'svakodnevno'. — Šta mi Bolto svagdan dolazi sa istim stvarima i samo me
    svakidašnji -a -e 'svakodnevni'. — To je naše svakidašnje ilo. ~ oma ću, samo da obu
    svalit svalim svr. 1. 'oboriti, srušiti'. — Mačka je skakala po dolafu ]
    svaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema svalit (se).
    svanit s.ane bezl. 1. 'svitati'. — Svaniće a mi još nismo ni počeli ples
    svanuće s 'početak dana, zora'. — Bilo je tako prid svanuće.
    svanjivat svanjiva bezl. prema svanit.
    svarđat -am svr. 'na brzinu (ne baš ukusno) skuvati jelo'. — Kad si brze svardala, kad s
    svat m 'učesnik u svadbenoj povorci, gost, na svadbi'. — Svaki sva
    svatica ž 'ženska osoba svat'. — Ne da sam bila svatica već kuma. Izr. starosvatica 'žen
    svatit -im svr. 'razumeti'. — Pitam te još jedared, jesi I ti svatio šta s
    svatkovat -ujem nesvr. 'biti u svadbi'. — Nismo svatkovali, ne pazimo se, pa nas nisu zva
    svatovac -vca m 'svadbena pesma (koja se naročito peva u trenutku kada devojka odlazi
    svatovi zb. im. 'svadba'. — ićemo u nedilju u svatove kod strica Miće.
    svatovski/svatovski -a -o 'koji se odnosi na svatove, koji pripada svatovima'. — Bila je velika svato
    svatovski/svatovski pril. 'na svatovski način'. — Tri dana smo tirali kera pravo svatovski i lipo.
    svažat svažem nesvr. v. svozit. — Svažaje drva i(z) šume.
    svečan -a -o 'koji se odnosi na svetkovine, praznični'. — Danas ćeš obuć
    svećenik -ika m 'sveštenik'. — Didi je zdravo rđavo, tribalo bi zvat sveć
    svedno pril. 'svejedno'. — Bilo bi meni svedno da su i mene zvali, al vako nije. Svedno
    svekar svekra/svekra m 'muževljev otac'. — Svekar kara, a svekrova prigovara.
    svekrova ž 'muževljeva mati'. — Svekrova ćer kara, a snaji prigovara.
    svekrov/svekrov -a -o 'koji pripada svekru'. — Svekrova rič se morala poštivat u ku
    svekrovin -a -o 'koji pripada svekrvi'. — Svekrovin jezik baš nije uvik pogodan za snaju.
    svenit svene(m) svr. 1. 'prestati zeleneti, sasušiti se (o biljci i njenim
    svesrdan -dna -dno 'koji se čiri od sveg srca, veoma srdačan'. — Njeva ku
    svesrdno pril. 'na svesrdan način'. — Ništa joj nije bilo teško, ako je tribalo u polju, ako j
    svest svezem svr. 'vozeći dopremiti, skupiti'. — Sprezali smo s kom
    sveštenjak m 'vešt i lukav čovek, prepredenjak'. — Da da se zagledala kad je baš na tog sv
    svet sveta sveto 1. rlg. a. 'atribut uz imena svetitelja'. b. 'koji je pred
    svetac sveca m 1. rlg. 'svetitelj'. — Svaki svetac sebi ruke drži. 2. 'pra
    svetica ž 1. 'žena svetac, svetiteljka'. — Lice joj je ko u kake svetice.
    svetit svetim nesvr. 1. 'vršiti nad nečim crkveni obred posvećenja: ~ vodu, ~ jelo o Us
    svetnjača ž 'posudica od porculana, koja visi na zidu u sobi, blizu vrata,
    svezan -a -o 1. trp. prid. od svezat. 2. 'koji se teško snalazi, spleten u govoru, nespretan
    svezat svežem svr. 1. 'sastaviti vezu i učvrstiti je čvorom'. — Svezo sam konja za kola
    svezivat (se) svezivam (se) nesvr. prema svezat (se).
    svežanj -žnja m 'više predmeta obavijenih zajedno ili pričvršćenih jedn
    svibanj -bnja m 'peti mesec u godini, maj'.
    svicki/svicki -a -o 'koji obuhvata ceo svet ili veći deo'. — Ja sam priživio d
    svića ž 'šipka valjkastog oblika od voska, loja, parafina i sl. s provuč
    svićanje s gl. im. od svićat. — Liti se ustaje prija svićanja.
    svićat sviće bezl. 'svanjivati'. — Počelo je svićat još dok smo bili na salašu; — Svi
    svićica ž 1. dem. od svića. 2. 'dug i tanak komad leda koji se nahvata
    svidit se - im se svr. 'dopasti se'. — Koja se njemu svidi, ta njega neće.
    svidok -oka m 1. 'onaj koji je prisustvovao nekom događaju, onaj koji može potvrditi istinitost neč

    svidočit svidočim nesvr. 'davati izjavu o nekome ili nečemu kao svedo
    sviđat s e sviđam se nesvr. prema svidit se'. — Ništa mu se ne sviđa što mu dam za ilo,
    svijat svijam svr. 'naterati, prisiliti koga da siđe odozgo dole'. — iđi svijaj Luju s trišn
    svila ž 1. 'tkanina izrađena od upredenog konca svilene bube'. — K
    svilen -a -o a. 'koji je načinjen od svile'. — Stana je dobila svileno ruvo, a Mi
    svinče s v. svinjče.
    svinjak -aka m 'mesto gde se drže svinje, svinjac'. — Smraćlva se, triba utirat svinje u s
    svinjar -ara m 'onaj koji čuva i napasa svinje'. — Godinama sam bio svinjar priko lita.
    svinjarov -a -o 'koji se odnosi na svinjara, koji pripada svinjaru'. — I svinji su poznavali s
    svinjaruša ž 'ženska osoba svinjar, svinjarica'. — Ja sam svinjaruša al me dika zove garavu
    svinjče svinjčeta s (mn. svinji) 'svinja'. — Danas sam utovario tri debela svinj
    svinjski -a -o 'koji se odnosi na svinje, koji pripada svinjama, koji je od
    svinjski pril. 'kao svinja, gadno, odvratno'. — Taj Lozija se svinjski ponaša.
    svirac -rca m 'onaj koji svira na nekom instrumeatu'. — Dopratio se ku
    svirat sviram nesvr. 1. 'proizvoditi tonove na nekom muzičkom instrumentu'. — Moj
    svircov -a -o 'ono koje pripada svircu'. — To je svircovo dite, tamo što sidi na klupici'.
    svirčev -a -o 'koji pripada svircu'. — Svirčeva košulja je sva mokra.
    svirka ž 'sviranje, muzika'. — Kad čujem svirku, a u meni sve ništa zaigra.
    svisnit -nem svr. 'umreti od žalosti, bola, od jakog duševnog uzbuđenja, telesnog napo
    svit m 'savet'. — Al mu Mara taki svi't dala...
    svit m 'svet'. — Svit je velik, a ljudi su u njemu mali i nesložni. Izr. bižat u ~ 'odlaz
    svitina ž 'velika masa sveta'. — Tolika je svitina bila na proštenju, Margo, da sam jedva došla
    svitlat -am nesvr. 'čistiti do sjaja'. — Svitlala sam brave na vratima. Izr. svitla pete 'sprema se za p
    svitlit -lim aesvr. 'sijati, bleštati'. — Svitli ovaj tvoj lampaš, vidi se ko na danu. ~ se povr. — Nosio
    svitlo s 1. 'svetlost, sjaj'. — Zalazi sunce i gubi se svitlo. 2. 'svetiljka, svetlosni izvor'. — Mari
    svitovat (se) -ujem (se) nesvr. 'savetovat (se)'. — Dicu triba svitovat dok su mala, posli je ka
    svitovni/svitovni -a -o 'koji nije duhovni; narodni'. — Mi smo svi svitovni ljudi, al ne bi tribalo z
    svlačit svlačim nesvr. prema svuć (se).
    svladat svladam svr. 1. v. savladat. — Nosi dite da legne, ne vidiš da ć
    svod svoda m 1. 'deo građevine svedenog oblika koji prekriva neki prostor i oslanja s
    svojski -a -o 'koji je kako treba, valjan, žestok'. — Bio je to svojski rad, ni'ko se nije izv
    svojski pril. 'dobro, valjano'. — E pa, Baćo, ja sam se svojski latio učenja i završio sam
    svojta ž 'rodbina, srodnici'. — To je tvoja svojta, ženo, red je da i(h) do
    svoljan -ljna -ljno 'raspoložen, spreman'. — Ta kako ne bi bila svoljna kad se udaje za s
    svozit svozim nesvr. prema svest.
    svr predl. 'iznad, povrh, više'. — Ta šumica je svr naše zemlje. Izr. ~ godine 'posled
    svrabež m 'kožna bolest, svrab scabies'. — Napo ga je niki svrabež po tilu, pa je osto ko
    svraćat -am nesvr. prema svratit.
    svratit svratim svr. 1. 'navratiti, svrnuti'. — Ako se vako produži, moja mijana
    svrbit -i bezl. 'imati osećaj svraba'. — Kad su mu kazali cinu za nova kola, on se oma
    svrpčat -am svr. 'labavo ušiti'. — Kako si to svrpčala, otpašće mi puce č
    svršavat (se) svršavam (se) nesvr. prema svršit (se).
    svršen -a -o 1. trp. prid. od svršit (se). 2. 'koji je završio kakvu školu
    svršit svršim svrš. 1. 'dovršiti, završiti'. — Nije dobro ni svršio užnu ve
    svuć/svuć svučem svr. 1. 'skinuti (odeću, obuću i sl.)'. — Taki je bio umoran da je zaborav
    svud pril. 'na sve strane, svugde'. — Svud smo ga tražili, nigdi ga nema.
    svudak pril. v. svud. — Ko j to vidio, svudak napravit staze po žitu.
    svudan pril. v. svud. Izr. Svudan prođi opet kući dođi.
    šacovat šacujem svr. i nesvr. 'ceniti, procenjivati'. — Šta nako šacuješ, koliki mogu bit
    šačica ž 1. dem. od šaka. 2. 'mala količina čega, mali broj čega.' — Šta
    šafar m 'skitnica'. — On se samo pravi da traži poso, a svi ga znadu da je neradnik i š
    šafranika ž bot. 'biljka i začin od ove biljke, Carthamus tinctorius.' — Metni malo i šafran
    šafuner m 'jednokrilni orman.' ~ odnela je ona u štafir i jedan šafuner.
    šajkača ž 'vojnička kapa u bivšoj srpskoj i jugoslovenskoj vojsci.
    šaka ž 1. 'deo ruke od zglavka do vrha prstiju, manus'. — Stisni tu š
    šakački pril. 'šakom'. — Šakački ti njega po nosu.
    šakat -a -o 'koji ima velike šake'. — Nisam ja toliko šakat da možem s jednom rukom
    šakat se / šakat se -am se nesvr. 'tući se šakama'. — iđi razvadi onu našu dvojicu, šakaje se.
    šaketina ž augm. i pogrd. od čaka. — Ima šaketinu ko lopata za kruv.
    šala ž 'dosetka, duhovita reč'. — Teško je bilo razabrat jel divani o
    šalabazat -abazam nesvr. 'govoriti bez smisla'. — Zdrav čitav čovik, a dođ
    šalaj 'pripev u bećarskim pesmama — šalajdanima'. — Šalaj, diko, pa šalaj, uda
    šalajđan m 'vrsta pesme u kojoj je na kraju reč: šalaj'. — Zelen ora deb
    šalango(v) -ova m 'ukras od kože (na paradnim amovima i na dugačkom bič
    šale pril. 'doista'. — Šale neće doć osim kad bidne moro.
    šalit se -im se nesvr. 'praviti šale'. — Baćo se nikad nisu s nama šalili. 2. 'usu
    šalukatre ž mn. 'od drveta ili gvožđa rešetkasti zatvarači prozora (izvana), žaluzine'. —
    šaljiv -a -o 'koj'i pravi šale'. — Njega svi vole u društvu, jel je zdravo šaljiv momak.
    šaljivdžija m 'šaljiv čovek, šaljivčina'. — Ljudi znadu da je on šaljivdžija pa ga nikad ne d
    šaljivo pril. 'na šaljiv način, šaleći se'. — Samo što je oči otvorio, već
    šamedla ž 'drvena stoličica, niska u obliku klupice bez naslona, na sred
    šamedlica ž dem. od šamedla, mala šamedla'.
    šanac m. 1. 'opkop, jarak'. — Šanac pored puta je skupljo vodu, pa s
    šanadan -dna -dno 'manjkav, pod manom'. — Kikad nisam saznala šta je, al kažu da je š
    šančić / šančić m dem. od šanac. — Šta je, Ante, ne smiš da priskočiš ni taj šanč
    šantat -am nesvr. 'ćopati, šepati'. — Jedva se deran šantajući dovuko do kola.
    šantav -a -o 'hrom, šepav'. — Pulin je šantav na pridnju nogu, kogod ga je udario batin
    šantikat -am nesvr. 'pomalo ćopati, šantucati'. — Nije to ništa, malo se ubovo, pa sad ša
    šantucat -am nesvr. 'pomalo šantati'. — Skinili su Stipi gips s nofee, al još i
    šapćat šapćem nesvr. 'govoriti šapatom, šaputati'. — Divani na glas, šta mi tu šap
    šapljat šapljem nesvr. 'šaptati'. — Ne razumim šta divane, jel obadvoje šaplju.
    šupnit -nem svr. 'izgovoriti šapatom'. — Dođi samo vamo da ti šapnem štogod.
    šara ž i m 'ime raznim domaćim šarenim životinjama'. — Di ti je krma
    šara ž 'crtež (obično u boji) izvezen na tkanini, urezan u metalu, dr
    šarac m 'šareni konj'. — Ti pojiš tvog šarca pivom, ko Kraljević Marko njegovog vin
    šarage pl. t. 'prednji i zadnji deo (samostalan) na zaprežnim kolima, k
    šaranac -nca m 'vrsta pesme (u desetercu poput bećarca)'. — Svirajte m
    šarat šaram nesvr. 1. 'ukrašavati šarama (obično bojom)'. — Šarala
    šaren -a -o 'kojije od više boja, raznobojan'. — Krava nam je otelila lipo šareno tele.
    šarenilo s 'šareno rublje'. — Prvo ćemo prat bilo a šarenilo ćemo ostavit za kraj.
    šareno pril. 'raznobojno'. — Voli da tira modu al nikad se ne nosi šareno.
    šargaripa ž 'mrkva'. — Ova šargaripa je zdravo slatka.
    šarka ž 'gvozdeni okov pomoću koga su pričvršćeni za okvir vrata, p
    šarov -ova m 'šareni pas'. — Ne dam ja mog šarova za tvoja tri pulina.
    šarovit -a -o 'nepouzdan, sumnjiv'. — Šarovito je vrime, bojim se da ć
    šarulja ž 'šarena krava, ovca ili neka druga šarena životinja'. — Znaš l
    šaš šaša m 'vrsta šaša, bot. Carex, C. acutoformis'. — Šaš je u dolu bio visok da se
    šašav -a _-o 'umno poremećen, budalast, luckast'. — On se samo pravi da je šašav.
    šašavko m 'šašav čovek, budala'. — Onaj moj šašavko svakom viruje.
    šašavo pril. 'na šašav način, ludo'. — Šašavo je počelo, valdar će se dobro završit.
    šaška ž zool. 'skakavci Pachytilis migratorius'. Izr. gladni ko šaške 'suviše gladni (koj
    šatra ž 'šator'. — Jedva su nam svati stali u dvi šatre, toliki su nam svatovi bili veliki
    šatrica ž dem. od šatra. — Veliki svatovi a mala šatrica.
    šav šava (mn. šavovi) m 'linija po kojoj se šije, spoj dva sašivena k
    šavolj m 1. 'drveni sud za vodu (razne veličine)'. — Sipaj u šavolj vruć
    šavoljčić m 'mali škaf za vodu, dem. od šavolj'.
    šavoljić m dem. od šavolj.
    ščeljavat se ščeljavam se nesvr. 'sučeljavati se'. — Naše dvi kuće se ščeljavaje.
    ščepat -am svr. 'brzim pokretom iznenada čvrsto uhvatiti, snažno steg
    šećer m 'prerađevina od šećerne repe koja služi za zaslađivanje'. — Triba šporovat še
    šećerat -am nesvr. 'sladiti šećerom'. — Ja većma volim pogaču kad je ne še
    šećkat (se) -am (se) nesvr. dem. prema šetat (se). — Zašto se već toliko šeć
    šedit šedim 'stajati, dubiti na glavi'. — Možeš i šedit na glavi, al neceš sa mnom i
    šegrcki -a -o 'koji je kao šegrt'. — Šegrcki zanat nije bio lak, a zarada nikaka. Izr. šegrc
    šegrt m 'učenik u određenom zanatu'. — Kaki si šegrt teško da će od
    šegrtarija ž zb. 'grupa učenika u privredi'. — Kad šegrtarija krene sokakom, onda je bolje
    šegrtovat -ujem nesvr. 'učiti zanat kao šegrt'. — Šegrtovo sam četri godine.
    šenflik m 'bodljikavo šiblje (obično živa ograda)'. — Kroz šenflik se ni pile ne voli pro
    šenica ž 'pšenica'. — Šenica je isklasala.
    šenit -i(m) nesvr. 'mirno stajati i čekati (obično o psu kad stoji na dve noge). — Ajde
    šenit šenem svr. 'pomeriti pameću, poludeti'. — Siroma, od silnog pić
    šenut -a -o 'budalast, luckast'. — Deran jeste pošten al ko da je malo šenut.
    šepat -am nesvr. 'šantati, ćopati'. — Šepa on tako još od rođenja.
    šepav -a -o 'koji šepa, šantav'. — Di će s nama ta šepava žena?
    šeperje s 'donji deo metle (kojim se mete)'. — Istrošilo se šeperje na metli, mora
    šep(i)ca ž 'šubara od krzna'. — Šepicu od strigana je natuko na oči.
    šepurit se šepurim se nesvr. 'oholiti se, razmetati se, praviti se važan'. — Šepuri se ko nad
    šeputka ž 'donji gvozdeni deo levče (natiče se na osovinu točka)'. — Šeputka na jednoj
    šerba / šerba ž 'noćni sud'. — Metni dite prija spavanja na šerbu.
    šerbica ž dem od šerba. — Za noć metni šerbicu ispod kreveta, znaš da ć
    šervanjit šervanjim nesvr. 'besposleno se okolo vrteti, oklevati (oko nek
    šešir -ira m 'deo odeće koji pokriva glavu'. — iđe Jašan, šešir nakrivio, cigurno je ma
    šeširdžija m 'izrađivač i prodavac šešira. – Od mene bi sve šeširdžija propale, jel ja uvik n
    šeširetina m augm. od šešir. — Natuko je šeširetinu na oči, pa misli da se sakrije od svita.
    šeširić m 1. 'vrsta peciva (kolač sa pekmezom savijen u kiflice)'. — Jednako volim lak
    šetalica ž 'klatno na zidnom satu'. — Malo nam kasne sate, triba podignit šetalicu.
    šećat (se) šetam (se) nesvr. 'hodati laganim korakom radi odmora i razon
    šetnja ž 'lagani hod ili vožnja radi odmora i razonode'. — Šta mi divaniš da si bio u še
    ševa ž zool. 'mala poljska ptica pevačica Alauda'. — Ševe uvik rano ujtru pivaje. Izr
    ševast -a -o u izr. ševasta mu glava 'neraspoložen, nakrivo nasađen'.
    ševeljat -am nesvr. 'teturati se, krivudavo ići'. — Točak ševelja kad obruč
    šezlon -ona m 'otoman'. — Nana su najčešće volili da spavaje na šezlonu.
    šiba ž 1. 'prut, palica'. — Učitelj je često držao šibu u rukama. 2. 'u
    šibari pl. t. v. mladenci (1). — Na šibare se šibaje stariji da bi se dica sa
    šibat -am nesvr. 'tući šibom'. — Zašto šibaš te konje kad vidiš da su kola zapala i da
    šiblje s zb. im. od šib, šikara'. — Upo sam u šiblje i sav sam se izgrebo.
    šibnit -nem svr. 'udariti šibom'. — Ako te šibnem po ušima.
    šic! uzv. kojim se teraju mačke. — Šic, bola vas ne ila mačja, šta se tu dre
    šickat se -am se nesvr. 'društvena igra (kukuruznim zrnima uz kazivanje re
    šifuner -era m v. šafuner (So, Ba, Ka).
    šikarit šikarim nesvr. 'čistiti, ribati (obično posuđe)'. — Oprala sam ja ve
    šikćat -će nesvr. prema šiknit. — Posiko sam se na kosu, a krv sve šikć
    šikljat -a nesvr. 'izbijati u snažnom mlazu'. — Tako je rasiko nogu na kosu, da mu krv
    šiknit šikne svr. 1. 'izbiti u snažnom mlazu, poteći'. — Krv mu je na
    šildan -ana m 'prase (osrednje veličine, pre stavljanja u tov)'. — Spremam i ja desetak
    šilo s 'alatka za bušenje rupa'. — Kad kožu šijemo, najpre izbušimo šilom.
    šiljak šiljka m 'drveni predmet zašiljenog vrha'. — Šiljak je na debljem kraju probuše
    šiljbok m 'stražar, čuvar straže, straža'. — Di si već dugo, stojlm tu ko na šiljboku.
    šiljčić m dem. od šiljak.
    šiljer m 'vrsta crvenog vina'. — Nasiči nam šunke i donesi jedan bokal šaljera. Izr. ~
    šilježe -eta s 'jagnje od šest meseci'. — Zaklali smo šilježe za proštenje.
    šimla ž 'hvataljka kačketa (ujedno i štitnik od sunca)'. — Iznesi mi onu kapu sa šimlo
    šina ž 'tračnica'. — Da nisi išo po šinama.
    šindra ž zb. 'daščice, obično borove ili bukove, za pokrivanje krova'. — Triba
    šinik -ika m 'stara mera za težinu i zapreminu (tri šinika = jedna vika)'. — Dao sam m
    šinter 1. 'strvoder'. — Biću šinter pa ću vaćat kerove. 2. 'veterinar ko
    šinternica ž 'prostorija u kojoj su se derale kože uhvaćenim psima lutalicama'. — i
    šipak -pka m 1. 'bot. divlja ruža i njen plod'. 2. 'palac stavljen izmeđ
    šir m i ž 'mera za zemljište (10. hvati)'. — Nećeš valdar u svu šir sadit ripu?
    širgenj m 'brzojav'. — Dobili smo širgenj, dolazi nam Joso na urlap.
    širom / širom pril. 'celom širinom, potpuno'. — Otvori širom vrata kad nam taki gosti i
    šišak -aka m 'konjče, ždrebe (do godinu dana, ošišane grive)'. — Pušti šišaka napolje
    šišakinja ž 'žensko ždrebe (do godinu dana i sa ošišanom grivom)'. — Veži šišakinju za k
    šišat šišam nesvr. 'skidati ili skraćivati kosu, grivu'. — Zašto me šišate do glave?
    šiše (mn. šišad) s 'ždrebe od 6 meseci'). — Ko je skinio sa šišeta ular?
    šiška ž 'kratko podsečen pramen ili uvojak kose koji pada na čelo'. — Take su joj dug
    šiškica ž dem. od šiška. — Ostavi joj na čelu koju šiškicu.
    šit šijem nesvr. 'sastavljati iglom i koncem delove tkanine, kože i
    škapular -ara m 'mala slika nekog sveca ušivena u platnenu kesu, kasni
    škapulir -ira m v. škapular. — Nosiš škapulir, cuješ ko nekršten.
    škatulja ž 'kutija'. — Kupi mi veliku škatulju mašine (v.)'.
    škatuljica ž dem. od škatulja, mala kutija'. — Mande, di je ona škatuljica s pucadima?
    škembav -a -o 'žgoljav, mršav'. — Kako si mogo kupit take škembave prasice, od ti nikad
    škembo m 'mršavo, žgoljavo dete (podr.), prase i sl. — Di ćeš, škembo, med debele svin
    škiljit -im nesvr. 1. 'gledati poluzatvorenih očiju, čkiljiti'. — Moram
    škip škipa m 'drveni sud, korito'. — Donesi barem po škipa vode da operem noge.
    škipić m 'malo drveno korito (za kupanje novorođenčadi)'; 2. dem. od škip. — Mali zd
    šklopac -pca m 'grč, kočenje izazvano strahom, fras (obično kod dece)'. — Dite su stegl
    škljocat -am nesvr. 'odavati kratke oštre zvuke (o pušci, bravi, makazama, zubima i sl.)'
    škljocnit -nem svr. 'proizvesti škljocaj'. — Ko da je brava škljocnila.
    škoda ž 'šteta'. — Velika je škoda što je tolika kuružnja još ostala napolju.
    škodit -im nesvr. 'štetiti, smetati'. — Škodi mu mliko, a kako mu ne škodi šunka?!
    škodljiv -a -o 'štetan'.—Udišem tvoj škodljivi dim od duvana, bolje bi bilo da ne pušiš.
    škopac -pca m 'kastrirani ovan'. — Nemam ni jednog ovna, imam samo jednog škopca.
    škrabat škrabam nesvr. 'pisati nečitkim rukopisom'. — Učitelj te cigurno ne u
    škramica ž dem. od mrva. — Ne dam ti ni škramice, jel ni ti meni nisi dao ju
    škrgućat škrgućem nesvr. 'stvarati škrgut'. — Baćo u snu škrguću zubima.
    škripac -pca m 'bolest skočnog zgloba kod konja'. ~ uvatio ga je škripac pa šanta na oba
    škripit škripim nesvr. 'pokretati nešto stvarajući škripu'. — Cilu noć si se privr
    škrljetka ž 'krletka, kavez'. — Kako možeš da držiš tog lipog štiglinca u tako gadnoj škrl
    škrobućat škrobućem nesvr. 'hodajući grebati (papučama)'. — Kako to iđ
    škropit -im nesvr. 1. 'padati u sitnim kapima (o kiši), sipiti'. — Kiša je
    škrt -a -o 'preterano štedljiv, tvrd na novcu'. — Bogat jeste, al ja nisam vid(i)la škrti
    škrtac škrca m 'tvrdica, cicija'. — Nema većeg škrca od njeg, ni prosjaku nikad nije da
    škrtica ž i m v. škrtac. — Badavad iđeš kod gazda Joška, on je velika škrtica.
    škula ž 'škola'. — Za našu dicu je dobro, blizo nam je škula.
    škular -ara m 'poslužitelj u školi'. — Vince je bio škular još i ja kad sam tamo išo u šk
    škularac -rca m 'učenik škole, školarac'. — Kako se meni čini, on će i omatoriti ko škula
    škularica ž 'učenica više škole'. — Ćer njim je škularica, uči za patikarku.
    škularit (se) škularim (se) nesvr. 'učiti više škole'. — On će se škularit dok u ba
    škularka ž 1. 'žena škulara'; 2. 'žena poslužitelj u školi'. — Naša škularka je zdravo dobra
    škutika ž 'prut (kojim učitelj šiba decu)'. — Kad mu dosadi ružit, onda škutika proradi.
    šlajer m 'nevestinski veo'. — Kupićemo joj samo lip vinac brez šlajera.
    šlajfna ž 'oblica od drveta (stavlja se između krupnih životinja da se n
    šlampav -a -o 'neuredan, aljkav'. — Svašta sam probala š njim, al ne vridi, uvik je on tak
    šlem m 'kaciga'. — Dida su doneli šlem iz rata i sad u njemu nasađivaje kvočke.
    šlig šliga m 'mulj pomešan sa ilovačom i peskom (koji se izvlači pri kopanju bunara
    šlincat -am nesvr. 'plakati (pogrd.)'. — Ne volim dicu koja samo idu za mamom i šlinc
    šlingeraj m 'vez na rublju (košulji, suknji i sl.)'. — Av, Roze, tvom šlin
    šlingovati -ujem nesvr. 'rukom vesti (na belom platnu košulje i suknje prave
    šliper m 'drveni prag (stavlja se pod šine za tramvajsku ili željezničku prugu)'. — Dan
    šloćka ž 'slaba karta (u igri karata)'. —E, u mene se ne uzdaj da ti pomognem, dobio sa
    šloser m 'bravar'. — Kad ne voliš kovački poso, a ti izuči za šlosera.
    šljiva ž bot. Prunus domestica; žuta ~ , crna ~, suva ~; pekmez od šljiva, rakija od šlji
    šljivica ž dem od šljiva.
    šljivik -ika m 'šljivov voćnjak'. — Najviše imam šljiva, al nije čisti šljivik.
    šljivka ž 'šljivovica'. ~ imam komovicu, al dosta i šljivke rakije.
    šljivovica ž 'šljivova rakija'. — Nije cudo što tako ukrupno divane, kad su nji trojica popil
    šljokadžija m augm. i pogrd. 'pijanica'. — Taj šljokadžija bi popio i očev križ.
    šljokat šljokam nesvr. 'opijati se (pogrd.)'. — Ka(d) će se otriznit kad po cio dan šljoka
    šmekla ž 'kovrča kose'. — Niko ne zna tako lipo namistit šmekle ko Lizina Marta.
    šmirgla ž 'prah korunda nalepljen na papir ili platno, koji služi za glač
    šmirglat -am nesvr. 'čistiti, glačati šmirglom'. — Baćo šmirglaje motike, spremaje i(h) z
    šmizla ž 1. 'pomodarka, kaćiperka'. 2. 'žena lakog morala'. — Šta ta šmizla traži med p
    šmokljo m 'šrriokljan, šmoklja'. — Bože, curo, valdar se nisi zagledala u tog šmoklju?
    šmrcat -am nesvr. 'plakati jecajući, isprekidano i šumno uvlačeći bale kroz nos'. — Ne
    šmrcav -a -o 'koji šmrca, balav; plačljiv'. ~ obadvoje dice su mi taki niki šmrcavi.
    šmrcavo pril. 'šmrcajući, jecajući'. — Samo nek malo na nju viknem, oma šmrcavo zapla
    šmrk m 'pumpa, crpka'. — Kopamo nov bunar i na taku dobru smo žilu naišli da ne r
    šmrkat šmrčem nesvr. 'šumno uvlačiti ili izbacivati kroz nos sluz, bale'. — Dokle
    šmrkav -a -o 'koji stalno šmrče; balav'. — Baš si balava ko šmrkava ovca.
    šmrkavac -avca m 'balavac, šmrkav dečak'. — On je skoro momak, a otac još uvik š njim
    šmrkavica ž 'balavica, šmrkava devojčica'. — Smrkavica jedna — i ona bi svileno ruvo!
    šmrknit šmrknem svr. 'dunuti ili uvući sline kroz nos'. — Ja šmrknem, a posli mi opet te
    šmuciger m 'osoba spremna na nečastan postupak, nemoralan čovek'. — Otkud med vam
    šnajco m 'vetropir'. — Nemoj nam dovodit u kuću tog šnajcu Brunu.
    šnekla ž v. šmekla. — Visoko poveže marairiu da joj' se bolje vide šnekle na
    šneklica ž dem. od šnekla.
    šnjotam nesvr. 'smišljati, razmišljati, misliti'. — Nemojte, bać Lojzija, toliko šnjotat, ve
    šoco m 'ljubavnik (podr.)'. — Di je našla tog šocu za momka?!
    šogor m 1. 'šurak, ženin brat'. 2. 'muž ženine sestre'. 3. 'sestrin muž'. — Do
    šogorica 1. 'svastika'. — To ti, šogorice, kaži tvom ooviku, a nemoj drukput meni poru
    šolj(i)ca ž 'manja, okrugla, obično porculanska posuda sa drškom, šalica'. — Daj one ma
    šopat (se) šopam (se) nesvr. prema šopit.
    šopit (se) -im (se) svr. 'udariti šakom ili nečim pljosnatim, pljesnuti'. — Šopi ga po turu, p
    šor šora m 1. 'ulica (na selu)'. — Isprid svake kuće u šoru je posaaeno cvi
    šorat šoram nesvr. 1. 'mokriti (podr.)'. — Dica su šorala na zid od sa
    šorit (se) -im (se) bezl. 'graditi kuće s obe strane ulice'. — Počelo se i naše selo Sorit, sad
    špajc m 'ostava'. — Nije meni stra od gostivi kad je pun špajc.
    špaletna ž 'drveni kapak (obično u mn.), zatvarači prozora (sa unutrašn
    šparga ž 'kanap, uzica'. — Ko je vezivo džak, dobro je stego špargu, ne možem da je o
    špeceraj -aja m 'trgovina mešovitom robom'. — Na drugoj ćoši našeg sokaka otvoren je
    špencel m 'donji deo bluze (od struka naniže)'. — Špencel na levešu se minja nako kaka
    špica 1. 'semenka (bundeve, voća i dr.)'. — Nasušila sam špica od oni veiiki bundeva
    špijoda ž 'čioda, igla bez ušica s glavom'. — Triba mi jedna malo veća špijoda da pripn
    špinat -ata m bot. 'Spinacia oleracea, spanać'. — U našoj kući samo ja volim špinat.
    špinot -ota m v. špinat (So, Alj.).
    špitalj -alja m 'bolnica'. — Ležo sam u špitalju više od nedilje.
    šponđa ž 'sunđer'. — Otkud ti ta vel(i)ka šponđa ~ nisi valdar dono i(s) škule?
    šporelj m 'štednjak'. — Iziđali smo nov šporelj.
    šporovat -ujem nesvr. 'štedeti'. — Šporovat možeš dok imaš od čega.
    špotat špotam nesvr. 'ismejavati'. — Nemoj rođenog brata špotat. — Sva dica me špot
    špricer m 'vino pomešano sa sodom'. — Nemoj da se pribrojiš u špricerima.
    šprljekat šprljekam nesvr. 'govoriti s manom (koji ne zna da pravilno iz
    šreg neprom. prid. 1. 'koso, nagnut, naheren'. — Malo ti je kamara
    šrek neprom. prid. v. šreg. — Uvuči malo ćošu, šrek dijes slamu.
    štacija ž 1. 'stanica, postaja'. — Da si upravo išo na štaciju, ne bi zakasnio ajzliban. 2.
    štafir -ira m 'devojačka oprema za venčanje'. ~ imala je u štafiru pun
    štajer m 'porez, taksa na promet nekretnine. — Još nam nisu izneli štajer za ona dva l
    štaka ž 'invalidski štap s prečnicom na gornjem delu'. — Izgubio je jednu nogu u ratu
    štala ž 'staja za krupnu stoku (obično za konje i goveda)'. — Na godinu
    štangla ž 'metalna poluga'. — iđi donesi od komšije štanglu jel samo tako
    štanicla ž 'kesa (od papira) za pakovanje robe u trgovinskim prodavnicama'. — Kupio s
    štap štapa m 'valjkasta palica koja služi za oslanjanje pri hodu'. — Sić
    štapić -ića m dem. od štap. štavit -im nesvr. 'činiti kožu za obradu'. — Štavili smo tele
    štediša m 'onaj koji štedi (najčešće novac)'. on je bio mali štediša al se
    štedit -im nesvr. 'koristiti što umereno; potrošiti što je manje mogućno'. — Štedi snagu, sinko, t
    štekćat štekćem nesvr. 'isprekidano i često dahtati (od velike želje da se dobije hrana)'.
    štempla ž 1. 'žig'. — Poslo me notaroš da udarite na ovaj spis štemplu.
    štemplirat štempliram nesvr. 'žigosati, pečatiti'. — Pantim ja za onog rata, kad su još i nov
    štenac štenca m 'muško štene; mladi pas'. — Kome ste razdilili tolike
    štenara ž 1. 'kućica za pse'. — U štenari spavaje samo štenad. 2. 'hladn
    štenci štenaca m mn. 1. mn. od štenac. 2. 'ušiven ispust u čakšire sa s
    štene -eta (zb. štenad) s 'mladunče psa, psetance'. — Nije slobodno
    štenit šteni nesvr. 'kotiti (o kuji)'. --. Nosi ovu kerušu ako ti triba, neć
    šteta ž 1. a. 'gubitak u vrednosti; stanje nečega što je postalo gore n
    štetovat -ujem svr. i nesvr. 1. 'izgubiti, pretrpeti štetu'. — Sad ispada d
    štezla ž 'gvozdeni navlakač na osovinu (na koju se stavlja levča i čivijom u
    štigat se -am se nesvr. 'stisnuti se (radi dobijanja prostora, mesta)'. — M
    štiglinc/štiglinac štiglinca m 1. zool. 'češljugar Fringilla carduelis'. — 2. 'nestašan, živahan de
    štioc m 'čitalac'. — Mi paori smo slabi štioci priko llta, nema se za to kada.
    štipat (se) štipam (se) nesvr. 'stiskati nešto prstima ili štipaljkom'. — Nane, Vranje me fur
    štipkat (se) -am (se) nesvr. dem. prema štipat. — Dica se štipkaje.
    štipnit -nem svr. 'uštinuti'. — Gusan je štipnio ivicu za guzicu.
    štir m 'jedna vrsta korova (divlje raste i svinje ga rado jedu), Amaranthus'.
    štirka ž 'štirak, skrob'. — Malo ti je gusta štirka.
    štirkara ž 'fabrika za proizvodnju skroba, skrobara'. — Ova naša štirkara pravi štirku od
    štirkat -am nesvr. 'potapati veš u vodu sa štirkom'. — Aljine se uvik štirkaje, manje se
    štit štijem 'čitati'. — To je baćin običaj, uvik nediljom posli užne legnu i štiju novin
    štivenje s gl. im. od štit. — Nemam ja vri'-mena za štivenje.
    štivo s 'lektira, ono što se čita'. — Nikad on prija ne Iegne dok ne proštije sve njegov
    štogod zam. 'nešto (izuzetno)'. — Mare, ajde samo vamo, štogod ću ti kazat. Izr. ~ što
    štovat štujem nesvr. 'poštovati'. — Ko ne zna štovat sebe, ne štuje ni druge!
    štrafta ž 'linija, crta'. — Povuči štraftu, da znam dokleg je moje, a dokleg tvoje.
    štrajfla ž 1. 'prečka koja deli prostor između konja u štali'. — Malo deblju štrajflu triba
    štrandžica ž dem. od štranga.
    štranga ž 'uže, debeli kanap; uže u amovima za uprezanje konja'. — Vranci su pokidali
    štrangar -ara m 'proizvođač i prodavalac štranaga'. — Kod štrangara možeš kupit sve štr
    štrapac m 'naporan rad, premor'. — Velik je to štrapac, bit domaćica i još ranit toliki jo
    štrapacirat -aciram svr. i nesvr. 'zamoriti; zamarati napornim rauom'. — Ne
    štrapat -am nesvr. 1. 'prskati (vodom ili drugom) tečnošću'. — Kad smo mi stigli pod s
    štrcaljka ž 'šmrk'. — Nijedna vršalica nije mogla bit brez štrcaljke.
    štrcat -am nesvr. prema štrcnit.
    štrckat -am nesvr. dem. prema štrcat.
    štrcnit -nem svr. 'pljucnuti, prsnuti (kroz zube'. — Malo rakije promelja po usti i šfrcn
    štrčanica ž v. strčanica. — Uvati za štrčanicu i malo zanesi kola da možem okrenit u avli
    štrecat -am nesvr. 1. 'žigati, probadati'. — Tako me štogod štreca ispo
    štrecnit -nem svr. 1. svr. prema štrecati, osetiti bol. — 0 srce ga štrecn
    štrengla ž 'svitak predene vune'. — Dodaj mi jednu štrenglu one tamnije vune, triba mi d
    štrepit -im nesvr. 'strahovati, strepeti'. — Zdravo štrepim za Josu da m
    štricika m 'onaj koji živi od bluda svoje ljubavnice ili žene'. — Nije se znalo od
    štrikat -am nesvr. 'plesti'. — Mi smo najviše štrikali zimske čorape i rukavice.
    štrikeraj -aja m 1. 'orto što se štrika, pletivo'. — Njezin štrikeraj je uvik
    štrkalj -klja m 1. 'jurnjava, trka'. — Dico, oma da ste išli napolje u av
    štrkljast -a -o 'dugonog, krakat, izdužen (a mršav)'. — Ta iđi, taki je štrkljast momak ko
    štrocat -am nesvr. 1. prema štrocnit. 2. 'postavljati valjak čerpić okom
    štrocnit -nem svr. 'škljocnuti'. — Na tavanu štogod štrocne i posli se sve smiri. 2. 'pogre
    štrof m 'šaraf, zavrtanj'. — Izgubio sam digod štrof koji drži ravnik na plugu.
    štrofit -im nesvr. 'šarafiti, stezati šarafe, zašrafiti'. — Nemoj štrofit tako
    štrojač -ača 'onaj' koji kastrira domaće životinje'. —r Štrojač će samo krma
    štrojit -im nesvr. 'škopiti, kastrirati'. — Sutra ćemo štrojit krmačice i neristove.
    štrupandla ž 'podvezica za čarape'. — Šta si nadigla te suknje, vide ti se štrupandle na
    štucat -am nesvr. 'imati napad štucavice'. — Furtom štucam, mora bit da me kogod sp
    štuckat -am nesvr. dem. prema štucat.
    štucnit -nem svr. 'iznenađa jedanput glasno udahnuti vazduh pri štucanju'. — Ja se nas
    štucovat -ujem nesvr. 'podrezivati, podšišivati (bradu, brkove)'. — Volio je da štucuje br
    študenjak -aka m 1. 'naučnik'. — Otkud ja znam šta je istina, tako su študenjaki napisali, o
    štukatur -ura m 'postavljanje tavanice na građevini'. — Za grede cemo danas u
    štula ž 1. 'štaka'. — On na štulama iđe. 2. 'batina'. — Štulom ti njega po le
    šturav -a -o 'oskudan, mršav, jalov, zakržljao'. — Šturavo zrno nema brašna.
    šubara ž 'velika krznena kapa'. — Što je smišan kad natuče šubaru na klepave uši.
    šuber m 'zapor za prednji i zadnji deo kola (stavlja se umesto šaraga
    šuć u izrazu: šuć muć 1. 'šućkajući i mućkajući, spletkareći'. — Nji dvi uvik štogod
    šućka ž 'izraz za neki najsitniji novčić'. — Nemam ni šućke!
    šućmurast -a -o 1. 'koji je neodređene boje'. — Al si ti umazala salaš nikom šu
    šuga ž 1. 'zarazna bolest praćena velikim svrabom, Scabies'. — Deran nam je digod d
    šugav -a -o 'koji boluje od šuge'. — Triba izdvojit to šugavo prase. — On je pio, a žen
    šujtaš m 'ukrasna vrpca, gajtan'. ~ imala je na svili u dva reda šujtaš.
    šuk šuka m 'stara mera za dužinu (dve šake sa ispruženim prstima
    šukovat se -ujem se nesvr. 'kockati se (snažnim izbacivanjem u vis kovanog novca iz zatvo
    šuljovi m mn. (jd. šulj) 'čvorići na izlaznom delu debelog creva, nasta
    šumangele uzv. 'beži, skrivaj se, trči, nestani'. — Kad čuje da iđu žandari, on šumangele u
    šunegla ž 'ekser za cipele (sa krupnom okruglom glavom)'. — Udari mi šunegle na pete
    šunka ž 'svinjski but, obično usoljen i osušen dimlj'enjem; tako pripremljena svinjska
    šunkaš -aša m ?mesnata svinja od koje se dobija dobra šunka'. — Od šunkaša su dobre
    šunkica ž đem. od šunka.
    šunjat šunjam nesvr. 'šuljati se'. — Pazi, kei se provuko ispod ograde
    šunjav -a -o 'nespretan, nesposoban'. — Ja nisam vidila šunjavijeg čovika od ovog Ben
    šupa ž 'manja zgrada, obično od dasaka, za smeštaj stočne hrane, alata i sl.'. —
    šupica ž dem. od šupa.
    šupljikanje s gl. im. od šupljikat (se).— Koja je cura znala radit šupljikanje, to je bila velik
    šupljikat -am nesvr. 'raditi ručni rad (praveći šupljike na materijalu sa opšivanjem ili izvl
    šurnajst 'mnogo, nebrojeno'. — Jesi 1 vid(i)la digod na peci kod svinja
    šurovat -ujem nesvr. 'čistiti, ribati'. — Marga kefom šuruje basamage prid ku
    šuster m 'obućar'. ~ on jeste šuster al ne pravi čizme.
    šuša ž 'nesposobna, bezvredna osoba (pogrd.)'. — Makar kaka šuša pa kupuje svilu.
    šuše ž pl. t. 'patike pletene od vune ili šivene od štofa'. — Majka su mi naštrikali lipe
    šušanj šušnja m 'neodređeni, nejasni slabi šumovi'. — Čula sam niki šušanj, valdar nem
    šuškat -am nesvr. 'stvarati slab i nejasan šum'. — Kad iđe, na njoj šuška svila. 2. 'nešto
    šušnjetat šušnjetam nesvr. 'nepravilno, nejasno izgovarati zubne suglasn
    šušnit -nem svr. 'proizvesti slab, kratak šum'. — Jesi 1 čula, štogod je šušnilo tu u žbu
    šuštenje s gl. im. od šuštit. — Ja već odavno čujem šuštenje, da mi ne pokisnemo?!
    šuštit -im nesvr. 'stvarati šum, šumiti'. — Šušti kiša, samo što nije i vamo stigla.
    šut -a -o 'koji je bez rogova'. — Ne volim šutog vola, zato sam ga
    šutača ž 'levica, leva ruka'. — Kad sam ga onda opalio šutačom, bogo moja!
    šuturla ž i m 'dete koje stoji na čelu parova u igri šuturle'. — Nećri tako bit šuturla, jel
    Švabica ž 'Nemica (pogrd.)'. — Nikola se oženio sa jednom Švabicom.
    švabikat -am nesvr. 'govoriti nemačkim jezikom (netačno)'. — Ma, šta mi tu švabika, niš
    Švabo -e m 'Nemac (pogrd.)'. — Ne znam kako se priziva, al znam zacigurno da je Šv
    švaler -era m 'ljubavnik, milosnik, dragan'. — Kaka bi se ja divojka zvala, kad ja ne b
    švalerat (se) -am (se) nesvr. 'ljubakati se, voditi ljubav, švalerisati se'. — Ja
    švalerka ž 'ljubavnica, milosnica, dragana'. — Mene pcuju, nani pribacuju: Tvoja
    švalja ž 'krojačica, krojačice'. — Snaš Manda je bila poznata švalja u č
    Švapska ž 'Nemačka (pogrd.)'. — Za vrime rata sam bio u Švapskoj.
    švapski pril. 'nemački'. — Još kad bi znao švapski štit.
    švićkat -am nesvr. prerna švićnit. ~ se 'gađati se'. — Švićkaje jedan drugog kandžijom.
    švićnit -nem svr. 1. 'baciti (daleko)'. — Od Joškice niko nije mogo dalje švi
    švigar m 'vrh biča, opleten od konjskog repa'. — Iz đaleka se čuje ka
    švigarac -rca m 'momčuljak, šiparac'. — Svirajte mi lagani bećarac, nek se znade da sam
    švigarica ž 'devojčurak, šiparica'. '— Vidi onu švigaricu, kako je okupila momke oko seb
    švorat švoram nesvr. prema švornit.
    švornit -nem svr. 1. 'baciti (negde u nepovrat)'. — Šta toliko zagledaš, švorni ga tamo d
    švrače s dem. od švraka. ~ imaš žvale oko usta ko švrače.
    švragat -am nesvr. 'vrteti se, zadržavati se oko nečega; nestručno i nespretno nešto radit
    švraka ž zool. svraka. — 'Pica caudata'. Izr. ~ mu mozak popila 'govori gluposti'.
    švrćka ž 'okretna devojčica'. — Mlada jeste, al je taka švrćka da joj i divojke mogu zav
    švrćkat -am nesvr. 'biti okretan u poslu'. — Ona tako švrćka po kujni, poso joj samo let
    tabak -a/tabak -aka m 'duvan'. ~ imaš li od onog tvog tabaka da jednu zavijem, ovaj m
    taban (mn. tabane) m 'donja strana stopala'. — I tabane dobro operi.
    tabanat -am nesvr. 1. 'dugo mukotrpno hodati'. 2. 'tući, udarati po tabanima'. — Josu su
    tabla ž 'crna drvena ploča za pisanje kredom'. — Kad god me učitel
    tablet m 'ukrasni zastirač odnosno podmetač na stolu'. — Naštrikala sam ti dva tableta
    tablica ž 1. dem. od tabla. 2. 'ploča od kamena na kojoj su đaci osnovci pisali'. — Ako
    tabulacija ž 'uknjižba u zemljišne knjige'. — Ne možem ja još pripisat ze
    tabulirat -uliram nesvr. 'staviti hipoteku'. — Pristajem da mi za zajam tabuliraš ku
    taca ž 'tacna; poslužavnik'. — Strina je donela punu tacu kolača i metnila na astal pr
    tačka ž 1. 'drveni stub u ogradi korlata'. 2. 'motka, pritka uz koju se vezuje mlado pov
    tačkaš -aša m 'povrtarska biljka koja se penje uz tačke, pritke (grašak, paradajz i sl.)'.
    tačkat -am nesvr. 'stavljati kočiće (za koje se privezuje povrće ili vinova loza radi više
    tačkica ž dem. od tačka.
    taglo(v) -ova m 'poseban čekić za ubijanje goveda (na klanici)'. — Kaž
    tajan tajna tajno 'koji se obavlja krišom, skriveno javnosti'. — To je
    tajit -im nesvr. 'čuvati kao tajnu, prikrivati'. — Dome, Dome, ti štogod tajiš od mene
    tajna ž 'ono što se taji, ne priča, krije'. — Čim Maca zna, neće bit više tajna.
    tajno pril. 'na tajni način, skriveno'. — Ne volim čovika kod koga se sve ništa tajno r
    takarac 'uzvik psu da se umiri'. — Takarac odaleg, takarac kad ti kažem ~ koliko se lati
    takim pril. 'odmah, smesta'. — Takim da si došla vamo kad te zovem.
    taknit (se) taknem (se) svr. 'dodirnuti'. — Čim je takneš, oma se dere ko magare, toliko je
    takoc samo u izrazu: etogac takoc 'eto tako'. — Etogac takoc, kruv s
    takunica ž zool. 'glodar Citellus citellus'. u žitnim poljima i uništava useve'. — Ju
    tal m 'nasledstvo'. — Valdar ne misli da meni, njezinom bratu, triba sestrin tal. Izr.
    talaćkat -am nesvr. 'brbljati'. — Ne triba se čudit što joj je kuća neuredna kad po cio dan
    talaćkuša ž 'brbljivica'. — Bila bi ona još drugačija da nije taka talaćkuša.
    Talijan -ana m 'Italijan'.
    Talijanac -nca m 'Italijan'.
    Talijanka ž 'Italijanka'.
    Talijanska ž 'Italija'. — Moj baćo su bili čak u Talijanskoj u prvom ratu.
    talog m 'gušći sloj koji se izlučuje iz kakve tekuće materije i skuplja na dnu posude'.
    talovat -jem svr. 'dobiti u nasleđe, naslediti'. — Talovo je i on kad mu je stric umro.
    taložit se -i se nesvr. 'padati na dno, nakupljati se kao talog'. — Natrla sam krumpira, sad
    taljigaš -aša m 1. 'vozač taljiga'. 2. 'konj koji vuče taljige (obično samo jedan u zaprezi)
    taljigat (se) -am (se) nesvr. 1. 'voziti taljige, prevoziti teret na taljigama'. —
    taljige taljiga ž mn. 'laka kola, dvokolice (obično ih vuče samo jedan konj)'.
    tamanit tamanim nesvr. 1. 'uništavati ubijajući, loveći, trujući i sl. istrebljivati'. 2. 'jesti
    tambura ž 'žičani muzički instrument na kojem se svira trzalicom po žicama'. — Vollm
    tamburaš -aša m 'svirač na tamburi'. — Nije da ne volim tambure, al neć
    tamburaški -a -o 'koji se odnosi na tamburaše'. — Nadaleko nema bolje tamburaške bande.
    tamburat -am nesvr. 'svirati na tamburi'. — Valdar će bit štogod od njeg, po cio dan tamb
    tamburica ž 'prva (prima) tambura u tamburaškom orkestru'. — Nosi tamburicu pod pazuv
    tamjan m 'smola dobivena iz mirisnog drveta Bosvvellia, koja zapaljena razvija prijata
    tamokar/tamoker pril. 'tamo'. — iđite natrag u avliju, tamokar možete trčat koliko vas noge nose.
    tamozit se -im se nesvr. 'krenuti nekuda, udaljavati se odlazeći'. — Ne bi
    tanak/tanak -nka -nko 'koji je male debljine'. — Nisi mi mogla tanji komad kruva osi
    tandrčak -čka m 'vrsta narodnog kola'. Tan, tan, tandrčak, 'sila baba na zvr
    tandrkat (se) tandrčem (se) nesvr, 'stvarati lupu kotrljajući se, udarajući po
    tane -eta (zb. mn. tanad) s 1. 'puščano ili topovsko zrno'. — 2. 'teg
    tanko/tanko pril. a. 'u tankom sloju, s malom debljinom'. — Alaj si mi tank
    tanucak -cka, -cko 'dem. od tanak, tanušan'. — i to mi je niki momak, tanucak je ko kon
    tapšikovat -ujem nesvr. 'udarati dlan o dlan u znak odobravanja, radosti i
    tarabe ž pl. t. 'vrata od dasaka ili letava na nekoj ogradi'. — Zatvori tarabe za sobom d
    tarabice ž dem. od tarabe.
    taraj -aja m 'kresta (kod petla)'. — Vidi kaki je taraj u našeg pivca, crven ko krv i ve
    tarana ž 'testo izmrvljeno na protaku (rešetu) u zrnaste mrvice'. — Kaka mi je dika pov
    tarčuk m 'čobanska torba'. — On sve potrpa u tarčuk, uzme štap i ajc
    tarmat -am nesvr. 'omalovažavati, ogovarati, rušiti ugled, nipodoštavati'. — Znaš šta
    tarni -a -o 'tovarni, teretni'. — Nije tribalo upregnit te mlade konje u tako tarna kola.
    tašak taška m 'vrsta nadevenog i kuvanog testa'. — Nane, skuvajte nam tašaka s pekm
    tatlacat -am nesvr. 'mucati'. — Niko ga ne mož iščekat da kaže šta oće, toliko, siroma, t
    tatoš m 'vrač'. — Kažu da je njegov otac bio tatoš, svi su se bojali da njim štogod ne
    tava ž 'kuhinjski sud sa dugačkom drškom u kome se prže jela, tiganj'. — Baci
    tavan -vna -vno 1. 'taman, mračan'. — Kad dođu one tavne noći, borme se i ja bojim s
    tavan m 'prostorija između krpva i pregrade koja odvaja potkrovni p
    tavanac -nca m 1. dem. od tavan. 2. 'tavan na manjim sporednim zgrad
    tavanica ž 'strop, plafon'. — istirajte tog mačka napolje, svud skače po
    tavanski -a -o 'koji se odnosi na tavan'. — Ko je ostavio tavanska vrata otvorena?
    tavnica ž 'tamnica'. — Teško onom ko u tavnicu dospije. 2. 'osuda na zatvor i izdržavan
    tavno pril. 'bez svetlosti, mračno'. — Napolju je tavno ko u džaku, ja se bojim i
    tavorit -im nesvr. 'živeti oskudno, životariti'. — Čovik mi je često bo
    tecivo s 'stečena imovina'. — Sedam lanaca zemlje je zajedničko tecivo otkako živimo
    tečevina ž v. tecivo. — To je materina tečevina.
    teć teče(m) nesvr. 1. 'neprekidno se kretati od izvora prema ušću (o reci, potoku); k
    tegetovski -a -o 'tamnoplav'.,— Kupili smo Kati tegetovsko ruvo.
    teglica ž 'naprava za izvlačenje tečnosti iz bureta, natega'. — Donesi mi onu caklenu te
    teglicat -am nesvr. 'izvlačiti vino na teglicu'. — Ja ako budem još malo teglico, opi
    teja ž 'čaj'. — Bolesna je, popila je veliku šoljicu teje i legla je u krevet.
    teka ž 'pisanka. — Šta si radio kad ti je teka sva išarana crvenom tintom?
    tekunica ž v. takunica. — Tekunice su puno simena uništile, pa neće niknit kuruzi.
    tele -eta s (zb. telad) 1. 'mladunče krave'. 2. (fig.) pogrd. 'čovek sla
    telećnjak -aka m 'ranac'. — Kad pomislim na telećnjak, oma se i rata sitim.
    telence -eta s dem. od tele.
    telešce s dem. od tele.
    telit (se) teli (se) nesvr. 'donositi tele na svet (o kravi)'. — Krave su se telile a u isto vrim
    telud m 'tupa strana noža'. — Ne ostavljaj nož na teludu.
    temelj m 'podloga koja služi kao oslonac zidovima'. — Temelj smo već
    tentat/tentat am nesvr. 'nagovarati, navoditi, nutkati'. — Šta ga toliko tentaš, ako o
    tepat -am nesvr. 1. 'izgovarati nepravilno neke glasove, slično detetu koje po
    tepcija ž 'tepsija'. — ispekla sam tri tepcije prisnaca, taki je sav se razbolio.
    tere vezn. 'te'. — Ostavite motike tere friško s nama ajte.
    teret m 1. 'ono što neko nosi; što je natovareno na prevozno sredstv
    termut -ina m 'rok'. — Kratak termin, gotova laž!
    tesarski -a -o 'koji se odnosi na tesare', ~ čakanjac 'čekić sa prorezom na gornjoj strani z
    tesat tešem nesvr. 1. 'stružući obrađivati drvo'. — Teso sam jedno s
    teško/teško pril. 1. 's mukom, s naporom'. — Teško je majki da iđu pišce.
    teta/teta ž 'tetka'. tetak -tka m 'tetkin muž'. tetica ž dem. od teta. tetin/tetin -a -o 'koji prip
    tetkica ž dem. od tetka.
    tetkicin -a -o 'koji pripada tetkici'.
    tetkin -a -o 'koji pripada tetki'.
    tetkov -a -o 'koji pripada tetku'.
    tetošit -im nesvr. 'nežno ugađati nekome, umiljavati se, maziti'. — St
    teturat (se) -am (se) nesvr. 'ići nesigumo, povoditi se, posrtati'. — Kad me je steglo u prsim
    teturav -a -o 'koji se tetura, koji posrće'. — Pantim didu kako iđu po avliji, a korak njim
    teturavo pril. 'nesigurno hodajući, posrćući'. — Kako mož pijan čovik ić
    tevljat (se) -am (se) nesvr. 'halapljivo jesti i često'. — Kadgod ja dođem, a ti samo tevljaš.
    tezmat -am nesvr. 'sa velikim naporom nositi, vući, tegliti'. — Zašto tezmaš malog bra
    težak teška teško 1. 'koji ima veliku težinu'. — To su teška kola za v
    težak -aka m 'zemljoradnik, ratar'. — Dok je nas težaka biće i kruva.
    težina ž 1. 'određena mera, količina čega utvrđena merenjem'. — Ne znam kako ste iz
    težit -im nesvr. 1. 'biti težak, imati izvesnu težinu'. — Mislio sam da taj vo više teži.
    tiba ž dem. od trbuh (deč.).
    tica ž 'ptica'. — Vidila sam jednu malu šareno ticu na našem dudu.
    ticat se tiče se nesvr. (koga, čega) 'odnositi se na koga, mariti za koga
    tičar m 'ptičar'. — i ja imam kera tičara.
    tiče -eta s dem. od tica.
    tičica ž dem. od tiče.
    tičiji -a -e 'koji pripada ptici'. — Tice su već odavno očle di je toplije, ostala su na dr
    tičurina ž augm. i pogrd. od tica. — Malopre sam vid(i)la jednu tičurinu a nije roda.
    tiganj -anja m 'tava'. — Šta nam dobrog cvrčite na tiganju?
    tiganjica ž dem. od tiganj. Izr. Rugala se ~ loncu, a obadvoje umrčeni!
    tiji tija tijo (komp. tiše) 'tih'. — Bio je tiji divan, al sam čula da o meni štogod kažu
    tijo pril. 'tiho'. — Nana su tijo divanili da dica ne čuju.
    tikva ž bot. 'jednogodišnja baštenska biljka, Lagenaris vulgaris'. —
    tikveni -a -o 'koji se odnosi na tikve: tikvena teglica, ~ dolnjak, gornjak, kecem 'pikovi
    tikvica ž dem. od tikva.
    tikvičica ž dem. od tikvica.
    tili pril. za pojačanje u izrazima: za (u) ~ čas, 'odmah, vrlo brzo, zač
    tilo s 'čovečji ili životinjski organizam, shvaćen u svojoj celovitos
    tilor -ora m 'tanka kockasta tkanina'. — Kupili smo tilora za marame na glavu žensk
    tilorski -a -o 'koji je od tilora': ~ marama; v. marama.
    Tilovo s crkv. 'katolički praznik u junu (v. Bršančevo)'.
    timar -ara m 'negovanje, čišćenje i uredno hranjenje (najćešće konja)'. — Kaki je tima
    timarit timarim nesvr. 'čistiti češagijom i četkom (najčešće konja)'. — Mogo bi malo
    time -ena s 'najviši deo, vrh glave, lobanje'. — Ti'me mu golo ko kr
    tinta ž 'mastilo za pisanje'.
    tinj m 'fitilj (za lampu petrolejku)'. ~ ima dosta petrolina, tinj je izgorio, pa se zato u
    tinjat -a nesvr. 1. 'goreti slabo, bez plamena'. — Izvučite malo većm
    tinjav -a -o 'koji tinja'. — Šta, ti nemaš petrolina kad ti je tako tinjav lampaš?
    tinjavo pril. 'na tinjav način, tinjajući'. — Tinjavo ti gori vatra, nikad se ne
    tipsa ž 'stipsa'. — Posiko sam se brijačom, jedva sam tipsom zaustavio krv.
    tirat -am nesvr. 1. 'prisiljavati nekoga da se udalji'. — Nema ko da tira vrane s kuruz
    tisan -sna -sno 1. 'uzak; koji steže'. — Nane, da znate da su nove cip
    tiskat tiskam nesvr. 'nasrtati'. — Ovna su naučili da se bucka, pa sad i na dicu tiska. ti
    tisno pril. 1. 'uže nego što treba'. — Tisno su napravili put pa se ne možemo razminit
    tisto s 1. 'masa od brašna zamešenog vodom (ili drugom tečnošću i dodacima)': ~ za
    tišljer m 'stolar'. — Bio sam u svatovima kod mog komšije tišljera.
    tišljeraj -aja m 'stolarski zanat'. — Najmlađi mi sin uči tišljeraj.
    tišljerov -a -o 'koji pripada tišljeru'.
    tištit -im nesvr. 'zadavati bol, teškoću, mučiti (fizički ili psihički)'. — Vidimo mi da deran već dva
    tit oću 'hteti'. — Ona bi tila da se nađe s momkom al se boji nane; — Ja bi zdravo
    titrat -am nesvr. 1. 'treperiti, podrhtavati'. 2. 'ugađati, posebnom pažnjom se odnositi (prema k
    titrica ž 'bot. kamilica, Matricaria chamomilla'.
    tkač -ača m 'onaj koji tka'. — Margi za udaju smo sve ponjavice kupili gotove kod t
    tkački -a -o 'koji se odnosi na tkača ili na tkanje'. — Znam ja tkat, al nemam tkaoki raz
    tkalja ž 'ona koja tka'. — Postala je prava tkalja, zdravo lipe pregače tka. tkaljin -a -o
    tkanje s gl. im. od tkat. — Tkanje je bilo ženski poso zimi.
    tkat -am nesvr. 'izrađivati tkaninu na razboju'. — Juče sam tkala krpare, a danas
    tlo tla s 'zemlja, zemljište'. — Di bi mogli orat, kad ne možemo s plugom ni u
    tmuran/tmuran -rna -rno 1. 'mračan, taman'. — Već tri dana je vako tmurno vrime. 2. 'namrgo
    tmurno pril. 'na tmuran način, mračno; natmureno, neveselo'. — Ušo je ć
    tocilo s 'brus u obliku točka koji se okreće oko svoje osovine'. — Samo ti donesi nožo
    točak -čka m 'predmet kružnog oblika koji se okreće oko osovine i s
    točit -im nesvr. 'prodavati, krčmiti (piće)'. — On je svoje vino i rakiju sve to
    točkić -ića m dem. od točak.
    tok toka 'korice'. — Ovaj brijač je imo tok, ne znam ko ga je strać
    tolit -im nesvr. 'ublaživati, smirivati'. — Mali brat je plako, a starija sestra ga je tolil
    tolmačit tolmačim nesvr. 'tumačiti'. —- Šta ćeš ti meni tolmačit ko je b
    tolsar m 'držalo za pero'. — Nane, kupite mi novi tolsar, stari se slomio.
    tolja ž 'alat za košenje trske'. — Što je sfp za žito, to je tolja za trsku.
    top topa m 'vrsta artiljerskog oruđa'. — Izr. gluv ko ~ 'sasvim gluv
    topdžija m 'vojnik koji je obučen da rukuje topom, artiljerac'. — Moj je č
    topit -im nesvr. 'prevoditi u tečno stanje pod uticajem toplote'. — Mast
    topola ž 'rod visokih listopadnih drveća, Populus'. — Kažu da ćedu sve topole pored' p
    tor tora m 'ograda u koju se zatvara stoka, obor'. — Sprati ovce u tor.
    toran m 'toranj'. — Stara crkva je imala najpre samo jedan toran.
    torazan -zna -zno 'neobrađen, nečist'. — Neću da uzmem pod arendu tu toraznu zemlju
    torba ž 'vrećica koja s'e nosi o ramenu'. — Na prosjaku tri torbe vise.
    torbar -ara m 'čoveksa torbama preko leđa koji prosi, prosjak'. — iđe
    torbarka ž 'žena torbar, prosjakinja'.
    torbica ž 'manja torba (u kojoj su kosci držali babicu (v.), čekić za otkivanje kose i dr.)
    torbonoša m i ž 'pripadnik "Kraljica" (v.) koji nosi torbu za darove'.
    torit -im nesvr. 'dubriti zemljište'. — Svake godine torimo našu zemlju, zato nam tak
    tornjat se -am se nesvr. 'brzo se udaljiti, gubiti se (obično u grdnji)'. — Tornjaj mi se ispr
    torta ž 'vrsta kolača sa jajima, šećerom i raznim dodacima'. — Što je bilo lipi torta u
    tortica ž dem. od torta. — Nane, valdar nećemo onu torticu nosit u svatove?
    tovarit -im nesvr. 1. 'stavljati, slagati, podizati, na kola radi prenošenj
    tozla ž 'tabakera'. — Otkud mi tozla kad ni cigaretle nemam.
    trabunjat -am nesvr. 'govoriti nerazumno, besmisleno'. — Siroma, skrenio je pa sad trabu
    trabuvan -vna -vno 'mamuran, pospan'. — Ku(d) ćeš tako trabuvnog derana slat.
    trackat se trackam se nesvr. 'neukusno se šminkati'. — Kako se samo možeš tako trackat,
    traćit -im nesvr. 'uludo rasipati', gubiti (vreme, novac)'. — On će trać
    trag m 1. 'otisak stopala, noge, točka i sl. na nekoj površinif. —, Ode se vi
    tragač -ača m 'kolica sa jednim točkom'. — Ja na mom tragaču i po meter kuruza otura
    tragačat -am nesvr. 'obavljati posao tragačem'. — Nije lako po cili dan traga
    trajat -jem nesvr. 1. 'protezati se na duži vremenski period'. — Zdravo su se veselili,
    traktirat (se) traktiram (se) nesvr. 'razmetati se, trošeći (novac) preko svojih mogu
    tralja ž 1. 'prnja, krpa'. 2. 'traljava, neuredna ženska osoba'. — Čula sam da se u njevu
    traljav -a -o 1. 'dronjav, iscepan, neuredan'. — Šta ne baciš taj traljav kaput, ko da nem
    traljavo pril. 'na traljav način; rđavo'. — Ove godine su nam lubenice zdravo traljavo ro
    trančirat trančiram nesvr. 'rezati pojedine komade zaklane životinje ili živine'. — Nisam
    tranvaj -aja m 'ulično, električno vozilo na šinama, tramvaj'. — Mi, Suba
    trap trapa m 1. 'donji deo, osnova kola'. 2. 'jama u zemlji u kojoj se č
    trapav -a -o 'koji nespretno, tromo hoda, nespretan uopšte'. — Kako si mogo kupit tak
    trapavko m 'onaj koji je trapav (podr.)'. — Žena te vara, a ti joj još kupuješ svilu. Oj, mo
    tratakat tratačem nesvr. 'trubiti'. — Dokleg ćeš već tratakat, uši si mi otrvo s otom trum
    trava ž bot. 'zeljasta jednogodišnja ili višegodišnja biljka, Graminae'. Izr. kudan katan
    travanj -vnja m 'četvrti mesec u godini, april'.
    travčica ž dem. od travka.
    travica ž dern. od trava.
    travka ž sing. od trava.
    travnat -a -o 'obrastao, pokriven travom'. — Čija je ono tako lipa travnata avlija.
    trav(i)njak m 'zemljište obrasio travom'. — Dotiraj ovce da opasu malo ovaj naš trav(i)-nja
    travuljina ž augm. i pogrd. od trava, korov'. — Baba je zgrabila svu travuljinu i brže bolje
    tražit (se) tražim (se) nesvr. 'truditi se da se pronađe ono što je izgubljeno, skriveno'. — B
    trbu(v) m 'trbuh'. — Snig je bio konjima do trbuva. Izr. držat se za trb
    trbušast -a -o 'sa povećim stomakom, debeo'. — Ne poznam ga, to je jedan mali trbušas
    trcat trcam nesvr. 'krzati, habati, cepati'. — Oma da si skinila tu lip
    trcav -a -o 'otrcan; pocepan'. — Valdar nećeš u tom trcavom kaputu ić
    trckat -am nesvr. 'raditi na parčiće, nepovezano'. — Zašto se ti ne latiš pa da okopaš ta
    trčat -čim nesvr. 'kretati se vrlo brzo, juriti'. — Trčo sam ja, al trčo je i on, blo je friš
    trčeći pril. 'jureći, trkom'. — Mogo bi otić tamo trčeći.
    trčećki pril. v. trčeći. — A sad, Beno, trčećki i tamo i vamo!
    trčkarat -am nesvr. dem. od trčati. — Anice, zašto i ti štogod ne uradiš, ve
    trćak -ćka m 'nešto malo, neugledno (sitnež)'. — Ako ng bi našla boljeg, al ni s takim
    trćit se trćim se nesvr. 'isturati zadnjicu'. — Jedna kobila se toliko trći, da ne mož od nj
    trećak -aka m 'arendaš koji obrađuje zemlju na treći deo (trećinu)'. — I Losko je tre
    tren m 'najkraći deo vremena, časak'. — U jednom trenu bio je na vratima.
    trenak m dem. od tren; trenutak.
    trenica ž 'naprava za struganje, ribanje (sira, voća i povrća)'. — Snaja mi je ko ren, al z
    trenicat -am nesvr. 'strugati, ribati na trenici'. — uvik plačem kad trenicam ren.
    trenit -nem svr. 'zaspati na čas, prispavati malo'. — Vi naspite džakove žitom i metni
    trepavica ž (obično u mn.) 'dlake na ivici očnih kapaka'. — Moje oći, moje trepavice.
    trepćat trepćšm nesvr. 'treptati'. — Nemoj mi tu vazdan trepćat već oma da si kazo šta
    treperenje s gl. im. od treperit. — Da nije sjaja, ne bi bilo ni treperenja.
    treperit -im nesvr. 1. 'presijavati (se)'. — A sviia na njoj sve treperi. 2.
    treptit -tim nesvr. 1. 'lepršati se, vijoriti se'. — Na svakoj kući treptio je barjak, bilo je
    treskav -a -o 'koji pravi buku'. — Nisi baš moro po ovom treskavom putu tirat kola.
    tresnit -nem svr. 1. (koga, što, kime, čime) 'naglo udariti s treskom'. — U bisnoći tako je tresnio s v
    trest/trest tresem nesvr. 1. 'drmati, drmusati'. — Pušti me već, šta me tre
    trevit -im svr. 1. 'pogoditi (pri gađanju)'. 2. 'slučajno naići, pogoditi do
    trevljat -am nesvr. prema trevit. — Majka već po sata trevljaje i ne možedu du udiju ko
    trganaca zb. im. 'dečja igra (u kojoj se deca, u parovima, drže za ruke, v
    trgnit -nem svr. 1. 'naglo izvaditi'. — Mara kine i trgne moju maram
    trgovac -ovca m 'onaj koji se bavi trgovinom': marveni, svinjarski, drvarski ~.
    trgovat trgujem nesvr. 'baviti se kupoprodajom kao zanimanjem'. — J
    tribat -am nesvr. bezl. 'biti potrebno, nužno'. — Dok smo imali, nikom nije tribalo, sad kad više n

    tribit tribim nesvr. 'čistiti, odvajati ono što je nečisto, pokvareno, štetno'. — Tribimo višnje za dun
    triplirat -ipliram nesvr. 'uveća(va)ti tri puta, utrostručiti'. — Mož on odustat od prodaje
    trired pril. 'triput'. — Trired se ženio i isto toliko puti se rastajo.
    trišnja ž a. voćka Prunus avium. ~ b. 'plod te biljke'. — Lice joj je rumeno a usne ko tr
    trišten -a -o 'potpuno, sasvim'. — Kaži Kati da joj iđe čovik, al je trišten pijan.
    trizan -zna -zno 'koji nije pijan; koji se otreznio'. — Kako ne bi bio čovik trizan kad nikad ne pije.
    triznit triznim nesvr. 'činiti da neko postane trezan'. — Kako da ga triznim kad on furtom nadoliva. ~
    trk trka m 1. 'najbrži konjski hod, galop'. — Konji najdared krenu
    trka ž 'trk, trčanje'. — To je bila prava trka po svoj avliji: vaćali smo pobiglu ždriba
    trkač -ača m 1. 'onaj koji dobro trči; takmičar u trčanju'. 2. 'konj koji dobro i istrajno
    trkački -a -o 1. a. 'koji se odnosi na trke i trkače, koji služi za trke': ~ staza'. 1. b. 'podeš
    trkaći -a -e 'trkački: ~ konj'.
    trkat se -am se nesvr. 'učestvovati u trci; utrkivati se'. — Kako ćemo se tikat kad ja ima
    trkefulja ž i m 'trčilaža'. — Ne volim da iđeš s otim Lazom, on je prava trkefulja i bolje g
    trknit trknem svr. 'brzo poći, potrčati nekud blizu, skoknuti'. — Mogo bi Ivan trknit d
    trkom pril. 'u trku, trčeći'. — Čim je sigra u pitanju, onda on trkom ode.
    trlica ž 'naprava za drobljenje grožđa pre presovanja u prešu'. — Lakše je prešovat gr
    trljat trljam nesvr. 'pritiskujući prevlačiti rukom preko nečega'. — Dokleg
    trn m 'igličast izraštaj kod biljaka koji bode'. — Ubovo sam se na trn. Izr. bit kome
    trnak -nka m dem. od trn.
    trndoflija ž bot. trandofilje a. beli slez Althaea officinalis. b. pitomi slez Althea rosea.
    trnit -nem nesvr. 'gasiti (sveću, lampu, vatru)'. — Nemoj tinit lamp
    trnit -i(m)/-e(m) nesvr. 1. 'izazivati jezu, prožimati trncima'. — Trni me noga, valda
    trnodla ž 'ukosnica od metala'. — Našeg Josu nadigli na modu, zadili mu u dupe trnodl
    trnovit -a -o 1. 'pun trnja, bodljikav'. — Kud si nas dovo baš na ovaj trnovit put? 2. 'pu
    trnjak -aka m 'bodljikavo žbunje divljeg šiblja (od koga se pravi i drljač
    trnje s zb. im. od trn. Izr. provo se ko bos po trnju 'nastraaao'.
    troćkoš m 'slabić, mlakonja'. — Šta ste zvali tog troćkoša, on nije vridan ni u svojoj ku
    trogoče -eta (zb. mn. trogočad) s 'trogodišnje ždrebe ili tele'.
    trogodac -o(t)ca m 'mužjak domaće ili divlje životinje od tri godine'.
    trojak -a -o 'koji se pojavljuje u tri oblika, na tri načina, koji je od tri vrste'. — Dosad
    trojan -jna -jno 'trostruk'. — Trojna me je nevolja stigla, moj komšija
    trojanica ž 'svadbeni običaj ~ tri čaše napitnice ~ koje piju mastalundžije u
    trojica ž 'tri muškarca'. — Za vas trojicu će bit dosta ila, a drugima koliko dotekne.
    trojstvo s crkv. tri oblika jedne pojave: Otac, Sin i Duh sveti.
    trokrak -a -o 'koji ima tri kraka': ~ e vile.
    trom -a -o 'koji se teško, sporo i lenjo kreće'. — Posli nediljne dobre užne, svi smo tr
    tromf m 'adut (u kartama za igru)'. — Udri tromfom, ako imaš.
    tromfovat -ujem nesvr. 'adutirati (u kartama za igru)'. — E, nećeš me više tromfovat, svi s
    tron m 'vladarska stolica, presto'. — Skiniće i njeg jednog dana s trona.
    tronovat -nuje nesvr. 'sedeti na noćnom sudu, vršiti nuždu u noćni sud (
    tronožac -ošca m 'niska stoličica na tri noge, bez naslona'. — Dida njev
    tropa pril. u izrazu: on je tropa 'izgubio je (na kartama, u igri), propao je, stradao je'.
    tropnit -em svr. 'naglo se spustiti na sedište, sručiti se'. — Roze, mogla bi i ti štogod po
    tropreg 'zaprega od tri konja'. — Malo je tvrda zemlja, tribaće nam tropreg za oranje.
    troskot m 'vrsta samonikle trave'. ~ bot. Polygonum aviculare.
    trostruk -a -o 1. 'sastavljen od tri niti, tri sloja i sl.': ~ pređa, ~ kandžija, ~ vrengija. 2. 'tr
    trostruko pril. 'u trostrukom iznosu, tri puta više'. — Samo ti dobro potori zemlju, vrati
    trošadžija m 'onaj koji mnogo i nerazumno troši, raspikuća'. — Otac mu je vridan i pošten
    trošak -ška m 'izdatak, rashod'. — Velik je to trošak, radit toliko zem
    trošan -šna -šno 'u raspadanju, sklon rušenju'. — Na proliće ćemo na
    trošar -ara m 'službenik pijačne uprave koji naplaćuje pijačnu taksu n
    trošarina ž 1. 'taksa za ulazak u grad na pijacu'. 2. 'zgrada gde se naplać
    trošit -im nesvr. 1. a. 'izdavati novac, činiti izdatke'. — Ne mož tako
    troškarit troškarim nesvr. 'davati kome novac za sitne troškove'. — Jed
    trovat trujem nesvr. 1. 'ubijati otrovom'. — Mećali smo otrov u ranu i tako trovali pac
    trpat -am nesvr. 1. 'stavljati, gomilati bez reda jedno na drugo'. — T
    trpeljiv -a -o 'koji može da trpi; strpljiv'. — Taka je Mara trpeljive naravi.
    trpeljivo pril. 'na trpeljiv način; strpljivo'. — Sve je ona podnosila čuteć
    trpit -im nesvr. 1. 'podnositi teškoće, nevolje, patiti'. — Trpila je ona pijanog
    trsit se -im se nesvr. 'brinuti se, truditi se'. — Trsi se, sine, da dobro uč
    trsje s zb. im. 'seme od trave za seno'. — Skupili smo dosta trsja di je bila najbolj'a t
    trska ž bot. Phragmites communis. — Cura joj je mršava, pa izrasla tanka i visoka ko
    trščara ž 1. 'koliba od trske'. — Napravill smo samo jednu trščaru u v
    trščica ž dem. od trska.
    trt tarem nesvr. 1. 'trljati; masirati'. — Nana su me s maramicom umo
    trtica ž 'zadnji deo tela peradi i ptica, koji čine zakržljali repni pršljenovi, na kome ra
    truc m 'prkos, inat'. — Ne bi bila ona Jula, kad ne bi malo u truc tirala.
    trucirat truciram nesvr. 'prkositi'. — Ne iđu više zajedno, al zato obadvoje truciraje jedn
    truckat (se) -am (se) nesvr. 'tresti se, kretati se drmajući se (o kolima)'. —
    truckav -a -o 'koji je izazvan truckanjem, koji je posledica truckanja'. —
    truckavo pril. 'na truckav način, truckajući se'. — Teško je bilo, morali smo polagano i
    trucovat -ujem nesvr. 'prkositi (kome)'. — Kupili su i meni nove knjige, ne
    trud m 1. 'napor koji se čini pri vršenju nekog fizičkog ili umnog ra
    trudan -dna -dno 'umoran'. — Trudan čovik je skoro pao na prag, izdala ga je snaga od
    trudit trudim nesvr. 'zadavati kome trud, činiti da se neko trudi, zam
    trudna prid. 'koja je u drugom stanju, bremenita (o ženi)'. — Bila je ona ve
    trudnica ž 'trudna žena'. — Puštite da sidne ta trudnica.
    trudno pril. 's mukom, s trudom, teško'. — Bio je još mlad i trudno je nosio na ramenu
    trudnoća ž 'stanje u kome se nalazi trudna žena'. —- Lako je podnosila trudno
    trudovi mn. m 'porođajni bolovi'. — Kod snaje Teze su počeli trudovi, bi
    trukovat -ujem nesvr. 'štampati, tiskati (prvenstveno motive za ručni rad)'. — Nosila sam
    trulež m i ž 'ono što je trulo'. — Baci na đubre, šta će ti taj trulež.
    trumbeta ž 'truba'. — Stričko mu je kupio trumbetu, pa sad po cio dan samo trata
    trumbetaš -aša m 'onaj koji svira u trumbetu'. — Ajde, friško na sokak, iđ
    trun m 'vrlo sitan delić čega smrvljenog, mrva'. — Pao mi je trun u oko. Izr. Ni truna
    trunak -nka m dem. od trun.
    trunčica ž dem. od trunka.
    trunić -ića m dem. od trun.
    trunit -nem nesvr. 'postajati truo'. — Jabuke su padale i trunile ispod vo
    trunit (se) trunim (se) nesvr. 1. 'prljati trunjem'. — Nemoj mi trunit u ml
    trunka ž 'trun'. —Alaj je to laž, on ni trunke nije dao.
    truntaš -aša m 'lenština, gotovan, trut'. — Svit je pun truntaša.
    truntav -a -o 'nezgrapan, trom, koji teško korača'. — Pere je truntav kad triba radit, na i
    truntavo pril. 'nezgrapno, tromo'. — iđe, iđe, al mi se čini pijano i truntavo.
    trunto(v) -ova v. truntaš.
    trunjav -a -o 'u kome ima trunja'. — Od čega ti je trunjava slanina?
    trunje s zb. im. od trun. — Šta si radio, kad ti je kosa puna nikog trunja?!
    trupa ž 'vojna jedinica, vojska'. — Nismo našli Janka, kazali su nam da je njegova tru
    trušan -šna -šno 'čvrst, nabijen'. — Cura je malo trušna, al je vako dolič
    trušnica ž 'hleb za pse (pečen od mekinja)'. — Opet si zaboravila ispeć
    trut truta m 1. 'pčelinji mužjak koji vrši samo funkciju oplođenja matice, a posle tog
    trutina m i ž augm. i pogrd. od trut.
    trvalja ž 'maserka'. — Dobro bi bilo nać jednu trvalju da ga sirćetom istare.
    trvat -am nesvr. 'trajati, postojati'. — Samo triba izdržat, neće valdar ni njegova vlad
    trvenje s gl. im. od trt (se). 2. 'svađa, sukob'. — Otkako njim je otac umro, me
    trzavica ž (obično u mn.) 'nesporazum, nesuglasice (fig.)'. — Dobro sto
    trzalica ž 'tanka pločica, obično koštana, kojom se udara u žice na tamburi i sl. muzi
    trzat se -am (se)/tržem (se) nesvr. prema trgnit (se). — Moraćemo odnet malog kod dok
    tucak tucka m 'tvrdo jaje (na uskrs se deca tucaju crvenim, šarenim kuvanim jajima, p
    tuce -eta s 'celina od dvanaest komada'. — Snaš Veca je opet rodila, sad ima tuce dic
    tuckat se -am se nesvr. 'udaranjem jaje o jaje razbijati'. — Cilo poslip
    tuča ž 'međusobno udaranje dveju ili više osoba'. — Počelo je zadirkivanjem a završ
    tučan -čna -čno 'debeo, mastan (fig.)'. — Malo tučnija rana da bidne.
    tučnjava ž v. tuča. — Kaka je to tučnjava bila, kad je nji deset u špitalj dospilo!
    tuć/tuć tučem nesvr. 1. a. 'udarati nekoga nanoseći mu bol'. — Trći, eno, tu
    tudak pril. v. tudan. — Ej, monče, nije tudak staza.
    tudan pril. 'tim putem, u tom pravcu, tuda'. — Ja sam ga vidio, tudan je prošo.
    tudank pril. v. tudan. — Ako te vidim da još jedared tudank prođeš, noge
    tuđ tuđa tuđe 1. a. 'koji pripada drugome, drugima'. — Ne znam šta mu bi, ušo je i
    tuđe pril. 'čudno, neobično'. — Tako mi je sve izgledalo tuđe.
    tuđin m 'stranac, tuđinac'. — Kod nas je došo jedan tuđin, nismo ga nikako razumili,
    tuđina ž 'inostranstvo'. — iz našeg mista se ritko ko otisko u tuđinu.
    tuđit se tuđim se nesvr. 1. 'postajati tuđ, izbegavati koga ili što'. 2. 'ponašati se kao tu
    tuga ž 'duševni bol izazvan nekom nesrećom ili velikom čežnjom, duševna patnja, ž
    tugovat tugujem nesvr. a. 'biti tužan, osećati tugu, žalost'. b. 'izražavati
    tuk m 'udarac'. — Moždar tuk i nije bio tako jak, al ker je pao ko p
    tukatuka 'uzvik za dozivanje ćuraka'.
    tuknit -ne nesvr. 'zaudarati'. — Taj se valdar nikad ne pere, kad se pribllži sve tukne o
    tuliba ž 'podmukla ženska osoba'. — Čuvajte se Lize, te tulibe, zna se došuljat i sve iz
    tulipan -ana m 'lala'. ~ imam punu bašču crveni tulipana.
    tuljak -ljka m 1. 'gvozdena osovina u roljki (naprava za roljanje zem
    tuljčit -im nesvr. 'uglavljivati žbicu (u glavčinu točka zaprežnih kola)'. — Odneli smo
    tumarat -am nesvr. 'lutati bez cilja'. — Tumara oko salaša i tare pamet 'duboko razmišlj
    tumbat (se) -am (se) nesvr. 'obrtati'..— Ko ti je kazo da tako tumbaš taj kov
    tunja ž gunja, Cvdonia vulgaris. — Nisam ove godine tušta metnila dunca od tunj'a, m
    tunjav -a -o 'koji teško shvata, tupoglav'. — Za drugog se i nije mogla udat neg za tog
    tup tupa tupo 1. 'koji nije dovoljno naoštren'. — Teško onom kom
    tupit (se) tupim (se) nesvr. 'zatupljivati'. — Ne triba to tesat s nožom, tupiš ga tako.
    tur tura m 'stražnjica'. — Dobio je danas prutom po turu. 2. 'stražnji deo hla
    turanje s gl. im. od turat. — Nije lako cili dan turanje kolica mokri valjaka.
    turat turam nesvr. 1. 'gurati'. — Turali smo zemlju na kolicama. 2. '
    Turčin m 'pripadnik turskog naroda'. 2. 'okrutan, svirep, nemio čovek (fig.)'. — Pravi je
    Ture -eta s 'mladi Turčin'. — iđi, sine, med cure, valdar nisi Ture da bižiš od svog ro
    turgulja ž 'vrsta rane crvenkaste šljive'. — Turgulje su već zrile, možete i(h), dico, ist.
    turić -ića m dem. od tur.
    turit turim svr. 1. 'staviti nešto u unutrašnjost nečega'. — Beno, tur
    Turkinja ž 'ženska osoba turske narodnosti'.
    Turkinjica ž 'mlada Turkinja'.
    turnir -ira m 'pojas za žene (u kojem je ušivena vuna i kad se potpasu
    turnit -nem svr. 'kratkim snažnim pokretom učiniti da se neko ili neš
    turpija ž 'ručni alat različitog oblika sa zupcima koji služe za struganj
    turpijat -am nesvr. 'strugati turpijom'. — To je suviše debelo divo, ne
    turpijetina ž augm. i pogrd. od turpija.
    turpijica ž dem. od turpija.
    turski -a -o 'koji se odnosi na Turke i na Tursku, koji pripada Turcim
    tušta ž 'mnogo, bezbrojno'. — Tušta si tražio, zato nisi dobio ništa; Izr. ~ puti 'mnogo
    tute pril. 'tu'. — Dobićeš ti svoje kad tute dođeš.
    tutek pril. v. tute. — Sad je tutek bio.
    tuteka pril. v. tute. — Donesi tuteka košar.
    tutekar pril. v. tute. — Tutekar su se sigrali dok ti nisi izašo napolje.
    tutkalo s 'lepilo dobiveno preradom kostiju i kože'. — Kupio sam tutkala pa
    tutor m 'lice kome je vlast poverila brigu i staranje o maloletn:m, umobolnim i sl. oso
    tuvit -im nesvr. 1. 'dobro držati u pameti, pamtiti'. — Tuvio je on d
    tužan -žna -žno 'koji oseća tugu, žalostan'. — Danas je za nas tužan dan.
    tužit se tužim se nesvr. 'žaliti se nekome ili nečemu zbog nečega'. — S
    tužno pril. 'žalosno'. — Nana su tako tužno žalili didu, da smo svi plakali.
    tvor tvora m 'malena zver iz porodice kuna Putorius putorius'. — Smrdi ko tvor. tvo
    tvorov -a -o 'koji pripada tvoru'. — Naišo sam na tvorov trag.
    tvrd tvrda tvrdo 1. a. 'koji se teško obrađuje': ~ drvo; ~ zemlja; b. 'k
    tvrdica ž i m 'preterano štedljiv čovek, škrtica'. — Ča Vranje svaki dinar triput vrate u d
    tvrdit tvrdim nesvr. 'iznositi nešto kao nepobitnu istinu'. — Bać Šim
    tvrdoglav -a -o 'koji uporno ostaje pri svome, svojeglav'. — Sve bi to dobro bilo da moj b
    tvrdoglavo pril. 'na tvrdoglav način, nepopustljivo'. — Svi smo ga nagovarali da i on ode s
    tvrdoust -a -o 'konj sa tvrdim ustima (teško prima "žvale", a još teže se
    tvrdovat tvrdujem nesvr. 'preterano štedeti, škrtariti'. — E, pa nećemo valdar i sad tvrdov
    ubacat ubacam nesvr. 'bacati jedno za drugim u nešto'. — Ja ću natirat kola blizo, a ti
    ubacit ubacim svr. 'baciti, hitnuti u nešto'. — Kogod je ubacio loptu u
    ubacivat -acivam nesvr. prema ubacit (se). Nikola, ti si opet ubacivo ciglje u bunar?!
    ubadat (se) ubadam (se) nesvr. prema ubost (se).
    ubalavit (se) -im (se) svr. 'postati balav'. — Otari ditetu nos, sav se ubalavio.
    ubalegat (se) -a (se) svr. 'umazati se, zaprljati se balegom'. — Kudan si išo kad si tako ubaleg
    ubalit -im svr. 'zamazati, uprljati balom'. — Pazi, ubaliće ti konj kaput. ~ se povr.
    ubardat -am svr. 'upamtiti, zapamtiti'. — Ubardala sam svaku didinu rič
    ubica m 'onaj koji je izvršio ubistvo'. — Tužna i kukavna ja, šta doživi, da mi sin po~
    ubidit ubidim svr. 'iznošenjem dokaza uveriti nekoga da je ono što mu se kaže istinito, da veruje u n

    ubiđivanje s gl. im. od ubiđivat (se). — Katkad je za ubiđivanje potribna i batina.


    ubiđivat (se) ubiđivam (se) nesvr. prema ubidit (se).
    ubijat ubijam nesvr. prema ubit. Izr. ~ vrlme 'provoditi vreme u bilo kakvom poslu'. ~
    ubijen -ena -eno 1. trp. prid. od ubit (se). 2. a. 'povređen, ranjav'. — N
    ubijeno pril. 'utučeno, skrušeno'. — Nikad ga dosad nisu vid(i)li da tako tijo i ubijeno d
    ubilužavat (se) ubilužavam (se) nesvr. prema ubilužit (se).
    ubilužit -im svr. 'upisati, zabeležiti'. — Kad je tako, ubilužite i mog sin
    ubirat (se) ubiram (se) nesvr. 'praviti nabore (na čemu), nabirati (što)'. — Ubiram sukno, M
    ubistvo s 1. 'nasilno oduzimanje života'. — Bio je godinama u zatvoru
    ubit ubijem svr. 1. 'usmrtiti, ustreliti, uloviti (životinju)'. — Meni bi žao bilo i zeca d
    ublatnjavit (se) -im (se) svr. 'uprljati blatom, ublatiti'. — Šta si radio i kudan si išo kad si do ko
    ubljuvat (se) ubljujem (se) svr. 'zaprljati (se) pri bljuvanju'. — Što se on opio, al se i sav ublj
    ubljuvavat (se) -uvavam (se) nesvr. prema ubljuvat (se).
    ubod m 1. 'ranjavanje oštrim šiljatim predmetom, žaokom i sl.'. — Nikako da mi spla
    ubog/ubog -a -o 'veoma siromašan, jadan'. — Moja kuća je uboga prema vašoj gazda
    ubogaljit (se) -ogaljim (se) svr. 'učiniti bogaljem, osakatiti'. — Nemoj ga sek
    ubogo/ubogo pril. 'siromašno, jadno, bedno'. — Zar baš kod vas mora sve tako ubogo da izgl
    ubokorit se ubokori se svr. 'razviti se u bokore (o biljci)'. — Žito se lipo ubokorilo, sad sam
    uboksat -sujem svr. v. boksat. ~ oćeš i moje cipele uboksat kad već čistiš tvoje
    uboksovat -sujem svr. v. boksat. — Oboksovala sam i tvoje papuče.
    ubor m 'nabor'. — Ko je take lipe ubore napravio na košulji?
    ubost (se) ubodem (se) svr. 1. 'oštrim, šiljatim predmetom, žaokom i sl. r
    uboški -a -o 'koji se odnosi na uboge, siromaški'. — Danas su onog starog
    ubrajat (se) ubrajam se nesvr. 'stavljati u red čega, uvršćavati'. — Nemojte
    ubran -a -o 1. trp. prid. od ubrat. 2. 'naboran'. — Malo ti je većma ubrana suknja nego
    ubrašnjavit (se) -im (se) svr. 'posuti brašnom'. — Ko ti je ubrašnjavio kosu?
    ubrat uberem svr. 1. 'uzabrati'. — Ja najvećma volim da sama uberem vo
    ucat -am nesvr. 'stalno ići nekuda uz izbegavanje posla, lutati, skitati'. — Priko nedi
    ucmekat ucmekam svr. 'ubiti, umlatiti (pogrd.)'. — Neću ja tebi noge lomit, ucmeka
    ucrvat se -am se svr. 'dobiti crve, ispuniti se crvima'. — Rana na krmači se ucrvala, triba
    ucvarit se -im se svr. 'preznojiti se (zbog neprikladnog odevanja u tople dane), ispržiti se'.
    ucvilit ucvilim svr. 'rastužiti'. — Nana su bili ucviljeni i plakali su cio dan.
    učaklaisat (se) -išem (se) svr. 'usijati (se) od dugotrajne upotrebe'. — Nosiš te č
    učan učna učno 'naučen'. — Nisam znao da je ona tako učna žena.
    učatlaisat (se) -išem (se) svr. v. učaklaisat (se).
    učenjak m 'onaj koji se bavi naukom; obrazovan čovek'. — Mirko, zato što
    učevan -vna -vno 'školovan, obrazovan'. — Tako učevan čovik a velik lažov.
    učičkat -am svr. 'napuniti se čičkom uednom vrstom bodljikavog ploda koji se lako hva
    učinit učinlm svr. 1. 'izvršiti, izvesti'. — Danas je mali Ante učinio prvi korak. 2. 'pom
    učit -im nesvr. 'sticati kakvo znanje u školi i zanatu'. — Kako ne bi u
    učitavo pril. 'ujedno, u jednom komadu'. — Ti si meni dao sitno, a ja ć
    učitelj m 'prosvetni radnik koji radi u osnovnoj školi'. — Danas mi je u
    učiteljica ž 'žena učitelj'. — Nane, imamo novu učiteljicu,
    učoporit se učoporim se svr. 'skupiti se u čopor'. — Ovce su se učoporile, vrime je da i(h) t
    učovičit se -Im se svr. 'odrasti, sazreti, postati čovek'. — E, moj Janko, i ostari
    uć/uć uđem svr. 1. 'idući dospeti na kakav zatvoren prostor'. — Nemoj zaklju
    ućapkat -am svr. v. ćapkat. — Bać ste lipo ućapkali ambetuš.
    ućarit ućarim svr. 'doći do zarade, zaraditi, izvući neku korist (ne baš na najpošteniji n
    ućutit (se) -im (se) svr. 'prestati govoriti, zaćutati'. — Čuo sam mu glas iz ku
    ućutkat -am svr. 'primorati nekoga da ućuti'. — Koce, možeš li ti tu tvoju dicu malo u
    ućutkavat (se) ućutkavam (se) nesvr. prema ućutkat (se). — Dokleg ćeš, Kristo, misliš da u
    ućutkivat (se) ućutkivam (se) nesvr. v. ućutkavat (se).
    ućvala m i ž 'pokvarenjak, uštva, ulizica, dvoličnjak'. — Šta se on miša med pošten svi
    udaja ž 'stupanje ženske osobe u brak'. — Moju udaju nikad neću zaboravit, sav soka
    udanit udanem svr. 'udahnuti'. — Toliko sam se poplašila da nisam mogla ajer da udan
    udaren -a -o 1. trp. prid. od udarit. 2. 'malo lud, ćaknut'. — Divani on
    udarit - im nesvr. 1. a. 'lupiti, mlatnuti'. — Nane, Vince me udario šak
    udat -am svr. 'dati kome za ženu (kćer, sestru, rođaku)'. — Odali smo i našu najmla
    udavača ž 1. 'devojka koja je stigla za udaju'. — Ženiću se, kako ne bi, samo dok na
    udavat (se) udajem (se) nesvr. prema udat (se).
    udavit udavim svr. 1. 'zadaviti'. — Toliko je nanu moj mlađi brat namu
    udebljat (se) -am (se) svr. 'postati debeo, postati deblji'. — iđe i on stariji, pa se malo udebljo
    udesan -sna -sno 'zgodan'. — Borme je to još kako udesan momak i nao
    udesit -im svr. 1. 'srediti, načiniti'. — Tome, zašto već ne udesiš tu bravu da možemo
    udesno pril. 'na udesan način, zgodno'. — Ne znam oće 1 baš bit udes
    udešavat (se) udešavam (se) nesvr. prema udesit (se).
    udilit udilim svr. 'dati milostinju'. — "Udilite siromaku" i "Udilite siromaku koji ne vidi u mraku" su
    udit udijem svr. 'udenuti (konac u iglu)'. — Majko, vama su malo kratke ruke da ud
    udit -im nesvr. 'nanositi štetu, zlo, škoditi'. — Zna on da mu udi zdravlju, al kaže ne
    udivanit (se) udivanim (se) svr. 'dogovoriti se'. — Samo ti iđi, ja i tvoj otac smo se ve
    udivat udivam nesvr. prema udit. — Slabo vidim, pa ne možem više udivat.
    udlićkat se udlićkam se svr. 'izvršiti veliku nuždu s prolivom'. — Bolto i Marta su toliko il
    udomit (se) udomim (se) svr. 'udati'. — Blago tebi, Joško, ti si tvoju ćer udomio.
    udovac -ovca m 'čovek kome je umrla žena'. — To je ćer onog udovca sa Sebeši
    udovački -a -o 'koji se odnosi na udovce i udovice'. — Ni udovački život nije lak.
    udovčev -a -o 'koji pripada udovcu'. — Vidi udovčevi sinovi kako su fainski.
    udovica ž 'ona kojoj je umro muž, udova'.
    udovicin -a -o 'koji pripada udovici'. — To je udovicina zemlja ostala neuzorana.
    udriroza ž 'nastrana i pomalo luckasta žena (pogrd.)'. — Ko se za tom udrirozom okrene
    udrobit udrobim svr. 'drobeći u sitne komade (hleb i sl.) staviti u nešto te
    udrvenit se udrvenim se svr. 'postati kao drvo, ukrutiti se'. — Mogla si ovo ilo malo i pogri
    udubit udubim svr. 'dubeći načiniti šupljinu u nečemu'. — Kako si to
    udušak pril. 'naiskap, nadušak'. — Možeš mislit koliko je bio žedan, kad j'e po litre vod
    udvostručit (se) -im (se) svr. 'dvaput uvećati, udvojiti'. — To je bilo lane, sad ć
    uđi -a -e 'bolji, vredniji, viđeniji'. — Zašto se Lozika ne bi udala za Dan
    ufanje s gl. im. od ufat (se). — Moje je ufanje u tebe, Bože, neizmerno (molitva).
    ufat (se) -am (se) nesvr. 1. 'nadati se, verovati, uzdati se'. ~ ufa se on da ć
    ufircat -am svr. 'krupnim bodom igle ušiti novoskrojenu haljinu, odel
    uflićkat se uflićkam se svr. 'dobiti proliv'. — Kad se prase uflićka, to je znak da je bolesno
    ufonjat se -am se svr. 1. 'umokriti se'. — Nikoli su nogavice od flundra s
    ufriško pril. 'ubrzo'. ~ ufriško će se smrknit.
    ufugovat -ujem svr. 'uglačati malter između cigala'. — Ti samo ziđaj, ja ć
    ugaćit se -im se svr. 'obući gaće, pojaviti se u gaćama'. — Tebi je, Tome, valdar vru
    ugaćnjak m 'učkur, svitnjak'. — Ukljukaj ugaćnjak, visi ti do kolina.
    ugađat ugađam svr. i nesvr. prema ugodit.
    ugagricat se -a(m) se svr. 'dobiti gagrice'. — Jedna šunka se ugagricala.
    uganit uganem svr. 'povrediti nogu ili ruku iskretanjem zgloba, iščaši
    ugar 1. 'njiva koja se posle žetve preore da odstoji pre dubokog ora
    ugarak ugarka m 'ogoreli komad drveta'. — Poli vodom vatru, nemoj ni jedan ugarak d
    ugareap m 'kraća loza na čokotu, koja se ostavlja za iduću godinu na rod'.
    ugarit ugarim svr. i nesvr. 'uzorati obradivo zemljište i ostaviti izves
    ugarnice ž mn. 1. 'ugarena njiva'. 2. 'zemlja koja se nalazi neposredno do prvih ku
    ugasan -sna -sno 'zagasit, taman'. — Kupili su mi moji jedno ugasno ruvo.
    ugasit ugasim svr. 'utrnuti'. — Ugasila se vatra u šporelju. Izr. ~ žeđ 'uzimanjem vode
    ugazit -im svr. 1. 'gazeći zgnječiti (što)'. — Napravili su stazu priko žita i jsve ga ugaz
    uginit -nem svr. 'lipsati, crći'. — Nemam vise ovaca, sve su uginile.
    uginuće s 'smrtnost životinja'. — Ove godine sam imo manja uginuća u prasicama nego
    uglancat -am svr. 'usjati, uglačati'. — Tako sam uglanco daske, svi će mišovi popadat!
    uglavit (se) uglavim (se) svr. 1. 'namestiti da nešto čvrsto stoji, učvrstiti'. —
    uglavljivat (se) -avljivam (se) nesvr. prema uglavit (se).
    ugledat -am svr. 'spaziti, primetiti'. — Kad ugledam toran Gradske kuć
    ugledat (se) ugledam (se) nesvr. prema ugledat (se).
    uglibit se uglibim se svr. 'uplesti se, zapetljati se u nešto neprijatno (fig.
    ugnjizdit se ugnjizdim se svr. 1. 'napraviti, saviti gnezdo'. — Opet se roda
    ugodit -im svr. 'ispuniti želju (kome)'. — Ugodi ti didi, pa se ne boj d
    ugojit ugojim svr. 'utoviti, uhraniti (stoku, živinu)'. — Nisi tribo tako ugojit bika, ne
    ugrabit -im svr. 'dočepati se prvi nečega'. — Kako vidim, ti si ugrabio najve
    ugrijat -jem svr. 1. 'učiniti toplim, zagrejati'. — Ugrij mi vode za nogej Triba ugrijat pe
    ugrijavat (se) -ijavam (se) nesvr. prema ugrijat (se).
    ugrist -izem svr. 'zariti zube u nekoga, ujesti'. — Čuvaj se kera, da te
    ugruvat se ugruvam se svr. 'izudarati se (padom)'. — Bać Vincin Ivan je pao s konja i fain
    ugurat uguram svr. 1. 'tutnuti'. — Dok sam se ja okrenila, dida su joj
    uguravat (se) -uravam (se) nesvr. prema ugurat (se).
    ugušit ugušim svr. 1. a. 'zadaviti'. — Ugušio je rođenu ženu i onda se obisio. b. 'onemo
    ugušivat (se) -ugušivam (se) nesvr. prema ugušit (se).
    ugužvat (se) -am (se) svr. 'pritiskajući učiniti nabore na nečemu'. — Kad sidaš, pripazi malo
    uja ž 'vreme kojim se označava prekid nekog rada, odmor'. — Dok vi otkujete kose
    ujac m v. ujak. — Roze, kad vam je bio ujac u gostima?
    ujak m 'materin brat'. — Neceš se valdar stidit od tvog ujaka?
    ujakov -a -o 'koji pripada ujaku'. ~ ujakov salaš je najlipči u kraju.
    ujašit -šim svr. 1. 'ući jašući, ujahati'. — Da ste i(h) vid(i)li kad su n
    ujčev -a -o 'koji pripada ujacu'. — Ujčevi su konji, al i(h) ne tira ujac.
    u(j)idat u(j)idam svr. nesvr. prema u(j)ist. — On ne bi b'io taj što jeste da koga uvik ne u(j)ida! ~ se 'ugr
    ujin -a, -o 'ujakov'. — Ujini risari su već sve pokosili.
    u(j)ist u(j)idem svr. 1. 'zagristi, ubosti zubom, rilicom i sl.'. — Ujio ga je ker za nogu. 2. 'uvrediti, pecn
    ujit -im nesvr. 'hujati'. — Čujete 1 vi kako zdravo uji vitar napolju?
    ujna ž 'ujakova žena'. — Od sviju, dica najvećma vole ujnu Tezu.
    ujnica ž dem. od ujna. — Kako ti imaš mladu ujnicu?!
    ujnin -a -o 'koje pripada ujni'. — Ujnina bašča je puna šarenog cvića.
    ujo m 'ujak'. — Kad ujo dođu u goste, nana uvik peču kolača.
    ujtru pril. (u jutarnjim časovima), ujutro' — Nećemo ujtru orat, mokra je još zemlja
    ujurit ujurim svr. 'jureći ući kuda'. — Je l se štogod dogodilo kad si tako ujurio ko bre
    ukakat se -am se svr. 'izvršiti veliku nuždu (deć.)'. — izgleda da se dite ukakalo, tribalo
    ukakit se ukakim se svr. v. ukakat se (deč.)'.
    ukalamit -im svr. 'upelcovati'. — Juče sam dvi trišnje, a danas pet zerdelija ukalamio.
    ukaljat ukaljam svr. 1. 'uprljati blatom, zaprljati'. — Kudan si ti, Lazo
    ukapat -am svr. 'kapima pokvasiti ili upr. ljati'. — Kako ti je to ilo, ka
    ukasat -am svr. 'ući kasajući, ući trčeći'. — Moro je ukasat da se pokaže kake konje im
    ukasnit -nem svr. 'zakasniti'. — Nemoj ukasnit jel mi ujutru rano kreć
    ukatranisat se -išem se svr. 'umazati se katranom'. — Mazo sam uštrojene svinje i sav sam se
    ukebat ukebam svr. 'uhvatiti, uvrebati, uloviti, obično u čemu nedopuštenome'. — Nek
    ukečit -im svr. 'nogom udariti loptu u neki prostor'. — Ukečio bi on kad bi znao, vidi
    ukenjačit se -im se svr. 'umazati se kenjačom, kolomazom'. — Podmazivo sam kola, pa sam
    ukipit se ukipim se svr. 'skameniti se, ukočiti se'. — Ajde, Bartule, priv
    ukiselit -im svr. 'učiniti da nešto postane kiselo (stavljanjem u sirće, v
    ukiselo pril. 'pripremiti testo sa kvascom za kolač' (supr. uslatko.) — Juč
    uklanjat (se) -am (se) nesvr. prema uklonit (se).
    uklapat (se) -uklapam (se) nesvr. prema uklopi (se).
    uklatica ž 'romboidni komad platna koji se ušiva kao umetak među nogama muških dug
    uklepat -am svr. 'ugurati, dati kome što; prodati (mimo volje kupca)'. —
    uklesat uklešem svr. 'urezati (obično u kamen)'. — Kad si bila na groblju, neznamjesu
    uklet -a -o 1. trp. prid. od uklet (se). 2. 'jadan, nesrećan, gonjen kletv
    uklet ukunem i ukletem svr. 'prokleti'. — Mater ga je klela i to mu je ostalo ko da ga
    uklonit uklonim svr. 'premestiti, skloniti sa mesta; odstraniti'. — Uklo
    uklonjat (se) -am (se) nesvr. v. uklanjat (se).
    uklopit uklopim svr. 1. 'uramiti'. — Jesl 1 vid(i)la kako su lipo uklopili vin
    ukljukat (se) ;am (se) svr. 1. 'utoviti živinu (kljukajući)'. — Ukljukali smo o
    ukljukavanje s gl. im. od ukljukavat. — Ne vridi ukljukavanje košulje u stan kad je košulja k
    ukljukavat -ukavam nesvr. prema ukljukat.
    ukobat se ukobam se svr. 1. 'zavoleti nekoga, zaljubiti se'. — Jašo se ukobo u Jelicu i sad
    ukočit ukočim svr. 1. 'onemogućiti okretanje točka (na vozilu, bunaru i sl.)'. — Uko
    ukolenčit -im svr. 'tankim užetom ili specijalnim okovima, sapeti (konja, goveda) ispod k
    ukomit ukomim svr. 'upraviti, uputiti (oči)'. — Ukomio oči na dinju ko ma
    ukonakovat -ujem svr. 'ukonačiti, nastaniti se, naći prenoćište'. — Nismo m
    ukop m 'sahrana, pogreb'. — Malo je bilo svita na ukopu.
    ukopat -am svr. 1. 'staviti u jamu i zakopati'. — Okopali smo stupove
    ukopeštit ukopeštim svr. 1. 'ukočeno, sa iskolačenim očima gledati'. — Bar da kaže štogo
    ukoracit ukoracim svr. 'ući, stupiti u nešto'. — Nije dobro ni ukoracio u ambetuš, a ba
    ukordepit (se) ukordepim (se) svr. 1. 'stvrdnuti se, ukrutiti se (veš od zimskog mraza)'. — Osta
    ukorit ukorim svr. 'učiniti kome prekor, prigovoriti (kome što)'. — Nana su
    ukorovit se -i se svr. 'zarasti u korov'. — Čija je ovo zemlja kad se tako ukorovilo ko da gaz
    ukosirit se -osirim se svr. 'zauzeti oholu pozu (pri hođanju, sedenju, razgo
    ukosit ukosim svr. 'koso postaviti, naheriti'. — Kako si to dio kamaru kad si je tako uk
    ukoso pril. 'u stranu, u kosom pravcu, postrance'. — Glava mi je visila doli i sve mi je
    ukoštac pril. u izrazu: uhvatiti se, hvatati se u koštac 'poceti se rvati, gušati, tu
    ukraćivat -aćivam nesvr. prema ukratit.
    ukraj predl. 'pored, kod, kraj'. — Ni ukraj pameti.
    ukrast -adem svr. 'izvršiti krađu'. — Ako mi je ne date, ja ću vam ukrast
    ukratit ukratim svr. 'oduzeti, lišiti čega, uskratiti'- — Kad voli da uči, nemojte je u tom
    ukratko pril. 'u nekoliko reči'. — Ti njima samo ukratko, a oni kako oć
    ukrivo pril. 'krivim pravcem, nakrivljeno, nakrivo, koso, u stranu'. —
    ukriž pril. 'križajući se'. — Kad je čula Jocka da je i njezin sin cilu noć
    ukrmačit -im svr. 'pišući mastilom umrljati, napraviti mrlju'. — Sve bi dobro bilo samo d
    ukrupno pril. 'mnogo, jako'. — Jel se svađaje ne znam, al da zdravo ukrupno divane, to j
    ukrvavit ukrvavim svr. 'umazati krvlju, okrvaviti'. — Šta si radio kad s
    ukućanin (mn. -ani) m 'stanar jedne kuće'. — Otkako je ostala sama u kuć
    ukućanka ž 'stanarka'. — Uđite samo, to je moja ukućanka.
    ukuvat -am svr. a. 'dužim kuvanjem dovesti do veće gustine'. — Ukuv
    ukvacat (se) ukvacam (se) svr. v. ublatnjavit, — Ti cigurno biraš najveće blato sridom puta,
    ukvarit ukvarim svr. 'pokvariti, iščašiti'. — Tako je klizavo, na ćoši sa
    ukvasit -im svr. 'pokvasiti, ovlažiti'. — Zasuči te rukave, ne vidiš da ć
    ulagat se ulažem se svr. 'dodvoriti se ulagivanjem'. — Od malena je bila taka da se znala
    ulagivanje s gl. im. od ulagivat (se). — I za ulagivanje triba imat niku narav.
    ulagivat (se) ulagivam (se) nesvr. prema ulagat (se)'. — Često je gore prošo od drugi, al Laj
    ular ulara m 'konopac oko glave konja (za kraj se konj vodi ili se n
    ulazit -im nesvr. prema uć.
    uleć ulegnem svr. 1. 'ugnuti, saviti'. — Krov od salaša je ulego sa j
    uledenit se uledenim se svr. 'ohladiti, slediti'. — Di ste tako dugo, čorba se ve
    ulegnuće s 'ulegnuto mesto, udoljica'. — Na tom ulegnuću uvik ostane podzemna voda.
    uletit -im svr. 1. 'ući leteći'. — Uletio nam je slipi miš u sobu. 2. 'neoč
    uležat se -žim se svr. 'omlitaviti od dugog ležanja, nerada'. — Vince, jel ti znaš da je ve
    ulickat -am svr. 'ugladiti, doterati'. — Neće se ona manit dok sve po s
    ulićat ulićem nesvr. prema uletit. — Zatvori ta vrata od volarice da ne uli
    uligat (se) uležem (se) nesvr. prema uleć (se). — Vrime je da se dica uligaje.
    uligivat (se) uligivam (se) nesvr. prema uligat (se), uleć (se). — Neću više
    ulinit se ulinim se svr. 'postati len'. — Kod vas se, gazda, čovik ne mož ni ulinit, furtom
    ulipčat (se) -am (se) svr. 1. 'učiniti lepim ili lepšim'. — Došla sam da vidim kako
    ulipčavat (se) ulipčavam (se) nesvr. prema ulipčat (se). — Zato je divojka i triba da se ulip
    ulipit (se) ulipim (se) svr. 1. 'sastaviti lepilom, prilepiti'. — Zamuti malo
    ulit ulijem svr. 1. 'nasuti neku tečnost u nešto'. — Uli vode u lavor da operem ruke.
    ulitit -im svr. 'obući nekome letnje odelo'. — Nisi ti malo rano ulitila tvog derana? ~ se -im se s
    ulivat ulivam nesvr. prema ulit. — Meni nemoj više ulivat.
    ulivo pril. 'na levu stranu, levo'. — Na raskršću skreni ulivo.
    ulizat se uližem se svr. 1. 'izlizati se'. — Nije volio ić med društvo, jel
    ulizica ž i m 'onaj koji se rado ulizuje'. — Ni kera ne volim ulizicu a ne
    ulizivat se -izivam se nesvr. prema ulizat se. — Badavad se ulizivaš, moraš ustat i na poso
    uloćkat se -am se svr. v. ulopat se. — Svu sam suknju uloćkala, toliko je velika rosa bila j
    ulopat (se) ulopam (se) svr. 'jako isprskati blatom'. — Gaće ćeš ulopat, zasu
    ulovit (se) ulovim (se) svr 1. 'uhvatiti ili ubiti u lovu'. — Nisam danas imo sri
    ulubit (se) ulubim (se) svr. 'ugnuti površinu nečega ravnog ili ispupčenog
    uludo pril. 'beskorisno, ludo'. — Ne mož se tako živit i trošit uludo.
    uljuljat uljuljam svr. 'ljuljajući uspavati'. — Nogom je ljuljala kollvku i friško ga je ulju
    uljuljivat (se) uljuljivam (se) nesvr. prema uljuljat (se), uljuljivat (se)'.
    uljuljkat (se) -am (se) svr. dem. prema uljuljat. — izgleda da će Josu Marica uljuljkat.
    uljuljkavat (se) uljuljkavam (se) nesvr. prema uljuljkat (se), uljuljkivat (se).
    uljuljkivat (se) uljuljkivam (se) nesvr. v. uljuljkavat (se).
    um m 'pamet'. — Bio kazat pa bi znala kako da se vladam, a vako
    umackat (se) -am (se) svr. 'zamazati, uprljati'. — Sve si ruvo umacko.
    umakat umačem nesvr. prema umočit. – Toliki komad kruva umače u kiselnu, da ga ne
    umaknit umaknem svr. 'krišom se izvući; pobeći'. ~ imali smo noćos lopova, al dok nism
    umandrat se -am se svr. 'umazati se, uprljati se'. — Lipo to i, sva ćeš se umandrat.
    umanut -a -o 'sulud, defektan'. — Šta se vrzma oko naše Lozike taj umanuti Beno?
    umarat (se) umaram (se) nesvr. prema umorit (se). — Ne umara mene poso, ve
    umastit (se) umastim (se) svr. 'uprljati, umrljati nečim masnim, zaprljati du
    umazat -ažem svr. 1. 'uprljati, zamazati, umrljati (ruke, odeću)'. — Umazala sam sve pf
    umećat umećem nesvr. prema umetnit. — Triba 1 još da umećem u ovaj košar?
    umeljat (se) umeljam (se) svr. 'umazati se'. — Di si došo do farbe kad si se sav umeljo i po r
    umetnit umetnem svr. 'staviti nešto unutra, između nečega; naknadno u
    umilit se -im se svr. 'ući u volju (nekome), steći nečiju naklonost'. — Nije zato što je naj
    umiljavanje s gl. im. od umiljavat se. — I mačka zna za umiljavanje.
    umiljat -a -o 'mazan, prijatan; mio, ljubak'. — Ima ona dvoje umiljate dice. Izr. umiljato
    umiljavat se umiljavam se nesvr. 'nastojati da se postane mio, da se steče naklonost'. — Stan
    uminit umini(m) svr. 'smanjiti intenzitet, popustiti'. — Metni rakije na zub, moždar
    umirat -rem nesvr. prema umrit. — Nane, dođite friško, majka umiru.
    umirit (se) umirim (se) svr. 'učiniti da neko prestane biti nemiran, da prekine buku, sva
    umirivat (se) umirivam (se) nesvr. prema umirit (se). — Ne trpe se ova dva nova konja, pa i
    umirovit umirovim svr. 'penzionisati'. — Nije dočeko da ga umirove, umro je na astalu u
    umirovljenik -ika m 'penzioner'. — Naš prvi komšija u varoši je jedan stari umirovljenik.
    umišat umišam svr. 1. 'sasud u neku drugu materiju, dodati i izmešati'. — Umišaj mekinja u spirine i n

    umit m 'alatka (služila u ručnoj i vršidbi sa konjima), mlatilo'. — Donesi umit pa


    umit (se) umijem (se) svr. 'upotrebljavajući vodu oprati (telo, lice)'. — Nema ru
    umivanje s gl. im. od umivat (se). — Ala je to umivanje kad na uvetu blata imaš.
    umivat (se) umivam (se) nesvr. prema umit (se).
    umnjak m 'poslednji zub kutnjak'. — Lazi je ispo umnjak.
    umočit umočim svr. 'delimično uroniti u neku tečnost'. — Ko dite, ja sam volio da umo
    umokrit (se) umokrim (se) svr. 1. 'ovlažiti, ukvasiti'. — Podigni malo sukn
    umolovat -ujem svr. 'obojiti, ofarbati stan'. — Za dva dana ćemo umolovat dvi sobe i amb
    umoljčavit se -i se svr. 'biti napadnut, izgrizen od moljaca'. — Nanina ona lipa otunka, s koži
    umor m 1. 'malaksalost usled dugog i napornog rada, zamor'. — Znamo da se ris mor
    umoran -rna -rno 'koji oseća umor'. — Jedva sam se dovuko do kreveta tako sam bio um
    umoreno pril. 'umorno, posustalo, iznemoglo'. — U licu je potamnio i izgledo umoreno.
    umorit (se) umorim (se) svr. 1. 'dovesti u stanje umora, zamoriti'. — Umo
    umorno pril. 'zamoreno'. ~ umorno je pogledo iđu 1 kaka kola da ga ponesu.
    umotat -am svr. 'zaviti, upakovati, uviti'. — Valdar nećeš u novinu um
    umotavat (se) umotavam (se) nesvr. prema umotat (se).
    umrčit se -Im se svr. 'ugaraviti se'. — Iđi na ogledalo da vidiš kako si se umr
    umrit umrem svr. 'preminuti'. — On živi život i ne vodi računa što ć
    umrlica/umrlica ž 'posmrtnica'. — Jedino se umrlicom mož dokazat da kogod nije živ.
    umrljat (se) umrljam (se) svr. 'uprljati, ukaljati'. — Umrljala si tintom novu knjigu.
    umrsit (se) umrsim (se) svr. 'učiniti da se konci, vlasi i sl. zapletu'. — Kazala sam ti da ne d
    umrvit -Im svr. 'staviti mrve u nešto, udrobiti'. — Umrvila sam čitav komad kruva u šo
    umućivat (se) umućivam (se) nesvr. prema umutit (se).
    umudrit se umudrim se svr. 'zamisliti se, uozbiljiti se'. — Ko bi ga znao šta mu je, bio je ve
    umuknit umuknem svr. 'prestati govoriti, ućutati'. — Ka će već da umu
    umusit se umusim se svr. 'utonuti u neraspoloženje'. — Šta si se ti, Vranje, umusio, oma d
    umutit umutim svr. 'muteći izmešati'. —-Sa ću ja časkom umutit fanaka. ~ se 'smešati
    unakaradit (se) -aradim (se) svr. 'učiniti nakaradnim, nagrditi'. — Ne fali to ni
    unakarađivat (se) -ađivam (se) nesvr. prema unakaradit (se). — Valdar Jaga nema u ku
    unakazit (se) unakazim (se) svr. 'učiniti nakaznim, osakatiti'. — Ne možeš p
    unakrst pril. 'popreko jedno u odnosu na drugo, ukršteno'. — Unakrst metne dvi gran
    unaprid pril. 'pre nego što će doći do nečega; pre nego što je nešto zasluženo, dobijeno'. — M
    unašat unašam nesvr. v. unosit. finatrag pril. 'unazad'. ~ ima dosta vrimena otkako mi s
    unatraški pril. 'krećući se unatrag, sa leđima okrenutim u pravcu kretanja'. — Solo krene
    uncucki -a -o 'koji je lukav, obešenjak'. — Takl je stvoren da mu je priroda uncucka.
    uncušag m v. uncutarija. — Čuvajte se Albe, moždar je opet smislio kaki uncušag.
    uncut m 'mangup, lola, bekrija'. — Ne kažem da je rđav, al je velik uncut.
    uncutarija ž 'smicalica, lukavština, nevaljalstvo'. — iđi, al pričuvaj se malo, moždar je to k
    uneredit se -eredim se svr. 'obavljajući veiku nuždu zaprljati se, umazati se'. — Mora
    unesrićit (se) -im (se) svr. 1. 'učiniti nesrećnim'. — Baš mi je žao, dvoje mladi su unesri
    unet unesem svr. 'noseći dopremiti, smestiti, staviti unutra'. — Nism
    unkav -a -o 'kijavičav'. — Nemoj ić blizo mene, unkava sam.
    unkavica ž 'kijavica'. — Mene svaka unkavica uvati.
    unosit unosim nesvr. prema unet. — Ako mi niko ne pomogne, ni ja necu da unosim s
    unuče (zjj. im. unučad) s dem. od unuk i unuka. — Čim su unučad došla, oma je puna
    unučica ž dem. od unuka.
    unučić m dem. od unuk.
    unuk m 'sinovljev ili kćerin sin'. — Nemam ni jednog unuka.
    unuka ž 'sinovljeva ili kćerina kći'. — Unuka mi je u gostima.
    unutra pril. 'u okviru, u granicama nečega'. — Unesi stocove unutra.
    unutri pril. v. unutra. — Unutri je vruće.
    unjkat -am nesvr. 'govoriti kroz nos'. — Dolnja usna mu je falila, u ra
    uočan -čna -čno 'otvoren, neposredan'. Maja je uvik bila uočna, al to joj je donelo više
    uoči pril. 'dan pre; neposredno pre'..~ uoči Božića smo krenili na put.
    uokat se uokam se svr. 'umoriti se, premoriti se (posle dugog hodanja)'. —
    uopće pril. 'uopšte'. — Ja uopće tebi ne virujem; — Ni s kim se uopć
    uortačit uortačim svr. 1. 'uzeti za ortaka'. — Ico uortačio Nacu i sad su nji dvojca najja
    uozbiljit uozbiijim svr. 'učiniti ozbiljnim, zamišljenim'. — Grom udari
    upačit -im svr. 1. 'pokazati prstom, rukom, uperiti'. — Zašto si na me upa
    upačivat upačivam nesvr. prema upačit. — Ti si stariji brat, nauči već Nikolu da ne upa
    upadat -am nesvr. prema upast. — Kako je ovo blato kad do kolina upadam?
    upalit upalim svr. 1. 'zapaliti'. — Roze, upali lampaš u sobi. — Krist
    upaljivat (se) upaljivam (se) nesvr. prema upalit (se). — Ker matori, kad god kasno do
    upantit -im svr. 'zapamtiti, upamtiti'. — Upanti dobro što ti majka bidnu kazali.
    upanjit se upanjim se svr. 'ukočiti se od čuda i iznenađenja, zaprepastiti se'. — Kad je Laz
    uparadit se uparadim se svr. 'urediti se, _doterati se kao za paradu'. — Kud si se ti, antune,
    uparit uparim svr. 'sastaviti dvoje da zajedno nešto urade'. — Upario sam mog mrkov
    uparit (se) -im (se) svr. 'učiniti da se nešto prožme parom'. — Zatvori vrata od sobe, sve
    uparložit -im svr. 'zapustiti, ne obraditi (zemlju, vinograd)'. — Kako si
    uparožit -im svr. 'staviti konju ular'. — E, sad ga uparoži ti, kad si ga puštio brez ulara.
    upasat upašem svr. 'uvezati pojasom'. — Upaši tu košulju, nećeš valdar i
    upasirat upasiram svr. 1. 'staviti na odgovarajuće mesto, umestiti'. — N
    upast upadnem svr. 1. a. 'pasti odozgo dole'. — Čuo sam da se Beno tako naljosko da
    uperit uperim svr. 1. 'upraviti (prst, pogled ili drugo što)'. — Nane, M
    uperjavit (se) -Im (se) svr. 'pokriti, posuti perjem'. — Kako sam guske čupala još sam i kosu u
    upertlat -am svr. 'uplesti, uvezati pertlama (cipele, mider i sl.)'. — Upertlaj mi mider i k
    upet upnem svr. 'zapeti, napregnuti'. — Upni, monče, i ti malo s tvo
    upetljat -am svr. 'umešati, uplesti'. — Nadam se da mene nećeš u to up
    upetljavat (se) upetljavam (se) nesvr. prema upetljat (se).
    upicanit se upicanim se svr. 'nakinđuriti se'. — Vidi Solu, kako se upicanio ko paradeški ko
    upicanjivat se -anjivam se nesvr. prema upicanit se.
    upinjat (se) -njem (se) nesvr. prema upet (se). upisan -a -o u izrazu: lip ko upisan 'vrlo lep,
    upisat (se) upišem (se) svr. 'zapisati u spisak određene namene'. — Upisali smo našeg Ivan
    upisivat (se) upisivam (se) nesvr. prema upisat (se).
    upišanko m 'muško dete koje se često upiša (pogrd.)'. — Dico, da znate, Josica ima novo
    upišat (se) -am (se) svr. 'pokvasiti mokraćom'. — Šta si radio kad si upišo flundre?
    upitat upitam svr. 'postaviti pitanje, zapitati'. — Nikad te nisam upitala, kako tvoja
    upiždrit (se) uplždrim (se) svr. 'zagledati se široko otvorenih očiju i uprta pogleda'. — Vidi g
    uplakat se -čem se svr. 'imati tragove suza na licu usled plača'. — Možeš
    uplašit -im svr. 'prepasti nekog'. — Uplašio si me. ~ se 'prepasti se'. — Sta ste se uplaš
    uplest upletem svr. 1. 'napraviti pletenicu, načiniti venac od luka i sl.
    uplićat (se) -ćem (se) nesvr. prema uplest (se). — Koji te andrak tira da se upli
    upljuvat upljujem svr. 1. 'pokriti upljuvcima'. — Pendžere su upljuvale
    upljuvavat (se) -uvavam (se) nesvr. prema upljuvat (se).
    upoganit (se) -im (se) svr. 'izbaciti izmet (na nešto)'. — Uzmi metlu i lopatu pa o
    upokoso pril. 'iskošeno, koso'. — Kako god gledam to što si sadio izgleda mi upokoso.
    upolak pril. 'do polovine, upola'. — Ove godine nam je upolak manje rodilo žita neg la
    upole pril. 'po polovinu'. — Kupićemo zajedno i upole podilit.
    uporužit -im svr. 'udružiti, upariti (npr. dva konja na zajednički posao)'. — Uporužili sm
    uprašit uprašim svr. 'naprašiti'. — Uprašio si šešir. ~ se 1. 'uprljati se
    upravan -vna -vno 'koji leži upravo'. ~ upravna brazda da ti prva bidne,
    upravo pril. 1. 'pravo, ne skrećući'. — Nemoj nigdi svraćat, i'đi upravo
    uprckat se -am se svr. 'zamazati se po licu jelom, biti musav po licu'. — N
    upredat (se) upredam (se) nesvr. prema uprest. — Kome, ti, Koce, toliku vunu upredaš?
    upregnit -nem svr. 1. 'vezati konja uz rudu ih vola u jaram'. — Izvuči k
    uprest upredem svr. 1. 'ispresti od više niti jednu'. — Ja sam te ostavila da vunu upred
    uprezat (se) uprežem (se) nesvr. prema upregnit (se).
    uprigat (se) -am (se) svr. 'upržiti (se)'. — Čobani su kuvali uprigani paprikaš, koji njim je b
    uprit uprem svr. 1. 'snažno pritisniti'. — Ranko upru na vrata i ona s
    upropastit -opastim svr. 'dovesti do propasti, uništiti'. — Ova kiša nas je na
    uprtit -im svr. 'poneti, uzeti teret'. — Ja na tvom mistu ne bi dite uprtila sa sobom. ~ s
    upržit -im svr. 'pržiti dok ne bude gotovo, ispržiti'. — Uprži malo tar
    upućivat (se) upućivam (se) nesvr. prema uputit (se).
    upuj (se) 'uzvik za malu decu kada sede raskrečeno, pa im se vidi među noge'. — Upuj, v
    upušćat (se) upušćam (se) nesvr. prema upuštit (se).
    upušit (se) -im (se) svr. 'udimiti (šunke i kobasice kao vrsta konzerviranja)'. — Kad izvadi
    upuštit upuštim svr. 'propustiti, ne iskoristiti'. — Taku priliku nisi smila upuštit. ~ se 'n
    uput pril. 'odmah, pravo'; — Ako ćeš uput tamo ić, ponesi mu zimski kaput.
    uputit uputim svr. 'posavetovati, poučiti'. — Uputi ga, Bože, stariji si mu brat. ~ se 1.
    upuvat se upuvam se svr. 'nečujno pustiti vetrove'. — Ko prdi ne smrdi, al ko se upuva, d
    upuzat (se) upužem (se) 'ući puzeći'. — Jesi 1 vid(i)la, da se mala Katica sama upuzala u so
    uradit uradim svr. 1. 'obraditi, poorati'. — Svu zemlju sam uradio i p
    uranit -im svr. 'rano ustati, prispeti'. — iđemo spavat, jel sutra tri'ba uranit; — Al je zi
    uranit (se) uranim (se) svr. 'utoviti'. — Ove godine smo uranili sto ranjenika.
    ureć urečem/ureknem svr. 'baciti urok (na nekoga)'. — Nemoj joj gledat u o
    uriktat (se) -am se svr. v. riktat (se). — E, i naša cica se uriktala.
    uriktavat (se) -iktavam (se) nesvr. prema uriktat (se). — Di je Marija? — Eno je u sobi prid o
    urizan -zna -zno 'neskladno obučen'. — Baš si urizan! — Kako si se samo mogo tako
    urlap m 'odsustvo (vojno)'. — Doće mi sin za Božić na urlap.
    urlat -am nesvr. 'zavijati jakim glasom'. — Šta ovaj ker tako urla ko da je kurjak?
    urlika t urličem nesvr. v. urlat. — Kad se napije, on misli da piva, a samo urli
    uroljat uroljam svr. v. roljat. — Uroljala sam sve navlake za krevet.
    uručitelj m 'onaj koji uručuje razne zvanične spise'. — Bio nam je uruč
    urukovat urukujem svr. v. narukovat.
    usadit usadim svr. 'zasaditi, posaditi'. — Na proliće ćemo nuz ogradu usadit dra
    usamit se usamim se svr. 'ostati sam'. — Eto, šta je dočeko, od toliko dice, sad nema niko
    useknit useknem svr. 1. 'obrisati nos kome'. — Uzmi maramicu i usekni ve
    usfalit -im svr. 'ponestati'. — Ako vam usfali simena, dođite pa ću vam dat.
    usićit se usićim se svr. 'zasesti, dugo ostati sedeći na mestu (koje pripada drugom)'. — M
    usidit se -im se svr. 'dugo sedeti na istom mestu'. — Usidilo se dite, nije č
    usirit -im svr. 'stavljanjem u mleko kiselog soka iz sirišta ili sirevine u
    usitno pril. 'sitno, u malim delovima'. — Bać Tome, možete 1 mi razminit sto dinara u
    usiv m 'ono što je posejano i izniklo'. — Usiv se lipo pokazo, al triba iš
    uskakat uskačem nesvr. prema uskočit. — Ja sam Loki kazala: udat se oć
    uskisnit -nem svr. 'postati kiseo, prokisnuti'. — Nisam metnila dosta šeć
    usko pril. 'na uzan način'. — Malo su ti usko skrojene gaće.
    uskočit uskočim svr. 1. 'skoćiti u što'. — Ja sam turo kolica, a Ivan je usko
    uskočkinja ž 'odbegla devojka'. — I moja je bila uskočkinja, pa šta joj fali?!
    uskraj pril. 'po strani, na samom kraju'. — Stani malo uskraj, da ne smetaš starijima ka
    uskrajak -ajka m 'okrajak (hleba)'. — Ne diraj uskrajak, znaš da to baćo vole da poidu. U
    uskrsnit -nem svr. 'ustati iz mrtvih'. — isus je treći dan uskrsnio.
    uskukurikat se -uričem se svr. 'razgalamiti se kukurekanjem'. — Pivci su se noć
    uskušljat se -a se svr. 'postati čupavo (štof, marama i sl.)'. — Skupo smo platili taj materijal
    uskuvat (se) -am (se) svr. 'pustiti na jedno vrenje, na brzinu skuvati manju koli
    uskuvavat (se) -uvavam (se) nesv. prema uskuvat (se).
    uslast pril. 'sa slašću (nešto pojesti)'. — Zacigurno da je dobro bilo k
    uslid predl. 'zbog'. ~ uslid velike magle nismo ni krenili na put.
    uslišit uslišim svr. 'saslušati i udovoljiti, ispuniti (nečiju molbu)'. —
    usmrdit -im svr. 'učiniti da nešto postane smrdljivo'. — Plivila sam luk
    usmrtit (se) -im (se) svr. 'lišiti života, ubiti'. — Konji su počeli bižat i on je pao doli, pa su g
    usna ž 'jedna od dve mesnate pokretne ivice spoljašnjeg dela usta'. — Dolnja usna m
    usnat -a -o 'koji ima debele usne'. — Malo je grdi što je usnata cura.
    usnica ž dem. od usna.
    usnovak -ovka m 'osnovne niti za tkanje koje su provučene kroz brdo'. — Najduže mi trv
    usnovat usnujem svr. 'postaviti usnovak ~ osnovne niti u brdo'. — Nik
    usolit usolim svr. 'obilnim soljenjem zaštiti od kvarenja'. — Meso ćemo i šunke usoli
    usoljavat usoljavam nesvr. prema usolit.
    uspalit uspalim svr. 'učiniti da neko padne u vatru, razdražiti'. — Bać
    uspaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema uspalit (se).
    uspavat uspavam svr. 'ućiniti da neko zaspe'. — Ja ću odnet malog da
    uspentrat se -am se svr. 'popeti se pentrajući se'. — Niko nije znao kad se đ
    uspit uspijem svr. 1. 'imati uspeha, poći za rukom'. — Odavno mi n
    uspitat uspitam svr. i nesvr. 'zapitati'. — Kaži da smo i(h) pozdravili, ako te uspitaje za
    usplairit se -airim svr. 'jako se uzbuniti, uznemiriti'. — Juče smo štrojili svinje pa su se zato
    usporavat -oravam nesvr. prema usporit.
    usporit usporim svr. 'smanjiti brzinu, olakšati. — Čim ajzliban uspori, ti ska
    uspravan -vna -vno 'koji stoji pravo, okomito, vertikalno'. — E, rano moja, kadgod su i m
    uspravno pril. 'pravo, vertikalno'. -— Svako prase ako je zdravo rep drži uspravno.
    usprdak -tka m 'prvo sneseno jaje u kokoške mladice (baca se jer je suviše malo)'. Izr. i
    usprkos pril. i predl. 'uprkos'. — Baš je često čovik tuče, a ona usprkos radi šta o
    usprotivit se -otivim se svr. 'pokazati protivljenje, neslaganje'. — Svi smo b
    uspuvat se uspuvam se svr. 'činiti se silnim, šepuriti se'. — Čerez čega se onaj blendavi Bo
    uspuzat (se) -žerrt (se) svr. 'popeti se puzeći'. — Ako se zmija mož uspuzat na drvo, zašto se
    usrat userem svr. 1. 'zagaditi izmetom'. — Usro tur pa ćuti. 2. 'uplašiti se'. —
    usrićit -im svr. 'učiniti srećnim, doneti sreću, dati sreću'. — Virovali smo u zemlju i on
    usroš m 'nesposoban čovek, slabić, seronja (vulg.)'. — Da da mu neć
    usta ž mn. 'oralna šupljina'. — Ne možeš svom svitu usta zatvorit; — Samo da metn
    ustajat -jem nesvr. prema ustal.
    ustat -a -o 'koji ima velika usta'. — Kako možeš kazat da Tona nije ustata kad su joj
    ustat -anem svr. I. 'dići se na noge iz sedećeg ili ležećeg položaja'. — Ustanite lini, B
    ustegnit se ustegnem se svr. 'uzdržati se, savladati se'. — Teško je ditetu d
    ustezat se ustežem se nesvr. prema ustegnit se.
    ustirat -am svr. 'probuditi, podići nekoga (ko lenčari)'. — Ustiraj ga, kad je noćom momak nek on
    ustopce pril. 'prateći u stopu'. — Zašto ustopce iđeš za mnom, samo mi smetaš u radu.
    ustovarit se -im se svr. 'natovariti na koga još jedan teret'. — Tolika veiika cura, pa si se ust
    ustrašit -im svr. 'zadati strah, upiašiti, zastrašiti'. — Lako je zeca ustra
    ustravit ustravim svr. 'ustrašiti'. — Nemoj tako na glas, ako čuje još već
    ustražit ustražim svr. 1, 'zaiskati, zatražiti'1 — Daću vam ja simena ka
    ustrčat se -im se/ustrčem se svr. 'užurbano i smeteno početi ići tamo amo'. — Vidi babu, k
    ustreperit -eperim svr. 'zatreperiti, uzdrhtati'. — Toliko ga, kaže, voii, da kad mu samo gl
    ustribat -am svr. 'biti potreban, zatrebati'. — Neću sad nosit, al doću akp mi ustriba.
    ustručavanje s gl. im. od ustručavat se. — Nema kod njeg ustručavanja.
    ustručavat se -učavam se nesvr. 'ustezati se, snebivati se, stideti se'. — ite, pite, gosti moji, ne
    ustuknit ustuknem svr. 'odstupiti'. — Da nisam na vrime ustuknio samo za po koraka, pa
    ustvrdit ustvrdim svr. 'izjaviti nešto tvrdeći, reći'. — Kako si mogo da ustvrdiš da je baš
    ustvrdoglavit se -im se svr. 'postati tvrdoglav'. — Kad se Losko ustvrdoglavi, gori je neg maz
    usudit se usudim se svr. 'imati hrabrosti, smeti, odvažiti se'. — Ne bi se on usudio da o
    usukat se usučem se svr. 1. 'veoma omršaviti'. — Otkađ joj je čovik umr
    usut uspem svr. a. 'naliti, nasuti'. — Uspi i meni jedno po čaše. b. 'izru
    usvajat usvajam nesvr. prema usvojit.
    usvitovat se -ujem se svr. 'opametiti se (upornim dobrim savetima)'. — Omatori
    usvojit usvojim svr. "uzeti tuđe dete pod svoje'. — Kad su saznali da ne
    usvuduž pril. 'po ceioj dužini: uzduž'. — Pušti marvu nek usvuduž pasu ditelnu.
    usvušir pril. 'po svoj širini'. — Nemojte večeras da usvušlr divanimo o svatovima, još j
    uš uši ž 'vaška'. — Nemoj se družit s bać ilijinom Kristom, nakupić
    uščupat -am svr. 'uzabrati'. — Samo probaj uščupat to lipo cviće iz bašč
    ušeprtljit (se) -Im (se) svr. 'upetljati se, zbuniti se'. — Nije čudo što se žena
    ušica ž 1. 'metalni deo alatke u koji se uvuče držak'. — Pukla je ušic
    ušićarit ušićarim svr. 'izvući korist iz čega, okoristiti se (nečim)'. — Šta se cerekaš, nisi
    ušikat ušikam svr. 'zgrabiti, čvrsto uhvatiti, đočepati se (koga)'. — Č
    ušit ušijem svr. 1. 'šivenjem učvrstiti, prišiti'. — Di si ostavio to pu
    ušikarit ušikarim svr. 'posebno čistiti posuđe (da sija)'. — Onu veliku kastronu triba luš
    ušivat ušivam nesvr. prema ušit.
    uškopit uškopim svr. 'kastrirati'. — Uškopili smo onog najvećeg pivca, zdravo se tuko s
    uškribat se uškribam se svr. 'uhvatiti se (čvrsto za koga ili što)'. — Potukl
    ušljiv -a -o 'vašljiv'. — Ušljiva su njim dica, ko da nemaje sapuna da se operu.
    ušljivac -ivca m 'vašljivac'. — Zato što je jedared imo ušivi, ne mora dite bit ušljivac.
    ušljivko m v. ušljivac.
    ušmrknit (se) ušmrknem (se) svr. 'ušmrkati, useknuti'. — Pere ušmrkne nos prstima.
    ušocat ušocam svr. 'uhvatiti (fig.)'. — Znam ja da je slatko zabranjeno vo
    ušoravat -oravam nesvr. prema ušorit.
    ušorit ušorim svr. 'planski izgraditi (selo, kuće) praveći ulice'. — Salaši su razbacani p
    ušpicat ušpicam svr. 'uhvatiti na delu'. — Samo sam se jedared popo na komšinsku višn
    ušporovat -ujem svr. 'uštedeti'. — Dobra gazdarica zna više ušporovat nego što vi muški i
    ušreg pril. v. koso. ~ ušreg ti je stup ukopan.
    ušrek pril. v. ušreg.
    uštap m 'vreme kad je pun mesec'. — Kad je uštap onda je vidno, jel misec sja.
    uštapit se uštapim se svr. 'ukočiti se'. ~ obadve noge su mi se smrzle i uštapile se.
    uštinit uštinem svr. 'uhvatiti prstima ili nečim malo prignječiti kožu'.
    uštirkat -am svr. 'umočiti u štirak'. — Sve bile košulje triba uštirkat.
    uštit -i nesvr. 'hučati'. ~ ušti atar, drveće se lomi od vitra.
    uštrapat -am svr. 'poprskati'. — Tako je bilo blato napolju da sam tu lip
    uštrkljivat se uštrkljivam se nesvr. 'trkati se'. — Šta vridi što sam frišak, kad se ne možem uš
    uštrojit uštrojim svr. 'kastrirati'. — Nerista ćemo sutra uštrojit.
    ušuknit ušuknem svr. 'zakinuti (obično na rneri)'. — Moraš dobro gledat kad miri meso
    ušuljat se ušuljam se svr. 'krišom se uvući'. — Ne volim ostavljat nezaklju
    ušunjat se ušunjam se svr. v. ušuljat se. — Eno, mačak se ušunjo u zapeć
    ušur m 'naknada u brašnu za mlevenje, ujam'. — Da ne spadaš i ti u
    ušvrćkat se -am se svr. 'razieteti se (pripremajući što), uzvrteti se'. — Ajde, Tone, ušvr
    utabanat -am svr. 'ugaziti (tabanajući) zemlju, tlo'. — Priko našeg žita utabana je staza.
    utamanit utamanim svr. 'potpuno uništiti, zatrti, istrebiti'. — Utamanili smo sve pacove.
    utan pril. 'već odavno, već dugo'. — Vi ste još bili na putu vamo, a mi smo ve
    utanačit utanačim svr. 'dogovoriti se, ugovoriti'. — Utanačili smo s pre
    utažit utažim svr. 'ublažiti, utoliti (glad, žeđ)'. — Samo malo da utažim glad, eto men
    uteć uteknem svr. 'pobeći, umaći'. — Pazi, nemoj da ti jaganjci uteknu. ~ se 'umešat
    utija ž 'gvozdena livena pegla'. — Utija se ne puni žarom već se zag
    utijat (se) -am (se) svr. 'stišati (se)'. ~ utijo je vitar; ~ utijala su se dica, valdar su pozaspav
    utirat -am svr. 'terajući nagnati'. — Utiraj prasice u svinjak. ~ utiraj kola prit kuću. Izr. Utiro mu s
    utiravat utiravam nesvr. prema utirat. — Nemoj još utiravat krave u voiaricu.
    utolit utolim svr. 'stišati, ublažiti (bol, glad)'. Dajte mi komad kruva
    utorak -orka m 'drugi dan posle nedelje'. Nije bilo ni svakog utorka mesa za užnu.
    utovarivat -arivam nesvr. prema utovarit.
    utovarit -im svr. 'smestiti u kola radi otpreme, prevoza'. — Danas smo utovarili debele s
    utravalo izr. 'preko mere, suvišno, nepotrebno'. — Zašto ga tiraš da ide
    utrčat -im/utrčem svr. 'ući trčeći'. — Vidio sam velikog pacova, utrč
    utrčavat utrčavam nesvr. prema utrčat.
    utrkivat se utrkivam se nesvr. — Kad sam bio mali, zdravo sam se vouo utrkivat, najbolje
    utrnit -nem svr. 'prestati goreti, ugasiti'. — Utrni lampaš pa da legnemo. ~ se 'ugasiti s
    utrnit utrne bezl. 'prožeti se trncima, žmarcima'. — Utrnila mi noga, prisidio sam je.
    utrpat -am svr. 1. 'bez reda nagurati, natrpati u nešto'. — Dok nisam došo ku
    utrpavat (se) utrpavam (se) nesvr. prema utrpat (se).
    utrt utarem svr. 'utrljati'. Ja ću ti maio rakijom utrt to misto di sa se udario, pa
    utrunit (se) utrunim (se) svr. 'natruniti'. — Utrunio sam oko.
    utuckat -am svr. 1. 'proćerdati'. — Ko mu je kriv što je sve utucko banč
    utučen -a -o 1. trp. prid. od utuć. 2. 'bezvoljan, tužan'. — Šta si ti, komšija, tako utu
    utučeno pril. 'bezvoljno, tužno, potišteno'. — Zdravo je utučeno izgledala, al nisam znao
    utuć utučem svr. 1. 'ukucati, zakucati'. — Utuči jedno dva klina u v
    utupit utupim svr. 'učiniti tupim, zatupiti'. — Ne znam šta je cipo, al
    uturat (se) uturam (se) svr. 'ugurati se, uvući se, nametnuti se'. — Vidi onog luckastog der
    uturavat (se) uturavam (se) nesvr. prema uturat (se).
    ututkat (se) -am (se) svr. 1. 'zavući sa svih strana (pokrivač)'. — Dobro sam ga ututkala, ne
    ututkavat (se) ututkavam (se) nesvr. prema ututkat (se).
    utuvit -im svr. 'upamtiti'. — Nemoj zazjavat livo desno već pazi šta divanim i utuvi da
    utvara ž 'avet, sablast, priviđenje'. — Ajde, kreći, šta stojiš tu u mraku ko kaka utvara?
    utvarat se utvaram se nesvr. prema utvorit se. — Nije lud, utvara se samo prid svitom.
    utvorit se utvorim se svr. 1. 'stvoriti se, pojaviti se kao utvara'. — Iz magle se utvorio ko s
    utvrdit utvfdim svr. 1. 'osigurati, obezbediti da nešto čvrsto stoji'. — Triba dobro utvrd
    utvrđivat utvrđivam nesvr. prema utvrdit. —-Nećete mi vi utvrđivat ka(d)
    uvabit uvabim svr. v. vabit. — iđi uvabi prasice u svinjak.
    uvalit uvalim svr. 'uvući u što, obično neprijatno ili neprilično'. — Ne samo što sam v
    uvaljat (se) uvaljam (se) svr. 'uprljati'. — Di si b'fo kad si toliko uvaljo taj nbvi kaput?
    uvaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema uvalit (se). — Neću ništa da znam, pa me nemoj ni u
    uvance/uvance -eta s dem. od uvo. — U ovo tvoje uvance ne mož ni menđuša stat.
    uvar m 'insekt koji se uvlači u uvo'. — Nemoj leć na golu zemlju, mož ti uvar u
    uvarat -am svr. 'varkom uzvati (koga)'. — Dotleg joj je pripovido i ulagivo se dok je n
    uvašce/uvašce -eta s dem. od uvo.
    uvat -a, -o I. 'koji ima velike uši'. — Baš je gadna ova tvoja uvata krma
    uvatit -im/uvatit uvatim svr. 'uhvatiti'. — Dok su meni ove moje noge niko me ne
    uveče pril. 'kad nastane veče'. — Radili smo cio dan i po najvećem suncu, a uve
    uvel(i)ko pril. 'u znatnoj meri'. — Mi smo već uvel(i)ko kopali, a oni još nisu ni po
    uvenio -ila -ilo 1. 'koji je izgubio svežinu'. — Sta to kod vas u sobi tako ništa mriši ko
    uvenut -a -o v. uvenio. — Ruža je malo uvenuta al zdravo lipo mriši.
    uvenit -im svr. 1. 'izgubiti svežinu, boju, sjaj'. — Ni'ko mi nije zalivo cvi
    uvertat se -am se svr. 'uputiti se, ući u neki posao'. — Nemoj plakat, kad se još malo bolje
    uvest uvedem svr. 1. 'vodeći učiniti da neko, nešto uđe u određeni prostor, na odre
    uvezat uvežem svr. 'vezanjem pričvrstiti'. — Nemojte tako uvezat da
    uvezivat (se) uvezivam (se) nesvr. prema uvezat (se). — Nemoj tako uvezivat taj bu
    uvijat uvijam nesvr. 1. 'nesvr. prema uvit'. 2. 'izbegavati neposredan odgovor, okolišit
    uvik pril. 'u svako vreme, u svakoj prilici, svaki put; stalno'. — Ovik su nana otvaral
    uviravat uviravam nesvr. prema uvirit. 2. 'tvrditi'. — Ja vas uviravam da to nije istina. 3. 'pružati dokaze

    uvirit -im svr. 'dokazati kome istinitost, ubediti (koga)'. — Jedva smo Gracu uvirili da pošalje jed
    uvit (se) uvijem (se) svr. a. 'umotati, poviti, obaviti (što oko koga, čega
    uvlačalo s 'kost u vidu igle za uvlačenje (svitnjaka u gaće), uvlakač'. —
    uvlačilo s v. uvlačalo. — Zašto se mučiš s otim ugaćnjakom? ~ uzmi uvla
    uvlačit (se) uvlačim (se) nesvr. prema uvuć (se). — Nađi koga drugog za taj poso, mene ne
    uvo uva/uveta (mn. uši) s 1. 'organ čula sluha kod čoveka i životinja'. — Nos
    uvod/uvođ m 'prvo pojavljivanje porodilje u javnosti posle porođaja (po i
    uvodit uvodim nesvr. prema uvest (1 — 4). uvodit se uvodim se nesv
    uvračat uvračam svr. 'vračanjem naneti zlo, ureći'. — Ne znam šta je, al otkad je Roska
    uvratilo s 'drvena deblja oblica na koju se namotava osnova za tkanje a
    uvratine ž mn. 'kraj oranice na kom se okreće plug i druga oruđa pri radu na njivi'. — Od
    uvrćat -em nesvr. prema uvrtit. — Štogod se dite uzvirilo, kad sarro ć
    uvrebat uvrebam nesvr. 1. 'vrebajući uloviti'. — Motrim mačka oće 1 uvrebat miša. 2. 'i
    uvrida ž 'reči, postupak kojima se pogađa nečije dostojanstvo'. — On je taka bangalola da m
    uvridit uvridim svr. 1. 'naneti kome povredu'. — Kako si mogo uvridit tog starog
    uvriđeno pril. 'na način koji odaje uvređenog, pokazujući se uvređen'. — Ba
    uvrit uvre(m) 'vrenjem ispariti, zgusnuti se', — Kad uvre, nadoli još malo vode.
    uvrnit uvrnem svr. 1. 'uvijanjem dati naročiti oblik'. — Kako je bać N
    uvrnut -a -o 1. trp. prid. od uvrnut. 2. 'smušen, sulud'. — Sta možeš od uvfnutog
    uvrtit (se) -im (se) svr. 1. 'vrćenjem učvrstiti'. .— Nemam ključ a prstima
    uvuć uvučem svr. 1. 'vukući uneti'. — Sama sam morala uvuć velik džak brašna. 2. 'u
    uzabrat -berem svr. 'ubrati'. — Uzaberi koju ružu iz bašče.
    uzaimat -am nesv. prema uzajmit.
    uzajmit uzajmim svr. 'uzeti na zajam (od koga), dati na zajam, pozajm
    uzajmljivat uzajmljivam nesvr. prema uzajmit.
    uzak uska usko 'koji je male širine, tesan'. — Na uskom krevecu smo se nas dvoje gu
    uzalud pril. 'bez koristi, bez potrebe, (za) badava'. ~ uzalud sam stojo toliko u redu i
    uzastopce pril. 'jedno za drugim, zaredom'. — Dolazio je on tri dana uzastopce.
    uzavrit uzavre svr. 1. 'provreti, proključati'. 2. 'uskomešati se, uzbuniti se'. — Ne bi ja t
    uzbrat uzberem svr. 'ubrati'. — Jesi 1 uzbrala koju krušku dici da poneseš?
    uzbrbljat se -am se svr. 'zaneti se u brbljanju'. — Koca se uzbrbljala da niko ne mož od nje
    uzbunit uzbunim svr. 'izazvati uznemirenost, uznemiriti (koga)'. — Dođ
    uzbunjivat (se) uzbunjivam (se) nesvr. prema uzbunit (se). — Zašto, da ga uz
    uzburlat (se) -am (se) svr. 'ispreturati, uzmuiiti'. — Šta tražiš po svoj zdili, samo
    uzdanica ž 'osoba u koju se ima pouzdanje'. — To je naš unuk, naša uzdanica.
    uzdanit uzdanem svr. 'uzdahnuti'. — Dida su još jedared uzdanili i izdanili.
    uzdat se -am se nesvr. 'imati pouzdanja, poverenja (u nekoga, nešto), n
    uzde ž mn. 'prtene vođice, pletene od lana (obično korišćene za upr
    uzdisat -šem nesvr. prema uzdanit. — Vazdan uzdiše i plače, ne mož da prižali svoju m
    uzdrćat se -em se svr. 'uzdrhtati'. — Prvo mu je bilo vruće, a onda se uzdrć
    uzduž pril. 'po dužini, dužinom'. —Najpre podrljaj zemlju uzduž, p onda popriko.
    uzengija ž 'deo jahaćeg pribora u obliku metalne papuče koja visi o kajišu s obe strane se
    uzet -a -o 'oduzet, paralizovan'. — Udario ga je vitar i uzeta mu je č
    uzet uzmem svr. 1. 'prihvatiti, dohvatiti rukom'. ~ uzme motiku i k
    uzgajivač -ača m 'onaj koji uzgaja (životinje ili biljke), odgajivač'. — Bać
    uzgljanca ž 'jastuk'. — Suza suzu briše, uzgljanci se tužim (nar.).
    uzgljančica ž dem. od uzgljanca, mali jastuk.
    uzgrnit uzgfnem svr. 1. 'podići, posuvratiti'. — Morala sam suknju uzgrnit na le
    uzica ž 'vrpca, kanap'. — Daj mi tu uzicu da napravim kandžiju od nje.
    uziđat uziđam svr. 'ugraditi u zid'. — Ulazna vrata smo već uziđali.
    uziđivat -iđivam nesvr. prema uziđat. — Kad tijo uziđivat pendžere, javi mi, do
    uzimaća prid. 'u stalnoj vezi: ~ košulja (nosila se samo zimi i u svečanim prilikama)'. —
    uzimat (se) -am (se) nesvr. prema uzet.
    uzinatit se uzinatim se svr. 'postupati za inat (kome), tvrdoglavo ostati pri č
    uzjašit -im svr. 'uzjahati'. — Obadvoj(i)ca uzjaše i odu.
    uzjogunit se -ogunim se svr. 'postati jogunast, tvrdoglavo ostati pri svom st
    uzlagat se uzlažem se svr. 'početi Iagati'. — Šta si se tu uzlago ko da te kogod pla
    uzlajat se -je se svr. 'udariti u lajanje'. — Smiri tog kera, ne znam šta se tako uzlajo.
    uzlatat (se) -am (se) svr. 'okititi zlatom'. — Ala je Doca njezinu ćer uzlatala, na vratu joj sv
    uzletit -im svr. 'dići se u visine leteći'. — Morkače su uzletile na dud pa i(h) ne možem utirat u ko
    uzlićat (se) uzlićem (se) nesvr. prema uzletit. — Neće patak više uzlićat, posikli smo mu kr
    uzlivanca ž 'razlivaonica (žitko testo od jaja, brašna, mleka, posuto slatkim kajmakom i p
    uzlupat (se) uzlupam (se) svr. 'početi lupati'. — Valdar sam se uplašila, jel srce mi je tako u
    uzmigoljit se -im se svr. 'početi se migoljiti'. — Kad je grom puko, svi su se uzmigoljili.
    uzmlačit uzmlačim svr. 'smlačiti'. — Uzmlači vode za noge.
    uzmlačivat -ačivam nesvr. prema uzmlačit.
    uzmložan -žna -žno 'moćan, silan'. — Na poštenje i uzmložnu slavu tvoju (molitva).
    uzmložit uzmložim svr. 'prema umnožiti, uvećati'. — Koji nam je uzmložio izvrstitu ljub
    uzmoć uzmognem svr. 'moći, biti u stanju, naći snage'. — Čim uzmognem, do
    uzmorat uzmoram svr. 'biti primoran'. — Ja njim zacigurno neću otić sve dok ne budem
    uzmucat (se) -am (se) svr. 'početi mucati, zamucati'. — Kad je vidio da je i
    uzmućivat (se) -ućivam (se) nesvr. prema uzmutit (se).
    uzmućkat (se) -am (se) svr. 'učiniti mutnim, zamutiti'.
    uzmutit (se) uzmutim (se) svr. 'učiniti što mutnim, uzburkati'. — Da nisi podizo bure, ne bi
    uzmuvat se -am se svr. 'početi se muvati, početi se vrzmati'. — Samo nek gazdaricu opaze,
    uznećkat se -am se svr. 'početi se nećkati'. — Spočetka se uznećkala, ko nova mlada, al je p
    uznojit (se) uznojim (se) svr. 'učiniti da nekoga oblije znoj'. — Kako vidim, dobro si uznoji
    uzobit uzobim svr. 'uhraniti, ugojiti'. — Ti si baš fain uzobio tvoje konje, tribalo bi ma
    uzodat se uzodam se svr. 'ushodati se'. — Zašto je Naco tako nemiran, o
    uzolit se uzolim se svr. 'postati ohol, uzoholiti se'. — Nisam virovala da ć
    uzorat uzorem svr. 'oranjem pripremiti zemlju za sejanje'. — Danas sam uzoro i poslid
    uzrakoljit se -i se svr. 'udariti u rakoljenje'. — Čuješ ovu kokošku kako se uzrakoljila ko da d
    uzugarit uzugarim svr. 'završiti ugarenje (zemljišta)'. — Čim moje uzugarim, pomo
    uzvat uzovem svr. 'pozvati nekoga da uđe unutra'. — Uzovi Anku pa ć
    uzventrat se -am se svr. 'uzverati se, uspentrati se'. — Samo što smo mi ušli unutra, on se ve
    uzverat se uzverem se svr. 'popeti se verući se, uspentrati se'. — Mali Bruno se uzvero na
    uzvijat uzvijam svr. 1. 'početi vijati, terati'. — Baćo su uzvijali golubove da lete; — Ne
    uzvikat se uzvičem se svr. 'razvikati se'. — Uzvikali ste se ko da kuća gori.
    uzvikivat -ikivam nesvr. prema uzviknit.
    uzviknit uzviknem svr. 'podviknuti'. — Ajde, kumo, uzvikni i ti štogod da te
    uzvirit (se) uzvirim (se) svr. 'pogledati unezvereno, uplašeno'. — To malo dite ste toliko uz
    uzvištit uzvišti svr. 1. 'ukiseliti se, prokisniti'. — Zaboravili smo da u
    uzvitlat -am svr. 'podići kovitlac, uskovitlati'. — Vitar je svalio kamar
    uzvlačit (se) uzvlačim (se) nesvr. prema uzvuć (se).
    uzvrpoljit se -im se svr. 'uznemiriti se, uzvrteti se'. — Čovik se uzvrpoljio jel je ušo stra u nj
    uzvrtit se -im se svr. 'početi okretati se, uzvrpoljiti se'. — Ajde, lati se već
    uzvuć -učem svr. 1. 'odvući naviše'. — Ko je odno malog Lojziju gor
    užarit (se) užarim (se) svr. 'pripremiti peć za pečenje (hleba, kolača i sl.), ugrejati'. — I kru
    uže -eta s 'upletena stabljika žita za vezivanje pokošenog i u snopl
    svezan snop uža i po jedno meće ispod pokošenog i skupljenog snopa žita.
    užeć užežem svr. 'upaliti, zapaliti'. — Kate, užeži lampaš u sobi; — Sveti o
    užegurit se užegurim se svr. 'uplašiti se (nečega ili nekoga)'. — Smije se što su se oni tako
    užiškat se -a se svr. 'napuniti se malim crvima (insektima)'. — Brašno je bilo dugo zatvore
    uživat uživam nesvr. 'osećati zadovoljstvo, prijatnost, udobnost'. — Dosta su radili, sa
    uživljenje s 'plodouživanje (kod darovanja)'. — Dida i majka su dali bać
    užna ž 'ručak'. — Eto, stiglo je podne, a užna je na astalu. Izr. mala ~ 'obrok izme
    užnat -am svr. i nesvr. 'ručati'. — Donela sam vam užnu, pa užnajte dok se ne oladi.
    užutit užuti(m) svr. 'načiniti žutim'. — Mogla si i drugom farbom umazat salaš, ne vo
    vabit vabim nesvr. 'zvati znacima i rečima, sakupljati (stoku, pse, ži
    vaćat -am nesvr. 'hvatati'. — iđi vaćaj pilež što ćemo nosit na pecu.
    vadit -im nesvr. 1. 'vući, izvlačiti što iz čega'. — Ajte, baćo, otvorite
    vag m 'gvozdena poluga ili sprava kojima se dižu veći tereti'. — Na ~ 'iskoristiti, po
    vagaš -aša m 'usek od točka na mekanom putu, točkovima utrt kolski put'. — Konji ni
    vagat važem nesvr. 'težiti, biti težak'. — A koliko misliš da važe taj tvoj bik?
    vagnit vagnem svr. 1. svr. prema vagat. — Sta misliš, Mukija, oće 1
    vagon -ona m 1. 'železnička kola za putnički i teretni promet'. — Lop
    vagov m 'nož za rezanje trske savijen poput srpa'. — Malo ko da mi je tup vagov.
    vajan -jna, -jno 1. 'jadan, žalostan'. — Doće skoro kraj i ovom mojem
    vajda(r) part. 'valjda'. — Vajdar sam i ja tu?!
    vajkat se -am se nesvr. 'kajati se'. — Sad je kasno da se vajkaš, bio uzet dok su nudili.
    vajling m 'velika činija sa drškama, vangla'. — Zakuvala je fanaka u velikom vajlingu.
    vaki -a -o v. ovaki. — Vaki veliki deran, a drži se mamine suknje?!
    vako pril. 'ovako'. — Vako ti njemu poruči.
    valatat -am nesvr. 'oštro govoriti; brbljati, blebetati'. — Samo ti pošalji Martu, kad ona
    valda(r) part. 'valjda'. — Valdar su vid(i)Ii kad su tu bili.
    valovnica ž 'prijava imovnog stanja u cilju oporezivanja'. — Kako se popuni valovnica tak
    valjak (mn. valjki, g. valjaka) m 'ispečena cigla, od blata i pleve, pravljena u specijaln
    valjan -ana -ano 'dobar, ispravan'. — Bio je Tome valjan čovik. — N
    valjano pril. 'kako valja, kako treba, dobro'. — Vaijano ste uradili.
    valjat -am nesvr. 1. 'vredeti, imati vrednost ili cenu'. — Kad bi ti val
    valjat valjam nesvr. 1. 'kotrljati oble ili vaijkaste predmete'. — Pajice, valjaj to bure, l
    valjkar -ara m 'onaj koji izrađuje valjke'. — Juče sam i ja bio valjkar.
    valjušak -ška (mn. valjuške) m 'testenina pravljena kao za rezance, ali s
    valjuščić m 'dem. od valjušak'.
    valjuškat -am nesvr. 'kotrljati'. — Otirajte dalje dicu od kola, valjuškaje
    vamo pril. v. ovamo. — Vamo donesi tu bocu s vinom.
    vancaga ž 'široka bradva'. — Šta si se poplašio od to malo kiše, ko da vancage padaje.
    vandizat se -ižem se nesvr. 'hvalisati se, ponašati se iznad normalnih svojih mogu
    vandrovač -ača m 'skitnica, vandrokaš'. — Tebi je jopet svaki vandrovač, č
    vandrovački -a -o prid. i pril. 'skitnički'. — Obuko se čovik vandrovački i oč
    vandrovat vandrujem nesvr. 'skitati'. — Vandruje po svitu.
    vandrovka ž 'skitnja'. — Dosta je već i tvoje vandrovke!
    vapit -im nesvr. 'žudeti za čim ili što (fig.)'. — Zemlja vapi za dobrom kišom; — Ta
    var vara m i ž 'ražareni ugljen (u kovačnici)'. — Kad je dobra var, onda je lako i ko
    varagovat -ujem nesvr. 'strugati kožu pripremljenu za štavljenje'. — Dok ja varagujem, ti
    varalica m i ž 'osoba koja vara'. — Ja se samo šalim, al nisam varalica.
    varat -am nesvr. 'činiti prevaru, obmanjivati, dovoditi u zabludu kog
    varav -a -o 'varljiv'. — Obuči se dobro, jel znaš da je marc varav!
    vardat -am nesvr. 'neekonomicno trošiti hranu'. — Zašto, Kate, kuvaš
    varica ž 'vareno, kuvano mleko, varenika'. — Čim se varica malo pro
    varit varim nesvr. 1. 'kuvati u vodi'. — Meso još nije dosta vareno.
    varka ž 'prevara'. — Čuvaj se ti, moždar je to kaka varka.
    varljiv -a -o v. varav.
    varmeđa ž 'županija'. — Kažu da je posto zvaničnik u varmeđi. ← mađ
    varnica ž 1. 'iskra'. — Mašina je izbacila varnicu i zapalila nam žito pored gvozdenog p
    varnjača ž 'drvena kašika, varjača'. ~ oma da si išo dalje, jel ćeš sad zaradit varnja
    varoš m 'grad'. — Dico, ako bidnete dobri, sutra ćete ić z baćom u varoš.
    varošanin m 'čovek iz varoši'. — Stigli naši varošani.
    varošanka ž 'žena iz varoši'. — Justika je nadigla nos otkako je postala varošanka.
    varoščanin m 'čovek iz varoši'. — Stigli nama mladi varoščani.
    varoščanka ž v. varošanka.
    varošica ž 'dem. od varoš'.
    varoški -a -o prid. i pril. 'koji se odnosi na varoš'. ~ kuća 'opštinska zgrada'; ~ toran 'tora
    varzilat -am nesvr. 'bojiti varzilom (uskršnja jaja)'. — Znaš da nisam v
    varzilo s 'crvena boja kojom se farbaju uskršnja jaja'. — Varzilano jaje 'jaje farbano va
    vašanga ž 'maskirano lice (čestitari o pokladama i drugim praznicima, kada je to obi
    vašar m 1. 'sajam'. ~ majuški ~, jesenski ~. 2. 'mnoštvo ljudi na jedn
    vašartija ž 'dar kupljen na vašaru'. — Svi čekaje da baćo dođu s vašara i da dobiju vašarf
    vašarište s 'mesto gde se drži vašar, sajmište'. — Kuća mi je oma kraj vašarišta.
    vašarit -im nesvr. 'kupovati'. — Vi'dim da si u varoši, jesi 1 vašario štogod?
    vašarski -a -o 1. 'koji se odnosi na vašar, koji je kao na vašaru'. — Počelo je vašarsko po
    vašarski pril. 'kao na vašaru, kojekako'. — Ko je da je, al je ovo baš vašarski napravio.
    vaščiji -a -e 'koji pripada vaškama, pseći'. — Nije to za piliće, to je vašć
    vaške vašaka ž pl. t. 'psi'. — Mi naše vaške samo noćom puštamo, a danjom su svezan
    vatelin/vatelin -a/-ina m 'pamučne ili vunene izrađevine za postavljanje zims
    vatirat vatiram nesvr. 'podstaviti vatom (zimski kaput)'. ~ imam ja dobar zimski kaput
    vatra ž 1. 'prirodna pojava koja nastaje kad što gori'. — Salaš je zać
    vatrenka ž 1. 'vršaća mašina'. — Bać Grga je prodo njegovu vatreriku. 2
    vatrenjača ž v. vatrenka.
    vatrica ž dem. od vatra.
    vavlit -im nesvr. 'težiti za čim'. — Šta ga nagovaraš, on ne vavli za škulom.
    vavoljit/vavoljit -im nesvr. 'dosadno i dugo govoriti'. — Dokleg će već vavoljit
    vazdan pril. 1. 'celi dan'. 2. vrlo dugo, neprekidno'. — Što mi se vazdan vu
    vazduk m 'vazduh'. — Kaki vam je ode vazduk, sve se crni od dima (So).
    veče s 'vreme oko svršetka dana i početka noći'. — Znam da ti je momak, al baš ne b
    večera ž 'večernji obrok'. — Večera je na astalu, ko je gladan nek dođ
    večeras pril. 'danas uveče'. — Vidićete da će još večeras padat kiša.
    večerat -am svr. i nesvr. 'pojesti večernji obrok jela'. — Majka su bolesni pa nikad ne v
    večernje s 'služba božija koja se vrši u crkvi posle podne i uveče, večernica'. — Ju
    većma pril. 'više, bolje'. — Vecma volim lito neg zimu.
    vedar -dra -dro 1. 'koji je bez oblaka'. 2. 'čist, nepomućen; bezbrižan, raspoložen'. — S
    vedrit (se) -im (se) nesvr. 'postajati vedro, razvedravati se'. — Vedrit i oblač
    vedro pril. 'na vedar način, s vedrinom, raspoloženo'. — Sve podnese hrabro i vedro.
    vedro s 1. 'mera za zapreminu (18 1.)'. — Daću ti tri vedra zobi za sime. 2. 'otvoreni s
    veksla ž 'menica'. — Nije mogo da isplati vekslu i banga mu je prodala zemlju.
    velečasni prid. 'titula za sveštenika'. — Tamo je bio i velećasni gospodin župnik.
    velim (mn. velimo/velimo) svr. i nesvr. 1. 'kazati, govoriti'. — Lipo ti velim da sa
    veljača ž 'drugi mesec u godini, februar'.
    venit -em nesvr. 1. 'gubiti svežinu, sušiti se (o biljkama)'. — Zali cvić
    veatrat se -am se nesvr. 'penjati se, pentrati se'. — iđi, kaži onoj dici da se ne ventraje na k
    veajer m 'svetiljka (u kojoj gori sveća, uljanica ili petrolejska lampa)
    verat se verem se nesvr. 'penjati se, pentrati se'. — Gledaj onog derana, kud se vere kak
    veresija ž 1. 'davanje robe na dug, kredit'. — Veresije nema, pisalo je u mijani na zidu. 2
    veresijat -am nesvr. 'uzimati, kupovati što na veresiju'. — Čitavog života je veresijo.
    vergla ž 'mehanička muzička sprava na koju se okretanjem ručke svir
    verglaš -aša m 'svirač na verglu'. — Stara je bila vergla a valdar još stariji verglaš.
    verglat -am nesvr. 1. 'svirati na verglu'. — Sokakom je sviro na verglu
    veriga ž (obično u pl.) 'karika u lancu; lanac sa velikim verigama'. —
    versat -am nesvr. 'govoriti kao kad se recituje'. — Versa ona, božem prosti, ko da is kn
    veruga ž 'karika u brani (drljači)'. — Ne fali ni jedna veruga, nova je brana.
    verugat -am nesvr. 'krivudati, vrludati'. — Kako Mijo zna da veruga, ni jedno dite ne m
    verugav -a -o 'krivudav, vijugav'. — Kud vodi ovaj verugav put?
    veselit -im nesvr. 'činiti veselim'. — Veselilo bi me da i moja dica izuč
    veselo pril. 's veseljem, radosno'. — Veselo se pivalo i igralo svu noć
    veseljačica ž 'ženska osoba veseljak, veseljakinja'. — I moja je žena veseljač
    veseljak -aka m 'onaj koji je vesele ćudi'. — Ja još nisam vidio takog veseljaka ko što su
    veselje s 'bezbrižno i radosno raspoloženje. — Time se topi od veselja ka
    veslat -am nesvr. 'pokretati veslima čamac ili drugi plovni objekat'. — Ajte, osta
    veso -ela -elo 1. 'radostan, razdragan'. — Vesela je nana kad sina že
    vest vezem nesvr. i svr. 1. 'ukrašavati, kititi vezom'. — Moja Mara
    vez (mn. vezovi) m 'ukras (izvezen obično na tkanini)'. ~ imala je rukom ra
    vezan -a -o 'spleten u govoru i ponašanju nespretan'. — Šteta što je momak tako vezan
    vezat vežem svr. i nesvr. 1, 'spojiti dva kraja užeta čvorom ili omčom
    vezen -a -o 'šarama iskićen'. — Priko ruke je nosila vezenu maramu.
    vezidba ž a. 'vezivanje loze u vinogradu'. — Nas dvoj(i)ca smo obavili
    vezilja ž 'žena koja veze'. — Malo ima pravi vezilja danas.
    vezivat (se) vezivam (se) nesvr. prema vezat (se). — Nemoj vezivat krave, nek se slobodno
    vicinal -ala m 'sporedna Iokalna železnica'. — To je vicinal, iđe samo do
    vičan -čna -6no 1. 'naviknut'. — Ako je čovik vičan siromaštvu, zašt
    vičit -a -o v. vični.
    vični -čna -čno 'beskrajan po vremenu, koji nema ni početka ni svršetka, koji nepreki
    vičnost -osti ž 1. 'svojstvo i stanje onoga što je večno'. — Toliko trošiš na tu ku
    vičnji -a -e v. vični.
    vićat vićam nesvr. 'savetovati se, dogovarati se o (čemu)'. — Starci štogod ozbiljno v
    vićnik m 'član kakvog veća, većnik'. — ivacko je izabran za općinskog vi
    vid m 'sposobnost opažanja očima'. — Kaži mi kako te vid služi? Izr. kokošiji ~ 'sla
    vidan -dna -dno 'svetao, kao dnevna svetlost, vidno'. — Mi smo išli
    vidat (se) vidam (se) nesvr. 'lećiti rane (najčešće narodnim lekovima), uopšte le
    vidik -ika m 1. 'prostor koji oči mogu sagledati'. — Tribalo bi okres
    vidilo s 'svetlost, svetlosni izvor'. — Upali vidilo. Izr. doće dilo na vidilo 'saznaće se'.
    vidit (se) -im (se) nesvr. 'videti'. — Dida već odavno ne vide. Izr. nema
    vidovit -a -o 'koji ima natprirodnu moć da predviđa budućnost'. — Va
    viđat (se) viđam (se) svr. i nesvr. prema vidit. — Bili smo uvik dobri drugovi, al sad se n
    viđen -a -o 1. 'trp. prid. od vidit'. 2. 'cenjen, uvažen, ugledan čovik'. — Ba
    vig m 'zamka u vidu omče (za hvatanje ptica)'. — Da sam tica nikad ne bi upala u t
    vigov m 'klopka za zveri, zamka'. — Uvatijo se tvor na vigov.
    vija ž 'dečija igra vijanja (jedan vija, a drugi beže da ih ne uhvati)'.
    vijar m 'vihor'. — Vijar je lomio grane i skido trsku s kuća.
    vijat -jem nesvr. 1. 'gusto padati (o snegu)'. — Bilo je ladno, a još je i snig vijo. 2. 'p
    vijat vijam nesvr. 'goniti, terati nekoga'. — Vijali smo kokoške iz avlije. Izr. Vija
    vijavica ž 'snežna oluja'. — Taka nas je vijavica pratila cilog puta da nismo mogli oči otvorit.
    vijola ž bot. 'ljubičica, Viola odorata'.
    vijorit (se) -im (se) nesvr. 'lepršati (se)'. — Kad je trčala, kosa joj je sve vijorila.
    vik (mn. vikovi) m 'vek'. — Nije bio dugog vika. Izr. Dok je svita
    vika ž 'mera za žito (25 kg. ili 2 zasipača)'.
    vika ž 'galama, graja'. — Šta si tu nadigo viku? Izr. Vika do boga amena 'galama po
    vikat vičem nesvr. 1. 'jakim ili visokim glasom govoriti'. — Vikala
    viknit viknem svr. prema vikat. — Vikni baću da dođu na užnu.
    vikom pril. samo u izrazu: vikom Boga 'stalno'; vikom vikat 'jako vikati, neprekidno';
    vikovičan -čna -čno v. vičan.
    vikovičnost ž v. vičnost.
    viks m 'pasta za cipele'. — Kupi jednu škatulju viksa.
    viksat -am nesvr. 'mazati (obuću) viksom'. ~ uvik ja moram baćine č
    viksovat -ajem nesvr. v. viksat.
    vila ž 'po narodnom verovanju, natprirodno žensko biće, mlado i lepo, s duga
    vilanj m 1. 'tramvaj'. — Žuri, sa će naić vilanj. 2. 'elektrićno svetlo'. —
    vilast -a -o 'koji ima oblik vila'. — Ovaj jarac ima vilaste rogove.
    vile vila ž mn. 'rašljasto oruđe sa dva, tri ili četiri roglja (paroška):
    vilenjak -aka m 'po narodnom verovanju čovek natprirodne moći, štiće
    vilica ž dem. od vila.
    vilica ž 1. 'čeljusna kost u koju su usađeni zubi'. — U krivoj vilici su
    vilin -a -o 1. 'koji pripada vili; koji se odnosi na vilu'. — Ko pogleda u viline o
    vilinski -a -o 'koji pripada vilama; koji je kao vila; čaroban, fantastičan'. — Ovik me po
    vilištan -ana m 1. 'držalje za vile'. — Za nove vile kupijo sam i nov vi
    vilovit -a -o 'plahovit'. ~ ovo je lito pravo vilovito ~ malo, malo, pa naiđ
    vime -ena (mn. vimena, g. vimena) s 'mlečne žlezde sa sisama kod ž
    vimešce s dem. od vime.
    vinac -nca m 1. 'ukras od cveća i lišća spleten u obliku kruga'. — Jedan risar je nabro
    vinašce s dem. od vino.
    vince s v. vinašce. Izr. ušlo ~ u lice 'zacrveneo se'.
    vincilir -ira m 'čuvar vinograda'. — Dobar vincilir mož sačuvat vinograde od lopova.
    vinčanica ž 'ono što je vezano s venčanjem: a) isprava o venčanju, izvod iz matice ven
    vinčanje s 1. gl. im. od vinčat (se). 2. 'obred sklapanja braka'. — Vinčanje je bilo zdravo
    vinčat -am svr. 'izvršiti nad kim obred sklapanja braka'. — Kažu da ć
    vinčavat (se) vinčavam (se) nesvr. prema vinčat (se).
    vinčić m dem. od vinac.
    vinčina ž augm. i podsm. od vino.
    vinkla ž 'alatka kojom se određuje prav ugao u nekim zanatskim poslovima'. Izr. Zi
    vino s 'alkoholno piće dobiveno vrenjem grožđanog soka'. bilo ~; crno ~. Izr. ~ ne ka
    vinograd m 'zemljište zasađeno vinovom lozom'. — Rizali smo i polivali vinograd.
    vinogradar -ara m 'obrađivač vinograda'. — Nemam ja druge zemlje, ja sam samo vinograd
    vinogradarski -a -o 'koji se tiče vinogradara i vinogradarstva'. ~ čakanjac (v.); i vinogradarski
    vinski -a -o 'koji je od vina, koji se odnosi na vino ili služi za vino'. — Donesi nam vin
    vira ž (g. mn. vira) 'religija'. — Nevolja je što momak nije naše vire. Izr. ni vire ni p
    viran -rna -rno 'odan'. — Dugo ga je čekala, al mu je ostala virna.
    virandžica ž dem. od viranga.
    viranga ž 'zavesa'. — Tribaće metnit virangu na ambetuška vrata, da ne ulaze muve u so
    virastovat -ujem nesvr. 'sudelovati u noćnoj molitvi kod mrtvaca; bdeti por
    virgast -a -o 'ukočenih očiju'. — Nikad u životu nisam vid(i)la tako virgasto malo dite.
    virit -im nesvr. 1. 'gledati skriven (iza ugla, kroz rupu i sl.)'. — Vidim jte, viriš iza s
    virnik m 'onaj koji ispoveda kakvu veru, religiju'.
    virno pril. 'na veran način, privrženo, odano'. — Virno je živio do smrti.
    virnost - osti ž 'osobina onoga koji je veran'. — Kad bi med svitom bilo malo više virnos
    viroučitelj m 'nastavnik veronauke'.
    virovanje s 1. gl. im. od virovat, 2. 'molitva'. — Nane, Kata je zaboravila molit virovanje.
    virovat -ujem nesvr. 1. 'smatrati da je nešto onako kako neko govori'. — Možeš ti njemu divanit šta

    visak viska m 'gvozdeni teg na tankoj žici ili kanapu (služi za utvrđi
    visibaba ž bot. rano prolećno cveće Galanthus nivalis.
    visit -im nesvr. 1. 'lebdeti obešen'. — Pogledaj taj lampaš što visi, niš
    visok -oka -oko 1. 'koji je velikog rasta'. — Naš sin je, borme, vrlo v
    visoko pril. 1. 'znatno iznad osnove od koje se meri'. — Popo se visok
    vist ž 'glas, novost'. — Znali smo da si se svuko: Marko nam je dono vist o tebi još
    višalica ž 1. 'naprava na koju se veša odeća'. — Uzmi višalicu i ostavi
    viščinit se -im se nesvr. 'praviti se da se nešto ne vidi, praviti se neveštim'. — Badavad se
    višćura ž 'veštica'. — Najbolje će bit da se kloniš te višćure!
    višlji -a -o komp. od visok. — Ento je višlji od Pilipa za po glave, a istog su dana ro
    višljina ž 'visina'. — Kud si ti, Antune, krenijo u višljinu?
    višnja ž bot. 'Prunus cerasus'.
    višnjov(i) -ao 1. 'koji je od višnje načinjen'. — Baš vam je lip taj višnjov
    višnjovac -ovca m 'štap od višnjevog drveta'. — Nije se tuko, al sa sobom je uvik nosio p
    višpidla ž 'opaka žena, žena sklona nemoralu'. — O Klari divanite: ta, to je višpidla da j
    višt -a -o 1. 'koji dobro ume, spretan, umešan'. — Višt je on s konjima, samo vi njemu dajte kaj

    vištac višca m 1. 'čovek natprirodne moći koji uz pomoć zlih duhova čini ljudima zla'. 2. 'ranoranil
    vištica ž 'žena koja po narodnom verovanju ima moć da može ljudim
    vitar -tra m 1. 'struja vazduha koja se kreće', jak —; vruć ~. 2. 'gaso
    vitina ž 'gvozdena poluga (na kolima vezana za jarmac i osovinu, slu
    vitlić 1. dem. od vitlo. 2. 'malo povesmo'.
    vitlo s 1. 'naprava za namotavanje prediva'. — Jocka je namotala novu pre
    vitranjača ž 'mlin na vitar'. — Odavno već naša vitranjača ne radi.
    vitrić -ića m dem. od vitar.
    vitrina ž augm. i pogrd. ođ vitar.
    vitrovit -a -o 'koji je izložen vetru, koji ima vetra, pun vetra'. — Dokleg će ovo vitrovito vrime? 2. 'v
    viz(i)tacija ž 'regrutacija'. — Prošo sam viz(i)tacjjii i osto na tri godine katana.
    vižla ž 1. 'jalova i mršava krmača, koja je nesposobna za tov'. — Neć
    vižlast -a -o 'spretan, žilav, gibak'. — Kad se Lajčo š njima uvatio, naki vižlast kaki je,
    vižlav -a -o v. vižlast.
    vlas ž i m 'nit kose, dlaka. — Sve su mu vlasi osidile, a on se još uvik miša med mla
    vlasan -sna -sno 'koji je kao vlas, nalik na vlas'. — Šta si uradila, gazdarice, ka
    vlat (mi. viatovi, zb. vlaće) m 1. 'stabljika, struk u biljaka'. — Ni je
    vlatat -a -o 'koji ima krupne vlati'. — Zob je vlatata, samo ako i zrno bidne tako dobro
    vlatat -a nesvr. 'klasati, razvijati klasove (u kojemu se zameću zrna)'. — Je
    vlatić -ića dem. od vlat. — Čim je sunce ogranilo, a vlatić je oma provirijo.
    vlažit (se) -im (se) nesvr. 'činiti što vlažnim'. — Čim padne jača kiša, zidovi od košare po
    vo vola m 1. 'muško goveče (obično uškopljeno), koje se upotrebljava kao tegle
    voče -eta s dem. od vo.
    vočić m dem. od vo.
    voćak -aka m 'ovan predvodnik ovaca'. — Izgubili smo tako dobrog vo
    voće s 1. 'plodovi raznih voćaka'. — Od ranog voća stigle su samo trišnje. 2. 'vo
    voćka ž 'drvo na kojem raste voće' — U avliji imamo desetak voćaka.
    voćajak m 'mesto zasađeno voćkama'. — Moro sam polak voćnjaka iskrč
    voda ž 1. 'prozirna tečnost, hemijski spoj vodonika i kiseonika'. 2. 'teč
    vodenica ž 'rtilin na vodi'. — U Bačkoj nije bilo vodenica.
    vodica ž dem. od voda. Izr. sveta ~; vodicu mirit 'bajati (verovanjem da se ispiranjem o
    vodit vodim nesvr. 1. 'davati pravac kretanja kome idući ispred njeg
    vodnar m 'vodonoša'. — Dugo nema vodnara.
    vodnjikav -a -o a. 'vodnjikast koji ima u sebi suviše vode, pun vode'. — Ovaj nov krumpir
    vodoplavan -vna -vno 'izložen poplavi'. — Jedan komad naše zemlje, onaj bliže dolji je baš
    vodurina ž augm. i pogrd. od voda. — Nemoj pit toliku vodurinu, samo ć
    vojevat vojujem nesvr. 'učestvovati u ratu'. — Borme, moj čovik vojuje ve
    vojna ž 'rat, vojevanje'. — Dva sina su nam na vojni.
    vok voka m 'veštački odvodni kanal (kroz naseljeno mesto)'. — Baš kroz našu avliju
    vokš m 'glas (na izborima)'. — Da izađu na izbore, ostali bi brez vokša, ko operušana
    vokšovat -ajem nesvr. 'glasati na izborima'. — Šta me pitaš kad ni ja još ne znam za koga
    volar -ara m 'čuvar volova'. — Oj volaru, volaru, najlipči si u ataru (nar.).
    volarica ž 1. 'ženska osoba koja čuva volove'. — Bila sam i ja ove godi
    volat se volam se nesvr. 'teturati se, zanositi se'. — štogod mi se vola u
    volić -ića dem. od vo.
    volit volim nesvr. 'voleti'. — Ne volim svekrovu al ni ona mene. —
    volovski -a -o 'koji se odnosi na volove'. — Velika bron3a je visila na v
    volovski pril. 'kao vo'. — Volovski je gledo na me, kad me je ugledo, toliko se iznenadio
    volja ž 'proširenje jednjaka u ptica gde se hrana zadržava pre nego što pre
    volja ž 'svojstvo čovečjeg duha da nešto hoće, da se može odlučiti na kakvo delo ili p
    vondir -ira m 'naprava, najčešće od roga, u kojoj se drži brus za oštren
    vonđat se vonđam se nesvr. 'potezati se sa nekim u rđavom društvu, vucarati se, kurvat
    vontat -am 'držati nekoga u neizvesnosti, nesiguraim obecanjima'. — Vonta ona njega
    vorgule mn. ž 'orgulje'. — U velikoj crkvi su kupili nove vorgule.
    voštan -a -o 1. 'koji je od voska'. — Donela sam od Mare dvi voštane svi
    voštit -im nesvr. 'tući, mlatiti'. — Jesam ja za lipu rič, al kad to ne pomaže, nema drug
    votka ž 'neprepečena rakija'. — Dosta dugo smo čekali da poteče votKa.
    voz (mn. vozovi) m 'kola sa tovarom slame, sena, pšenice i sl.'. — Još jedan voz i ž
    vozat vozam nesvr. 1. 'voziti tamoovamo, više puta; voziti radi zabave, šetnje'. ~ o
    vozenica ž 1. 'bure u kojem se nosi grožđe iz vinograda'. — Slabo je rodilo grož
    vozidba ž 'prevoz žitarica na gumno'. — Samo kad smo vozidbu na vrime svršili, ne
    vozikat (se) -am (se) nesvr. prema vozat se. — Bać Ilijin Nesto se svaki da
    vračara ž 'žena koja vrača, gatara'. — Zna da baca karte, prava je vračara.
    vračarica ž v. vračara.
    vračaricin -a -o 'koji pripada vračarici', — To je nika vračaricina trava.
    vračarin -a -o 'koji pripada vračari'. — Ja na tvom mistu ne bi ulazio u vra
    vračat vračam nesvr. 'gatati, čarati'. — Ona kobajage vrača, a samo izvla
    vračka ž 'vradžbina'. — Ne diraj rukama, moždar je to kaka vračka.
    vraćat (se) -am (se) nesvr. prema vratit. — Kad tako oćeš, iđi, al onda se više ne vra
    vrag (mn. vragovi g. mn. -ova, -ova) m 1. 'đavo, sotona'. 2. 'naziv za bilo koje bi
    vragbaba ž 'žena sklona da drugom zlo čini'. — Ka će već ta vragbaba odapet ~ samo zlo
    vragbabin -a -o 'koji pripada vragbabi'. ~ košar 'kovitlac, zračni vihor'.
    vran (mn. vranovi) m 'čep, drveni zapušač na bačvi, buretu'. — Gotovo je vrenje, trib
    vran -a -o 'crn'. — Vrana cura.
    vrana ž (mn. g. vrana) 'zool. ptica Corvus corviu'. Izr. bila ~ 'velika retkost, nešto sasv
    vranac -nca m 'konj vrane, crne dlake'. — Šibaj, pa nek vranci pokidaje štrange.
    vrančev -a -o 'koji pripada vrancu'. — Vrančev rep je dugačak do zemlje.
    vrančić -a/vrančić -ića m dem. od vranac.
    vranetina ž augm. i pogrd. od vrana.
    vrančina ž augm. i pogrd. od vranac.
    vranica ž 'kobila vrane, crne dlake'. — Kupijo sam par mojoj vranici.
    vranica ž dem. od vrana.
    vranilo s 'crnilo, crna boja'. — Doce, imaš li kako vranilo da malo nagaravim ove moje
    vranin -a -o 'koji pripada vrani'. — Vranin kljun je žute farbe.
    vranit vranim nesvr. 'crniti, bojiti što u crno, vrano'. — Šta ti Imaš da vraniš kad su ti
    vrat m 1. 'deo tela koji spaja glavu s trupom'. 2. 'deo nekog predme
    vrata ž mn. 'otvor u zidu zgrade, prostorije, na ogradi i sl. kroz koji
    vrataca mn. ž 'dem. od vrata, mala vrata iz hodnika "ambetuša" koja vode na ulicu (ku
    vratašca ž dem. od vrata.
    vratić -ića m dem. od vrat.
    vratilo s 'drveni valjak na bunaru (oko kojega se namotava lanac sa kablom, kada se iz
    vratit vratim svr. 1. 'dati natrag ono što se uzelo'. — Tereska je vratila Stipi prsten na
    vratni -a -o 'koji se odnosi na vrat'. — Tako mi je natekla vratna žila.
    vratni -a -o 'koji se odnosi na vrata'. — Trlba oprat vratna cakla, svega su i(h) muve u
    vratnjak m 'gornji deo jarma'.
    vražji -a -e 1. 'koji se odnosi na vragove'. — To su vražji poslovi, bo
    vrba ž 'listopadno drvo koje raste kraj vode i na vlažnom tlu, Salix'. — Od vrbinog p
    vrbina ž 'komad od razbijenog tanjira ili zdele (grnčarija)'. v. rbina. — Baci ove vrbine
    vrcat -am nesvr. 'pomoću centrifugalne sprave izdvajati med'. — Vrca
    vrcnit se -em se svr. 'prenuti se, trgnuti se'. — Kad jedared nasrada, vrcnić
    vrčelje s 'vrh, čelo stola, mesto za najstarijeg, pročelje'. — Dico, izlazite iz vr
    vrčit -im nesvr. 1. 'ljutiti se'. — Ne znam šta vrči na mene? 2. 'boleti'. — Mora
    vrć vršem nesvr. 'mlaćenjem, konjima ili mašinom vršilicom obav
    vrebac -pca m 'vrabac'. — Vrepci čapaje zrile trišnje. Izr. Bolje je vrebac u ruki neg go
    vrebat vrebam nesvr. 1. 'skriven čekati da se ko ili što pojavi s ciljem da se napadne'. —
    vrengija ž 'debelo uže, obično za vezivanje voza'. — Malo sam veći vo
    vrepčanje s 'dečja igra sa palicama'.
    vrepčar -ara m zool. 'Accipiter, kobac'.
    vrepčat se -am se nesvr. 'igrati se vrepčanja (dve grupe dečaka palicam
    vreteno s 1. 'drven obao štapić (na krajevima šiljast, a po sredini deblji) na koji se pri pr
    vreva ž 'graja, žagor mnoštva'. — Šta radite, kad je tu taka vreva kod vas, dico?
    vridan -dna -dno 'vredan'. — Vridan je to čovik i radan ko čela. Izr. ~ leže sa krajcarom, a ustaje sa dvi!
    vridit -im nesvr. 1. 'imati vrednost, valjati'. — Vridi moja krava ko one tvoje dvi. 2. 'biti od korist
    vridovan -vna -vno 'lako uvredljiv, preosetljiv'. — Moraš pazit kako ćeš mu kazat, jel Veco je zdravo vrido
    vriđat vriđam nesvr. 1. 'nadraživati (ranu, povredu, bolno mesto)'. — Mogo bi ja uvati
    vrilo s 'jako izvorište vode'. — Kopali smo bunar i naišli smo na zdravo dobro vrilo.
    vrilo pril. 'veoma vruće'. — Pazi, vrilo je, ispećeš usta; — Al je vrilo i pripeklo.
    vrime vrimena s 'vreme'. — Došlo vrime da se monci žene. — Vrime ć
    vrimenit -a -o v. vrimešan.
    vrimešan -šna -šno 'koji je zašao u godine, postariji'. — Bila je ona već vrimešna žena ka
    vrio vrila vrilo 'vrlo topao, vruć' (vrila voda; vrila mast; vrila čorba). — Ne volim vr
    vrisak -ska m 'kratkotrajan prodoran glas, krik'. — Čujem spolja niki vrisak diteta.
    vriskat vriskam nesvr. 'zapomagati visokim prodornim glasom'. — Vrrskala je sirota d
    vrišak -ška -ško v. frišak.
    vrištit -im nesvr. v. vriskat.
    vrit -je (r. prid. vrio, vrila, vrilo) nesvr. 1. 'komešati se zbog unutrašnje pare, stvoren
    vriža 'stabljika nekih jednogodišnjih biljaka (lubenica, dinja, tikva i sl.)'. — Vriža je fain, ne z
    vrkočit se vrkočim se nesvr. 1. 'šepuriti se (golubovi, grlice, petlovi i sl.)'. — Pivac se sam
    vrli -a -o 'odličnih osobina, čestit, valjan'. — Triba lipo da ga dočekamo, to je naš b
    vrlina ž 'blagodet". ~ imat bunar u kući, to je prava vrlina.
    vrlo pril. 'veoma, jako'. — Vrlo si mi lipa večeras u tom ruvu.
    vrljika ž 'tanja motka (preko koje se vešaju kobasice, šunke, vreće i d
    vrpoljit se -im se nesvr. 'nemirno stajati ili sedeti pokrećući se čas amo, č
    vrtalj -alja m 'četvrt'. — Vrtalj litre; vrtalj kile; tri vrtalja soli; tri vrtalja na
    vrtit -im nesvr. 1. 'okretati, obrtati'. — Samo ćuti i vrti šešir u ruki.
    vrtljiga m 'prevrtljivac'. — Tribalo bi da dobro otvoriš oči kad s Bencom trguješ, on je
    vršalica ž 'mašina za vršenje žita'. — Došla nam je jedna stara vršalica.
    vršalj -alja m 1. 'mesto gde se vrše žito'. — Na vršalju se dosta žita r
    vršidba ž 1. 'vršenje žita'. — Ne prilazi gumnu dok traje vršidba, jel će
    vršnjak -aka m 'onaj koji je sa nekim istih godina'. — Danas su ti i dic
    vršnjakinja ž 'ona koja je s nekim istih godina'. — Ja sam uvlk mislila da je tvoja Krista vrš
    vruć vruća vruće komp. vrući, najvrući 1. 'koji ima visoku temperat
    vrućica ž 'visoka telesna temperatura'. — Već dva dana je mori velika vru
    vrućina ž 'visoka temperatura vazduha zbog prisustva jačeg toplotnog izvora'. — Nije la
    vrula ž 'duvački narodni instrument od drveta, frula'. — Svira vrilla, iđ
    vrulaš -aša m 'svirač na fruli'. — On je najbolji vrulaš u našem selu.
    vrulica ž dem. od vrula, frulica.
    vr(v) vrva (mn. vrvovi) m 'vrh'. — Metni još malo na vr, tako mirlš ko da si u pateki.
    vrvit -im nesvr. 'kretati se u velikom broju, bezjeda, tiskati se (o ljudima i životinjam
    vrzmat se -am se nesvr. 'kretati se tamoamo, motati se, vrteti se'. — Šta se ve
    vucarat -am nesvr. 'vući, povlačiti, ići bez cilja'. — Di' vucaraš to dite
    vucibatina ž 'propalica, nitkov'. — Niko ga drugačije ni ne zove već vucibatina.
    vuć vučem nesvr. 1. 'povlačiti što, ne odvajajući od površine: ~ ko
    vućat -am nesvr. 'bacati (što)'. — Ajd da vidimo, dico, ko će još vuć
    vućit -i(m) svr. prema vućat. — Vući ako smiš?! ~ se 1. prema vuća
    vugnit -ne(m) nesvr. 'vlažiti'. — Ostavite snoplje noćos nesadiveno nek slama malo vu
    vukarit -Im nesvr. 'vući koga ili što kao suvišan teret, vucarati'. — Di vukariš tu dža
    vuna ž 'dlaka od ovce; predivo od te dlake'. — Malo i'mamo ovaca, pa smo i malo vu
    vundarat -am 'neuredno ostavljati svoje stvari'. — Ako ti kaput ne triba
    vunen -a -o 'koji je od vune'. — Uzmi onu deblju vunenu maramu, ladno je napolju.
    vunica ž dem. od vuna.
    vunica ž 'upredena obojena vunena vlakna'. — Kupila sam tri štrengle
    vunto(v) -ova m 'gomila, mali plast sena, naviljak'. — Nema tušta sina, svega pet vuntov
    zaajkat -am nesvr. 'početi ajkati, lutati, besposličiti'. — Misto da se brine o ku
    zabacat zabacam nesvr. v. zabacivat. — Drž tu glavu upravo, šta je furtom zabacaš ko k
    zabacit zabacim svr. 'podići nešto (na rame) zametnuti'. — Daj, zabac
    zabacivat -acivam nesvr. prema zabacit.
    zabačen -a -o 1. trp. prid. od zabacit. 2. 'veoma udaljen'. — Prodali smo onaj lanac zaba
    zabadat (se) zabadam (se) nesvr. prema zabost. Izr. ~ nos u nešto 'neopravdano se mešati'.
    zabadavad pril. v. badavad. — Neće ti bit to zabadavad; — Zabadavad cmizdriš ri tako neš
    zabadžurat se -am se svr. 'preterano se uviti, umotati; previše navući na sebe
    zabambadavad pril. v. badavad. — Pa ne možem ti dat baš zabambadavad.
    zabasat -am nesvr. 1. 'izgubiti put, skrenuti s pravca, zalutati'. — Ne iđ
    zabat m 'trouglasti deo zida iznad bočne strane kuće'. — Triba popravit ulazna vrata n
    zabataljit -ataljim nesvr. 'zapustiti, zanemariti, napustiti'. — Tribalo bi mu kakogod pomo
    zabatnjak m 'karabatak, zabatak'. — Sad možeš tražit štogod za glabanje kad si dva zabatn
    zabatrgat (se) -am (se) v. batrgati. — Tako sam zabatrgo, samo što se nisam opružio koliki sa
    zabatrgavat (se) -rgavam (se) nesvr. prema zabatrgat (se).
    zabašurit -ašurim svr. 1. 'zataškati, sakriti, prikriti'. — Da zabašure kartanje, po
    zabašurivat -urivam nesvr. prema zabašuriti.
    zabava ž 1. 'rad, zanimanje'. — Sad svaki dan kuva i za komšiju, a to
    zabavit -im svr. 1. 'učiniti da neko prijatno provede vreme, razonoditi, razveseliti'. — R
    zabavljat (se) -am (se) nesvr. prema zabavit.
    zabazdit -im svr. 'poćeti bazdeti'. — Je 1 to Benco tako zabazdio, ko da sam pokraj cefre
    zabezeknit se -ezeknem se nesvr. 1. 'začuditi se, zaprepastiti se'. — Toliko m
    zabezeknuto pril. 'zaprepašćeno, zgranuto, zapanjeno'. — Ja pitam, a on samo zabezeknuto s
    zabijat (se) zabijam (se) nesvr. prema zabit. — Zabijam kočić na drugo misto, da krava ima
    zabilužit -im svr. 'zapisati, upisati; pribeležiti'. — Zabiluži ti mene da z
    zabit zabijem svr. 1. 'zabosti, ukucati'. — Ja sam juče svud zabio koč
    zablebećat (se) -em (se) svr. početi blebetat.
    zablejit -jim svr. početi blejati. ~ se v. blenit se. — Ko se ne bi zablejio u nju kad je tak
    zablenđucan -a -o 'zablenut, začuđen'. — Nisi moro dovest tog tvog zablenducanog komšiju.
    zablenducat se -enducam se svr. v. zablenit se.
    zablenit se -nem se svr. 1. 'tupo se zagledati u što'. — Zablenio se ko tele
    zablenuto pril. 'tupo, bezizrazno, zaćuđeno'. — Zacigurno nije svatio o č
    zabluda ž 'mišljenj'e zasnovano na pogrešnom saznanju, obmana'. — On je ve
    zabludit zabludim svr. 1. 'poći pogrešnim putem, zalutati, pogrešiti'. —
    zaboga uzvična rečca 1. 'za izražavanje čuđenja'. — Kako ste, zaboga
    zabogmat se -am se svr. 'zakleti se bogom; početi se bogmati'. — A ako se zabogmam, ni
    zabolit -i svr. 1. 'početi boleti; pojaviti se (o bolu u nekom delu tela)'. 2. 'naneti bol, uv
    zaboravit -im I. 'izgubiti iz sećanja; prestati se sećati (koga ili čega)'. — Zaboravio sam p
    zaboravljat (se) -am (se) nesvr. prema zaboravit. — Majka svakim danom sve više zaboravljaje
    zabost zabodem svr. 'napraviti prodor u nešto šiljatim ili oštrim predm
    zabranit zabranim svr. 'zapovediti da se nešto ne sme (u)činiti'. — Kako da mu zabranim
    zabranjivat -anjivam nesvr. prema zabranit. — Možete vi zabranjivat koliko o
    zabrazdit zabrazdim svr. 1. 'početi praviti brazde, početi orati'. — Ja sam zabrazdio, ti sad
    zabrbljat -am svr. 'početi brbljati'. — Već se zabrbljo! ~ se 'raspričati se
    zabrekćat -ćem svr. 'poćeti brektati'. — Sutra ću s mojom mašinom kod tebe da zabrek
    zabreknit zabreknem svr. 1. 'otkloniti rasušenost drvenih sudova (najčešć
    zabridit zabridi svr. 'početi brideti'. — Ti kažeš da me nisi zdravo udario, al mene je baš fain zabridilo.
    zabrinit -nem svr. 'ispuniti brigom, zadati (kome) brigu'. — Kad se unuč
    zabrinut -a -o 'koji ima brigu, ispunjen brigom'. — Zašto ti je sestra tako zabrinuta?
    zabrinjavat (se) -injavam (se) nesvr. prema zabrinit.
    zabrojit zabrojim svr. 'prevariti nekoga brojenjem; zakinuti'. — Pazi na Janju kad broji
    zabučit -im svr. v. bučit. — Često je znao na nju zabučit.
    zabunit zabunim svr. 'zbuniti, dovesti u nedoumicu'. — Zabunila me c
    zacaklit -i(m) svr. 1. 'početi sijati kao staklo'. — Borme su barice zacak
    zacigurno pril. 'zasigurnp'. — Zacigurno i ti nisi bio u crkvi?!
    zacilo/zacilo pril. 'zaista, sigurno'. — Doću, zacilo, kad ti kažem.
    zacinit zacinim svr. 'pri prodaji tražiti, odrediti previsoku cenu'. — Ne kažem da ti konj nije dobar, al,
    zacinovat -jem svr. 'zalemiti kalajem'.— Probušio se kabo pa sam ga moro zacinovat.
    zacinjivat zacinjivam nesvr. prema zacinit. ~ se nesvr. prema zacinit se.
    zacipit zacipim svr. 1. 'malo pocepati, poderati'. — Nisi pazio pa si zacipio list od knjige. 2. 'sekirom il
    zacipljivat -ipljivam nesvr. prema zacipit.
    zacirikat se -am se svr. 'početi se cerekati, prsnuti u smeh'. — Dobre su druge nji tri, a što s
    zacoparit se -im se svr. v. zacopat se (podrug.)'. — Mlada je pa se zato tako zacoparila.
    zacopat se zacopam se svr. 'preterano se zaljubiti (podsm.)'. — Ko j to vi'dio: zacopo si se
    zacvrknit -nem svr. 'zabreknuti'. — U vodi je čobanja, čim zacvrkne, napuni je vodom i d
    začeće s 'trudnoća, zametanje ploda'. — Ne zna ni ona baš tačno kad je po
    začeljavat -eljavam nesvr. 'zakloniti vidik'. — Naša kuća začeljava njevu, pa se sad srde n
    začelje s 1. 'mesto za stolom nasuprot pročelja'. — Tvoje misto i jest u za
    začep m 'zapušač, čep'. — Napravi jedan začep na onu bocu s petrolinom.
    začepit začepim svr. 'zatvoriti čepom, zapušiti'. — izgleda, da si ovu bocu s rakijom tiu
    začepljavat -epljavam nesvr. prema začepit. ~ se nesvr. prema začepit se.
    začet začmem svr. 1. 'započeti, otpočeti'. —-Nemoj ti da ja začmem po ušima! 2. 'zat
    začimat -am nesvr. 'započeti, otpočetirzačeti (1.)'. — Ne bio začimat ako nije mislio ozb
    zać zađem svr. 1. 'krećući se doći, dospeti iza čega; zaobići'. — On ga dotleg vrti do
    zaćapkat -am svr. 'proste šare staviti na zid, ćapkajući (v.)'. — Zaćapkal
    zaćurlikat -urličem svr. 'početi ćurlikati'. — Šta je to s tobom, ima već misec dana da nisi
    zaćutit -im svr. 1. 'prestati govoriti, ućutati'. — Kad sam ušla, svi su zać
    zaćutkat -am svr. 'primorati na ćutanje, ućutkati'. — Baćo su i(h) zaćutkali, napili su i(h)
    zaćutkivat -utkivam nesvr. prema zaćutit. zadana pril. 'u toku dana, po da
    zadanit zadanem svr. 'zadahnuti, zapuhnuti'. — Kad je naišo kraj mene, Luka me je tak
    zadanit (se) zadanim (se) svr. 'svanuti, nastati (o danu)'. — Slab je to poso kad ti u krevetu z
    zadat -am svr. 1. 'učiniti kome što nepoželjno'. — Dosta nevolje je i on nama zado do
    zadavat zadajem nesvr. prema zadat.
    zadavit zadavim svr. 'usmrtiti koga davljenjem'. — Noćos su kerovi zadavili našeg veli
    zadijat se zadijam se i zadišem se nesvr. 'zadihati se'. — Nije ni dvi tri rič
    zadirkivat (se) -irkivam (se) nesvr. 'dirati, bockati, peckati'. — Ako se nećeš sigrat sa ba
    zadit zadijem svr. 'zadenuti'. — Ajde, divojke, zadite moncima po jedno cvi
    zadivanit se -ivahim se svr. 'zapričati se, zaneti se u razgovor'. — Ja se zadivanila, a užna ne
    zadivat (se) zadivam (se) nesvr. prema zadit.
    zadivojčit -im svr. 'učiniti devojkom, odnositi se kao prema devojci'. — Sad su ve
    zadnit zadnijem svr. 'staviti dno, dance (na bure)'. — Još samo ovo bure da zadnijem i
    zadnivat zadnivam nesvr. prema zadnit.
    zadniven -a -o 'dnom zatvoren'. — Je li to bure dobro zadniveno?
    zadodat zadodam nesvr. 'dovesti nekoga u vrlo neugodnu situaciju, namagar
    zalosta pril. 'dosta, dovoljno'. — Site i večerajte, biće zadosta svima.
    zadovoljan -ljna -ljno 'koji ima ono što želi, koji je zadovoljen u svojim željama'. — Ko je
    zadovoljit -ovoljim svr. 'učiniti koga zadovoljnim'. — Tušta vas je, dico,
    zadrćat zadrćem svr. 'zadrhtati, početi drhtati'. — Čim čujem lupu na kapiji, sva zadr
    zadrignit -nem svr. 'postati pun i rumen, preterano se ugojiti (obično o licu i vratu)'. — T
    zadrmat (se) -am (se) svr. 'početi drmati, izazvati drmanje'. — Nemoj ti da ja tebe zadrmam,
    zadrt -a -o 'naprasit, tvrdoglav, jogunast'. — Većma bi ga volila kad bi bio manje zad
    zadržat -im svr. 1. a. 'sprečiti u kretanju, zaustaviti'. — Zadrž konje ak
    zadržavat (se) zadržavam (se) nesvr. prema zadržat. — Neću te zadržavat, iđ
    zadudukat -udučem svr. 1. 'početi dudukati, početi svirati uz duduk'. — G
    zadugo pril. 'duže vremena, poduže'. — Strpite se još malo, neće bit zadugo.
    zaduvat zaduvam i zadušem svr. 1. 'početi duvati'. — Žurite kući, vitar
    zadužit zadužim svr. 'opteretiti dugom'. — Ne znam kako će bać Vranje pro
    zađuživat (se) zaduživam (se) nesvr. prema zadužit (se).
    zafala ž 1. 'zahvala'. — Eto, to nam je zafala što smo petoro dice pod
    zafalan -lna -lno 'zahvalan'. — Lako se tebi dičit kad ti imaš zafalnu dicu.
    zafalit (se) zafalim (se) svr. 'zahvaliti (se)'. — Zafali se stričku, to ti je on dono.
    zafalnost -osti ž 1. 'osećanje priznanja za učinjeno delo, zahvalnost'. — Ne tražim ja od n
    zafaljivat (se) zafaljivam (se) nesvr. prema zafalit (se).
    zafićukat -am svr. 'početi fićukati, proizvesti fićuk'. — Čim je bacio kašiku, oma je zafi
    zafircat -am svr. 1. 'privremeno koncem prišiti'. — Zafircala sam ti i rukav da možemo
    zagarat zagaram nesvr. prema zagorit. — Nali malo ladne vode u labo
    zagasit -a -o 'koji je zatvorene, tamnije boje'. — Starije žene uvik nose ruva zagasitije f
    zagasit zagasim svr. 1. 'učiniti da nešto prestane goreti (vatra, žar)'. —
    zagašivat -ašivam nesvr. prema zagasit. zagazit -im svr. 'početi gf.ziti; nastupiti, u
    zagingat (se) zagingam (se) svr. v. gingat (se). — Ja sam sila na žužaljku, a Tome me je zagi
    zagladit -im 1. a. 'učiniti što glatkim'. b. 'prevući rukom ili kakvim predmetom preko
    zaglavak -avka m 1. a. 'klin kojim se nešto zaglavljuje, učvršćuje npr. k
    zaglavit zaglavim svr. 1. 'učvrstiti čime da ne klima'. — Šta ne zaglavi
    zaglavijivat (se) -avljivam (se) nesvr. prema zaglavit (se).
    zagledat (se) zagledam (se) nesvr. prema zagledat se.
    zagledat se -am se svr. 1. 'uprti i zadržati pogled'. — I sam sam se zagledo. 2. 'zaljubiti se, z
    zagledavat se -edavam se nesvr. v. zagledat se.
    zaglibit (se) zaglibim (se) 1. 'upasti, uvaliti se u glib'. — Zaglibili se s kolim
    zaglibljivat (se) -ibljivam (se) nesvr. prema zaglibit (se).
    zaglunit -nem svr. 'zagluhnuti'. — Ko j to vidio, tako se derat na sav glas u sobi, obadva
    zaglupit zaglupim svr. 'postati glup; načiniti glupim (koga)'. — Nikad on ništa ne
    zagluvit zagluvim svr. 'postati gluv ili nagluv'. — Tako vičeš ko da oćeš da ja zagluvim.
    zagojatit -ojatim svr. 'prezalogajiti, utoliti glad'. — Nek on najpre malo zagojati, p onda
    zagonećivat zagonećivam nesvr. 1. 'zadavati zagonetku za rešavanje'. — Site, dico, oko dide
    zagorčat -am svr. 'učiniti gorkim, mučnim, teškim'. — Nisu baš morali da mu pod stare d
    zagorčavat -orčavam nesvr. prema zagorčat.
    zagoren -a -o 'crn od prejake vatre, okoren'. — Zagoreno ti je ilo. 2. 'škrtica'. — On je po
    zagorit zagorim svr. 1. 'pocrniti i dobiti neprijatan ukus i koru na dodiru sa sudom zbog prejake vatre

    zagovnit zagovnim svr. 'nespretnim postupkom upropastiti dogovoreno


    zagovornica ž 'zaštitnica'. — Uslišaj našu molbu, zagovornice (iz molitve).
    zagrabit -im svr. 1. 'zahvatiti (rukom, lopatom, sudom, i sl.)'. — evo ti
    zagrajit zagrajim svr. 'početi grajati, zagrajati'. — Tako si zagrajila na mene da sam se s
    zagrcnit se -nem se svr. 1. 'ostati bez daha udahnuti, popiti ili pojesti nešt
    zagrćat -em nesvr. prema zagrnit. ~ oma ću i ja izać, zagrćem kaput. ~
    zagrebat -ebem svr. 1. 'grebući zaparati, zagrepsti'. — Nisi pazio pa si vilama zagrebo zi
    zagrijat -jem svr. 'početi grijati; učiniti toplim'. — Zagrij dobro obruc, p(a) onda ga navuči. ~ se 'ugr

    zagrijavat (se) -ijavam (se) nesvr. prema zagrijat se.


    zagrist -izem svr. 1. 'zahvatiti zubima'. — Zagrizo je jabuku. 2. 'upustiti se u što, po
    zagrizat zagrizam nesvr. 1. 'prema zagrist'. 2. 'zajedati, dirati'. — Ne bi živ osto da koga
    zagrižen -a -o 'koji se sa zanosom, sa strašću predao čemu; nepomirljiv
    zagrmit zagfmi svr. 1. 'početi grmeti; zatutnjati, prolomiti se (o gromu
    zagrnit (se) zagrnim (se) svr. 1. 'okopati prigrćući zemlju uz biljku: ~ vino
    zagrnjač -ača m 'vrsta motike kojom se vinograd zagrće'. — Donesi i ti tvoj zagrnja
    zagroktit -im svr. 'početi pevati groktanjem (v. groktit)'.
    zagruvat zagruvam svr. 1. 'početi gruvati'. — Al je to zagruvalo. 2. 'grubo se istresti, oko
    zagulit zagulim svr. 'malo oguliti, odvojiti malo kore, kože ili čega sl.
    zaguljen -a -o 1. trp. prid. od zaguliti. 2. 'naopak, nastran, zavrnut (vulg
    zaguljivat zaguljivam nesvr. prema zagulit.
    zaguriškat -am svr. v. guriškat. — Kad je Mate njegov obruč zaguriško!
    zagušan -šna -šno 'razdražljiv, prgav, lako uvredljiv'. — Vridan je on č
    zagušit (se) zagušim (se) 1. 'zadaviti (se), ugušiti (se)'. — Bolje da sam te
    zaić zaiđem svr. 1. 'idući, iščeznuti iza čega, zaći'. — Samo što su zaišli za
    zaidat (se) _zaidam (se) nesvr. 'zadirkivati, izazirati'. — Štogod bi tribalo uradit da se Mar
    zaigrat zaigram svr. 'početi igrati, zaplesati'. — Puštite mene da i ja za
    zaigravat (se) -igravam (se) nesvr. prema zaigrat.
    zaimanje s gl. im. od zaimat. — I zaimanju mora jedared bit kraj.
    zaimat -am nesvr. 1. 'pozajmljivati'. — On je stalno zaimo novac kod
    zainadit (se) -inadim (se) svr. v. zainatit (se).
    zainatit (se) -inatim (se) svr. 'početi raditi za inat; ispoljiti inat, postati tvrdoglav'. — Zainati
    zaintačit -im svr. 'početi činiti ili govoriti sve jedno te isto (?!? = zainat
    zaiskat zaištem svr. 'zatražiti'. — Čim mu štogod na salašu usfali, on zaište od ba
    zaist se zaidem se svr. 'zasititi se (neke hrane), dojaditi (o hrani)'. — K
    zaitit -Im svr. 'zahvatiti'. — Ajde zaiti ti jedan kabo ladne vode, a ja ć
    zailazit -im nesvr. prema zaić.
    zajam -jma m 'ono što se daje nekom ili uzima od nekog uz obavezu
    zajapureno pril. 'crvena, zažarena Iica'. — Bio je umoran i zajapureno je štogod viko.
    zajapurit (se) -apurim (se) svr. 'učiniti da kome lice bude crveno, zažareno'.
    zajašit -im svr. 1. 'sesti na nešto (obično na konja), opkoračivši ga no
    zajednički -a -o 'udružen'. ~ To je naša zajednička kosačica.
    zajednički pril. 'zajedno, udruženo'. — Sve smo mi obrađivali zajedmčki.
    zajedno pril. 1. 'u zajednici, u društvu; složno'. ~ oćemo 1 zajedno? 2.
    zajovit (se) -im (se) svr. (tr. pr. zajovljen) 'prevariti, obmanuti (koga)'. —
    zakaljat (se) zakaljam (se) svr. 'učiniti kaljavim, zaprljati'. — Čime si tako zakaljala ruke?
    zakardašit -ardašim svr. 'preterati'. — Ja sam ti kazala da uzmeš koju jabuku, a ti zakardaš
    zakartat se -am se svr. 'zaneti se u igranju karata'. — Vako se još nikad nije zakarto da ne d
    zakasat (se) -am (se) svr. 1. 'početi kasati'. — Ja samo malo zategnem kaja
    zakasnit (se) zakasnim (se) svr. 1. 'doći kasno, stići kasno; sa zakašnjenjem po
    zakašljat se zakašljem se svr. 'početi kašljati'. — P onda se dida zakašlju.
    zakašljavat se -ašljavam se nesvr. prema zakašljat se.
    zakašnjavat (se) -ašnjavam (se) nesvr. prema zakasnit (se).
    zakašnjenje s gl. im. od zakasnit (se). — Mašina ima dva sata zakašnjenja.
    zakatančit svr. 1. 'zatvoriti katancem'. — Je 1 je kogod zakatančio tavans
    zakerat zakeram nesvr. 'zamerati za svašta, ne biti zadovoljan ni s čim
    zakidat zakidam nesvr. 'nepravedno nekom nešto uzimati'; na meri prikra
    zakijat zakijem svr. 'početi kijati'. — Ja mu malo dunem papra pod nos, kad je onda za
    zakikan -a -o 'zakržljao'. — Ne triba mi ni zabadavad tako zaklkano prase.
    zakikat zakikam svr. 'zaostati u rastu, zakržljati'. — U takom svinjaku ć
    zakiselit -im svr. 'učiniti da nešto postane kiselo'. — Domaćica je baš fain zakiselila ovu
    zakisnit -ne svr. 'postati mokro od kiše (obično zbog kvara na pokrovu i sl.)'. — Tribalo
    zakišit -i svr. 'okišiti'. — Došo nam je i komšija na mobu pa ćemo sve uzorat prija neg
    zakitit (se) -im (se) svr. 'ukrasiti nečim, okititi'. — Loska sam zakitila, iđe u svatove.
    zakivat (se) zakivam (se) nesvr. prema zakovat.
    zaklanjat (se) -am (se) nesvr. prema zakloniti. — Zaklanjaš mi sunce... pomakni se malo.
    zaklapat (se) zaklapam (se) nesvr. prema zaklopit.
    zaklat zakoljem svr. 'ubiti presecanjem grkljana'. — Uvatila sam ja d
    zaklepećat -epećem svr. 'početi klepetati'. — Kad su kola zaklepećala u avliji, ja sam se pr
    zaklet zakunem svr. 1. 'tražiti od nekog pristanak na što uz zakletvu'. — Na samrti je z
    zaklinjat (se) -njem (se) nesvr. prema zaklet. — Martine, zašto se zaklinješ kad kod tebe to m
    zaklištit zaklištim svr. 1. 'pogledati ukočeno'. — Od strava je zaklištio oč
    zaklon m 'mesto gde se može skloniti'. — Stani digod u zaklon dok kiša ne stane.
    zaklon(i)ca ž v. zaklon. — Ko j to vidio, po takoj kiši ić, niste mogli nać kaku zakIon(i)cu d
    zaklonit (se) zaklonim (se) svr. 1. 'staviti ato iza ili ispod čega drugoga; skloniti na sigurno m
    zaklopac -pca m 'ono čime se pokriva lonac, sanduk, kutija i sl., poklop
    zaklopčić m dem. od zaklopac.
    zaklopit zaklopim svr. 1. 'staviti zaklopac na nešto, poklopiti'. — Tolik
    zaključat -am svr. 'zatvoriti krjučem'. — iđi, zaključaj tavanac. ~ se povr. — Dite nam se
    zaključavat (se) -učavam (se) nesvr. prema zaključat. — Ne triba zaključavat spoljna vrata, jel G
    zakljukat -am svr. 'skloniti, ugurati (krajeve zavežljaja, marame, suknje i sl.)'. — Zakljuk
    zakljukavat -ukavam nesvr. prema zakljukat.
    zakokodakat -odače(m) nesvr. 'početi kokodakati'. — Dok koka ne zakokodač
    zakolebat (se) -am (se) svr. 1. 'stati se kolebati, postati neodlučan'. — i ja sam se zakolebo. 2.
    zakolj m 'rana načinjena klanjem'. — Čime si ti, Beno, klao ove svinj'e kad njim je tol
    zakondrijat -am svr. 'početi kotrlj'ati, valjati (nešto bacajući ili povlačeći z
    zakopat -am svr. 1. 'početi kopati'. ~ oćeš li već zakopat jedared?! 2. 'p
    zakopavat (se) -apavam (se) nesvr. prema zakopat.
    zakopčan -a -o 1. trp. prid. od zakopčat. 2. 'koji malo govori, uzdržan, zatvoren'. — Šta ja
    zakopčat (se) -am (se) svr. 'vezati, pričvrstiti kopčama, dugmetima ili čim slionim'. — Zakop
    zakopčavat (se) -opčavam (se) nesvr. prema zakopčat.
    zakoracit -oracim 'učiniti prve korake, zakoračiti'. — Borme sam ja već zakoracio u pede
    zakorenit se -oreni(m) se svr. 'pustiti koren, uhvatititi se duboko žilama u zemlji'. — Jagode
    zakorenjivat se -enjiva se nesvr. prema zakorenit se.
    zakorovit (se) -i(m) (se) svr. 'zarasti, obrasti u korov'. — Zemlja mu se zakorovila ko da gazde
    zakosit zakosim svr. 1. 'početi kositi'. — Ajde, Ivane, zakosi ti pa da k
    zakotit zakotim svr. 'učiniti da se što rasplodi'. — Oma da si išo oprat glavu, još
    zakovat zakujem svr. 'prikovati, pribiti'. — Jesi 1 zakovo onu lecu što
    zakovrnit -ovrnem svr. 1. 'izokrenuti, prevrnuti'. — Zakovrnio očima i p
    zakrčivat (se) -rčivam (se) nesvr. prema za~ krčit.
    zakrilit zakrilim svr. 'zakloniti, uzeti u zaštitu'. — Nana su skinili mar
    zakrilje s 'okrilje, zaštita'. — Ako je nana ruže, dida su oma njezino. zakrilje.
    zakriljivat se nesvr. prema zakrilit se.
    zakrmačit -im svr. 1. 'napraviti mrlju od tinte'. — Kad si tu knjigu 7akrmač
    zakrmeljavit -im svr. 'dobiti krmelj u očima'. — Zakrmeljavio je ko da je tri no
    zakrpa ž 'komadić tekstila kojim se krpi pocepano'. ~ ima veliku zakr
    zakrpica ž dem. od zakrpa.
    zakrpit -im svr. 1. 'ušiti, opraviti dodavanjem zakrpe'. — Stane, uzmi iglu i konac, pa z
    zakržljat -am svr. 'zastati u napredovanju, u rašcenju'. — Kako to da su ti prasici tako za
    zakržljavat -ržljavam nesvr. prema zakržljat.
    zaktivat zaktivam nesvr. 'zahtevati'. — Kako možeš od diteta zaktivat da nosi taj veliki
    zakunjat zakunjam svr. 'početi kunjati, zadremati'. — Eno majka, samo što su sili nus pe
    zakurdačit -im svr. v. zakurit. 2. Ala ste zakurdačili.
    zakurit zakurim svr. 1. 'naložiti, zapaliti'. 2. 'zadimiti, zapušiti (lulom)
    zakuvat -am svr. 1. 'zamesiti (testo, hleb)'. — Zakuvala sam kruv. 2. 'zamrsiti (situaciju)
    zakuvavat (se) -uvava(m) (se) nesvr. prema zakuvat (se).
    zakvocat -a(m) svr. 'početi kvocati'. — Tri kokoške su zajedno zakvocale, pa
    zakvrcat -am svr. 1. 'ukucati, zabiti (ekser i sl.)'. — Zakvrcaj dobro taj klin. 2. 'po
    zaladit zaladim svr. 'postati hladnije, svežije'. — Jesi 1 zaladila lubenice? — Jesam, sp
    zaladnit -im -e svr. 'zahladneti'. — Jesi 1 dobro pokrila tisto da ne zaladne.
    zaladnjivat -adnjivam nesvr. prema zaladnit. zalađivat nesvr. prema zaladit.
    zalajat -je svr. 'oglasiti se lajanjem'. — Ker nas je još iz daleka nanjušio i zalajo je.
    zalajavat -ajava nesvr. prema zalajat. — Ne volim kad ker tako zalajava.
    zalarmat -am svr. 'zagalamiti, zavikati'. — Kad bi on znao lipo da kaže, a ne da oma zala
    zale indekl. 'zalog(a), garancija'. — Ne virujem ja tebi dok mi ne d
    zaličit zaličim svr. 'privremeno izlečiti, izlečiti'. — Neće skoro zaličit ranu na nogi. ~
    zalit zalijem svr. 1. 'politi nekom tečnošću'. — Uzmi kabo pa zali one mlade vo
    zalivat zalivam nesvr. prema zalit. zalizan -a -o 'čovek koji nosi zagladenu kosu'. — Takl je on uvik zali
    zalizat (se) zaližem (se) svr. 1. 'početi lizati'. — Ajde zaliži, šta se stidiš, to nije otrov ve
    zalizivat (se) -izivam (se) nesvr. prema zalizat (se).
    zalogaj m 'ono što se najedanput stavi u usta i proguta'. — Bila je bole
    zalogajčić m dem. od zalogaj.
    zalolat se zalolam se svr. 'početi se lolati, početi se ponašati kao lola'. — Nema ga kod ku
    založit založim svr. 1. 'dati u zalog'. — Kad smo uzajmili novaca, mo
    zaluckat (se) -am (se) svr. 'opčarati, prevariti'. — Badavad trčiš, Grgo, za Tezom, ona
    zaluckavat se -uckava nesvr. prema zaluckat (se).
    zalud pril. 'uzalud, zabadava'. — Toliko si vrimena provo u škulama, a sad vidim da j
    zaludit (se) -im (se) svr. 'učiniti da ko bude kao Iud, navesti koga da se preterano zanese (ki
    zaluđeno pril. 'kao u ludom zanosu, preterano zaneseno, izbezumljeno'. — Nije dobro ka
    zaluđivat (se) -uđivam (se) nesvr. prema zaludit (se). — Ja znam da on svaku zalu
    zalumpovat se -ujem se svr. 'otpočeti lumpovati; uveliko zaći u lumpovanje'.
    zalupit (se) -im (se) svr. 'naglo, s treskom zatvorit!, tresnuti'. — Zalupio je kapiju prid noso
    zaljučit zaljučim svr. 1. 'prekinuti dojenje'. — Zaljučili smo prasice od krma
    zaljuljat (se) zaljuljam (se) svr. 'početi ljuljati'. — Zaljuljaj me.
    zamaglit zamaglim svr. 1. 'pokriti, prekriti maglom, učiniti maglovitim'
    zamagljivat (se) -agljivam (se) nesvr. prema zamaglit (se).
    zamakat (se) zamačem (se) nesvr. prema zamočit (se). — Ti, Stipane, ne bi
    zamandelija m 'neradnik, probisvet'. — Neće se on nigdi skrasit, svi ga znadu da je uvik bio
    zamandrljat -am svr. 'uraditi nešto na brzu ruku, kako bilo, površno'. — Mi smo se dogo vo
    zamanit zamanim svr. 'učiniti zamah; brzo što pokrenuti s ciljem da se udari'. — Kad su
    zamanut -a -o 'nastran'. — Mani tog zamanutog momka, š njim ne možeš divanit ko s
    zamanjivat -anjivam nesvr. prema zamanit. — Ne boj se, on samo zamanjiva, al ne
    zamarat (se) zamaram (se) nesvr. prema zamorit. — Sve slabije vidim, pa se zamaram kad š
    zamastit zamastim svr. 1. 'začiniti mašću'. — Nane, dobra vam je pogač
    zamašćivat -ašćivam nesvr. prema zamastit. — Slabo ćemo zamašćivat ove godine, nismo
    zamazanko m 'onaj koji je stalno zamazan, prljavko (i po licu i po odeći)'. —A, dite moje, d
    zamazat (se) -žem (se) svr. 'prevući nečim žitkim, nečim čime se maže'. — Baš ako ostane k
    zamazivat (se) -azivam (se) nesvr. prema zamazat (se).
    zamećat -em nesvr. 1. 'zapodevati, započinjati (šalu, priču, kavgu, svađ
    zamedljat -am svr. 'staviti med u nešto, za« mediti'. — iđe Božić, nemoj zaboravit rakiju z
    zamedljavat -edljavam nesvr. prema zamedljat. — Nemoj meni zamedljavat, ja pijem
    zameljat zameljam svr. 'zaprljati'. — Čime si tako znala lice zameljat?!
    zamest -etem svr. 'pripremiti stočnu hranu (mekinje, prekrupa, mešanjem raznih sastoja
    zamest -etem 1. 'zatrpati, zavejati'. — Samo da vas snig na putu ne za
    zametnit (se) -em (se) svr. prema zamećat.
    zaminit zaminim svr. 1. 'izvršiti zamenu, promeniti'. — Zaminio mi je staru kruparu za novu, a nisam tu

    zaminjivat (se) -am (se) nesvr. prema zaminit (se).


    zamira ž 'ono na čemu se može zameriti, zamerka'. — Ako ne uradiš kako su ba
    zamirat (se) zamiram (se) nesvr. prema zamirat.
    zamirit (se) -im (se) 1. 'ne odobriti čiji postupak, prigovoriti'. — Mlogl su
    zamlaćen -a -o 'zatucan; budalasto zanesen, zagrejan'. — Ne mož ni momak druga
    zamlaćivat -aćivam nesvr. 'budaliti, dovoditi (koga) u smešnu situaciju'. —
    zamlata ž 1. 'onaj koji se u ozbiljnim situacijama ponaša neozbiljno'. —
    zamličit zamličim svr. 'dobiti mutan izgled očiju: ~ oii 'obmanuti, zaludeti'. — Zamll
    zamličivat -ičivam nesvr. prema zamličit.
    zamočit zamočim svr. 'staviti (što) u tečnost, tekućinu'. — Pazi na malog Antuna, da ne
    zamolit zamolim svr. 'obratiti se (kome) s molbom'. — Triba 1 da te zamolimo, p onda
    zamomčit (se) -im (se) svr. 'načiniti nekog momkom, mladićem, početi smatrati, oglasiti (koga
    zamorit zamorim svr. 'učiniti da kogod oseti zamor, izazvati zamor'. — i
    zamorno pril. 'sa zamorom, zamarajući'. — Cio dan ić za plugom još kako je zamorno.
    zamotan(i)ca ž 'hleb u mleku i jajima pečen na masti, prženica'. — Dobre su vam bile zamota
    zamotat -am svr. 'uviti, omotati (čim)'. — Evo ti tozla, pa sam zamotaj
    zamotavat -otavam nesvr. 1. 'prema zamotat'. 2. 'vrdati, uvijati, zavaravat
    zamračit zamračim svr. 'načiniti mrak'. — Kod tebe je uvik zamračeno ko da se bojiš sun
    zamrsit (se) zamfsim (se) svr. 1. 'učiniti da nešto bude u neredu (o nitima,
    zamrsivat (se) -rsivam (se) nesvr. prema zamrsit (se). — Ako mi se vunica vako bude zamrsiv
    zamršaj m 'ono što je zamršeno, zapleteno'. — Kad te čovik sluša, čini
    zamršen -a -o 1. trp. prid. od zamrsit (se). 2. 'nejasan, nerazumljiv; slož
    zamršeno pril. 'zapleteno, nejasno, zbunjeno'. —- Šta sam ja. mogo unaprid znat da je to t
    zamrzavat (se) -rzavam (se) nesvr. prema zamrznit.
    zamrzit -im svr. 'osetiti mržnju prema kome, omrznuti. — Zamrzio ga
    zamrznit -nem svr. 'učiniti da se nešto pretvori u led, da zaledi, da se prevu
    zamrznit (se) -nem (se) svr. 'zamrzeti (se)'. — Ko j to vidio, toliko se zamrznit a ro
    zamucat (se) -am (se) svr. 'početi mucati'. — Kad je vidio Loziku, siroma, tako je zamuco, k
    zamuckat -am svr. dem. prema zamucat. — Nećeš valdar zamirit što je m
    zamuckivat -uckivam nesvr. prema zamuckat. — On zamuckiva samo kad oć
    zamućeno pril. 'mutno'. — Znala sam oma koliko je sati čim sam vidila kako me dida zam
    zamućivat (se) -ućivam (se) nesvr. prema zamutit. — Zamućivaš vino, misliš da ne ostim da si
    zamućkat -am svr. 'zamešati'. — Šta ja znam šta si ti nama tu zamućkala u ilo?!
    zamućkavat -ućkavam nesvr. prema zamućkat. — Zamućkavala je drugima, a sad je i sama
    zamuđijat -am svr. 'zamutiti, napraviti zabunu'. — Baš ste dobrog našli, taj
    zamuknit zamuknem nesvr. 'zaćutati'. — Zamukni već jedared!
    zamuknit -nem svr. 'promuknuti'. — Kako već ne zamukne od tolikog divana?!
    zamutit se zamuti se svr. 1. 'postati mutnim.' — Zamutilo se vino. 2. 'p
    zanajviše pril. 'ponajviše'. — Mala Luca zanajviše didu voli.
    zanašat (se) zanašam (se) nesvr. 'zanositi se'. — Ne znam šta mi je, sve češć
    zanat -ata m 'rad kao zanimanje naučenog pojedinca (majstora)'. — Moj mla
    zanatlija m 'čovek koji se bavi nekim zanatom'. — Sve je manje zanatlija kova
    zanatlijski -a -o 'koji se odnosi na zanatlije'. — Lajčo je dite iz zanatlijske obitelji.
    zanavik pril. 'za večita vremena, zauvek, konačno'. — Zanavik sam tvoj.
    zanećkat -am svr. 'navesti, nagovoriti koga da odrekne, odbije'. — Kate, nadam se da ne
    zanećkavat -ećkavam nesvr. prema zanećkat.
    zanemarit -emarim svr. 'prestati mariti za što, prestati voditi brigu (o čemu)'. — Ne
    zanemarivat (se) -arivam (se) nesvr. prema zanemarit (se).
    zanet -esem svr. 1. 'skloniti, staviti u stranu'. — Vitar me zano. 2. 'o
    zanijat (se) zanijam (se) svr. 'početi njihati (se), zanjihati (se)'. — Vitar je najdared tako du
    zanimit zanimim svr. 'zanemeti'. — Od strava su svi zanimili.
    zanosit (se) zanosim (se) nesvr. 1. prema zanet. 2. 'govoriti nekim stranim
    zanovetat -ovetam nesvr. 'dosađivati prigovaranjem, govoriti nevažne stvari'. — Ako
    zanovetalica ž 'ona koja zanoveta, dosađuje'. — Samo da znaš da je i moja
    zanovetalo m i s 'onaj' koji zanoveta'. — Eno iđe ono zanovetalo.
    zaod m 'zapad'. — Crveni se na zaodu, biće sutra vitra. 2. 'zalazak sunea'. — Sunce j
    zaodan -dna -dno 'zaobilazan'. — Kud si našo baš ovaj zaodan put?
    zaodit (se) zaodijem (se) svr. 1. 'snabdeti odećom, obući; zaodeti'. — Mo
    zaodivat (se) -odivam (se) nesvr. prema zaodit. — Bogato se zaodiva, misli da
    zaodno pril. 'zaobilazno, izvan puta'. — Ne bi ja danas svraćo kod vas, malo mi je zaod
    zaokružit se zaokružim se nesvr. 'popuniti se, ugojiti se'. — Ni vašem IIiji ne i
    zaokupit -im svr. 'obratiti se kome nametljivo, saleteti'. — Zašto ste toliko zaokupili uju
    zaokupljat (se) -okupljam (se) nesvr. prema zaokupit (se). — Često me zaoku
    zaoranj m 'ležište od pluga za koje se kači oje' (v.).
    zaorat zaorem svr. 1. 'oranjem zatrpati'. — Bacićemo đubre pa ćemo ga zaorat. 2. 'za
    zaoravat -oravam nesvr. prema zaorat.
    zaorit (se) zaori (se) svr. 'početi se oriti, odjeknuti'. — Dosta dugo smo č
    zaostajat -jem nesvr. prema zaostat. — Što manje učiš, sve ćeš više zaostajat za drugima
    zaostanut -a -o 1. 'umno ograničen'. — Ne mož on upravljat gazdinstvom
    zaostat -nem svr. 1. 'ostati iza koga ili čega u kretanju, zadržati se'. —
    zaoštrljašt -a -o 'zašiljen, šiljast'. — Napravio sam zaoštrljast kočić da ga lakše možeš utu
    zaozbilj/zaozbiljno pril. 'od zbilje, ozbiljno'. — Zaozbllj kažeš je 1 se samo šališ?!
    zapaćat (se) -am (se) nesvr. prema zapatit (se).
    zapadat -am nesvr. prema zapast. — Nemoj ić tudan, vidiš da sve većma zapadaš u blat
    zapantit -im 'zapamtiti'. — Nisam mu ime zapantio. Izr. Zapantiće on otkud vitar duše!
    zapanjak -njka m 'završni deo rukava na košuljama'. — Zavmi zapanjke kad
    zapapren -a -o 1. trp. prid. od zapaprit. 2. 'preteran, prevelik, odveć skup'. — Opravio mi
    zapaprit -im svr. 1. 'učiniti paprenim, začiniti paprikom, biberom'. — Kija
    zapara ž 'preterano topao, pregrejan vazduh; sparina, omorina'. — Nije dobro ni unutri
    zaparan -rna -rno 'koji je pun zapare, sparan'. — Ove nedilje su baš niki zaparni dani.
    zaparat zaparam svr. 1. 'početi rašivati'. 2. 'načiniti ogrebotinu, brazdu na
    zaparit -im svr. 'zaliti, preliti vrelom vodom'. — Zapari proju pa ćemo je posli podne p
    zaparložit -im svr. 'ostaviti zemlju neobrađenu'. — Otkako se odo piću i
    zaparno pril. 'puno zapare, sparno'. — Baš je zaparno i dosadno.
    zapasat -ašem svr. 1. 'staviti nešto oko struka, u pas učvrstiti (haljinu,
    zapast -adnem/-nem svr. 1. '(u)pasti, naći se u nekom položaju'. — Ako nema prti i za
    zapat m 'ono što je zapaćeno, odgojeno, priplod'. — Ove dvi krave su moj zapat, a on
    zapatit -im svr. 'steći nešto, doći do nečega'. — Dvi godine se mučio, a sad kažu da je L
    zapcivat zapcivam svr. 'upućivati kome psovke, sramotne reči'. — Taki je pogani ri
    zapećak/zapećak -ćka 1. 'prostor udubljen između peći i zida'. — Naslonio se u zape
    zaperak -rka 'pobočni izdanak, mlad izraštaj na lozi, kukuruzu ili drugoj biljci)'. — Dan
    zaperčit -im nesvr. 'organizovano uklanjati, odstranjivati zaperke (?!?)'. — Od nedilje
    zaperjašit -erjašim svr. 'pobeći bezobzirce, bestraga'. — Kad je zaperjašio, ni zec ga ne bi
    zapešće s 'deo ruke iza šake do podlaktice'. — Slomio je ruku u zapešć
    zapet zapnem svr. 1. 'zakačiti što (za što drugo), zakopčati'. — Zapni dvoger za kole
    zapijat (se) zapijam (se) nesvr. prema zapit. — Opet ću zapijat curu, već treć
    zapinjat -njem nesvr. prema zapet. — A zašto da zapinjem kad me slabo pla
    zapinjušit (se) -injušim (se) svr. 'pustiti penu, prekriti se penom, zapenušiti se
    zapišat -am svr. 1. 'mokraćom pomokriti'. Zašto ker voli svako divo d
    zapišavat -išavam nesvr. prema zapišat. — Neću da tebe svaki zapišava.
    zapit zapijem svr. 1. 'potrošiti na piće'. — Nema on ništa više, sve je zapio. 2. 'zapros
    zapitat (se) zapitam (se) svr. 'postaviti pitanje, upitati rečima, tražiti odgovor'. — Zapitaj ga
    zapitkivat zapitkivam nesvr. prema zapitat. — Stana furtom zapitkiva Loziku za tebe.
    zapivat -am svr. 'početi pevati'. — Ajde, kreni, znaš da mi ne znamo dok ti ne zapivaš.
    zapivavat -ivavam nesvr. 'kukati, naricati; plakati'. — Šta ga toliko zapivavaje ko da je bi
    zaplamtit (se) -im (se) svr. 'početi plamteti'. — Cigurno je duže vrimena tinjalo, al kad je zapl
    zaplašit -im svr. 'izazvati strah kod nekog, uplašiti'. — Zaplašio me je
    zaplećat (se) -ćem (se) nesvr. prema zaplest. — Gledajte Luku kako se naljosko, sve zaple
    zaplest/zaplest -etem svr. 1. 'oplesti, ispreplesti'. — Vecka je zaplela vrata. 2. 'zapetljati, zamrs
    zapleten -ena -eno 1. trp. prid. od zaplest (se). 2. 'zamršen; nerazumljiv, nejasan'. — Ne
    zapleteno pril. 'na zapleten način, nejasno, zbunjeno'. — Slušo sam ja šta
    zaplićat (se) -ićem (se) nesvr. 'zapletati'. — Nema boljeg igrača od Kale, kad on zaigra, sam
    zapljuvat zapljujem svr. 1. 'pljuvanjem zagaditi što (muva)'. — Te prokl
    zapljuvavat -uvavam nesvr. prema zapljuvat. — Kazo sam mu: nećeš ti više nikog zapljuva
    započet započnem svr. 'otpočeti'. — Nemoj ti da ja započnem s prutom, pa
    započimat -am nesvr. 'započinjati'. — Ako samo nas dvoj(i)ca triba da radimo, ne vridi ni
    zaponjak -njka m v. zapanjak. — Od čega ti se zaponjak tako okrezo?
    zaposlen -a -o 'koji ima posla, koji nije bez posla'. — Svi smo mi zaposleni ijudi.
    zaposlenje s 'angažovanost na poslu, posao'. — On svud tamo traži zaposlenje di ga nema.
    zaposli pril. 'za kasnije'. — Ostavite koji kolač i zaposli.
    zaposlit zaposlim (trp. prid. zaposlen) svr. 'dati kome posla, primiti na posao'. — Dicu t
    zapostit zapostim svr. 'početi postiti'. — Borme smo danas i mi zapostili.
    zapovid ž 'naređenje, zapovest'. — Baćine želje su za nas bile zapovid. Izr. Deset božji zapovid
    zapovidat -ovidam nesvr. prema zapovidit. — Stariji brat jesi, al ne volim da mi uvik zap
    zapovidit -im svr. 'kazati da se obavezno učini ono što se kaže, narediti'.
    zaprašit zaprašim svr. 1. 'dići prašinu'. — Baš nije moro tako projurit s konjima kroz sel
    zaprašivat (se) -ašivam nesvr. prema zaprašit (se).
    zapravit -im svr. 'izvršiti popravku, popraviti'. — Triba tarabe zapravit, jel
    zapravo pril.-'u stvari, upravo, baš'. — Zapravo ako ćemo kazat, nismo se mi ni posva
    zaprega ž 'životinje upregnute u kola'. — Za zapregu smo imali dva lipa vranca.
    zapregnit zapregnem svr. I. 'upregnuti u kola, plug i sl.'. — Zapregni konje pa da kre
    zaprest -edem svr. 1. 'početi presti'. — Majka su uzeli prešlicu i zapreli. 2. 'zapo
    zaprezat zaprežem nesvr. prema zapregnit.
    zaprika ž 'ono što zaprečava, ometa kretanje, smetnja'. — Što se nas tiče, nema zaprike da se
    zapripastit (se) -ispastim (se) svr. 'prestrašiti (se), preneraziti (se), jako iznena
    zapripašćivat (se) -ašćivam (se) nesvr. 'zapripastit (se)'.
    zapritit zapritim svr. 1. 'reći kome da mu je štogod nedopušteno, uputiti pretnju; predočiti kaznu (zbo
    zaprosit zaprosim svr. 'zatražiti, zaiskati (devojku za sebe ili nekog drugog)'. — Jel istin
    zaprška ž 'uprženo brašno u masti sa sitnom paprikom (i lukom)'. — E
    zaprznit zapfznim svr. 'grubo postupiti, razljutiti se'. — Kad je trizan, dobar je ko komad
    zapržit -im svr. 'začiniti jelo zaprškom'. — Volim dobro zapržena ila. Izr. ~ kome
    zapucat -am svr. 1. 'početi pucati'. — Na jednog zeca svi zapucali. 2. 'p
    zapućivat (se) -ućivam (se) nesvr. prema zaputit (se).
    zapućpurikat -uriče svr. v. pućpurikat. — Ritko čujem sad i pripelicu da zapuć
    zapustarit (se) -ustari (se) svr. v. zapustiti (se). — Ne znam šta mu je, al se sasvim zapustario;
    zapuštit (se) zapuštlm (se) svr. 'zanemariti (se), ne voditi nikakvu brigu; ne starati (se), (o ko
    zaputit (se) zaputim (se) svr. 'uputiti se, krenuti (na put)'. — Niki dan smo
    zapušćat (se) zapušćam (se) nesvr. prema zapuštit (se).
    zapuzat -užem svr. 'početi puzati'. — Danas je naša mala prviput zapuzala.
    zapuzit -im svr. 'početi puziti'. — Sad već mož da zapuzi.
    zarad predl. 'radi'. — Samo da mi je znat zarad čega ste i(h) nama slali?\ izr. ~ sebe iz
    zarada i zarada ž 1. 'ono što se rađom zasluži, što se za rad dobije'. — A kolika
    zaradit zaradim svr. 1. 'radom zaslužiti'. — Zaradio sam kruva za moj
    zarađivat zarađivam nesvr. prema zaradit. — Lipo zarađivaje, jel zajedno radi nji petoro.
    zarana pril. 'rano; na vreme'. — Kad krećete sutra? — Zarana, da uvatimo što više lado
    zarast -em svr. 1. 'prekriti nečim što raste (dlakom, travom i sl.)'. —
    zarašćivat -ašćiva nesvr. prema zarast. — Dugo će ti zarašćivat zato što neć
    zarđan -a -o v. zarđ(a)o. — Nije tribalo one zarđane klince pomišat s nOvima.
    zarđat -a svr. 'prekriti se rđom'. — Nisam dobro podmazo plug, pa mi je zar
    zareć zarečem i zareknem svr. 1. 'zakazati, utvrditi vreme za nešto'.
    zaredit zaredim svr. 'proglasiti za sveštenika' — Sutra će zaredit ča Iv
    zaređat zaređam svr. 1. 'poći redom; poći u obilazak'. — Zaređaj po salašima, moždar
    zaređivat (se) -eđujem (se) nesvr. prema zaredit (se).
    zarežit zareži svr. 'početi režati'. — Lipo sam ti kazala da se čuvaš kera, jel on kad zare
    zaridat zaridam svr. 'početi ridati, početi gorko plakati'. — Najteže mi je bilo kad je ses
    zarog m 'pipa od kamiša (izrađena od volovskog roga)'. — Namistio je nov zarog na k
    zaručit zaručim svr. 'upotrebiti, napuniti, zauzeti (sud, vreću)'. — Nemam ni jednu zdil
    zarudit (se) zarudi (se) svr. 'početi rudeti (se) (o zori, voću i sl.)'. — Trišnje su ve
    zaruđivat (se) -uđiva (se) nesvr. prema zarudit (se).
    zarumenit (se) -umenim (se) svr. 'đpbiti rumen izgled, postati rumen'. — Kad
    zarzat zarže(m) svr. 'oglasiti se rzanjem, zanjiskati'. — Misčini da su konji zarzali.
    zasadit zasadim svr. 'staviti zasad u zemlju, posaditi'. — Najviše smo zasadili jabuka i
    zasedlat -am svr. 1. 'staviti sedlo (na konja)'. — Zasedlaj mi konja dok ja idem. 2. 'stavit
    zasedlavat zasedlavam nesvr. prema zasedlat. — Kome da zasedlavam konja kad niko od v
    zasicat zasicam nesvr. prema zasić.
    zasić -čem svr. 1. 'sekući zaći u nešto manje ili više; zarezati'. — AI
    zasigrat (se) zasigram (se) svr. 'zaigrati se, u igri zaboraviti na što'. — Toliko su se zasigrali
    zasijat -jem svr. 'obaviti setvu, posejati'. — Zbog velike kiše, osto mi je jedan lanac nezasijan.
    zasijavat -ijavam nesvr. prema zasijat.
    zasinit zasinim svr. 'blesnuti, zasijati (?!?)'. — Sunce mi je zasinilo oči.
    zasipač -ača m 1. 'posuda, merica za težinu (12,5 kg.) kojom se u vode
    zasipat (se) -am (se) nesvr. prema zasut. — Svi bi tili dobar put, samo nema ko piskom zas
    zasipavat (se) -ipavam (se) nesvr. v. zasipat. — Zasipavala ga je ona covkam
    zasipit svr. 'početi sipiti (o kiši)'. — Bili smo još na po puta do varoši kad je kiša zasip
    zasist zasidnem svr. 'doći nakratko i dugo se zadržati'. — Kazo e da je došo na dvi tri riči, a on zasio cil
    zasjat (se) -am (se) svr. 'zasijati (se)'. — Sunce je već zasjalo, a ti još uvik u krevetu.
    zasladit (se) zasladim (se) svr. 1. 'staviti šećer, med ili što sl., učiniti siatkim
    zaslužit zaslužim svr. 1. 'zaraditi, dobiti nagrađu ili platu za ono što je uč
    zasolit zasolim svr. 1. 'jače posoliti'. — Zasoljeno je meso, al pakl bolje
    zasopit se -im se svr. 'zaduvati se, znojem se osapunati (zapeniti)'. — Ko
    zaspat zaspem svr. 'početi spavati'. — Još nisam ni i(s) sobe izašla, on je ve
    zasrat zaserem svr. 1. 'obaviti veliku nuždu (na nečemu ili oko nečeg
    zastajat -jem nesvr. prema zastat. — Drž se mene, nemoj furtom zastajat.
    zastajkivat -ajkivam nesvr. 'zadržavati se s vremena na vreme'. — Čitavog puta smo zastaj
    zastat -anem svr. 'zaustaviti se, zadržati se'. — Nemoj zastat jel bi samo gubili vrime.
    zastidit zastidim svr. 'učiniti da neko oseti stid'. — Nije tribalo dite sv
    zastranit zastranim svr. 'poći stranputicom» pogrešnim putem'. — Ne znam kud je mogo
    zastravit zastravim svr. 'prestraviti'. — Joj, što si me zastravio!; — Dite je
    zastrt (se) zastrem (se) svr. 'pokriti, prekriti (čim)'. — Žene u nikim zem
    zastrugat zastružem svr. 1. 'početi strugati'. — Zastruži malo nožom. 2. 'ute
    zastudit -i svr. 'zastudeti, zahladneti'. — Jesen je neprimetno prošla i najdared je zastudilo.
    zasukat (se) zasučem (se) svr. 1. 'zavrnuti i zaviti oko nečega'. — Vince je zasuko ga
    zasukivat (se) -ukivam (se) nesvr. prema zasukat. — Sad zasukiva rukave kad ist triba.
    zasut (se) zaspem (se) svr. 1. 'prekriti posipanjem; zatrpati nečim sipkim
    zasuzit (se) -im (se) svr. 'početi suziti; pustiti suze'. — Kad je vidiia da joj sin i
    zasvirat zasviram svr. 'početi svirati'. — Ajde, armonikašu, jedno kolo ve
    zašarat zašaram svr. 1. 'početi šarati'. 2. '(fig.) zašvrljati (o mužu kod drugih žena)'. —
    zašećerit -im svr. 'šećerom zasladiti, staviti šećer u što'. — Meni možeš malo ve
    zašit z ašijem svr. 'koncem pričvrstiti jedna za drugo šivenjem'. — Skini taj bolondoš d
    zašivat zašivam nesvr. prema zašit. — Kaka je to sigra, kad ja tebi svaki dan moram pu
    zaškulj(i)ca ž 1. 'malo skrovište'. — Baćo uvik nađu take zaškulj(i)ce di će
    zašmrcat -am (3. 1. zašmrče) svr. 'početi plakati, zaplakati'. — Samo sam glasnije joj kaz
    zašnjevat zašnjevam nesvr. 'predomišljati se, nećkati se'. — Nemoj tu vazdan zašnjevat, v
    zašporovat -ujem svr. v. šporovat. — Samo za po godine sam zašporovala tri kile tnasti.
    zaštrofit zaštrofim svr. 'zašrafiti, pričvrstiti šrafom'. — Ne možem valdar prstima zaštrof
    zašuškat -am svr. 1. 'početi šuškati'. — Znala sam da je Manda došla, sa
    zašuškavat -uškavam nesvr. 1. prema zašuškat. 2. 'zataškavati, zabašuriva
    zataškat -am svr. 1. 'onemogućiti da se nešto sazna; prikriti'. — Nana sii dobri, oni uvik
    zataškavat -aškavam nesvr. prema zataškat. — Šta me zataškavaš kad ću i tako kazat istinu
    zatavnit zatavnim svr. 'učiniti tamnim, zatamniti'. — Najdared je zatavnilo ko da
    zateć zatečem zateknem svr. 1. 'naći (koga negde, nešto što je već o
    zatelebačit se -im se svr. 1. 'zaljubiti se preko mere'. — Ni ne vidi, ni ne čuje nikog, toliko se
    zaticat (se) -ićem (se) nesvr. prema zateć. — Janje, šta će s vas bit kad svako vi
    zatiljak -iljka m 'zadnji deo glave, potiljak'. — Vidim mu samo zatiljak.
    zatim pril. 1. 'posle toga, potom'. — Ranko su večerali kod nas, zatim su joa malo sid
    zatravit (se) zatravim (se) svr. 'zarasti u travu'. — Bostan je zatravio, jel furtom pada kiša pa
    zatravljen -a -o 'koj'i ne zna šta da radi od nekog bunila, ograničen, opčinj'en'. — Svašta s
    zatravljeno pril. 'kao zatravljen, opčinjen'. — On je samo gledo nimo i zatravljeno.
    zatrčat (se) -člm (se) svr. 'početi trčati, potrčati'. — Ka(d) ćeš ti zatrčat? ~ se 1. 'uputiti se tr
    zatrčavat se -rčavam se nesvr. prema zatrčat se.
    zatreperit -eperim svr. 'početi treperiti'. — Ne znam šta mi je, kad vidim Nikolu, oma sva
    zatrupovat -ujem svr. 'postati vojnikom'. — Komšijin Lazo je juče zatrupovo.
    zatucan -a -o 1. 'duhovno zaostao, ograničen'. — Ne želi valdar da i nj
    zatucanko m 'umno ograničen čovek'. — Samo kad nisam zatucanko ko ti!
    zatutkalisat -išem svr. 'zalepiti tutkalom'. — Zatutkaliso sam đon, sad se više ne
    zatvoren -a -o 1. trpni prid. od zatvorit (se). 2. 'ograđen sa svih strana'. -— Za vin
    zatvorit zatvorim svr. 1. 'učiniti da se kroz nešto ne može proći, da se iz č
    žatvorizat -orlzam nesvr. 'uoestalo zatvarati vrata (iza svakog pri ulasku više lica)'. — Zaš
    zaudarat -am nesvr. 'smrdeti'. — Pa nisi cigurno pio vina kad zaudaraš na rakiju.
    zaugarit zaugarim svr. 'ostaviti zemlju pod ugarom'. — Jesmo i pokosili i zaugarili.
    zaujit -i(m)/zauji(m) svr. 'početi hujati'. — Jeste 1 čuli, napolju je štogo
    zaujtru pril. 'za jutro'. — Zaujtru ću vam, dico, ispeć lepanjica.
    zaukat -am svr. 1. 'učiniti da što poleti, da ubrzano krene'. — Zaukaj ti kamen
    zaukavat (se) zaukavam (se) nesvr. prema zaukat (se).
    zaurlat -am svr. 'početi urlati'. — Ni ja se nisam probudio dok kerovi
    zaurlikat zaurličem svr. 'urlikati'. — imo sam~ jednog kera; kad je taj zaurliko, uvik se k
    zaurnjat se -am se svr. 'zadubiti se (u neki posao)'. — iđi zovi baću na užnu, ja i(h) furtom
    zaušiljat -am svr. 'zavitlati, zaošijati'. — Zaušiljaj tu batinu većma pa ć
    zaušiljavat (se) -išljavam (se) nesvr. prema zaušiljat (se).
    zaušljivit (se) -im (se) svr. 'preneti na nekoga vaši'. — To te tvoja druga zaušljivila.
    zauva ž 'muževljeva sestra, zaova'. — Bolje se pazim s jetrovom neg sa zauvom.
    zauvica ž dem. od zauva. — Zauvice, ja ti nlsam kriva, što tvoj čovik kod mene no
    zauvik pril. 'za sva vremena, zasvagda'. — Je 1 mi poklanjaš loptu baš zauvik?!
    zauvin -a -o 'koji pripada zaovi'. — Nisu moja, to su zauvina dica.
    zauzdat -am svr. 1. 'staviti uzdu (konju)'. — Samo ti zauzdaj konj'e, et
    zauzdavat (se) zauzdavam (se) nesvr. prema zauzdat.
    zauzet -a -o 1. trp. prid. od zauzet. 2. 'zaokupljen, zaposlen (oko nekoga ili ne
    zauzet zauzmem svr. 1. 'zauzeti, okupiti (misli)'. — Te crne misli su me toliko zauzele
    zavađa ž 'svađa, rasprava; međusobni spor'. — Kad nismo u zavadi, onda i
    zavadit (se) -im (se) svr. 'izazvati svađu između dva ili više lica, međusobno posva
    zavađat (se) zavađam (se) nesvr. prema zavodit (se).
    zavalit zavalim svr. 'zatrpati, zakopati'. — Uzmi ašov pa zavali tu crkan
    zavalit se zavalim se svr. 'opružiti se, komotrio leći; zauzeti mesto, nam
    zavaljivat (se) -aljivam (se) nesvr. prema zavalit.
    zavarat (se) -am (se) svr. 1. 'odvratiti nečiju pažnju od čega skrećući je na drugu stranu'. —
    zavaravat (se) -aravam (se) nesvr. prema zavarat. — Ja bi, Tone, samo tila da znam: koga ti o
    zavatit -im svr. 'zahvatiti'. — Malo sam gušće zavatio, al ja volim gustu
    zavest -edem svr. 1. 'odvesti u stranu, skloniti'. — Zavedi je iza kuće pa joj tamo kaži.
    zavezan -a -o 1. trp. prid. od zavezat. 2« 'koji se ne ume snaći, spleten,
    zavezat zavežem svr. 1. 'stegnuti vezom (užetom, lancem i dr.)'. — Za
    zavezivat (se) -ezivam (se) nesvr. prema zavezat (se).
    zavida pril. 'po belom danu, pre nego što se smrkne'. — Vranje, čim p
    zavidan -dna -dno 'zavidljiv, koji zavidi drugom, pun zavisti'. — Nismo mi zavidna
    zavidit -im nesvr. 'pokazivati zavid'. — Da znaš, Dančo, malo ti moram zavidit, imaš najlipču curu
    zavijat zavijam nesvr. prema zavit.
    zavijat zavija nesvr. 'oglašavati se zavijanjem (vuk, pas)'. — Ne volim kad no
    zavijat -je svr. 1. 'početi vejati'. — Dunio je vitar, sa će zavuat. 2. 'pok
    zavijavanje s gl. im. od zavijavat. — Samo da pristane već ovo zavijavanje, da vitar ne nosi
    zavijavat -ijavam nesvr. prema zavijat.
    zavijorit -i(m) svr. 'početi vijoriti'. — Kad je potrčo, košulja mu sva zavijorila. ~ se 'po
    zavijugat (se) -am (se) svr. 'početi (se) vijugati'. — Baš na ovom mistu se put zavijugo, a posl
    zavijutak -tka m 1. 'mesto gde zaokreće put' manja krivina, zavoj puta, okuka'. — Ako po
    zavirandžit -im svr. 'navući zavese'. — Ja ću upalit lampaš, a ti zavirandži pendžere.
    zavistan -sna -sno 'zavidan, zavidljiv'. — Kako će nas sad gledat ona zavisna baba kad n
    zavit m 'svečano obećanje, svečana obaveza na što; zakletva'. — Nemoj ga ni nudit, o
    zavit zavijem svr. 1. a. 'uviti zavojem (ranu), previti'. — Mare, oper
    zavitovat -ujem nesvr. 'obavezati zakletvom, svečano obećati, zavetovat
    zavitrina ž 'mesto zaklonjeno od vetra'. — Našo je sebi korenja za večeru i dobru zavitrin
    zavlačit zavlačim nesvr. prema zavuć. ~ se nesvr. prema zavuć se.
    zavodit (se) zavodim (se) nesvr. prema zavest (se).
    zavolit zavolim svr. 'početi voleti'. — Lako je zavolit, al je teško pribolit. ~ se 'po
    zavračat zavračam nesvr. 'začarati'. — Lud je za njom ko da su mu zavrač
    zavranit zavranim svr. I. 'učiniti vranim, zacmiti'. — Tezo, Tezo, ti si baš zavranila obrv
    zavranjivat -anjivam nesvr. prema zavranit.
    zavrćat (se) zavrćem (se) nesvr. prema zavrnit. ~ otpočelo je već i lišće da se zavr
    zavrćavat (se) -rćavam (se) nesvr. prema zavrtit (se).
    zavrćivat (se) -rćivam (se) nesvr. prema zavrtit (se).
    zavridit zavridim svr. 'zaslužiti'. — Ana je dobila nove cipele, a dobićeš i ti kad zavridiš.
    zavrit zavre (r. prid. zavro, zavrla, zavrlo,)
    svr. 1. 'provreti, početi vreti'. — Ako je zavflo, skrati vatru. 2. 'ispariti đugim kuvanjem
    zavrižit se zavriži se nesvr. 'uvrežiti se, ukoreniti se'. — Dobro su se zavrižile bundeve, va
    zavrnit zavinem svr. 1. 'okrenuti; pritegnuti'. — Zavrni slavinu. 2. 'posuvratiti, zasukati
    zavrnut -a -o 1. trp. prid. od zavrnut. 2. 'nastran, svojeglav'. — Kako da kaže tom zavrn
    zavrtit -im svr. 1. 'početi vrteti, napraviti koji obrtaj, okrenuti'. — Niko nije od nje bol
    završavat (se) završavam (se) nesvr. prema završit (se).
    završit završim svr. 1. 'privesti kraju, dovesti do kraja, okončati'. — Vi užnajte brez me
    zavučen -a -o 1. trp. prid. od zavuć. 2. 'zaklonjen, udaljen, zabačen'. — Nisam znao da je
    zavuć zavučemsvr. 1. 'uvući'. — Zavuko je glavu u kaput, da mu se jedva o
    zazelenit (se) -elenim (se) 'početi zeleneti (se), postati zelen'. — Vidi se da je pravo proli
    zaziđat (se) zaziđa (se) svr. 'zagraditi, zatvoriti zidom'..— Mani ga, da mož još bi i pendžer
    zaziđivat (se) -iđavam (se) nesvr. prema zaziđati.
    zazirat -rem nesvr. 'plašljivo gledati, priboavati se'. — U pomrčini čovik
    zazivat zazivam i zazivljem nesvr. 'zazvati, dozivati'. — Molim ti se i zazivam, Svemo
    zazjat (se) -am (se) svr. 'početi zjati, zablenuti se'. — Šta si to vidio na Ivanu kad si se tako
    zazjavat (se) zazjavam (se) 'zijati, prazno gledati'. — Šta ćeš ti na vašaru, sa
    zazocat se zazocam se svr. 'zagledati se, za" blenuti se'. — Zazoco se u Baru ko da nikad c
    zazor m 'mali slobodni prostor (u nekom okviru, zastakljenoj površini i sl.)'. — Nemo
    zazrit zazrem svr. 'poplašiti se, trgnuti se od straha'. — Zazrla sam u mraku pa sam zato viknila.
    zazubice pl. t. ž 1. 'meso što naraste konju oko zuba'. — Ko će konju po
    zazujit zazuji(m) svr. 'početi zujati'. — Meni se čini ko da su odan čele zazujile?!
    zaželit (se) -im (se) svr. 'osetiti želju (za kim ili čim)'. — Tako sam se zaželila moje unu
    zažmurit svr. 1. 'zatvoriti oči, početi žmuriti'. — Zažmuri, Stane, da se sakrivamo. 2. 'na
    zažuljit zažulji svr. 'početi žulj'iti, malo osetiti žuljenje'. — Potreviće on skinlit opanke,
    zbacit zbacim svr. 1. 'baciti dole, odozgo, s čega'. — Ajd sad, uzjaši ti, mon
    zbacivat zbacivam nesvr. prema zbacit.
    zbarlat zbarlam svr. 'neukusno i nečisto prirediti hranu'. — Zbarlala je tu užnu da je ni
    zbignit se -nem se svr. 'skupiti se (tekstil posle pranja, kiselo mleko posle uskuvavanja se
    zbijat se zbija se nesvr. 'dešavati se, događati se; zbivati se'. — Kad bi
    zbit zbijem (trp. prid. zbijen -ena i zbit) svr. 1. 'sabiti, nabiti, učiniti č
    zbit se zbidne se svr. 'desiti se, dogoditi se'. — Nisam na to mislila, al kad se zbilo, ne
    zblanit se -nem se svr. 'uplašiti se, zaprepastiti se'. — Toliko sam se zblanila o
    zblenit se -nem se svr. 'zbleniti se, ne snaći se pred nekim iznenadnim doga
    zblenut -a -o 1. trpni prid. prema zblenit (se)'. 2. 'smeten, zbunjen'. — i ja sam ko mater
    zbliza pril. 'iz blizine'. — Svozićemo žito zbliza i ono zdaleka, sve na jedno guvno.
    zbogom 'rečca za pozdrav pri rastanku'. ~ pošli 'otpozdrav u odlasku'.
    zborit -im nesvr. 'govoriti'. — UČio je škule pa lipo zbori. Izr. Hulje lipo zbore, al nitk
    zbrat zberem svr. 'sabrati, skupiti'. — I boljl smo i vridniji od vas: mi smo zbrali
    zbrda zdola pril. 'bez ikakvog reda'. — Cigurno da je teško radit kad su se skupili zbrd
    zbrzat -am svr. 'odveć brzo reći, uraditi (obično i lošs)'. — Gledaj ma
    zbubat zbubam svr. 'loše uraditi neki posao'. — Ja ću pošteno platit a ti da mi ne zbuba
    zbunit zbunim svr. 'dovesti u zabunu'. — Tona ga uvati za ruku, a to ga još ve
    zbunljiv -a -o 'onaj koji se lako zbuni'. — Šta se toliko pridomišljaš, ne izgledaš mi zbun
    zbunjen -a -o 1. trp. prid. od zbunit (se). 2. 'smeten, smušen'. — Gledaj kako
    zbunjivat (se) zbunji/am (se) nesvr. prema zbunit. — Dosta sam ja zbunjena
    zdaleka pril. 'izdaleka'. — Esu 1 se vaši zdaleka doselili vamo?
    zdaljeg pril. 'podalje'. — Ja sam zdaljeg stojo, pa nisam ni čuvo. Izr. Bolje se zdaljeg pa
    zdavno pril. 'odavno'. — Jesi ženjen? — Pa, da da sam i to zdavno.
    zderat zderem svr. 'otkidajući odvojiti, skinuti, zguliti'. — Ko je jagnje zdero, mogo je
    zdila ž 'posuda za jelo (činija)'. — To je gotova radost, čim je puna zdila na astalu.
    zdil(i)ca ž dem. od zdila. — Tako je lupio zdil(i)cu o zemlju da su se samo rbine vid(i)le
    zdoknit -em svr. 1. 'presvisnuti, uginuti, crknuti'. — Bać Vranji je j'iče zdoknila ona naj
    zdrav -a -o 'koji nije bolestan'. — Zdrava dica ko tuckovi. Izr. ~ ko d
    zdravlje s 'stanje u kojem se ne osećaju nikakvi bolovi'. — Glavno je z
    zdravo pril. 1. 'u zdravom stanju'. — Jeste 1 se zdravo vratili? 2. 'vrlo, veoma'. — Zdra
    zdregnit -nem svr. v. zdrvenit se (1.). — Ja sam užnu na vrime skuvala, tribalo je do
    zdrobit zdrooim svr. 'smrviti, izlomiti na sitne komade'. — Tako je ođ
    zdrockat (se) zdrockam (se) svr. 'smrviti (se), zdrobiti (se)'. — Joj, nane, Isp
    zdrvenit se zdrvenim se svr. 1. 'postati tvrd kao drvo'. — Alaj se ovo tvoje ilo oladilo, sve s
    zduvat zduvam/zdušem svr. 'duvanjem skinuti, zbaciti, oduvati'. — O
    zđapit -im svr. 'uhvatiti, ščepati, zgrabiti'. — Naš šarov ga je zđapio za nogu.
    zđerit -im svr. 'ščepati, iznenaditi na delu, neočekivano uhvatiti koga na
    zebnja ž 1. 'osećaj hladnoće, jeza'. —- Ti kažeš da nije ladno, a mene
    zec (pl. zecovi) m 1. zool. Lepus. 2. 'plašljivac, kukavica'. — Ne vridi da se njemu
    zecov -a -o 'koji pripada zecu, svojstven zecu'. — Sašio sam prusluk od zecove kožice
    zeče -eta s dem. od zec. — Ujo su mi doneli jeđno zeče.
    zečić -ića m dem. od zec.
    zečinjak -aka m 'kavez za zečeve'. — iđi u zečinjak pa uzmi zeca kojeg oć
    zečji -a -e 'koji se odnosi na zečeve, koji pripada zečevima, svojstven zecu'. — Poda
    zefir -ira m 'vrsta lagane tkanine'. — Danas mi je nana kupila jedno novo ruvo od ze
    zeko -e m (odm.) 'zec'. — Ti grizeš s pridnjim zubima ko zeko.
    zelen m 1. 'boja u kartama'. — Znam da ti nemaš kad je kod mene sav zelen. 2. v. zel
    zeleniš -iša m 1. 'povrće, zelen'. — Od zeleniša mi donesi samo peršina, šargaripe imam
    zeija ž 'krmača zelene dlake'. — Zeija je oprasila devet prasica.
    zeijača ž v. zelja. — Zeljaču smo zaljučili, ranićemo je.
    zelje s 1. 'povrće uopšte, zelen, zeljaste biljke (gajene i samonikle) koje se upotreblja
    zeljov -ova m 'pas zelenkaste dlake'. — Veži zeljova da koga ne ugrize.
    zemlja ž 1. a. 'planeta na kojoj živimo'. 1. b. 'prostor života, svet'. 2. 't
    zemljica ž dem. od zemlja.
    zemljička ž 'zemička'. — Valdar nisi sam poio sve tri zemljičke?!
    zemljopis m 'geografija'. — Nane, danas sam iz zemljopisa dobio peticu od naše u
    zemljoradnica ž 'žena zemljoradnik'.
    zemljoradnik m 'čovek, seljak koji se bavi obrađivanjem zemlje kao glavnim
    zemljoradnja ž 'ratarstvo, grana poljoprivrede koja se bavi obrađivanjem zemlje'.
    zemunica ž 'primitivna nastamba ukopana u zemlju'. — Meni je moj did
    zengija ž 1. 'deo jahaćeg pribora u obliku metalne papuče koja visi o kaišu s obe strane
    zepsti zebem nesvr. 1. 'osećaii, trpeti zimu'. — Uđi u sobu, nemoj tu napolju zepst. 2.
    zera ž 'sasvim malo, trunčica, mrvica'. — Nemamo u kući masti i brašna, al ni zere!
    zerdelija ž 'Prunus armeniaca, kajsija'. — Skuvala sam tri boce pekmeza od zerdelija.
    zet m 'oženjen čovek u odnosu na ženine roditelje, kćerin muž'. — Sutra
    zetovljev -a -o 'koji pripada zetu'. — Nije moj, to je zetovljev vinograd.
    zgadit -im svr. 'učiniti odvratnim, gadnim'. — Ako ćeš opet bljuvat, iđ
    zgađat zgađam nesvr. 1. nesvr. prema zgodit. 2. 'ugađati, podešavati'. — Znam ja da vi
    zgamuždat -am svr. 'zgužvati'. — Ko j to vidio, novu novcatu maramicu tako zgamuždat!?
    zgarište s 'mesto gde je bio požar, ostaci onoga što je uništeno požarom
    zgazit -im svr. 'stati na što, prignječiti nogom ili nogama'. — Zgazi tu gusinu; — Ne b
    zgedžat se -am se svr. 'postati gedžav, zakržljati'. — Kaki je to bio čov
    zglavak zglavka (mn. zglavki i zglavkovi) m 'zglob'. — Slomio je ruku u zglavku.
    zglavljen -a -o 'normalan, pametan, bistar'. — Jesi 1 ti zglavljen? — Kako se vladaš, ne b
    zgledan -a -o 'prezren, omalovažen'. — Neću ja više u njevo društvo, da bidnem zgledan
    zgledat -am svr. 1. 'poniziti, prezreti, omalovažiti'. — Nisi tribala tog
    zgledavat zgledavam nesvr. prema zgledat.
    zgleđat se zgledam se nesvr. 'pogledati se među sobom'. — Naše cure dobile nova ruva, p
    zgnječit zgnječim svr. 'pritiskivanjem smrviti, zgužvati i sl.'. — Tako me zagrlio, pomis
    zgoda ž 1. 'ono što se desi, doživljaj'. — Mogo sam i ja pripovidat o
    zgođan -dna -dno 'lep, naočit'. — Dobro su se uparili, zgodan momak i zgodna cura.
    zgođica ž dem. od zgoda. — Za tebe je zgodica, a meni baš nije drago.
    zgodit zgodim svr. 'podesiti, pogoditi, naći vremena'. — Zgodi kakogod pa
    zgođno pril. 'na zgodan, podesan, pristojan način; u zgodnoj prilici'. — Nismo mi ni zg
    zgoreg pril. 'samo u izrazu'. — Ne bi bilo/ neće bit ~ 'ne bi bilo suvišn
    zgotovit -im svr. 1. 'spremiti, skuvati jelo'. — Ajte, zgotovila sam užnu. 2. 'napraviti; bit
    zgrabit - im svr. 1. 'snažno i hitro uhvatiti, ščepati'. — Zamislite, jutros
    zgranit (se) zgranim (se) svr. 'jako se iznenaditi, zaprepastiti (se)'. — Kako se ne bi zgranila
    zgranjavat (se) zgranjavam (se) nesvr. prema zgranit (se).
    zgrcat (se) zgrćem (se) svr. prema zgrnit (se).
    zgrebat -em svr. 'grebući skinuti'. — Ni nožem nisam mogla zgrebat farbu s pendžere. ~
    zgrijat (se) -jem (se) svr. 'postati topao, ugrejati, zgrejati (se)'. — Sviraću vam, samo
    zgrišit zgrišim svr. 1. 'učiniti greh, učiniti kome ili čemu krivo'. -- Nisam mislio da
    zgrnit zgrnem svr. 1. 'prikupiti što zrnasto na gomilu'. — Tribalo bi o
    zgromilat -am svr. 'zgomilati, skupiti u gomilu'. — Tvor nam je podavio živinu i sve zgro
    zgrudvat (se) -am (se) svr. 'zbiti (se) u grudvu'. — Kako si to skuvala štirku kad se sva zgrud
    zgrušat (se) -a (se) svr. 'zgusnuti, učiniti kašastim (što tekuće iii žitko)'. — Da ste oma osoli
    zgrušavat (se) zgrušavam (se) nesvr. prema zgrušat (se).
    zgruvat zgruvam svr. 1. 'srušiti uz tresak'. — Mačka je zgruvala bokal
    zgulit zgulim svr. 'skinuti guleći, sljuštiti (površinski sloj, koru, kožu
    zgureno pril. 'zgrbljeno, pogureno'. — Nisko je bilo pa smo morali ić zgureno.
    zgurit -im svr. 1. 'učiniti pogrbljenim'. — Bio je snažan čovik, a vidi
    zgusnit -em 'učiniti gustim, gušćim'. — Nisi žalila rizance pa si zgusnila
    zgušnjavat (se) zgušnjavam (se) nesvr. prema zgusnit (se).
    zid m 1. 'uspravni deo zgrade na kome leži krov zgrade i koji pregra
    zidina ž augm. i podr. od zid.
    ziđanje s gl. im. od ziđat. — Nabijaćemo al biće i ziđanja s cigljom.
    ziđar -ara m 'onaj koji zida, onaj čiji je zanat zidanje, zidar'. — Kad triba, znam ja bit
    ziđarov -a -o 'koji pripada ziđaru'. — Menl je kazala Koca ziđarova.
    ziđarski -a -o 'koji se odnosi na ziđare'. ~ alat, ~ majstor, ~ čakanjac.
    ziđat ziđam nesvr. 'podizati, graditi'.
    zima ž 'najhladnije od četiri godišnja doba'. — Stigla nam je zima i prvi snig. 2. 'hiad
    zimnica/zimnica ž 'hrana spremljena za zimu'. — Ne strašimo se zime kad je zi
    zimljiv -a -o 'osetljiv na zimu, hladnoću'. — Ne volim zimu, ja sam vilo zimijiv.
    zimljivo pril. 'osećajući zimu'. — Ker se sklupčo zimljivo.
    zimogrizan -zna -zno 'osetljiv na zimu, zimogrožljiv'. — Nane, upakujte n
    zimovat zimujem nesvr. 'provoditi zimu'. — Malo ćemo zimovat u varoši, malo na salaš
    zimski -a -o 'koji se odnosi na zimu'. — iđe zima, a ja nemam zimski kaput.
    zimus pril. 1. 'ove zime (koja dolazi), iduće zime'. — Zimus ćemo napravit son(i)ce, p
    zinit -em svr. 1. 'otvoriti usta'. — Da nisi zi'nio. 2. 'zaustiti, progovo
    zinuto pril. 'začuđeno, iznenađeno, zabezeknuto'. — Ante je gledo zinuto i namrgo
    zirit zirim nesvr. 'ne zaklapati, propuštati'. — Naše pendžere se ne zatvaraje
    zivalo s 'zevanje'. — Niko me zivalo spopalo, ko da nisam tri noći spavala.
    zivat zivam nesvr. prema zinit. 1. 'otvarati usta (i zatvarati ih) od po
    zivkat -am nesvr. 'ponavljati dozivanje često, često, svaki čas zvati'. — Sve mi s
    zjala m i ž 'osoba koja govori budalaštine i neozbiljno se ponaša'. —
    zjalav -a -o 'koji govori besmislice, koji se ponaša budalasto, neozbiljno'. — Dokle
    zjale zjala pl. t. ž 1. 'usta (podruglj.)'. — Zatvori zjale i ćuti. 2. 'budalaštine'. — Ko
    zjalit -im nesvr. 'blenuti; zazjavati'. — Svi okopavaje kuruze, a Lacko se naslonio na
    zjalit (se) -im (se) nesvr. 'govoriti budalaštine, neozbiljno se ponašati'. —
    zjalo -e m 'onaj koji ništa ne rađi i neozbiljno se ponaša'. — Ne smetaj nam, zjalo jed
    zjapit -i nesvr. 'širom otvoriti (vrata)'. — Kadgod dođem kiići, uvlk nađ
    zjat zjam nesvr. 'tupo, bezizrazno gledati, blenuti'. — Nemoj tamo vamo zj'at po va
    zlamen m 1. 'znak, belega'. — Jocka ima na desnoj peti veliku fleku, to joj je zlamen od
    zlamenje/zlamenje s 'oznaka, obeležje, znamenje'. — Tebi se uvik pričinjava niko zlamenje!
    zlim pril. 'oštro, ljutito govorit nekome'. — Kad je viđio da ni polak nije ura
    zlincat -am nesvr. 'sliniti, plakati'. — Ako još bidneš zlincala, oću kazat ba
    zlato s 'aurum'. 1. 'predmeti načinjeni od takvog metala'. — Dida su
    zlatan -tna -tno 1. 'koji je načinjen od zlata'. — Dida su mi obećali kad se oženim, da
    zlatar -ara m 'zanatlija koji izrađuje i prodaje predmete od zlata'. — Nana i ba
    zloba ž 'zluradost, pakost'. — Marga nije mogla da sakrije svoju zlobu kad je
    zloban -bna -bno 'koji je ispunjen zlobom, pakostan'. — Još su joj i oč
    zlobit -im nesvr. 'biti zloban, zio misliti, zlo hteti nekom; pakostiti'.
    zlobno pril. 'sa zlobom, pakosno'. — Pušio je mirno lulu i samo se zlobno smišio.
    zločest -a -o 'rđav, nevaljao; nestašan, neposlušan'. — Nisam dosad virovala da ti znaš
    zločesto pril. 'pakosno; rđavo'. — Čuvaj ga se, zdravo te je zločesto pogledo.
    zloća ž 1. 'zla narav, ljutina, opakost'. — Kad se Ranko razbisne, oma brada po
    zlopantilo s 'osvetoljubiv čovek'. — Jesam i svađalica i bunđžija al nisam zlopantilo.
    zlopatit (se) -im (se) nesvr. 'trpeti zlo, mučiti se, teško živeti'. — Tribalo bi mu pomo
    zlotvor m 'onaj koji nekom čini zlo, neprijatelj'. — Da zlotvore metne
    zlotvorka ž 'ženska osoba zlotvor'. — Otiraj zlotvorku is kuće pa će oma bit mir.
    zlotvorski -a -o 'koji se odnosi na zlotvore, koji pripada zlotvorima, neprijateljski'. — Nek
    zlotvorski pril. 'kao zlotvor, na zlotvorski način'. — Ko j to vidio, tako se mrzit ziotvorski
    zlurad -a -o 'koji želi tuđe zlo, koji se raduje tuđem zlu'. — Samo da nas Bog sa
    zlurado pril. 'radujući se tuđem zlu'. — Ne virujem da ništa ne zna, jel se zdravo zlurad
    zluradost -osti ž 'radost koju u nekome izaziva tuđe zlo, nesreća'. — Prosto je bolesan od
    znat znam/znadem nesvr. 1. 'biti upoznat sa nećim; biti upućen u n
    znoj znoja m 1. 'vodena tečnost, tekućina koje luče znojne žlezde kroz kožne pore'. —
    znojav -a -o 'oznojen, kome je izbio znoj na koži'. — Skini čizme, odmori malo te zno
    znojit se -im se nesvr. 1. 'ispuštati znoj'. 2. 'izđržavati teške fizičke napo
    znojnica/znojnica ž 1. 'podmetač ispod pazuha na haljini radi čuvanja tkanine od
    zob zobi ž 1. 'ovas, Avena sativa'. 2. 'stočna hrana uopšte (zrnasta)'. — Od sutra
    zobat -am nesvr. 1. a. 'kljunom uzimati zrnastu hranu'. — Patke su z
    zobit -im nesvr. 1. 'hraniti zoblju ili nekim drugim žitom'. — I priko
    zobnica ž 'torba u kojoj se nosi i iz koje se daje konju zob'. — Naspi kuruza u zobnice i
    zolja ž 'osa, osica'. — Šta si navalila na mene ko zolja?!
    zoljin -a -o 'koji pripada zolji'. — Baćo su jutros našli zoljin osinjak u jednom raspukn
    zora ž 'pojava dana, prva jutarnja svetlost pri pojavljivanju dana'. —
    zorin -a -o 'koji pripada zori'. — Ajde, friško ustaj, poznam ja zorin
    zorit -im nesvr. 'svitati, svanjivati'. — Pogledaj na pendžer, čini mi se da zora ve
    zova ž bot. 'Sambucus nigra'. — Alaj lipo mriši procvatana zova.
    zovica ž dem. od zova.
    zovnit zovnem svr. 'pozvati'. — Kad bidneš prolazila kraj strininog salaša, zovni malo
    zrakomir m 'barometar'. — Zdravo je vrućina, bar da imamo zrakomir da vidimo kolika j
    zrijat -a nesvr. prema zrit. — Sporo će nam trišnje zrijat, kad nema sunca, a kiša malo, malo p
    zrilost -osti ž 'razboritost, sposobnost'. — Kako ne bi znao već sam da trguj'e na peci, kad je po go
    zrio zrila -lo 1. r. prid. od zrit. 2. 'koji je potpuno razvio sve svoje s
    zrit zrim svr. 'postojati zreo, sazrevati'. — Čekamo da zerđelije poč
    zrnce/zrnce (mn. zrnca G. zrnaca) s dem. od zrno. Izr. Izgubio si, monče, zrnce 'u plesu izgu
    zrnckat - am nesvr. 'hraniti stoku (živinu) zrnastom hranom'. — Još su to poljski svinji, j
    zrno (mn. zrnje/zrnevlje) s 1. 'sitan plod ili semenka'. — Pokupili s
    zub m 1. 'dentes'. 2. 'oštriji izrezak ili zarezak na raznim predmetim
    zubača ž bot. 'Cvnodon dactylon, vrsta korova'. — Zaparložena je to zemlja, samo zuba
    zuban -ana (mn. zubani) m 1. 'čovek sa jakim isturenim zubima'. 2. 'v
    zubat - a -o 1. 'koji ima velike zube (o čoveku, životinji)'. —- Veliki ker a nije zubat. 2
    zubić -ića m dem. od zub. — Vide se derančiću prvi zubići.
    zuckanje s gl. im. od zuckat. — Moje je mnenje da to zuckanje o Luki nije badavad.
    zuckat -am nesvr. 'govoriti, šaputati među sobom, pričati'. — Jesi 1 č
    zucnit -nem svr. 'progovoriti, pisnuti'. — Da te nisam čula više da zucneš!
    zujara ž zool. 'Cauiphora ervthrocephala, vrsta velike muve koja u letu jako zuji'.
    zujit -im nesvr. 'odavati, ispuštati jednolične zvukove'. — Tri dana posli svadbe mi j
    zuka ž 'jako prodorno zujanje'. — Nikako ne možem da razaznam otkaleg dolazi ta z
    zunzara ž v. zujara. — Uzmi kaku krpu pa isteraj tu zunzaru i(s) sobe.
    zupat -am nesvr. 'dugo i daleko ići'. — Ponesite me, komšija, malo na koli, da ne zup
    zupčanik -ika m 'točak sa zupcima'.
    zvan -a -o 1. trpni pridev od zvat. 2. 'kome nešto priliči odgovara, p
    zvanica m i ž 'pozvani gost, pozvana gošća'. — Bilo je tušta svita, al kad su sina ženili,
    zvaničnik m 'nameštenik, službenik, službeno lice'. — Mlogi zvaničniki bolje žive od nas
    zvanija ž 'javna služba (u državnoj ili kakvoj drugoj vlasti)'. — Mlađi sin je dobijo zvan
    zvanje s 1. gl. im. od zvat (se). 2. 'služba zanimanje, položaj, stepen u
    zvat -a -o trp. prid. od zvat. — Zašto su došli kad nisu bili zvati gosti.
    zvat zovem nesvr. 1. 'dozivati'. — Dica su kroz plač zvali mater. 2.
    zveckat -am nesvr. dem. prema zvečit. zvečit -im 'odavati zveku, izazvati zveku'. — Sa
    zvečka ž 1. 'dečja igračka koja zveči'. 2. 'praporac'. Izr. ~ na konjskom amu, ~ na
    zvekan m 'glupan, budala'. — Sramota će bit da drugi nauče, a ti da ostaneš zvekan.
    zvekećuša 'srebrno dugme (na prsluku)'. — Zvekećuše su bile nanizane zajedno i samo su
    zvir (mn. zviri) ž i m 1. 'divlja, obično krupna, grabežljiva, krvoloč
    zvirat -am nesvr. 1. 'baciti brze, nemirne poglede na razne strane, plašljivo se ogledati'. — Ja div

    zvirinjak m 'ograđen prostor u kojemu se čuvaju zveri; zoološki vrt'.


    zvirinje s zb. im. od zvir.
    zvirit -im nesvr. 'viriti, gledati kroz uzak otvor'. — Ne volim kad mi zvire u avliju.
    zvirka ž 1. v. zvir. 2. 'otvor kroz koji se može gledati, zviriti'. — Dica su u ogradi izbušili dasku
    zvirkat -am nesvr. 'baciti brze kratke poglede'. — Zastidio se kad je vidio i samo je zvi
    zvizda ž 1. 'nebesko telo koje se vidi kao sretla tačka'. — Puno je nebo zvizda. 2. 'bela pega,

    zvizdast -a -o 'koji ima na čelu zvizđu'. — Losko je onda još imo onog zvizdastog mrko
    zvizdica ž 1. dem. ođ zvizda. 2. 'zrakasti znak kao obeležje čina u vojsc
    zviznit -em svr. 1. 'jako udariti, opaliti (šamar)'. — Zviznio je šakom
    zviždalja ž 'naprava pomoću koje se proizvodi zvižduk, pištaljka'. — Kalauz dune u zviž
    zviždit -im 1. 'proizvoditi zvižduk'. — Dobio je zviždalju pa sad zviž
    zviždukat -am nesvr. đem. prema zviždit.
    zvižduknit zvižđuknem svr. 'proizvesti zvižduk'. — Daj mi zvižđalju da i ja jedared zviždu
    zvocat -am nesvr. 1. 'škljocati zubima'. — Šta zvocaš i škrgućeš sa zubima?! 2. 'govori
    zvonar -ara m 'crkvenjak'. — Izgleda da je zvonar malo zaspo, jel već
    zvonara ž 1. v. zujara. — Uletila je jedna zvonara u špajc, triba je istirat napolje. 2. 'zvo
    zvonarka ž 'zvonareva žena, zvonarica'.
    zvonarkin -a -o 'koji pripada zvonarki'. — Zvonarkina dica su često miništranti.
    zvonarov -a -o 'koji pripada zvonaru'. — Zvonarova kuća je oma kraj crkve.
    zvonarski -a -o 'koji se odnosi na zvonare'. — Zvonarski život je vezan za crkvu.
    zvonast -a -o 'koji ima oblik zvona, sličan zvonu'. — Kako je lipo to tvoje zvonasto cvi
    zvonce -eta s dem. od zvono; malo zvono, praporac. — Zvoni zvonce, tira
    zvonckat -am nesvr. dem. prema zvonit.
    zvončić i zvončić m dem. od zvono.
    zvonit -im nesvr. 1. 'odavati zvonjavu (o zvonu), odzvanjati'. ~ Jako
    zvono s 'naprava za izvođenje zvuka udaranjem klatna o metal'. — K
    zvrcnit -nem svr. 1. 'kratko zazvoniti'. — Učinilo mi se ko da je štogo
    zvrčak -čka m 'kroz dugme ili kratku kost provućen deblji konac, koji
    zvrcka ž 'udarac odapetim prstom'. — Čuvaj se mog brata, ako ti on da zvr
    zvrčkat -am nesvr. prema zvrcnit.
    zvrka m i ž 'zvrkasta osoba'. — Čula sam da je s vama bila i Luca bać
    zvrkast -a -o 'šašav, ćaknut'. — Poveli su tog zvikastog monka u lov, a on jadan nosi šta
    zvrndov -ova m 'buđala, glupak'. — Nisam ciguran da je Luka baš taki zvrndov kaki se p
    žaba ž zool. Ranidae, bezrepi vodozemac: barska ~, zelena ~.
    žabac žapca m 'mužjak žabe'.
    žabetina ž augm. od žaba.
    žabica ž 1. dem. od žaba. 2. 'donja strana konjskog kopita'. — Kod potkivanja konju je
    žabokrečina ž 1. 'vrsta zelene alge koja gusto raste na mrtvim ustajalim vod
    žackat -am nesvr. v. žagat. — Ivane, tako se neće s tobom niko sigrat kad furtom žack
    žacnit -nem svr. 'bocnuti'. — Ne bi osto živ da ne žacne koga u društ
    žagat žagam nesvr. 1. 'podbadati, uznemiravati (koga nečim)'. — Sti
    žagnit (se) žagnem (se) svr. 1. prema žagat (se). 2. 'bocnuti (se)'. — Oma
    žagre žagara ž pl. t. 'drveni držač za seno iznad jasala (dve motke spojene okruglim p
    žalba ž 'izražavanje nezadovoljstva, negodovanja, zbog nekog postupka'. — A ti
    žalibože 'rečca za izražavanje nepovoljnog razvoja nekog događaja'. —
    žalit -im nesvr. 1. 'nositi crninu za pokojnikom'. — Žali tetku. 2. 'naricati'. — eto, dv
    žalosan -sna -sno 1. 'jadan, nesrećan'. — Nije lako tišit žalosne ljude. 2
    žalosno pril. 'na žalostan način'. — Žavo mi je Estere, tako žalosno izgleda. Izr. ~ je! 'za
    žalost -osti ž 1. 'duševni bol, duševna patnja, tuga'. — Žalost joj je skoro o
    žalostit -im nesvr. 'činiti (koga) žalosnim nanositi (kome) žalost'. — N
    žalostiv -a -o 'meka srca, sažaljiv'. — Marko je lipo divanio, al mu je glas bio zdravo ža
    žalostivan -vna -vno v. žalostiv.
    žalovit -a -o 'tužan, žalostiv'. — Ona je taka, Ivane, zdravo žalovita.
    žalovito pril. 'tužno, žalostivo'. — Kad mu pogledaš po kući, sve je tako jadno i žalovito
    žandamerija ž 'zgrada gde su smešteni žandari'. — Odveli su Jošku na žandameriju.
    žandar -ara m 1. 'pripadnik žandamerije'. 2. (fig.) 'stroga, oštra osoba'
    žandarski -a -o 'koji se odnosi na žanđarme, nasilnički, grub, bezdušan'. — Tvrd je ko žan
    žandarski pril. 'na žandarski način, nasilnički'. — Nemoj s ditetom tako grubo žandarski!
    žapče -eta s 1. 'žabica'. 2. 'dete, draga osoba (od milja)'. — Zašto nisi donela i ono tvo
    žarit žarim nesvr. 'grejati peć'. — Žarim peć pa ću peć kruv. Izr. ~ i
    žarko pril. 'vatreno, strasno'. — Ja tako žarko štogod želim da mi se to mora ispunit.
    žarlo -ova (mn. žarlovi) m 'gvozdena šipka za razgrtanje i podsticanje vatre, žara
    žavo pril. 'žao, za izražavanje žaljenja, kajanja'. — Jel ti žavo što se
    žažak -ška m 'gvozdeni šiljak na donjem delu štapa'. — Znao je on č
    žbir m 'špijun, tajni agent'. — Često su slali žbire med narod.
    žbućnit -nem svr. 'izliti, prosuti'. — Žbućni vodu iz lavora tamo na đubre.
    žbuka ž 'smesa zemije, pleve i vode za spajanje valjaka (čerpića) i oblepljivanje zidov
    žbukat -am nesvr. 'oblepljivati žbukom, malterisati'. — Žbuko M.
    žbukovan -a -o 'oblepljen'. — Žbukovani zidovi su već bili suvi, mogli su se mazat kre
    žbukovat -ujem nesvr. v. žbukat. — Ko će žbukovat kad Vince nije došo?
    žbunj (mn. žbunje) m 'gusto izraslo šiblje koje se grana još pri zemlji'. — istr
    žbunjić -ića m dem. od žbunj.
    žburat (se) žburam (se) nesvr. 'prekomerno piti vodu, nalivati se tečnošću'. — Kazala sam
    ždaja ž 'aždaja, zmaj'. — Sad se svi sigraje ždaje.
    žderat žderem nesvr. 1. 'pohlepno, halapljivo i mnogo jesti'. — Sad više ne ždere i ne
    ždero -e m 'onaj koji mnogo jeđe i pije, proždrljivac'. — Šta je ako nije ž
    žderonja m v. ždero.
    ždrak m 'snop svetlosti, zraka'. — Navuči malo virangu, pada mi ždrak upravo na ma
    ždrakav -a -o 'razrok'. — Znaš, ona je malo ždrakava, nako, mene gleda a tebe vidi.
    ždral m zool. 'ptica iz istoimene porodice Grus grus'.
    ždribac -pca m 1. 'neuškopljen konj'. 2. 'mladić pun muške snage; pohotljiv muškarac (p
    ždribe ždribeta (zb. ždribad) s 'mladunče konja'. — Mrkuša je oždribila jedno lipo ždribe. Izr. trčat ko ~ prid rudu 'b
    ždribence -enceta s dem. od ždribe.
    ždribica ž 1. 'mlada kobila'. ~ imamo dvi ždribice. 2. 'zdrava, mlada ženska osoba (pogr
    ždribit (se) žđribi (se) nesvr. 'donositi na svet ždrebe'. — Ždribi se kobila. Izr. Kad sri
    ždribna prid. 'koja nosi ždrebe (bremenita kobila)'. — Ostala je ždribna s ba
    ždripčanik -ika m 'drvena poluga za koju se vezuje ham'. — Konji su tako trgli da se ždrip
    ždrokat ždrokam nesvr. 'halapljivo gutati hranu i piti tečnost (napola žva
    žeć žežem nesvr. 1. 'vrlo jako grejati, peći, žariti'. — Al je danas u
    žednit -nim nesvr. 'biti žedan, žeđati'. — Ako radim ne moram da žednim, stanite, da s
    žeđ ž 'potreba za pijenjem; potreba za vodom'. — Nije meni teško ić
    žega ž 'vrelina od jakog sunca, jaka vrućina'. — Da se malo manemo posla dok je va
    želit -im nesvr. 'imati želju; žudeti'. — Želim i ja, al šta mi vridi kad mi ne mož bit.
    želdac -aca m 'organ za varenje u čoveka i mnogih životinja'. — Volim kad se skuva u
    želja ž 1. 'čežnja, žudnja'. — Nije, baćo, to odsad, zdravo odavno je moja želja da os
    željan -ljna -ljno 'koji oseća želju, koji želi'. — Sama sam i željna razgovora.
    željno i željno pril. 'sa osećanjem želje, nestrpljivo, čežnjivo'. — Sva su dica Boži
    žena (Gmn. žena) ž 1. 'odrasla osoba ženskog pola'. — Zašto ta žena cili dan pla
    ženetina augm. pogrd. od žena.
    ženica ž dem. od žena.
    ženidba ž 'stupanje muškarca u brak, sklapanje braka'. — Ta, eto, i naš
    ženin -a -o 'koji pripada ženi'. — Ne diraj ženine papuče.
    ženit (se) ženim (se) nesvr. 'uvoditi muškarca u bračnu zajednieu sa ženom'. —- Moj kom
    ženska 'odrasla osoba ženskog pola, žena'. — Ajte, nane, kući, došla je jedna ženska ko
    ženskarija ž mn. 'grupa žena, ženskinje'. — Skupila se ženskarija pa samo o muškima diva
    ženski -a -o 'koji se odnosi na žene, koji pripada ženama; koji je kao
    ženski pril. 'kao žene, na ženski način'. — Ako si muško, onda nemoj ženski cmizdrit.
    ženturača ž augm. i pogrd. od žena.
    žerav m a. 'konj sa osnovnom belom bojom i crnim pegama (griva i
    žerava ž 'žar'. — Poli vodom žeravu da se utrni sazvim. Izr. Sidit ko na žeravi 'biti uzn
    žeravica ž dem. od žerava.
    žervanj m 'žrvanj'. —Dolnji žervanj se ne okreće. Izr. Frišak ko dolnji ~ 'lenj'; žestok ko
    žestina ž 1. 'osobina, stanje onoga koji je žestok'. — Kad si u takoj že
    žestit (se) žestim (se) nesvr. 'besneti, ljutiti (se) na koga'. — Sve se većm
    žetva ž 1. 'košenje i skupljanje žita'. — Svi su kosci stigli, rano ujtro po
    žežen -ena -eno trp. prid. od žeć. Izr. Žežen kašu ladi! — Ko je žežen tog i pe
    žgamlja (g. mn. zgamlja) m 'količina (nečega) koja stane u stisnutu šaku'. — Šta si tako
    žganjac -njca (obično u mn. žganjci g. mn. žganjaca) m 'jelo od gusto
    žgaravica ž 'osećaj paljenja u želucu, jednjaku i grlu, gorušica'. — Nije mogo vino da pije
    žgebav -a -o 'kržljav, nerazvijen, žgoljav' — Šta ne izbaciš to žgebavo prase?
    žgebčad ž zb. od žgepče.
    žgebo -e m 'kržljava, nerazvijena osoba (pogrd.)'. — I on bi s nama momcima med cu
    žgepče -eta s 'malo dete, derište, derle (pogrd.)'. — A moje malo žgepč
    žgoljav -a -o v. žgebav.
    žgoljavko m v. žgoljo.
    žgoljo -em 'žgoljav muškarac; žgoljavo, kržljavo dete'. — Kako ću volit takog momka
    žigat žiga nesvr. 'sevati, imati bolove u telu, probadati'. — Otkako sam slomio ruku,
    žiger(i)ca ž 'džigerica'. ~ bila ~ 'pluća'; crna ~ 'jetra'.
    žignit -e svr. 1. 'sevnuti, probosti, opeći (o bolu)'. — Sinoć me tako zdravo žignulo isp
    žila ž 1. 'ogranak kod korena biljke'. — izrasle su i(z) zemlje debele žile. 2. 'tkivo k
    žilav -a -o 1. 'pun žila, žilica, vlaknast (me' so)'. — Dao mi je kasap
    žilavo pril. 'istrajno, uporno'. — I sinovi su mu taki, žilavo čuvaje svoje.
    žinor -ora m 'opšav na haljini ili suknji'. — Metnila sam crni žinor na suknju.
    žiškat (se) -am (se) nesvr. 'igrati se vatrom, šibicom'. — Smista baci to d'rvo u vatru i da s
    žitance s dem. od žito.
    žitašce s dem. od žito.
    žito s 'pšenica'. ~ zeleno ~, zrilo ~, ovršeno —, povaljeno ~.
    živ živa živo 1. 'koji živi, koji je u životu'. — Vuče se ko da nije živo
    živac -vca m 'nerv'. — Povridio je oćni živac pa ne viđi dobro na jedno oko. Izr. pogo
    živad ž zb. 'domaće pernate životinje, živina'. — Živad je gladna pa se zato dre
    živalj -alja m 'stanovnici, stanovništvo jednog kraja, mesta'. — Posli rata se i ode nam
    živina ž mn. 'živad (v.)'.
    živinčad ž zb. od živinče.
    živinče -eta s 'životinja, marvinče'. — Dotiro sam ti ovo živinče, bilo je u mojim kuruz
    živit -im nesvr. 1. 'biti živ, biti u životu, postojati'. — Dok sam ja živ, bi
    žiža ž v. žižak (1.).
    žižak žiška m 1. 'najmanji izvor svetlosti, mala svetiljka sa fitiljom'.
    žmara ž 'ostatak posle topljenja masti, čvarak'. — Natopili smo dosta
    žmirit -im nesvr. 1. 'gledati kroz trepavice'. 2. 'svetleti'. — Žižak žmiri da se jedva vid
    žmirkat -am svr. 1. prema žmirit. — Ko ne bi žmirko kad sunce u oči sja. 2. 'svetlucati'.
    žmura ž 'dečja igra, u kojoj jedan učesnik igre žmuri, dok se ostali sakrivaju a zatim ih
    žmurit -im nesvr. 'držati zatvorene oči'. — Jel žmuri redovno, jel se neć
    žoržet m 'fina svilena ili vunena tkanina'-— TStovo ruvo od žoržeta zdravo lipo ti stoj
    žuć ž 1. 'žutozelena tečnost, tekučina gorkog ukusa koju izlučuje jetra preko žu
    žućija m 'pas žute dlake'. — Crko nam je i onaj mali žućija.
    žućkast -a -o 'pomalo žut, nažut'. — Lipo si umolovala sobu, samo mi se
    žućo -e m v. žućija.
    žudit -im nesvr. 'silno želeti'. — Moje sice, a, Bože, za tobom žuđi (u molitvi).
    žulj žulja (mn. žuljovi) m 'otvrdla i zadebljala koža na dlanovima, tabanima ili gde
    žuljač -ača m 'alatka za odsecanje trave (u vinogradu žuljanjem kroz pesak)'. — Pones
    žuljat -am nesvr. 1. 'odsecati travu žuljažem'. — Sutra ćemo žuljat v
    žuljit -im nesvr. 'pritiskom, trenjem izazivati bol'. — Žulje me čizme, mora
    žumanjac -njca m 'žuti deo u jajetu'.
    žumanjce -eta s v. žumanjac.
    žumberit -i nesvr. 1. 'žuboriti, grgoljiti (za /odu u potoku)'. — Tako je tijo, samo potok su
    župan -ana m 'starešina županije'. — Župan je uvik bio vladin čovik. Izr veliki ~ 'stare
    županija ž 1. 'oblast kojom upravlja župan'. — Bilo je i nikol(i)ko velik
    žuran -rna -rno 'koji se žuri, brz'. — Vidim ja, izdaleka, kako nam kogod dolazi žurni
    žurba ž 'hitnja, žurenje'. — Ne mož ona brez žurbe kad sav poso u kuć
    žurit (se) žurim (se) nesvr. 'hitati; brzo ići, brzo raditi'. — Lazo nije zna
    žurkat -am nesvr. 'požurivati'. — Vi mislite, gazda, da mi bolje radimo ako nas furtom
    žurao pril. 'brzo, hitro, u žurbi'. — Brez "zbogom", ode žurno.
    žilstar -tra -tro 'onaj koji je brz, vešt'. — Samo ti Vincu pošalji, on je žustar momak za
    žut žuta žuto (odr. žuti -a -o, komp. žući) 'koji je boje voska, limuna, zlata'. — Za
    žutača ž 'žuta zemlja'. — Pije 1 tvoj čovik još uvik? — Ta, pije, neće se on smirit dok
    žutica ž 1. med. 'oboljenje jetre pri čemu koža i beonjaca dobiju žutu
    žutit žutim nesvr. 'postajati žut'. — Boluje i žuti.
    žužaljka ž 'ljuljaška'. — Ko je svezo tu veliku žužaljku?
    žužat (se) žužam (se) nesvr. 'ljuljati (se)'. — Otkad su joj dida napravili žužaljku, po cio d
    žvakat žvačem nesvr. 'zubima sitniti i razmekšavati hranu'. — Moram duže žvakat, dic
    žvaknit -im svr. dem. od žvakat. — Ti se friško obuči, a ja ću dotleg malo žvaknit.
    žvalav -a -o 'koji ima ojedene usne'. — Sav je oko usta žvalav. Izr. ~ ko laš
    žvalavica ž 'ona koja je žvalava'. — Neću da iđe s nama i ona žvalavica Luca.
    žvalavko m 'žvalavac'. — Nemoj se pokrivat, vidimo da si žvalavko.
    žvale žvala mn. ž 1. 'usta, gubica' (podrug.). — Zatvori svoje žvale!
    žvalit -im nesvr. 1. 'dosadno i besmisleno govoriti, lupetati gluposti'.
    žvalo -e m 1. v. žvalavko. 2. 'neugledan mlad momak (pogrd.)'. — Šta se taj žvalo me
    žvavoljit -im nesvr. 1. 'bezvezno govoriti'. — Ako znaš kako je bilo, kaži, jel dosta si ve
    plja, tj. dva i po do tri metra; kaže se još: sunce ili mesec izišli "duž volova", tj. kolika je dužina volova u zaprezi, zajedno s plugom

    n i `brojutro –dobro jutro, koje se nekad obavezno izgovaralo pri susretu na šoru ili polju. Uz pozdrav išao je i blag n
    avi ili neuspehu u nekakvoj radnji. Na primer: 1.`Bemti krunjač, i koga je izum`o i opravi`o kad ničemu ne služi !; 2.`Bemga u

    i šake kao kad nešto teraš od sebe.

    koji je prikazivao sjaj i bijedu pariškog života


    o dobra i u nadi da tako i ostane; A pomozi bože!

    čakšire, gunjeve, koporane i slično

    nadno sresti

    ni su ograničenim malograđanima

    urskom sultanu Abdulu Hamidu II. (1842-1918.), kojega su zbog brutalne unutrašnje politike zvali "krvavi sultan"

    Héloizi, koja je završila tragično

    avati; abronoša-osoba koja tračara okolo i svojom pričom zagorčava nekom dan
    i ravnati dasku na stolarskoj mašini „abrihteru“.

    čovjek Adam prije nego što je zgriješio


    my, Perzijanac
    edinica u školi tj. „kec k`o vrata“; 2. jaka karta koja donosi pobedu u kartanju

    anak u krvi, da bi od njih stvorila janjičare

    acija; Antifašistički front žena


    v preuzeli njihovi potomci zbog privilegija i društvenog statusa; do pre jednog veka najčešće se upotrbljavala u značenju gospodin, a danas im
    ni naziv za pojedine turske dostojanstvenike, upravne činovnike i zapovijednike plaćene vojske; gospodin
    užje poginulog Ahileja, koje je pripalo Odiseju; u svom je ludilu napao ovce misleći da su neprijatelji

    tene, ajcala se ta, još dok joj je čovek lež`o u bolnici !“.

    će ga tobož tući, onda se gromoglasno zapreti: „Ako uzmem onu ajdamaču, videćeš ti svoga Boga “!. Nisam je nikad

    i momenta kad bi hajduci mogli napasti

    važni; ajgiruša-žena koja otvoreno juri muškarce

    za glat (komotan) prolaz kola i konja, uvek uglancana da sve sija, zidovi namolovani kao u sobama. Patosano pečenom cigljom. Divota jed

    ožnja uspomena za ceo život; a ovako je u bećarcu zapisano: „Voz polazi, ajziban se kreće, zbogom moje, uvenulo cveće ”!
    i, muvati se; 1. izakati se po sudovima sa fiškalima; izgubiti parnicu, propasti na sudu; 2. aknuti; polni čin .

    e. Gde završe one 4 litre razlike, sam Bog sveti zna !?

    dnevna molitva muslimana

    ored vode, i pije rakija uz pesmu i razgovor


    činjavale spahije jednog sandžaka, s alaj-begom na čelu

    se, to je prava alamunja!“.

    prisvajanju materijalne koristi (gramziv, pohlepan) i uvek se žali da mu je malo zapalo

    vatiti, razumjeti
    predenjak spreman na podvalu, vragolan

    k Sapfin; pjevao ratničke i političke pjesme, himne bogovima, pjesme o ljubavi i napitnice; od njega potječe tzv. alkejska strofa od

    ovora. Od madžarskog: aldomas

    ću, i evo primera: Komšija kupio si kravu? E , pa sad plati aldumaš ! 2. napojnica
    čaršiji; napojnica

    hodna pjesma i da počinje nova)


    ljine na krevetu - posteljinu
    e deco u aljine !“; 2. garderoba, opšti naziv za odeću

    kim mesnatim listovima


    pravi grdna šteta. Kaže se :„ Taki je led juče tuk`o , ode kuruz alov u majčinu , i ako bude po` kotobanje na jesen , dobro je !“.

    pošteda (pobogu, zaboga, oposti)

    uva žito, do bolje cene ili za crne dane.


    ugodnog mirisa, koja se dobiva iz žlijezda jedne vrste kita

    uvao je od pijanstva
    va od pijanstva
    a boga Nereja i njegove žene Doride, žena Posejdonova i njegova suvladarica u podzemnom svijetu

    ći i zato se kaže: „Dok ćale ne aminuje, džaba ti sve priče i dogovori !˝ Amin-reč na kraju molitve znači tako je, a u živ

    a se kaže: „Mani ga se, ima neku ampu !“


    era za žito, kukuruz
    ao pomoc' iz Amerike ( izraz je ostao za sve supe iz kesice... )
    ćena imitacija antičkih stilova

    enice ne odgovara početku


    e trezne kavgadžije i bojdžije.

    drak !?“ , to znači: „ Šta ti je ?“ („ Šta hoćeš ?“)

    ći, nije određeno šta


    onjima, kravama ,…Danas uopšten naziv za svekolike vašarske trgovce.

    e god se doticao Zemlje, svoje matere (pobijedio ga je Heraklo, koji ga je podigao uvis i tako, odalečenog od zemlje, zadavio)

    omentarima

    pjesmi Gospodskomu Kastoru misli se: pjesništvo)


    čništva
    e Hristovih učenika)

    o da katkada silaze na zemlju i zavode kreposne ljude

    na ljutnjom, ośećanje časti

    n Aracoeli, na Kapitolu u Rimu

    emskog: haakbus, stara puška kremenjača


    tati: siromaštvo, upropašćeno zdravlje od pića i neumerenosti, oštećena sredstva za rad

    Da mu se otac digne i vidi ovu ardalu, tuk`o bi ga usranom motkom !“ Ima slučajeva kada osoba zbog svog zapuštenog izgleda, pa još ako
    as Rumunjske

    ože, il` nezna da radi, i onda daje drugom da je obrađuje za novac ili useve po dogovoru

    onca spasila junaka Tezeja iz labirinta čudovišta Minotaura; Tezejevu i Arijadninu namjeru da se ožene osujetio je bog Dioniz
    ); prema legendi, zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti dopustili su mu da još jednom zasvira i zapjev

    Mahnitog Orlanda

    7-212 pr. n. e.)


    m moru; nekoć slavensko naselje, u slavenskoj mitologiji poznato kao sjedište božanstva Svetovita, odn. Svantevita

    daljim putovanjima

    tveno zemljište sa privatnom zemljom i posedima: sela, srezova, vlastelinstava ili srezova, a u cilju pravilnijeg određivanja poreza

    e sinonim za „lični zakon ili pravilo“, koji propisuje i sprovodi neka „moćna ili važna“ ličnost onako kako njoj odgovara, jednostavno re
    voditi ljubav

    mo koljeno: otac, đed, prađed, čukunđed, navrđed, kurđel, askurđel, kurđun, kurlebalo, sukurdol, sudepač, parđupan, ožmikura, kurajber, saj
    o 585-550 g. pr. n. e., pobijedio ga perzijski car Kir I.

    og vijeka ostavila je rod čovječji


    te ovce iz Astragana )

    anju, obećala je da će se udati za onoga koji bi je pobijedio, a koji bi za njom zaostao taj bi joj morao dati svoju glavu. Nak
    udavati, te je objavila da će se udati za onoga koji je pobjedi u trčanju; to je prijevarom uspjelo tek Hipomenu
    je opštine ili sreske nadležnosti, okolna teritorija

    čnu uvredu, onda mu se oštro iputi pitanje: „ Jel` , ti to na moju atresu, cmoljo nijedan, nemoj da te o`ma pokrljam !?“

    zakone; riječi uklesane na nadgrobnom spomeniku Tome Bakača Erdedija; međutim, tu je rečenicu izrekao njegov potomak Ivan na ugarsko

    a naziva staro doba u povijesti čovječanstva, kad je sve bilo bolje i ljepše)
    če i bez akoholno piće bozu, a leti šorom gura kolica sa sladoledom. Cena jedne kugle, ako se nema para, je jedno sveže (ukradeno) ja
    kad se udaju“
    velika kapija, baštica i astal ispod belog duda sa četiri naherene hoklice

    , kurvu(romski)

    čaj, riskirati
    a; otac ( sa naglaskom na prvo slovo "A") "A")
    kom na klupi na šoru, izrekla ozbiljnu kritiku na tadašnje velike seksualne slobode kod omladine i na filmu, jer telev

    koji ulazi reza za zatvaranje. Ima sremski sela koji ga zovu „popa“, ali niko nezna zašto !?

    me. Prvo „a“ se izgovara kratko ili dugo pa tako ima i drugačije značenje
    đenika vršena kamenovanjem

    uveo austrijski car Franjo Josip I. nakon revolucije 1848.; po njemu se to razdoblje naziva Bachov apsolutizam

    ari za vreme leta spravljaju proizvode od mleka

    nik u II Sveckom ratu.


    ivati, ucjenjivati, insistirati

    koju struji vazduh i ulaze golubovi i sove. Za vreme rata ili seoski svađa kroz nju se osmatralo dešavanje na šoru; 2. prolaz kroz ogradu izm
    koja uz „pomoć“ pepela, klepetuše, nekih čudnih stvarčica i nerazumnih reči, „kobojagi leči“ decu od piškenja u krevet, mucavosti itd.
    pandur kad se oždereš i izvodiš kerefeke, ili divaniš „nešto škakljivo″ o caru, vođi ili politici. Biti na belom lebu; biti u zatvoru.

    4, pobjednik nad Turcima kod Siska 1593


    ka, na što opominje i Palmović riječima "Ti ga poznaš s Kupe"; no drugi dio stiha "poznaš njegov veto", koji se očito odnosi na re

    se moglo pazariti svakojaka roba, od igle do lokomotive; bakaluk-naziv za kupljenu robu i namirnice u bakalnici; bakalin-prodavac u bakalni

    čim, pa se kaže: „Ne bakći se sa udatim ženama, mož`da te kak`i muž u`vati na kamari, pa`š odnak viduti svog` boga švalerskog !“

    ca. Ima izraz: „Kakvi bakrači !“; a to znači koješta ili ta mani

    ću; nesreća, nevolja, baksuzluk


    ma, ili detelina; balavurdija-deca učiteljskog uzrasta; balavander-1. nemirno dete koje se stalno mora opominjati, 2. momčić, k

    ipremljena za nošenje.

    : „uterati do balčaka“ ima više značenja: a) oštetiti ili upropastiti nekog; b) napakostiti iz osvete; i izraz: do balčaka- do kraja, na kraju

    04.-1205.) vladar Latinskog carstva, kojega su osnovali križari osvojivši Carigrad


    uposti, preterati u lajanju

    ane uopšte; balinkuša-pogrdan naziv za muslimanku; Izraz došao iz drugih krajeva Balkana, preko doseljenika.

    čke muslimane, silovit, sirov čovjek

    de ili leže kada zimi ozebu, a može i da se odspava posle ručka, ali samo ako ima mesta
    a se bavi kriminalom. Bećarac kaže: „Vidi onu kraj primaša, ljubiće je banda naša!“

    olu, razbojnici, hajdučija

    drugog šora ide po celom selu i pravi graju, ponekad pravi i svađu sa drugom decom

    ovati neobična znanja i veštine. Na primer biti vešt: u igranju loptom, pucanju čobanskim bičem, jahanju konja, zviždanju, rvanju, bacanju no
    emine od 10-25 l. ; 2. ili manji keramički krčag, opleten prućem
    kome se drži rakija ili vino

    no, a pola bijelo

    u crnoj boji i bez šiljka


    ča i krvavica

    i svoje stavove
    j konstrukciji, a pre postavljanja crepa, u vidu odsečene grane koja se "kiti" košuljama, peškirima, alkoholnim pićima za majstore...

    neko „masno“ laže i još se pravi zdravo važan .


    ga se pravi džigernjača, švargla i krvavica

    j. bez), još i: valjda, očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma


    j. bez), još i: valjda, očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma

    ariji: baš-knez
    mladoženje. Kupuje veo, cipele, tašnu i rukavice za mladu, a njegov sin je dever koji „kupuje“ mladu i čuva je dok se ne obavi č

    ntimetara starog formata

    v je i dokle se prostire
    posrnuti, skoro pasti pri hodu, od pića ili zapeti za kakvu džombu
    če na hajduke. Veoma česta pojava na balkanskim prostorima

    urskoj vojsci sastavljene bez obzira na vjeru i naciju


    ijetla s krunom na glavi; riga otrovnu paru i ubija pogledom

    an, širiti se i biti pomalo arogantan; baški(n)-predsednik (turski) i eto odakle ova reč potiče

    či više !

    anje, laktanje; ubaštrati; ubaciti se, pa se kaže: „ Onaj Mita tropa, ubaštr`o se, i u ovu vlast, i ne mrda iz opštinske zgrade !?“

    slo i negovalo se domaće cveće. Domaćica se ponosila sa cvećem koje je ulepšavalo skromnu kuću, a miris se širio i do nekolko komšijskih

    čem u početku I. vijeka po Isusu (Vladimir Mažuranić)

    ti (neku nameru), maniti


    nastanjivali prostor današnje Nizozemske)

    koj deci za Božić

    čano; veselo

    đa mongolskog pohoda na Europu, kada su Mongoli poharali i Hrvatsku

    šte pod zemljom, u okviru domaćinstva,za skrivanje za vreme ratova i hajdučije; bazirati se-sakriti se, skloniti se
    sija na povratku iz Egipta

    čine tečnosti u buradima; biti nebaždaren; čovek koji nezna koliko može mnogo da popije

    e, javni mjerač
    n je i poguban; spominju ga psalmi i Plinije
    a s krunom na glavi

    čenim palcem između kažiprsta i srednjaka

    skom životu, pesmi, piću i skitnji; bećaruša; od skora postoje i žene koje rade što i bećari , tako da je postignuta rodna ravnopravnost polova
    mangup; 3. najamni radnik, nadničar; 4. najamni vojnik

    uka bez određene mere, sa dodatkom ulupanog jajeta spremi se za desetak minuta. Može se jesti, samo sa lebom ili kao prilog uz neko jelo
    drži kratak stih i jasnu poruku: o ljubavi, životu, običajima, humoru i stanju u društvu. Postoje razlike u muzičkoj pratnji, ali zajedni

    ćarcu to izgleda ovako: „ Što si diko, naučio konje, da se beče ispred kuće moje !“

    eudalni posednik kao plemić u Evropi toga vremena. Deo šimanovačkog i jakovačkog atara se i danas naziva Beglug, ili begova šuma.

    j, gospodar nad jednom oblasti, feudalni pośednik, plemić


    u ili ataru, kada se konji poplaše i počnu nekontrolisano i pomahnitalo da jure. U toku beganja mogu da poispadaju ljudi i stva

    zabrati (devojku)

    a ga u svakom selu
    se za njega kaže : „To je mustra iz Begiša !“, sa dugo „e“, kao kada se kreveljimo
    blasti, pokrajine u staroj Turskoj

    sultana) 3. besplatan rad raje na begovom imanju; 4. stočni trg

    eden iz glagola blejati

    u i isplaziti jezičinu

    ode, u borbi za život se povremeno ukaže belina od ribljeg stomaka...; razotkrivanje belog tena, skrivenog odećom
    ežnjeva na rukama
    ao i sastavljao testamente “ , ali ga nisu baš svi voleli i često bio po sudovima, ponekad kao svedok ili kao okrivljeni !?. Ako te uku

    otarasiti, teret, muka

    ati s prezirom, omalovažavati

    čno završavali u blatu !

    kralja Ptolomeja koja je žrtvovala svoju dugu kosu bogovima zbog sretnog povratka muža iz rata
    ćno, bogato i blagosloveno

    i i svitli, prozračni" (Suzana).


    na i Jagelovića. Potječu iz Bosne, pred Turcima pobjegli u Slavoniju.

    đu
    e napore političkih potkupljivaca
    ćev suvremenik; Hektorović mu je posvetio, točnije rečeno, kao poslanicu uputio svoje Ribanje i ribarsko prigovaranje

    n razgovor; zahoditi u besidu; započinjati razgovor

    đu dlanovima soleći svaki čas, zatim umelja u mekinje, a na kraju pomoću slamke naduva i da deci da se igraju ( fuzbala ) po sobi, sve

    a, slanina i kobasice na tavanu, ali može i čovek kad đavo dođe po svoje

    ženica od latinskog: conscientia

    rogantan. besan- znači obično ljut, srdit ali i evo nekoliko ineresantnih izraza: besni fijaker- lep,sređen i uglancan fijaker; besni konji- par krup
    a i kantama nosi kući, mesto okupljanja dece, momaka, devojaka i žena ogovarača da pokupe vesti i na brzinu izlaju se (izlajedu)

    1. robu u prodavnici ili neku veću kupovinu; 2. mesto u vozu ili autobusu; 3. devojku na koju se trza ili vam se sviđa; 4. bombonu,
    „opasivanje“; oplođenje

    obrodošlica. Od njemačkog: Willkommen!

    imenik bilja, tiskano u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1879.

    sila ga je poglavito turska konjica, a i Srbi


    ablast, priviđenje. Od turskog: beniš i binyš, ogrtač

    r, grad u Mađarskoj južno od Budimpešte, do 14. stoljeća Ugarska prijestolnica


    Bog upreo zečju vunu u guzicu); otkad se pamti
    njemu i naseljen

    e gusaka ; važ, važa !; uzvik za teranje gusaka

    vješaju o sedlo
    čije smrti
    čije smirti

    e; živeti bez morala i skrupula


    e narodne nošnje

    ći bitangu toliko ga nahvali lepim rečima da svima krenu suze od sažaljenja; i 2. kad vešt vašarski angler prodaje ragu na vašaru, a publik

    ko oblikuje ili mesi . Ima nekoliko interesantnih izraza: 1. dobar k`o blato; mnogo dobar; 2. puno k`o blata; imati nečega mnogo ,

    a ili od straha
    bajagi ide i bljeda

    nogama za granu drveta okrenut glavom i rukama nadolje, i ko u takvom položaju duže izdrži
    drveta okrenut glavom i rukama nadolje; pobjednik je onaj koji duže tako izdrži

    ti, duhovito upozorenje za plašljivice

    nega, pa ondak ojuži, a on počne da se brzo topi; ondak se izmeša so koju su bacali na putove, blato, sneg i ne znaš šta je nt
    ela posle pendžetiranja kako bi cipela duže trajala. Kada se pri hodu „vuku“ noge po kaldrmi sevaju varnice
    ovio svoju zbirku

    o savršenstvo duha da bi moglo prijeći u nirvanu, ali se toga odriče za spas drugih

    ati bofl; prodavati robu sumljivog kvaliteta


    ova koje je uradio za života, ova fraza se često koristi pri pomenu nekog bliskog pokojnika

    n, nerazuman
    ena kazna za nesposobnjakoviće; rođen takav i takav će ostati do kraja života

    stvarno spasilo; to samo jaki Bog zna.); na zemlji nema dokaza, oni su u božijim rukama, na nebu
    darskog jezera utječe u Jadransko more
    vetnik velikih knezova u Ruskoj carevini

    ko stotina grla i kada je ispaša bila u šumi ili udaljenim pašnjacima. Eto, čak je i svinjar nekada bio šef, a nije imao baš nikakve škole

    agola - množina od bojati se…


    koju se sipala „friška” voda ili vino i zajedno sa čašama postavljalo na astal, da se gost i domaćin posluže. U islužen bokal stavljalo se cve
    i sve bolje rezultate

    čudna boljka; nepoznata bolest; imati boljku u glavi; lud , biti na putu da se postane lud

    č pogrdna u prenesenom smislu: zapravo pojam nečeg nižestepenog spram izvjesnog religioznog pogleda na svijet
    e motora, bobina

    mom s njivicom na dnu

    u 1812. god.

    ga; 2. pregača; 3. povezača, marama, šamija; 4. vrsta duvana; 5. paket, svežanj, zavežljaj;

    a vreme vršenja crkvene službe


    đene lubenice i dinje, i obično na istoj parceli mali kućni vinograd sa kolebom za pudara –kao u bećarcu: „Čuva dika bostan, u kole

    skv. prema grč. Borystheres)

    a prvoga križarskog rata (postao kralj Jeruzalema i vladao tamo 1099.-1100.)

    eventualne greške u navođenju činjenica, traženje oproštaja unaprijed, prizivanje boga u pomoć, izvinjenje zbog grijha. I vjerujuć
    iževnica, prevoditeljica i svestrana kazališna djelatnica

    lije Paeoniaceae, u narodnom lekarstvu upotrebljavaju se koren i cvet; kosovski božur divlji božur, crven kao krv; raste na Kosovu, po legen

    ćela, braćin

    srp. narodnoj predaji netočno ga se prikazuje kao izdajnika


    neko jako udeblja kaže se: „Al` si se ugojio k`o brav za 29; i !“ , a misli se na zabijačku, i na omiljeni, bivši praznik Dan Repu

    anja; 2.nešto sumljivo raditi, baviti se sitnim prevarama i pomalo krasti; brčnut-osoba glupa i smetena

    zorenja koje tada sledi: „Slušaj ti balavče, jezik te tvoj pogani, pazi šta toročeš i ne brecaj se ti na mene, nisam ti ja tvoj baba !“ ; odbreca; od
    io o zemlju da mu je pivo izašlo na nos !“

    č čardak od brvana (greda) (Akad. rj.)

    će-1.teško diše; 2. rad parne mašine ili motora pod opterećenjem

    i na ramenu
    š danas po berbama i vinogradima

    narodnom jeziku); evo primera: 1. kafa brez cukera-kafa bez šećera ; 2. nema veselja brez pravog bećarca; 3.prođe i ovo leto brez

    . seoski berberin zove se brica; 3. može i kao komanda: „Razlaz !“ ili „Ajde britva , i da vas ne vidim !“

    u Jadranskom moru
    jevima ka gore ili sa strane

    č ća.

    a; 3. specijalno održavana kaljuga za „razveseljavanje”svinja

    nebi rili; 2. usta, usne; dobiti po brnjici-dobiti batine

    čno za mlijeko
    kaže: „Ispalo je dobro, u brucu!“ ; 3. postoji izraz: „Isti u brucu“; znači potpuno jednaki, indentični jedan drugom; brucati, obru

    dobija u podjeli imovine

    brašnjenik, mješinica

    ćka-način lova na najveću rečnu ribu soma;


    no, bez naročitog ukusa; 2. nedefinisano stanje i mešavina bez jasnog cilja u društvu

    erasta. Iskusno oko svinjara to uoči i red ga je zato počastiti rakijom

    vinogradu uz vino, rakiju, kobasice i slaninu. Pevaju se stare pesme i pričaju razne muške dogodovštine i prepričavaju obavezna „ljubavna ju

    emlje. Postoji izraz: glup k`o budak; jako glupa i nedokazana osoba

    . drvena glatka motka na jednom kraju ima zadebljanje; budžu, slično topuzu i koristi se u sukobima između svih polova i uzrasta.
    isoko rangiran na društvenoj lestvici...

    a sveta, obično zapad, odakle dolazi nevreme

    ena, kao danas jedinica ili „kec“ ; 2. mali zakržljali nerast (vepar); Izraz : „ala marširaju bugeri“; to je kad loš đak ima mnogo b
    edmeta u školi
    ina i bolesti od kuće. Pale se vatre na šoru od preostalih snopova ogrizine, a najhrabriji preskaču preko vatre dok se ne oprlje i opla

    oziva na svadbu okiti se cvećem, peškirima, zastavom a pozivar se časti, i njemu se saopštava o prihvatanju ili ne daj Bože, o
    se pozivaju gosti

    „bukvar“, što znači da je vojska bila u ravni sa pismenošću, ako ne i važnija u istoriji naših predaka

    urskoj vojsci, kapetan, zapovednik jednog buljuka


    angu kapetana
    rskoj vojsci; 2. velika gomila, mnoštvo (obično stoke)
    m brašnom i slaninom a potom izloženo kraće vrijeme dimu.

    1807. (Srem); bundžija-galamdžija, oponent; glavni bundžija-kolovođa u pobuni

    ešto više da sazna; burgijati; tražiti, ispitivati, čačkati

    mu je oko 30 litara.
    a ponijela u svemu. ); plodno i kišovito ljeto koje donosi dobre plodove i prinose na seoskim imanjima

    ka, kao i momačka u mračnom sokaku dok se čeka devojka sa bezdana

    čest nadimak u Sremu; Izrazi: pustiti buvu; raspričati lažnu vest po šoru; prodavati buve; praviti se važan; pun buva; osoba koja
    ni odlaze u hodočašće (hadžiluk)

    ali otvorena sa gornje strane u kojoj se čuvao sir; 2. neuspeh, bruka, neprilika; biti u čabru; imati probleme; prdnuti u čabar; propasti potpuno

    tus na primitivan način


    kovina kada se daje maloj deci bolje spavaju zbog bolova u stomaku !?
    aren mokrom čarapom !“

    za kretanje ljudi i stoke. Kaže se: „Danas, ne izlazi sa konjima, iz avlije, jak je čagalj da ne pokrljadu noge, k`o lane braća Jovini !“

    čakšire; pantalone od cajga

    “ ; 2. duga bezobrazna i lajava pesma, tipa bećarca, koja se peva posle ponoći kada nema više sramote jer su svi pijani i ludi

    m; bez greške; ucakliti; 1. uglancati; 2. udesiti; 3. kada se oči od pića zamute i zacakle; 4. kada se upilji pogledom u lepu devojku i jedno vre

    ike i ostalih poljoprivrednih alatki

    ptu-šutira loptu; 2.cakati fuzbal-igrati fudbal; 3.nacakati šporet-dobro naložiti vatru; 4. cakni ga malo-može verbalno zezati ili slabije udariti ne
    ena gvozdena kuka sa kojom su se drmali vrhovi i otresali plodovi dudova, šljiva i ringlova i skidali suve grane. Plodovi u bure za rakiju, a
    apjevu) Dicsér (mađ. dicsér; hvaliti, slaviti; pohvala)

    evatati se posla
    enjak, obešenjak, mangup

    kod komšinice Mice na kafu i čaprc-divan !“

    le oranja i koristilo za loženje u šporet ili paorsku peć

    terijala – coje,
    e da znaci balkon ... terasa...
    venu konstrukciju, iznad ulaza ili mesta gde se sedi, da pravi prijatnu ladovinu leti kad sunce upeče.

    prema ulici; doksat, balkon; lepa višespratna kuća, dvorac

    enim delom prema ulici; 2. lepa, obično dvospratna kuća, okružena baštama, dvorac, letnjikovac; 3. koš na stubovima za suš
    oza koja se penje uz stubove i oko kuće

    zazivanja i uznemiravanja neprijatelja, ili kao počinjanje ozbiljnije borbe

    atskom Herodotu

    čko značenje

    čki stalež; fig. javno mnenje, svet, neobavešteni, nestručnjaci, npr. "čaršija priča"
    rnjeg Srema

    nica za brijanje
    og blata i pleve i nekada su se ti majstori nazivali „lepari“

    eznih kola da bi se na nji stavilo seno

    a da se poveća površina prilikom vozidbe letine sa njiva u selo

    k, pisac i govornik, poznat po svome visokom moralu

    om vojnika, komordžija u svatovima, svat koji prenosi naredbe starog svata, glasnik
    i oglašava naredbe svatovima
    ćejf da se i ja ženim !“

    s dozom inata
    po pijacu ili ducanu
    aje znak da se kamen okreće; njen zvuk treba da je takav da nadjača klokotanje vode; prenosno: čovek koji neprestano nesto govori, kao da

    oka na ormanu ili kredencu koji se zaključava


    na kolo, vitao, motavilo; mašina na kojoj se izrađuju predmeti od drveta

    a bio i ostao zagula !“

    in gospodskog reda

    koji su Turci podigli kod Niša od lubanja Srba poginulih 1809. god. pri opsadi Niša, kada je herojski poginuo resavski junak Stevan Sin

    en na kalpaku

    k ili dobar domaćin onda se kaže: „čestito čeljade“, „čestit čovek“ ili „čeljade na mestu“
    n spavanja više osoba u krevetu, obično dece, kada su jastuci sa obe strane kreveta

    se ide na put, dio crnogorske narodne nošnje

    i tri velike „udice“ sa kojima se „pecalo“ otkačeno vedro kad upadne u bunar
    čovjeka da tu viseći umre
    og drvete ( bez čvorova... )
    je za slatko jelo knedle sa šljivama

    ma može da se sedi ili izlaže roba

    ćana sedi i radi


    e spušta i podboči, te se na njemu izlaže roba

    za vješanje, šiljak

    podzemni svijet
    podzemni svijet Had
    ulaz u podzemni svijet
    eta ili jagnjeta, a to čine neobzirne i alave osobe

    emenski znači veliki dio

    gledom i ispravnošću nisu na nekom nivou, ali kako tako, uz oprez, služe nameni. Primer bicikli kome: spada lanac, klima točak, pocepan je

    pokretu, a ima i kućevni; romi što žive u svojim kućama u selu

    vne turske vojske

    nr-scena iz života stanovništva tih krajeva

    žutog blata i pleve. Kuće napravljene od čerpića zovu se „čerpićare“ i njima netrebaju leti klima uređaji, već ćebe za pokrivanje da se „ne oz
    ešljanje vune za predu
    se vrate iz polja

    đa i državnik

    štvo grofova Celjskih, danas ruševina

    oraja, suvog grožđa i u njega se „sakrije“ vredan metalni novac, srebrnjak, koji pripadne onome ko ga pronađe, a to bude obič

    e na Sredozemlju

    kancelarijama oficira i grebe se za vanredno odsustvo. Vojnik koji radi u četnom magacinu zove se „magacinski pacov“
    standa (1868-1918); u djelu su glavni likovi životinje koje simboliziraju ljudske osobine (Chantecler je ime kokota)
    ozicije. Ovdje je sve stavljeno pod kerempuhovski jedan koeficijent sub specie aeternitatis kerempouchianae

    erobe suknji, košulja, bluza, bogato i raznobojno ofarban, a ima ga i u bećarcu: „Nosim, lolo, suknjicu od cica, da ti misliš da sam jedinica !“
    na devojka

    kupimo oko furune i pokušavamo da se ogrejemo

    ma sira pa se pomeša

    dva i više parova

    uje se šuštanje i slabije dobovanje pogotovo na limenim krovovima


    e cika.); glas, jauk

    a osnovnim funkcijama za krunjenje kukuruza i mlevenje stočne hrane

    ulo-prokislo, uskislo jelo

    ikoš u Batajnici

    edenjak, alčak
    ružanje adekvatnog broja prstiju

    paradajz taki

    e. Od latinskog: coemeterium
    ovati protiv koga; činiti hvalu; biti hvaljen; činiti škodu

    ište ili na groblje

    jevak boginje Artemide, prema gori Kintu na otoku Delosu)

    elcugom (peške)
    č za sveće

    e pretvorila u svinje

    ena od Prhova do Šimanovaca na biciklu, a kaže se ovako po naški: „Od Pr`va do Šimnov`ca stiže se za cirka frtal

    čki pribor u tehničkim školama

    li" (Vladimir Mažuranić)


    đivali seljaci

    ma se njom drži točak na osovini

    prevariti koga, podvaliti kome

    asci za odecu, obicno u blizini vrata


    upa u drvetu

    ć čivčije

    lja; kutija u kojoj se čuva euharistija

    strm i za njega se kaže da je civrast; 2. civriti; vući, nositi teret, teško raditi; 3. civra; ukras od srme, u obliku lale, na muškim
    oma lekovit, raste po ledinama i divljini. Sve se ređe viđa u prirodi zbog zagađenosti

    čkiljati, čkilji– slabo svetleti, loše videti; čkiljav, čkilja; slabovid čovek

    anu na zadnje noge


    oba dosadna koju sve interesuje, pa se kaže: „Dosadan je k`o čmičak !“

    čici, na rakijskom kazanu pri pečenju: Čmrži klečica, curi žganica...)


    vu jer duže vreme zadžava svežinu vode; 2. specijalna drvena posuda, sastavni deo opreme kazana za pečenje rakije, u kojoj se povremeno

    če odličan ogrev koji na ma ugreje sobu za pet minuta

    đati, zanovijetati
    io tamnom bojom
    ma šest palaca ; colštok; drveni rasklopiv metar, majstora cimermana, sa podelom od cola

    čica i izgovara se uz osmeh pri susretu starijih osoba sa manjom decom. Evo nekoliko primera i osoba koje su to rado izgovarale: 1. uja

    peo pokušaj, prazna reč

    ćanin; gazda, gospodar


    čuvar stada koje ide u čordu, slično kao čoban

    zanimanje izumrlo...

    ; zaljubiti se pogledom u neku devojku; naćorio; naspavao

    čkog šora i Krnješevačkog šora u Šimanovcima, dobio ime po familiji Atanacković–Pepin; 2. ići u ćošak; blaga učenič

    a mnogo prozora i pogledom na sve strane

    a udata žena priča o svom mužu, ona kaže: „Moj čovek, otišao je otoič u šumu po drva !”

    , veronica agrestis)
    Ulazi kum pera u avliju i pita kumu Ružu- Jel`, kumo, di mi je kumašin, treba mi nešto ?. kuma besno odgovara-Eno ga, oždero se pa crkav

    dinara, jarko crvene boje

    orske pavoslavne crkve napisani su crvenim slovima); autoritet, podvučeno za pamćenje, nota bene
    više pozicije kako bi vidokrug bio veći

    vakat dok ne leže priča.); ogovarača, pričalica, tračara


    i „neodvaja usta“ od flaše rakije

    ć i odžak“ ; 3. vezano za pijandure: „Spremi dosta vina jer on ima dobar cug !“; 4. vezano za vozački ispit: „Položio sam šoferaj, tek iz p

    oji se kupuju obaška od materijala (štofa) kada se šije novo odelo ili kaput, i dobro je naglasiti u pogodbi sa šnajderom čija je to obaveza.

    e bila još živa po austrijskim kasarnama za vrijeme Prvog svjetskog rata 1914-18

    ce, kao ljudski organ, imati čuku; biti hrabar

    ila je tamne boje, dosta tvrđa od današnje i prodavala se na štangle, koje su se lomile i delile deci nedeljom posle ručka da se oslade
    da bi bolje čuo, naćuliti se; biti na oprezu da bi bolje čuo

    a prebacila na drugu obalu Oceana nekoliko stotina hiljada naših emigranata; škoditi; činiti targe; trgovati; činiti žežin; postiti
    rznom, kožun, gunj; postoji interesantan izraz: Okreno ćurak naopako; promenio stav i mišljenje

    nat izumro.....
    ara, kožušak, ducin itd.

    Vojvodini kratak kožni kaput, u Srbiji dugi ženski kožni kaput bez rukava
    d belog, crnog ili crvenog sukna

    kola, nisi ti na redu za mlin !“ ; curik !; uzvik, komanda konju da krene u nazad

    šiti; 1. malo udariti rukom po temenu ili sa strane, više kao „kresnuti“ ; 2. udariti loptu nogom više „ofrlje“
    đenje eksera, razbijanje tvrdog terena, pravljenja rupa u zemlji, i sl.; 2. zamajana, glupava osoba; Ima izraz : „glup ko ć
    strijski komičar i dramatičar J. Nestroy (1801-62), i ona je decenijama djelovala smiješno. Vidi: tri fertala na cušpajz

    a od balvana

    ta brašna druge klase, crno brašno

    Austro-Ugarskoj
    knuti na dugačak štap i peći na otvorenoj vatri u polju ili šumi dok nepočne da „cvrči“ ;2. kada se slanina ostavi na letnjem suncu onda se ras
    cvikadžija; plašljivac; cvikcangle; klešta za sečenje žice

    ništa, šipak, nema(m) ni cvonjka; bankrotirati, potpuno osiromašiti


    prebijene pare isto kao i cvancig ili filer
    koji planira nešto da uradi i da tako ožalosti cijelu porodicu; ako to uradu, čeka ga osveta

    sko božanstvo Sunca, boga usjeva i ljetine, istovjetan je s Perunom

    iti od Apolonove ljubavipretvorio ju je otac u lovorovu stabljiku.


    tvorio u lovor

    e zakone, a tiranin prema narodu

    akom; služi kao pratnja uz pesmu

    o nego ono što sami hoće.

    etni sveštenički čin u pravoslavnoj crkvi (ne može sam obavljati bogosluženje, već samo pomaže svešteniku)

    , alata, stvari, … Od skora postoji adekvatan izraz: „svašta nešto“ !


    orio u lovor zbog neuzvraćene ljubavi

    a) bio u službi skrakuškog tiranina Dionizija Mlađeg; kad je Dionizije Fintiju osudio na smrt, Fintija ga je zamolio da ga pusti kuć

    kakve koristi
    ćarca: „Dođi diko nemoj dangubiti, ja sam mlada, volem se ljubiti !“

    izlazio u Zagrebu 1833-1867. s prekidima, pod naslovom Danica horvatzka, slavonzka y dalmatinzka i Danica ilirska
    se; odati se, predati se, prepustiti se; dati krivicu sebi

    nazivaju hrišćane); đaurin


    a izbijanje rata, na okupaciju države

    skog božanstva rata Davoru

    a bogoštovlje i nastavu. Eksponenti khuenovskog režima. Keršnjavijeva književno-kulturna kozmogonija bila je don
    va; mjesto bez svjedoka
    iji; slavan zbog svoje duhovitosti, ostavio je mnoge zapise o svom vremenu
    z kotobanje, kad` si već gore !“

    o se kod nas i posle njihovog odlaska sve do današnjih dana; degenjati, izdegenjati-dobro istući, jako isprebijati

    nate osobe kad sretneš i započneš divan


    pti idu na deke, kaže se: „Kupi deci deset deka alve, da se malko oslade!“; 2. ćebe, vojničko ćebe, topla vunena prekrivka.

    čno, jasno i glasno recituje, kaže se: „Ala deklamuje k`o advokat!“
    nad jezika, žvale

    Sirijskom gradu Damasku

    ka koji je sudjelovao u trojanskom ratu, počinila samoubojstvo


    om, ne denjati

    čka ili kokoš, a bećarac kaže: „Oj švaleru, pripazi na keru, kad se noću provlači kroz deru !“

    olužne konstrukcije, često viđana po Sremskim ledinama, sa kojim se iz bunara izvlačila voda sa vedrom i sipala u veliki valog
    unar sa ovakvom napravom
    kopa duboka buša, ondak se "na suvo" obloži cigljama do nivoa vode, a do površine zemlje se spajadu cementnim

    deran !“; 2. jako izrasto deran zove „dzindzov“, i on je velik ko baba i ima već bruce (dlake) na licu i tamo dole .

    nogorske narodne nošnje


    čna noć

    jske koju su Turci teško porazili na Krbavskom polju 1493. godine Umro je u turskom zatočeništvu

    či i skroman, povučen čovjek

    daji; bila vještica i očarala svoga muža tako da je ubio svoju prvu ženu i uzeo nju; kad je to vidio Fridrikov otac Urlik, dao ju je ubiti

    š da je Pera dobio trećeg sina, a ti imaš četiri ćerke !“ ; dešperantan –neraspoložen čovek, razočaran i mrzovoljan
    dar, neograničeni vladalac, samodržac, tiranin; samovoljan gospodar; titula grkopravoslavnih vladika; titula nekih srpskih vladara posle Koso
    a vladavina; država neograničenog i samovoljnog vladaoca
    amovolja, tiranstvo. Podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao ma koji predmet poseda. Despotizam se razlikuje od apsolutiz

    aže pravilno... )

    rice i njemačkog: Degen, mač


    pidžiku i kaže oštro: „Di si ti kreno, zagulo jedna, zar opet u bircuz, malo ti je bilo noćas ?“

    ušao ugrabiti kentaur Nes (Nizo); Nesa je Heraklo ubio otrovnom strelicom. Umirući, Nes je Dejaniri savjetovao da, ako je He

    red udaju; dičiti se-ponositi se, praviti se važan ali kad imaš sa čim

    una sa „fatometrom“ livada za otkos; 2. u igri sa klikerima, „bockanju“ na crtu, pikadu, itd.
    io Eneja; kad ju je ostavio, Didona se spalila i proklela Rimljane (Eneida)
    na svojim lutanjima od Troje do Italije dospio i do njezine zemlje; kad je Eneja, gonjen sudbinom, morao poći dalje, Didona se spalila.

    se pedesetih godina prošlog stoljeća u našoj javnosti pretpostavka, da je dijakritične znakove izmislio jedan Čeh ili Poljak, po prezimenu: Dija

    om dijena.).

    a i druge gospode"
    m predhodne i ima isto značenje

    njem pokazuje odakle je. Češe se tamo gde to niko javno ne radi, zvera okolo, kažom pokazuje ono što vidi, pljuje ulicom i glupavo zagleda ž
    ljubavi; poslije smrti postali su zvijezde

    en od debelog hrastovog drveta, kasnije zidan na dve; tri ciglje, a ovi noviji izrađeni od armiranog betona ili od kvadratnog gvožđ

    vu jer svašta lupeta!?”


    emu skupljaju prilozi za crkvu
    Srba, ne smatra se velikim prekršajem, naša posla i navika od vajkada; 1. izreka: „Para vrti gde burgija neće“ ; 2. izreka: „Ja t

    ahnuta osjetilnim užicima; hvalospjev, slavopojka


    ; hvalospjev; lirska pjesma nadahnuta čulnim užicima

    : „Divani da se zna čiji si i odakle si!“; divandžija; besednik, osoba što voli i zna da razgovara; divaniti; lepo i uljudno voditi razgovor
    nog zastupnika koji ne pripada nijednoj stranci
    damdesetih godina XX veka.Udaranjem u doboš, dobošar je pozivao meštane na šor, i tek kad se okupe, primire,

    iji su grobovi predmet kulta

    aliteta koji se smatra velikom gramatičkom greškom, ali ipak i danas se često upotrebljava, kao naprimer u sledećim glagolim

    esnici se oblače u kože i prekrivaju celo telo krupnim korovom, pevaju dodolske pesme a domaćini ih polivaju vodom iz vedra. Svetkovina
    đoša ako je izrazito siromašan. Ima slučejeva kad im se ovde tobož „nesviđa“ : te voda, te klima, te vazduh i sama ravni
    crnogorske muške narodne nošnje

    uk; pržionik, sprava za prženje kave


    ske narodne nošnje
    gim rukavima koji su zatvoreni li razrezani

    aj za navodnjavanje, točak koji pokreće konj; 3. sanduk, kovčeg


    odnjavanje njiva

    Dolina, dolina, u dolini potočić; Ne mogu zaboraviti djevojčinih crnih očiju.

    m veliki padavina sakuplja-leži voda; 2. ulegnuće u perini kreveta kada se izjutra ustane
    ava, gradili naši preci kroz kuluk i rabotu (prinudni rad)

    ćati-trošiti, arčiti, upropašćivati domaćinstvo; razmećar- raspikuća, propalica, trošadžija


    janov; pomagao umjetnost; proglasio sebe božanstvom i počinio brojna zlodjela
    a je 1877. gostovala u Hrvatskoj.

    dinosti o nekom događaju

    ce; 2. kao odrastao: garderoba, ploče, časopisi, sportska oprema, domaće životinje, itd.; 3. postoji i đoranje uz doplatu
    og dela Beograda
    zasluživati, zavređivati
    bar glas; steći dobar glas

    na Zapolje, kasnijeg kralja, bio je smaknut tako da su ga postavili na usijano željezno prijestolje, a na glavu mu tri puta pritisnuli zažarenu gvo
    njegovom grbu; v. i novski drokun

    maš šugu !“

    štapom lupao po uličnim kapijama, da bi psi bili "besni", u cilju prevencije protiv krađa

    č više dece ili ljudi; drečavo; napadno, upadljivo, jarke boje

    diti nešto bez cilja i koristi


    su živjele po gajevima u krošnjama drveća
    osovo i Albaniju

    to vam je ono kad mladež počne da bruca, tj. da deranima rastu dlake ispod nosa i dole na stidno mesto, a ženskinjama poč
    e kišurde i ovog drkavog vremena i jedva čekam da grane sunce !“; drkadžija-1. nezgodan karakter, nepopustljiv tip; 2. lenština, neradnik

    zdrkeljisati; detaljno pretresati i ispitati


    drombuljasta usta; isturena i prenaglašena usta, i evo bećarca: „ U mog dike drombuljava usta, kad poljubi da srce probudi !”

    u srednjem vijeku

    uredan; dronje, rite; garderoba koja nije za raskršće, vać za rad u polju ili za strašilo da se „lepo obuče“

    rjem, nekada naseljavala i Srem, ali sada živi samo u rezervatima u Mađarskoj i severnoj Bački kod nas, 2.osoba neugledna

    vinjske masti; upotreba je sledeća: 1. može se umakati sredina od leba; 2. Prave se slane pogačice od droždine koje lepo idu zimi uz crno v
    atora drtina; starija neugledna osoba koja se predstavlja u mlađem društvu, a ustvari je predmet sprdnje i izmotavanja

    šnjakinja, ispisnica

    čki alat : motika, lopata, vile, ašov, itd.

    u da ne bi gledao okoliš
    z rukava, pravljen od ovčije kože i uz „kožu“ bio je glavna zaštita od velike hladnoće pogotovo zimi na s`onicama u pokretu

    as starog Srema. Neopravdano proteran, iako se od njega pravi: odlična rakija „dudinjara“, kvalitetna burad, delovi kola, name

    1. kada dete pokušava da prohoda ali nezna da korakne, pa svi govore: „Duji, duji, ajd` sad, dođi mami,…tati,…seji,… !“ ; 2. kada pijan
    sti se kao: 1. oblik sigurne kućne štednje; 2. miraz devojački prilikom udaje, nosio se nanizan oko vrata; 3. dukatima se kupo

    turskog: gülle. I madžarski: gyúl

    osvojiti, na primer sve: klikere, sličice ili sitne igrače

    i mirodija. Od arapsko-perzijskog: zenđebîl. Zingiber, đumbir, đinđiber. Madžarski: gyömbér


    iko sladak, pa se može na kraju popiti iz čaše ili same tegle; najlepši od: višnje(višanja), dunje(gunje), kajsije ili breskve(breske)

    rski: gyöngy

    mi u ladnoj sobi

    u dunst flaše, i sa gumicom i celofanom zatvori; 2. soft, preliv ili sos u kome se prave razna ukusna jela

    či; 3. popiti veću količinu pića, kao na primer : „Onaj gradski špiclov , onomad , kod mene , dun`o litar moje dudinjare , a sve kao fali š
    glavama k`o da će krenuti sami. Kaže se, odsečno: „ Dura !“, i oni se odma` primire.

    napustiti društvo, „Crven ko paprika“ i „Besan ko ris“ ; duribaba-stalno ljut, namrgođen, neraspoložen; durnovito-nabusito i ljutito obra

    o konje, u štali; 2. visoka i izuzetno mršava osoba

    veti nisu ušli u upotrebu, stavljala na pod i na njoj se spavalo

    Strossmayerovih napora oko stvaranja Akademije usred žalosne i sveopće narodne i političke zaostalosti tom slikovitom frazom koja govori z

    ovaranju posla ili trgovini, kada ima više stavki i kaže se: „Pogodili smo đuture, pa kako mi bude !“
    du pored kreveta da se nebi otirao moleraj sa zida. Kada neko prokocka ili upropasti sve šanse u životu, kaže se : „Doter`o je cara do duvara

    poreta; na primer: đuveč, musaka, restovan krompir, itd.


    an Karlović, hrvatski ban 1521-1524 i 1527-1531; o bitki kod Jajca, koja se spominje u pjesmi Šišić piše: "Uto se Jajce, nemaju

    u, dvorište i prostor oko kuće. Bećarac kaže: „Kada prođem kraj dikina dvora, dika za mnom pogledati mora !“

    de i služiti ih
    ne i starije osobe u kući, obično dvori snaja, ćerka ili unuka ; 2. kada dođu gosti na ručak, onda mlađe ženske osobe dvore-poslužuju hra
    ostiju“: „Ajde, džada ili će da radi budža !“ , ili : „Da sam o`ma vid`o, svi džada !“

    a današnjih odvratnih najlon kesa što lete po šoru

    šiv i hrabar čovek

    edenjak, varalica

    iti, i napuniti punu prostoriju dimom

    kast i okrugao

    j je neko vrijeme Dinko Ranjina boravio baveći se trgovinom, i gdje se zaljubio u Liviju
    m kamenjem, damaška puška
    slala posle II svetskog rata - kod nas "odomaćeni" izraz za vatrogasno vozilo

    često pijanih osoba pogotovo sutradan, izjutra, i za njih se kaže: „ Ala smrdi na džibru, mora da je sinoć dobro krečio !“

    o; izrastao, pa se kaže: „Vidi ti, kumovog derana što je izdžiglj`o ovog proleća jedva sam ga pozn`o !“
    esnik u igri udara o podlogu i nastoji da prut odbaci što dalje...)

    ina na putu, komad tvrde zemlje sa kojom se deca gađaju kad se posvađaju. Kad se džomba raspadne i kola je pregaze više puta pretvo

    spavanje do podne, lenčarenje

    granica skoro dva veka bila na Savi; 2. prostak, nekulturan čovek

    nika Pompeja; zapravo je umrla 54 g. pr. n. e, osam godina prije Pompeja


    gupa što zamišlja da je nešto
    a sto dinara, al` daj sve to džumle !“

    ćenito: izdajnik

    alo povijena osoba ; egeduš; čovek koji svira violinu

    te klještima krivili")
    dsvira”neko vreme
    gom, uzdravlju; kao zahvaljivanje: hvala, Bog ti platio!

    či koje drugi govore

    Hektorova, kojoj je svih 19 sinova poginulo u trojanskom ratu, a kćeri završile kao robinje; Ekuba je drama Marina Držića

    tvoga mora, blizu Hešbona

    nelaja koju je oteo Paris, što je bio povod trojanskom ratu


    koga kralja Menelaja, u koju se zaljubio sin trojanskog kralja Prijama; Paris (Parid), te je s njim pobjegla u Troju, što je bio uzrok trojanskog r
    u, Bože moj! Bože moj! zašto si me ostavio?

    o gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća.

    asnih ljudi nakon smrti

    ljena boginja Mjeseca

    azoriva životna snaga

    grudi se spušta do ispod koljena, navratnik


    d vrata do kolena
    avla stvoreno!

    ih, podzemni svijet

    dbiskup i engedni, dopustiti, odobriti

    ćanima; ima izreka: „Espap na štap, pa na put !“-nužno potrebne stvari za poneti
    ac, narod tim riječima odagnava zduavća od sebe, ne želi ga ni u svome društvu ni u svojoj kući
    digao bunu protiv Austrije; u slučaju uspjeha bune, on bi se vjerojatno proglasio hrvatskim kraljem
    6-1920), žena Napoleona III, koja je uvela modu krinolina
    geometrije i matematike (Elementa)
    od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće osvrtati da je vidi prije nego što iza

    ćkalica; devojka za sve drugo, samo ne za kuću i porodicu


    a mu dopusti da jedan dan upravlja nebeskim kolima, ali se; preslab za taj posao; srušio i gotovo zapalio zemlju

    , polaze kući, muzika svira poslednju pesmu: „Marš na drinu“ , i gazda gasi lampe u kafani; 2. fajront ! , može i kao naredba:

    će da je vrsta upadljivog nakita na vojničkoj kacigi

    aška ili karata

    ću ili nekoj dragoj osobi; 1. Kada se iz rata vrati muž-ženi, sin-majci ili brat-sestri kaže se: „Falim Bože ime tvoje, samo kad si se živ ku
    đak sa istim prezimenom je „familijaš“ , i ukoliko ste parnjaci onda se međusobno možete oslovljavati sa „fajta“ . Zbog deljenja prade

    uje krepkost ili privrženost nekoj ideji; čovjek koji se pretvara

    ma, izazivati probleme

    uvi ili 72 cola

    na para; nafatirati; obogatiti se, biti pun para

    ga se nesretno zaljubila pjesnikinja Sapfa (Safo, v.)


    ada, dlakav, s kozjim repom, rogovima i nogama
    ama i planinama; dlakav, s kozjim nogama, repom i rogovima
    ano sedište sa oprugama, za duža putovanja

    aum, najfiniji sloj slanine

    e !“, ili „Oni su od čudne fajte !“


    ost na stvarima, a može i kao mana na osobama ili životinjama

    vakih 500 godina dolazila u Heliopolis, sagradila sebi gnijezdo na Ozirisovu hramu, u njemu se spalila i iz pepela uskrsnula mlada. Simbol ne
    osvetljavanje avlije, štale, šupe ili puta kada se noću okači na kola. Prvi farovi-svetla na utomobilima su bili jedna vrsta fenjera, kao i uli

    za vladanje, pa je državu zapravo vodio knez Metternich; nakon revolucije 1848. i pada Metternicha, abdicirao u korist svog neć
    kom ogrlicom

    rava; postavljenje, ukaz


    o je oduvek uobičajena drštvena pojava u odnosima: snaja-svekrva, deca-roditelj, učenik-učitelj, žena-muž, gazda-radnik, dr
    ma, spreda sasvim otvoren i ne zakopčava se; ženski je više ukrašen (vezom, gajtanima, a obično je od kadife)

    či da više „neću reč da čujem“ i nema pogovora

    u Fesu u Maroku gdje su je izrađivali; uvedena je u Turskoj godmjesto čalme i saruka)

    ugoslovena. Evo i njega u bećarcu: „Sinoć dragi uter`o mi svoga, u avliju fiću crvenoga !“

    kao i velika, samo vešto umanjena, zgodna za poneti i prilikom upotrebe diskretna

    o u osveti za njegovog mučki ubijenog oca Agamemnona, zajedno s njim putovao u Tauridu po iskupljenje zbog ubojstava, te se kona
    era – bez para

    o (god. 42. pr. Krista) do bitke u kojoj su Antonije i Oktavijan pobijedili Cezarove ubojice Bruta i Kasija

    ujela otrovna zmija; od tog je ujeda nastala rana koja je tako zaudarala da su ga morali ostaviti na otoku Lemnosu; međutim, kako je prema

    no zna ko dolazi u svatove, dan-dva pre svatova kod njih kući dolaze „finferi“ , poveće društvo od momaka i devojaka sa muzikom, a za
    jedna od najljepših u Europi, poznata po bazaltnim stupovima

    po srcu nego po savjesti)

    e ribe ali onda se dobiju batine koje se pamte dok si živ


    šnajder ne uradi „prvu probu“ i uhvati meru; 2. mangupski izraz za polni odnos

    u sam trgovac vešto napravi od papira ali i često od starih novina

    ga u`vate fiškali, bolje da o`ma kupi štranjku, pa muke prekrati i spase sebe đavolskije muka od sudova i nji`ovi lažija !?“

    varno sredstvo, varalica

    manjih komada, rukom direktno u čorbu i za desetak minuta je gotovo


    li vodu. Može na čepu ili sastavu dasaka bureta, kofe ili oluka

    ćarac kaže: „Žao mi je seoskog momka, kad ga forta varoška devojka !“, ili ista tema kao u pesmi Miroslava Ilića: „Voleo sam devojku

    dovanje drva iz državne šume koje se nije plaćalo, u vreme cara Franje Josipa dobijalo se 8 meteri, za vreme kralja Aleksandra 4 metera, a

    ca i može se lepo opiti a da ni sam neznaš kako

    franjevačkog reda, vjerski pjesnik


    e ili uslužne radnje (npr. krčme)

    poljske sentištvanske megalomanske perspektive

    a; Urlik II. je 1456. ubijen u Beogradu; v. Desnićka Verka

    zduh; svež vazduh; 3. frišak vetrić; hladan vetrić; 4. friška roba; nova roba

    o ja to uradim
    eksera !“, ili tačno vreme: „Sada je frtalj do podne !“ ; frtaljica-četvrtina cigle

    uk ondak na put !“
    iše "na funte" da bi više zaradio

    čak !“; 2. ili značenje, stalno: „Kad` god te pogledam ti si furt najbrezobrazniji na šoru !“

    tvenu korist; fušerant, fušer majstor; loš majstor, aljkav majstor


    ljude; poreklo od romske reči: gadžo-na njihovom jeziku to je naziv za sve pripadnike drugih nacija, jer samo oni su romi-ljudi

    kom (ko da svira gajde)


    sve do sredine XX veka svako sremsko selo imalo je bar po jednog gajdaša. Stari bećarac kaže ovako : „Svaka cura voli tam

    l za prve pegle na struju, sa kojim su se tukla velika deca kad popuste u školi
    ubljivanje i ukrašavanje odeće; 2. dve ili više izolovanih žica za sprovođenje električne struje, spletenih slično vrpci
    zamjena slonovače, kornjačevine i sl.

    ći na ganglije-nervirati nekog
    t garla; neumjerenost u jelu i pilu

    e; 2. dati gas; pojuriti ili zezati; 3. gasirati; podržavati nekog u smislu zezanja; 4. pustiti gas -prdnuti, više upuvati se

    njem sudbine

    vevišnji; gazdurina; jako bogat čovek; gazdinska kuća; velika kuća, obično preka, pa na lakat, sa anfort kapijom, na širokom

    eljak,prostak, primitivac, 3. sitan čovek; gegula; geak od milošte ; geačina; veoma pogrdan izraz, uvreda; 4. zemljak (od latinske re
    iznenada umro

    in odziva pjevanju Jovana Hranilovića (1855.-1924.) u njegovim Žumberačhim elegijama (1885.)

    odrasli muškarci, naglavci

    od Jeruzalema, gdje je započela Kristova muka


    udo od mašine, dobar rad, uređaj, puškomitraljez, automat
    tom prije nego što su ih pobijedili olimpski bogovi

    m tako da je udobnost bila zagarantovana

    ingavo, gingavec, gingavoća. Po svoj prilici od madžarskog: gyönge, slab, nježan

    e posle lanjske aperacije, sade je dobro, malo se glacno i već ide po šoru !“; 2. „Al` , se ona Lela , iz srednjeg šora glacnula , i sade izgleda k

    ti glanc; doterati se za igranku ili vašar, spremati kuću

    nka ne stvoriti; ne progovoriti, ništa ne reći; zgubiti divstva glas

    rtek ili rožnik.


    ati (loviti) glavoče i slinke znači raditi uzaludan posao

    az: udariti glazuru-srediti se, lepo našminkati, uraditi završno lakiranje

    Kmet je bio vezan o zemlju koju je obrađivao. Od latinskog: glaeba

    muna; upotrebljava se kao lijek protiv nazeba

    njidvoje glodu ...

    kom šurenja svinja


    č i pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti oglušio, pisao na talijans

    ce. Od njemačkog: Gemeinde

    r nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana promijenio prezime u Gnade (njem. milost)

    n i nepoverljiv

    emlje, tj. ljudi

    čenju kotač)
    aji - bio razapet Isus Hrist
    2. siromaštvo većih razmera, pa se kaže: „Od kako pretiska svecka kriza i naši mućkaroši sve je više gologuzije !“ 3. Sećam se divana na š

    šijan i golušijanka; petao i kokoška te vrste

    ijalnim cigljama, okrečen i izmolovan kao sobe, i iz njega se išlo u sve ostale prostorije kuće. Nekad je ladovinu pravila vinova loza, a leti se
    mana", senator, sudac za kriminal, zastupnik općine, knez u Konavlima, triput glavno lice u komparserijskim kompozicijama Vlaha Bukovca

    scvjetala, nego tek napupila."

    skoj. Ne zna se koliko je u najstarije doba iznosio

    ć" jer je kao paž na dvoru u Firenci položio zavjet djevičanstva. 1585 stupa u Družbu Isusovu, odrekavši se markgrofovstva. Zaštitnik m
    ć" jer je kao paž na dvoru u Firenci položio zavjet djevičanstva. 1585 stupa u Družbu Isusovu, odrekavši se markgrofovstva. Zaštitnik m
    ćeri (Aglaja, Eufrosina, Talija); prenes. lijepa žena

    vojnog sjedišta

    evstva na jugu Španjolske, kojega su Španjolci osvojili 1492. i tada konačno nakon sedam stoljeća istjerali Arape sa Pirinejskog poluotoka

    kafe; 2. graoran, graoranka –petao i kokoška sivkaste boje


    , podne mu njegovo, podne im njino, jutro ti tvoje, sunce mu njegovo žareno, nebo im njino, flašu ti tvoju, fuzbal va

    a“- nije problem

    e se: „Pa to je greota od Boga !“

    rbovima. Graphus, grifo, grifone, Greif


    k koji ne vrijedi mnogo jer je već ostrižen, pak od njega koristi mnogo biti ne će

    nski narod poreklom iz današnje južne Albanije, raseljen širom Balkana

    o zemlju, pesak, granje i sl.; nagrnuti-navaliti, jurnuti, nakupiti ; grnalo-konusni priključak na traktoru sa kojim se rasčišćava sneg sa druma
    ba, kao najava tužnog događaja
    ma. Kada se ošteti ili izliže onda se kod šnajdera „preokrene“ i usput malo prekroji, pa i imaš opet nov „mondiš“ grombi kaput

    a kupca ili prodavca ko želi da kupi ili proda robu

    onda presavijen

    knjige; zemljišne knjige; gruntovčani; 1. vlasnici zemlje, paori; 2. naziv popularne humorističke serije iz sedamdesetih godina XX veka TV-Za

    ćem jelovniku

    se u prevali ljeta. Soli se po želji.

    e, zavidnost, ilavost
    e: „Ajd` ne guckaj celi dan, valja nešto i raditi !“

    e gugutke pare predhodi predivna ljubavna predigra koja je odvajkada bila inspiracija pesnicima. Nekada se ženskom detetu davalo ime Kum

    emu su se preteče vulkanizera zvali, jednostavno: „Gumarabika“.

    e umorno: „Ne pamtim onak`u gungulu, tu je bilo more jedno svakojakog sveta !“

    o okrenuto prema telu


    strašno; gušast-vratat čovek, osoba sa velikim vratom; gušiti-biti dosadan sa pričom i postupcima; gušač-davež, dosada.

    ajanja, kada su se Gali pod okriljem noći ušuljali preko rimskih zidina, a guske gakanjem probudile građane

    ati u pesmi, hrani, piću, kafi, lepom pogledu, tj. živeti život, biti hedonista.

    utim i gutam, na sve što mi govoridu ovi moji zaglajzani iz kuće !“; gutati knedle-uplašiti se, postideti se

    , i tu skladištila za zimu: slama i seno u kamare, a kukuruzovina u kupe i tu su puštane kokoške da bezbrižno čeprkaju i traže zaostalo zrnev

    , lepše je sa makom, cimetom, rogačima ili bilo kojim džemom.


    dgovarati značenje riječi gužva: nešto zbijeno, čvrsto

    g: Gewürz, začin

    ter-navrtka što se zavija na gvint


    kog napora ili posla. Od habati se, abstinere, suzdržati se

    osi glas, poruku


    osti koja prijeti. Od arapsko-turske riječi: chaber, habar, glas, poruka

    more strasti" (Vladimir Mažuranić)


    ćanin

    m grobu, hodočasnik

    pobornik darvinizma
    čio Kuran napamet
    ; upravo, naučio Kuran napamet
    i brašno za ljudsku prehranu

    nasilnika; danas: odmetnik od vlasti i zakona; kod Turaka: razbojnik; kod Mađara: lako naoružan pešak; sluga u mađarskom narodnom ode

    smislu: grubo postupati, kao što se postupa spram goveda. Udarati po nekom na takav volarski način

    srebrnjaka što im ih je Juda, izdajica Kristov, vratio pošto se pokajao za svoj čin (njiva lončareva, krvna njiva)

    nim glasom; jednoglasno

    od novaca nema ništa, možeš štednju halaliti i što pre zaboravi na nju !?“

    dvikivanje, urlanje
    ego što je opisan u njegovoj odi, koja počima: Jur nijedna na svit vila.

    bivšoj Turskoj; izdatak, trošak


    arski: harc, borba

    a. Od madžarskog: harminc, trideset. Mjesto gdje se ubirala daća zvana tridesetina


    će: carinarnica, mitnica

    a kao pola djevojke a pola ptice grabežljivice, brze kao vjetar, proždirale su sve do čega su stizale.
    a na Olimpu i boginja mladosti

    no od stotinu bikova ili volova


    e-kreativan i cenjen ručni rad sa iglom heknadlom; hekleraj, `ekleraj-skup ukrasnih predmeta: miljea, stoljnjaka, podmetača, i

    Heidekorn, Buchweizen

    gendi živio Hamlet (poznat i pod imenom Elsinor)


    ga je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepela

    vom šumom; iz nje izvire rijeka Jordan


    ibama. Vidi: sfrišuntksuntati
    ćen u povijesti, zapalio veličanstveni Artemidin hram u Efezu (356 pr. n. e.)

    u Sentandreji“.

    ika, tj. svetih knjiga


    ga; hiniti sobom; varati se

    h kopita, simbol pjesničkog nadahnuća.


    h kopita, simbol pjesničkog nadahnuća
    nama, odgajatelj mnogih grč. mitoloških junaka

    izme, kojom su se lomile kosti, satirale goljenice i probadali nožni listovi


    Upotrebljava se obično u prenesenom smislu

    vjerski obrazovana osoba


    ava, loženje vatre pored peći ili kazana, sedenja na šoru, itd.

    e prije naše ere.


    ogatom pjesničkom opusu ističe se njegova Ars poetica u kojoj iznosi svoje poglede na pjesništvo

    kih plemena; fig. divlja, neobuzdana rulja


    a razloga; [?]
    vnom sabljama, pravili grdne muke turskoj vojsci
    gana komunističkih partija nekih bivših socijalističkih zemalja

    ži za lijevanje vode ili kave

    a neko iznenada poplaši da prestane, al` posle bude ljutnje i svađe .


    mo Gliša navek ide nu`z očin !“, ustvari reći najednostavnije: „Pišati uz vetar !“
    vreme ferija, svečara, kak`i veći svetaca ili vašara

    d te neko tamo pošalje, jer i ti njega takođe možeš ! ? I tako počinje svađa .

    đena iz morske pjene upravo na tom otoku


    či bez pravog značenja, aluzija na zloglasnog bana Khuena Héderváryja (1883-1903)

    zdravlje; 2. propadanje domaćinstva; 3. opšte propadanje društva

    uzima se kao sredstvo za jačanje apetita i kao mirodija


    Cabeta (1788-1856)

    vetu ili na platnu, za razliku od slika na zidu fresaka


    pravoslavnim kućama

    koj književnosti

    prenes: ljetno sunce

    narodski nazivi: sto banki , som, somić (mangupski) i iljadarka (vašarski). Novčanica uvek bila velika i cenjena od strane mu

    brzo uraditi, on uvek ima kade !“


    se nekada upražnjavano zbog nemanja dece, i tada je dovođena druga mlađa žena u kuću, ali u saglasnost prve, a kako bi se obezbedio m
    . n. e., smatra ga se osnivačem lječništva
    mo kao izraz za glavni ili kabadahija, kaže se: “Vidi onog Paju ima sto godina, a živi iroški, k`o ovi mladi !“

    često se čuje šala: „Kako si poč`o, ajd` još i oliži !“

    nešto), obrecivati se
    Odnosi se na sve životne situacije, a vi razmislite dal` je tako ?!. Pogotovo momci !?
    drugud); u našem tekstu preneseno: "ispalji odgovor iz rike gdi palju pisni se razlike"; saznaj odgovor iz rijeke iz koje se saznaju (ispljuskuju)
    akla, gdje su po mitologiji bili bačeni Titani nakon što su se pobunili protiv Zeusa

    pravariti, obljubiti, primer: „Nađi mi `di`god seljaka koga nije neki nakupac ljucki isprc`o i zakin`o mu i na meri i na ceni!?“. E, moj bra

    rivo barem za ovaj primjer: "Kâ (tj. božićna noć) da bi ne dala Bože, tebe tada, ne bi muk istala mâ duša nikada"; Da se ti, Bože, nisi rodio on

    stini; zanimljiva su ova dva primjera koji u Lucićevoj pjesmi Od božićne noći stoje sasvim nablizu: "Kako l' ću istini ne vjerovat tebi [tj. tebi ko
    đu kalvinističkim seljacima
    sukoba s crkvom. Slavi se kao branilac Crkve i zaštitnik ispovjedne tajne

    četi, pa se razočarati; skočiti na nos

    šina, stvari, prijateljstvo, ljubav, zdravlje, . . .


    se toga; ne izbija-zaseo, ne mrda, ne izlazi; p ase kaže:„Od kako se Joca propio, danima već ne izbija iz birtije !”
    esto (?) što je za muški svet vrlo neprijatno

    Vojne Granice kažnjenik je morao da legne preko specijalne klupe, po imenu „lemeš“ , a drugi vojnik da mu pošteno udara korba
    po dobru)na nekog od roditelja ili bliskih rođaka; izmetnuti se –a). podsećati na rođaka; pa se kaže: „Vidi onog malog, kako se
    svakom radu ili osobi neku primedbu ili neslaganje

    ova jabana je sačuvaj bože !“


    ene u testo kao za palačinke, pa sve isprženo na ulju

    u govoru označava noćne časove

    kla, ljubimac Apolonov; ubio ga iz ljubomore bog vjetra Zefir; iz njegove krvi izrastao je cvijet hijacint ili zumbul

    e nekoj osobi

    a (Adria) u doba mađarske uprave nad rijekom


    kota, i kasnije sazri (u Vojvodini ga zovu „greš"), u prenosnom smislu znači: tvrdica, škrtica

    kako bi došla do koristi, pa se za nju kaže: „Jednom jajara, uvek jajara !“


    Mitar, umro 1486.

    će prazno mesto na periferiji grada; polje, ledina

    Peva peto na dudu jalovcu dopala se devojka udovcu !“ ; jalov pos`o; raditi bez koristi; jalova priča; pričati bez dogovora; jalovina; loša zemlj
    rhan 1328. godine

    k velikaške obitelji iz Erdelja. Uspješan ratnik, potukao Turke kod Beograda, kod Sibinja, u Transilvaniji, osvojio Niš
    k velikaške obitelji iz Erdelja. Uspješan ratnik, potukao Turke kod Beograda, kod Sibinja, u Transilvaniji, osvojio Niš
    e samo kod Vetranovića; vjerojatno je riječ o prilogu sa značenjem: samo, jedino
    ve i konji, 2. može i dobra državna služba, u kojoj se malo radi i dobro živi, pa se kaže: „Taj špiclov živi k`o car na državnim jaslima !“

    pokrivaju glavu, lice i grudi

    adžarskog: esperest. I kod nas: ešpereš

    d vlasti; postelja, ležaj


    uzeo; ja govoriti
    uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jaše...)

    uštveno ponašanje bez obzira kakvo je društveno; političko uređenje u Srbiji. Reč koja vekovima postoji i nemenja značenje, kao i naša

    ugih starijih pisaca); kruna javora; lovor-vijenac

    ustima; naprotiv u značenju govor upotrebljavaju ponajčešće oblik jezik)


    ti dug jezik, mnogo govoriti
    ica u Crnoj Gori koja uglavnom zvuči bezazleno, tako se često đed obraća unuku

    ća sastavila

    sasvim dovoljno, pa makar šta bilo ? ! ? ) . Bećarac kaže : „Ja sam luče vid`la juče, juče dvared, danas nijedared !“

    drveta, vezivanje „voza“


    ču iz Egipta

    e je simbol mladosti i snage momačke i đevojačke

    uhranjena osoba, sitna i bleda osoba kao da je bolestna; udarila jeftika-požutelo lišće, suši se, vlada bolest

    ati ideš u školu ?“ ; 2. pazi se; „ Jel ti, mali čiji si ti kad si tako brezobrazan ?“ ; 3. kako da ne; „Ti, ćeš da me učiš kako se pravi bela oblatna
    čaj kada se na šoru kuva kukuruz u oraniji, a na vatri kokaju kokanci, a uveče kad` se smrkne opravi igranka i zapeva uz citru, `armonik

    2. pošto; budući da (današnje značenje); 3. zašto; zasve jer; premda, unatoč tome
    2. pošto; budući da (današnje značenje); 3. zašto
    ene radnje koje i tzv. beli sveštenik, sveštenik-kaluđer

    o paganskim običajima, koji padaju baš u dane božićnog posta ! ? Bože oprosti !

    kovima hrišćanstva o životu i učenju Isusa Hrista

    kršnjeg posta

    tisak u snegu
    ones regni. I madžarski jezik upotrebljava za kmeta jobbágy. Ineptus, inhumanus, inurbanus, Bauer, paraszt. Madžarizam: prost
    e kaže uvek. Jope se kaže kad te mrzi da kažeš dugačko ili si zaduvan pa ne možeš da kažeš do kraja ili tako nešto. Recimo

    a, hrane ili robe, u kući, prodavnici ili kafani

    orgije (Šandor šesti)


    čuvenog kardinala Barberinija

    rebljavalo za pravljenje dušeka


    ,55 ari, ili kao ljudska norma koju jedan čovek može da poore, pokosi ili obere zadana

    svršava jesen, lišće s granja leti:; Gdje se dvoje ljubi, nije potreban treći.
    (živio oko 1212.); legendu o njemu obradio je i Boccaccio u Dekameronu

    ava, tobož sportska disciplina; situacija kada društvo popije malo više špricera, pritrpi se što duže od vršenja male nužde, pa se onda (samo

    a, za kupus, mošt- samleveno grožde...

    e se misli na obilat muški polni organ

    esto se zakašlje i zagrcne ? !

    oristi za spravljanje napitka salepa

    od mongolskih odreda pri provali u Hrvatsku (on je poharao Zagreb 1242)

    oban, ne mogu ja to; partijski kadar; istaknuti članovi političke partije

    no veoma davno, čak i preko sto godina. Čita i piše se zajedno i tek tada ima pun smisao, kao u sledećem divanu: „E, moj brać
    avi: „Kadija te tuži, kadija ti sudi !“

    cohe; kod Rusa: dugačak kaput (narodna nošnja)

    stavila kajase i nema ga nigde, da londra po bircuzima i šoru !“

    mljanima optužen i osuđen na raspeće


    čar, ubio brata Abela, zemljoradnika, kada su obojica prinjeli žrtvu bogu, no ovaj njegovu žrtvu nije primio nego Abelovu

    uposti. Izraz : 1. „ne kaki“ !; znači: daj, nepričaj svašta! ; 2. „makar kak`i“; nevažni, nikakvi; kak`a; kakva; kak`o; kako; kaka; deč
    č puta

    čarapa

    n oblim kamenjem, veoma postojan, kojeg danas izravnavaju ili presvlače asfaltom, ali već posle par sezona on se pohaba, i o
    čka „čigra“ ; 2.komad plemenite voćke spreman za kalemljenje; izraz: nakalemiti a) oplemenjivanje mlade voćke; b) priklju

    sistent, novajlija

    se : „Pusti svinje nek` se kaljaju !“

    Od talijanskog: cannone

    unanja, smanjiti se. Kod „veštih“ trgovaca uvek njima ta razlika „kalne“ u džep

    kapa opervažena krznom

    će. U njoj zimu provode koze ili ovce, u manjoj rupi živi kera, u još manjoj rupi oće tvor ili lasica, ali buva ima ipak najviše, a ponekad na
    prašine i prljanja cipela, čarapa i donjeg dela nogavica pantalona

    završetkom za teranje konja, stoke a mogu se i deca „švićnuti“ ako su bezobrazna , kamdžijasta šojka; devojka, zgodna, pož
    ma i krasnim cvjetovima, od koje se pravi čaj

    zadenuta za pojas, sa obe strane kukova

    kim kolima; 2. zaštitno krilo na vratima, a može i prozoru (kao šaloni ali neprozini i nepokretni)

    a klokotanja
    a, stub sa svijetiljkom za uličnu rasvjetu

    gori žižak u ulju

    sa Kandije na Kreti. Od njemačkog: Kandelzucker

    vaku meru, kaže se: „Nikako da se (na)kane da pođe već jedared“ !, ili ako neko odlaže početak posla, kaže se: „Kad ćeš se kaniti ve

    ća i povrća na pijaci, može i ljudi ali ne onih preko „metera“ (100 kg.)

    je afrodizijački

    e dželate da ga što prije ubiju jer drugog izbora nema


    a živa osoba u selu ili u generaciji; 3.osoba koja pomaže svešteniku oko crkvenih poslova

    carskog ulaza
    u i manja kolica

    ke bluze), građanin, gospodin

    ć đe Prvog srpskog ustanka, do njegovog čukununuka Petra, kralja Kraljevine Jugoslavije, koji je u Drugom svjetsko

    o našminkana i neukusno obučena, da se sve zajedno čovek poplaši


    tnika (po gradovima i putevima), karavanski han

    u Mesinskom tjesnacu pored Sicilije vrebale pomorce

    ća, ban. Pošto Turci osvojiše njegova brojna imanja i gradove, poput progranika umro je na Medvedgradu ponad Zagreba 1531.

    zi u podzemni svijet preko rijeke Stiksa


    mni svijet preko podzemne rijeke Stiksa
    od milošte ciganski fijaker

    ne ljubavi Apolon joj je dao dar proroštva, ali ju je kaznio tako da njenim proročanstvima, pa tako ni predviđanju propasti Troje, nitko nije vje

    o gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća (v. elikonsko vrilo)
    ćen Apolonu i Muzama; vrelo pjesničke inspiracije
    usovih; drugi je Poluks)
    m imenom nazivaju se Dioskuri); Zeusovi sinovi, simboli neuništive bratske ljubavi

    ranjivali svoje pokojnike i skupljali se na molitvu i sastanke

    evaju na jutrenju

    u, pripovijedačka cjelina
    ski lirik, najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici
    ski lirik, najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici

    om jelu su jako podeljena !

    na u buradima dovozila sa kolima i „vato dugačak“ red, čak do pol` šora.Tamo je bilo svega i svakojakog cirkusa, jer su svi bili pijani od
    smislu: mizerija

    , pa se kaže: „Pera je „lepo“ ukečio kredit za poljoprivredne mašine , kad` su bili njegovi na vlasti, a sad se pravi nevešt !“

    lešljiva životinja

    čaška od cvijeta
    nesme gost da zalazi, i zato ga u šali zovu „kafanski oltar“. Tu je često bila sakrivena budža za „smirivanje i ubeđivanje“ pijanih nasilnika

    u k`o konj, pa se kaže: „Šta se tu kerebečiš k`o konj !“

    a, drobina, trbuh, vamp: Schmerbauch. Karapuh, kalapura, kerepuv je očišćen želudac, fileki. U prenesenom smislu: Kerempuh je
    u Susedgrada Tahijevog i Samoborskog grada Ungnadovog) pojavilo se u našoj historiji kao mračan simbol za vrijeme selja
    bircuzu, kojoj su tamburaši ošacovali deb`o šlajpik, jer ih neprestano čašćava i kiti novcima. Nastavak bećarenja je „keriti se
    atvarao potezanjem kanapa, nosio se zavezan za pojas i u njemu su se čuvali metalni novčići; 2. mošnice kod muškaraca i m

    te kada mladići izvode večernje šale, kako bi i oni zaradili neki dinar u svatovima.

    ome stoje muškatle, odatle se najbolje osmatra šta se novo dešava na šoru i izgleda oćel` lola već jedared naići

    arfemiše se, izbrija, začešlja kosu na „talase“ i na noge obuje „izviksane šimi“ cipele . Danas je malo tak`i momaka

    ela Kristova muka

    e nisam vido!")
    će mi momci da igramo malo fusbala, a vi malo da gledite !“
    svezan crnom svilenom vrpcom
    ži na prezli. Odnedavno je stigla i Italijanska pica(?) i sad imamo komplet „sexy“ jelovnik
    na velikim komadima leda na vašarima, majstor koji pravi zove se „sodadžija“

    obliko velikog ćiriličnog slova „P“ dužine oko 35 cm., od debelog okruglog gvožđa

    i staroga Rima (Kranjčević se u pjesmi Radniku poslužio Sapfinom strofom, a u pjesmi Gospodskomu Kastoru imamo alkma

    anac oko vrata, blizu nogu, da kad vitla kokoške spopliće ga. Kad čovek ide u „štetu“, a žena to čuje na bezdanu, onda mu ona oštro kaže
    u i vrana kad niče kukuruz; 2. čaktar sličan klepetuši, manji i kači se stoci oko vrata da se zna gde je u polju kako nebi štetu napravila; posto

    , tal. cóllera, coléra, franc. colere)

    upotrebljava taj naziv za opći pojam muze.


    žice za trešenje tepiha, kada dete skrivi, a klofer je pri ruci, onda se kaže: „E, sad ću te iz izklofati, za sve one tvoje uncutarije “ !

    od lakog drveta lipe,vrbe ili topole, u unutrašnjost se nabija slama; teško se u njima hodalo jer su bile „pet“ brojeva veće

    gradima i voćnjacima
    nokte na rukama i nogama

    će se uzima u značenju: spis (osobito starinski), knjiga, književno djelo

    onaj koji zna biolje prolazi u životu od neznalice


    tskoj 1906-1918. (činile su je Hrvatska pučka napredna stranka, Hrvatska stranka prava i Srpska samostalna stranka)

    ošenje tereta preko ramena

    ara pred starijima i decom

    k za grubo teranje svinja kad osete hranu i uz ciku, ludački navale na valog sa pominjama
    islice, kada se dete oblači i pri tom plače i negoduje, a pogotovo kad glava zapne i teško prolazi kroz tesan džemper ili majicu

    nika poljskih starijeg a razdoblja. Kao i Đurđević preveo je psaltir na svoj rodni jezik.

    nje neriješeno

    gredelj od pluga
    pluga. Desni točak je veći jer gazi po brazdi, i određuje dubinu oranja i lakšeg okretanje na (u) vratinama ili kraju njive. Deca su se
    eke sitnice bez volje za pomirenjem

    inom prošlog veka


    okretni delova kola, uvek stoji ispod sica

    e zemlje; njive; 2. hleba, pečenja, šunke ili torte, pa se kaže: „Brat ga njegov alavi, taj pojede utoliko onoliku komadešku slanine, od koje bi tr

    povržine zemlje

    nom, a radi poboljšavanja poljoprivredne proizvodnje. Vrši se periodično kada se zato ukaže potreba. Često je bilo nezadovoljnih i ošte
    ili; izraz je davno nastao vjerovatno prilikom otimanja dvojice oko obuće
    vinograda ili čuvara bostana; preteča današnjeg „toplog obroka“. Na primer: rakije 2 litre, pola slanine, 2 pileta, 4 litre vina, 2 leba od 3 kile i 1

    og poglavara. Od latinskog: comes


    mjesto legalne uprave doći od vlade nametnuti čovjek

    ; bile su dvije vrste komita; oni koji su se borili protiv austro-ugarske i oni koji su se borili protiv srpske okupacije Crne Gore

    čnog brašna, suši se na suncu ili zimi na peći i služi za pravljenje novog domaćeg hleba. komlo; hmelj (mađarski)

    edinom prošlog veka

    ranskoj livnici topova

    nadleštva, danas znači: prenoćište, hotel ili hostel za noćenje putnika


    davanje znaka da jurnu svako na svoju stranu
    kazanog likovnim sredstvom. Patisak. Od latinskog: contra i facere

    e i stav, uvek nešto prigovara, negoduje i zato strašno nervira okolinu; 2.veoma važan član tamburaškog orkestra koji svira kontru,
    avati, komentarisati s dozom sumnjičenja, tračati

    e njive i motikama od ranog jutra do prvog sumraka okopavaju kukuruz, suncokret, … Danas prskalice i hemija ubijaju korov, a motika se v
    e konj bez kočijaša

    oja je jedina iskreno voljela svog oca

    eta onda služi za šurenje zaklanih svinja

    e, Tiberija i Gaja Grakha; historija joj je sačuvala ime kao nadasve čestitoj i pravednoj ženi i uzornoj majci

    izvod, zaključak

    uruza, krompira, paradajza; izraz: dobiti korpu; odbijanje poziva na ples i osramotiti udvarača , i zato su devojke dobijale šljagu i napuštale ig

    latinskog: chorus
    ). Uspio je slomiti oligarhijsku anarhiju krupnih feudalaca i organizirati prvu centraliziranu državu u srednjoj Europi.

    vatanje riba po barama i plićacima


    pokrivena slamom

    oljub. Sudjelovao u američkom ratu za neovisnost 1777-80. Nakon povratka u domovinu borio se protiv Rusije i Pruske 1792-

    arske državne misli i zato protivnik Hrvata koji su u ono doba živjeli u državnoj zajednici s Austrijom i Mađarskom (Kranjčević

    nji tajnik Matice hrvatske

    za nošenje špeceraja

    pravljenja sapuna
    pravi gazda ima kotobanju „od bar“ od 8 fati (oko 15,5 m), po obliku rade se na duž, a može i na lakat. U Šumadiji sa naziva koš.
    af, poglavlje. Od latinskog: articulus
    e, zanovijetanje. Kotrižno izgovarati, govoriti jasno, odlučno, red po red, u smislu logike ili zakona

    ki glumci da bi izgledali viši na sceni; simbol glumačkog poziva

    ćke porodice, veliki vojvoda Toskane; podigao je ugled Toskani i njenoj mornarici, pa Šenoa zacjelo misli na njegov brod

    ma za duge i jake zime

    n novac u nekadašnjoj Austriji)


    uz crtu“ ; 2. kad zidar čekićem obija sitne komade ciglje; krajcovi-sitniš, odpaci ili usko isečeni krajevi raznih kolača (oblatne)
    va glavom plaća)

    a te je za trgovački pothvat (posao)

    prvo zakašlje kad povuče, a nepušačima krenu suze i spontalne psovke. Moj pradeda Radivoj kad nestane krdže pušio je usit

    vratima i ladicama
    dara (kreše), po specijalnom kamenu (kremenu), da bi se izazvala varnica i potpalila vatra. Opasna dečija sigračka od koje je

    vonjac sa Soluna e`roplan. Krajem II Svetskog rata, 1944. godine bio aktivan „sovjetski“ ( danas bi se zvao ruski ), privremeni vojni aerodrom
    ica; kriva smokva

    ajini i Rusiji, putopisac. Petnaest godina prognanik u Sibiru, zatim dominikanac u Vilnu. Pao u vojsci Jana Sobjeskog pod Beč

    a izmiljela iz kuće u avliju i nešto krmau-če grđe no ikad prije.); tankim glasom preklinjati, moliti, zapomagati
    ku posle spavanja; 2. čovek ljigav i nevažan

    u malom djetetu da se 'krmiješa' kad je nemirno u snu"; iz toga se izvode značenja: micati se bez reda, zabunjivati se, mutiti se; ispravno bi

    i diktator kratkotrajne republikanske Engleske nakon pobjede u građanskom ratu (1653-1658)

    e osolila jagnjad

    čvarcima ili slaninom, a žeđ gasi špricerima

    instvo jer je vešto zapušavao rupe na plekanim sudovima, sa nitnama i komadićima lima, i na neko vreme ih osposobljavao za kuvanje hra
    sta tolko žita !“

    onama, održavane u Srbiji o seoskim slavama, zavetinama

    o društvo, obično koji su pomagali u pripremi, u isto vreme kada su svatovi, njih desetak sede u ćošku za posebnim astalom

    mjerom, krvnom osvetom


    ča pištolja; kuburiti-mučiti se sa problemima, natezati kućni budžet od „prvog do prvog“, imati stalne zdravstvene probleme (kostobolja

    ave. Od turskog: kobuz

    na lakat ne mora baš biti na ćošku (da bude sa dvije ulice). Kuća na lakat je onda kad se glavni dio kuće po preko

    ma slov. pokrajni Kočevje, čiji su se stanovnici bavili tim poslom)


    ć poslovično, kudi sina, i obično na kraju zaključi: „E, nesrećo jedna, nikad od tebe čovek neće biti !“. Dobro je što očevi

    soba za žaljenje

    e se razabrati o kojem se značenju radi kod Matoša)

    s niger L. ssp. macranthus)


    ći protivnik“ socijalizma koji je okrivljen za sve promašaje i neuspehe komunističke revolucije; kulački sin, kulačka ćerka

    mesa sa dosta ljute mlevene paprike koju najbolje spremaju vojvođanski Slovaci

    lovski izraditi; prevariti prostački


    g carstva zvao se rabota, a u vreme komunizma dobrovoljna radna akcija

    vojnika, obično trajno stacionirana po selima, na raskršćima u izgrađenim kasarnama duž reke Save i Dunava
    šati se tjelesno
    vi u obliku kupe

    znika u godini)
    e, demonskog porijekla

    upotrebi mangupski izraz: „Daj mi špičku da zakurim !?“ . Da razjasnim „špička“ na ruskom je šibica i nije ono našta većina misli ! ?

    i vepar ubio Nikolu Zrinjskoga


    na daska koja povezuje vertikalne daske od vrata

    aziv; kusavo; nedovršeno, skraćeno, jadno; kusavo znanje; traljavo naučeno

    ili konoplje, koji se stavlja pod konjski rep

    anice; kusurati-uopšte izmirivati međusobne dugove, finansije dovesti u red; raskusurati-rasčistiti dugove, ponekad to neide u miru nego na

    ćane; 2. glavna kuvarica; isto to, samo kada su u pitanju: svadbe, daće, mobe ili ispraćaji jer tada je prisutno i preko sto ljudi i ond
    a na masti ili ulju

    etu; kveknuti; umreti; nastradati, biti uhapšen

    sto što i fircati i profircati

    činak svakom, / tamo je ljubav i radost prava. / Tamo, dušo moja, u visokom nebu / ti ćeš spoznati Ideju / ljepote koju obožavam na ov
    u Sjeverno more

    nevide, na šor kod dece

    o`ma dobiti po labrnji !“


    ziji; postoji legenda da je jednom njezin muž nametnuo gradu Coventryju velik porez, a ona ga je molila da svoju o

    či; kao Vla sa koca


    kad osoba psuje, laprda i izgovara sramotne reči, onda joj se oštro pripreti: „Ne laj makaršta, ludo jedna, čuće te svet !“; 3. Može se lajati, i
    ešno umjesto lajtartikl, uvodni članak, uvodnik

    đarske do 1918.

    smeh, bez ikakvog cilja, tako da je, zbog preterivanja u svemu, više karikatura nego prava komedija, farsa; fig. šala, šegačenje

    č ili držač, jednog, dva, a ređe tri, ždrvčanika u koji su se s`prezali konji. Bećarac kaže: „ Bački konji, sremački lampovi, mala moja ka
    ra pišora-bezveznjak,neozbiljna osoba

    a za ultramarin

    a ili svinjarskog Srema ; lasa; vrsta domaće svinje, crna manguljica. Porugu šire ovi sa Fruške gore,a ne znaju ni sami zašto, jer da i
    Austrije i Mađarske
    etvrt oko Sorbone, u kojoj je stanovao i Matoš

    bito gospodin brat Sunce, što dan obasjava za nas, lijepo i blistavo u velikom sjaju; Svevišnji, tvoje značenje prenosi

    je, nakon što je Eneja doplovio u Italiju, njen otac Latin udao za Eneju

    senom smislu ta se riječ (pisana malim slovom) upotrebljava u značenju: bogalj, siromah, nemoćnik
    bitci, poslije koje Srbija gubi svoju samostalnost

    će do kuće pa igraju i pevaju o pravednom Lazaru (koga je Hristos vaskrsao)


    Helesponta u pravcu svjetiljke koju je ona palila. Jedne se noći utopio jer se svjetiljka ugasila.
    Hero (Ero), koja je živjela u osamljenoj kuli na obalama tjesnaca Helesponta (Dardanela); da bi do nje došao, morao je preplivati tjesnac; jedn

    ne“ ili naraste pre pečenja leba

    o pretvorivši se u labuda; plod te ljubavi je Helena, te blizanci Kastor i Poluks (Dioskuri)

    i u Evropi i zapadnoj Aziji, a zimuje u Africi


    Rostanda Chantecler (v. Chanteclair)

    ak s krilima i strelicama

    ana, u više navrata odrema, onako obučen u kućerku ili kolebi, posle rada u stajama, vinogradu ili bašti. Rođeni brat „lenjog“ je „otoman“

    čim baviti, raditi sa zadovoljstvom, veselo i lako ići


    rtvih (rijeka zaborava, iz koje su pile duše preminulih prije nego su došle na Elizijske poljane, tj. na mjesto blaženstva)

    kog: liuto i njemačkog: Laute


    čne strane lotre. Situacija posle tuče na vašaru, ispektor saslušava dobro isprebijanog, ali i ožderanog jednog od učes
    enjima: ali, samo, lih, tek, istom, baš, već, a katkada ne znači ništa nego služi samo za pojačavanje teksta, no onda postankom odgovara

    n zlatom ili srebrom


    čava; svečano l. je od svile ili somota, izvezeno srebrnom ili zlatnom žicom
    a; mala vaga)

    a kraljevstva)

    či t ću dat i rič ako je kâ draža, pozorom mene lič', premda me poraža", tj. liječi me svojim pogledom! No, u pjesmi U

    može i svetle boje kao: liht plavo , liht crveno i slično

    čin bavi kreditima uz vrlo visoke kamate, a naplatu vrši čak i uz nasilje; u ozbiljnim državama takav rad se smatra velikim kriminalom, a k
    " oblik iz metričkih razloga; valja čitati li-je-tu)

    mske republike, noseći svežanj prutova

    Eva, majka divova i zlih duhova

    atiti dug; može i na lažovski svetac, oko „Sv. Živka“ ili na „Sv.Nikad“ , tj. nikada
    i to šamarima

    se slika iz pomorskog boja pod Visom god. 1866.)

    vao u peloponeskim ratovima protiv Atene, koju je i osvojio 404 pr. n. e, donijevši tako Sparti pobjedu

    č čin
    odgovara katoličkoj misi

    e (uz uzvik: Ljoke!)


    i ožderan od kuma Mrleta; 2. sa konja za Božić, kad otpevaš petnajesto Raždestvo i „na belo“ popiješ isto tol`ko čaša vin

    a je ovakva situacija: „ Prvo je ljucski dobio batine, a onda mu se taj ljucski izvinio, jer je pogrešio osobu !?“ . Zaključak: „Mani me više tog l

    unu proti Frankom" (Vladimir Mažuranić)


    a prazilukom ili crvenim lukom sa dodatkom sirćeta i soli

    bili regrutovani za austrougarsku vojsku, no kako nisu hteli da se bore za njih, predavali su se uglavnom ruskoj vo

    em oranju, a da bi se sve ubrzalo

    -balo je klati ovnove dok se Turčin ne najede loja ispod očiju pečenih ovnujskih glava
    balo je klati ovnove dok se Turčin ne najede loja ispod očiju pečenih ovnujskih glava

    mine, samo sa jednom uškom, pogodna za piće


    dnosno latinskog: latro

    ave, kojim se navještavalo zatvaranje gradskih vrata. Zvono razbojničko, latronsko, koje najavljuje noćno vrijeme kada krstare oko tvr

    og ljubavnika iz Richardsonovog romana Clarisse Harlowe

    čkog života, zbog ranjavanja u bitci kod Pamplone 1521, doživljava obraćenje. Osnivač Družbe Isusove 1534, jedan od vo
    o u ljubavnom odnosu ili emotivnoj vezi kako se to sada kaže. Bećarac kaže :„ Šta će meni koji đubre vuče, kad ja imam školovano lu
    i kad je bolesnik pri zdravoj svijesti)

    erasta na muški svet“

    ezakonje u državi; 4. svađa u porodici; opšta ludinja; kad se nezna „ko je lud , a ko zbunjen“ , a šta to znači , pa bilo bi suviše bezobrazno i n

    aka u bitki na Mohaču, nakon koje je i poginuo

    ašanje, bleskast; luft na točku; prevelik zazor na osovini i u ležajima

    esnik, autor historijskog epa o rimskom građanskom ratu Pharsalia; urotnik protiv cara Nerona
    esnik, autor historijskog epa o rimskom građanskom ratu Pharsalia; urotnik protiv cara Nerona
    al i bogataš, poznat po svojim raskošnim gozbama
    om konju pri potkivanju zateže gornja usna da nebi povredio kovača

    uraše polupa mnogo čaša, flaša, tanjira, ponekad strada šank i čak iventar, a bilo je slučajeva kad su i pendžeri bili polupani.

    čovjek koji širi neprovjerene priče, ogovara, tračari


    će se pažnja sagovorniku radi boljeg razumijevanja priče, slično: moj prijatelju, moj druže, dragi moj itd.

    e za vrijeme Drugog svjetskog rata koristile za ubijanje ljudi udarcem u glavu i bacanjem u jamu

    ela De viribus herbarum

    nskog: madrone, matrone

    danas kvartovi. Primer iz Beograda: Dorćol, Voždovac, Bulbuder, Lekino Brdo, itd.
    a kasnije i inače)

    ove željezni majdan, zlatni majdan itd. Takva Majdan-gora ima u Bosni. (Vidi Kukuljevića: Putovanje po Bosni.)

    u Sremu. Shvati ovo: „Kod nas u Sremu, baba je majka, a mama je mater, mati ili keva !“ . Najveća sremska svetica, despotica Angelina Br
    sa muške strane
    mislim, majka mu stara, i onaj ko je najpametniji treba da pušti i druge da nešto progovore.); uzrečica za smirivanje tona prič

    ku Mallorki); ovdje vrč od takve gline

    ći makar kak`i, i od juče, da nas ona šuša ruži !?“


    ne koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata Italijani hranili sa svog kazana; izdajnik, okupatorski sluga
    uje i oštro kaže: „Makaršta !”, ili situacija ako se pretera i još laje, kaže se: „Ijuu, makaršta pričaš, kako te nije sramota od sveta !”

    je ili “socijalistički maksim“; ili suprotnost: kaputaš; siromašan momak, koji ima, kako samo ime kaže, „samo kaput“. Bećarac
    aže se: „ K`o da je udaren malko maljem po glavurdi !“

    ijepanje drva).

    u lepo živelo, mal`te k`o u Ameriki, i zato mi pelcovani Sremci nikud` ne idemo!?“

    uži se sa mlekom ili sa droždinama, drobljenim čvarcima, kristal šećerom ili po želji

    a vrata ili trgovački ćepenci; zamandaliti-zatvoriti, zabraviti, uhapsiti


    ćepenka, a na kraju pričvrsti katancem

    čina ulica)
    pokornice (1728)
    e naziva „tandara mandara“

    bljavala za uspavljivanje

    az: s`kurcati, načisto s`kurco-ali voditi računa u kakvom si društvu


    lišnog života u Zagrebu, Beogradu i Sofiji
    anašnjem Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu; obnovljen je istoimeni zdenac

    nje prostorije i kuvanje kafe, a danas služi za pravljenje roštilja i ražnja

    agrevanje zimi, kao i za kuvanje kafe


    c zaštitnik Venecije)

    a“; odobravam (ja), slažem se (ja)

    Nemam ni marjaša !“; tj. ostao sam bez novca , dekintiran


    Bakha (Dioniza); našao je frulu koju je odbacila Atena i svirajući u nju natjecao se s Apolonom i pobijedio ga; Apolon mu je za osvetu oderao

    šti, jakobinac, osnivač tajnog društva za širenje slobodarskih ideja. Zbog "uvrede veličanstva" osuđen na smrt i smaknut na budimskoj poljan

    vinje koje je čovek gajio; 2. nekad su veterinara zvali „marveni doktor“; pernate životinje se jednostavno zovu kokoši ili živina

    ća i slama ukoliko se deca snjome „igraju“ i zato se pripreti: „Beži dalje od mašine, da je nisi pipn`o, nije to tvoja sigrač
    ča: mastiti-pričati i pri tom lagati, preuveličavati i ubacivati bezobrazne reči; mastan vic-šala sa puno bezobrazluka; masne fote-igra,

    čito na Hiosu, upotrebljava se za pravljenje raznih balzama, masti, lakova i kao začin za kolače, šećerno voće i dr.

    a i zelena ) koja stoji u staklenoj maloj flašici i služi da se u nju umače pero i piše

    o koji se povremeno upotrebljavaju, dok ih tražiš zaboraviš ime i u momentu kažeš: „Di sam ostavio ono maštrakalo ?! “.

    odna ga predaja pamti kao dobrog i pravednog vladara (Kralj Matijaš)

    rcegovine, a umro je u Bjelopavlićima đe je sahranjen kod crkve Svete Ćekne; prema narodnim śećanjima, mnoga njegova proricanja su se
    XII. morao bježati u Tursku; česta tema u umjetnosti

    akve sitne koristi

    etu mužu koji se zaljubio u drugu.


    na biljkama; 3. loša i slaba rakija koja nije nizašta

    egziciri ili tuče. izraz: izazivam te na megdan-pozivam te na dvoboj; ili se danas kaže: izađi na crtu; megdandžija-učesnik u b
    a osvete; prenes. zla, svadljiva žena

    no se mešaju sa vodom i ako se doda još prokislo jelo dobiju se pominje koje svinje obožavaju.
    ; simbol blagonaklonog svećenika

    stup koji je u zoru obasjan prvim tracima sunca zujao i tako pozdravljao svoju majku

    egove se žene Helene vodio trojanski rat


    eljeno, tj. Bog je izbrojio dane tvoje vladavine, odvagnut si i pronađen prelaganim, tvoje će kraljevstvo biti podijeljeno; riječi ko
    ohteve i želje, koji zna i ume da uživa i da se provodi

    lasnik bogova

    banatski 125, i dr.


    u Sremu obavezno bucmastog čoveka, pa se kaže: „Jebeš, čoveka bez metera !?”

    zaziva parazit pljosnati crv i koji napada jetru; izraz: metiljav čovek; slab, neotporan, pa se često čuje u radu: „`Bemte tako metiljava, diži to v

    djelovao, a možda i Solun, gdje su rođeni Ćiril i Metod

    čkog: Messner
    n Tadija"; utjecao na našu stariju književnost
    utjecao na našu stariju književnost

    čica Mignon pjeva o svojoj čežnji za talijanskim sunčanim jugom


    ajla i grobljem dubrovačke vlastele
    đa je i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela; voditelj blaženih duša u raj, vagatelj duša na Posljednjem sudu. Branitelj je apok

    e, držalo se da se zarazne bolesti šire isparavanjem

    đakon, kajkavski pisac, prigodničar, pjesnik, sastavljač kalendara, izdavač knjiga


    e; pobožnost

    ostan, krilonog, bešćutan, zveketan" (Vladimir Mažuranić)

    quato (1544-1595); talijanski pjesnik, autor epa Oslobođeni Jeruzalem; Camoens (1525-1578); portugalski pjesnik, autor epa

    meni na mindroš!")

    čn. stoji da se u Hektorovićevim stihovima: "I dohodeć ini s kojima naredno ljubav me tva mini sarčeno i medno" [Dom Mavru kalujeru

    ubila u oca i neprepoznata postala njegovom ljubavnicom; pretvorena je u biljku mirtu (mrča, mrta).
    . revolucije; vodio raskalašen privatni život
    m prilikom ljudi opraštaju jedan drugom sve uvrede i predaju ranije svađe zaboravu

    araditi, zaslužiti

    a" pretvorena u biljku mirtu (mrča, mrta).

    nta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti oglušio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Je
    zite se šala povodom toga, jer mnogi su se lepo upecali
    u zelenom stanju

    onda grem kad tebe, od mita sokole, gdi nazrem" (u prijašnjim izdanjima stavljali su urednici u drugom stihu zarez

    e se radi o pregradama (separeima) u kupleraju


    mperf. mnjah, mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilo
    mperf. mnjah, mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilo

    manjina, malo)
    Upamti, pa vrati mobu “ !

    a akcija na društvenim poslovima


    ebe sam moći lipša je stvar vele neg druzih primoći (razumni toj vele)" (Lucić u pjesmi Istomu Jeronimu, st. 47. 48)

    ro uradi kaže se: „Ispalo k`o iz modle !“

    a, kojemu su prinosili ljudske žrtve


    prinosili su mu ljudske žrtve)
    Sremu ili šokačkom Sremu, molera nazivaju „ličilac“ što je u neku ruku pravilnije. Kod nas se kaže, ako je moleraj lepo urađen: „ Ala je uli

    ugog sveckog rata more jedno Sremaca da se tamo bore protiv, ustaša i nemaca, kanda mi nismo imali takve žgad

    ovjek tamnije puti

    g: mortarium
    čobani i pudari. Služi da se stojeći podboči na bradu, odmori, i čak malko odrema, ako je vešt. Upotrebljava se i kao

    dgrobni kamen

    će životinje; mrcina; 1. uginula stoka; 2. pijana, bezobrazna i nekulturna osoba; mrcinar; osoba koja odnosi i odvozi uginule životinje n
    ne sena i slame od guvna do štale i tora. Napravljene su iz dva dela, kao školjka, sa dva drvena rama i ispletenom mrežom od deblje uzice u

    rigovarati, ali nekako iz potaje


    skoga kralja Porsenu kad je ovaj opsjeo Rim; u zabuni je umjesto kralja ubio njegova tajnika; uhvaćen je i udaren na muke, p

    da se ugreju i jedno vreme je bio obavezan modni detalj pogotovo u varoši

    tvrdica, koji nikad ne čašćava

    kolovoza 1526. odigrala glasovita bitka u kojoj su Turci porazili ugarsku vojsku, nakon čega su gotovo cijelu Ugarsku osvojili Turci

    rskog: mühür, pečat, žig i gaddar, okrutan

    ziva verne na molitvu


    či u kafanu i ništa ne plati)

    a vjernike na molitvu

    č. Hefest)

    ur na mur“; gotova stvar


    kom puškom na fitilj; B. Klaić)

    e neko neopravdano pravi važan


    to radi na svadbama, svečarima, povođanima ili pijankama, kad` se mnogo nazdravlja sa namerom da se neko drugi opije. Muzika tada svi

    ože biti krov od kuće na dvije vode

    čku kurzovinu i tako ispeče. Dok je vruće poprska se vodom i pospe šećerom, a u šupljinu (od kurzovine), po želji, ugu

    a nije bio bolestan; 2. izbije velika tuča na vašaru bez prethodne svađe

    ema veze sa izgledom kuće jer takvu niko dosad nije sazidao i neće

    , prljati; pa se kaže: „Onaj ko brlja, jednom će i da nabrlja !“


    č čamac za vožnju po barama i kanalima, ali zato posle bude kaišanje i kandžijanje po turu.

    nacvrcan on je dobar i šaljiv čovek !“

    nogo bolje poznato


    rem; dati nadvor; izdati, objaviti (knjigu)

    u; 2. vrsta male sekire-čekića koju je nosio redar umesto štapa, uvek važan i namrgođen, čuvar polja u Sremu; Postoji i „nadž

    čekićem na drugoj strani

    peglanja; 2. kad se neko neočekivano oždere i usput do kuće ušmura i izgleda k`o da je pokis`o , kaže se: „ Vid` ga, al` se bra

    lamskom narodnom verovanju, suđen na ovome svetu

    ću telo Hristovo
    i neukusno našminka; 3. kad moler loše okreči sobu i sve bude muzgavo

    poslu, tako da drugi to ne mogu stići, i obično negoduju: “Ej, lakše , di si nagario k`o lud !“
    i sumnjivim poslovima
    kojima se udara
    se, ružno se obući, biti u neskladu sa normama

    rfektno, zapaženo, bolje ne može

    e duda i u friškom vetru miriše na kišu, a po šoru lete oblaci prašine; 2. naljutiti, namrgoditi

    ko dete, nakonče, na kućnom pragu kako bi rodila zdravo muško dete, naslednika
    svatova kući

    oliko, malo bolje, ali takođe jadno


    tlo, nalik na lijepe djevojačke zjenice; tko ga okusi, odmah umre. Takova bilja baš sa zrelim voćem vidio je pjesnik puno u go

    a medom. Evo još nekih „stručnih“ izraza, koji se mogu dvojako tumačiti: nasvirati, nacvrcati, nasisati, nacirkati, našminkati, n

    činjeno;

    e društvo, a sadržalo se od kilo (litar) vina i kilo (litar) sode .Često se koristila mangupska skraćenica: „Ki-ki“ . Onda svako sam sebi „nameš

    raj s`krajem“ , teško ekonomisati

    ili roba; 3. vratiti dugove


    samo iznad prstiju; ženske papuče
    abajle hoda po patosanoj avliji ili gonku čuje se glasno klaparanje, i svi se razbude

    kog zaprepašćenja, čuđenja i velike neverice

    đe na zemlji, pokupe uglavnom cigani uz saglasnost gazde, ali nije to uvek tako i ponekad je milicija morala da radi svoj posao

    itih vlasnika

    a verbalno vređa drugu „bar pola sata neto“ a nekad i duže

    ko da niko ne može proći, a ti nesmeš da joj kažeš jer će biti velike graje i svađe
    ekoga ili necega

    apasti (isp. napirati)

    nu kapa za prste, služi kao štitnik, pomoću koga se igla potiskuje kroz tkaninu, pri ručnom šivenju
    ženskom: Kî si Bog i narav od svake naravi)

    svoju sliku u vodi i umro na obali potoka; iz njegova tijela izrastao je cvijet prozvan njegovim imenom

    vodu u za to napravljenoj posudi

    19 za male kvočke, 21 ili 23 za veće; izraz za glad - poj'o bi ceo nasad jaja

    a šoru i po zaleđenoj bari i kanalima


    snik, autor Elegija ex Ponto i Metamorfoza; car August prognao ga na Crno more (Pont), gdje je i umro
    Poslednji pravi nataroš bio je legendarni Steva Špijun, službenik pećinačkog suda, sada u zasluženoj penziji

    sa druge samo rupa, sa kojom se, na dah, izvlači vino ili rakija iz bureta. Prilikom izvlačenja „malo“ pića uleti u grlo, pravdajuć
    h materijala ( staklo, lim, isušena kora od posebne sorte ludaje... )

    ene od platna, kada se odozdo zašije koža i onda duže traju


    snog imena zlim pogledima i zavidnijem uzdasima

    je Odiseja na morskoj obali i zaljubila se u njega.


    zime za brava
    aciju pa se ne izgovara pred decom i starijim ljudima
    ostima; izraz: luda jedna neovejana-budala kakve nema; 2. neovejan pasulj-pasulj pomešan sa otpacima suvog lišća, trave i raznim ne
    ma povratka
    ; imao je 50 kćeri, od kojih je najvažnija Tetida, Ahilejeva majka
    boga Nereja i Doride, pratilice Posejdonove

    a, nepostojanost, varljivost
    u prijatelji, pa valjda nismo mi nesvet da nesvratite bar na čašu rakije !“

    u ili još u utrobi majčinoj, koja luta noćima po svijetu u obliku svijetleće kugle, tražeći smirenje, otkupljenje i izbavljenje

    često dolazi..."; Akad. rječn.)

    atu goru o tan-koj džornadi); ići u paničnom strahu, bez osvrtanja


    di; na primer: “Kak`i mu je babo čestit čovek bio, ta šušumiga nije ni blizu !“

    dbiti svaki prigovor


    vena koncila (325. i 787. godine)

    pjesnik), anđeo je prelijetao". Svi su uočili gosta, no nisu ga svi poznali.

    prirodne sile

    (bilo je gorskih, riječnih, morskih i dr. nimfa)


    predstavljale različite prirodne sile; dijelile su se na šumske, gorske, riječne, morske itd..

    jemu je, međutim, nedostajala hrabrost

    Skilu (u našem tekstu Šila po tal. čitanju), koja je ocu iščupala iz glave zlatnu vlas (po nekim izvorima: grimiznu), o kojoj je ovi
    u pramenu njegove kose; kad je vodio rat protiv kretskoga kralja Minosa, koji je opsjedao njegov grad, kći Skila odsjekla mu

    d, poredak; nizamski; vojnički; nizamski rastanak-poznata balkanska narodna pesma, sa lepom melodijom, koju više naroda svojataju kao n
    kalica; šala, laka ženska, njakadžija; bezobrzan čovek, nevaspitanko

    ratišta i bonjševičke revolucije često i rado su je koristili u razgovoru


    njuška praseta; 2. spavati, često i rado spavati

    ćna `tica- kafansko-boemski tip, osoba koja noću banči po kafanama

    a od udarca ili „pada“ na nešto tvrdo; 2. mamac za ribe od kukuruznog brašna

    ćani preko zime, kad bude „ciča zima“ ili veliki minus. Danas postoji WC u kući, i samo mala deca koriste nošu
    e me pamtiti (Horacije)
    e Drugog svetskog rata, zbog velike količine metil-alkohola u vinu, pa se tvrdilo da su zbog toga Banaćani bili najagresivniji u Vojvodini !!!

    ću, za razliku od Kotora koji je bio mletački; zmaj se nalazio na turskom grbu

    a osoba koja zbog ljubavnih jada povremeno uzdiše

    dan sveštenik
    risti se u divanima kada se želi nešto naglasiti, kao na primer: 1. neka lična vremenska prekretnica (rođenje, smrt, bolest nek

    avica u vreme svinjokolje

    e se: „Svaka vaška obaška !“-svako za sebe

    se deformisati
    madant; oberkelner-šef kelnera ili glavni kelner u većem lokalu; oberliht-svetlarnik ili gornji deo prozora; oberkurva-najveća razvratnica u varo

    zan svim belosvetskim farbama, i nemojte se s`takvima `vatati u kolo !“


    vek u pozitivnom smislu,
    vnosti on je ubio turskog sultana Murata u bitki na Kosovu
    ovna ili jarca.

    a nogu; 2. Kada propadne firma, država, zadruga ili vojna komanda, kaže se: „Sad je došlo, kom obojci, kom opanci, spasavaj se !“

    na krajevima se okače kante za vodu. Muška publika, na šoru, volela je da gleda snajke kada nose vodu na obranici sa bezda
    čena šavolja na krajevima
    otvoriti, kad nisi kod kuće, jer čovek nemože proći kroz njega

    aj obrok protivnikom mojim"; neka se takva sudbina dogodi mojim protivnicima; Pariž Eleni)

    u, imati vlastito neprijatno iskustvo


    ntan izraz, uz koji ide već „poznat“ pokret previjene ruke u laktu ); oće`š očin, oće`š očina`ti–psovka srednjeg inteziteta, znač

    eno, bez muke, na „lepe oči“, mufte, primer: „Vidi Kiću, lako je njemu, opet se očešo kod tetke iz Nemačke za avto !“ ; 2. pasti na sudu, biti k

    ego „ocov”), a u praksi misli se na ono s`učim te je tata napravio(?), pa zato postoji više izvedenih psovki: 1. „Idi u očin!”; 2. „Oć
    etan; glavni nadzornik jednog karavanseraja
    ću ispričati ne znam ti ja.); razdvojiti
    u ne prihvata nečija ponuda

    mskog cara i postao prvi barbarski vladar Italije


    m eksploditrati
    e; evo interesantnog izraza- „Dati oduška srcu“; znači razveseliti se uz tamburaše i drage pesme

    du“; 2. kada se kod pekara na kraju meseca, po „teki“ izvrši poravnanje, kaže se „odužio sam dug“; 3. odlazi se u s

    e, koljenović, kućić, bogat čovjek


    nici izaziva varnice.

    snopa ugreju furunu da se može ispeći lebac, krompir ili kak`i kolači. Zimi kad popusti mraz i bude blata na šoru do kolena, on
    ed; 2. kada čovek često jede isto jelo pa mu dosadi; 3. kada se čovek leti usled rada oznoji pa obično ispod ruke i između nogu koža pocrven

    žinu 1.281,24 grama

    orava posla !“; znači: „Batali taj sumljivi posao!“

    e i tijela tumačio neposrednim božanskim utjecajem


    svijet, prostor, kolo, točak, obod, okvir, ograda, opseg, kugla, pojas uzduha, klima, podneblje; sva su ta značenja [i još neka druga] naveden
    zrazito zelena boja

    najviša državna vlast bez sudjelovanja narodnih predstavnika; samovolja

    đenim uljem iz „mašinske“. Uveče u domu kulture posle „konferencije“ se opravi igranka, i ako se oklizneš na „olajisanom“ patosu uprop
    ča koja nema „preča posla“ i zato „vodi tuđu brigu“ i raspravlja „tuđu muku“. Kada se sazna, onda lajavušu sačekaju

    sluša nikog, onda se za njega kaže: „Toliko je nemiran, k`o da ga je neko omađij`o !“ ; 3. koristi se u raspravi svekrve i snaje kada se sva

    gilije u eklogi III, 89. i IV, 25 (Štefanić)


    zu »od šake do lakta«

    orniku ne pada na pamet


    šnji grad Onogošt
    šnji grad Onogošt
    ko nezna tačno kad, ali nije bilo davno, već onomad. Sad vam je sve jasno „kad se tačno sve desilo !?“
    avljeno od ovčije kože, noviji gumirani spolja da ne propuštaju kišu. Oblačili čobani, a u kolima ispod sica stajala upakovana za nedaj bože ki

    kamenu opalu)

    e "po avliji" i polju

    čunice ili često samovolje


    paš`viduti dal` imam bricu !“
    m svetom na rskršću, pa ko mu nebi općuto !“

    epa O ribolovu

    aza - mastiljave olovke )

    opleti kolo na igranki da svi glede; 2. oplesti(naplesti) štrikov za primer; 3. opleti bećarac šorom; 4.ople(s)ti po oblatnama i kolač
    m neobrijana površina na muškom licu
    Al`, se opravio, podne mu njegovo, ta to je sve cakum-pakum u avliji !“

    i se na nekog, izružiti

    ći okolo)

    am je opucovala,
    e potrebe

    rci, kuva paradajz, greje voda, kuva barotina ili čorba kad su svatovi…

    orcaj više dete , bićeš bijen !“

    ili kabadahija

    šenje sitnih kancelarijskih poslova i sl.

    se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.


    pokretao drveće i pećine i krotio divlje zvijeri

    da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.


    austavljale ptice i zvijeri da ga slušaju; kada je njegova žena Euridika umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokušao
    da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.
    da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju.
    o kojemu je nazvano i sazvježđe

    logio u Veneciji na Trgu sv. Marka, u kojemu dvije velike muške figure otkucavaju točno vrijeme

    ći, magnati

    sta pri njegovom ulasku u Jerusalem


    poklonio grobnicu. Marulić ga zove Baramatin zbog pogrešnog čitanja latinskog ab Arimathaea
    se, ostaviti, zakazati, zatajiti (oba posljednja glagola u značenju: ne izvršiti, iznevjeriti nade)

    ada se dobro nejedemo pasulja i kasnije ispustimo glasan prdež, kaže se: „Javila se puška ostraguška, počinje ustanak !“
    možeš okani je se, jer se zna da je „njen jezik je uvek duži i otrovniji od tvog !“

    čki prelivati upravo zaklanog brava vrelom vodom radi lakšeg skidanja čekinja; šuriti sa cenama–biti skup

    a na dan svetoga Osvalda


    e Drugog svetskog rata, zbog velike količine metil-alkohola u vinu, pa se tvrdilo da su zbog toga Banaćani bili najagresivniji u Vojvodini !!!
    e par sati. Niko to ne zna tačno kad se desilo, ali kaže se: „ Kanda je to bilo otoič na raskršću !?“

    pravi se po merama da se uglavi u ćošku letnje kuhinje, vajatu ili čak kotobanji pa onda pradeda u njemu spava od „Đurđevdana do Mitrovda

    čim nas je vid`o da idemo !“, a misli se na lopurdu u vinogradu


    e može nazreti; obaviti posao

    mski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto
    mski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Trist
    rfoza; prognan na Crno more, gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex ponto.
    rfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.
    mski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.
    “; 3. kaže se: „Toliko se oždero, da ne mo`š ljudski sa njim divaniti !“

    vojna formacija koju je naslijedila UDBA ( Uprava bržavne bezbjednosti), zatim DB (Državna bezbjednost), danas ANB (Agencija za naciona

    da mi proradi od tebe …!“


    na godina ima ga dosta; pabirčiti; skupljati po njivi ono što ostane od berbe i nije za kotobanju

    ti se, uplitati se u tuđe rabote

    njir ili tvrd štap dužine oko 30 cm; udarati packe, packati; udarati jako po dlanovima ruke i pri tom glasno brojati svaki udarac (5, 10

    yolat, najfinije platno


    atska i Ugarska sklopile personalnu uniju)

    ć grčki grad; poznat po ruševinama dorskog Neptunovog hrama iz 5. st. pr. n. e.


    če za zakopčavanje

    ama za zakopčavanje
    e i voditi abrove; primer, besnog i gladnog muža: „Di`si ženo Bog te ubio, nema te celo pre podne kod kuće mora da si o`pajala po`l sela, o

    omalo u „mutnim“ ili „nečistim“ poslovima

    ebljava za izradu posuđa i raznih ukrasa

    e upali polako gori i dosta dimi, uveče se sa njom teraju komarci, a deca vrte i jurcaju šorom

    kser; 3. ili nešto drugo, a sigurno znate šta (?) …

    se doskitala iz nepoznata svijeta, iz zloglasnih daljina, "iz Flandrije"


    njegov stil postao je uzor crkvene višeglasne glazbe

    ože svatko uzeti i odnijeti, t. j. nije sakrito ni zaključano" (Akad. rj.)


    alimu na Hristovom grobu

    nati i predviđati nastupajuće

    ena pamukom

    u i deli za „pokoj duše" pokojnika

    ntscherl, potajno ljubakanje


    oskopu), obično na seoskim slavama i sajmovima

    o rimovana stiha

    , buntovan anarhist, ateist; kasnije smireni obraćenik

    ka vrsta pirea, začinjeno alevom paprikom i biberom. Jede se sam ili solo, ili kao prilog uz neko meso, kao i sarmu

    ali ne više od četiri-pet); 4. suprotno od nepar; postoje izrazi: 1. „U taj par puče puška“; u tom trenutku puče puška; 2. „Sve ć

    a. Manji i lakši od pravog pluga. Ima tri sečiva, prvo ili srednje, trouglasto, seče korovinu: poponac, palamidu, zubaču, gorušic

    iti se; lepo obući, doterati, obrijati i očešljati


    aklanog brava; rasparati-pocepati ili razderati garderobu; oparati-obrnut proces od štrikati; zaparati-oštetiti ili povrediti oštrim predmetom; pa

    elenu, što je bio povod trojanskog rata

    ; od pariti, vaporare
    , nemojte naglo čučnuti (!), jer može svašta biti ; biti pasent; odgovarati, uklopiti se

    sirati; doživeti, oprobati; pasirati hranu; obariti i sitniti povrće, praviti kašu, kao „pire krompir“

    ne zadušnice ostavlja na grobu pokojnima

    i Hune i Avare, naš narod nazivao je Psoglavci


    . provalili u Hrvatsku
    č ć koji se pravi važan

    komšije i najbliži rođaci, i oni se u šali nazivaju mrvičari, valjda što se njima servira ono što preostane od svečara. Lepo i korisno zar ne!

    momak (na nemačkom); Zakonska uredba, kao: „Patent o suzbijanju hajdučije i jataka 1737. g. u Sremu“, ali ni tada pa ni ka

    i avlija sa ciglom . Između cigli raste cveće prkos ili trava troskavica; 3. Bećarac kaže: “Prođi diko i sa naše strane, i naša je s

    oje se stavlja jastučnica


    u bilješku).

    oji pristali na otoku Hrisu da obnove zalihe pitke vode Filokteta je ujela zmija u nogu i rana mu se dala na zlo te je

    da te nî; (kao današnje npr.) idi do jada, idi nevidom


    đav čovek

    ćin pelcovan protiv novaca !“; a znači: „I meni trebaju pare !“

    svete pelenice čuva se u dubrovačkoj katedrali.

    odrugljivi naziv za Čehe i Češku

    če, sa jednostrukim staklom i drvenim šalonima koji su se noću zatvarali. Staklo je bilo jako skupo i zato se deca nisu smela igrati lopte
    ime pomaže probavi hrane
    čki grad u Maloj Aziji (danas Bergama u Turskoj)

    ada ljuštikama od kukuruza. Kad nije bilo banki, tj. banaka, novci su se „čuvali“ u perini, ili „kućnoj banci“ kao najsigurnije mesto (?)

    ćo, ne peri tu pušketinu u mene može i prazna da opali !“

    2. nova i moderna garderoba koju svi primete na igranci; odperjati; pobeći brzo bez buke; perjari-nakupci koji otkupljuju perje gusaka („na k

    ero u mrtve kokoske")

    obodio Andromedu i dr. (ne Andromahu, kako navodi Ranjina)


    to pametuje, palamudi, kao kupuje, prodaje ili nešto tako mulja

    umjesto Jupiter (Zeus)

    re i posle meš(s)enja testa ili ostaci mrva posle obeda


    bavljenog posla
    češće (nafora)
    ćenik spoljnjih (neprijateljskih) sila koji radi protiv svoje zemlje; ne samo u vojnom i političkom nego i u ekonomskom i svakom drugom s

    verenom državom Crnom Gorom: vladika Danilo; vladika Sava; vladika Vasilije; Petar I (Sveti Petar Cetinjski Čudotvorac ),; P

    uje redosled ženidbe ili udaje u porodici

    a, Tezejeva sina iz prvoga braka, Hipolita, a kad ju je ovaj odbio, optužila ga je za nasilje i objesila se; time je prouz

    lja Tereja; kad ju je ovaj oskvrnuo, Prokna je Tereju (u sporazumu sa sestrom) vlastitoga sina Itisa zaklala i priredi

    š; picaniti, upicaniti –doterivati, ulepšavati

    arice za spavanje.
    dala francuska vlast u Dubrovniku, vrlo se hrabro borio protiv Francuza i bio teško ranjen; kad poslije toga nije u ro
    deca lakse rane

    a koji je prema pripovijedanju Martina Gallusa pobijedio u Gnjeznu kneza Popjela i sam postao knezom

    Pijerija (napomena iz Vrazove ostavštine)

    et za opšte troškove; 4. piksla !; komanda beži, razlaz, gubi se

    apet Hrist, on je direktno kriv za Hristovo stradanje jer ga je predao Kajfi na suđenje

    m drvetom
    ći starogrčki liričar
    ih oda, na glasu kao najveći starogrčki liričar

    kojoj se karta

    ra. Pod tim simboličnim imenom osnivali su se početkom osamnaestog stoljeća po zapadnoj Hrvatskoj klubovi u kojima se p

    đu kojima se nalazi i prizor sa Aleksandrom VI. Borgijom

    ikom oslobađanja Prozerpine; zbog oholosti bogovi su ga kaznili tako što je morao zauvijek nepomično sjediti na jednom mjestu
    da; opšta smejurija; pišičan; smešan; pišnut; luckast, bleskast

    i; ne tražim te stvari
    u u prenesenom značenju od dragosti mladom, dobrom čovjeku)
    se lizne bolje piše, ali se jezik i usta zdravo ofarbaju i svi znaju šta si radio; oplajvaziti; udariti, a ne očekivano značenje opismeniti, jer narod

    om belog smoka
    čke „gaće od četiri pole“ , kao u bećarcu: „Ide dika i podig`o gaće, tako valja da se ne ukalja!“ ; 2. neprozirna, obično

    čuvala se u plevari. Koristila se kao dodatna hrana za stoku i kao važan vezivni materijal pri izradi čerpića i vitlovki za gradnju ku
    kom opsadom 1877. 143 dana; poraz kod Plevena razlog je zašto je Turska zatražila primirje 1878. Nakon toga na

    biljem podataka o povijesti i kulturi Rima


    ćeš ti svog Boga !“

    unutrašnji džep

    a izdržavanje, negu i pomoć

    e nabijene jedne pored druge i opletene tankim vrbovim šibljem. U slučaju komšijski svađa „proštac“ se koristio kao opasno oružje. Ako mom
    enju i zasjeda

    u kamenim ploča-ma određeni biljeg; igra se na kakvom okrajku koji nije ziratan
    čama gađaju određenu metu), igra se na kakvom okrajku koji nije obradiv

    otvoreni ogrtač)
    če, po kamenju buči, Tko ne umije uzdisati, ljubav će ga naučiti.

    čin, kojim sredstvom


    o; kopnom; po razlogu
    Deda Kira sa baš zdravo pobolo i eno ga furtom leži i ukće!”

    čam); počevši
    čam); počevši
    ; 2. imati stomačni zatvor-tvrdu stolicu; 3. situacija kada besna žena čeka i izgleda pijanog čoveka iz birtije, a obe ruke podboč
    se; približiti se

    j se skresalo u lice, nikakav drug, grebator, jadov, kukavica


    č, pogan jezik –vređanje, psovka; pogan čovek; pokvarenjak prve vrste; pogan ker; pas koji te prvo ujede pa onda laje
    lom poštuijući određena pravima nadmetanja
    a, pobrinuti se oko čega, poduhvatiti se čega; aor.: pojah, poja...

    mi sad zbogom, sokole.).


    je toga vremena

    ma na kome ima oznaka slova i brojeva, što je ostalo kad su Nemci begali 1944.g.

    „Kabanica od četiri pole zagrli me malo lane moje !“


    kad „mera“ za dnevnicu i lep poklon za rođaka, prijatelja, kuma u gradu, ili vojniku u ratu
    je ne treba velika škola; 2. dnevni list, nekad Balkanskog formata, koji su moj čukundeda Antonije i pradeda Žika rado čitali, deda Bogdan še
    naglo otvore vrata ili prozor na kući i hladan vazduh jurne unutra, onda se može čuti: „Au, što poliva po leđi, ajd` o`ma zatvaraj !“. U zavisno

    e, za tovaranje pšenice, karakterističan po vertikalnoj ručki, postavljenoj na jednoj "tački" obima ( Izraz - Ima veliku glavu k'o poluveka... )
    n štreber, koji se gura naprijed svim mogućim sredstvima, karijerist

    meša se sa bungurom i mekinjama i daje svinjama ili živini; 2. pominjara; kad se neko oždere i taman legne,odjednom mu se sve smu

    na koja se dene seno, slama itd


    e 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepela

    se u prvi mah ne omrče pa insistira na ponovnom priplodnom činu


    navaliti na nešto, kidisati

    paprike ili bibera, i ako ima sira pa se ubaci malo. E, to je već pravo jelo !
    m, solju, katkada i zejtinom, ili uz dodatak sira
    źelica
    za starije ređe, za bebe obavezan rekvizit
    rokisne plafon pa se zatim po(d)šklobuči kreč; 2. kada se tapeta na zidu po(d)šklobuči ; 3. kada se furnir na ormanu po(d)šklobu

    avodi šest primjera od kojih ni u jednom ne može pojam protumačiti; međutim; barem za primjer iz pjesme U pohvalu grada D

    osra vas guzica


    ono prohoda
    čeze ili fijaker. Opevana u svatovcu: „Metla nogu na potegu pa sve veli neću, a na kuma namiguje da se kola kreću !“

    ki potesi imaju ime kao: Tapavica, Dužnice, Mala bara, Legdar, Greda, Prekaja, Pljošta, Šar Kuvalovo, Revir itd. Mogu biti vojnič

    a Josipa i zbog njegovog odupiranja ga oklevetala


    čiti ruku; staviti, spustiti ruku; misal potoči
    aši znaju pesmu; 3. kad se u školi, slučajno a tačno, setiš godine neke istorijske bitke; 4. kad moleri lepo uklope boje; 5. kad se oženiš dobro

    ja u bašti ili njivi. Kriv je onaj što čuva stado, jer obično zadrema, zaigra se ili ode na kanal na kupanje; potričari; momci, sitni seoski kradljivc

    store primili islam

    čke navale s krila


    a preslicu da se oprede

    ne ide rodbina u posetu u kuću gde se ona udala. Stiže se u podne na ručak, i uz pesmu i neprekidno veselje ostaje se do sutra u podne, ka
    trima, trombon

    o gorivo za peci

    om vojskovođi da mu saopšti vojnički poraz


    riti, kazati, pripovijedati)
    a težih materijala kao tepiha
    ao veš prilikom ručnog pranja ili tukla veća bezobrazna deca

    čare ili svadbu. Puni se barutom, glavama od šibice i udarcem u tvrdu podlogu trn izaziva eksploziju; izprangijati; istuć

    ovjeka od gladi
    anjem nepostojanog a: pravada)

    -bezobzirno ismevati nekog; prcaža-šala, pošalica, polni odnos; preprco-pretero u seksu

    će na tuđoj prćiji k`o da je njegova dedovina !“


    skog: praebeo, dajem, dodajem
    100 % Sremac, kao u pesmi Branka Radičevića; „Brankovo kolo“, a stih glasi ovako:; Aoj Sremče gujo ljuta, svaki momak po sto puta … pr

    one strane šora; prečani; Srbi preko Save i Dunava; Preka kaldrma; nekada najkraći put od Kupinova do Slankamena, a danas, ustvari, sam

    eoma, preko mjere, tek, istom, odmah, otprilike; prem ako; premda, mada
    eoma, preko mjere, tek, istom, odmah, otprilike
    čic (kad se igra "pismo-lava")

    iti se, poginuti od pada


    , tera se nogom. Majka na njoj ispreda klupčad vune, od kojih nam štrika topli pulover.

    i lažne zasluge; prestaviti se; 1. previše se hvaliti; 2. umreti(šaljivo)-aludira se na prestavljanje Svetom Petru kad se ode gore.
    mac lepo natuče: šunke, leba, sremska sira, pa sve lepo zalije rakijom i fruškogorskim vinom, a „pretisak o`ma skoči“ na 200 pa sve zuji u uš

    em: izlupati, izbatinati

    ma; izrazi: prevejan uzduž i popreko-sklon prevarama svih vrsta ali na fin način, i za takvu osobu se kaže: „Taj prevejanko zna i gde crni
    nekoga s ciljem da mu se postavi zaśeda

    uti drugi se glas potom, tebe da je nitko porazil nemilo, a znat ne mogoh tko, ni za koje dilo, neg veljah: pri ti je sarcem tvard i gori od ljute

    a pre kuvanja; radi se o širenju zrncadi na sto, biranju ispravnih i tovarenju u šerpu koja je na kolenima

    dem) biti, boraviti, prebivati

    e targovce brez druge zabave i priče" Akad. rječn. "ne razabira značenje"; mislim da bi se iz konteksta moglo za riječ priča izvesti zna
    što, privoljeti koga na što

    đivanja; prenes. pohotan čovjek

    enidbe, može prika, priša, prićko; 2. prija, devojka kad dođe na posedak kod tetke u drugo selo, kad čuju momci onda „onako“ oble
    radi zatvaranja, gvozdena šipka na vratima

    mena iz Vrazove ostavštine)


    ripadati; ostati pri čemu, ustrajati
    đuju nečija prava. Posle Velike seoba Srba 1690. preko reke Save, njihov nacionalni status je isključivo određivan preko desetak „

    vljavati (u mislima)

    , mešavina: ponosa, inata, tvrdoglavosti i sirove arogancije; 2.vrsta niskog lepog cveća, otporna i postojana u svim uslovima,
    vota, procerdo platu...
    usobno "prašta"

    ajen komentar za one koji promijene političku opciju, uopšten naziv za izdajnika koji se prodao neke koridti radi

    ćem)
    ozidan dvorišni WS blizu guvna. Nekada je on bio veoma uredan i često riban i čišćen. U rupe na vratima su bili zadenuti čokanji, a vi razm

    ešto, pa i probiti (strijela srce)

    e kupi; prodaje se po seoskim slavama i vašarima

    , pjesnik brojnih elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintiji
    nje vlastitu majku

    soviti humanist

    jepote, koju je oteo podzemni bog Had (Pluton)

    ažiti, iskati, zahtijevati


    ražiti, iskati, zahtijevati; prositi se; pristojati se, dolikovati; kako se gdi prosi; kako gdje treba, kako zahtijevaju prilike
    ral (štok. prostro); pružio, ispružio, protegnuo

    u Proteju, koji je imao sposobnost poprimanja lika različitih životinja; prenes. prevrtljiv

    i u susret

    ćinstava (domovnij protokolj), krštenih-rođenih (krešćaemih), venčanih (vnčaemih) i umrlih(oumirajušćih). Sve do pre j
    akada društveno odgovaran i cenjen posao koji je uspešno „elimiinisao“: matore momke i matore devojke, i normalno „belu kugu“
    mu nose na glavi vijenac od trave prpora

    će tkanine (pređe) izatkane od vune, sukništa

    vljen od ovcije kože


    kada se stari hleb iseče na kriške pa umoči u ulupana jaja i ispeče na masti ili ulju. Postoji i moča, a to je kad se parče hleba umo

    aju i pevaju psalmi (tj. pesme u slavu boga)

    ifikacija duše

    ija je geocentrična teorija svemira dominirala sve do Galileja i Kopernika, te ju je kao svoje učenje prihvatila i crkva
    e gone konji)
    ne dovaja od stoke
    na selu najviše stradao od pudljivi konja. Kad se konj baci i jako udari nepoznatog čoveka kopitama u grudi ili glavu obično se tragi

    nesenom smislu: sebeljubiv

    arskom psu „puli“, lako se dresira, veoma pametan, pomaže čobanima jer bolje raspoznaje „svoju od tuđe“ stoke, ponekad, č
    m gumicoma "nakraj" nogavica

    omakom, izgleda kao da je sakrio veliku loptu ispod košunje

    čkog: Pulverflamme

    aka dok se kuva, kačamalj; ovđe oslikava muškost i napetost muškog polnog orana
    hija; skitnica, nestalna osoba, hajduk; pustolina; lutalica, osoba „čas je ovde, čas je onde“; pustara; 1. neobrađeno zemljište; 2. ku

    in se smatra kukavičlukom prve vrste

    ati kada tu obavezu oposliti kako valja puštenica; razvedena žena; tanka grana na putu kroz šumu koja može da se zategne i pusti

    ; na koji način, kojim sredstvom

    ziva putaljem
    o prdeže, usmrdeti se, a praviti se blesav; puvander, puvadžija; hvalisavac, uobraženko; puvonjak; 1. mali prdež; 2. kukavica; 3. ništak

    pljena robinja
    evozi neku robu ili drva u kiriju

    no šifrovani dugovi u kafani ili prodavnici

    čune

    . koriste ga Romi kao pogrdan naziv za Srbe, iako u suštini, to je ispravan naziv i ne treba se zato jediti ; 2. Mnogo Srba je nekada u Ma

    n, radan-vredan, marljiv, pa se kaže: „Taj mali, od Petrovići, je raden i valjan dečko !“

    u podzemnom svijetu (pored Eaka i Minosa)

    a mnogo začina
    na u Carigradu; bio je i protivnik poznatog revolucionara Abd-el-Krima, koji ga je zarobio, te je u zarobljeništvu i umro
    ulja; danas u Sandžaku i Bosni i Hercegovini simpatičan naziv za običnog građanina bez obzira na naciju i religiju, prijateljski naklonjenog i dr

    strane; zarajberiti-zatvoriti, zaključati

    lazi da živi, kao žena, kod momka pre venčanja; 2. jako alkoholno piće koje se može praviti od svašta, ali najbolja je od: kajsi
    pustolovine kraljevića Rame u borbi za otetu mu ženu

    nom Ramzes

    a je žilava, teško se cijepa


    va glavna šora i gde se nalaze sve važne društvene zgrade i omiljeno sastajalište stanovništva svih uzrasta i polov

    jati na tal. raspare; turpijati, a prema tome i lijepo izraditi, dakle: raspan luk; lijepo izrađen luk
    čnih ulja

    konj stupa istovremeno obema levim, pa obema desnim nogama; veoma udoban za jahača.
    ću suprugove vanbračne veze.

    a; 2. kad trula daska pukne; 3. kad se raspadne džak, pa se sve zrnevlje prospe po dvorištu

    pored drugih značenja)


    umno, po zakonu
    Gori smatralo opštim nemoralom; mladoženje su u principu tražile nevine, čedne đevojke

    Um caruje, snaga klade valja.

    naditi sa previsokom cenom; 3. sa visokim porezima i nametima, itd.

    kraju bio nasađen „nadžak“, gvozdena alatka sekirica; čekić. Ponekad bi neki prekršilac dobio i nadžakom po glavi; 2. redar;

    se to zove pandemija ili epidemija. Nekad se lečilo belom slaninom, belim lukom, kuvanom rakijom, kuvanim vinom, špinovanim mlekom,
    čaša)

    olarnih deputacija. Od latinskog: regnicola, stanovnik kraljevine

    va sa kojim se propisuje društveni život i prava naroda


    ko-revolucionarnim vremenima, uz davanje obećanja da će se „sve pošteno vratiti“ čim oni pobede ili opravidu nji`ovu vlast i
    svhe (vrši ga država)

    zaklana, ošurena i obrijana svinja, da bi se dalje lakše obrađivala i tranžirala

    alazi poznati pavlinski samostan s crkvom Gospe Remetske

    l`ko ima sati“, ali nije od oni pijanica, mangupa ili bojdžija

    se na salatu (Akad. rj.)

    materije javlja kora, kao prvi znak karbonizacije. Od njemačkog: resch

    se odvoji zrno (pasulja) od čaure ili drugih biljaka; 2. izvejati, provejati; kada se rešeto podigne visoko i zrnevlje polako ispušta na

    g: restauratio
    ica, ljubimac

    tirati; govoriti; 2. stvar

    `ko ima i crveni boja, pa sad vi pogađajte, koja je to boja ?!. Bećarac kaže: „ Preži diko te tvoje riđane, pa me prosi ti od moje nane !“

    ra Ruggiera Leoncavala (1858-1919)


    selu oglašava (bubnja) novosti (V. Novak)

    upe sa domaćim žutim rezancima, kuvanim mesom (pilećim ili goveđim), krompirom, šangarepom, zelenom a koji se meša s

    sa. Kad nema šta drugo dobar je rinlov jer on svake godine dobro rađa i uspešno zamenjuje šljivu

    ili sazivanja nečistih duhova i mračnih sila


    m, naknada za košenje, dal` u novcu ili naturi, stvar je dogovora
    obila po Hrvatima
    e i tatine strane. Sremci vole da znaju svoje poreklo, slično kao crnogorci, i „priče dosežu“ do Velike seobe Srba 1690. , ili ponekad
    isaca; razlog će biti u tome što je riječ Rodos i u grč. jeziku žen. roda)

    -ugarski kralj
    elazila preko ograde u štetu
    „Hajd` na rogalj momče, tu je i devojče, igraju se šapca-lapca…
    ni španskih serija, naši stari su pridveče uzimali šamlice, pa su išli na rogalj da divanu sa komšijama; to je bio svakodnevni društveni doga

    što manje od pedi (rastojanje od palca do prsta srednjaka)

    stvo papi u Rim. Upotrebljava se u općem smislu za vjersko hodočašće

    ražiti nešto, pa se onda besno kaže: „Dete, ne roncaj više po tim ormanima pa ko će to posle složiti !?“
    avo-neuredno, aljkavo

    more, valovi (pojam se koristi na dubrovačkim otocima, etimologija je nejasna)

    ito da ne treba zaklinjanja

    ecanjem tačno određenog nokta na nozi, da se razlikuju od komšijskih; 2. povrediti ili ubosti britvom ili nožem u tuči na vašaru ili u seoskoj s
    ih kola u koja se sprežu konji. Njome se upravlja kolima; 2. kad su kola samo za jednog konja, onda se ugrađuje dvostruka ruda, rakunica ili
    za hrvatsko-ugarskog i češkog kralja

    ka, zatvarao se odozgo potezanjem konopa, kao učkur na gaćama, i mogao se nositi prebacivanjem preko ramena.

    je se odnosi samo na turski dio Trakije (istočno od rijeke Marice u Bugarskoj)

    gustom kovrdžavom kosom

    suje varjaškom knezu Ruriku, koji je god. 862. došao u Novgorod)


    tima se u A-mol-u)

    e Ukrajince, u Karpatima i Bukovini)

    mnja se da su sami sebi dali tako lepo ime, kako bi se pravili važni i podsmevali donjem-svinjarskom i gornjem-vinskom ili planinskom Srem
    e jadno, izgubljeno, bespomoćno

    a, rulja, svjetina

    čati bos po s(š)trnjiki, pogotovo za decu iz varoši.Neki vele, da ova reč napočetku ima slovo š, a neki vele, slovo s, i zato vi sami odlu
    e. Sve ono sa druge strane placa, ulaz u baštu, zove se „čelo bašte“ malo čudno jer je ustvari odpozadi, ali tako je i nema nam kud !
    festovanja: političkih stavova, religiskih običaja, sindikalnih i esnafskih udruženja, nacionalne kulture i tradicije, obeležavanje godišnjica ili sp

    če u žeravici

    reme da kisne i raste pre pečenja

    č posuda.
    čin, kao lek a i za bojenje

    sem; instr. sim; gen. pl. sih; dat. pl. sim; instr. pl. simi)
    iv Turaka, primala je do 40 vojnika, šajkaša, imali su i manje topove u naoružanju i pravili su Turcima grdne probleme u svojim brzim napad
    d 7 do 21 dan, a velika šunka i šest nedelja, pa se onda nadimi u pušnici

    gradom, sevanjem i grmljavinom. Žito tada „polegne“ i bude manje roda. Deda pod gasom, od straha, zapetlja jezikom i kaže: „ Evo ide sssu

    posuti prah šećerom. Posle nedelju dana su najlepši (odmeknu), ali zbog ukusa (mmmm) odma se pojedu, osim ako ih majka

    e na Balkanu

    oji se divani sa službenikom; 2. strujni prekidač na zidu sobe; izrazi: šaltovanje –promena, prebacivanje, prestrojavanje; prešaltovati se; preo

    , koje nose muslimanke


    prorezom na sedištu da se lakše prenosi, a koristi se isto kao i hoklica

    lobodno, bez ikakvih obaveza


    školi se zovu „šantave“.

    i kuka o kojoj visi kofa na bunaru


    to ostane od nje se pravio sapun

    ine, ogrljicu, kajase i sl.

    po potrebi da se skinu ali onda preti opasnost od ispadanja

    o zaduženje u vojsci
    plajvazom nešto; 3. imati skrivene ljubavne avanture; šarati pogledom; da se što više vidi ( snimati; današnji izraz )
    tika do Crnoga mora

    ružama; "ruža saronska" je biblijska metafora za lijepu ženu

    o da svi uživaju
    e Drugog svetskog rata, zbog velike količine metil-alkohola u vinu, pa se tvrdilo da su zbog toga Banaćani bili najagresivniji u Vojvodini !!!

    , potrošiti; propasti
    gi i dlakavi demon

    i, što nije utvrđeno, a nije ni važno

    i Plutona; jeo je svoju djecu

    edovnik Družbe Isusove. Kao student u Parizu sprijateljio se s sv. Ignacijem Loyolom, osnivačem Družbe Isusove. Djelovao kao misionar u G
    sno se sakupiti
    i stepenik; 2. stanje zdravlja kad se pogorša; 3. jako štrucnuti na kolima u vožnji; 4. kad se zemlja odjednom ulegne i napravi rupa

    pitol, Kvirinal, Celij, Aventin, Janikul i Viminal)

    höpfen, crpsti

    ca, mušterije
    og iskustva koji ima stariju iskusnu žensku osobu za partnera, može i praktikant

    : osoba koja nekom bezpogovorno služi, poslušnik, više kao sluga ili pogrdno kao slugeranja

    esmi: „Niz polje idu babo sejmeni, i moga sina Marka teraju!“
    čka kecelja vredi sedam seksera !”

    a križarskih ratova držalo pod svojom vlašću neke dijelove Male Azije i Palestinu
    nom prostoru; pšenično brašno

    a za nekoliko dana

    oga što je u takvim prostorijama namještaj presvučen crvenim baršunom)

    Pešti koji je rješavao žalbe protiv presuda Kraljevskog Sudbenog stola (Tabula regia iudiciaria), Banskog stola (Ta
    atnog mirisa, lek za upalu grla

    da se ljudi međusobno poltronišu postoji izraz: „Ja tebi serdare, a ti meni vojvodo !“

    tó, uništavajući

    reden, pritvoran, podmukao

    će; kasnije: poljski čuvar, poljar


    e ide u svatove ili na neku važnu paradu

    stasit, otmen

    ju glavu (život)

    činstvo
    gesund, kakvim se pozdravom bičuju znanci korbačima na Herodešovo, na spomen nevino zaklane dječice jeruzalemske
    kroz špalir šiba. Od latinskog: frustare, šibati, bičevati

    slu: izmožditi se neurednim životom

    pleonazam bez osobita značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si; ne bi li, kako bi (vodica želju ugasila); kad si; kada, kada li (u ž
    pleonazam bez osobita značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si; ne bi li, kako bi (vodica želju ugasila); kad si; kada, kada li (u ž

    če, neposlušno veće dete. Često je imao ime „Mirko“ (!), i stajao je na vidnom mestu u sobi. Kada dete skrivi, kaže m
    jom pada ravnomjerno u žrvanj
    o prvo „o“ i dugo oba „i“. Kada se pijan čovek jako bezobrazno ponaša ponekad mu se uputi izraz „Ajd`, šibe !“, u smislu da št

    odzemni svijet
    čenju: gatalica (B. Klaić)
    orena, Sierra Nevada itd., ali se ne zna na koje se gorje misli
    e držalo belo rublje i odeća, preteča plakara ali mnogo lepši jer na njemu su stajale tegle slatka i mirišljave dunje.

    iljan su nosile bludnice, a tatu je bio užežen ključ

    u kulture, a pre drugog rata zvao se „Sokolski dom“ ili „Sokolana“; sigra-igra, obično se odnosi na dečiju igra na šoru; poziv: „

    u 18. i 19. veku iz Vojne krajine-Like, Banije i Korduna; šijački šor; šor u kome pretežno žive Srbi doseljenici iz Hrvatske Vojn

    protiskivanje kroz tijelo

    nikije, te ga je na prevaru ubio Pigmalion; nakon toga Didona je izbjegla iz Fenikije i iskrcala se na sjevernoafričkoj obali, gdje je utemeljila gr

    problemi; izraz: „upala sikira u med“- kada se nešto posreći i dobro zaradi
    ni argument sila; uglavnom se kaže za ljude na vlasti

    , nakon otakanja vina, sipa voda

    piše; šiljokuran; mlad i drčan momak, pomalo bezobrazan


    r, lanac. Sindžirlija, Kettenkugel. Sindžirlija je i puška, nabijena takvim zrnjem
    ncom) povezana

    miraz; 2. sinonim za besprekoran rad neke mašine ili vrednog i preciznog čoveka, pa se kaže: „ Radi k`o singerica”!

    se prinosi pred onoga koji će da jede

    astih cvjetova
    pobijedio Hanibala u drugom punskom ratu

    čne da „vri“ ili „radi“ jer tada se mogu zdravo opiti i svašta lajati pred starijima

    ina da ih ublaži
    , ljudski škart; mnoštvo maloljetne đece u jednoj porodici

    derane stvari. Danas kad otpadne dugme ode se kod kineza i kupi nova jakna !?

    stihova i jednim dodatkom od ti stiha


    oji vrlo interesantan izraz: „Šta skanjeraš k`o gladan na sranje !“- a znači: „Šta je, oklevaš, nesviđati se jelo, pa čekaš nešto lepše, druškane

    eka osoba da se zaštiti od nesreća

    jaša koji od izmetina pravi kuglice (u starom Egiptu se smatrao svetim)


    ć i proturski borac; najveći albanski nacionalni junak. U mladosti bio je na turskom dvoru, islamiziran; nakon bitke kod Niš

    mberiza citrinella
    čanjem navodno liječile »mjerile skratu«
    a bi ovdje moglo biti i skučati, jer slovo z [kako je u originalu, op. B. K.] upotrebljava i za c i za č) (B. Klaić)
    kaže se: „Od šlajboka do bajboka !“ ; Ako je neko celog života gramziv, pa kad umre kaže se: „Stavite sade, pred njegov sanduk šlajtov da s

    veže, lola mene di se mider steže !“

    slame za zimu; 2. za Božić se unosi slama u kuću po kojoj se deca valjaju i igraju nedelju dana; 3. ko nije spavao, odmarao ili ljubavisao u sl
    a zemlja lošeg kvaliteta, koja se ne isplati raditi-obrađivati

    toji još domaćih sorti jabuka kao: kožara, kiseljača i petrovača

    ma od bicikla ili auta; 3. vazdušni mehur-prsten za neplivače, može se staviti oko struka ili oko ruku

    eca u Crnoj Gori, prvenstveno Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca

    cipele gojzerice
    u, nekada je fotograf vršio ručne dorade-retuširanje na slikama (danas foto-šop), i zato se često govorilo: „Pera na sliki je sto puta lepši n

    ili naheklanim šarama. Svatovac kaže: „Digni Kajo kraj od šlingeraja, da ga Baja čizmom ne ukalja !“

    ati (loviti) glavoče i slinke znači raditi uzaludan posao


    ki krevet
    čki gledati i merkati devojke da svi primete; šmekerčina-najveći ženskaroš u kojeg je pola žena iz sela zaljubljeno
    ena. Od smuditi, osmuditi, žigosati, pečatom označiti, sramotno kazniti, stigmatizirati. Riječ je u zagrebačkom lokalnom govo

    va pijandura, 3. zmija bezopasna za čoveka i korisna neotrovnica, sreće se u Sremu


    čkog: schnitzen
    kog: Schatz

    a vodu, klaker i kabezu u svojoj kući. Dok je bilo „soda vode“ i domaćeg vina, bilo je i špricera, lepih narodnih pesama i pravog veselja

    nja ako nema dovoljno mjesta u džamiji


    alovoga), žena zapadnonumidskog kralja Sifaksa, preudata za istočnonumidskog vladara Masinisu; otrovala se pošto je Scipion razorio Karta

    estra od žene
    a; 2. žena privlačna i na meti mnogih udvarača; 3. čovek benastog izgleda, zagonetnog osmeha ali lukav i uvek ima neki pla

    ncuzi pod vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija
    ncuzi pod vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija

    m se grubo odseče zadnji kraj oko pete, pa se onda mogu „našoljati“

    anica od 1.000 dinara, mangupski naziv u varoši


    đenih gradova Tahijevih

    minka Šimunova Zlatarića

    od stigne i vidi“

    ćutati više, nemoj da te šopim po usti ”!

    će u sremu su ušorene skoro 300 godina, a „uliluličenje“ od nedavno. Sad je jasno zašto je šor jednostavno šor, i ne može biti nikako u

    rom; 2. pošorati se; potući se sa nekim; 3. šornuti fuzbal-šutnuti fudbal

    bra sudbina i ništa drugo)

    turom najpopularnije vrste

    reta za samar ili kao nosač kotlanice.


    ao da drži nebo
    nik feudalnog imanja, nadzornik kmetova: Madžarski: ispán

    Austriji kazna u vojsci, ukinuta tek pod konac Prvog svjetskog rata 1914-18

    a 1917. godine i od koje je umrlo više miliona ljudi

    gradom; obilaziti više mesta, lunjati; špartati na sve strane; imati ljubavne avanture
    ini ; špeceraj; prodavnica mešovite robe

    radi po zakonu i tako dolazi do sumnjivog bogatstva

    o uradi ili kaže i onda traži grešku ili nedostatak i od toga se duševno hrani. Dok je dete špiclov to je donekle pozitiv
    go prezime“ koje se nasleđuje preko muških potomaka. Kada se izraz prebaci u množinu dobije se špicnameti, ali onda to slovo „t“
    veslati" da bi se ispraznio tanjir
    oga doveo, tko je to od tebe učinio

    i se; opremati se; sastati se; uputiti se


    e Potvrde. Od grčkog: chrisma

    taktirati; izraz: biti u sprezi-paktirati, udružiti

    aju bašte i voćnjaci sa određenim hemijskim preparatima; 2. inekcija; izraz: špricati: 1. prskati; 2. vakcinisati inekcijom
    e: „Bila je srča do kolena !“- ili „prevedeno“: strašna lumperajka; srčali pendžer-stakleni prozor

    ća je u šre, prema raskršću, od kuma Pere !“; Sad vam je sigurno jasnije, jel ?!
    i zbirke pjesama Građa; pisao šablonsku poeziju hvaleći cara Domicijana
    ćanu: šećera, keksa, bonbona, začina, itd.
    , vladanje; stalnost, čvrstoća (pored drugih značenja)
    , vladanje; stalnost, čvrstoća (pored drugih značenja)

    imenom otoku

    2. težiti za čim, nastojati, hlepiti; 3. uzdizati, penjati

    generacija borave u selu, i na mesnom groblju imaju bar „jedan ar“ svojih predaka. Obično nekom doseljeniku u raspravi, kažu: „Bolje
    ati; ustati, dignuti se; početi; steć i steći; stojeći; stati gori; ustati; stati na molitvu

    kriti; štekara-cicija, štedljiva osoba.

    men izgled; štelovanje; doterivanje, ispravljanje


    . n. e.; tvorac junačke himne i trijade; od njegova djela sačuvani su samo fragmenti

    dabrati bez dileme

    ; vrijedno i pažljivo raditi kućne poslove, prijateljski služiti


    arta, kada se neko pravi važan onda se kaže: „On zamišlja kao da je neki štih !“

    reko koje je Haron prevozio duše preminulih

    skog: stimare

    ogotovo pri brijanju; 2.osoba sputana, preterano štedljiva, pa mu se kaže: „Šta je stipso jedna, šta si se stis`o, nemaš valjda zmiju u džepu !“
    ćer. U poslednju vodu prilikom pranja veša ili miljea ubacivala se određena količina štirka koja je davala krutost i glatkoć

    o od Budimpešte, do 14. stoljeća Ugarska prijestolnica


    evolja (Akad. rj.)

    ano granje za zimske dane.

    ja izmolovani (okrečeni) zid od plafona; 2. deo ulice uobičajen za šetnju, korzo; 3. bežanija, tutavela
    Nenad Strahinja ili Strahinjić, gospodar Konavala i Trebinja u 14. stolj.

    nputicu, na stranputici
    u njega konj vuče drvena kola; štrajnjgov-1. zelenaš, kamataš, radi na crno za procenat; 2. davež, dosada
    pod petom. Riječ je živa i danas, a označuje jaku studen. Kaže se: denes je bogme stric-vujc!

    zivanje manjeg tereta, paketa itd.

    rašen prigodnim šarama, nekada bio obavezna garderoba Sremaca

    da ovako: „Bele štrimfle za paradu nosim, a crvenim momcima prkosim !“

    ed; uvreda, šteta


    nja kaže se: „Ćuti da ti oribam štroku, pa ću ti kupiti sladoled sutra na raskršću !“

    neko vrijeme

    čem ili posebno makom. Ako je sa makom nemojte se posle smejati !?. Bećarac kaže: „Neko voli trčati sokakom, a

    e pored muzilje kroz uska vrata


    da ili crevna kila

    m smislu: top
    či: tavanica
    Troja travicon zelenit sita trudna znoja pod stupom deset lit"; Od lika ljubenoga, st. 78)

    a odvajanje kudeljnog vlakna od stabljike


    na krivnju ili đak kad nezna odgovor, pa dugo i pokunjeno ćuti, onda mu nastavnik kaže: „Ajd` bekni (gukni) nešto, pa makar tuc-muc da zn

    glasovati u duhovničkom skupu


    va papirnata današnja može se naći po trotoarima, raskršću i parku sa svim svojim obojenim „sadržajima“ kao izložba naše sramote i glupos
    puške da zadrži barut i zrno

    emi Pariž Eleni (st. 189, 190) imamo Menelaja u suknji: "Pucam (Paris) ter zavidim, smarca mi omili, suknjom kada vidim svojom da te (Hele

    nad pjesmama

    Rodosa, pobjednik u bitki na Mohaču, neuspješno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi Sigeta

    aziv vladara od .vijeka)


    Sulejman Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki na Mohaču 1526, neuspješno opsjedao Be
    u nekim krajevima Hrvatske
    čoveka

    sa „nulom”; šusterski; provesti se loše uopšte, totalno pobeđen u kartanju.

    či nemoj se sukobljavati sa: državom, jačim i moćnijim od tebe(sebe)

    iti; 3. šutnuti iz društva, firme, ekipe; izbaciti; 4. izšutirati ga svojski; izprebijati


    žili za nemoral nakon što ih je ona odbila; svojom je mudrošću spasio Danijel i dokazao krivnju staraca, koji su pogubljeni

    čkom, pa eto pravog objašnjenja značenja reči švajznuti

    : 1. maže se na hleb; 2. pravi se „slatka gibanica“ ; 3. prave se i kiflice sa sirom; 4. sa lebom, slaninom i patlidžanom je izvrsno letnje jelo , it
    od iznutrica

    ; slaviti slavu. „Blago tebi domaćine, ti proslavi Krsno ime !“

    im zbog njegovih zasluga za vjeru; krsna slava, dan nekog sveca u crkvenom kalendaru

    tvrti dan; Ako se u toku slavskih dana domaćin nijedared nije oždero, tog dana zove upomoć sve rodove i prijatelje, ne bi li uspeo da "bre
    đarske (975-1035), koji je pokrstio svoj narodž
    čiji pomen vjernici obavezno dodaju: »Slava mu i milost!«. Mošti Svetog Vasilija smještene su u Ostrogu, u hramu V

    og metra, služi za kažnjavanje male neposlušne dece; švićkati; udarati, po goloj koži, više je kao bolno „peckanje“ , jer ostaju crveni tragovi

    že; švigarica; mlada devojka, šiparica; švigarac; momčić od 12; 14 g.


    anašnja fasadna, ali je stara ipak neuporedivo bolja

    nered u: kući, avliji, prodavnici, radionici i pogotovo u kafani posle lumperajke; Ima još „svinjaca“ ali i „raznih“ svinja, koje su mnogo gore od

    bio prvi ozbiljniji termin za svinjokolje

    ili proštaca za ogradu. Zbog siline udara svire nastala su dva lepa izraza: 1. kao pretnja: „Kad te svirnem, o`ma ćeš se primir
    š, primaš, kontraš, basista… Bećarac kaže: „Sviraj, Đoko, od gore do dole, tamo dole, tamo cure vole !“,ili: „Prate svirci, mojega be
    a ili gaca – da ne padnu...
    eugledna osoba

    pušenje i ušmrkivanje, duvan

    ja se nosila u džepu ili ženskoj torbici. Neke su bile čak i pozlaćene, bogato ukrašene, kao mala umetnička dela i imale su veliku vrednost i p
    e su isticane, na kolac nataknute, odśečene glave

    en god. 78. prije Krista)


    čnoj obali Azovskog mora

    seljakinje cjelivaju čizmu na reljefu njegove nadgrobne ploče, stavljene u donjostubičkoj crkvi, da bi stekle plodnost u rađanju

    akav, b) kao šala za kobojagi dobar benzin iz Japana za vreme sankcija devedesetih godina XX veka kada se švercovalo i na flašice to

    paštanje grjehova, neočekivana šteta, baksuzluk


    dete koje ima veliko nasledstvo; Francital; deo Zemuna koji je pripadao nekom jedincu Francu. I evo jednog bećarca na tu temu: „Puno neb

    oje vojnike i ujedno zaplaši bukom protivnika; talambati-1. galamiti, praviti buku; 2. lupetati gluposti

    ra da se zameni. Gazda, kad ošacuje koja landara, pokaže na nju i kaže: "Eto, ta landara". I tako je nast'o naziv "ta
    ar, astronom i matematičar, osnivač prve filozofske škole; jedan od sedam legendarnih mudraca

    ka i vrednosti

    e, tj. tobožnjih viših društvenih slojeva


    a balkan donešen u 14. i 15. veku sa Turcima, i lepo se odomaćio, ali pod različitim imenima i tehničkim rešenjima. tamburat

    đenje u crkvama
    će sorte, neprskač, prijatnog ukusa i mirisa

    ati; tancšule; škola plesa; tancoš; ugao dva šora gde su se uveče pravile igranke i pomalo ljubavisalo

    ar" (Akad. rječn.), pa onda i bistrina uma, oštroumnost, razum, pamet, domišljatost; razglabanje, raščlanjivanje, analiza

    ndara), zbrdazdola, priča bez veze i smisla, posao bez bilo kakvog reda, opšta zbrka
    ala kaznili tako da je boravio u vodi, koja bi mu se izmicala kad bi za njom posegnuo, a iznad njega su bile grane s voćem koje bi vjetar odm

    id; štit za obranu od taneta

    d zelenog krastavca

    okih sudova, blagajnik vrhovni tih sudskih foruma; indirektno: vrlo ugledno lice. Madžarski: tárnokmester
    aka iz filma: „Tarzan kralj džungle“, glumca Džonija Vajsmilera, popularna sredinom prošlog veka, inače poreklom od Banatskih Švaba.

    zom ili sirom; previja na trougao, stisne i kuva u ključaloj vodi


    i st. 3 u pjes. Frane i Lijana).

    su žigosani zločinci. Bula

    udamus (lat.), Tebe Boga hvalimo

    mi, poslovi, proslave, finansije i slično


    hoffa (1827.-1871.), koji je pobijedio talijansku mornaricu pod Visom god. 1866.
    vratom za vadenje vina iz bureta
    ugome, obuhvate rukama čvrsto motku i iz takvog položaja pokušavaju da jedan drugog podignu i prebace preko sebe

    njem u teku“ pa ondak na kraju meseca deda namiri dugove novcima ili brašnom

    lasnik, obavještač

    i izvikuje i objavljuje novosti i naredbe vlasti, kao dobošar u kasnijem periodu


    ata ili posrebrnjivanje
    vrsishodno (Aristotel)

    veže za jaram.

    čudnih li vremena, čudnih li običaja)

    kog carstva i jednog od najvećih osvajača svih vremena


    držaj, pravac

    šena niskama bisera i zlatnim i srebrnim novcem)

    čki i svečara kaja traju i po tri dana, sve dok ima vina u buradima
    že se: „Oženio se, pa mu je sad crkla kera !“

    diona i muž njegove kćeri Prokne; Terej se zaljubio u njenu sestru Filomelu, te je pokušao obljubiti različitim prisilama i lažima; da bi je sprije

    oji „plisiraju“ štof

    uje za zadnji dio sedla


    0. pr. n. e. izginuli svi Spartanci pod kraljem Leonidom

    odnosi na rat i ratne pljačkaše

    tica, a malo starija je tejka, a još starija teja

    om se označava snažna doživljenost onog što se saopštava


    v ili Posejdonov; ubio Minotaura na Kreti i dobio Arijadnu za ženu, te izvršio niz drugih junačkih djela

    raca; koristeći se svojim znanstvenim spoznajama mudro je uložio novac u poslove i mnogo zaradio, kako bi sugrađanima p
    uralu ("s lirom iz Theba"), prema grčkom Thebai, odn. Tebe

    irski pjesnik, autor melankoličnih elegija


    irski pjesnik, autor melankoličnih elegija
    oje je donosilo do 20 000 aspri prihoda, a koje su turski sultani davali odličnim vojnicima na uživanje, pod uslovom da na sva

    a; pisao ditirambe, himne i nomose

    a: „Al`, je dobio po tintari, i valjda će se sade opametiti !“


    a poticao je Spartance na boj, njegove su se koračnice pjevale uz frulu kad je vojska išla u bitku
    umunjsku i Mađarsku i u Srbiji utječe u Dunav sjeverno od Beograda

    u vodili ljubav kroz pukotinu jednog zida; oboje počinili samoubojstvo zabunom, misleći da je onaj drugi mrtav

    rinu, gurnu, turnu, baci

    čeni u Tartar, mračno podzemlje

    , u svojoj pjesmi "Horvat Horvatom horvatski govori" ("Novi kalendar za leto 1801.") ovako tumači prednosti i koristi tlake:
    tati u sridovištvo; biti umjeren

    čka, tlačiti, calcare, nogama gaziti, labores jobagionales praestare, tlaku davati, robotati, tlaku kao radnu snagu u form

    Može i kad se nakupi veća gomila snega, pa na utabanoj strmini, uveče pred mraz, prospe voda, a izjutra se tu deca tociljaju dok se ne um

    plastike; 2. metalna kupasta alatka sa kukom za skidanje čekinja i papaka prilikom šurenja brava, ima i još naziva: glokna, dlokna
    narodnoj nošnji (na prsima)

    ava kretanje zaprege.

    a prsima dolame

    a bi se lepše kosilo
    ni top, puni se sa crnim barutom, nabija papira i suve zemlje. Za Božić, seosku slavu, kak`i veći svetac, svatove ili krštenje opali se plotun k

    samo što sam se probudio)

    ki par dana

    ati i ujedno izmarširati nepoželjnu osobu

    ča; prava torokuša-osoba koja svašta i nekontrolisano priča i prenosi svakojake vesti širom sela od jutra do večeri

    vi“ bili Srbi (Raci; rašani), kada su krajem 14. veka počeli sa masovnim doseljavanjem u južnu Ugarsku. Ali i Mađari su ovde
    čkoj (DDR) sedamdesetih godina prošlog veka često izvrgavan podsmehu; 2. prišipetlja, poslušnik; 3. telesna straža, svita, pratioc
    ć čkom napred, služe za prevoz džakova žita ili đubreta iz štale na guvno; 2. dečija igra, kad jedan deran hoda na rukama, a drugi

    mreze dvema motkama

    crnogorske muške narodne nošnje

    s, ekstaza, ushit, hipnotički san


    moru, odmaralište i lječilište
    je radnje, prodaja ili kupovina između više lica; trgovkinja-ženska osoba prodavac; trgovati-a). učestvovati u kupo-prodaji neč

    vijeg datuma, jer cušpajz u zagrebačkom lokalnom suvremenom značenju znači varivo, a riječ je prvi lansirao Nestroy u jednoj svojoj lakrdiji

    se; ni tribi; ne treba


    čno ponašanje; dugogodišnji uličar-neradnik pun sebe, a misli da zna nešto

    ariae, pravno djelo, na kome je ustavno pravo kraljevine Madžarske stoljećima počivalo. To Verböczyjevo djelo preveo je na hrvatski Ivan Pe

    mu, biti u cirkusu, ići u bioskop, putovati u inostranstvo, vozoti se vozom, ….

    a baba lan da je prođe dan“; dokoličariti, nagvaždati po ceo dan


    za prvih decenija 18. stoljeća:

    tropnuti; pasti na ispitu


    zgubio igru; znači: izbubio, propao

    prvu ili drugu postavu trpeze na nekom javnom skupu; naravno, prvo se posluži glavni gost

    eliku; trtica-1.koren kičmenog stuba kod čoveka; 2. deo pečenog pileta-zadnjica, što obično dedi nedeljom pripadne jer on to
    ožnji u seljačkim kolima, kad se ide u Rumu ili Zemun kaže se: „Nat(š)rucko sam se da me dupe bole !“

    . truker(ka), zanimanje, poseban zanat, osoba koja štampa razne mustre, šare i motive na platnu po kojima se vezu jastuci, stonjaci i sva ku

    sle II svetskog rata

    ; propast, bolest; trubiti; previše pričati, trtljati okolo

    čovek koji često zbija šale, obešenjak


    e garderobe i zato jedva hodati

    bez ikakvog smisla

    a društvo to primeti, onda momka upitaju: „Je l` čini mi se da trzaš na onu malu iz Popinaca !”; trzati se-plašiti se, biti nemiran, cimati se

    ne da pase
    menta ga nema

    za Uskrs; tucati u mozak; zaglupljivati, sluđivati; tuc-muc; besmislica, kada u školi đak nikako da počne sa odgovorom, tada

    enja, kao izrazi: 1. tuče po rakiji-mnogo pije; 2. tuče led-pada jak grad; 3. tuče po kolačima, šunki, slanini…-mnogo jede kolač
    ji se govor ne prepoznaje i porijeklo ne zna
    đunožje; mošnje
    će društvo pa počnu u krug, po redosledu sedenja, da svako naručuje piće za sve, vodeći računa da se neko ne preskoč

    g mirisa i ukusa
    kestra ili trubama i dobošima

    okojnika, pjesme su tužbalice


    jeg inteziteta, skoro kao uzrečica i primenjuje se u mnogo situacija, bez velike ljutnje i uvrede, ali samo kada se upotrebljava u tre
    zbrijati, namirisati „kolonskom” i podignute glave ići šorom
    potpisati dogovor

    ni, kaže se: „Legla mu žena na učkur !“ , a misli se na „one“ jutarnje stvari

    nom mestu i nemrda neko vreme; 2. kada stariji đak ništa ne zna pa ćuti i ne mrda pored table dok ga nastavnik ne otera na m
    , pa se kaže: „ Al`, si se ufrckala, ko za vašar !“
    iti štetu; 2. izbečiti se, nešto od velikog iznenađenja

    dadžija kao prvi korak pred svatove. Tada se utvrđuju svi detalji zajedničkog života, visina miraza, kao i nagrada provodadžiji za obavljen po
    zapovjedi nadbiskupa Ruggiera sa svojim sinovima poginuo od gladi. U Danteovoj Božanstvenoj komediji Ugolino u paklu neprestano jede

    ivati, ispunjavati želje nekoma

    č ći im se pod kožu.

    ća, ili uhvatiti maglu, ili slični izrazi: 1. uhvatiti tutanj, 2. uhvatiti štraftu, 3. uhvatiti maglu, 4. uhvatiti dim
    njuje i povećava; petlova kresta
    a, kotobanja, a može i stanje u društvu ili ustrojstvo države
    vanih osoba u selo, kuću ili neki javni skup

    ći konje na postajama

    arske države

    vezuje kroz alku na zidu, a to se radi da nebi šetao i pravio štetu


    se osoba jako ulopa kaže se: „Pa di si iš`o kad` si se do guše ulop`o !“. Kada se čakčire dobro osuše onda se čokanjem blato i prljavština lak

    će ga devetog meseca !“

    a) koje se rukama razmažu po celom licu, kao jedan mali razmaženko koji je često izvodio takav „perfomans“ na raskršću
    ato ili izmet, pa poneti deo na cipelama na priredbu dok neko ne oseti smrad

    eno, osobito kultura i civilizacija


    ne "zdravo jako" prepreden, više onako "malko". Možda i "malko" bećarasto namazan, al' ne "mlogo"...

    eka glupost pa te bude sramota; unjkav; bolešljiv

    eznojiti se u pretoploj odeći


    ća svoje daće i terete gospodinu kome je to dužan kao podložnik
    od neke celine

    ko vrata.); mazno se uz nekoga priviti, naći najpogodniji položaj, lijepo se smjestiti


    o, smjestiti se u nečije krilo
    poderanu garderobu; ušiti u kartama; ubedljivo pobediti na kartanju

    , onda se par dana prkosi po šoru, jer decu stariji podgovaraju da viču oko kuće i za snajom: „Odbegla, odbegla !“. Ako je de

    ete u igri, jako oznoji; 2. kada se teško radi ili trči pa se onda jako oznoji;
    runili ruski carevi

    a loše glumi finoću i na licu pravi smešne grimase

    esu onako uštinuti pro pasa.); uzak, sužen, tanak

    uriti se u stolici, praviti se važan


    2. pretiti; uterati strah u kosti; 3. opsovati –„ Ma, uteram ti mami tvojoj !“ ; 4. odbrusiti; „Uteraj, kobili budalo !“ ; 5. zeznuti, namagar

    bena povorka približava

    entu, u trenu
    r’nla kad sam to vidla...
    ili lampu duvanjem; pretrn`o-jako se poplašio; pretrnuti-osetiti veliki strah

    paziti i zapamiti

    poznaje, a boga se ne boji

    će, prije vremena uveli plod


    retnije uzjaše

    ati uzmak; povlačenje, predaja

    anje snopa kukuruzovine, bale slame ili sena , privremeno može pridržati gaće ili nešto drugog dok se ne nađe pravo rešenje. Uzica nije kana

    čavati se

    adne odgovarajući insekt i ono se užiška


    a se kaže: „Onomad sam vid`o našeg Savicu, derana šogor Pere, kako se za tili čas uzver`o na vrj oraja, dok smo se svi mi krstili !“
    čija su kola prošla; 2.neravnine na zemljanom putu

    ruzovine ali i u bunama k`o opasno oružje


    e bilo svašta: krompira, luka, slanine, rakije, vina … Zimi nije mrzlo a leti se hladile lubenice i dinje. Vajat je imao i p
    ćivanje mladenaca i za držanje spreme, voća i sl.; 2. trem, hodnik u prizemlju seoske kuće

    eme pre sto; dvesta godina; odvajkada; oduvek; jako, jako, davno; 1. u svetu vreme od rođenja Hrista; 2. kod nas vreme pre i oko Kosovske
    ć se vataj kakvog čestitog posla !“, 2. „Nema vajkanja, bilo pa prošlo, gotovo je !“.

    nim prelazima
    lijanskog: valigia

    ovek; valjan ručak-dobar ručak; valjati- 1. biti od koristi, 2. prodavati robu sumljivog porekla, 3. pomerati predmete kotrljanjem

    oje se kida rukom na veće komade i stavlja u paprikaš; valjuščići nasuvo; isto testo sa krompirom, obaška se skuva i zatim po

    od betona ili lima, a nekada od izdubljenog drveta

    ogu umesiti krofne za čopor dece, spremiti salate za celu mobu ili oprati velike sudove za slavu ili zabijačku
    ma iz lova, kao dva jelena u brdovitim predelu, što je sremskoj deci bilo veoma interesantno
    nih priznanja; 3. predstavljanje u smislu napredka i uspeha; 4.praviti se lično važan

    nazvana „Dunavski Gibraltar“ i značajnoj pobedi u bici protiv Turaka 1716.

    u „sedmicama“, tabliću, raubu, ancu…..

    raž). Sprema se za Varin dan.


    oje se jede isključivo kašikom

    arh naravi; iznad naravi, vrhunaravan; varh toga

    kluba sa zabavnim programom


    e bezobrazno i prete mu batine kaže mu se: „Ako ne budeš dobar, vašarićeš o`ma!“

    esto se svađaju, kaže se: „Žive ko vaška i mačka!“


    nešto ili nekoga; 2. spanđati se s`nekim; vataj !; komanda keru da pojuri tuđu živinu iz naše bašte; vataža, vaćarenje; prevara; Izrazi: 1. vata

    gom knezu (vladaru) ili zavisan od nekog drugog kneza (vladara); podanik

    „Vazdan nešto priča“ ; a bećarac kaže: „Meni moja tašta vazda ugoveva , da što bolje živi jedinica njena !“
    ermu; kibla, kablo, amper, kofa –slično, otvorena posuda ali limena, za prenos vode po avliji i pojenje marve u štali

    „Zajeb`o vek“; rođen u prošlom veku, dugovečan čovek; 2. izreka: „Dok ima leka ima i veka“; znači dok ima zdravlja ima i na

    a biciklu, svako veče se navija, preko noći čuje se kucanje, k`o da kljuca u mali mozak, u pola pet ujutro razbudi ceo komšilu
    avna cirkuskoj akrobaciji
    i vojnici uopće. Od njemačkog: werben

    duševne bolesti

    ovorenog vremena, preteča današnjeg „odloženog plaćanja“ ili „na poček“. Zbog čestih prevara u dućanima i bircuzima stajala oka

    oji se svira okretanjem ručke

    rovila zemlju

    č; 2. zatvorski okovi; Svete Časne verige-događaj sa početka širenja hrišćanstva kada je bio zatamničen i okovan apostol Sveti Petar u
    olutke na njih

    ar svog vremena
    čno određenom količinom vešplava, jer ako se pretera onda bude svetlo plave boje, što o`ma svi primete i zato peckaju doma

    estitosti, sigurnosti
    mršava i neuhranjena osoba ; 2. „ust`o rano k`o veštac“; poraniti, biti vredan; 3. „gadan k`o veštac “; osoba ispijena i bleda, sa zamu

    nj u Vestinom hramu a nisu se smjele udavati ni ogriješiti o moral; koja bi se ogriješila bila bi živa zakopana
    nistar, guverner, upravnik vilajeta (pokrajine, provincije)
    će i slamu na šoru. U Americi to se naziva tornado.

    og mirisa, koja kada se osuši, drugom četkom dobro uglanca do visokog sjaja
    u vile i zmajevi
    ; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika.
    ; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika.
    ; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika.

    ; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika. Upravo na ovo zadnje djelo, didaktički spjev o ratarstvu, odnose se riječi Hoteć zemlju težat, V
    ci za Božić

    ćapikure, no rade od ždraka do mraka. ); osvrtati se, vrćeti se, zavirivati; pratiti tuđa posla

    đu greda na plafonu i tako dobijala topla tavanica . Danas su to čvrste ali hladne, monte i fert gredice

    e sijala, više čkiljila, lampa okačena na zid , sa ogledalom da pojača svetlo, ali se brzo gasila jer petrolej je bio skup i mogao se kupiti samo u

    vek seo pa študira, a žena mu šlajpik vizitira !“


    završava na vreme i kako treba

    krenu nizbrdo

    skom u bitki kod Hoćima 1621. pobijedio tursku vojsku pod vodstvom Osmana II (tema Gundulićevog epa Osman)

    daljenih od mora

    ćane, nažalost na Balkanu i dalje u upotrebi i često predmet verskih sukoba


    a i turski vazal
    se oko pasa ili na nozi (ispod koljena).
    a, a noviji od pleha.
    vodom koju nose kosci za pojasom i drže u njoj brus za oštrenje kose

    u sa bezdana kući; 2. dete okretno i poslušno, koje u plekanom lončiću donosi frišku vodu do onih koji su na kućnoj mobi, ili rade „u lancu“ n
    ne; 3. muškarac, važan učesnik svatova, obično zet, koji zna običaje i protokol u svatovima, i vodi računa da sve ispadne kako treba. Prilikom

    ko gde ide, ni ko šta radi


    o jako skrivi i štetu učini. Izraz je nastao pre više vekova u manastirima, kada su se kažnjavali-tukli neposlušni kaluđeri svećom voštanicom !

    će, prevoze slamu, detelinu ili snopove kukurzovine sa njive, iza kućne avlije, u guvno; vozidba; prevoženje i smeštanje letine

    ozi iz vinograda od kuće

    alnim sukobima sa zagrebačkom općinom, biskupijom i Kaptolom. Pop, pa raspop, oženjen, vječna nemirna lutalica po našim župama i javni

    e, kao lanci, na dikini vranci !“

    omšijskoj badži-prolazu
    oživjeti neku čaroliju
    d o kojemu pjeva narodna popijevka Vrbniče nad morem

    anas ovako, sutra onako, pa opet sve ispočetka !“

    adati oko nekoga radi kakve lične koristi


    je`l imaš pundrace u gaćama kad se stalno vrpoljiš i nemožeš ni sekund na miru sedeti !“ ; Postoji zanimljiv izraz: „Ajd`,vrpol
    asja. Postupak se se zove vršidba, što je bio prvorazredni događaj u selu i kući domaćina, jer je učestvovala mnogobrojna m

    lj do podne !“- petnajst minuta do podne

    ga ne drži mesto, što sve dira, svuda ga ima i stalno moraš da mu kazivaš - ne diraj to, ostavi to, a di si sad, jesam

    o simbol prebacivanja lične odgovornosti na nekoga drugoga


    i ("I mnozi mogući vladavci svi rabe oholijom vrući da tebe porabe" U pohvalu grada Dubrovnika, st. 31, 32)
    avljati se sa drugom osobom ali bez ljubavi (bez emocija); vucibatina; loš čovek, prestupnik, nikogović
    ati se, ufati se

    ćarac kaže: „Ne treba mi furuna ni šporet, dođi diko, ljubiću te opet !“
    modom, te i sam znao lansirati po koju modnu novost
    eri, dok se vidi

    dane „uzduž na brazdu“ ili na „dve vode“, obično napisano koje i kada je zidao kuću, po lepoti zabata cenio se i gazda kuće, specijalni majs

    njem, primer: „Ala je njoj zabiberila da se sve puši!“

    ćem delu Srema naziv se lepo odomaćio. U Bačkoj i severnom Banatu naziva se disnotor,disnator poreklo od mađarsko
    ćem delu Srema naziv se lepo odomaćio. U Bačkoj i severnom Banatu naziva se disnotor,disnator poreklo od mađarsko

    avanje okoline; pričati bez veze

    o neprimeren život sa lošim društvom u bećarenju; 3. tvrditi nešto što nije tačno
    se ušmrkava

    brojem 12 , ili „dojnjak“ u mađarskim kartama , ima i „gornjak“ sa brojem 13 , a naziv je „dama“

    esantan i šteta je što nepostoji i „zapola“ ili „začetvrt“ !?.


    može da se zaustavi, nekad, i po sat vremena. Nije zdravo ni u jednom slučaju ! ; 2. preceniti cenu robe ili usluge prilikom poga
    ću budućeg zeta da vidi imovinsko stanje

    anog zdrastvenog pretiska, udara groma u blizini, šamara zvanog zauška, itd.; zagluno-ogluveo na krako
    enja jer svak misli da je on lično zaslužuje),
    a kožom mesto ožari i dugo bolno peče

    prava zagula; nezgodan, tvrdoglav tip, koji kaže: „E sad neću , ni kako ja oću!?“ . U toku svađe sa nekim, izleti uvreda: „Zagul

    ki kod devojke, kao u bećarcu: „Magla gusta, skrili se putići, oćel` dragi po magli zaići!“
    a bezdana i ponuditi starije društvo na klupi
    e Žajtlik, fotograf seoski - izraz se odomaćio i za amatere i za profesionlane fotografe

    u plamena, užarena masa raširi po do zidova peći i zatvora poklopcem...

    aj što zakera
    esto šaraga da se ne bi prosuo sitni teret

    , sa šivatkom i koncem i niko se nije rugao i primećivao. Majka (baba) je govorila: „Deco samo je važno da bude pošteno i či

    zališno, izlišno, nepotrebno


    reban razgovor
    čem (plačem)

    vik kada se bez potrebe nešto loše radi i posle sledi grdnja

    om, vješto obmanuti, dovoditi u zabludu


    zamjeriti kome

    esto domaća stoka zamrkne i ne dođe kući za dana, kad je očekuju


    e kapital tanji, onda se priča po selu: „Prodala je ta raspikuća skoro sve njive zanavek, i kako ždere po bircuzima otići će i kuć

    azi visinu makije


    to ja naziv za bezgrešno začeće u religijskim događajima

    kli ili u trku se okrenuti u suprotno pravcu, da preti opasnost od ispadanja, ili pada

    nzin; nekad vrlo prestižna stvarčica kod pušača i često meta krađa u kafanama i džeparoša na vašarima

    destilacije alkohola - metod korišten u kriznim vremenima, zakonom zabranjen


    esti; 3. stvoriti bolesno društvo od korupcije i ostalih asocijalnih ponašanja

    o mesto u društvu, biti po strani, biti van događaja


    a od brašna i vode

    dnog ponašanja i govora


    podstrekavati obično na gluposti

    vreme, što je dobro i korisno. Na primer: 1. namiriti zarana stoku, pre smrkavanja, za videla; 2. krenuti zarana na put ili njivu, pre svitanja da

    zivati; suprotno; primer: „Đuka, iz šorića ič ne zarezuje nikog živog u selu !“

    ara) od bakra ili mesinga, u kojoj stoji porc. šoljica za c k

    ce joj sve zarozano

    za dlaku, zainatiti se
    ustavljaju konji, uz uzvik: „Ooooo !“ ; 2. čašu rakije, na brzaka, stojeći pored šanka u birtiji; 3. šakom, onog namćora što grdi B

    me; izraz: ala je zavujalo-baš zahladilo, vreme kada je debeli minus, duva severac i pada suv sitan sneg koji se ka

    po sata zuji u ušima i slabo se čuje šta drugi divane


    životom; praviti zazubice-izazivati želju
    rilatici: „Odi čiči da ti čiča zbiči” !

    znati; viju i vim; znam; vij; znaj

    vjedjeti, znati; viju i vim; znam; vij; znaj


    m kao bludnik, krivac, tat, grešnik. Od latinskog: bullare, pečatom žigosati, pečatiti

    ogubi se i nesvesno više puta osoli šunku; 2.osoba koja se često opija, nebira piće, čašu ili flašu, pa se desi u brzini da nategne sir

    ti; uskratiti; zderžati se; ustrajati; ponašati se


    čenje može pretpostaviti iz stiha: "Zdravje tebi ovoj šalju sin Prijama, kâ zdravje i pokoj moreš mi dat sama", gdje su dva razli

    amovi (konopci, štrange)


    za koja se vezuju štrange
    samo misli na švrljanje i švalerisanje
    ća); mit. bog vetra kod starih Grka, sin Astreja i boginje Eos

    umrlih i poginulih u borbama na solunskom frontu, 1915-1918


    više iz prikrajka; 3. zafrkavati, zezati ali bojažljivo da se jedva primeti
    ncelarije ustav i sve ustavne odredbe izvan zakonske snage. Od latinskog: ex lex

    orskih rodoljuba na Podgoričkoj skupštini 1918. godine; nazvani su zelenaši po zelenom plakatu na kojem su bila imena onih

    a, belih i žutih; narcis


    ga, nosi domaćinstvo i ima veliko poštovanje od svih

    oriste se umesto sobnih papuča...


    misli na ogovaranje, psovanje, klevetanje

    adije samo štetu pravu !“; izraz: prožgaditi se-obezobraziti se, poružniti se
    o; moje je srce puno pelina, gorčine
    rojanju, a pogotovo pri kartanju u igri sedmice

    na osoba, jadnog izgleda

    uške ni potrbuške nego sečimice, po strani, na kant“!

    e dugme ili se rašije


    ka fraza za blesavo ljenčarenje i zurenje u nekog tko je isto tako zinuo te se čudi papinoj mački

    zgovoru ; 3. u pevanju više se čuje dranje nego pesma

    opova na krovu kuće ili štale

    se, nastojati, naprezati se


    i biografija isto to, ali samo nas običnih smrtnika

    ikolu stavi šaka zrnevlja žita u plitku posudu (tanjir) i svakodnevno zaliva da do Božića izraste mlado zeleno žito.
    za nju se otimlju ljetna i zimska božanstva, i zbog nje se vodi borba između njih
    šta nehigijena

    as desno zjaka-osoba bez mira i stava


    tankolozovićko i malobrojno; junaštvo je odlika pojedinca i njegove odvažnosti, koje lako može okrnjiti njegovo slabo bratstvo i zbog toga sta

    veka sa izraženom očnom manom


    njivati, kaljati, blatiti, upropašćivati
    čenja)
    oldato, a i Madžari upotrebljavaju istu riječ: zsoldos

    A, zortuješ?”-bojiš se ?; imati zort-plašiti se nečega


    ole i Petra; prema predaji, dao ga je vojskovođa Wallenstein (1583-1634), vrhovni zapovjednik njemačke vojske u tridesetogodišnjem ratu, ot

    za; izreka za političare koji prave štetu kažu: „Ovi su gori od najgore zubače !“

    , dio crnogorske narodne nošnje


    čvrsto spavati
    ći sa jakim i prodornim zvukom; zurlati-glasno svirati, više dosadno i napadno

    d. šira, i ima šest rupa za prste

    trolisano šutiranje
    oj narodnoj slovačkoj nošnji ; 2. osoba pedantna, poštena , čista i zarađuje spremajući kuće i stanove u gradu
    ke renesanse; premda sama nije pisala, bila je obrazovana; o njoj je pjevalo desetak dubrovačkih petrarkističkih pjesnika (Monaldi, Gu

    u koji troši svoje zube jedući rajin hljeb


    u koji troši svoje zube jedući rajin hljeb
    što se stavlja u usta konju; žvalavljenje-preterano i napadno ljubljenje ili dosadno pričanje; žvalonja, žvaloša-pogrdan naziv za osobu koja mn
    što se stavlja u usta konju; žvalavljenje-preterano i napadno ljubljenje ili dosadno pričanje; žvalonja, žvaloša-pogrdan naziv za osobu koja mn

    a ogovaranje, afera

    čavao nečiji dolazak u kuću


    esovao, kaže se i zapelo mu oko
    mer, peva: Irizani svaki dan / mole Boga z' ajzliban / da ih vodi sve do Beca / da prodadu malo kreca

    n, to znaci da u jelu, a narocito u picu nema mere)

    (vodite racuna ako ovo pijete, posto ocas posla ‘udari u noge’)

    ; tako se međusobno oslovljavaju i zdravo dobri drugovi, al’ kad su ozenjeni i imaju decu

    upi zutoj k’o dukat

    ar vancage padale!'
    e, nova snajka peva: 'Ko me glaba, jos nisam ni slaba!'

    k protiv nazeba
    mmmmmljaccccc (*opet prim. potpisnika posta )

    du (khm-khm... )

    ponekad I svaleri (); pesma kaze: 'Tamo ima jedna dera di prolazi kera...'
    e macak ili deda hrce

    avo sam bolestan!'

    na u ozbiljnu psovku... hehehhe... dobro, cutacu )


    n, nit popašan!'
    ca iz 'Pop Cira i pop Spira'

    , (ta) nemojte kasti?!'

    i na ulju, al' nije tako ukusno)

    posebno u vreme 'nekrštenih' dana (od Božića do Bogojavljenja)

    a mnogo i nepotrebno

    e; pesma kaze: 'Teraj kera, lutko moja bela/teraj kera kad si zapocela...'

    e i becaricu se, ima kade i ozenicu se!'


    posmatrati partiju karata
    aranja, gukfenster
    mađarskom oznacava broj devet

    amo od dgunja )
    po banjama uz kafu dele i ratluk
    sam mali jaša, dos'o sa salaša...')

    oe negde pomenuo kotarku... )


    i, pa se prelije zaslađenim mlekom

    i lepi za zube, kupuje se deci na vasaru ili seoskoj slavi


    ga nosi 'na krkače'

    govornu zenu

    nka, u njoj jezidani sporet na kome se kuva, astal i cetiri stolice , ali je tu obavezno i krevet na kom spavaju momci kad se vrate iz becara ili

    gutka', ali nisam sigurna)

    dogoditi, kaze se: 'Kad kurtavoj keri, rep vezes!'


    nj bez kočijaša
    među ljudima

    e stavlja jastučnica

    u mrtve kokoške")
    oja se dene seno, slama itd

    ovčić (kad se igra "pismo-glava")


    e dvema motkama
    kola da bi se na nji stavilo seno
    e flundre na kolinu abanjem pokidale, a on je pao s trišnje, pa su mu zato pukle (v. habanje).
    čiš te lipe čakšire, samo i(h) abaš! ~ se 'prljati se i derati nošenjem (odeća i sl.)'.
    čiš taj abav bolondoš?!
    je, pa je pobigo od kuće.
    Često ona njega abriktuje, al malo joj vridi kad on tira samo po svom.
    si kod mesara velike nožove da I(h) naoštri na acelu, tribaće nam za klanje svlnja. ← mađ. acel.
    ć na kraj, kad je taki acelaš.
    karicu za Božić. Izr. Adet ti tvoj! 'blaga grdnja'.
    ratu dotiro do adnađa. ← mađ. hadnagy.

    , da ne padneš u ruke kakom adrenjaku!


    — Ko bi ga znao zašto, al on je pravi adumac, ni s kim se ne druži nit voli da kogod kod njeg đođe.
    pešno sredstvo, način (fig.)' Izr. ima i on svoje adute, samo ćeka zgodu.
    Ti si pogrišio, zašto nisi oma adutiro?!
    ć)'. — Sićam se, kako se ne bi sićala, baš je bio advent, pa sam ti skuvala soparnu čorbu za užnu.
    adventska post.
    la u svom ađustiranju.
    oterivati (se)'. — Ajde žuri, šta se već toliko ađustlraš, svi čekamo na te. — Ađustira konja za svatove.
    lio se ko kaki aga, a dica nek vuku teške snopove.
    njemu baš lako, šta ima — dva tri lanca agame.
    nadnicu kod gazda Lovre, on je pravi ago, samo zanoveta i zapovida, a nikad nije zadovoljan inađenim poslom, pa zaklda na na
    ati'. — Mogo bi i ti, Joso, štogod uradit, a ne ko ago, samo se izvalit i agovat!

    je: 'ne, nikako.' — Oćeš i ti doć u kolo? — Aja, riije to više za mene.

    svi u red pa da zajedno potrčimo i vidimo ko bolje mož?!

    iz avlije, jel ako baćo dođu, biće vas svudak.


    va žena i taka ajdara.
    čiji, kad mu je otac ajdarast.
    azdravimo! b. 'pri odbijanju, za neodobravanje: pusti, mani'. — Ajde, okani ga se već jedared. 2. 'sa značenjem pravog imp. glag
    o vrime i kod nas bilo ajduka.

    di dalje tog tvog ajgira, zdravo je nemiran, pa ga se dica boje.


    oba (podr.)'. — Sramota je kast, al ona samo trči za moncima ko kaka ajgiruša.

    ga privatiš oko salaša, a ne da povazdan ajkaš kojekuda.


    ovima, skitara'. — Svi je u selu zovu Mara ajkača!

    e znam šta joj je, po ćitav dan ajmeči. 2. 'suzdržavati se, odbrecati se'. — Ta kako je ne bi nudila, al ona ie furtom ajme

    o, ajs kad vam kažem.


    šli na ajz(l)ibanu.
    izvede iz takta (vulg.)'. — Dokleg će Šime našeg Vranju akat?!
    ne mari, tako i treba'. — Ja ću puštit kera s lanca, ako te i ugrize. — Čula sam da će i tvoj momak ić u kolo brez tebe! — ako
    dobar rod ovog lita akobogda.
    o, nije niklo kako triba.
    sam dva akova žita za sime Antunu Patkovom.
    . — To je jedan zdravo akuratan fiškal. ala ž v. hala.
    o, da se ustima mož uradit — kaže se za one koji slabo rade'. — Alaj, nane, alaj zloba na me!
    ko i prije prava alamunja.
    ćma je ružno kad je žena alamunjasta.
    a'. — Stane, nemoj se srdit, al ta tvoja ćer je rasna alapača.
    a sa kola i baca gore na kamaru'. — Stipane, mogo bi me malo zaminit, već po dana sam u alašu i duša mi se oznojila.
    ravio bi ja sam vrata, al nemam alat za taj poso.
    tvoja dva vranca.
    alatasta, al on je na oca ždripca.
    ve svinje ko ove sad.

    dajnog ugovora ili po završetku nekog posla. — Vite da smo uradili na vrime, al ko će sad aldumašce da plati? ← ma

    n aloc u kuruze.
    Ne triba nikad tako napunit alov, svinji onda tušta isprolivaje.

    )'. — Malo mu je odilce alvatno, al na godinu će bit baš kako triba. 2. 'nemaran, neuredan'. — Radi, radi, al kad ga ne gledaš, o
    orit kad tako alvatno radi.
    n); 2. 'nevestinska oprema (koju mladoženja odnofi iz devojačke kuće uoči venčanja)'. 3. 'odeća, odelo'. — Šta si ur
    knju, ne volim da ti kažu kako si aljkava cura.
    vca, njegov poso ne vridi ni po lule duvana.
    t aljkavica, a kad bidneš sama svoja gazdarica, radi kako oćeš.
    ije radio kad i sam aljkavo izgleda.

    luži za vuču'. — Donesi nove amove, nećemo valdar u svatove sa starima. 2- 'naramenica, držač za pantalone'. — Di su moji am
    ten!; part. — Ama, uradiću, šta mi toliko zvocate?!
    — Amade, amade, dico.

    ćice (od drveta ili pruća)'. — Ja n.kad ne praznim ambar dok ne vidim da će bit dosta novog žita.
    ćom, natkriven'. — Dida su cilo lito spavali na krevetu pod ambetušom.
    rel, ne možeš ga ni raskrilit kad tako zdravo duše vitar.
    pril. 'svršetak, kraj'. — Doće i tvoj amen! 3. 'otpozdrav (na "FaljenIsus")'. — Amen uvik, sinko!
    im kad sve amenuješ što ja kažem, oću da čujem i tvoje mnenje.
    vidi kaki je to amišan čovik.

    a dok litinu ne skinemo.

    — Dico, friško skupljajte vaše andramulje, je 1 ako baćo vide kako soba izgleda, teško vama.
    dravim rukama, oma da si i(h) opro.
    . — Pravo sam imo andung da triba ić na vašar i, andrak ga odno, ni sam ne znam zašto nisam očo, pa sad sam baš fain izgubio n
    ako lipo spava nanin anđelak.

    ngira, a ti, Boriša, ćeš jašit kobilu.


    konzervisanje voća i buradi)'. — Kupi malo anšlaga, tribaće nam kad budnemo dunc mećali.
    cesu pripremanja kompota ili buradi pred berbu)'. — Možem ti dat, jel ja sam moju burad već anšlagovo, a ostalo mi je baš fain a
    ka zemlje)'. — Moramo malo odorat od ante, široko smo je ostavili pa raste na njoj korov.
    ćeg antikrista, i rođenog bi oca privario da mož.

    ć anjicat, oma da ste se smirili i spavali.

    a salaš tog apaša samo da izgleda di je šta i posli da dođe krast.


    vo brašno za ušur? — apcigovo mu je od nadnice što nije dva dana radio. ← nem abziehen.
    ! 'kao psovka'.
    va apoštolska pridika.

    a anta, između nas i komšije postala je prava apta, toliki je veliki gustiš naraso.
    — i naš pretelj je kupio aptike.
    r, jesi 1 već išo š njim na trke?
    ćeg arambaše od njeg.

    — Ne bi baš morala da se sastaješ s Matom, čim počme divanit, oma se vidi da je prava ardala.
    ojka, a još uvik si taka ardalasta cura.
    dno od ardova da izliže, da od čega mu je nos ko prizrijala paradička.
    odavno njevu zemlju izdaju pod arendu. 2. 'zakupnina za zemljište (koju plaća arendaš)'. — Ove godine je litina s

    ljište'. — Neću više sam obrađival, arendiraću svu zemlju. — Arendiraću čaBonini dvadeset lanaca. Izr. Ja ću Sentu (deo Subotic
    — Otkud da i'mam volju za čega drugo kad argatujem svaki dan od mraka do mraka, a što zaradim, jedva dotekne za kruv mojoj d

    stra me je, šta to mož bit?!


    arlaukanje,
    tencima — nismo i(h) tribali zakopat.
    ć je prošlo dvi godine od kako joj je ćer umrla, a još uvik drži njezino ruvo u armaru.

    pila armoniku, valdar mi neće sin bit armonikaš?!

    ja, svi smo služili u artileriji.

    tokni kravu da uđeš med nji!

    . asnit -im nesvr. v. hasnit. ~ se povr. v. hasnit se.


    leže u aspi.
    će se poderat al neće umrit.
    od dudom. ← mađ. azstal

    ožu pa je prostri, znaš da se na njoj ide.


    mbetušu prostirali asure.

    nja i sad mi moje staro srce zaigra.


    šikuje, samo ne znam oće l je uzet.
    za dubinu'. — Naš komšija privaljiva pisak na dva ašova, sadiće novi vinograd.

    e!; ~ imaš tolike atove a ni jednog za jašenje.


    ćina'. — Nemoj da odoravaš od mog atara.

    i oma su tu pod varoškom zemljom.


    ane, napiši nam atrez.

    Čujem, Tome, da si i ti avanzovo, da si dobio jednu zvizdu.


    nike avaške slanine. ← mađ. avas.
    đeš iza kuće ko kaka avet.
    m o avetinjama.

    ja, pa kud koji slatki moji! (kad se raskida sa neradnicima).

    čat po tom avrlju, ubošćete se.


    vilu u azlagu.
    čovik gleda, pomislio bi da tri dana nisi io!
    ezika! 'žene alapaće (fig.)'.
    ncem opšiva, veze'. — Moja najmlađa ćer zdravo lip ažur radi, a bome i veze i šupljika.
    a tri ažurovana čaršapa za astal.
    metni je u sobu na astal.
    ći po rođenju)'. — Taj valdar nije bio treću noć dočuvan! 2. 'pohođenje novorođenčeta i porodilje i donošenje poklona (naj
    je'. — Nije valdar dite da ga triba babiškovat?!
    babo ne sidnu za astal.
    važnih poslova'. — Šta babraš tamo već toliko dugo?!
    jati'. — Kad god se napije, dođe kod nas pa samo babunja ~ zato ga niko ni ne sluša šta divani.
    kupusom i tako mećat u sirćet za zimu. 2. 'baba, stara žena (podr.)'. — Znala je babura sve to, al je mudro ćutila.
    će mi vračke.
    ma ko ker u bunaru.
    ako gledam to su prave baburine!
    šla i ona babuskara?!
    e i nogama bacaka. ~ se 1. 'nogama i rukama mlatarati, koprcati se, praćakati se'. — Tako se mali nogicama bacaka
    Da sam cura, nikad se ne bi udala za takog baatog momka.
    ć još i baato divani!
    svima dosadila, zato ga ni ne vole u društvu.
    čava je ko baba; 2. 'tašta, ženina mati'. — Doće joj zet, pa se baba ustrčala da sve spremi; 3. 'trouglasti drveni drža
    — Mlada cura, a nosi tako babačko ruvo. Izr.: ~ lito 'kasna i lepa jesen'; ~ kolo 'narodna igra sporog tempa'.
    će te odnet babaroga!
    ajavat moju Macu?
    e pišce i kaže ~ vaćajte konje i nosite me na karucama u varoš.
    am Josu da je uzo babicu ~ cigurno će okivat kosu; 2. 'žena koja pomaže porodilji pri porođaju (akušerka)'. — Kad sam se ja pora
    k s malim krajom odozgor ~ valdar bi se udavala.

    amen; 2. 'obući'. — eto mene, samo da bacim kaput na leđa; 3. 'uHoniti, ostaviti'. — Bacio je kosu na tavanjoš posli risa i sad ne

    ć Joso), čika'. 2. 'dobra osobina stvari'. — To je bać voće!


    ozno sam njim kola i konje još iz daleka.

    aja morala najvećma glancat.


    ćina dva ždripca.
    uvik zavrnuti nagori.
    vik pun svinja, baćkoš je on, u svakom pogledu.
    vakogu kući.; mali ~ 'dever (odm.). — Nane, da zovem malog baću na užnu?
    ružnu i sadili je u badnjove oko slame.
    ! 2. 'besplatno'. — Kupio sam kenjače, a uz to dobio badavad i jedan kabo.
    godit nadničare za branje kuruza, al sve sam badavadžija tamo ~ taki mi ne tribaje.

    zato se moraju čupati ili ispeći)'. — Pati s očima, makar joj često vade badlje.
    se pale sveće, a u sobu ga unosi položaj, čestitajući Badnje veče, dok ga domaćin posipa žitom i kukuruzima)'. —
    (na njemu su razne figurjce od testa; životinjice, ruže, burić i dr.)'. — Što su majka lipo našarali badnjak. 2. 'dan uoč
    sutra Badnji dan!

    avijem jednu cigaretlu; 2. 'loš duvan; zaostali duvan na dnu ispušene lule'. — Ja ne znam, Luka, šta tebi fali, oćeš da se udaviš u
    Vece i on je od njeve bagre.
    ele samo zuje i kupe med.

    onda da se raziđemo.
    najpre, bajage, odbrecaj (up. kobajage).
    čovika udala.
    eg ili bajatog kruva.
    burda bajala i cura se razbolila.
    glavi bajbok.

    d vidim žandare s bajnetom na puški.


    , testerisanje drva'. — Pripravi bak i priku pilu, pa ćemo pilat dračove ciplje. 2. 'sedište za kočijaša na kolima, bok'. — Na baku
    aštrikala rukavice za zimu.
    dgovornosti'. — Mater i otac su mu rintali dok ga nisu izučili, a on sad ni u bakać na njevu stranu.
    ave bakandže a ne cipele za dite. ← mađ. bakancs.
    kuvali paradičku.
    — Mani se već tog branja sa vrva voćke, ne vridi da se bakćeš oko nikol(i)ko zrni; triba i vrepcima štogod ostavit.

    am znala da si ti, Vranje, jel niko drugi tako ne bakti.


    čit na tu luletinu?!
    posle berbe grožđa (grozdovi se vešaju u dvorani i plesači ih skidaju svojim devojkama, a čuvari ih hvataju i kažnjavaju)'.
    kad mu tako iđu bale na nos? 2. 'upakovana roba, presovana slama, seno i sl.' — Slamu smo prešovali u bale i tako smo je proda
    š balac iz nosa.
    'mlad i nezreo, "zelen". — Nije ni bio red da se baviš s otim balavim momkom.
    ište (pogrd.)'. — Di ćeš ti, balavac jedan, s nama momcima?! 2. 'onaj kome idu bale iz nosa ili usta'. — O rukav balavac tare, zga
    er jedan i on se misa med starije.
    aj ti Rozu, nadigla se balavica ko da je prava divojka?! 2. 'bala, slina'. — Kaka cura, kad joj još balavica viri iz nosa.
    šla u kolo, tamo je bila sve sama balavurdija.
    i te kravlje balege isprid kuće.
    Utiraj krave u korlat da ne balegaje svud po avliji. 2. 'govoriti besmislice, lupetati, baljezgati (vulg. fig.)'. — Lud i pijan jednako b
    ko da su te motkom tukli; 2. 'prljati balama'. — Otari tom ditetu nos, sve ilo bali. 3. 'lupetati'. — Misliš d

    a baljezganje.
    o možeš istrpit onog tvog čovika, napije se, p onda po cio dan baljezga.
    đ. bamba.
    ćo njevu lulu zapale, dica sa banka padaje. Izr.: Banak njim njev! (u kletvi).
    na pecu, ništa nisam prodo.
    ćom banči, a danjom spava!
    mburaška banda; 2. 'razbojnička družina'. — Nije to jedan lopov, kažu da tu hara čitava banda.
    smo imali boljeg bandaša, još bi prija pokosili.
    eda pokošeno žito)'. — Lako j tebi kosit kad imaš tako dobru i lipu bandašicu.
    e ko zmaj!
    omio nikoliko bandera pokraj gvozdenog puta.
    t kad je uvik bio bandoglav čovik.

    ta redovna cura zagledat u tog bangalolu?!

    otvorio, a oni banili.


    i "udara" ceo uiožen novac) u kartanju ili kocki'. — Ja držim bank i mećem sav novac što imam.
    — Banka mi je tabulirala svu zemlju i salaš, pa sam dobio zajam.

    se zaduživo, a nikad nije vraćo, zato je posto bankrot.


    er razlupat. Bar da oće!. — Bar da ja imam takog konja.
    kiša padne, svudan ostanu bare. 2. 'podvodno zemljište, močvara'. — U našim barama ima dosta trske i trave za pa
    bolje je onda da se ne udaš, ako nemaš drugog.
    baraki dok nije bio gotov čardak.
    ovazdan oko nje štogod barata. 2. 'preturati, čeprkati'. — Nisi ga tribo puštit da on sam u naslamu barata. 3. 'dogova
    ć rakiju i uplatit za barcu.
    čić petrolina.
    on sam donet tu bardačinu.
    '. — Ponesi bardak i kupi petrolina.

    ij'e i padnem u jednu baretinu, izgledo sam ko pravo svinče.

    ili zbog nikog barjaka. barjaktar -ara m 1. 'onaj koji nosi barjak'. — Naš Stipan je bio barjaktar u katanama. 2. 'vođ
    ricu da stane.
    vinjama za mošlik.

    ravo dobra za pokrivanje krovova.

    d baruna, a ja njegovu ženu barunicu nisam ni vidio.

    a baruta što ga trošiš.

    Mate, da se privatiš kakog posla, a ne po cio božji dan da basaš po selu.


    azivanje istovremenosti). — Baš sam pošo kod vas, a vi krenuli vamo; 3. (za ublažavanje). — Niste se ba
    a, a najviše crveni ruža.

    cio dan se baškari, a žena mu i dica rade. 2. 'šepuriti se, praviti se važan'. — Još kad bi imo toliko koliko
    u je još dida sve popio i pobaco svircima.
    šta je dice pa su zato siroti.

    ne samo da batakove izbiraš. 2. (šalj.) 'noga u čoveka (žene)'. — Zagledo se momak u curine batakove.
    azo, umisto da se lati posla, on hajku na bataljku, pa pravo u mijanu.
    je iz raja izašla. Bolje je poslušat kraljevsku rič, nego kraljevsku batinu!
    ila batinara u mladosti, ne bi došla na prosjački štap u starosti.
    iku da tako batina konje! 2. 'lutati, skitati'. — Ništa ona ne radi, samo batina po selu. ~ se 'tući se batinama'. — iđite razvadite i(h
    pijanstva, teturati se'. — Vidio sam Nikolu, tako batrga sokakom, mora da se dobro nakvasio. ~ se povr. — Naš dida
    drveta i sl.)'. — Otkinila mu mašina prste i sad mu osto samo batrljak o(d) dlana.
    e deca'. — Toliko m se dica bojala bauka da nisu smila sama uveče u sobu uć ~ mislili su da je bauk pod krevetom.
    io kod nas, al ne znamo kud je posli očo; 2. 'zanimati se za nešto, raditi neki posao'. — Ne bavim se ja s ovčarstvom ~ ne i
    d u)edared ogladne, dosadiće mu bazat, pa će se privatit motike.

    buradima) i staviti žig kod kojih je proverena mera'. — Očistili smo tri velika bureta, nosićemo i(h) baždarit.
    je upropastilo.
    mo nana bdiju, jel je bolesna mala Manda.
    š uvik sisa. 2. 'čunj (u kuglani)'. — Ja bi se kugljo, samo ko će namišćat bebe.
    još uvik sisa?
    e u bebicu pa sad nek se ždere.
    đati se'.

    ad tako beči. 2. 'netremice gledati. — Beči ti oči koliko oćeš, al dok se ne opereš, nema večere. ~ se 1. 'razmetati se, prsiti se. —

    i zabavu, nestalan i u ljubavi'. — Bećar očo, uncut došo! bećarac -rca 'm vrsta narodne pesme (u desetercu ljubavno

    se, to mi je u krvi.
    e, lati se motike, nije kopanje kuruza bećarluk.
    ćarski život produži i posli vinčanja.
    r, samo se bećarski ponašam.
    ćaruša okreće monce oko prsta.
    bavio?! Mogo si štogod bolje kupit uz onog tvog lipog konja.
    e radiš, a sve imaš.
    đima ko ja.
    ari Ciganin begešar.
    išli u krevet, i ni bekac više.
    kako se bekari, ko da je u sto lanaca odraso!
    — Daj mu tu loptu, da se već ne bekelji toliko.
    u staro vreme nosila su ga deca oba pola — i to je bio jedan od načina da se pred Turcima sakriju muška deca).
    a nisi beknio!
    ja, al me zato svaka cura voli.
    diti, terevenčiti'. — Bekrijaću dok sam mlad, imam kada da ostarim.
    u belaj 'nastradati'. — Ja, dico, ne marim, idite — al ako baćo čuju di ste, biće belaja.
    moramo vadit pasoš za pras(i)ce
    po platila taj curin bemberg?
    ć toliko bembuče? 2. 'tražiti nešto kroz plač (za decu)'. — ićeš i ti s nanom, samo nemoj više bembukat.
    či za njim.

    da nisi tako benasto radio.


    ka benga u piliće i sve je što sam imala pocrkalo.
    a bengavog zdravlja.
    dosta benkica od prvog diteta.
    dine sam imo dobre berače kuruza.
    đe da muškarci nisu mogli naiznosit pune košarove.
    uza, kiša nam je smetala, zato se tako otegla beračina.
    a. 2. 'vreme berbe'. — Spremili smo burad za berbu. 3. 'zarada, profit'. — Jeptino je grožđe, to je berba za trgovce koji ga kupuju
    u berbanski dani, svi se ušvrćkamo.

    svašta možeš čut.


    mu je malo teško nosit, jel je on zdravo nizak.
    daš, zato što je u mladosti u berdu sviro.
    tnih poslodavaca)'. — Čim misečari dobiju svoja beriva, oma peca poskupi.
    zo naš purgermajstor.
    o njeg skupe.

    ija, oma se grize. 2. 'osoba sa životinjskim osobinama'. — Kažeš da ona ne valja, al eto, našla se još veća beštija, pa je Ozo za že
    đenju, sa raznim figurama ljudi i životinja'. — Toliko je svita bilo u cfkvi da betlem nisam ni vidila.
    ba mlikašcem?

    da se bicigluješ?
    m držalju, služi za šibanje (na kraju se nalazi švigar, koji puca na trzaj). — Kad ja puknem s bičom, čuje se na deseti salaš. Izr. N
    čko, a bič kratko bičalje.

    a ima niki bičiji vrat.

    dobro bilo, samo da nije bičkaš.


    j dok te ja uvatim, vidićeš ti koga ćeš bičovat?! ~ se povr.
    judsko biće i znaš mislit.
    ka bida, pa samo iz godine u godinu pištimo — al triba izdržat i to će proć.
    Bidna dica plaču, ostala su brez matere.
    ovika, a ni ne poznaš ga dobro.
    avad on iđe za njom, kad ga Roza ne bigeniše. ~ se 'zavoleti se'. — izgleda da se naša dica bigenišu.
    na tvoja dva bika? 2. 'čvrst, cevčast list crnog luka koji nosi cvet'. — Triba pogazit luk, počo je već rast u bikove. I
    lujskog uda)'. — Bikačikom ću ja tebe priko ušivi pa ćeš oma potrevit istirat svinje na strniku.
    đa, sa ću ja doć na genciju za tobom.
    pio bilete, zatvorena je biletarnica.
    Sva je bila u bilom ruvu. Izr. ~ smok 'mlečni proizvodi'; bile duvne 'kaluđerice koje isključivo nose bele haljine';

    rljavštine i sl.' — Oprala sam košulje, a nema nimalo sunca da i možem bilit. ~ se 'izdvajati se belinom'.

    ćeš naučit ono što triba.


    koju se vezuje stoka), alka'. — Prokinio se biljančuk na jaslama.
    a, glasa'. — Ove godine sam prvi put bio biiač. 2. 'probirač, izbirač'. — Nije dobro da bidneš velik birač, jel možeš ostat i brez on
    sa'. — Postala sam punolitna pa sam i ja biračica. 2. 'probiračica, izbiračica'. — Biračica ne mož tražit ono što niko nema.
    — Mene nisu našli u biračkom spisku.
    gledat drugi već kupite, ovo je biran krumpir!
    birano nosio.
    opredeljivati se, odlučivati se za nešto'. — Mlogo je birala, pa je ostala neudata. 2. 'vršiti izbor glasanjem'. — Triput su ga birali
    ravo u birc krene.
    (godišnjak)'. — Gazde su više volili da su njim mladi bireši. ← mađ. beres.
    če moje malo.
    i samo stariji ljudi u kraju.

    nalažljiva birtašica, onda je mijana uvik puna.


    katkad i pokršteno.
    m šta je Grgu taki bis spopo. 2. 'besnilo, besnoća'. ~ od bisa sasvim je obnevidio. Izr. Glete bisa 'vidi vraga'.
    u ili se vešaju o sedlo'. — Iznesi bisage i metni priko sedla.
    sam ko ker.
    i smo u bandi dvi bisernice.
    koj crkvi, episkop'.
    a se odvojila od Kaločke.
    ebe od ljutnje'. — Ajde, smiri se već jedared, dokle ćeš bisnit oko kuće?!
    ko je svaki dan mučio i kinjio da je ona u bisnilu spopala sikiru i udarila ga srid čela.
    ća, moraćemo ga stamanit. bisnulja ž 1. 'nemirna krava (kobila, krma5a)'. — To nije krava već prava bisnulja, uvlk moraš paz

    otiro jedan bistoš. ← mađ. bisztos.


    strimo novo vino. b. 'razjašnjavati nešto'. — Ne znam šta Mara i Justa već po sata na kapiji bistre?! ~ se 'razbistravati se.'— Bistr
    am svr. i nesvr. 'kao spona i kao pomoćni glagol'. — Jedva čekam da moja bidneš. Izr. ~ za putom 'žuriti se'; ~ nagl
    đav glas ga bije! 'loše se govori o njemu'.
    ko i(h) ima, ko da su se ode skupile sveg svita bitange!
    sad bitandži?!
    dno bili. 2. 'proći'. Izr. Bilo i bitisalo 'bilo pa prošlo'.
    — Bivali su baćo pokatkad i zdravo oštri, al su friško popuštali.
    ko da su malo pritovarena.
    čno drugačija od kola koja konji vuku.
    sto bižanije.
    brzo od opasnosti; uklanjati se od straha'. — I naš baćo su često bižali isprid žandara; 2. 'brzo prolaziti, odmicati (o vremenu)'. — E, vidićete

    v'. — To je blag čovik i mekan da ga mažeš ko puter. — Ona je žena blage riči. 2. 'umeren, prijatan, ugodan'. Ova

    ikad se nije svojim blagom razmećo. 2. 'stoka'. — Koliko ti je blago u korlatu? Izr. ~ od čovika (žene, diteta) 'vrlo dobar
    zino ilo je uvik bilo na vrime skuvano, blago i dobro.
    — Blago onom ko svoj kruv ide! Blago tebi kad si na vrime litinu spremio.
    st o Bogorodičnom začeću'. Na Blagovist se pije vino na štesrce da bi zdravi ljudi bili. Izr. ~ pripovist (zbog čestih i mnogih prom
    dio, blatiš se u bari. 2. 'sramotiti (se), vređati'. — Kobajage, dobro oće svakom, a s jezikom blati da ne mož većma

    deranca da neće od njeg nikad čovik bit.


    ažen med ženama. 2. 'pokojni, umrli (kao imenica)'. — Bać Luka je već odavno med blaženima.
    , a nana ga blaži.
    ćuti, a ti, babo, ne blebeći!
    nadivanit, zato je i zovu blebetuša.
    m blatu'. — Kako smo gazili, a ono blato i voda samo blečka pod nogama. ~ se 'brčkati se'. — Vi'di dicu kako se bleč
    vidio ljude u svečanom ruvu?! 2. 'oponašati glas ovce, teleta. — Bleji tele, cigurno je gladno.
    an, a obisio blende ko magarac.
    mislit i ta tvoja blendava glava.
    e moja, dođi friško da te nana zagrli.
    g našeg blendu?!

    u šarena vrata!

    na su tako blidi u licu.


    j blidoliki deran, koji se juče tu s vama sigro?
    malo pomišaj s prikrupom, pa narani krave.
    đaju'. — Nas dva brata smo blizanci.

    emoj mi više ni u blizinu dolazit.


    — Nji dvi se ne ođvajaje ko da su blizkakinje.

    bliznure su tu na potoku od pantivika.


    on stigo blizo salaša. 2. 'za vreme'. — On je već blizo vinčanja.
    a di je grmilo, a grom se tako blizo čuvo. 2. 'gotovo skoro, bezmalo'. — Ustajte, blizo je četri sata.
    Blaško je njev bližnji rođik 2. 'srodnik uopšte (u imeničkoj službi)'. — Čim se upokoji, ako ima tala, oma će se javit bližnji.
    amota za njezine, odala se bludu.
    a bludnog oca.
    sad ko ženjen ćo\ik, ka(d) će se već jedared opametit?!
    ite, moždar je bljucnilo, jel je fain sisalo. 2. 'izdati šaku novaca (šalj.)'. — Bljucnio je on za tog konja, al sad niko nema lip
    pit, a zna da nije za njeg.
    blatnjavo tlo'. — išli smo po najvećoj bljuzgavici i ulopali smo se do vrata.
    ane, s otom užnom, jel meni već zdravo bljuždri u trbuvu.
    sam brao, al zato sam bobo grožđa ko nikad.
    bi, a ni jednu bobicu grožđa nisam poio, tri dana me već boli trbuv. 2. 'šara na tkanini u vidu tačkica'. — Kati sam kupila cicano r

    o Htre za paradičku. Duncoška ~ 'flaša za kompot', Sodaška ~ 'flaša za soda-vodu'; pletena ~ 'pletenka'.
    pinosum'. 2. 'gvozdeni obruč sa ugrađenim bodljama (stavlja se teletu na nos kada se zaljuči, da ne bi moglo sisati kravu ~ svakim
    dno, zaljučili smo tele pa da mu metnem na nos.
    , ne bockaš ti mene malo?! 2. 'šiti (fig.)'. — Po cio dan bockaš, Kate. — Moram, oću večeras da zavfšim levešku cu
    — Ti u tvom divanu ne znaš drugačije ako nećeš makar malo bocnit čovika. ~ se povr. — iglom.

    krao alat iz bode. 2. 'kiosk'. — Metnili su niku bodu i tamo prodaju duvan i pisma.
    odljikav, koji ima bodlje'. — Mal nisam stao na jednog bodljivog ježa.
    bi izdržo tako velik put. ~ se povr. —Bodrili smo se da to nije ništa, a svi smo se bojali mraka kad ostanemo ko dica sami u sobi
    g da (valjda, verovatno). Boga radi (radi boga). Bome, borme, borame, bogme, bogame (1. zakletva bogom. 2. reč za naglašavanj
    ma (da se, ,,ne daj Bože", to ne dogodi o čemu se govori ili u znaku čuđenja: ,,ta šta kažete"). Gleda u njega ko u Boga (sa strahop
    do moje, Boga tebe čuva. Izr. Bogo moj! Bogo moja! — Ako te ja opalim po ušima, Bogo moja, mislićeš da te grom udario!
    '. — Mate je bio bogalj u jednu ruku. 2. 'siromah, prosjak'. — Triba udilit bogalju. 3. 'nesposobna, umno z

    ne bogarat.
    — Bio sam u bogatim svatovima. Izr. Ako ne možeš bit slavan i bogat, možeš bit pošten i dobar! Bogat je ko nje dužan, a mlad k
    a imanja, al on nije onaj truli bogataš.
    sta izbiraje, malo ako neće bogataš.
    šta izbiraje, malo ako neće ostat neudate.
    ć samo od sebe bogati.
    bogato naili i napili.
    e se rastrvili s otom vašom bogažijom nasrid sobe?!

    i Marko; čini mi se da je Marko bogin. — A meni se čini da su obadvoj(i)ca bogini!


    mi se toliko bogmat ~ bolje uradi oma.
    šla da sam na njegovom mistu bila.
    ć napravio.

    gomoljac uvik naprid molio, a svi drugi su onda ponavljali.


    pridnjakuša i u pivanju u crkvi.
    u, štogod zdravo nije u redu.

    sprdate, a ja vam kažem: bojte me se!


    a taka bojazna žena.
    avo lip glas.
    d je bojažljiv deran.
    više puti, al uvik se kreće tako bojažljivo.
    ar, a bojtari su mladi koji mu pomažu. ← mađ. bojtar.
    san ili stakleni)'. — Stipane, donesi nam jedan bokal rizlinga iz podruma.
    nje, taj bokalić da malo pokvasimo grlo.
    oda. 2. 'buket, kita'. — Evo, nane, nabrala sam jedan bokor ruža za sobu.

    oravit kupit crnog boksa. 2. 'drvena ograda, poseban odeljak za kravu, tele, krmaču)'. oma ćemo izdvojit onu veliku krma
    ovedeš s tobom u kolo, neću ti više boksat čizme.
    Naš Lazo je posto bokter na gvozdenom putu.
    ze signalni uređaji'. — Put iđe pored same bokternice.
    t svalila. Izr. Bola te ne ila 'dobronamerni ukor'. — Bole te vraćale 'opomena da se ne učini neka nepromišljenost'.
    anas nam je Liza taka bona. 2. 'potresen bolom, žalostan; tužan'. — Bolno mi je srce moje. 3. 'koji izaziva bol'. — Sva su mu le
    e za sina, al je bio bolećiv prema njemu.

    užno je ko dva zdrava. Izr. Bolesan se pita a zdrav se nudi!

    noga je sasvim pomodrila.


    oji je kao u bolesnika, nemoćan, slab'. — Dugo je bolovo i kad se pridigo još mu je od bio bolesnički.
    dida težak bolesnik.
    esnika'. — Bolesnikova poste lja je sva zgužvana, toliko se privrće od bola.
    nikako da stanem na noge.
    Svekrova mi je sve većma boležljiva.

    buke glava me boli. Izr. boli me duša, boli me srce 'vrlo mi je žao'; nek se ne pipa di ga ne boli 'da se ne meša u tuđ
    m, bez džepova)'. — Ponesi bolondoš, moždar će pridveče zaladit.
    — Nema ko da obrađuje zemlju dok ja bolujem.
    đeš kod mene. 2. 'brže, što pre'. — Bolje se žuri. Izr. Bolje da te majka bije, neg ožujsko sunce grije (štetno
    avila se po tilu nika boljetica. 2. 'bol, bolest'. — Samo ti maži, ta mast će izličit svaku boljeticu. 2. 'nevolja, zlo'. — Č

    g nema da je obađe.
    u u varoši? 2. 'mršava žena (pogrd.)'. — Sva je mršava i nika kriva, ko prava bondža.
    am ga vidio svojim rođenim očima. 2. 'bogme'. — Posli vake užne, borame bi dobro bilo malo i prileć.

    suknji je metnuta i široka bordura.

    pitanje je samo dokle će bortat i oće 1 pribortat?


    vila je stara već pedeset godina, a na suknji je bortna još ko nova.
    — Nije dobro da tiraš bose konje po tako čačkavim putom. Izr. Provo se ko bos po trnju 'nastradao'. — Bos ko ker.
    ću. 2. 'žena oštrog jezika i izopačenih moralnih shvatanja'. — Samo se s Tonkom ne mišaj, to je taka bosorka da je bolje š njom
    m: ~ iglom, ~ vilama i sl. — Slabo ta tvoja igla bode. 2. 'nanositi bol ubodima'. — Tvoj divan je taki da u srce bode, — Kaki je ta
    am je uništila bostan. Izr. obrat ~ 'nastradati'.

    m crvenim cvetom, božur'. — Puna mi je bašča božeruže.


    đenje Hrista'. Izr. Gojit prase uoči Božića 'odlagati posao za poslednji čas'.
    — Svake godine sam digod božićkovo kod rodova.
    no sa ljudskim i životinjskim likovima i cvećem)'. — Kad su baćo rasikli božićnjak i malo zalili vinom, meni su dali komad i baš
    žji?! ~e drvce 'zeleno igličasto cveće (slično ruzmarinu), bot Artemisia abrotamum. — Božje drvce zdravo lipo mriši.
    Tiraj ovce dalje, svud ostavljaje brabonjke. 2. 'osušena prljavština u vuni ovce'. — Vuna baš nije čista, ima u njoj dosta brabonjak
    Lako je nać trag ovcama, je 1 za sobom brabonjaje.
    u na soncama.

    mo, dico, da lipo podilite sav šećer, pravo bracki!


    e'. — Ja sviram u tamburicu, a moj brat u brač.
    (u odrasla čoveka)'. — Kad si se ti brijo, kad ti je tolika brada narasla? Izr. glavom i bradom 'lično'; puna šaka brade 'velika sre

    o lice, ja sam se uplašila.


    davicu na vr brade. 2. 'izbočen vrh na dojci'. — Kako dite da se nasisa kad ti ni nemaš pravu bradavicu.

    ovaj bradonja?

    će štogod da lešu.
    e ženiš dok si mlad, jel posli ćeš se kajat. v. brajko, brale.

    m od gvozdenih karika (koju su vukii konji) za razbijanje, usitnjavanje i ravnanje zemlje posle oranja i sejanja. — Metni i branu
    čega, zaklanjati'. — Uzmi batinu i brani Jelicu od kerova. 2. 'podržavati što, odobravati, pravdati'. — Zašto mene mišate u
    đa). — Nismo našli dosta nadničara pa će se malo otegnit branje kuruza.
    č m, raž, kukuruz i dr.)'. — Moramo mlit, nestalo nam je brašna za kruv. 2. 'prah dobijen mlevenjem drugih

    telja'. — Mi smo rođena braća; 2. 'muškarac .prema licima u drugoj liniji srodstva' — Nisu samo komšije već i brać
    ća, cveća)'. — Počeli smo brat kuruze.
    brataca pa da krenemo u varoš.
    čit bratovljev kaput? bravac -vca m 'uškopljen vepar, pripremljeni za tov odnosno klanje'. — Ranim tri bravca . dvi krma
    stavlja pri oranju'. — Davno je to bilo kad sam ja izoro prve brazde. 2. 'red zasađen kukuruzom ili vinogradom'. —

    lebetati'. — Najlakše je sidit i brbljat.

    ona svituje druge.


    išala u divan.

    m samo jezik iđe.

    e'. — Oma da si bacila taj prut i da te nisam vidila da brčkaš po tom blatu. ~ se 'kupajući se pljuskati vodu oko sebe'. — Kako mo

    e koje se ističe iznad svoje okoline, breg'. — Nemamo mi u Subotici nikako brdo. 2. 'velika količina nečeg složeno
    či'm mu spomenem knjigu, on se breca.

    odjekivati'. Iđi vidi šta to napolju tako brekće, ko da topove vuku?! 2. 'jako i ubrzano disati, dahtati'. — Stani malo, pa se izduva
    ka brenuje kosu kod češljarice. 2. 'mariti, uzimati u obzir (najčešće negativno)'. — Baćo mu svaki dan divane, al on nikog nebren
    uke! ~ alata nema zanata! ~ krila ni sokol ne leti! ~ starca nema udarca (iskustvo). ~ zdravlja nema uživan
    azlen'. — Da sam brezgiišan covik, onda ne bi bio med vama. ~ brezgrišno začeće 'začeće bez oplođavanja, katolič
    moraš ni kazat, znam da je tvoje sve brezgrišno urađeno.

    brezobraznija nek prija.


    i su neispavani zato su i brezvoljni.
    je, nisi mi tribo donosit taj brezvridni krumpir.
    ve je brezvridno kazano.
    činama), britva'. — Čime ćeš sić slaninu kad nisi pono bricu na njivu.
    mene i ne zameći kavgu sa Kalom, jel on je pravi bricaroš.
    — Tuku se batinama i bricaje se.
    i ne otvara berbernicu.
    . — Jedno vrime svi su tili da imadu najveći brič na čakčirama.

    a se kogod na brid ne posiče.


    pa ćeš vidit kako se slanina siče.
    o bridan, kad ga furtom stižu nike nevolje.
    Ti i dana mu je obraz bndio od baćine ćušKe.
    dario i oma je pripolovio.
    e na gredu, ko da je to kaki brig?! Izr. Ko od briga odvaljen 'snažan'. briga ž 1. 'osećanje nespokojstva zbog nekoga ili ne
    ć samo čuvaj moju glavu, a dok je nje na ramenima, tvoju niko neće rastavit od tila.
    nije mu stalo'. — Sad ni brigeša kad ja znam otkud vitar duše!
    do u bregu'.
    č, pa čupa kad se brijem.
    ca'. — Ovaj vitar baš brije (fig.) ~ se povr. — Ti me šišaj, a sam ću se brijat.
    ovek ili životinja'. — Ti si, Anice, napravila suviše veliko brime, misliš, slama pa nije teško. 2. 'teret, teškoća, nevo
    udna'. — Kaki ste vi svit, kad tirate tu brimenitu ženu da radi ris, tako težak poso. 2. 'pun čega, opterećen'. — Od kako je Luka očo na taj pu
    i se tamo izležavaš, a ja brinem kako te dugo nema.
    drvo i plod toga voća.

    e u britvenjačama.
    ravu, vime joj sve većma brizga, ta će se skoro otelit.
    na vid(i)li, od radosti briznile su njim suze u očima. Izr. ~ u plač 'naglo zaplakati'.
    e prava brižna mater, svakog oće da narani i napoji.
    njoj usni'. — Pojavili su se i brkovi. 2. 'duge dlake na njušci nekih životinja (mačka i dr.)'. — Mačka na brkove osić

    mo mi br'caš poso. 2. 'ne razlikovati, zamenjivati (jedan pojam sa drugim)'. — Joj, Ivane, uvik te brkam sa Ivanom ba
    brkovi'. 2. 'koja ima vrške (o biljci)'. — Kad su klipovi brkati, bfee i kuruza. Izr. Čuvaj se brkate žene i brezbrkog
    o radi dobijanja masla, bućkalica'. 2. 'štap sa okruglom i izbušenom glavom na jednom kraju, koji služi za bućkanje mleka'. — A
    brko, jel ima najveće brkove u kraju.
    u. 2. 'životinjska jazbina'. — Lovci su našli lisicin brlog. 3. 'nered, prljavština'. — Dico, necu više da vidi
    — Dokle ćete vi, dida, brnđat okolo, ako štogod smeta, kažite naglas da i mi čujemo.
    god brnjavi, a ni sam ne zna šta bi tio.
    či kroz nos svinje da ne bi rila'. — Klište u šake pa polomit zube i u njuške uvuć brnjicu. 2. 'nos (fig.)'. — A
    ći jedno po jedno'. — Broji piliće. 2. 'izgovarati, ređati brojeve redom'. — Deran već zna sve brojit. 3. 'negodovati'. — Ajde un
    m koncima'. — Sve joj se priliva na suncu ruvo od brokata.
    ćaju se ovce.
    ama'. — Brošom pripni veliku maramu.
    em i pupoljcima, lastare (kao stočnu hranu)'. — Eno, ovce suušle u vinograd i brste sve do čega dođu. 2. 'jesti, žvakati brzo mi
    pred Duhove)'. — Od nedilje u sridu je Bršanac, ićemo svi u varoš.

    diti nešto brzo'. — Nemojte brzat i makako uradit.


    o toliku lepanju?
    im pegama, Coccinella septempunctata'.
    di si dosad bio!
    anje, to ko da kogod u naša vrata buba. 2. 'udarati u bubanj, dobovati'. — Stipane, trči napolje da čuješ šta bubaje opet. 3. 'u
    ala bubataka.
    o, doneli smo vam jednu bublju mladog sira. 2. 'slama ili pleva uvaljana u blato kojom se zida peć'. — Pravili smo jednu krušnu
    je štogod bubnilo na tavanu?! 2. 'reći nešto neumesno'. — Bubne pa ostane živ. 3. 'upasti, iznenada banuti'. — Otkud si ti bubnio
    ažu da je Mukiji od silnog pića tako bubrav nos.
    — Metnila sam žita u dvi čaše i pokrila ga mokrim krpicama da bubri i izraste, pa da za Božić bidne lipo zeleno. 2. 'narastati, buj
    uljica na nogi.
    vik bubuljčav po licu.
    e bidneš dobar, odneće te bubuš.
    ogod da i(h) razvadi, dva ovna se buckaje ko ludi.

    elio onaj pijani komšija, nema više ni bučenja.

    Ja za njim da ga uvatim, a on buć u vodu!


    i)'. — Zazvoni bućkalicom, valdar će čut. 2. 'talog u buretu iz kojeg je odliveno vino'. — Proli bućkalicu iz bureta i dobro ga ope
    li smo vam jedan bućkoš vina od pet litara.
    uno taloga)'. — Dosta mi je tvog bućkuriša.
    ćnio.
    a i zavezana hrana, veš, haljine, odelo)'. — Jel se vladaj kako triba, jel bućur na leđa!
    ta sa ravnim krojem bez struka)'. — Moja majka je još nosila budu, a ja je već nemam. budak m 'kramp, pijuk'. — Kopaj budako
    ći. 2. 'koji je na oprezu'. — Kad bi svi' bili budni ko ja, ne bi lopovi mogli krast.
    budite? ~ se 'postajati budan'. — Budim se, a nisam još dobro ni zaspo.
    Vince nikud ne kreće brez njegove budijičke.

    aju'. — Kad sam ga onda budžom oparmačio.


    oz budžu i izgrizo divenicu.
    je, dico, u budžaku. 2. 'zabačeno mesto'. — Di' si našo čak tamo, u budžak da odseliš?!
    šastom ukuvavanju voća i sl.)'. — Buđburiče pekmez, valdar će se onda već skuvat.
    2. 'dvodinarac'. 3. 'slaba ocena u škoii ~ dvojka'. — Nane, Grgo je danas dobio buger iz računa.
    bujdo se zavuko pod slamu, tolika je zima napolju.
    prava bukara, povazdan je u mijani.
    nose sa sobom, nazdravljajući domaćinu koga posećuju'. — Čekajte, monci, nećete valdar otić s praznom bukaricom, oma
    a to dite, to nije dobro. 2. 'naglo se razgoreti, planuti'. — Nlsmo ni vidili da štogod gori, dok slama nije buknila. 3. 'naglo ote
    a kupi Pajinu kravu, moraće dobro odrišit buksu.
    pitu ili izgubiti celu školšku godinu, ponavljati'. — Buktio je u trećem pa sad opet iđe u isti razred.
    o sam bukvicom ranu i više se ne gnoji. 2. 'vojnička knjižica'. — Borme, u njegovoj bukvici piše da je bio zdravo dobar katana.
    đ ć, šta bulazniš tu, pijanduro jedna.
    i seli iz kuće.
    kazala šta da radiš, pa šta onda buljiš u mene?!
    s.' 2. 'krupno i debelo dete (ređe i odrastao čovek)'. — Nemojte dite furtom zvat bumbar, još će mu ostat to ružno i'me.
    vu ga bumbarski čovik.
    ijen dubokim bušenjem zemlje'; kopani ~.ziđani ~. — Mi pijemo vodu s arteskog bunara.
    tamo doli.
    ici'. — Samo se privrćo i bunco cilu noć.
    još ne skida bundu. 2. 'zimski kaput postavljen krznom.— Metnio sam bundu u zimski kaput. 3. 'debela i

    curbita pepo'. 2. 'boja karte sa bundevom'. — Nisam mislio da i on ima bundeve, pa sam zato krenio malom kartom. 3. (pogrd.) 'g
    )'. — Volim i uslatko i ukiselo bundevaru.

    rojen manje uz telo)'. — Bundiku je nosila još moja majka, sad ti kaputi nisu više u modi.
    u bundžija.
    nog mirisa i otrovnog ploda. Izr. Divani ko da se bunike najio 'govori ludosti, lupeta'.
    be i bunca'. — U bunilu, pao je s kreveta.
    ipovidali kako su u ratu za vrime austrougarske, bunili svoje drugove da bacaje puške i da ne ratuju. 2. 'u
    kraju'. — Nemoj ti da ja tebe ovim bunkovom dovatim. 2. 'veliki malj za zabijanje kolaca u zemlju'. — Malo je težak bunkov za
    ao u bunilu, zbunjen'. — Šta ćeš mi taki bunovan, iđi umi se i očešljaj p onda dođi.
    bunovno žmirkali.
    ravljene u obliku čunjaste naslage na jadranskom području (uglavnom su ih koristili stočari). 2. 'improvizovana prostorija za no
    čke veroispovesti u severnoj Bačkoj.

    emena i spavaju (najčešće o psu)'. Izr. Svakom je svoje bunjište najtoplije.


    eka)'. — Slaže u burag.
    da skuvam za večeru.
    mo što te vitar ne odnese.
    čine sastavljen od duga pričvršćenih obručima'. Izr. Glava mi je ko ~ 'nabrekla, mamurna 1 teša'; rasušeno ~ 'bu

    ši malo burgijom, p onda ćeš civinjakom (v.)'.

    potrevit pod nos, jel oma se buri.


    aje po slami. 2. 'preturati, prebirati, tragati za nečim'. — Nemoj mi burlat po fijoki, ako ti štogod triba, kaži pa ću ti ja dat!
    nose burme.
    ipo sve zeleno.
    ti se, hvalisati se nečim'. — Viko je na sav glas i buso se u prsa kako je to njegov salaš i zemlja.

    vliju prid kućom.


    kalauz da buši bilete?
    šta Lazo buška tamo pod naslamom?! 3. 'raditi podmuklo protiv koga'. — To cigurno Lazo buška kod nje protiv tebe.
    — Za Uskrs je bio pečeni jagnjeći but. 2. v. butina (1).
    lika i manja od litre'. — Doneli smo vam, dida, i butelju zamedljane rakije.

    u butiku stojećki popije po litre rakije.


    e konj i sva mi je desna butina pomodrila.
    od maka, podigne junaka (posl.)
    ana u buvari.

    ćoj buzalici?!
    U starim pripovitkama se često spo minje car. Izr. iivi ko mali car 'živi u izobilju'
    d zlata. Izr. Caru carevo, Bogu božije!
    smiti oca bio novi car.
    imenima bilo je više carevina.
    od careva. b. 'careva žena'. — Carice su se uvik lipo oblačile.
    đavo carovali narod i(h) je ubio. 2. 'lepo, bezbrižno živeti'. — On radi ko kaki magarac, a žena mu caruje.
    o je tebi ilo? ~ možeš ga oma bacit, to je pravi cecelj!
    kupili smo šljive spadan(i)ce i bacili i(h) u cefru, nek stoje za rakiju. 2. 'zadah iz usta pijanca (fig.). — Ta
    u zatvor, već su me tri dana strpali u celu, pa mi ni ist nisu dali.

    este na svadbenoj svečanosti'. — Nema celivanja snaše brez novaca!


    celiva božji grob. ~ se '(po)ljubiti se'.
    okrijemo kamaru da ne zakisne.
    kuvana makovina se davala maloj deci da bi bolje spavala)'. — Valdar mu nisi dala svu bocu cafle odjedared, neće se do sutra pr
    mali i veliki cager.
    če te njegove čakčire od cajga.
    goški bolondoš.

    e bila njegova cakana.


    caklare ako su metnili cakla.
    n cakleni bokal za vino.

    Kad Tilka očisti čizme, mora da se cakli.

    ćemo kod nas poslagat.


    pa joj cap visi do gujce. 2. 'debela osoba'. — Vidi ga kaki je cap, oči su mu zarasle, taki je debo.
    udan šetaj, capiće te gusak, pa ćeš se derat.
    kom obilaženja svečara'. 2. 'grupa dece koja pevaju cembule'. — Evo iđu cembule!
    t centi. 2. 'krojačka traka za merenje dužine sa santimetarskom oznakom'. — Dodaj mi centi da izmirim još jedared dužinu rukav

    u da nam proda ona dva lanca zemlje priko dola što je.
    e (u kupoprodaji)'; — Naću ja tebi curu, al šta će bit cenzarija za to?
    i o(d) tog živi.
    i (u kupoprodaji)'. — Lakše mu je cenzarovat nego da se motike uvati.
    obro i tvrdo drvo od cera.
    kazivati zube'. — Moždar joj štogod i fali, jel u društvu ona nikad ne divani samo se na svašta ceri.

    a u boji'. — Za lito je najbolje ruvo od cica.


    o Antunu na zimski kaput cicu od strigana. 3. 'nadimak odmila dragoj ženskoj osobi'. — Nana su moju sestru dok je bila mala u
    vitnu nedilju ~ nedelja uoči Uskrsa'. 2. 'mačka (odm.)'.
    vo cicano ruvo.
    bi ni imo što danas ima.
    iš, ko da ćeš odnet bogatstvo na onaj svit!

    sta jela'. — Dokle ćeš već cicvarit tu pućku, ja sam gladan, zgotovi, pa da idemo!

    je to cidilo od krpe? Izr. ostavit koga na cidilu 'izneveriti koga'.


    di neka tečnost'. — Ova nova cidiljka je samo za nasuvo.
    ikavo radi pročišćavanja'. — Uzmi onu malu citku kad budneš cidila mliko. 2. 's naporomjedva izgovarati'. — Ne znam šta mu je
    a je, latov ti je dono niku cidulju.
    , samo toliku da napišem datung kad će se održat misa za pokojnog didu.
    . 'ukras, šara'. — Lip ti je nov sersan, samo ne volim te cifre po njemu.
    će 1 to tako doteć da se uvik možeš cifrat?!
    ć Luka je volio da puši cigar.

    fasadna cigla'.

    dinama cigljar.

    digod zakoračio kad ga tako dugo nema kući. Izr. ~kou rešetu voda! 'sasvim nesiguran'.

    ma, miševima i sl.)'. — Počele su mlade laste da cijuču.

    cata istina, kad vam ja kažem.


    ja sam kazala da kupiš cilinder jbroj pet, a ti si dono broj osam.
    odizat građu na salašu.
    , imadu 1 malo cina, probušio se lavor, tribalo bi ga začinovat.
    rodilo, pa je niska cina ovogodišnjeg krumpira. lzr. na cini 'biti uvažen'; držat se na cini 'uvažavati, podiza
    Bio je danas cincar, oće da kupi ovaca za klanje.
    u cincarnicu, to je poso mog čovika, on voli ovčije meso.
    okrt se uvik okrece prima suncu.
    ko cinite tu vašu kravu! 2. 'stvarati određen sud o nekome ili nečemu'. — Pa ja cinim da je led polak žita potuko. 3
    ćom trgovat, zdravo se uvik cinka.
    d nas, bio je cinjen učitelj 2. 'koji je na ceni, vredan'. — Kupio sam dvi od ti cinjeni krava.
    no cilo jaje. 2. 'nepobitan, neosporan'. — Ono, što sam vam kazala, to je cila istina. Izr. ~ mliko 'neobrano masno mleko'.
    ine su nam dobro rodile briske cipače.
    delove po dužini: ~ drva. 2. 'deliti napola, prepolovljavati'. — Danas sam cipala briske za dunc (\.).~ se 'razdvajati se na komade
    0 cm. koje se provlače na razmaku od 14—20 cm u osnovu odmah iza vra.ila na kojem je namotana osnova tako da se odre
    ka ~ 'visoka cipela (koja steže gležnjeve sa strane radi lakšeg obuvanja bez šniranja)'. — Nećeš moć navuć cipele na tako debele

    o cipkavo drvo, dobro je za potpaljivanje vatre.

    đ. czipo. cipovak -ovka m v. cipov.


    iradom džakove, da ne pokisnu ako kiša naiđe.
    sobe cirik i nazdravljanje.
    ći zube'. — Ko j to vidio, tako se cirikat?!
    ena kao i velike grablje), služi za izvlačenje linija na oranju — cirkalovanje po kojima se sade kukuruzi, krompir i
    Posli podne ćemo cirkalovat za kuruze.
    stao za cirkulana.
    jednim sokakom.
    ne predstave i veštine'. — Kaki mi je cirkus di nema konja? 2. 'zbrka, nered, metež'. — Dico, oma da ste sklonili te sigra
    obu)'. — Nemojte mi spominjat ženidbu, za mene je on cirkusaner a ne momak za ženidbu.

    ću kupit novu citku, ova se pokidala namisti.


    kako lipo svira u cituru; još i naše kolo zna da odsvira.

    galja i svu sam civanicu odro.


    će civčicu kad tka.
    a i sad svira u crkvi.
    aslužila da je toliko cmačeš. ~ se 'ljubiti se (uz glasan zvuk)'.
    rinemaže i cmizdri.

    spirine metnem dosta mekinja, prasici tako cokaje, sve se otimaje. 2. 'piti, opijati se (pogrd.)'. — Nema Neste, on i Ma
    ravljena od svilene ciglje.
    če prvi put cokule nažulji noge.
    dasku tribaje klinci od dva cola.
    ćnosti sklapanja), sa jedne strane sa oznakama u colovima, a sa druge u santimetrima'.

    pre napunilo)'. — Moraš ti baš toliko copat ko da otimaš od koga?!


    nema gore coprnice od nje (Bj.).
    č mu je covka!

    pokrivaju zgrade'. 2. 'posuda od pečene gline'. ~ za cviće 'saksija'; ~ za vodu za piliće.

    rodajom creva'. — Sve manje i manje ima dobri crivara.


    ku meke i rastegljive cevi u životinjskom telu'. — Criva se stanjila ko pređa u zlmskog pauka. Izr. Debelo — intest

    ti se, spavati'. — Noćom bitandži, a danjom samo crkava. 3. 'mučiti se, živeti u bedi'. — On troši i razbaciva po mijanama, a ja n
    razmeee s otom svojom crkavicom?!
    iš, da u ne crkne od gladi. izr. crkniće i njegov ker 'stići će ga kazna'; crko dabogda! 'psovka'; crkni pukni 'ma šta se desilo'.
    Vridi mu ko crknutom konju zob!
    ovik: ja u crkvu, a popo završio misu, ja u mijanu, a litra na astalu i sad, evo, stigo sam na salaš, a zdila me čeka.
    enjak ima pune ruke ključova, ko da je sv. Petar!

    i vranca su jednako crni konji ko da i(h) je jedna majka oždribila. 2. 'nečist, prljav, zamazan'. — Odnesi jorganske
    oradnik mora crnčit ako oće štogod da stekne za života.
    ćemo pra.
    d ove naše crnice.
    nilo; znaš di stoji košar s crnilom.
    u odavno viđam u crnini, ne znam koga kaje.
    čo je da crni u licu. ~ se 'pokazivati se u crnoj boji'. — Sa zapada se zdravo crni rebo, mož bit oluje.
    je obrve crniš? 2. 'ružno govoriti o kome'. — Nije lipo da divojku prid momkom crniš. ~_ se 1. 'mazati se
    vitka i visoka crnka.
    k crnomanjast nego crn.
    ure; Bunjevke su većinom crnooke.
    asiso crnjaka.

    bog silne kiše sve se jabuke crvaje.


    triba i(h) sabrat. Izr. crveni vitar 'vrbanac erysipelas';

    a mala crvenperka, samo da mi je znat na koga je taka? 2. 'žena sumnjivog morala'. — Jeste Staka vridna, al je, svi to kažu, crven
    e punu kotarcu, a polak su crvljive jabuke.
    reostale posle grizenja'. — Di ima crvotočine, tu ima i crvi.
    ća'. — Mogo si baš malo nadodat cuboka. Izr. vuć se za kim ko cubok 'kaskati za kim'.
    e (ili bez mleka kao "varalica"), dudla'. — Dite je malo i brez cucle se nikud ne krecemo.
    u cuclaje lulu (fig.)'.
    orene pendžere, uvati me cug, pa me glava boli. 2. 'gutljaj'. — Alaj ti je dobar cug, po boce si povuko odjedaied.
    n je teški cugaroš.
    ro, al je još gore kad je žena cugaroška.
    a ko smuL.
    m cugne koju čašicu, onda je oma rabar.

    nesi deset komada tista.

    ki veliki cunjaroš.
    os), njuškati'. — Lojzija je na tavanu, tamo štogod cunja.
    ica, al ne vollm cunjavu mačku.

    u nogama, a cure cupe u kolu.


    kad tako lipo cupkaje u kolu.
    e, da te vidim možeš li bolje od drugi?
    dugo nema. Izr. Čuvaj, curo, imena, dočekaćeš vrimena! 'ako sačuvaš poštenje, udaćeš se'.

    ž ode skupio, ko će njim momaka nastačit.

    rag.' — Samo ti malo povuči kajase i uzvikni: curuk, pa će konji povuć kola natrag.

    postat prava divojka.

    rednosti od 20 krajcara'. — Raduje se ko da je dobio cvancig.


    šta to cvariš, tako lipo mriši? 2. 'peći se (na suncu)'. — Niko me neće natirat da se cio dan cvarim na suncu. 3. 'pre

    e), sveter'. — Kad ja obućem cveter ispod kaputa, onda nema zime.

    Izr. ni on (ona) baš nije cviće 'nije bez mane'.

    ćen za postavu'. — Tila sam kupit cvilika za otunku, nisam našla kaki sam tražila.
    aže svinjar da vam se krmača, ona velika crna, cvili.
    r. u cvitu mladosti 'najlepše doba'.

    aha ili hladnoće), stvarajući pri tom poseban šum'. — Cvokoćeš ko da si se smizo?!

    opcu)'. — Čujem ga lipo da cvrči, a ne možem da ga nađem di je.


    a bi ti, Ružice, cvrknit nama za večeru koje jaje i malo divenice.
    knut. 2. 'pripit'. — iđe Pajac, al kako mi se 5ini, fain je cvrknut, jel zdravo ševelja s nogama.
    čmu da cvrkuću.
    eš, to je cvrkut oni mali tica što žive u ritu.
    kroz uši šavolja, jer drugačije ga nećemo moć prinet u komaru.
    mo potkovali konje, ovaj čačak sve će njim noge izubijat.
    avi se u nizu, pognuti na dole jedno drugom stavljaju glave među noge, za koje se drže i rukama; druga grupa skač
    što'. — Opet čačkaš nos, sram te bilo! 2. 'čeprkati, preturati po čemu'. — atogod čačka u fijoki di mu je sersam (v.).
    mo mi odan ić po ovom čačkavom putu?
    amo tu sidiš i čadiš. 2. 'dimiti, pušiti'. — Dida su bolesni, pa po cio dan u sobi čade.
    Šta si radila, i'maš čađe svild po licu.
    sa prorezom na gornjoj strani za vadenje eksera'; ziđarski ~ 'sa jednom stranom za razbijanje cigle'; vinogradarski ~ 'za se
    e i sa uzengijom (v); up. bričaste ~ Izr. Čakčire sve laju oko njega 'kad neko naglo smršavi'. Isprašit (kome) čakčire 'istu
    ržat kad me po tabanima čakljikaje.
    e da se uvik dere kad se kupa.
    čakundidu, kazali su da je on bio taki mudrac.
    aš šta, Števo, đrukput ti čalabrcni kod kuće, a dođi ode da večeraš.
    . — Svi su očli od kuće, a ja čamim u samoći.
    čamljenje upropastilo.
    čamovine da pojimo iz njeg konje i krave.
    č čuga u kuću; kudan iđe ~ za njom ostaje smrdljiv trag.
    ma mira, moja žena vazdan š čimegod čangrće.
    đati, zajedati'. — Vridna je ko crv i mrav zajedno, al voli čovika da čangriza.
    bro, samo da joj je svekrova malo manje čangrižljiva.
    '. — ama, mani se već tvog, čantraš i kad triba i kad ne triba.
    vu burad? 2. drvena slavina za vinsko bure'. — Danas ćemo udarit čap u novo bure vina.
    čapka.
    ć (mrvicu po mrvicu)'. — Ako si gladan, onda i redovno, nemoj mi tu vazdan čapat. 2. 'skidati nešto sa nečega gde č
    a Ardea: bila ~, siva ~.
    čka. 2. 'otkinuti delić hrane'. — Nije valdar da si toliko sit, da ne možeš čapnit koji zalogaj.
    čno se stavlja na krov kuće)'. — Pala su vratašca na čapovu, iđi podigni i(h). 2. 'kraj biča (na koji se vezuje švigar)'. — Nemoj
    iva) pre nego što počne njegovo trošenje'. — Otakali smo vino i nanovo ga čapovali. — Znaš, kad se čapuje vino, da se prve

    nam puna kuruza.

    — Mladi su pored kola rado igrali i čardaš. ← mađ. csardas.


    čarlama su bile omiljene igre na balovima.
    ili onu pismu: Čarnagoro, punati si lađa.
    ršap na astal. 2. 'pokrivač za postelju, čaršav'. — Triba prominit čaršape nakrevetima.
    pripozno. Izr. za tili ~ 'u tren, odmah'; u pravi ~ 'na vreme, u pogodan trenutak'; sudnji ~ 'vreme kad treba umreti'; svaki — '

    m se da nećeš mlogo časit, jel triba uradit prija nego što kiša naiđe.
    d malo za ilo.
    ukalja. 2. 'čašćenje, gozba'. — Danas je bila velika čast kod nas, imali smo punu sobu gostivi. 3. 'svadba'. — Čula sam da ste u n
    ik i triba mu virovat što kaže. 2. 'cenjen, dostojan poštovanja, poštovan'. — Ta, to je časna porodica, poznata o(d) davnina. 3. 'ka
    — Popio sam svega dvi čase piva, pa mi se već zamutilo u glavi. Izr. u čašu zagledat 'mnogo piti'; pored, pokraj čaše 'piju

    i se nakrivio u kosi.
    čakčire, sve su se od nošenja učatlaisale.
    voz sena, slame, kukuruzovine)'. — Dobro svežite čatlove za pomoćnice. ← mađ. csatlo.
    ne srušiš tu čatrlju kad si sazido tako lip salaš.

    kupili na ovu trišnju i samo čavrljaje.

    o vodila za ruku.
    kanja na tebe.
    a dvi godine, sve sam mislila moždar nije poginio. — Ne možem ja na tuđu pomoć čekat. — On ode sidi, a poso nek
    ćemo ostavit za kefu. 2. 'brada'. — Ne vole me brijat berberi, kažu da mi je brada prava čekinja.
    probaj ga čekljunom izvuć.
    đenje vode)'. — Bunar na čekrk.

    ću te sad ovom varnjačom po čelenki.


    Čeli ho! uzv. volu da skrene desno'.
    avnika (konj. oprema)'. — Taj tvoj čelnjak je tako lipo usvitlan ko da je od zlata! 2. 'više košnica sa pčelama'. — Cvataje dra
    životinjske glave'. — Čelo mu je uvik naborano.
    čana slika.
    itelj za još jedno čeljade; zb. čeljad. — Ako se sva čeljad skupila, nek sidaje za astal pa da se užna.
    Toliko volim pečeno jagnje, al se ne smim slatko naist, oma me uvati čemer, pa se osićam ko da me je kogod istuko, cllo tilo me
    Ne znam kaka mi je to srića, ja sam skoro svaki dan ko čemeran čovik'.
    ko naidem, ja se čemerno osićam dogod mirno ne odležim barem jedno po sata.
    ok se bave čeprkanjem u bašči.
    j kokoške sa kuruzišta, čeprkaje sime. 2. 'preturati, pretraživati'. — Štogod ćeprka po džepovima.
    ć čerez sebe 'obaviti fiziološku potrebu'.

    anju, živi ko kaki čergar.

    '. — Vaš pulin čerupa naše kokoške. ~ se 'tući se vukući se za kosu ili nešto drugo, čupati se'. — Razvadi one dvi glupa
    srebrni novčić)'. — Ko nađe novčić u česnici taj će bit najsrićniji te godine.
    ašu curu ne damo za njegovog sina.
    adili. b. 'koji se javlja u kraćim vremenskim razmacima'. — Tom vašem čestom sastajanju neće bit dobar kraj.
    estiti je roditelja.
    kome sreću povodom kakvog značajnog dana ili događaja'. — Čestitam ti imendan'. — Čestitam vam Božić.
    rugo je naša briga.
    bar i oestivridan.
    e dolazio, naposlitku su se uzeli.
    e timari krupna stoka (konji, goveda i dr.)'. — Ko voli lipog konja, taj se mora i češagije laćat.
    ešljanje ili pričvršćivanje kose'. ~ imali smo svega dva češlja u kući.
    češat kad me svrbi. 2. 'čistiti četkom, češagijom, timariti'. ~ oma će doć, češe konje. Izr. koga svrbi, taj se č
    i, volio sam da me nana uveče češkaje po glavi. ~ se povr.
    inac na glavu.
    bradu, brkove i sl.)'. — Češlja kosu na razdiljak. 2. 'razvlasavati na vlakna (vunu, lan i sl.)'. — Ona je samo češijala vunu al nije p

    it sve ~ u vis 'lenčariti'; med ~ zida (živit, čamit) 'biti sam'; u ~ oka 'bez svedoka'; na ~ noge 'obema rukama i nogama'.
    o bili taki drugovi, da smo se u isto vrime i oženili.
    mene, a nas je došlo četvoro. Izr. otvorit četvere oči 'biti vrlo oprezan, pripaziti'.
    dašicu je na Dužijanci nosio četveropreg.
    mrsni dan uoči velikog posta pred Uskrs'.
    Lozo još momak, al je taki čevrgan da se u svačem snađe.
    ašaru kupili nove čeze.

    e po cio dan u ustima.


    ča, tražio je baću. 2. 'otac, starešina porodice'. — Pitaj čiču , pa ako te oni pušte, ja nemam ništa protiv.
    koje se lako kače za životinjsku vunu ili dlaku, za odelo i sl. Lappa. L. major. ~ Di si, diko, učičkala skute? (nar.)

    togod dobro, tribalo bi da odu kod doktora.

    Lazo mi je uzo čigu, ne da mi da se či'gam.


    rja sa badrljaka'. — To mi je najmrži poso kad moram čijat guščije perje.
    no tamno crvene boje, rano dospevaju i koriste se za pucanje kojcica)'. — Dono sam nikolko čiklanda da pucate kokice.
    e Stipe furtom čikljika ispod pazuva.
    e, onda je prava radost kod dice.
    no se ždrebi kao vranac ili kao zatvorene boje dorat)'. — iđu baćo, poznam dva čilaša u kolima.

    o više povuko.
    o (koristi sepri mešenju hleba)'. — Moje su ruke od tista, dodaj mi još jedan činik brašna.

    — Volim čipetke u čorbi s paradičkom.


    enog konca, izrađuje se pletenjem, kačkanjem ili vezenjem (obično kao ukras na ženskom rublju i haljinama)'.
    čipkane maramice.

    pazuvom, pa ne možem ruku da podignem.


    n'. — Jutros je kogod bio zdravo vridan, kad je već tako čista avlija. b. 'koji je bez oblaka, koji nije zamagljen'. — Nebo je
    va zeca. 2. 'komad saća sa čistim medom'. — Kad su vijali med, ja sam dobio komad čistaca da sisam iz njeg med. Izr. istirat na
    čiće u sobu, svud prljaje pa samo moram čistit za njima Izr. ~ isprid svoje kuće 'brinuti se o sebi, ne mešati se u tu
    ruje nešto po kući'. — Volim i ja red, al nisam baš nika čistomeljka.
    č da nisam više čula!
    je padaia sitna kiša. 2. 'pametan, normalan'. — Pa ti nisi čitav, kad tako štogod možeš kazat za moju sestru.
    čivija slomljena, tribalo bi je prominit.

    ći čivinjak, s ovim malim ne možemo probušit tako debelu dasku.


    težak 70 kila.

    ~ tvrdi sara; čizme na bore 'čizme mekanih sara (sturaju se naniže i uboraju)'. Izr. Čizma glavu čuva, šubara je kvari!
    či'zme kod čizmara, nikad ne kupujem gotove.

    i kalupa zavise i kako će čizme bit.

    blatnjavim čizmetinama?!

    — Upado sam u blato do članjaka.


    onošcima)'. — Naša kerica zna da človi ko kaki zec.

    čobanica.
    čobanin.

    — Ostala je čobanova kabanica.


    , pa se izvalio nako čobanski.
    —20 litara)'. — Odnesi čobanju u iad pod krstine da se ne ugrije voda.
    — Nema boljeg ila od čobanjca kojeg sami čobani skuvaje.
    čoje od suknje, možemo pokrit šnjom onaj mali astal.

    če, pa ćemo ga odnet na groblje.


    otu ima po nikolko kila grožđa.
    om žicom čunkom utkivati motive'. — Naučila me snašica tkat peškire, pa i čočat na tankima.
    udi (podsm.)'. ~ oćete i mene primit u vaš čopor?
    se'. — Posebno se čopora mladež, posebno stariji.
    mokre. Izr. udaren mokrom čorapom! 'priglup'.

    peta se pokidala. Izr. otego se poso ko ~ početak 'traljav posao'; usta su mu ko ~ početak 'ima velika usta'.
    em (zaprženo i začinjeno)'. — Poijo sam dva tanjira čorbe. Izr. Svilena ~ 'supa od svežeg mesa'; zapržena ~, soparna ~, krumpir
    upljaju po domaćinstvima i gone na pašu)'. — Stigla je čorda krava. 2. 'mesto za ispašu krava'. — Otirali su krave na
    čordaš.
    u ili ogradu kao znak da se odnosni predmet ili nešto u toj kući nudi na prodaju)'.

    enito'. — Ako si čovik i uradićeš čovičanski!


    te'. 2. 'suprug, muž'. — Ne pušća me čovik da idem sutra na pecu. Izr. ~ blage riii, zlatne ruke, pa vik provikovo u

    na kraj,on je čudak za sebe.


    čudni ljudi.

    me da je Losko došo u svatove, a nisu divaniii vi'še od dvi godine. ~ se 'iznenađivati se'. — Šta se čudiš, moglo je gore bit da mi
    pala divojka. Čudo što je lip.
    aje u zemlji'. — Čftn se malo prosuši, skupljaćemo čukanjice.

    đubre.

    a od tvrdog drveta u obliku čuna, u koji se umeće kalem sa potkom, cevnjak, čunak'. — Što friščije provučem čunjak, friš
    čunjat, bojim se vode.

    čupat za brkove. 2. 'čeru, pati'. — Nas dvi ćemo čupat piliće. 3. 'brati skidati voće'. — Nemoj čupat te zelene zerdelije. ~ se p
    e još trabuvan i sav čupav.
    sradat taj tvoj čuperak.
    upkanja brkova neće sist za astal.
    skoro suvu travu.

    na grada'. — Čupurdija je imo veliku vlast, zato su ga se svi i bojali.

    e konja i loženje u šporet)'. — Napravi mi jedan čutak da izribam kastronu, maio je pekmez uvatio kad sam ga kuvala.
    o konje, još su od blata.
    ja kukuruznog klipa'. — Donesi košar čutaka, triba mi za šporelj. 2. 'ostatak od ploda: grozd sa kojeg su skinute bo
    mo sadili u čutnjak.
    čuturu i zaboravio je ponet.

    o sam ti da mi triba čuvaldus, di ću s ovom malom iglom šit debeli džak.

    Sempervivum tectorum'. — 2. 'lice koje čuva kuću i stara se o domaćinstvu'. — Majka nikud ne iđu, postali su prava
    uništeno'. — Čuvaj zdravlje dok možeš. 2. 'nadgledati'. — Tri dana sam njim čuvala dicu. 3. 'izvoditi na pašu, napasati'. — Na k

    možeš proć od čuvida. čvokat čvokam nesvr. prema čvoknit.


    uti'. — Ne diraj piliće, čvokniće te kvočka po prstima.
    čvrsto vežu ili zamrse'. — Kako se na ovoj štrangi stvorio taki čvor, ne možem da ga odmrsim. 2. 'okruglast i v

    će bit da iscipamo za ogriv.

    voruga'. — Tako ga je zdravo udario po glavi da mu je oma čvorga iskočila.

    čini, posli one silne kiše, počelo je da čvrsne. b. 'postajati, snažniji'. — Pušti ga nek radi, iđe stariji pa tako i
    vrsto tisto. — Zerdelije još nisu zrile, zelene su i čvrste. 2. 'nesavitljiv, krut'. — Taka joj je čvrsta kosa ko čekinje. 3. 'otporan pre
    čvrstila, al nije pomoglo. ~ se 1. 'postajati čvrst, jači, jačati'. — Nevolja će i njeg naučit da se čvrsti. 2. 'uzdržati se, ne zap
    odriši kad bidne trzo. — Čvrsto je zagrli, to je tvoja sestrica. — Čvrsto je odlučio da se ženi.

    ruku, al nisam ćaknut, kako vi kažete, gospodine.


    svaki ima pravo da te zove ćalovom i magarcom.

    ći po zidu, gde ostaju šare)'. — Baš si lipo ućapkala peć, šare su sitne ko da si kroz sito ćapkala.
    ćar što živim posli one teške operacije.
    Luki je glavno da on ćari.
    tako lipo, vitar ćari, pa sve mriši a(j)er.
    čeg nego kad liti vitar pomalo ćarlija.
    e, dodaj mi jednu ćasu vode
    virat kroz ta vrata, već uđi u sobu.
    dog psa)'. — Već mi je dosadilo ovo štene, ćavka po cio dan.
    ćef da se i ja ženim.

    ćeš ostat brez kose.


    uje da ga zovemo ćelonja, mož se čovik uvridit.
    čuje.

    ije na prodaj, nek sama izabere za koga će poć.

    statke mesa sa kostiju'. — Baci već tu košćuru, dokle ćeš je ćibat?! 2. 'čistiti najsitnije perje sa ošurene živine'. — Dugo sam
    bavu kokošku, nećemo valdar taku nosit u poklon.
    riš, znaš da je obućar blizo.
    v na jedno oko. Izr. I ćorava koka nađe zrno 'i neuk nekad nešto pametno kaže'.
    repom po oku i počo je ćoravit.
    ćoravo ćeš bit i plaćen.
    ma slabiji vid'. — Majka nemaje dobar vid, pa ćoretaje samo oko svakog posla. 2. 'raditi po mraku'. — Zašto u mraku
    vatila s otim ćosavim momkom.
    ošu. — Naišo na ćošu i slomio rudu. 2. 'igranka, kolo'. — Oćemo 1 ić danas na ćošu?
    amaru sadio. 2. 'nastran, zavrnut'. — Kako možeš taki ćoškast ćovik bit?!
    koška ima ćiibu na giavi ko ševa.
    bastu glavu.
    ć ćav: di ga ostaviš tu ćeš ga i nać!

    čka: po cio dan ćući kod slame i lovi mišove.


    d. Izr. bit po ćudi 'dopasti se'.
    n'. — Ne možemo ništa započinjat dok traje vako ćudljivo vrime. 2. 'jogunast, tvrdoglav; plašijiv (o konju)'. ~ imali smo zdravo
    ćudljivo ponašo.
    kupio sam jednu ćulavu kiavu. 2. 'ogoleo, bez krošnje'. — Toliko su okresali drveće da nam je posto ćulav sokak.
    radi boljeg hvatanja zvukova glasova'. — Ne prilazi tom konju, vidiš da se ćuli!
    ćup'. ~ imam već dvi ćupice skorupa, biće putera.

    aldar, kišu čekaš, kad si ćurak naopako privrnio.

    od kolena bundica od zagasitoplave boje, skrojena u struk, obično je pravio svekar budućoj snahi za venčanje; popr
    oje vrule. 2. 'cvrkut nekih ptica'. — Ševa visoko leti, ne vidi se al joj se čuje ćurlik.

    svirke od vrule kad ćurliče. 2. 'cvrkutati, oglasiti se ćurlikom'. — Ranom zorom tice uvik ćurliču. 3. 'zviždati, zviždukati'. — To
    ta i dr.' — Nji dvoj(i)ca podmetnu ćuskiju pod kola, malo i(h) dignu i tako smo mogli prominit slomljeni točak. Izr
    ji osigurava pravo kretanje pluga u brazdi'. — Na starom plugu je sve istrunilo, pa je rđa i ćuso uništila.
    ćušad zatvorit u košaru, počeli su lomit mlade voćke u jurnjavi po avliji. Izr. ćusad jedna! 'kaže se u grdnji deci'.

    či po avliji.
    a je on malo ćušen i gotovo! 2. 'smakiiut, nakrivljen (slama, seno, voz sa takvim tovarom)'. — Kako ste to sadili slamu, sva vam

    d sam bio mali da i(h) i sad još pantim.


    ena lopta, dok se ne dotera do određene rupe). — Vas je pet a nas svega trojca, al se vi ne znate ćuškat i uvik smo bolji od vas!
    ena i sl.)'. — Ja sam ćutu postavio, sad možeš dalje dit kamaru dok ne dođeš do povlate, onda ću ti opet pomoć.
    ra'. — Svi su štogod imah da kažu, a dida su samo ćutili i slušali. b. 'ne iznositi na javnost, ne odavati (tajnu)'. — D
    osio sramotu svoje ćeri.

    ćutljivo gledo.
    prigrizo, dabogda!

    ez, dažbina'. — Kolika ti je daća?


    cu, a ja ne znam dadijat oko nji.
    ko da ga je dadilja odranila.
    ću koga ja oću.
    e mož da laje, već isplazio jezik pa samo dakće.
    godine ne vidlmo.
    Laste su odletile u daleke krajeve. 2. 'davni, davnašnji'. — Daleko je to vrime kad svit još nije ni znao za
    je to misto. 2. 'visoko'. — Kad sam se ja probudio, sunce je već daleko odskočilo. 3. 'ni izdaleka, ni približno.' — D
    ć. — Spazili smo ga, u daljini se pojavio.

    m mojoj Kati šest uzgljanaca od čistog damasta.


    am je danas dan bio težak. 2. 'mera vremena od 24 sata (zajedno dan i noć)'. — Dan za danom pa prođe post. 3. mn. 'vreme'. — M
    peti dan od kako je svadba bila. 2. 'u ovo današnje vreme'. — Radila sam i prija sama, pa zašto ne bi i danas?! Izr. od ~ do sutr
    pa izletit iz gnjizda.
    nom buretu od vina, moraćemo ga zaminit.

    a je danguba u varoši ubijala. 2. 'besposličar, neradnik'. — Nema većeg dangube od Lovre, taj se još nije prikinio n
    e u neradu, u besposlici'. — iderh ja kući, s tobom ode samo dangubim.
    . 'ostaviti pečeni kolač da se hladi'. — izvadi pogaču iz peći, uvi je u onu veću salvetu, nek malo dane, p onda ćemo je si
    Izr. Danjom klamće, noćom broji zvizde! 'đeram'.
    ć donela lipe darove.

    kartam, ne znam tu tvoju dardu.

    , a zli(h) osvetitelj (Molitvenik Sv. Troice, Budim, 1813).


    enja deteta, prosidbe ili svadbe i sl.)'. — Ona je redom ljubila, a svati su je darivali.
    iko ni darnio nije. Izr. ~ u srce 'uvrediti'.
    am sestri jedno malo jagnje. 2. 'dati milostinju'. — Darujte slipog siromaka.
    arovine skupila mlada. 2. pokloni koje nevesta donosi muževljevoj rodbini'. — Baćo su za darovinu od snaje dobili lipu bilu koš
    izrezan iz trupca'. — Kupio sam daske za vrata na košari. 2. 'gvozdeni savijeni deo na plugu za koji se učvršćuje r
    Malo smo kuruza ove godine nabrali, skoro po daščare je ostalo prazno. 2. 'prodavnica dasaka i drugog materijala, drvara'. — Sv

    a ni pogledala. Dašta je tila?


    j mi kruva. 2. 'darovati, pokloniti'. — I ja ću tebi štogod dat. 3. 'udati'. — Čula sam da je naš komšija dao ćer za Lu
    ung, al znam da je snig bio na zemlji.
    l malo zaradi, pa malo i daje. Izr. ~ kapom i šakom 'obilato pomabati'.
    Kad ga je svalio, počo ga je davit, ja sam onda pobigo. 2. 'otežavati disanje (o bolesti)'. — Samo da me ne davi taj
    čila davnina nego današnje vrime. Izr. od ~ 'odavno'.
    ilo kad smo se mi u pravu sigrali.

    ožeš otvorit.
    ike. — Ded na 'uzmi'. 2. Uzvik za umirenje, stišavanje'. — Dede, mani se plača, kad drugput dida dođu doneće i tebi više še
    e'. — Sila bi ja, al ne možem od ove debelguze.
    ez na kruv. 2. 'krupnim glasom (fig.)'. — Alaj taj vaš ker debelo laje. Izr. ~ lipo, bogato pametno!
    što je mali, pa ga svi zovu debeljko.
    dud, ostala je samo deblja.
    e ti krv otić na mozak.
    ka je debljina daske? 2. 'ugojenost'. — Ne mož on od debljine sam ni čorape navuć.
    ska, ~ zid'. 2. 'mastan, tust'. Kad dobro ide, svinče friško bidne debelo. Izr. ~ ladovina; imat ~ kožu ' biti bezobziran'; izvu

    i dva deci čistog vina.


    eset grama)'. — aI si izadro, tu nema ni tri deke šećera na toliku dicu.
    lima)'. — Dekaj, kume, riđu i zelenka, pa nek nas stigne ko mož! 2. 'prihvatiti se jela čim se sedne za sto'. — Vi već
    od Marijine. 2. 'tekst zadat u školi za deklamovanje'. — Jesi 1 naučila napamet deklamaciju za sutra?
    deklamuješ?!
    dili, a oni su pucali priko nas
    kakog bi svaka cera poželila.
    da traži radnika a ne dembelana ko što si ti.

    e zeca, biće paprikaša. 2. 'izrabljivati'. — Ne šali se on, već dere kako koga mož većma. 3. 'kidati, upotrebom trošiti, habati, cepa
    — To je velika dereglija, prava lađa. ← mađ. dereglye.
    jegov otac š njim divani ko da je i sad derište, a on je zdrav čitav čovik.

    — Sram vas bilo, derlad jedna!


    klanja životinja bio glavni cilj, dok se meso prodavalo mesarima, koji su ga dalje obrađivali ili sveže prodavali)'.
    a, pa nismo znali šta je.
    alaš je u dobrom stanju, al košara je derutna.
    a mi je spustila u ruku desetak da niko ne vidi.
    nisam tamo baš onda desio. 2. 'dogoditi se'. — To se moralo baš onda desit kad mi stariji nismo kod kuće.
    u mi desni krvarile.
    pr. livi; ~ noga, ~ ruka, ~ uvo. — On je stojo s moje desne strane 2. (u imeničkoj službi) ž 'desna ruka, desnica'. — Desna ti se po

    sno da ne bi tresno!
    levom'. — Dva rođena brata pa je jedan dešnjak a drugi livak. 2. 'zaprežna životinja koja se preže s desne strane'. —
    čenja.
    čno kao zavet nekom svecu)'. — Moli devetnicu Svetom Antunu.
    i znala, bio je mali dežmekast čovik.
    '. Di' koga boli, tamo se i pipa. Di_brat bratu ruku pruži, tamo rad i dom ne tuži! Di su braća bisna, tu je kuća tisna! Di se svekrova i sna slaž

    gledo se sin na dičnog oca.


    čega je tako pocrvenio dič(i)ji nosić? 2. 'koji je namenjen deci'. — To je dič(i)ji stočić. 3. 'koji je svojstven deci'. — Ne
    naš šta ga većma diči, jel lipota jel dobrota. ~ se 1. 'imati kakvu lepu osobinu, odlikovati se'. — Lako se vama diči

    ćin otac. 2. 'stari čovek'. — iđe odale jedan dida, al zdravo sitno koraca. 3. 'tast, ženin otac'. — Valdar će di'da doč
    a da gazduju, a on je odavno već pravi didacko.
    sve riđe čuje.
    u vilištan 'grdnja (umesto psovke)'.

    a'. — Dobila sam novo ruvo od diftina.


    čisto, samo se digdi vidi koja pupa.
    dnu ruku da te vidlm. 2. 'što leži na podu pokupiti, podići'. — Digni kašiku, ne vidiš da je pala pod astal. 3. 'primor

    časti, uvik prvi?!


    e stisko da ne možem dijat o(d) otvog zagrljaja!

    čmenog uju. 2. 'draga, mila osoba; dragan, dragana'. — Žen se, diko, dok si mlad! Izr. Kaka mi je ~ povraćana ko tarana trip

    nthium spinosum'. — Ubovo sam se na dikicu.

    im da dilim ovu jabuku. 2. 'vršiti računsku radnju suprotnu množenju'. 3. 'davati kome što'. — Majka su volili da d
    je dobro što nisam imo dilnika, sad je sve moje što sam zaradio.
    možeš bit i na zdili. lzr. Doće dilo na vidilo! 'ništa se ne može sakriti'.
    dilom s druge strane salaša.
    nove, jedan je određen da stavlja redom svoje sklopljene dlanove u dlanove grupe, ispušta nekome predmetdiljak, a pogađač treba da ga

    ašila da ni dinit nisam smila.


    a i plod te biljke'. — Najslade su dinje iz mog bostana: žute i slatke ko med.

    apravili smo diobu nako kako su baćo želili, pošteno, svakom bratu jednako.
    mojte dirat ništa što je na astalu. 2. 'uznemiravati, bockati, vređati (koga)'. — Luka i Nikola furtom diraje Bartula z
    dan dirlndžim u polju, pa kad stignem kući ni većera mi ne triba.
    i tebe niko ni dlrnit.
    e obazirat na Lovru, on je malo dirnut.
    ist vazduh i izbacivati nečist'. — Ne možem da dišem toliko ste napušili u sobi; — Ako diše, onda je živ.
    disnotor brez paprikaša za užnu.
    u dišputaciji u Beču.
    )'. — Nemam ja s tobom šta da dišputujem, ako oš, znaš di mi je salaš. 7. 'savetovati doterivati (koga u ponašanju i izgledu)'. —
    mo krstine, vi ograbite mršavinu.
    bu i dok ne odrastu'. — Joso, je 1 je ovaj mali tvoje dite? b. 'sin i kći u odnosu prema roditelijma'. — Posli Perine smrti, ja sam s
    Ne dajte tušta zelene ditelne kravama je 1 će se nadut.

    oš dok je on imo godinu dana.


    m spolja ditinjast glas, pa sam mislila da je tvoj deran.

    čno za tu svrhu u iznajmljenoj kući ili sobi)'. — Najvećma sam volila na divanu igrat gajdaško kolo. 2. 'razgovor'
    'govoriti'. — Ne divanim ja njim već po godine. Izr. Divanit s batinama 'tući se'. Sve je dobro bilo dok čobani nisu počeli divarrit s batinama
    , naš felavni divandžija.
    a taka mirna, nije baš nika divandžinca.

    set veliki i dvadeset mali divenica; friška — 'sveža'; pušena ~ 'dimljena'; avaška ~ 'užežena'.

    enu. Izr. ~ Marija 'Bogorodica'.


    je, nemoj bit ko mali div(i)jak.
    inja, pa neće ni s kim da se druži?

    vojkama'. — Divojačko oko drugačije vidi onog koga voli.


    na njoj nabreklo, nako kako mladoj curi dolikuje, divojački.

    a više od petnest godina, a već se počela divojčit.

    evesta'; ~ se ne traži batinom već rakijom! Čuvaj, divojko, imena, dočekaćeš vrimena! Ko prija divojki, tog je i divojka.

    — Nana su znali napravit na dizni baći punu tozlu cigaretila.

    ma ljudskog tela'. — Još mu se ni dlaka ne vidi na licu, a on bi se brijo. Izr. neće ti falit ni ~ s glave 'neće ti se ništa dogoditi'; nem

    aj dlanove pa će ti se ruke ugrijat. Izr. držat ko malo vode na dlanu 'brižno čuvati'; pljunit u dlanove 'latiti se posla'; svrbe ga dlan

    e put sav dlićkav?!


    ka je suša da smo svu vodu iz bunara izvukli, pa se vidi dno. 2. 'donji deo kakvog suda'. — Grabimo mast već s dnola ka
    m) rit'. — Na dolu pasu krave.
    pri vršidbi, hranilica'. — Luka već dugo vremena radi na dobu, trioalo bi ga zaminit da ode ist.

    e danas naše vrime, nastalo je novo doba. 2. 'kraći vremenski odsek; trenutak zbivanja; vreme u odnosu na tok dana i no
    ona,'pa' ne mož da mi dobaci tu vel(i)ku loptu.

    mo za sebe nije dobar. 2. 'priličan, znatan, velik'. — Borme, do Tavarkuta imate još dobar komad puta. 3. 'jat, zdrav
    nešto što pre toga nije posedovano'. — Dobila sam pismo od brata iz katana. — Ja sam zadovoljan s onim što sam dobio. 2. 'post
    dvoje ru'otkud ništa, sve što imamo sami smo skućili.
    vaje. Izr. Očla mu sva zemlja na — 'propao (prodajom na javnoj dražbi)'.
    ane je posto dobošar.
    m joj dobrim nakazivala!
    ude; kako je poželjno; pravo'. — Uči i dobro se vladaj, pa će te svi volit. 2. 'izraz za odobravanje, za saglasnost: nek
    a razišlo i r jegovo dobro.
    ćeš se š njim spajtašit!
    đe ive i nosi svoje dite doče (So, Ba).
    uvik bila dočekana.
    Čovika dugo nije bilo iz varoši, pa ga je ona na kapiji dočekala, sva radosna što je stigo. 2. 'doživeti'. — Nisam mislila da

    epam za te tvoje kike, oćeš zapantit kad si se plezila na starije. ~ se 's mukom se dokopati, doći do čega'. — Radi pa ć
    e se posle rođenja čuva tri dana i tri noći ~ da bi se sačuvalo od uroka)'. — Pokatkad pomislim, bože m prosti, da taj deran baš ni
    mogo da dočuvam sve na okupu dok ti ne dođeš.
    ilo koji način'. — Čuo sam da je Matin Pere došo na urlap. 2. 'nastati'. — Jedva čekam da nedilja dođe. 3. 'preći'. — Sutra
    u krušku, nemoj baš na gram mirit. 2. 'dati, pružiti'. — Dodaj bolesnom didi čašu vode. 3. 'u govoru, razgovoru nastaviti na re

    dodirne, a ti vikni, pa ću ja doć.

    orila i saranila. ~ se 'laskanjem, udvaranjem zadobiti čiju naklonost'. — Čim sam se ja babi dodvorio, ćer je moja bila.

    kad dogamižem s ovim mojim antravim nogama.

    ale su se i guske već jedared.


    eti'. — Nisu majkine mlade oči ko tvoje, dite moje, ja to ne možem do gledat.
    sa svojim herlavim nogama, jedva dogmizo do crkveni vrata.

    kaže da se ništa nije dogodilo, al ja mislim da ona laže.


    smo povirovali.
    svim dogori. 2. 'dogusuti, dojaditi'. — Trgniće se on, kad mu dogori, pa ostane prazni šaka. Izr. ~ do nokata 'dojaditi'.

    io da ja dođem kod tebe. Izr. Dogovor kuću gradi!


    — Dogovorili smo se da zajedno krenemo.
    će pišce. 2. 'ne moći više jahati'. — Pao je s konja i dojašio zauvik.
    je dojavio prvi komšija da preteljov salaš gori.
    argu, baš sad doji maloga.

    baš nije, al nanu je redovno dokajala.


    da dokašem za vama.
    aki dan dokasiva kod nas?!
    đe s vama u kolo, samo nemojte, dico, ostat dokasno.

    u ja njemu čija je kuća viđenija. 2. 'dojaviti kome što'. — Samo da mi je saznat ko mu je dokazo za našu Stanku?
    azivanja kad je već prisuđeno.

    o koje vremenske granice'. — Dokleg ćeš bit na salašu?


    ala, a eno je i snaš Roza je doklipsala.
    undeva je pala s kola i dokondrljala se do vrata ambetuša.
    okopo, sav je problidio. 2. 'dovršiti kopanje'. — Nema više, dokopali smo sve. ~ se 1. 'domoći se, dočepati se'. — Č
    m mogo dokoracat.
    dokovat kosu, p onda ist malu užnu.
    obar je on čovik al ta višpidla će ga razvuć dokraja.

    došepati'. — Bolje da krenemo oma, jel ako Margu čekamo dok ona ne dokuleca i mi ćemo zakasnit.
    ćemo dokupit još onaj komad zemlje, što je uz onu koju smo lani kupiii.
    a ta tvoja kokoška pa da idem.

    remu, za narodnu nošnju ili sl.'. — U dolafu su složene sve svilene suknje.

    iz vinograda.
    čnu maramu povezat.

    u'. — Prid svima se falio, kako on mož svašta a onda je najdared dolijo i moro se oženit.
    đe s oženjenim čovikom. — Ne dolikuje to čoviku da sve kaže ženi ~ govorio bi dida Luka.
    io vina u ono sridnje bure?

    u pore(d) Tise.
    na dolnjak. 3. 'dvanaestica u kartama, pub'. — Baci manju kartu, možeš dolnjaka. 2. 'topli južni vetar'. — Duva dolnjak sa
    se voda sliva i divojki koja sama sniva! (nar.)
    nalazi se uz dol, rit)'. — U doljači slabo štogod rodi, podvodno je i ovik je pod ritom.
    o je naša dornaća rakija. 2. 'kpji živi u domu ili pored doma (o pticama i životinjama)'. — To je naš dornaći mačak.
    oja vodi kućanstvo u domu'. — Cura je iz dobre kuće biće i dobra domaćica. 'Izr. Domaćine od ovoga dvora, živila ti doma
    ćicin prisnac.
    ina danas na poslidnji počinak. 2. imućan, bogat čovek'. — Domaćin je to, da da nema ravnog u okolini.
    ćinova lula.
    ćine'. — Ne bi se baš moglo kazat da je to domaćinsko gazdovanje.
    m se pofalit da me je Marko pravo domaćinski dočeko.
    tu je domaćmstvo bivalo sve veće i bogatije.
    no mesto'. — Dometi sve vamo na jedan rakaš, p onda ćemo u košaru odnet na đubre.
    belom polju (ili obrnuto) za društvenu igru'.

    ćemo, pa ćemo zajedno i domit. ~ se 'stvarati svoj dom, udavati se'. — Slabo mi se cure dome, a već bi zdravo vrime bilo.
    im vidiš Paju i Đuru zajedno, onda znaj da se stogod domunđavaje.

    mi doneseš koju kilu krumpira. 2. 'dati miraz (žena mužu)'. — Donela mu je ona lanac i po dobre zerrilje. 3. 'dati zaradu, prihod'.
    oje to, ima najmanje po sata dobfog oda donle(g).

    da se Stipanu dopadnem.
    će tu bit Matilka, pa je sve ostavio i doperjašio.
    nisam oma izno iz dućana, pa sam posli moro još doplatit.
    ćeš vidit da i ode nije bolje neg na onoj drugoj obali.

    Ko dopodne spava ko(d) tog ruže ne cvataje.


    t, a dopolak nisi pametan.
    ico, doposlitke svakom ostane samo starost, ako mlad ne umre.

    ruštvo do njegove kuće'. — Mačak me je dočeko na kapiji i dopratio me je do praga kuće.


    io da ja nisam doprla ni do crkveni vrata. 2. 'šireći se stići do koga (o glasu, zvuku i sl.)'. — Iz dalekaje dopro glas bećarca, po tom sam znala

    adi'. — Ako joj ne dopuštimo da se uda, uskočiće.


    Dotleg se vrtila okolo dok nije dopuzala do njegovi noga.
    — Znala je tkat, al nije znala doradit ono što počme.

    doraste, kakaje lipa, trčaće monci za njom. 2. 'razviti se do određene sposobnosti'. — Najstariji jeste, al nije doraso da vodi gazd
    o, prodajte dorata i kupite vranca.

    om ko da si čobanin. 2. 'visoka, rnršava i nezgrapna ženska osoba'. — Nisu lip Par: on je mali i debo, a ona je prava doronga.
    dorušu s live strane upregni.
    a je zdravo popuštan, stegni ga malo.

    . — Dosadan mi je taj mali ker, laje, i kad tri'ba i kad ne triba.


    je i Bogu i svitu.
    u, patiti od dosade'. — Nedilja je pa ništa ne radim i dosađivam se.
    '. — Oni su je vamo doselili još prije prvog rata iz Ercegovine. 2. 'doseliti se'. — Na godinu ću i ja doselit u varoš. ~ se 'do

    ko neko druy'. — Ante je dobro skočio, al i Janko mu doskoči. 2. 'naći izlaz iz kakve teškoće'. — Baš mi je drago, što si mu, Lizo
    vima'. — Vrapčići su doskakali prid vrata, toliko su bili gladni.

    ćat kad je mlada.


    sam za njeg doskoro ni čula a sad on svakom soli pamet. Doskoro će u katane.
    služit njegovog gazdu i u nedilju se ženi, pa će sa svojom ženom sam kuću kućit. 2. 'dopuniti služenje do kraja'. — Tribo je još t
    ć soljenom još malo soli'. 2. 'dodati još malo'. — Jerko mora u svaki divan da se umiša i malo da dosoli.

    u i ja dospit. 2. 'imati vremena, biti slobodan'. ~ oću ja, nije da neću, al kad nikad ne dospijem.
    n, priđi malo kod nas.
    čno'; ~ dobro, 'podnošljivo'; ~ često, 'učestalo'; ~ gusto, 'pogusto'; ~jak 'ojak'; ~velik 'ovelik'. Izr. Dosta je kad
    da zdravo žurim, a ti s me već dostigo.
    u dobro obrađivat, pa će i veći rod bit dostižan. 2. 'koji može nekog ili nešto dostići'. — Kako ne bi bila dostižna, samo ti malo po
    uto'. — Dospi još jednu kašiku brašna, nek bidne koji kolač više i za goste.
    ete, stignićete me i tako, dok ja ne došantam.
    čat, al valdar možeš pokatkad došantucat do prvog komšije.
    m, došetaću se malo do vas, nedilja je pa da vas obađem.
    se ti došunjao kad te niko nije ni vidio ni čuo da ulaziš u sobu?! v. šunjat se.
    do toga vremena'. — Dotad nisam u njevu kuću ulazio.
    ine dodirau'. — Probaj ga samo prstom dotaknit pa ćeš sa mnom imat posla. ~ se 'približiti se (kome, čemu)'. — Nemoj da se do
    — Samo vi, dico, ite, a nama šta dotekne'. — Ako nam doteče novaca, i ti ćeš dobit ruvo za Božić.
    alijo, da se jedva doteturo do kuće.

    as tako dotiran, da se ne ženi moždar?!


    otiran(i)ca. 2. 'koji je došao iz drugog mesta, došljak'. — Šta ja znam kaka si ti dotiran(i)ca?! Da te primim u kuću i dr
    j životinji'. — Kako je samo mogo toliko dotirat na dva vola?! 2. 'privesti goneći pred sobom'; ~ ovce, — čopor svinja. 3. 'dovesti u red, pop
    ma dotirat se'. — 2. 'prepirati se'. — Kaka ste mi vi braća, kad se po cio dan samo dotiravate?!
    (g) pišce. 2. 'do toga vremena'. — Ja ću upregnit konje, a ti se dotle(g) obuči... 3. 'za to vreme, istovremeno'. — Samo što sam ma
    i'. — Moraćeš nosit mlit, neće nam brašno dotrajat do Božića. 2. 'postati neupotrebljiv, pohabati se'. — Često si oblač
    komšije su dotrčale da nam pomognu trnit.

    Toni ovaj pladanj fanaka, sa ćeš ti dotrkat natrag, mi nećemo dotleg užnat.

    će ti dotrvat do kraja ovog miseca.


    ad mu je žena umrla, a sad kad mu je i sin umro, to ga je sasvim dotuklo.
    jem, Lozija, da vam je priteklo žute zemlje, baš si mogo jedno dvoja kolica doturat prid našu košaru.
    užila samoća pa se zato obisio.
    , ti si doujio ko da te vitar nosi.
    ke nisu gladne, pa sam i(h) jedva dovabila.
    . prema dovest.
    aj i(h) u avliju, p onda ćemo lako da i(h) uvatimo.
    gnuti)'. — Stani iza badnja, tu si izvan dovata vitra.
    s rakijom, tamo je u špajcu na polici. 2. 'udariti'. ~ oma da si se smirio, jel ako te ja dovatim! — AJco te ja dovatim, bogo moja,

    ćo da ćemo imat tusta gostivi na Dove.

    Ne boj se ti za Josipu, snaće se ona makar je skoro dovedena.


    dovezla. 2. 'dodati vezenju'. — Moraću još dovest, malo je uzak vez.
    initi da prispe do određenog mesta'. — Opet si mi dovo tog pijanduru u kuću. 2. 'uzeti u kuću ženu radi ženidbe'. — Red je kad s
    ću da te dovezem natrag mojim kolima. ~ se 'doputovati prevoznim sredstvom'.
    e starajte, vratiću se dovida.
    olji)'. — Tamo ćeš bit sama i moraš se dovidat kako znaš.
    mo po džaka da dovijem pa sam gotov.
    a, al Marko me je skoro dovijo. ~ se 1. 'vijajući se stići'. — Čitavog puta su nji troje se vijali i tako su se dovijali na salaš. 2. 'sna
    , dovikat kad je gluv.
    svr. 'zovnuti'. — Ti si bliže, dovikni i(h) na užnu.

    . ~ se nesvr. prema dovuć se.

    aslonio na dovratak.
    ć smo i dovrli.
    la svoj'a tri mačeta u košaru. ~ se 1. 'vukući se s mukom stići'. — Dovleg sam se dovukla, al dalje ni makac. 2. 'nagovaraju
    o j'oš jednu sobu.
    svr. prema dozvat.

    u koja se može trpeti'. — Furtom ga je mać(u)va mučila i kad mu je dozlogrdilo, pobigo je od kuće.
    ovik poslidnji dozna da mu se žena kurva.
    blt kiselo vino kad nikad ne dočekaje da njim dozrije grožđe.
    e, da se pojavi'. — Dozovi ti njega vamo, p onda nek kaže šta ima.
    avlje kad se žetva završi (So, Čo).
    ne bi radovala, samo ne znam oću 1 doživit taj dan.
    je doživotno kuću na uživanje.
    ma, oduzo se doživotno.

    d nosiš tako veliku dračovu batinu?


    drag momak; Cura je draga, al je malo debela. Dragi se na me ljuti. Izr. drage volje 'rado'; milo za drago (vratit) 'odgovoriti jedn

    d po sobi te tvoje drangulije?!


    svaki dan draži našeg kera?
    mizla bi se od zime.
    ika, kad si obukla taj drečavi ieveš?!
    čavo umolovan.
    čati'. — Antunova je žena umolovala sobu, nije nimalo lipa, zdravo joj dreče farbe.
    štati'. — Jezus, Mare, šta si uradila s otom tvojom curom, kad se cilo jutro dreči?! Izr. glupost boli, uvik bi se dreč
    ice. 2. 'upadljiv, koji bode oči'. — Kako samo mož nosit take drečkave marame?!

    a velika nevolja kad sam čula dreku iz komšiluka.


    obro ni na prag stao, a baćo dreknu na me iz sveg glasa.
    dom kiselo trpkog ukusa. Izr. zdrav ko ~ 'čvrst, snažan'.

    eo gde se odvaja zrno od slame i pleve).


    onje'. — Baćo su uvik imali u kući šilo i dretve, ako bi tribalo zašit koji am jel kajase.
    . — Baš moraš ti ić na taj vašar, cio dan ćeš se drezgat na putu.
    im šinama ručnim pogonom'. — Kad drezina iđe prema varoši, onda znam da je podne prošlo.
    ć po dana ode dreždim, a još uvik ne znam zašto.
    gledaš ko driman mačak.
    ku. ~ se bezl. 'spava mi se'. — Nije mi se drimalo, pa nisam tio ić spavat.

    ora da je od ovog vina.


    o odspavati'. — Dida se naslone na pec i tamo malo drimnu.
    n, cigurmo je došo noćos u sitne sate.

    a, al zato ostane dugo za zimu na tavanu.


    m, furtom mi se driši. Izr. ~ kesu 'plaćati'. ~ se 'razvezivati se'. — Ja sam vidio kad se krava drišila. Izr. — Driši mu se jezik 'počinje govoriti'.
    em kod nje je taki drlež da ne mož bit veći.

    lo kud se okreneš.

    ih šljivika, kasnije gvozdena), kojom se mrvi i ravna gornji sloj oranice'. — Vezali smo drljaču za sijačicu, pa oma drlja posijano
    čom'. — Čim je žito bilo posijano, oma smo i drljali zemlju.
    na drugu'. — Ivanica drma trišnju pa ću past š nje. ~se 'micati se tamo amo, tresti se, potresati'. — Tako je zdravo g
    padne koja doli; 2. 'popiti'. — Daj mi bocu, da i ja drmnem koji gutljaj!
    vodesno prosejava brašno)'. — Siroma, to mu je ostalo od bolesti, trese se ko drmusalo u meljavi brašna.
    Kad nemaš više kudelje možeš i drndalo bacit.
    . 2. 'tandrkati (o kolima)'. — Alaj ta tvoja kola dindaje, ko da će se aspast. ~ se 'voziti se po neravnom putu, drmusati se'.
    tarim drndavim kolima?
    ć tu drolju.valdar nećeš s otim prat sude?! — Bila je sva u droljama. 2. 'žena sumnjivog morala'. — Ostavila je
    jedna izblidila i droljava suknja.
    asloni na otvorena usta, a drugom udara po jezičku instrumenta i tako dobija željeni ton)'. 2. (pogrd.) 'usta'. — Ako ufriško ne u
    da sviram na drombulji. 2. 'govoriti gluposti'. — Kad si se moro tako naljoskat, bolje iđi leć, da više ne drombuljaš ve
    ina ili štogod od odeće'. — Kad je došo kod nas radit imo je na sebi misto ruva jedan dronjak. 2. 'bednik, jadnik, ništarija'. — Ne
    amo dronjava košulja, već i pocipana na leđima.
    o drugi, ne bi sad bio dronjo i povlačio se po svitu ko poslidnja bitanga.
    '. — Nemoj mi nju ni spominjat, to je obična droplja, kad je mogla i svoju dicu napuštit!
    ćali tavanicu. Izr. Igra ko na drotu 'odlično pleše'.
    e, izvikujući ulicom i nudeći svoje usluge)'. — Spremi ona dva lonca, čujem da iđe drotar pa nek i(h) zakrpi.
    pat cure, pa su sve bižale od njeg. ~ se 'štipati se (vulg)'.
    , pa samo da joj se drškat, drtina ž 'ono što je staro, slabo, oronulo (o čoveku ili životinji)'. — Nije ta drtina ni za š
    telj'. — Ento i Dančo su drugovi od ditinjstva, pa i sad kad su oženjeni ljudi, žive ko dva rođena brata. Izr. Daj mi, Bože, u nevol
    nskom osobom, prijateljica'. — Nije Teza još očla, čeka druge pa će zajedno u kolo.
    ć, kad oni sad drugačije divane.
    ć jel je ovo drugačiji put.
    drugda'. — Što imamo, to je na astalu, drugdaš će bit bolje.
    , ostala sam sama.
    garicin momak.
    i, al niko nam naše drugarstvo neće pokvarit.
    ć drugi sin. 2. 'koji se razlikuje od pređašnjeg, nov'. — Otkako se oženio, posto je drugi čovik. 3. 'jednak, istovetan'. — Vi'dio s
    e za njeg, prvo, što si jedinica, a drugo, što je on siroma i gadan momak.
    la mi se najbolja druga, sad nemam više s kim da drugujem.
    ašnjav put i da stignemo na drum. Izr. što ra umu to na drumu 'otvoreno, bez uvijanja'. družbenica ž 1. 'pratilja neveste na ven
    druga dica bi te većma volila.
    koje se okreće iz šake ukoso caviše (a ne nadole prstima)'.
    rugovati'. — Baba Kata se uvik družila s muškarcima, jel kako je divanila, ženama nije virovala.
    i kupi leca za krov.

    o iscepano drvo'. — Nacipaj mi koje drvce za potpalu. 3. 'šibica'. — Daj mi koje drvce nemam š čim zapalit, nisam ni znala da sa
    ~ klin. 2. 'koji je bez života, ukočen, krut'. — Lr?a vam je snaša, al je nika zdravo drvena. Izr. stojat ko ~ 'biti ukoč

    Kad smo se uzeli, imali smo samo jedne drven(i)ce i jedan stari dolaf.
    va sata kako sam skuvala, a nema i(h) na užnu, meso je počelo drvenit. ~ se povr. ~ ilo se drveni.
    amo tu drveno stojiš?
    amenjem 'obasuti koga najtežim pogrdama'.
    un nam je drvnjak, ne znam di ćemo ćutke sadit?
    m'. — Sve je lišće opalo s drveća, i jesen je prošla.
    ora za jelo i sl.) kojim se drži ili hvata rukom)', ~ od bundeve.
    — Držl me bolest već dvi nedilje u krevetu. 2. 'služiti čemu kao oslonac'. — Grede su popuštile, al slime dobro drži
    priko državske zemlje.
    ila, a još uvik je tako držeća žena. 2. 'dobrog imovnog stanja'. ~ ima on svega, držeći je to gazda.
    '. — Metni ga u dubak, nemam ja vrimena da ga držim.
    e'. — Kako ce dubit kad ne zna još ni ić. 2. 'dupsti'. — Brat je dubio dasku, a ja sam zakivo. Izr. ~ na glavi 'činiti nemogu
    k jendek i ne znam kako su se kola izvrnila; — Malo je duboka brazda; — Otkinio se kabo i ne znam kako ćemo ga

    ovina mešovitom robom'; refeški ~ 'trgovina manufakturnom robom'. Izr. — Taki si pametan, da imaš dućan mogo bi da je proda

    đaru, posto je dućandžija. 2. 'prodavac u dućanu'. — Poznam ja dućandžiju i on je kazo da ne kupim sad, a to je komšijin sin k

    dlu)'. — Sad baš dućka pa će na spavanje.


    i njegov plod, murva'. ~ bili ~, crni ~, murganski ~, 'posebno krupna vrsta zagasito maslinaste boje'.
    dudaru, pa je izgleda od koštanja zadrimo.
    Dudi ko pokislo i promrzlo pile.

    zato dudli na bocu. 2. 'piti alkohol'. — Sve bi bilo dobro da iz litreške boce vino ne dudli.
    uda'. — Dudove je dudovac sasvim ogolio, sve lišće je obrstio.

    čkom instrumentu (svirali)'. — Dokle ćeš dudukat u tu vrulu? 2. 'oglašavati se trubom na vozilu'. — Tfči napolje, dudu
    e uzeto ili dato na zajam'. — Dug ćemo na vrime vratit, pa šta nama ostane. 2. 'dužnost, moralna obaveza'. .-r To je naš
    je zao drug.
    — Stegni obručove da se ne raspadnu duge na tom rasušenom buretu.
    čevih zraka kroz kapi kiše stvarajući luk spektralnih boja'. — Pojavila se duga, neće bit više kiše.
    ć Šime imo je dugačke brkove do ušivi. Izr. ~ je zik, kratak život! ~ ko gladna godina! Dugačka kosa kratka pamet! Duga
    ce sa salaša u varoš, baći to nije bila nikaka dugljina.
    e letit dok ne stignu u toplije krajeve. Izr. neće ~ 'brzo će umreti'.
    svitu, nije čudo što je propo.
    ć slabo pila, ne mislim da će ti to bit dugovična pila.
    oj šuška a dukati vise na vratu. Izr. Di dukati zveče tu lakomci muče!

    Kaka je io mama, kad ne vidi da curi ne dukira svileno ruvo radnim danom.
    ra, a dulac priko ramena samo prducka.
    pristala je da se uda.
    ožeš povazdan dumat i da mi moramo to slušat, misto da nam kažeš istinu.
    dunca, a još sam jabuke poslagala na armaru.

    . 2. 'pasti na pamet (iznenada)'. — Ne znam šta mu je dunilo u glavu, obuko se i očo pišce u varoš.
    ce i dunju u krevet, skoro mi dođe do gredica, tako su pune perja.
    vica dobio je od majke durjicu za povijanje.

    odustanem od prodaje, moram vratit kaparu i duplirat.


    ni jedan. 2. 'oplemenjen'. — Duplovan jorgovan 'oplemenjen, sa duplim cvetovima'.
    s toliko dice da nemam tako duračnog čovika.
    o vece zimus, oni se skupe i kartaje duraka. 2. 'lice koje je izgubilo u igri duraka'. — Danas nisam imo sriće, pet puti sam bio du
    ca'. — Nemamo briske cipače, sve su duranzlije.
    o ukleti da patimo. 2. 'trpeti'. — Radimo gazdinu zemlju i duramo dok nam ne dozlogrdi. 3. 'životariti'. —
    naj Josin durcoš?
    bila užna pod nos, pa se duri, al vodim ja brigu, proće ga kad ogladne.

    m, a on durljivo odgurne od sebe.


    — U velikoj žalosti i duša mi je patila. 2. 'dobar, osetljiv čovek: plemenita ~ 3. (teol.) 'besmrtan, nematerijalan princip života u
    i iz jednog daha'. — Ja vam kažem, da će on litru vina na dušak iskapit, i ne guta kad pije.
    naj koji radi da nekoga upropasti, veliki neprijatelj'. — Ne možem ja tako prema čoviku, pa da mi je najgori dušmanin. Izr. Ako
    ana 'ne vredi ništa'.
    m da nisi nikaki duvandžija.
    i duvankese dida nikad ne kreću od kuće.
    ni duvansku sagu. 2. 'mrke boje'. — Kupiću sukna za jednu suknju ako nađem lipo duvansko.

    še ko debela guska. Izr. Kaka jama taki vitar duše. ~ na nos 'ljutiti se'; u isti rog ~ 'slagati se s kim u postupcima'; znam otkud vit
    čivo bele haljine'.
    1.896 m). — Kod trece duži ćemo počet kosit. 2. predl 'uzduž, po dužini'. — Duž čitave njive nije bilo ni j'ednog korova.
    dužan i gazdinu zemlju da obradim. 2. 'koji ima duga, koji je obavezan platiti, vratiti dug'. — Dužan sam

    č kod Bunjevaca, nastao još u vreme kad su živeli u prijateljskim zadrugama. Kraj žetve je proslavljen, jer j
    ti kod mene još ni jedared. Izr. Dvared slaže, dok jedared zine 'više laži od istine'; dvaredtrired 'više puta'.
    vik visila na zidu iza vrata u sobi.
    orem, onda tri konja upregrem.
    prodat to tvoje dvogoče?
    o još pravi ždribac, tek je dvogodac.
    vojaku miru: jedna za trizne, a druga za pijane mušterije.
    jednog istog čovika?!
    bi drugi dobar jedan uradio?!
    dvojit kad ste mi rođena dica?! 2. 'kolebati se, sumnjati u istinitost'. — Dugo sam ja dvojio, al su oni tajili pa se nije znalo da nji
    ćemo otvorit dvojku vlna.

    cevi, diple'. — Kad ne znaš lipo svirat, ostavi te dvojnice, nemoj po cio dan ćurlikat.
    k. — Samo dvokat ga je košto lanac zemlje.
    se provoza dvokolicom.
    dvorbu teta Mari, posli njeve smiti biće sva zemlja tetina.
    Je 1 bio skup taj dvoredan plug?
    nikim bangalolama, neću da dvorim te bitange, pa sam prišla kod tebe. 2. 'brinuti se o nekom, negovati'. — Bać Joso je sad osto
    dvostruku štrangu, da konji ne pokidaje ako naglo trgnu.
    i birtaš, samo ti grifla dvostruko piše.
    a nas ode više dvovlasnika, živimo s ove strane, a zemlja nam je s druge strane granice.

    ća od 70 kg. 'izr. ~ brez dnola 'rasipništvo'; našo ~ zakrpu! 'jednaki su'; ~ na rame, daj mi gazda rane 'prosjak'.
    čovik, samo da je malo manje džandrljiv.

    ći nešto'. — Ne bi moro, al voli da se džapa oko svakog posla.


    e džedženja — ako ne dođe na vrime na užnu, ja ilo sklanjam s astala.
    čekajući što), dreždati'. — Vika amena džedže u mijani.
    etu kosu u konđu, stavljaje na glavu džegu (So).
    damo dželebdžiji.
    ćemo i(h).
    kojoj se nose sitne stvari i novac'. — Sta možem da učinim kad mi je prazan džep.
    o je ko džeparoš a posli će postat pravi lopov.
    kije'. — Više je bilo džibre od komine nego od šljiva.
    na ~ 'jetra'; bila ~, lepušina 'pluća'.
    pravimo džigernjače, sve ode u diven(i)ce i krvavice.
    da se ne džilita \eć toliko.
    a džilitne ~ teško tebi.
    g i sasušenog blata)'. — Ti ko da baš oćeš da me vozaš po ovim džombama?!
    aldar i natrag ić po onom džombavom putu?
    em kad vidim ker džonja na vratima, nisam smio od njeg. 2. 'dugo čekati (pred nečijim vratima)'. — Di si tako dugo, otkad ve
    ko da sam same džore zatvorio u obor.
    ulov veiik ko tele. 2. 'propalica, probisvet'. — Ne puštajte iog džulova ni u avliju, a ne da mu još i ist date.
    tamo džumle u košar, ja ću to kod kuće potribit.
    adili smo ga i(s) škule. 2. 'pevati'. — Voli 1 vaša ćer pivat? — Ta kako ne bi, đači mi po cio dan.
    čke knjige.
    ao, a on se samo nasmije nako đački.
    d ove jeseni imam i ja đaka, pošo mi je sin Đuka u škulu.
    on je moj đakela, vel(i)ke škule uči, biće doktor.
    akovanju!
    či, ti si đakovo zajedno s našim sinom?
    čitelj.

    ime, ja se tako đengavom osićam da bi furtom mogla Iežat,


    i sl.)'. — Cuiku nikad nisi mogo vidit na sokaku brez đerdana oko vrata.

    — Sidila je kraj peći i na đerđapu vezla.

    im klinom u rašlje soje i na jednom kraju opterećeno kamenom ili komadima gvožđa, radi lakšeg izvlačenja kabla sa vodom)'.
    Marko je izraso u pravog đidiju!

    , ko da ji kogod vuče i(z) zemlje.


    alo da se baš s Pajom zdravo družiš, ako je istina da je on đilkoš, kako niki ljudi kažu. ~ mađ gyilkos.
    iti. 2. 'nemoralna žena'. — Rastala se Roska s čovikom i postala đinđa.
    Đ đa se ona sa svakim ko mož platit.

    adi polaska)'. — Ta, sidi još malo, di si đipio ~ oću i ja s tobom da divanim.
    pojavila na zidu od salaša?
    malo nosite đoče.
    čizmama.
    obre, nisam ji još ni đonio.
    drugo mesto'. — Zašto oma ne ostaviš na misto tu tašku, već je samo đoraš tamo vamo po sobi? 2. 'dovoditi koga u smešnu situa
    đornili, pa sad baljezgate.
    đornut iz boce. 2. 'umno ograničen, ćaknut'. — Maloje on đornut, ko da nije treću noć dočuvan.
    da iznesu đubre. 2. 'pokvarenjak'. — Nisam virovo da je Lozan taki đubraš: tražio je novaca samo na misec dana, a sad ga ve
    Koga ona da svituje kad je i sama neuredna i đubrava žena.
    pod konja đubre. 2. 'stajsko gnojivo (za đubrenje zemlje)'. — Vukli smo đubre na zemlju i razbaclvali prija oranja. 3. 'ološ'. — N
    a ženska osoba'. — Ta đubretara ima samo jezičinu, a zdravo joj smrdi rad. 2. 'moralno pokvarena ženska osoba'. — Lipo je obu
    — Nemojte mi svud po avliji pravit đubrište.
    đubriš, tako ti i rodi.
    ćem Pije se kroz dršku na kojoj se nalazi mali otvor). Izr. Dotleg ~ na bunar iđe dok se ne razbije!

    Nije ružan momak, samo kad iđe zdravo đuma. 2. 'igrati bez takta, đuskati'. Svi lipo igraje, samo Pere đuma ko kaki medvid.
    dana, su se sluge zapošljavale kod gazda na imanju)'. — Izr. Ako se ne vladaš kako triba, oma će doć tvoje Đurđevo 'bi

    aši su mi brali kuruze ove godine.


    g merenja ili vaganja, akord'. — Latio se ko da je đuture pogodio.
    e tu. 2. 'muž, suprug (pogrd.)'. — Kako se vlada tvoj đuvegija? (misli na muža zbog nekih bračnih grehova).
    nj, malopre je dojašio na njemu.
    niedan 'jedan ima male vrednosti'. ~ pa dosta 'kad je i taj nevaljao'; ~ lasta ne čini proliće! up. jedan
    ćeš se udat; up. jedared.
    o te inoš (v.).

    Tušta je gazda propalo egzekucijom.


    ršilac uopšte'. — Egzekutor je sve na salašu popiso i ako za osam dana ne platimo dug, prodavaće se na dražbi.
    ki dan i po svakom vrimenu egzercir.

    kstra sime za lubenice.


    ći! Sidi naprid el natrag di ima mista. El ćeš sad doć el te on m'kad više neće pogledat. Izr. El el 'iliili, neka se odlu

    ao i svaku odgovornost'. — Nemoj ti, Mate, samo okolo endelebendele, već uzmi motiku pa u brazdu ko i drugi.
    fali prid svima.
    Moje dvi druge će mi bit enge na vinčanju. 2. 'pratilja bandašice na žetvenoj svečanosti'. — Neće valdar bit lipče obu
    čega mi tako svinji enjaje?
    čeljadi od naše obitelji.
    a majka je eptikava.
    čica — ili momaka i devojaka ~ postave se na desetak metara udaljenosti jedni prema drugima. Naizmenič
    unj'evci poriklom Ercegovci.

    o tvrdoglave ko Bunjevke?!
    onja imadu. 2. 'uzgajalište konja'. — U ergeli se odgajaje samo trkački konji.
    oložaj'. — Ej, komšij'a, tvoj voz se eri na jednu stranu, pazi da se ne izvrneš! ~ se 'hvaliti se', — Stipane,
    e znam koji mi je andrak danas, tako sam erlav ko da me je kogod istuko.

    nemoj napamet esapit.

    it pet litara vode i onda mećat papriku.


    al ne pitaj pošto je? 2. fig. 'Sve pripadajuće stvari (za neki posao)'. — Jesi 1 pokupio sav svoj espap, nemoj štogod da ostane.
    al je sve porađeno i sad nam je dobro.
    žerave žive. v. jetrova.
    ene ko da sam njim rođena mater.
    čovik kod mene noćiva (nar.).
    ruzovine'. — Sklonili smo ovce u evedru dok oluja ne prođe.
    čuva za zimu)'. — Ocikli nikolko evenaga pa će i(h) obisit na tavan da imamo i za zimu malo grožđa.

    ko zabavija Lazi, a on je baš


    ednu stranu)'. — Mala kuća na fajer.

    a usta, a zakrpa zakrpu jebe.


    spravan'. — Ja bi kupio tu ponjavu, al kako vidim na dosta mista je falična. — Momak nije ružan, samo je faličan na jedno oko.
    ikake falinge; Konj je dobar al ima jednu falingu: vuća se kad mu priđeš. Ako u tkanju ispadne kaka falinga, snašica proberu, pa
    ava po duši.
    li su svega i svačega, samo njim je jedno falilo: nisu imali dice. 2. 'pogrešiti'. — Rozika, moram ti kazat da si zdrav

    no pozdravljali starije, bez obzira na lično poznanstvo, a stariji su im otpozdravljali sa: Amen, Amen uvik, Ovik faljen bio)'.

    Čuvo sam da si dobar rabadžija, al kaži mi jesi 1 familijaran čovik?


    o da si malo više napekla; fanki sa sirom, ~ s pekmezom, ~ sa šećerom.

    kove faramucike!
    čenje plaše na zidu; — Čula sam da si kupila novo ruvo, a kake je farbe?
    knje'. — Nisam davno kupila ovu suknju od farbača, a već se na dosta mista proridila.
    ću onu moju vidnu maramu, da mi farbar ufarba na duvansko.
    i traži, i u farbari se prodaje kenjača.

    lece od ambetuša. 2. 'ulepšavati, podvaljivati (fig.)'. —. Jel, Kate, ne farbaš ti mene?!

    e, svrati kod dvokata i donesi fasiju za ona tri lanca zemlje.


    — Mi smo već fasovali šećer i so za ovaj misec. 2. 'dobiti batine'. — Fasovaće on svoje, samo da baćo stignu kući.
    ojsci)'. — Mi, obični katane smo uvik dobijali slabiji fasung.

    a je Vranje dobar, a ja sam čula da voli fektovat.


    nemo u tu vašu žensku felu. 2. 'način'. — Pečeš to malo tista, pa si se uzvrtila ko da je u pitanju sto fela.
    ć deset lanaca.
    aje kod nikog „Ćuse".
    gledala se u tog fićfirića pored toliki naši salašarski dobri momaka.
    viždanjem)'. — Kad ja bičom fićkam, ne triba mi pulin da ovce tira.
    taj naš deran tako neuredan, kad dođe i(s) škule, on samo fićne torbu u zapećak, pa ajd u sigru.
    za drugim popio pet fićoka rakije.
    čovik od jutros fićokaje.

    o pismi koju fićuka!

    je, utrni fićuru u košari.


    jednim konjem)'. Iđemo fijakerom u svatove.
    ha ili brzim kretanjem nekog tela kroz vazduh'. — Što volim lipe konje u karucama i kad se čuje fijuk kandžije.
    aki ladan vitar duvo da sve fijuče.
    m, a švigar mi pored uveta fijukne.
    Mate, fikariš toliki komad šunke kad vas samo dvoj(i)ca ručate?
    m iz Like, ko i žandara.
    čito pogodnih za klompe)'.
    š ti ni po filera. ← mađ. filler.
    etver(i)ca da udarimo u filk?
    se cilo poslipodne.
    inans'. — Samo da ne naiđe baš sad kaki financ kad rakiju pečemo.
    čio bogzna kake škule.
    . 2. 'lukavo, podmuklo'. — Alaj su te sredili nako fino da ćeš zapantit dok si živ.
    ona njezina finjaška svekrova.
    čnog šivenja)'. — Dok ti fircaš suknju, ja ću prišit puca na leveš.
    rkaš po baćinom notesu?!
    d smo brže potrošili one dvi litre firnajsa?
    n mene gurne, a ja njega fi'skac štapom po leđi.
    e komšija za štetu u kuruzima.
    ). — Flancovali su dok je trajalo, a sad drugima zavide.

    — Lujza, sašiću ti jednu suknju od flanela.

    e smo flasterisali isprid kuće.


    imaš fleku na košulji, to ti je cigurno od paprikaša. 2. 'zakrpa (na cipeli ili odelu)'. — Probušio mi se đon na čizmama, mora
    taj flekav prusluk sa sebe.
    čovek, životinja)'. — Svinče koje tako flićka nije zdravo.
    dvocivku nego samo jedan fiober.
    da mu je kaput popuco na leđima.
    čene)'. — Ti si, monče, kandar tvoje flundre malo umokrio?!
    ~ imala je na suknji fodor u dva reda.
    troUgarskoj'. — Dobila sam od ujne srebrnu forintu.
    đi mi onu formu ko zvizda, oću š njom da pravim gurabiice. 2. 'izrezan karton u obiiku mladog meseca (stavlja
    da je momak visok i formast, a onje debo ko bure.
    o se fote i ja sam u tom izgubila prsten.
    evio pendžer.

    m našeg notaroša i jednu frajlicu s njim, valdar mu je to ćer.


    — Nije ružna cura, al tako se zdravo fraka da izgleda ko strašilo.
    g)'. — Franjevce ritko mož vidit med svitom.

    om redu'. ~ imali su jednog sina, taj je očo u fratrove i nikad ne dolazi kući.
    ze i smisla'. — Šta si mi došo kad si se naloko i samo mi tu frfljaš!
    m baš fri'ška ta jaja! 2. 'brz'. — Kažem ja baći da si ti zdravo frišak deran!
    ško sudi, friško se i kaje! Mali lonac friško prikipi!
    konja koji frkće!
    či, savete; (ne) misliti na koga'. — Šta trčiš za njim, kad on ni ne frolji za tobom.
    toliko iznošeno ruvo, onda je bar mogo one froncle da posiče da ne landaraje oko njeg!
    ću: s fronta ima tri pendžere.

    '. — Ti ziđaj dalje, a ja ću počet fugovat ovo što je dosad iziđano.


    raco je obična pijandura i fukara.
    čio da odeš danas kod njeg. — Otkud znaš? — Slao je onog njegovog fulajtara.
    u zbog mesa, a tu nema ni po funte.
    na pecu malo krumpira i luka, a na funtašu je mirio.
    ćemo peć pogače s jabukama.
    đubre te zamazane krcice i nemoj mi više makar kaku furdu dovlačit u sobu. 2. 'propalica'. — S kojim pravom ta furda v
    u joj sina istukli, doletila je ko furija!
    tobom, furt se drži za mene, pa ne možem da radim. Izr. Furtomfurt.
    emu insistirati'. — Možeš ti furtučit koliko oćeš, al ja kad jedared kažem da ne mož, onda ne mož i gotovo!

    š viruje da će joj se čovik javit digod iz zarobljeništva. ← mađ. futar.


    čavati se'. — Šta ima da se futira koga, nek iđe pravo kod gazde i nek od njeg traži šta mu pripada.
    . — I konji i ljudi su gacali po blatu.
    m'. — Ja samo zviznem, a moji gaćani poleću.

    — Kako ne bi znali bać Grgu gaćaša.


    e 'od debljeg platna za zimu': ~ u šest pola 'široke gaće za svečane prilike kao nošnja'; pritegnit ~ 'prihvatiti se teš

    ada i smrada. 2. 'gadost'. — Njegova usta su puna gada. 3. 'bezvredna i mrska osoba'. — Kuda ćeš, gade, med pošte
    ušivi, ta gadan čovik. 2. 'prljav'. — Svućemo aljine, zdravo su već gadne. 3. 'nemoralan, nepošten'. — Lovro zna bi
    će da ne gade prid ambetušom. ~ se 1. 'osećati muku, mučninu u želucu koja tera na povraćanje'. — Samo nek pomislim na ilo,
    čemu)'. — Ne možem gledat kad kolju svinje, zdravo sam gadljiva na kfv.

    plakat, ne bi se do smrti manio koliko je ružan.


    — Ne osvrći se na gadova, slušaj pametne ljude.
    e gadure ni u ciloj varmeđi. 2. 'katkad u tepanju detetu'. — Ti si moja najslađa gadura.
    ko da je deset lopova navalilo na salaš.

    veselit uz gajdašku svirku.


    va prdaljka.
    frulom'. — Čim čuješ gajde, znaj da se bać Nikola prati.
    Kako se pokidala gajka na uzdama?
    ao ukras na odeći'. — Crnim gajtanom je opšila otunku.
    rane)'. — Volim slušat kad guske gaču.
    zaznat od vaše galame.
    ki galamdžija, al je dobar radnik.
    lamit da me glava zaboli.
    o galant u mijani. — Ti si. monče, zdravo galantan, oće 1 to doteć.

    egati'. — Znam da su konji galebali, al zašto nisi očistio?


    oviku galir na košulji, sav mu se okrezo.
    put, pusti ždripca malo u galop.
    je ona i nije čudo što jedva gamiže.
    oma da si se manila.

    tom krevetu, nemoj gancat uzgljancu.


    ću se više s tobom sigrat, ti samo gančuješ.
    anga je jedan pun džak (So)
    jeg izmeta, koja se u toku godine slaže i suši, a stoka je gazi; isečena, služi za dugotrajno održavanje vatre'. Izr. izgledaš ko ganj
    — Triba očistit gar iz katlanke. 2. 'pepeo'. — Otresi gar s cigarete da ti ne padne na čaršap. 3. 'bolest žita i biljaka iz

    č na velikim listvama za tavan.


    čistit". 2. 'crn'. — Garav momak, garava divojka, garava nam cila familija.

    vce mašine ako nemaš čim garavit obrve.

    na voli plave monce.


    čno deca), društvo'. — Di je tvoja ~ 'gde su deca'. 3. 'naraštaj, pokolenje', mlada ~.
    šporeta'. — Kako ćemo skinit tu garež s čunkova?
    — Iznesi gar, pun je već garnjak.
    mož rogovima.

    ću. 2. 'zalivati vodom vapnenac, kreč'. — Gasili smo kreč, sutra ćemo mazat. ~ se 1. 'slabit, prestajati (vatra, svetlost)'-To se
    posto gatalac.
    babaTona će živit od gatanja.

    ne bidne mraza, kad sutra snig do kolina!


    ćemo odnet onaj dud, da nam na gateru ispilaje u daske.

    m. 2. 'domaćin kuće ~ salaša'. — Nije gazda kod kuće'. Izr. — Ako čekaš da će te gazda gladnog naranit, onda ti je
    vik, kad svake godine kupi po dvadeset lanaca zemlje. — Nek se zna čija kuća gazdačka. Izr. ~ -a cura 'imućna devojka'.
    č đe.
    đe u taki gazdaluk.
    m divanila, a on je zapovido svoj čeljadi. 2. 'gazdina žena'. — Gazda i gazdarica su očli na fijakeru.
    o gazdaricina kobila za jašenje.
    smi u ruku dat gazdinu pušku. Izr. — Gazdino nebo 'pojam bogatstva: ko ima, ima sve, pa i „svoje" nebo'.
    anje'. — Naučio je od dide kako se gazduje. 2. 'praviti nered, raditi nešto nedozvoljeno (o deci)'. — Dica su se vrlo utajila, vidi d
    dvi boce gazira.
    če, ne gazi mi cviće pod pendžerom. 2. 'kršiti neku obavezu'. — Kaki si mi ti čovik, kad oma gaziš rič koju si dao?! 3. 'pariti s
    med svinjama?
    ki slabi i gedžavi prasići.
    poklon. Izr. Ku(d će)š, gedžo, med debele svinje! 'ne trpaj se gde ti mesto nije'.
    jo'. — To se onaj pijani Kalo gega.
    jegov gegav od gegavo pril. 'gegajući se'. — Patka naprid, a pačići gegavo za njom.

    emo na genciju.
    ezi uvik dobiju bolju ranu. ← mađ. gepesz.
    ož svaki dan bit gergelja.
    kojeg se pokreću prednji točkovi i levo i desno)'.
    stoje gibici.
    j tebe, da ti gibicujem?
    o, ni ne gibira ti da dobiješ čizme!

    ćeš zajedno sa stocom.


    đe na poso taki gingav čovik.
    ću (u ratu, nesreći i sl.)'. — Usvakom ratu najviše mladije ginilo. 2. 'čeznuti, venuti (za nekim ili nečim)'. — Nji

    ut je smiznut i glacak.
    atiro na to. 2. 'nestašica, nemanj'e hrane'. — Dok glad zavlada. 3. 'velika želja, potreba (za nečim)'. — Kod paora uvik postoji gl
    lonili u gladu, zbog oluje i velike kiše (Bi, Čv).
    i nali vode u vondir.
    — Kaki bi ja čovik bio da idem, a da mi gladan gleda u usta?! 2. 'pohlepan, nezajažljiv'. — Kako bać Josi jedared već
    preko površine čega'. — Ča Ante po po dana glade svoje brkove. 2. 'milovati'. — Čim do nje dođem, majka me s obadve ruke gla
    vane, nisi valdar ti gladruca, podaj koji zalogaj bratu.
    išta divanit, vidim da gladno gledaš.
    d'. — Tražio je da se radi; al kod njega niko nije gladovo.
    tera glanc na svakoj čaši.
    '. — Zapaliće se, toliko već glanca taj čirak. ~ se 'blistati se, sjajiti se'. — Baš ti se ne glanca Iampaško caklo.
    govoru, pevanju i sl.)'. — Dida su uvlk divanili promuklim glasom. 2. 'vest, novost, poruka'. — Teško nama ako glas do dide do
    Kad smo se onda počeli glasno smijat. 2. 'bučan, koji galami'. — Čuo se glasan divan, pa smo znali da su se monci ponaPiii.

    Čule su se već svakake glasine o njemu.

    t'. — Samo ti iđi kod njeg, to je glasovit fiškal.

    je mozak'. 2. 'um, razum, pamet' — Za take poslove triba dobra —. 3. 'život'. — Ako ufriško ne dokaže da nije kriv, ode ~. 4. 'o
    pa se malo ugruvo.
    e glavar u varmeđi.
    o glavatog ovna.
    Zapali smo u blato do glavčina.
    ćeš mi dat koju glavicu luka u zajam. 3. 'zaokrugljeni deo nekih predmeta (čiode, eksera i sl.)'. — Mala je glavica na špio

    kamatu platio, a glavnica je još ostala.


    nece naudit, jel smo glavninu svezli.
    at da ste tako friško obrali jabuke glavno Lukinom zaslugom.
    i glavobolja. 2. 'ono što zadaje brigu'. — Krenilo mi je i drugo dite u škulu, sad imam dvi glavobolje.
    a a pameti ni za tri zrna.
    e tri kera priko razora privukla!

    a nešto'. — Ona me je samo tužno gledala. 2. 'imati otvorene oči'. — Nisi se dobro ni probudio a već gledaš di je kr

    da ne možem ničeg ozbiljnog da se privatim.


    članak tarsus'. — Upado sam u snig do gležanja.

    ovce u onu glibovitu dolju, mož ti koje jagnje propast.

    mo jednu doneseš?

    eli ovu globu da platimo?


    kerove na prigled, globiće nas.
    je, ko da nisu braća i sestre.
    đo, a ništa nije vridan sam uradit.
    đvaru, ko da nema druga čiji divojaka.
    — E, kad bi onaj moj gloncija znao malo mućnit glavom?!
    u neslozi, svađati se'. — Kaka ste vi braća kad se za makar čega gložite među sobom?!
    uješ li, Pajo, kogod lupa na pendžer? Ja mislim, da mora bit već štogod oko ponoći, ne znam ko bi to mogo bit u ovo gluno vrim
    a je glupača.
    am pravi glupak.

    uman'. — Tako se rodio i osto je glupav čovik. Izr. ~ ko put!

    ne divaniš samo gluposti, već i radiš tako.


    čuje dobro'. — Dida su od rata na desno uvo gluvi. Izr. ~ ko top 'potpuno gluv'; ~ nedilja 'peta nedelja u korizmi'; ~i slip
    čo, gluvak je, siroma.
    je zdravo dobra i vridna cura.
    uokolo ni jednog gluvonimaka da ima.
    aljenom tkivu čovečjeg i životinjskog organizma'. — Boliće te sve dok čir ne pukne i ne isteče gnoj.
    mu je gnojan, a neće da iđe doktoru.
    d je gnojava krasta.
    čela mi se noga gnojit.
    ecaš povazdan, al kad za astal sidneš, ideš ko dva zdrava.
    ć pa mi je gnjecav kruv. 2. 'neotporan, bolešljiv'. ~ ima tome već nikolko dana, ne bi mogo kazat da sam bolesan, al sam ta
    je bolesan.
    gnjeckat to tisto?
    li da pusti sok), muljati'. — Skuvala sam, pa gnječim paradičku. Izr. Stari starče, danjom ječiš, noćom babu gnječiš! (nar.).
    čovek slabog karaktera, gad'. — Bodu mi nemojte ni spominjat, jel on nije čovik već prava gnjida!

    e su laste i oma se gnjizde. 2. 'nameštati se udobno; nalaziti sebi mesto'. — Ala se ti, Lizo, gnjizdiš ko kvočka kaka.

    ći. 2. 'koji je bez nečega čime je prirodno pokriven'. — Golo tiče; gola zemlja; goli zidovi'; 3. 'neosedlan,
    t na tako velik god?! 2. 'godišnji rast drveta, godišnji prsten'. — Kad se pripila stablo, po godovima se zna koliko je staro.
    o 31. decembra (kalendarska godina): prosta ~, pristupna —. b. 'vreme od dvanaest meseci, računajući od jednog odre
    atane zovu?
    al je cura malo gojazna.
    biljku, i dr.)'. — Zdravo voli i puno cvića goji u bašči. 2. 'toviti'. — Nećemo više gojit volove, dosta su već debeli. ~ se 'debljati
    čo je po avliji go golcat samo da naprkosi majki.
    ćosav i u zrelim godinama'. — Badavad ja tebi divanim kad si još golobrad, pa ništa ne razumiš.
    ako gologlava trči sokakom.
    odelo, pa se vide delovi tela)'.

    e na golomrazici.
    h) goloruke i dobro ji natuko. 2. 'koji je praznih ruku, bez sredstava'. — Kako ću u goste goloruk?
    tinju pod suknjom. 2. 'oskudnost, siromaštvo prirode, ogolelost'. — Kad se udala, otac joj' je dao samo lanac zemlje golotinje, je
    mbidae: ~ gaćan, ~ letač, ~ privrtač, ~ pismonoša; 2. u tepanju dragoj osobi ili životinji'. — Lazo, golube moj, sluša
    raj ambara. 2. 'mali stan' — Kaka soba, to je golubarnik.
    'ženska osoba (odm. tako snaha oslovljava najmlađu neudatu sestru svoga muža)'.
    ba'. — Pado je led ko golubij'e jaje. 2. 'mek, blag, nežan'. — Badavad šaljete Ivana tamo, on neće ništa razgalit kad je golubijeg s

    e pravi golupčara. 2. 'zool jastreb koji ubija, lovi golubove'. — Golupčar oće i piliće povaćat kad ne mož goluba da ulovi.
    — A šta Janja, bakino golupče, već iđe u škulu.

    ć (pogrd.)'. — Ku ćeš ti med monce kad si još goluždravac.

    oljo, miša med gazde?!


    a do gombe.
    čega'. 2. 'spremiti se (za nešto) '. — Ajte, momci, cure, gombajte se jel tribaće krećat se. — Još uvik se gombaje oko og ko

    . Izr. naše gore list 'čovek iz našeg kraja'; od nevišta i gora plače 'nevešt čovek sve upropasti'; za ravne gore 'jako poraniti'.
    l je ovaj lik gorak. 2. 'koji je ispunjen teškoćama; težak'. — Gorak je to kruv koji on sam zarađuje ko nadničar i rani devet duša u

    u, nisi ni ti gori o(d) drugi. 2. 'veći (u negativnom smislu)'. — U lipo si društvo upo i ti, Ivane, sve pijanci gori od g
    put nam je salaš gorio. Izr.: ~ ko na žeravici 'biii nestrpljiv' ~ od stida 'osećati jaki stid'.
    i dugo je plakala za svojim jedincom.
    , goropadnica'. — Ne mož toj gorkulji ni rođeni čovik da na kraj stane.
    bunit kad znam da put vodi na
    dno. 3. 'dama u kartama za igranje'. — Prituči makovim gornjakom, pa je naš udarac.
    Vi'di, onogpivčića, pravi je gorogan med pilićima! — Šta ćeš ti, ico, med tom dicom? Ti si med njima ko kaki gorogan!

    o, bit tako goropadna na tu dicu.


    ćak goropadi.
    ropadno šibo konje.
    es'. — Što su ga većma dražili, sve je većma pokazivo goropadnost.
    u želucu, grlu i jednjaku, žgaravica'. — Čim štogod poidem, gorušica me muči.
    - — Mrkov je pozno svog gosu i oma krene čim ovaj zvižne.

    obitelj; ~ dica; ~ kuća; 1. a. 'koji je kao u gospode; bogat, raskošan' ~ ilo; ~ odilo; — Mi ne možemo tako, sve je gospocko na nji
    pocki propada.
    podar med nas paore. 2 'koji ima vlast nad kim'. — Kad su dobri ljudi, onda je i gospodar dobar koji š njima upravlja. 3. 'starešina
    : gospodin velečasni)'. 2. crkv. 'Bog'.

    IX)'. Izr. ~ mala, jesen prava, a velika kad se ženi dika!


    a siroma čovik svojlm poštenjom i radom.
    ajmilijeg gosta tri dana dosta. Nezvanom gostu misto za vrati! Gost se gostu ne raduje, a domaćin ni jednome! Milom gostu se n
    ćem'. — Ala baba gosti zeta. ~ se 'dobro jesti i piti, častiti se u gostima'. — Na Božić smo se znali gostit po nedilju dana.

    ćinu maramu na vrat?


    moje ruvo bit gotovo. 2. 'zgotovljen, skuvan'. — Ajte čeljadi, užna je gotova. 3. 'odrastao'. — Marga je već bila go
    , moj Lazo, ti si pravi gotovan, prvi si za astalom, al motike se slabo privaćaš!
    š tušta gotovine, al koji lanac zemlje mogo bi kupit oma.
    će i dosade. Izr. uzet zdravo za — 'shvatiti kao stvarno, istinito'; i ~ 'svršeno i tačka'.

    kad sam već išo u velike škule.


    Maru govedaricu.

    o govedo u korlat.

    a je ona ko i njezina mama.


    ~; kokošije —; mišije ~; svinjsko ~; kerećije ~.
    elikoj crkvi je svake sride u šest sati uveče govorenje.
    će bit s gravom čorbe i lakumića. Izr. nagusto ~ 'pasulj pasiran posle kuvanja'.
    banc pa o zemlju!
    dio grabežljivijeg čovika.

    i sl., otimati'. — Cilog života je otimo i grabio, a sad je sve ostalo drugom. 2. 'zahvatiti, vaditi (tekućinu, jelo)'. — Ajde, Jašo, gr
    đe za sakupljanje sena, slame, rasute letine i dr.'. Izr. Mršav ko ~ 'vrlo mršav'.
    ljenje još nije gotovo.
    abljicama'. — Iza sebe u vinogradu uvik triba grabljicat stazu.
    tarstvu za sitnjenje i ravnanje zemlje)'.
    omio grabljište na novim grabljicama.

    čina sija meka (nar.).

    ćemo iznet i građu.


    ćutit, zabolila me već glava od te vaše graje.
    o dobro... na tom salašu je bilo toliko grajave dice da nisi od nji mogo redovno ni divanit.
    o ništa razumit, svi su grajili i rukama jedan na drugog pokazivali.
    vrane graču biće jaka zima. 2. 'vikati'. — Zašto gračeš na mene?
    bradovao se'.
    ni ima tri tičija gnjizda. 2. 'ono što se iz nečega izdvaja, potiče'. — Kako ne bi znali bać Josu Vranića, ta to je stara bunjeva
    ov stari granafon. grančica ž dem. od grana.
    sunce grane, već porani.

    — Znam ja da je to maslo one graste Kriste.


    tala nam je samo jedna gravorasta kokoš, za sime.
    pegama). — Ja sam zapatila gravorke.
    vi su drugi već ućutili, a nana su još uvlk grcali u suzama. 2. 'patiti se, mučiti se'. — Cilog života je grcala da bi po
    ve grupe mišića'. — Grč mi je uvatio nogu, pa ne možem koracit. Izr. Porođajni grčevi 'porođajni bolovi'.

    đe po avliji i grdi sve živo što vidi. 2. 'činiti ružnim, nagrđivati'. — Malo ima velika usta, al ga to nimalo ne grdi. ~ se 1. 'ps
    g jela)'. — Lozika grebe koto, zagorio nam je pekmez. 2. 'noktima ili nečim grebati nešto ili po čemu'. Mačka grebe, tila bi u
    đevinarstvo; postavlja se po dužini kuće, na gredice (v. slime)'. 2. 'malo uzvišenje, brežuljak (nasuprot dolji
    đa (na koju su pričvršćeni: gvozdena daska, raonik i srtalo)'.

    nice oslonjene su na zidove i drže građu kuće, naslanjaju se na debelu gredu koja leži po dužini kao noseća)'.
    svima redom (nar.)".

    pog grenadina za virange.


    će sazrijat i grešovi.
    iz usta! Smrtni ~ 'težak prestup'; Taj ~ u nebo viće 'veliki'; jedna šteta sto grija! 'zbog stvorene sumnje'.

    či, tablici)'. — Nane, Tonkica mi je slomila, griflu ne možem da pišem.


    e toplo; zagrevati'. — Grije me tvoja blizina. — Ne bojim se nikog, dok me sunce grije. ~ se 'dobivati, primati toplotu, držati toplotu'. — Je 1
    nokte? 2. 'uzimati hranu, jesti'. — Plače i grize kruv. 3. 'sekirati, zadavati bol, brigu'. — Šta se nana toliko zainatila, pa furtom g
    rišili. 2. 'imati vanbračne seksualne odnose'. — Ne grišiš ti, monče, malo sa Matinom ženom?! 3. 'činiti pogreške u poslu'. — Ako bidneš jo

    a grišnica i da je kriva što je čovik otiro. 2. 'bludnica'. — Ona je grišnica, o(d) tog živi.
    ne i društvene principe'. — Nisam samo ja grišnik, ima još taki ko ja.
    nova marama na glavi posli pranja je postala grišpava.
    a (i životinja)'. — Ima moj vranac grivu kaku baš ne mož često vidit. 2. 'velika i razbarušena kosa u muškarca (podrug.)'. — Fala
    Napukla ti je grivna na kosi.
    e. 2. 'krupno samlevena pšenica'. — Za večeru ćeš dobit griz u mliku. 3. 'hlebne mrvice'. — Tvrd kruv ćemo samlit u griz.
    dinje. 2. 'gutljaj'. — Ni grizda mlika nije mačkica dobila, sve je poloko onaj matori mačak.
    a je za grkljan. 2. 'grlić boce'. — Napuni bocu do grkljana.
    rlancetom, soba sve ori.

    ka! 2. 'razmetljiv'. — Bio je grlat dok nije propo.


    e di su svirali, a onda je zapivo još grlatije i lipče.
    ko uživa u grlatosti.
    la ženska osoba'. — Gledaj ti, baćo, našu gilicu, svima se zna umilit.
    ć od boce s rakijom.
    jubavi'. — Majka grle svoje unučiće.
    m'. — Stala mu rič u grlu. 2. 'glas'. — Lako je njemu pivat kad ima grlo za to! 3. 'životinje (obično domaća)'. — Kaži mi, koliko g
    ivati, tutnjiti (o grmljavini, topovima i sl.)'. — Grmi, siva, kiša liva. Izr. makar grmilo i pucalo 'ma šta se dogodilo'.

    — Daj mi malo žerave na grnu da zapalim lulu.


    o, a donji deo ravan) za razgrtanje žara u peći i vađenje hleba, kao i za zgrtanje odnosno mešanje žita na tavanu, grn'. — Mogo b
    Ne zna mu se ni groba. 2. 'star čovek ili bolesnik koji može svaki ćas umreti'. — Kako se možeš tužit na didu kad je on ve
    a volim radit, a grobljar nikad ne bi bio.

    i strane varoši nalazi se po jedno groblje. Izr. prolazit ko pored turskog groblja 'proći bez pozdrava, ne pogledavši'.
    turnica'. — Majka i dida su u istu grobnicu saranjeni.
    naši svinji, čim čuju njegov glas, počmu grokćat.
    e i svatovske, „saveti mladencima")'. — Mladi ne znadu više pivat groktalice. — Za te pisme su bile žene groktalice i samo su o
    tremolom, grlenim glasom, sa drhtavim otezanjem na početku i naročito na kraju)'. — Tako lipo piva da sve grokti.
    m je udario u dud i rascipio ga napolak.
    mo gromilu novaca.

    vonila a nismo znali zašto. 2. 'snažan, krupan (ponekad i malo nespretan)'. — Ja sam se uplašio kad sam ugledo na kapiji tako gro
    i mi jedan komad od gronika, volim o(d) tog barenu slaninu.

    u džepu 'bojažljivi'.

    ozdovi su bili veliki, kila u jednom.

    kadraka; rizling; muškat; ezer jo. Izr. Našo se u nebranom grožđu! 'iznenađen'; morsko ~ 'grožđice, suvo grožde'.

    aš povom grudavom putu?!


    upa od vrata do trbuha'. — Trčo je a krvava košulja mu je bila sva pocipana na grudima. Izr. gruvat se u ~ 'razmetati se svojom sn
    Grudnjak na jarmu se već fain ižuljo.
    — Dico, ne bacajte se grudvama, još ćete kome pendžer razlupat.

    Kupio sam dva lanca zemlje, al još nije upisano u grumbuku.


    ći grumen soli sam obisio u svinjak.
    enjav'. — Ne znam od čega mi je proja tako grumenčava?
    nas vodiš po ovom grumenčavom.

    — Zdravo je sinilo, sa će grunit digod. 2. 'udariti, tresnuti'. — Grunio sam i ja njega u grudi da se sav zateturo. 3. '
    mlje di možemo i salaš nabit. 2. 'temelj'. — Grunt smo već udarili, sad tri'ba zidove dizat.
    skupljati se u čvrste grudve (mleko)'. — Ovo miiko se gruša, neće se moć uskuvat.
    la je danas sivalo i gruvalo. 2. 'lupati, udarati'. — Nije došo na vrime kući i tako sam ga šakom gruvala da je zapantio. ~ se 'udara
    imali veliki gubitak na živini, kuga nam je sve odnela.
    a šteti, trpti neuspeh'. Pale su mu šarage i putom je gubio džakove s kola. Izr. ~ vrime 'raditi nepotreban p

    ik, samo da ne guca svaki dan.

    a osoba'. — Cuvaj se Luke, nema gore guje od njeg. Izr. Puštit guju u nidra 'upasti u nevolju'.

    Čujem golubove kako guču na tavanu. 2. 'davati prve glasove (deca koja još nisu progovorila)'. — Vranjica je po
    de, gukni već štogod!
    i sl.). — Lojzija guli zeca. 2. 'komiti, komišati'. — Doveče ćemo u mobi gulit kuruze. Izr. ~ kožu 'pljačkati'. ~ se 's
    jetina pa se teško ki'da s klipa.
    će kogod otet od njeg.
    punjeno šljivama, pekmezom ili sirom (kuvano u vodi), knedla'. — Volim sitne gumboce u čorbi, al još većma one velike s pekm
    se gumbocali da su njim sve ruke pocrvenile od ladnoće.
    onog kome se govori; protiviti se'. — Ne volim da mi furtom gunđaš, ako imaš štogod ~ kaži da te svi čuju.
    e tu prit kućom pravit gungulu, uđite u avliju, pa se tamo sigrajte.
    i)'. — Sumo je nabacio na leđa gunj i istrčo u avliju.
    zašto prasici gunječu, moždar su gladni?
    da je ta gura ni ne grdi.
    aja), gurabije'. — Jedva čekam Božić pa da se naidem oni fini nanini gurablica.
    čovika. 2. 'rđav, naopak'. — Suzama neš saprat ako ti je život gurav!

    selu, di bi ona mogla volit takog gurenca?!


    Boll me grlo, pa gurguljam slanom vodom.
    meni obruč da ga i ja gurigam.
    ćati, trpeti, bedno izgledati kao pogrbljen'. — Šta se guriš u toj komori, dodi kod mene, daću ti ja redovnu sobu.
    će ništa da idu već samo po cio dan gurliču.
    gusina poila.
    e tamburaši, ne voli on gusle da mu ciliču.
    to sabijene; zbijen, koncentrisan'. — To je zdravo gusta krpa, nećeš moć kroz nju procidit. Izr. došlo je do gustog 'n
    što)'. — Ne triba samo gutat, ilo triba i gustirat. 2. 'razmišljati'. — Većma volim radit s Ivanom nego s Josom: Ivan
    čova bio da se nisi mogo provuć tudan. 2. 'gusto jelo, gust talog; gusta tečnost, tekućina'. — Kriste, kad si ovo ukuvala, to nije

    sve guske unutri, zatvori guščinjak.


    ujila, taj se i guštera boji.
    ba'. — Puštio je svinje na guvnište, nek se naiđu rasutog žita.
    adi vršidbe, gumno'. — Sve je žito na guvnu, sad samo da dođe vatrenka pa da ovrse.
    onu curu debeli guzova?

    da nije guzata cura.


    đe pokidanog tura da mu se vidi guzica.
    e isturi stražnjica; trćiti se'. — Ne prilazi kobili kad se guzi. 2. 'raditi pipavo'. Dokle ćete se već guzit oko te male voć
    crivo. — Ima nevolje sa zdravljom, ispada mu guzno crivo.
    osovinu ~ u staro doba se vezivalo jakim užetom, pa čak i prućem); metalni deo na kolečkama (kojim se pričvršću
    a da divani, već sio i samo gužva. 2. 'praviti bore na čemu'. — Da nisi gužvala više tu maramicu! ~ se 'dobijati bore

    m gvozdenu branu. Izr. Gvozden put 'železnička pruga'. — Lipa rič i gvozdena vrata otvara!

    č ća ljude!
    đušinu, već je dica samo razvlače po avliji?!
    siš taj bolondoš, pa se od habanja raspo.
    m v. adnađ.
    zateknu oni Lazini hahari i sve da požderu.
    ćemo stignit, pa ćemo tamo čekat. 2. 'goniti, terati'. — Zašto hajčlš tu marvu, tako se nikad neće napast.

    anili ga i napojili pa sad i ne haji za nas.


    sice. 2. 'povika, galama'. — Kad sam došla bliže salašu, čujem niku hajku, pomislila sam da vas je pun salaš, a ono, vas

    ćeš zaradit hajkaču. 2. v. ajkača.

    ko ona hajiuda, a ne da radim pa nemam vrimena da se očešljam.


    k se smrzne dok ne dođe do nje.
    mo imali take halapljive svinje.

    đite u avliju pa se tamo hancurajte.

    ntrave noge. 2. 'poremećenog zdravlja'. — Ima tome, već nedilja dana da sam tako hantravog zdravlja.

    čavat, jel čujem da niki lopovi haraje u kraju. 2. 'trošiti nošenjem, upotrebom (odelo i sl.). — Nisi tribo to novo ruvo dan

    š dat taj colštuk dici nek se sigraje š njim, ja ga već odavno ne hasniram. ~ se povr.
    će hasnit, a njemu će nanet štete, pa je bolje da se maneš tog posla. ~ se 'koristiti se'.
    nimalo nije hasnovit, niko te nije slušo.
    m. — Na jednom amu se pokido hašlo.

    ko sam ono pao s kola, još uvik sam sav niki hegav.
    ću hegucat za vama pa kad stignem.

    koje sam tio kupit. ← mađ. hentes.

    takim hepljavim nogama iđe. 2. 'spleten, smušen (fig.)'. — Mani ga, nema od njeg hepljavijeg čovika.

    čeljade šta možeš onda očekivat od nje.

    io, da svake hetije ode na pecu u varoš.

    ola'. — Ne fali to ništa što je taki hireš, ta momak je. — On će bit hireš dok ne naiđe na para 'jačeg od sebe' ← mađ
    čka ko mi, samo da ga vidite kad lovi.
    ći, prispavaj, pa ćemo sutra mirno sve udivanit.

    čašće na Jud.
    ki je to vo, ja mu vičem hojs, a on skreće na desno.
    a hop u kola. Izr. Prvo skoči p onda kaži hop! 'ne raduj se dok nije sve gotovo'.

    ora (u prekidu rada)'. -— Koliko smo čekali, mogo sam odspavat dvi huje. v. uja.
    cu, ko da su ti ona kriva što si se ti s komšijom posvado?! 2. 'vređati nešto što se smatra svetim'. — Dokle će ta tvoja pogana ust
    Hulje lipo zbore al nitkovski rade!
    u huljenju traži olakšanje.
    alo'. v. uncucki.
    v. uncutarija.
    lje i kraike puške. ← mađ. huszar.
    ć pod komandu.
    va mama ga huška protiv mene i moji, zato je on taki tuđ posto.
    t momka i devojke u cilju upoznavanja i sklapanja braka'; ~ na oltar 'stupiti u bračnu zajednicu'; ~ od nemila do ne

    srditi, gneviti'. — Maca furtom traži da joj baćo kupe novo ruvo, a zna da nemamo novaca i samo ga idi. ~ se 'oseć

    protnoj strani za udevanje konca'. — Daj mi, ako imaš, tanju iglu; s ovom se krpe džakovi. izr. sidit ko na iglama 'biti nervozan z
    , nemoj da sidneš na nju. 2. 'kutija za šivaći pribor'. — Di su ti igle kad i nemaš u iglenjači?
    nara'. — iglice bora su vrlo oštre.

    č uvati. 2. 'svilena traka o pojasu devoj'ke (za koju se hvataju plesači; devojke stavljaju ruke u plesu na rame igra
    čica da joj nema para nadaleko.

    ujem igračove zvečke na čizmama.


    grat. Izr. Ko se u kolo vaća, u noge se uzda! igra medo u komšiluku i nama će doć! igra ko na drotu 'vešto pleše'.

    o, makar ko'. — Ja ni danas ne znam da me je iko većma volio o(d) dide. Izr. ikote s đubretom! 'vraže jedan'.
    kune tilo, što ne legne da se slegne.

    iljadarku više i kuća je tvoja.

    asništvo'. — Da znate, dico, dok nam je u čoporu imanje, dotleg ćemo i gazde bit.
    'raspolagati čim kao svojom imovinom, posedovati: ~ kuću; ~ novaca; ~ ~ konje. 2. 'posedovati neku osobinu, odlikovati se
    — Imaština j'e nika glavobolja, al neimaština je i nevolja i glavobolja.
    daj imence pa ću ja i sama znat odabrat.
    čo mu je imetak na doboš!
    sad nema gotovi novaca.

    ovik, al u krvi mu je da se voli inadit.

    azim mu ja druge mane, al je, brate, velik inadžija.


    manje žene ni veće inadžince.
    volje, prkos; svađa, zavada'. — inat, sine, kola tare! Izr. Od inata nema goreg zanata!
    irati se'. — i vi bi bili pametnija braća kad bi se manje inatili.
    naj inatljivi starac.

    noša kod kovača. ← mađ. inas.


    sto, zapitkivati'. — Neću se ja s tobom intačit.
    ajam, al kako čujem, uzo je i fain velik interes. — Kažeš, daće ti u zajam konje i kola, onda, zacigumo i on tu ima kaki svoj inter
    zajmljene novce.
    predmetima'. — Čim se inje svudan navaćalo, onda se zna kako je napolju. 2. 'seda kosa (fig.). — E, moj Vranje, i tebi je inje po
    ← mađ. irka.

    reška obitelj.
    ću ja iscidit košulje kad bidnu oprane. 2. 'iscrpsti, istrošiti (od napornog rada, bolesti, gladi, starosti)'. — Starost je nji iscidila, pase više ni

    ć iscifran. 2. 'izgrditi, ispsovati'. — Baš si ga dobro iscifrala, al tako mu i triba ker nikaki!

    orist'. — Dobro smo ishasnirali sve voće: spadan(i)ce su metli u cefru i sad imamo rakije, a zdravo, koje u dunc, ko
    za kompotiranje)'. — Iskalili smo više od deset kila zardelija, biće i dunca i pekmeza.
    aljo kaput i sprid i otrag?! ~ se povr. — Ala si se ti iskaljo?!
    je konje iskandžijo.
    jel kad pobisni, iskasapiće te na komade. 2. 'uništiti, pokvariti'. — Ne znam šta fali mojoj šnajderki, dotleg je kroji
    oslali su me baćo da ištem grablje od vas. 2. 'tražiti za ženu, prositi'. — Sutra će te moji iskat za mene. ~ se 'tražiti
    čavam onog crnog mačka, žavo mi ga je, uvik se vrati natrag.
    čku napolje da se već ne dere toliko. — Zašto ste me najpre iskečili is kuće, a sad me zovete da vam pomognem?
    2. 'izgrditi (fig.)'. — Zna on da je kriv, tribala si ga dobro iskefat.
    . — Mi smo već udivanili i kad ćemo divojku zaprosit, a onda je snaš Mara došla kod nji u goste i tako sve iskeverdisala da više
    di kobilu kako je iskezila zube, ko da se smije.
    — Ko je iskido ovo pismo? 2. 'izmučiti, iznuriti (fig.)'. — Dugo je ležo u krevetu i bolest ga je svega iskidala. ~ se 'rastrgati se n?
    . — Nema mraza u sičnj'u, samo da to ne iskijamo u marcu. Izr. Ona će to ~ 'ona će to piatiti. odgovarati za to, kajati se'.

    čega što se čvrsto drži, istrgnuti, iščupati'. — Kad je umrla, ko da su mi srce iskinili. Izr. iskini kumarcu nogu, odu i criva!
    zapregom)'. — Vi meni sad dajte, a ja ću vam posli iskirijat. 2. 'završiti kirijanj'e'. ~ on je iskirijo cio život.
    am se ja bavila oko zakuvavanja kruva, on, balavac jedan, iskliktio i(s) sobe.
    strava je zanimila i samo je oči iskokoljila.
    vanja)'. — Danas će doć indžilir, pa ćemo iskolčit zemlju.
    a)'. — Zemlja mu je ove godine slabo rodila, pa se nije mogo iskopeljat iz dugova.
    koracima'. — Ima najviše dvi motike, ja sam iskoraco, a to je ko da sam izmirio.
    m napred; načinivši korak, izići, iskoračiti'. — Nije dobro ni iskoračio kad zapne i opruži se koliki je dugačak. Izr. Iskoraci priko
    kad se masnice vide po leđi.
    m vremena'. — Mora da su daske bile mokre kad nema još ni po godine, a vrata su se tako iskortila da se jedva mogu zatvorit.
    kosim, postaviti koso'. — Kola si malo iskosio, tribalo bi i zanet, jel nećemo drugačij'e moć okrenit u avliji.
    vo sam ti dvi pante što si niki dan tražio od mene.
    e pametan, a puštio si onom Anti da se tako iskoza za volove.
    ćemo ga dat mlađoj sestri!

    nj'evi baš čuvali, al jedne noći se iskrala i uskočila.


    ve za krave.
    — Kako si samo mogla tako sve iskrmačit, ko da je švraka išla po irki.
    ti'. — Kako je to da se jedan rukav iskrzo, a drugi ništa?
    salaš. ~ se 'sastati se na jednom mestu'. ~ u kolu kod Marge nas se fain iskupilo.
    om igrom si iskupio sve grije prama nama što smo te tako dugo čekali. ~ se povr. 'nadomestiti nekim delom raniji p
    Kaka si ti cura kad te svaka šuša iskuša.
    jivim'. — Kako da ne padnem u iskušenje kad prolazim kroz vinograd a zrile kruške sve se smiju na me.
    ivotinja, o tkanini trljanjem)'. — Svila na prusluku se sva iskušljala.
    če sam pišce došla iz varoši po onoj najvećoj kiši i po litnjem putu, do vrata sam se iskvacala.
    često uzaima, al čovik je od riči, uvik na vrime iskvituje.

    čkama na čizroama radi efektnijeg ritma i izvođenja figura u plesu)'. — Nema lipčeg nego kad momak zna iskvrcat kolo.

    ara da te ne ismiju prid curama. ~ se 1. 'sit se nasmejati'. — Odavno se nisam tako ismijala ko sinoć na disnotoru. 2. 'izrugati se kome'. — D
    jabuke iz ruke.
    si mogo, sine, da nam se misecima ne javljaš, ispametili smo se brineć šta je s tobom.
    dvi suknje, kako si mogla tako isparaklaisat, jedva će jedna izać od svega.
    sparaj ovu nogavicu, nije dobro ufircano. ~ se 'razdvojiti se po šavovima'. — Isparale su im se čakčire na turu.
    a (tako da pokriva čakšire)'. — Risari uvik kose sa ispasanom košuljom. Izr. Momak nosi ispasanu košulju 'spreman je za ženidb

    pontano)'. — Naglo mu je ispala kosa i sasvim je oćelavio. 2. 'prestati sudelovati u nečemu'. — Sigrali smo se čačikula
    ditelnu da je ispasu. ispaša ž v. ispasište.
    ć Losko nas je zdravo is(p)-covo što smo mu napravili stazu priko žita.
    čila da ga isperjašiš. 2. 'istući'. — Pokvasio štrangu, pa kad je onda isperjašio njegovu seku, suknje sve laju sokakom za njo
    i ležanja u krevetu, danas sam prviput vidio Antuna da se šeta, al ne samo oči, vec sav je ispijen i jedva meće nogu prid nogu.
    e ispiljilo prvo puće.

    eziš tu tvoju jezičinu, oćeš zaradit od mene.


    čega'. — U staro vrime su novce zakopavali ispod praga u sobi. 2. 'stanje, položaj u kojem se ko iii što nalazi'. — Led je pod
    ći'. — Kako vam ne bi dali kad ste i vi nama ispotovali novce kad nam je falilo za porciju.
    og priznanja i opraštanja greha'. — Popo je obavio ispovid bolesnika.

    ći se ispovedi'.
    e obavlja ispoved'. 2. 'ona koja se ispoveda ili koja se ispovedila'.
    o isprašili što nije istiro svinje. 2. 'izbaciti napolje'. — Zašto ta Lozika trpi tog pijanog Vincu, ja bi njega već odavno isprašila is
    o isperi criva za divenice. 2. završiti pranje'. — Ja moje košulje uvik isperem u dvi tri vode.
    malomalo pa dođe i samo nas zadržava od posla s otim njegovim ispraznim divanom.
    o'. — i to mi je niki momak, mali i slabačak, ko kaki isprdak.
    ću ja jednu da ti isprdnem.
    Ispregni konje i uvedi i u košaru.
    ci kuružnu s kola i oma kreći natrag.
    it tu motku, nećemo moć proć. ~ se 1. 'preprečiti put, zatvoriti prolaz'. — Na putu se ispričilo veliko drvo. 2. 'uspr

    je Martin ispridnjačio u košenju žita, oće da se zna ko je bandaš!


    no, kad se udala za drugog.
    vitar isprikrsćo kuružnu, ko će je taku skupit. ~ se povr.
    Katice, isprimišćala sve sude u gredencu?
    ar su svu nevolju svita meni vragovi ispriplićali?! ~ se povr.
    u te nani, ako mi ne daš jednu krušku. ~ se 'pripovedati do mile volje'. — No, sad si se valdar izgostila kod tvoje nane i ispripovi
    ne'. — Kogod je isprisico bičalje od kandžije.
    o sam ja to i uzduž i popriko. 2. 'izgrditi'. — Dobro si ga ispriskakala, a i zaslužio je, koliko je zla nano toj curi.
    Najteže mi je bilo kad sam u ratu prviput vidio isprobadanog čovika.
    mak" kad je udovac.
    aj noge, p onda ćemo se uštrkljivat.
    davo dobre ključove, a on je sve isprominjivo.
    Za nedilju dana on isprosi koliko je njemu dosta za misec dana. b. 'dobiti prošnjom devojku za udaju'. — Luka je isprosio ba
    u'. — ispružila se loza priko kuće.2. 'ispružiti noge u trku, izdužiti se (o životinji)'. — Riđo se ispružio da ga niko ne stigne. 3. 'le
    i svaki redovan čovik, posli se odo piću i počo bančit svaku noć.
    ćom te ispucane usne.
    '. — Ne mož to uvik, al triba se ispucat kad te štogod tišti, posli je lakše. 2. 'dobiti pukotine'. — Često su mu bile mokre ruke i n
    sad svi stoj'imo i čekamo Bartula, a dok se on ne ispulji, mogli smo već bit na po puta do varoši.
    u kožu pa je metnio u bašču, baš izgleda ko da je živ zec. 2. 'uneti, upisati sve potrebne podatke, obaveštenja'. — D

    ruz)'. — ispuri i meni jedan kuruz. ~ se 1. 'ispeći (se) na žaru ili uz vatru'. 2. 'propasti, ne uspeti'. — Cilika je tri godine virovala

    restati igrati u kolu, izaći iz kola'.


    i, ite) nesvr. 'jesti'. — Ajde, Bruno, večera je na astalu, sidi, pa i. — ite, dico, noge prat, pa spavat. Izr. ide ga ko crv koru! ide ko
    rstiti (o povrću)'. — istačkali smo paradičku.
    n dobro, zna već i kolo istamburat. 2. 'izbrbljati'. — Rekla sam da ne divanite prid dicom, eno sve su već po selu istamburali.
    sam lfpo bičalje isteso za moj novi bič. 2. fig. 'priviknuti koga uljudnom ponašanju'. — Kad se Dančo kroz tri godine vrati is ka
    ti roditelja. 2. 'jednak'. — Sve su ženske iste, vole da su lipe.
    — Prvo nek svirka bidne istija, pa kad se probudi, onda ćemo zapivat.
    glave 'urazumiti koga'; ~ vraga iz koga 'ućiniti da neko bude umeren, ukroiiti'; ~ na čistac 'raščistiti što je bilo nejasno'; ~ stvar do kraja 'us
    voju istinu ili neistinu)'. — Svaki dan zajedno rade i svaki dan se za čegagod istiravaje.
    — Sve sam čuvo, al sad mi i istolmači pa da razumim (v. tolmačiti)'.
    spekla, sad je ti istrančiraj.
    et si istrco čakčire, a kazala sam ti da paziš.
    strinu. 2. 'pre drugih ili neumesno se uplesti, umešati se u što unapred'. — Nisi baš morala istrčat ko ždribe prid rudu i sve isprip
    rugo ni ne zna već istrćit tu veliku guzicu.

    m imo, istreso sam iz džepa. 2. 'tresući očistiti od prašine: —ćepe'. 3. 'naglo, brzo izgovoriti sve što se ima reći'. — Dobro, ti si tvoje istreso

    lo u avliju. ~ se 'dovoljno se istrčati'. — Dica su se istrkala, pa sad side i ćute.


    o što si pogrišijo. 2. 'izmasirati, istrljati (naročito bolne delove tela)'. — Ko će mi istrt malo leđa? 3. 'trenjem učinit
    )'. — Poslala sam je u dućan, a ona je usput digod istrunila novce, pa zato sad plače.
    ruliti'. — Dosta leca je istrunilo.
    j to vidio tako istuć dite da mu se sve modrice vide po tilu. 2. 'tukući izmrviti, usitniti'. — Uzmi stopicu i metni papriku, pa je sit
    konjima juoe su Ivana otirali u zatvor, a jedan je još i sablju isuko, pa ga udaro po leđi. ~ se 'odmotati se, rastegnuti se (nešto što

    avora, pa donesi čiste. i'š/iša 'uzvik kojim se tera živina'.


    al je bio pun ila i pića, zdravo su nas lipo iščastili. 2. 'izgrditi'. — Ne samo da ga je odbila, nego ga je tako iščastila, svašta mu je
    staru prešljicu? 2. 'raspitujući se saznati neku tajnu'. — Probaj ti, moždar ćeš štogod iščeprkat.

    zo, triba ga iščibukovat pa će se oma smirit.


    i u bostan i iščupaj mi koji peršin i šargaripu. 2. 'pretiti kaznom (fig.)'. — Ako još jedared čujem tu rič o(d) tebe, išč
    Tušta nas je dice bilo pa se nismo mogli svi iškulirat.

    am tri dana da mi kaže kaku ogradu da metnem, valdar će već išpekulirat.


    m, ona nju ne ispušta iz rukivi dok je ne ištije.
    sam za plugom sadila kuruze, pa sam se baš fain ištrapacirala.
    Donesi malo iverja za potpalu.
    a je izabrala pa ne mož svaljivat krivicu na drugog. ~ se povr. izabrali su se sami, sad nek trpe jedno drugo.
    zatvoreno ili ograđeno mesto, prostor'. — Stipan se oženio i oma izašo is kuće. 2. 'napustiti što, prekinuti učešće u č
    Taj naš tetak poklonio je dici po jedan šećer, baš je velik dar izadro, a nisu ga vid(i)la već po godine. ~ se 'grubo vik
    ata'. — Rano si se izadutiro, zato smo izgubili.
    Ne možeš ti ništa lipog imat, kad čim štogod novo dobiješ, oma zapucaš u njemu svaki dan i začas ruvo izajkaš.
    ste da ni Stipan nije lipo uradio, što je ostavio Kristu, posli skoro dvi godine što je zadržavo, al sad je i ona njega dobro izakala, n
    — Ta je obitelj davno izamrla, nisu imali potomaka.
    na -ano) svr. 'iznositi, istrošiti dugom upotrebom'. — Nisam ja kupila to ruvo da ga svaki dan oblačiš; najlakše je izan
    o da košulje izaperem.

    Čim padne mrak, ti Katu izazovi, a ja ću čekat s kolima.

    epotrebnog'. — Kad sam vid(i)la kako Tomi teče krv po Jicu, taka me je muka uvatila da sam sve izbacila što sam u podne poila
    m (se) nesvr. prema izbost (se).
    ćemo se i mi izbavit ove sirotinje.
    o) svr. 'pogledati razrogačenim očima'. — Kalor je izbečio oči na kolač ko mačak na divenicu.
    Vidi Albu, kako se izbekario na onim karucama, ko da je on kum na vinčanju!
    , vidi ti njega kako se izbekeljio, a ja mislim već odavno čuva krave.
    adržavat negde, izbivati'. — Lazo dođe na salaš ujutru i ne izbija od nji po dva dana.
    č. Izr. Izbirač nađe otirač!
    ega'. — Baš dobrim smo se namućili da izbijemo cigle u zidu. 2. 'probiti se napolje'. — Kopali smo već priko dese
    olim kad mi je izblizo.

    ćemo izbližeg rodovi.


    m sve izbljuvo što sam u podne poio. ~ se 'uprljati se bljuvanjem'.
    -ena -eno; fut. izbošću; 3.1. mn. izbošće.) svr. probosti čim oštrim; ubosti više puta na više mesta' — Bolje da sam mu o
    koga'. — Ako ti baš nisam po volji, zato se ne moraš izbrecat na mene.
    im se posvađaje, oma izbricaje koga.
    sve su ovce tu. 2. 'isplatiti'. — Šta se toliko cinkaš, vadi buđelar i izbroj novce. Izr. dani su mu izbrojeni 'skoro će umreti'; mož n
    izbuljio, novo ruvo je za brata, a ne za tebe. 2. 'isplatiti'. — izbulji kesu, kume! ~ se 'iskolačiti oči, gledati široko otvorivši o
    ok mi nismo stigli, a onda je Marga sve izburbućala.
    edine (koga)'. — Šta je, tebe su izburdali iz društva?

    Izr. Bolje je izdaljeg se pazit, nego izbliže se mrazit!

    tabla ili iz posečena drveta'. — Iz panja je izraso izdanak kruške. 2. 'potomak roda, plemena (fig.)'. — Čujem da imaš unuka; do
    ti'. — Baš je podne zvonilo kad su nana izdanili.
    je svuko Macino ruvašce sa ograde di se sušilo i svega ga izdero. 2. 'promuknuti (o glasu)'. — Zašto se ne
    babo ne izdevetaje. ~ se 'istući jedan drugoga, izmlatiti se'. — Dok i nismo razvadili, fain su se izdevetali.

    šta si imo da kažeš?! ~ se 'izrazgovarati se'. — Ajde, babe, ako ste se izdivanile, večerajte, pa na spavanje.

    će te izdovoljit?! ~ se 'prirediti sebi naročito zadovoljstvo, uživati'. — Bolje je što je malo gostivi došlo, bar sam se izdovoljil
    al nisam još za teži poso.
    io u mene, ko da me prvi put vidiš?!
    i posijo žito, ako imaš još malo vrimena i izdrljaj.
    ga vezanog tirali između dva konja, al Antun ni jedared nfje jauknio, sve je izdržo. Izr. ~ kaznu 'provesti u zatvoru vreme odre
    ržava u životu, od čega živi (obično novac)'. — Joso mora da plaća svojoj bivšoj ženi zadvoje dice izdržavanje.
    vati'. — Izdržava on, pored svoje obitelji i didu i majku, svoje roditelje.
    sam izdržljiv čovik al svemu ima kraj!
    Ne znam kudan se miš uvuko u špajc, al vidim da je izdubio frišak somun kruva. Nema boljeg korta, nego kad to Cigani izdube u
    al valdar neće dugo zima potrajat, pa ćemo izdurat (v. durat)'.
    — Izdvorio je didu, a on mu ostavio salaš i zemlju. 2. 'ukazati nekome posebno gostoprimstvo, ugoditi nečijim pose
    Tvoj luk je, Luce, niki zdravo friško izđiko. — Deran ti je izđiko, ne bi ga pozno da mi nisi kazo da je tvoj.
    av život je posvetila svom stricu i izgubila, dvoreć ga, svoje zdravlje, a on je na kraju dobro izđoro: posli smrti nije joj ostavio ni
    io po tom krevetu, sve ćeš po njemu izgancat; ako nećeš spavat, sađi doli.
    m ti izglancovala čizme da se možeš ogledat na njima.
    ako lip vinograd, a vidi kako sad, posli oluje, izgleda?! — Ivan i igra i piva, al mi izgleda žalosan. 2. 'gle
    đe 1 Vranje još sa Margicom?
    ako ti obraz ne izgori! 'kaže se onom ko naočigled Iaže'.
    se'. — Nane, i ja bi volila ić kod uje, da se malo izgostim.
    čorbe da ne ostane.
    — Majka neće moć to izgrist, znaš da nemaje zube. 2. 'izazvati bol na delovima tela'. — Od znoja sva su mi leđa iz
    č; ~ ruku, ~ nogu, ~ oko, ~ nadu, ~ zdravlje; ~ brata, ~ sina, ~ roditelje. 2. 'ostati bez jednog dela čega, smanjiti, u
    ćan'. — Od kako mu je umrla žena, on je izgubljen čovik i samo luta i propada.
    u, a ti dotleg izgustiraj di bi bilo najbolje da sadimo bostan. 2. 'izgubiti volju za nečim'. — Neće više ni on da se sig
    rti, iskvariti, pohabati (dugom upotrebom)'. — Tribalo bi na vratacama opravit bravu, rđa je svu izila, samo što ne ispadne. Izr. iziš ga! 'man

    Krava je izjalovila. 2. 'ne doneti ploda, roda'. — Već tri godine zemlju ne torimo i, eto, izjalovila rod, ni za sime n
    mo zajedno izjašit na žito.
    me natirali da tako kažem. ~ se — Izjavio se Antun danas kod žandara u selu i odselio se iz Tavankuta u Sombor.
    — Kad je taki umiljat, pa zna izlagat. ~ se 'izbaviti se, izvući se iz neugodne situacije pomoću laži'. — Ne boj se ti za Stipana, on
    ć izlanio, kazaću vam sve kako je bilo. ~ se 'izreći se'. — Toliko sam ga utvrđivo da pazi i da se ne izlane, a on nije dok nije u
    ega slušat, on je omatorio i izlapio.
    čka ne leži mirno na jajima, sve se plašim da neće dobro izleć piliće. ~ se 'izaći iz jaja'. — Valdar bar to znam, koliko s

    i ga i ostavili takog na putu


    ći, Ienčariti'. — Mogo bi se ti, monče, malo privatit posla, a ne po cio dan se izležavat.
    če iz njega'. — izli sapunicu iz korta, pa ćemo počet drugo pranje. 2. 'očitovati svoje osećanje prema kome
    dare)'. — Danas smo čitavo prij'a podne izlivali takunice na kuruzištu.
    trošiti trenjem ili upotrebom'. — Kaput je još vako dosta dobro izgledo, al rukave na laktovima je zdravo
    ć su u njoj kurdačili, pa sve smrdi na duvan.
    i dan bio na izmaku, onda je umro. — Tribaće nosit mlit žito, čisto brašno nam je sasvim na izmaku.
    , rukama itd.'. ~ oma da si uzela lavor, pa operi i lice i ruke, kako si se samo mogla tako izmandrat, ko da si sa svinjama ila.
    red od drugih (u hodu ili poslu)'. — Badavad, muški korak je muški, nas dvi, kobajage, žurimo, a vidi Vranje koliko je izmašio,
    da imaš prase za pečenicu, a to što si mi pokazo je pravo izmeče.
    ćat, ako neće na svoje stare. 2. nesvr. prema izmesti. — Lipo si omela avliju, al nisi tribala đubre na put izme
    ekaj, oma ću i ja samo da još ovo malo izmetem.
    ć čano ruvo, p onda ga složi u dolaf.
    izložiti'. — izmetni zdilu napendžer. — Operi ćupice i izmetni na tarabe, da se dobro iskapaje. ~ se 'ličiti na koga, biti mu sli
    bojim se ja za nju, znaće se ona izmigoljit, ako je monci sleptaje.
    đi ili neprijateljstvu'. — Nije lako komšije izmirit kad se zavade. 2. 'isplatiti, namiriti'. — Samo kad smo dug bangu izmirili,
    — izmiri mi, zasad, jedno trideset kila kuruza za sime. — Kako će sabov šit ruvo, kad me nije ni izmirio?! ~ se 'izvagati se'. — izmirio sam se
    mo svinjak iza salaša.

    maju'. — Mate, dok se malo izmodiš u novom kaputu, oćeš dat da ga i ja probam?
    vik slao mlađu sestru kad je štogod tribalo od dide da izmoli. 2. 'izgovoriti molitvu do kraja'. — Prid svako i!o, dida su izmolili p
    molovala, al ambetuš mi -se ~ najviše dopada.
    njegove snage, izmoriti'. — Ja sam izdržala, al dicu su izmordavili na tom dugačkom putu. ~ se 'izmoriti se'. — T
    potpune iscrpenosti'. — Sav sam se izmoždio.
    )'. — Ta te dobro izmrkala: tri godine te je vukla za nos, a onda se udala za tvog najboljeg druga.
    šavio i poblidio. 2. 'pogrešiti, promašiti u igri (o deci)'. — izmršavila si, Stane, daj kamen: sad ja bacam.
    dine je slabo bilo sniga i zemlja se priviše izmrznila. 2. 'omrznuti'. — Marcela je toliko izmrznila svoju maćvu da je na kraju mo
    o da mi je znat kako je Vranje izmuđijo da kod njega prvo dođe vršalica.
    čiti'. — Sve smo grožđe obrali i izmuljali. 2. 'zgužvati'. — Mogla si bolje pazit kad si sidala, tu lipu suknju si ižmuljala.
    z vimena životinja'. — Nateklo je vime kravi samo zato što si lin bio da je svaki dan izmiizeš.
    Čim snaja u njevu kuću dođe, izmuštraće nju svekrova u svemu.
    da ne izmuzam kravu, triba da ostane mlika i za mlado tele.
    olevati'. — Ne vollm razmaženu dicu i koja iznavljaje povazdan.
    iznebuha stavo prida me, ne bi se većma poplašila neg o(d) tebe.
    mo te iznebušili?!
    se ja skoro svaki dan, al zdravo friško iznemognem.
    — Mrca su izneli i(z) sobe. 2. 'poslužiti koga čim'. — Iznesi gostima kolače vina. 3. 'oklevetati'. — Najlakše je iznet koga na\r
    tavu, živu) glavu 'izići živ iz kakve opasnosti'.
    nam je lipo izniko. 2. 'izrasti uopšte'. — Otkad te nisam vidio, izniko si u pravog momka. 3. 'naglo se pojaviti'. — Iz magle je naj
    zbog dugog nošenja, dotrajati'. — Opet si obuko novo ruvo, ajd, kad ga iznosiš, nećeš više imat nikako.
    tra sa kožnom postavom. 2. 'iz nečega, iz unutrašnjosti čega'. — Kad su otvorili vrata, iznutra udari para koiz kake mašine.
    Metni mi u iznutrašnji džep od prusluka.
    onda valdar znaš i na koju je stranu izod. 2. 'izlazak sunca'. — Magla je. tako gusta, pa nismo ni vid(i)li izod sunca. 3 'kraj, rezu
    ko oćeš, poslaću ti Marka za položaja, al znaš da on nema ni .edno redovno ruvašce, mogla bi da ga izodivaš. ~ se 'potpuno se odenuti, zao

    anjem ili napornim radom)'. — Čitav dan sam kopala kuruze i dok smo radili nisam ni osićala da mi je teško, tek kad sam ku
    ro se izonodit kad noćima već ne spava.
    e)'. — Muči ga bolest, ne mož da ide i glad ga je izoplačila.
    am onog starog salaša, a vidi kako je sad lipo izopravljan. — Vidićeš kad bidne tvoja snaja šta svega ta cura ima, zdravo je izop
    in ste vi izopravljali taj stari čardak. ~ se 'doterati se, urediti se (veći broj osoba)'. — Vidi se da je danas velik svetac kad su se na
    — Dok sam išo u osnovnu škulu, baćo su uvik prija izračunali napamet nego ja na plajbas.

    isok je ko jablan. 2. 'rastući prerasti'. — Koce, ti si sasvim izrasla iz tvog ruva.


    pomalo, al ne zna još sve riči da izreče. ~ se 'izgovoriti što neoprezno'. — Dite je on još pa se izreko.
    edala sam aljine, šta će nova mlada donet, toliko je tog da ne bi znala ni izređat sve. 2. 'po redu složiti, nanizati'. — Otari kipom
    brnjice, sav su obor izrijali.
    odsecanjem zadnje kandže)'. — Mi smo našu živinu izrovašili.
    Nije tribalo tako izrugat najboljeg druga!

    o sam ga izružio ko kera.


    oš malo kruva, al svu maslicu da ste izumakali.
    o nagnuto, postaviti u normalu'. — Zaustavi kola i malo taj voz izupravni, jel mi se čini da se nagnio na jednu stranu.
    e, probaj samo štogod izustit o njevoj dici.
    si izuvo opanke, onda iđi pa i noge operi. ~ se 'skinuti sa svojih nogu obuću'. — Sad nam je lakše kad smo se izuli.

    amiti'. — Izvabi prasice od krmače.


    đelar iz džepa'; ~ kabo iz bunara. 2. 'izvući, iščupati što je utvrđeno, učvršćeno: ~ zub; ~ ripu, ~ luk; Izr. baš ste mi iz usta izva
    izvalila tri velika drveta. 2. 'reći što nepromišljeno, bubnuti'. — Ko bi pomislit mogo da će Ivan taku glupost izvalit. ~ se 'le
    . — Di si bio kad si tako izvaljan do vrata?! 2. 'sasvim, do kraja povaljati'. — Vitar je komšiji danas sve ž

    ko umrit, pa ako mi ne da milom, ja moram izvarat. 2. 'mnogo puta prevariti'. — Nana su dobra ko duša, a
    da nije znala kuvat kad se udala, al izvedlikovala se za ove dvi godine, pa sad svi fale njezino ilo.
    će izvedrit. ~ se 'nastupiti (vedro vreme)'. — Glavno je da se izvedrilo.
    nom dahu'. — Kad odeš kod ti čeljadi, lipo kaži zašto si očla, nemoj izverglat pa da te niko ne razumi.
    čeno). — Ti tvoje izversaš, pa kome je pravo pravo.
    cure štogod čule o moncima, samo nam je Marta izverugala.
    o lipa košulja, dok je ja izvezem.
    d'. — Možeš izvest konje i uprezat. 2. 'otpevati (s prelivima)'. — Kažite Vecki da nam štogod otpiva, niko ne zna tako lipo izves
    ovo izvezo, ko Ciganin prase.
    — Nismo dobro žito za sime izvijali, pa je ostalo pupe u njemu.
    zaluto kod nas, al Joso ga je oma izvijo iz avlije.

    k, al ko ženjen čovik sasvim je na mistu.


    io kad te nisam mogo izvikat. 2. 'izneti na glas, ozloglasiti'. — Oni sami su svoju ćer izvikali, a sad se čude što je niko ne

    ožem drugačije otčepit ovu bocu.


    izvošteno, ne bi propuštalo vodu. 2. 'istući'. — Nije u redu da ti uvik onda držiš dici stranu kad i(h) ja izvoštim.
    e se izvozali i da bidnete mirni.

    či koji kabo vode iz bunara. 2. 'steći, zaraditi u kakvom poslu'. — Ne brini ti za Josu, izvuko je on i za sebe zaradu. 3. 'izm
    — Svaki zalogaj dobro ižvači, p onda progutaj. 2. 'zgužvati, naborati (fig.)'. — Šta si radio s maramicom, ižvakana je ko da je krav
    sve sami jablanovi.
    fig.)'. — Ta momak je to; visok, tanak ko jablanak!
    kod muškaraca'. — Iskočila mujabučica ispod grla ko da je nateko. 3. 'jagodica'. — Nos i jabučice na licu pocrveni
    pumila: ~ petrovača 'rana, dozreva krajem juna'; ~ funtašica 'krupna od pola funte ~ podesna za kolače'; ~ zimska. 2. 'prednje oblu

    selo od medvida! 'kad se selo udruži, sve rasturi'.

    e ruži Josicu, on je nanin dobar jaganjac. — Jaganjci baćini, ta vi, di'co, još ništa niste imali od života, a već patite.

    ma, otimanje, grabljenje oko čega'. — Ne pantim da je kadgod taka jagma bila na lubenice, prodavala sam pošto sam tila.
    tu zemlju, ko da ćeš je na onaj svit odnet. ~ se 'otimati se da se što ugrabi ili postigne'. — Ja se jagmim na ovoj a vi drugi možet
    ere i'ma petnajst jaganjaca. 2. 'krotka, mirna osoba'. — Evo, stiže i nanino jagnje is škule.
    čorba; ~ pečenje; ~ koža; ~ meso; 2. 'koji je kao u jagnjeta, nežan, krotak'. — On je taki miran i povučen još od ro
    gnje'. — Moram pazit na ovce, vrime je jagnjenja.

    ću jagnjit. ~ se 'donositi na svet mladunče (o ovci)'. — Sve se ovce jagnje.


    unu avliju niski jagoda.
    čica'. ~ ima malo isturene jagodice, inače je dolična.
    u jajastu bašču napravio?

    e dobar si'menjak, kad je taki jajat.

    ću ili ljusci, ovalnog oblika (upotrebljava se kao životna namimica), kuvano —; prženo— ; šareno ~ 'bojeno za Uskrs'; Izr. b
    k. 2. 'mastan, zamašćen, zapapren'. — Malo ti je jaka čorba; ~ rakija. 3. 'koji ima veliku moć, autoritet (po svom po
    vi tražite noćom u našoj avliji?
    2. 'koji ne može imati poroda, koji ne može stvoriti potomstvo'. ~ krava; ~ žena (vulg.). 2. 'uzaludan, nekoristan'. — Badavad se
    jama za trap. Izr. Kopat kome jamu 'pripremati kome propast'; ko drugom jamu kopa, sam u nju padne!
    na obrazu (pri smehu)'. — Poznala sam ga po jamici na obrazu.

    o kožnim figurama i opšivenih donjih ivica, a krznom iznutra)'.


    jara u marcu, šta će bit na lito kad sad žari ko peć?!
    „Jarac, jarac, krozudarac", viču dica na jarca, ne bi 1 se zaletio da i(h) bucne glavom.
    skopan u zemlji, za odvođenje vode'. — Zašto plačeš, jal da ti je i taj jarak dubok, pa ga ne smis prić?!
    et'. — Da mi se oslobodit jarma.
    li tvog brata jarani. 2. 'dragan, momak'. — Eno je, iđe ona s njezinim jaranom, pa sad ni ne gleda na svit oko sebe.
    pa su nike i zavidne na tebe. 2. 'dragana'. — Koca je moja jaranica i dalje ruke od nje.
    ji nisu na salašu, dica se jarcaje i ništa ne urade.

    će. 2. 'pešačka staza'. — Nije red da ti'ra kola po jardi.


    zina koza je tri jareta ojarila.
    vanj na krupari, mlinu'. — itebe bi tri'balo uvatit u jarganj, tamo bi se valdar opametio.
    će se ove godine jarit. 2. 'smejati se usiljeno'. — Dokle ćeš se jarit, Stipane?
    vako jarko žeže. 2. 'sjajno, svetlo (o boji)'. — Meni se čini da je svila jarko crvena.
    oj vise ždrepčanici'. — Misto na jarmac, bać Kazo stane na ždripčanik i prija je bio na zemlji neg što je mislio.
    i zabave, rogalj'. — Da nema jaroša, di bi mi mladi „pasli"?
    zid, gde se stavlja stočna hrana' Izr. kad ogladni, doće i on na ~ 'na hranu'.
    u lipo iskićene božićne jaslice 'figure ljudi i stoke oko Isusa novorođenčeta'.
    ne razumim. 2. 'svetlost'. — Noć je, sviće nemam, čekaj dok jasnost dođe.
    a i bira devojku, stavljajući jastuk pred nju'.
    tado zadržati'.
    obro vidim, to su dva jašača.

    o i, zna se, sva java je pobigla (skorup) ← mađ. java.


    ć. 2. 'podsticati na vuću'. — Javi konje, jel ako vako produžimo, uvatiće nas mrak na putu. ~ se 1. 'dati vesti

    ji tri bila javora. Izr. Od javore, javore, ti si divo najgore! (nar.).


    a je kako mala Jocka napolju jeea.
    pre zime'; pivarski ~'posebna vrsta za proizvodnju piva'.
    se, oriti se'. — Tako sviraje da sve ječi sokakom. 2. 'puštati bolne glasove, glasom odavati bol'. — Da ga zdravo b
    čmenac, hordeolum'. — Izbacio mi se ječmen na livom oku.
    an po jedan i svi ćete dobit po jednu jabuku. Izr. ~ ko nijedan 'kad se želi istaći da jedan nema velike vrednosti'; jednom ri
    čula.
    ćeš bit dobar.

    tvog! Jedo te inoš!


    će sve bit njegovo kad mi oči skiopimo.
    me od milja za muževljeveg brata'. — Kate, zovi jedinka na večeru.
    čanje uz jedan)'. — Zašto mu ne bi moglo bit, kad je on jedan jedini!
    og koji ima još devet braće i sestara. 2. 'u petocifrenom ocenjivanju uspeha u školi ~ negativna ocena, nedovoljan'. — Opet si do
    ćemo vam doć u goste. Izr. jedno misli drugo kaže! 'dvolično'.
    o zašila jednostrukim koncom friško će se pokidat.
    bole, jedva iđem. 2. 'u maloj količini'. — Dobio sam ja bocu u ruke, al tamo je jedva bilo malo pekmeza na dnolu. 3. 'nestrpljivo
    unka je najdraži Miškov jedžak.
    avo. 2. 'koji je kao u jektičavih ljudi'. — Lice je bilo jektičavog izgleda.

    zrile. 2. 'je li'. — Jel istina da vam je komšin(i)ca trojke rodila.

    jaka), Cervus elaphus.

    epe ~ ozgo dika jebe! (nar.). veliki ~; mali ~.


    tar malo jenjava, al kiša još uvik lije.

    adarke ne smiš uć u dućan.


    lo je danas, jerbo su nas stričko zadržali da spavamo kod nji.

    čelo je lišće žutit, stigla nam je jesen.


    ski poso na vrime uradili. 2. 'prošle jeseni'. ~ udo jećer još jesenas. 3. 'prve sledeće jeseni'. — Što nije večeras, nek bidne jesenas
    — Jesensko oranje je zavrseno 2. 'koji se nosi tokom jeseni! — Sašila sam Mati jedan lip jesenski kaput.

    oliko me dira ještrica pod jezikom đa mi je i žvakat teško.

    čava kera. 2. 'brbljiv'. — Svi je znadu ko jezičavu babu. 3. 'oštar na jeziku'. — Vi, monci, divanite prvi koji ste malo jezi

    eka i više životinja koji služi kao organ ukusa, za žvakanje i gutanje hrane, a kod čoveka kao govorni organ'. — Šta bi ti radila d
    č đenja, za ime (Boga) božje; — Jezus Marija, dico, šta ste to naradili, razbili ste baćinu najlipču lulu?!

    čeli pripovidat o vilama i višticama, a mene spopadne ježnja po cflom tilu.


    — Joda, pa to je sestra onog Stipana Cvanciga!
    znaš da dida ne vole jogunasto dite.
    on jogunasto zatvori usta.

    obesno'. — Krava zna tako da se joguni pa neće da pušti mliko kad počmem musl.
    o i pritiraje, pa se onda kaju.
    m, ravno krojen bez naglašenog struka'.
    m ili papetjem i prošiven'. — Najvećma volim jorgan od perja, on je lak a vruć.

    jorgandžinca ona dva jorgana što smo poručili kod nje.


    ćaruje (fig.)'. — Tezo, eno iđe tvoj jorgovan, samo kanda malo ševelja.
    a danas leži u krevetu ko mrtva.
    emu kvaran!
    ne zrelosti)'. ~ imam ja dva junca al i neću prodavat, ostaviću i za volove.
    zrelo za priplod'.
    i dvi kile juneceg mesa.

    nje pite, rezanaca i sl.)'. — Razvila sam dvi jupke za rizance.


    a nigdi nije bilo od njeg koristi. ~ se 'zabavljati se (u igri); naganjati se'. — Ne diraj dicu, nek se još malo jurcaje, bolje
    og valjanog momka, već u onog Vecinog jurgetu.
    žati'. — Šta vridi što jurim kad uvik poslidnji stignem? 2. 'brzo i bez prekida ići za kim, (pro)goniti (koga)'. — istir

    ri su toliko vijali jedan drugog da nam je izgledalo ko kaka jurnjava. 2. 'bilo kakav posao koji zahteva žurbu, hitnju, tr
    zemlje (8 motika == 1.600. kh. 0,57546 ha)'. — Moro sam prodat jutro vinograda, nisam imo s kim da ga obrađivam.

    postajati toplije'. — Počelo je južit, sa će otić snig.


    ili od kiše'. — Njemu se dopalo što mu mater fali kabanicu i baci je priko ramena, makar mu nije do zime
    '. — Donesi dva kabla vode. Izr. kiša kablara 'pljusak'.
    pri dnu (kasnije limeni)'.

    Ove godine je nikako manje kacova neg lani.


    ću'. — Sutra ćemo kacat vinograd.
    čicu; plevana ~; kalajsana ~.
    m'. — Šta da ti kažem, moja cura već odavno i veze i kačka; opšivamojoj košulje čipkom.

    pi dosta namuljanog grožđa, onda oemo ga prešovat.


    i)'. — Bojala se svoga sina, za koga je znala da je u pijanom stanju kadar da učini sve.

    će 1 mu se to kad god isplatit?! 2. 'katkad, koji put'. — Baš bi mogo kadgod i nama donet od ti slatki lubenica.
    Tominog salaša, a njev ive uvik stoji u avliji i samo me gleda.
    i i mi isto divanimo da je kadgodašnji svit bio drugačiji, a tako su i nama naši stari uvik pripovidali.
    , samt'. 2. bot. 'biljka s kadifastim cvetom, Tagetes erectus'.,
    mjana'. 2. 'pušiti'. — Dida ne mogu na noge, pa po cio dan side u sobi i kade, sve nas oči peču o(d) dima. 3. laskati, ulagivati se k
    ojas za vezivanje. — Zdravo ste stegli kaiš keru oko vrata. 2. 'ono što ima oblik kajiša'. — Osto nam je jed
    e nosi na glavi kajačicu.
    i kajase za livču, p onda dođi unutra.
    d da mater tako kratko vrime kaješ! — Brat joj je umro pa ga kaje. ~ se 'žaliti zbog nekog svog postupka'. — Vinčaj se š njom, n
    šnom. Izr. Dosta mu je ko pretelju kajgane! 'u svakoj prilici čašćavati kajganom'.
    la mala curica?
    Kaki si, kaka će ti dica bit!

    e od posla.
    aš u ruke, ne bi valjalo, jel toje onda unaprid propalo.

    ablu držim vodu. ~ sudi, 'posuđe pokriveno kalajem'. Izr. Bog te kalaiso! Sunce ti (vam) kalajsano! 'grdnja'.
    na drugu biljku'.
    ak od vakcine protiv velikih boginja'. — Vidi se kalama na ruki, to je dobro.
    ćemo jabuke kalamit. 2. 'vakcinisati ljude i životinje'. — Kažu da će sav narod kalamit zbog nike bolesti.
    ćanka, resa na amovima i biču'. ~ imam bič sa novim kalanćovom. 2. 'podvala (kada se neko šalje po kalanćov, vre
    ← đ. kalapacs.
    ili dan kalapačaš?

    ranit Lorku, tu kalašturu, kad je svi znadu koliko vridi?!


    ...)'. — Kalamo višnje u dunc za zimu.
    da je probuši.
    ice'. — Kupi mi jedan kalem crnog, i jedan kalem bilog konca.
    za godinu dana (i razna štiva i uputstva za radove u pojedinim periodima u toku godine)'.

    sto refeški kalfa, ja sam se i oženio.


    la od tog koliko je prodo robe mušterijama.
    ću zagrevanja i zatim naglog hlađenja'. — Kalio mi je ravnik kovač. 2. 'jačati, čeličiti'. — Kaliće ga poso kad padne slime na tim
    odno u škulu kalmaroš, a plajbas i tolsar su ti ostali kod kuće.

    ak na kazanu se ne otvara sve dok se rakija ne skuva.


    čenja i smrti Isusa'. 2. 'muka, patnja, mučeništvo'. — Za mene je, dico, to bila velika kalvarija dok nisam vas odranila.
    e vire, on je niki kalvin.

    iš laži o bratu, a time i svoj obraz kaljaš.


    nos kaljav?

    iku i visoko (sa polukružnim završetkom ili poput krova kuće)'. — Sadill smo dvi kamare žita. Izr. ima taj kamaru novaca 'mnog

    ana, nosi na nogama kamašle. — To je trkački konj zato ima kamašlije na nogama.
    mase ili pojedinih komada'. — Nema u ovoj našoj ravnici kamena, zato su nam salaši od nabijance. Izr. dragi — 'kao ukras'; zrn
    kamenu, ili u glinenu posudu sipano ulje s fitiljom od pamuka'. — Kamenica je tinjala svu noć u košari.
    će od višnjevog drveta) kroz koju se puši'. — Smišno mi je kad se dida kamišom češu po leđi.
    vode za pice.

    rilegnu na kanap u maloj sobi.


    m štogod štrikat.
    Kandar si se ti malo zatrčo, monče, pa sad se stidiš o(d) tog što si kazo.
    nih životinja ili ptica, pandža'. — Čuvaj se, derane, da ne upadneš u udovicine kandže (šalj.)'.
    jske potkove'. — Za zimu ćemo prominit na potkovicama konja one lake i metnit oštre kandže.
    ucketa sa kandžijom.

    i smo šit našem momku svečano ruvo od kangara.

    ula do polovine avgusta)'.


    činiti)'. — Ta, kanio sam i ja ić na vašar, al razbijo mi se konj, pa sam tako osto na salašu. ~ se 'okaniti se, kloniti se
    čašu (piće)'. — Kani koju kap i meni.. . ja ne pijem, al da možem nazdravit s društvom.

    ekle s nosa. 2. (pl.) lek koji se kao tečnost daje u kapljicama'. — Svaki dan po dvadeset kapi triba popit. 3. 'srčani udar, kaplja'. —
    Zatvori kapke na pendžerima, dunio je niki vitar ko da se oluja sprema. 2. 'pokretljivi nabori kože koji naštićuju oč
    daje, kao znak da je pogodba izvršena i kao garancija da će se ugovor izvršiti (inaee je kapara propala)'. — Prodo sam lanac zem
    kapariso, sad bi lako, a vako moraš priuzet kupljeno.
    ala is prsta. 2. 'pristizati polagano i stalno'. — Ako ne curi, a ono barem kapa.
    aša se prilila.
    čicu na glavu, zima je napblju.
    a se ritko otvara.
    i župnik i kapelan.

    umesto marame ~ samo mlađe žene i devojke, starije su povezivale maramu na kapicu (sašivenu od raznobojne svile ukrašene i
    orištu i sl.; ulaz u grad'. — Otvarajte širom kapiju, iđu rakijare. Izr. Nu(z) svaku veliku ima i mala kapija (vrataca v.).
    apije'. — Ti kapijaši nikad nisu bili dobri rabadžije.

    u njemu još kad je kaplar bio i sad je kaplarski Strog.


    čaršap.
    metneš za kaponju ne triba brinit o brazdi. 2. 'pogrdni izraz za glupog čoveka'. — Di se miša u ozbiljan divan taj kaponja.
    đava kapsla u njoj.
    košulje ili prsiuka ili nad drugim kaputom (zimski kaput)'. — Kaput se oblačio u staro vrime samo za svečane dan
    — Iz daleka se čula čobanova karaba.
    čujem kako pivaje: Poklade, poklade, dida babu spopade!
    ć na kraj, on ti je pravi karamflija i nikad ga ne znaš šta misli.

    i Mande, dobro, karaš jednako dite i kad je krivo i kad nije. 2. 'kažnjavati'. — Bog će te karat za tu laž. Izr. Ćerku kara '(svekrova
    olovimo lanac. 2. 'metalni okrugli deo na amu kroz koji se provlači uzda'. Nisi provuko kajas kroz kariku na amu.
    no burekaca)'. — Karlo najčešće stoji blizo bunara i blizo alova iz kojeg svinji piju.
    no u zemlji od 1—2 m i natkriveno slamom, kukuruzovinom, a kasnije crepom; trap)'. — U jednom karmiću se nalazi samo sto
    ćeš li ograđivat avliju? ← mađ. karo.
    latni karperac.
    vljen snop igraćih karata, koje se između sebe razlikuju po boji, figurama i sl. 2. 'poštanska dopisnica, razglednica'. Izr. Bacat kar

    je, kaitaški'. — Nađe on sebi kartačke drugove.

    Sve radi što ne bi tribalo: pije, puši, karta se i kurva se.


    m i ja karte, al nisam kartaš.
    uvik sidi s muškarcima i karta se.

    čene radi lakšeg ulaženja u kola)'. — Volim lipe karuce i vrance u njima.

    čitav karvanj dice ... Izr. ode on, baš ga briga za karvanj 'samostalno rešava svoje probleme'.
    li ne ide u galopu)'. — Lagano tiraj kroz varoš, a kad izađemo na otvoren put, onda možemo u kas.
    beležene su staze, po kojima se pretrčava, dok jedan na sredini kao lisica lovi one koji pretrčavaju tu sredinu)'.
    me kraju'. — Losko je često pijančio i vraćo se kući u kasne sate. 2. 'koji sazreva posle drugih istovrsnih plodova'.

    kasapin kad nemaš mesa?


    — On samo ćuti i tele kasapi. 2. 'unakazivati, kvariti'. — Gledam te kako kasapiš taj lipi cic, pa sam se uplašila da o(d) tog ni'kad

    apski nožovi i satare su uvik oštri.


    uštaje civile u kasarnu. 2. 'velika soba, zgrada'. — Ova tvoja soba je prava kasarna.
    gom kasat?! 2. 'trčati, juriti'. — Brže se obuči, pa da krenemo zajedno, neću da posli kasaš za mnom.
    zabave'. — Najstarija bunjevačka kasina se zvala „Pučka kasina".

    o treba, docnije'. — Uvik kasniš! 2. 'suviše kasno odlučiti se na nešto, zatezati, oklevati'. — Kazo sam ja, da ne triba kasnit kad je
    Bilo je kasno posli podne kad sam krenio. 2. 'posle dogovorenog vremena ili roka'. — Baćo će doć kasno, ne triba i č
    , a sad kasom do salaša.
    prala kastrolu, sva je još umrčena od vatre.

    asat)'. — On krene ranije š njegovom ridušom, pomalo usput kasulji i stigne kad i drugi u varoš.
    a kao posledica nadražaja sluznice nepca, organa za disanje; bolest praćena takvom pojavom'. Izr. mač(i)ji — 'nešto neznatno, be

    čina čega što može stati u jednu kašiku'. — Zašto moraš tako pripunit kašiku? Izr. isti s velikom kašikom 'biti u svadbi';
    o da vi mene čekate, a vi bogme, sili i uveliko kašikate.

    kašljucaš i ništa ne radiš.


    dobila od kašmira.
    elo'. — izvadi nožove iz kašnjaka.
    se furtom šetali niki gosti.

    ćo kaštigovau ~ samo ako sam zaslužila batine.


    2. 'kockica slanine na parčetu hleba (da bi deca radij'e jela)'. — Sa će majka tebi naređat katana, pa ćeš lipo večerat. ←
    činu? 2. augm. od katana. — Da vidis Peru kaka je katančina došo je na urlab.
    dvi godine tobdžija je. 2. 'stavljati pod katanac'. — Koga žandari katanče, tog i lemaje.
    katanšaga. ← mađ. katonasag.
    u i kulturi kao podloga za oporezivanje prihoda od ratarstva'. 2. 'služba koja vodi tu evidenciju'.
    ošcu na otvorenom, gde se u kotlu ili drugoj posudi grejala voda i kuvalo'.

    ču'. — Mi nikad nismo žfvili u kavgi.


    pijanac i kavgadžija.
    taj kavgadžijski običaj.
    lara su mali a već se kavgaje.
    bacajte na kamaru, zagušićete kazaloša. b. 'onaj koji baca snoplje sa kamare radi vršidbe'. — Lipo mi dodaji vilama snopove, da
    komšinski.
    grevanje, kuvanje i sl., kotao: bakarni ~; rakijski ~; vojnički ~; parni ~'. — Danas krećemo s kazanom, bice rakije.

    rakiju u kazanu'. — Kad se peče rakija,: kazandžija mora uvik bit budan.
    lomim da vam kažem. 2. 'zapovediti, narediti'. — Uradi to kad ti se kaže! Izr. kast, kaže, kažem 'česta uzrečica u govoru mnogi
    '. — Samo stari ljudi su bili dobri kazivači.
    — Zdravo lipo zna da kaziva pisme što je u škuli naučila.
    S kebom i u crkvu iđe.

    ebu da bi se u zemlju zabola)'. — Dica posidaje u krug, p onda se kebaje.

    Izr. Došo si ko kecem na jedanest 'baš kao i gubitak'.


    jine, veže o pojasu, pokriva prednju stranu i čuva od nečistoće (često je od istog materijala od kojeg je i haljina sašivena), kecelj
    dok te ja ne lupim po labrnji.

    to dalje možeš.
    e; ~ za ruvo.
    avit kefu u kefaru, već triba drugi za tobom da sprema?!
    kefu, Iipo kefaj ruvo. 2. 'grditi, psovati („prati glavu")'. — Ja sam kazla kako se zbilo, a ti ne bi bilo zgoreg da ga malo kefaš.

    e triba, onda ćeš ti dobit.


    će, Brassica oleraces gongylodes'.
    om glavicom, Brassica oleracea sabanda'.
    d škripi ko zarđalo gvožđe.
    i se samo, pa ćeš i batine zaradit.
    . — Mora kenjkat dite kad je gladno. 2. 'tužiti se, žaliti se na bolest'. — Malo, malo pa zbog nike bole kenjkam.
    avog zdravlja. 2. 'plačkav'. — Šta sam te i rodila, tako kenjkavo dite.
    ji je kepenjak zagrnio, al sav je u njemu ko u džaku.
    Subotice'. 3. 'čoveic koji svojim postupcima izaziva gnušanje (pogrd.)'. — Ta ker je on pogani. Izr. Tirat ~ a 'lumpovati, ban
    soba (pogrd.)'. — Teško momku koji toj keri padne šaka. Izr. Ne laje ~ sela radi, već sebe radi!
    ći se prid curama ko pućak.
    iji život provodit; Začudilo me kako to baba pa sa kerećijim zubima?! Izr. Namazan kerećijom mašću 'lukav'.
    ga žalit, kad se kerećiji vlado, sad nek pati.
    a. 2. 'bezvredna stvar'. — Nosite ovo napolje, ma kaku kerefeku unesete u sobu. Izr. pravit — e 'prićat izokola, zaobilazno (
    elik je ko tele.
    a tu keretinu, mož koga pokidat.

    a žuta kerina.
    mpovati'. — Ta zato ga i vole tako cure što se voli kerit.
    če priko našeg keriteša. ← mađ. kerites.
    malo manje kerlovo škulu, sad ne bi moro opet u isti razred. ← mađ. kertul.
    m ga vežemo. Izr. ~ klinac 'psovka'.

    tna, od papira, sukna ili pletena'.) — Šta će mi ta kesa od artije? 2. 'ono što je po svom obliku slično kesi (kao beši
    vašaru kesaroša. 2. 'dosadan i uporan pratilac nekoga'. v. kesati. — Boji se sam kod kuće, pa je zato posto materin kesaroš.
    aš za mnom ko da ću u svlt pobić?!
    ravi kesonja.
    e za curama.
    kupio si novu kešastu kobilu.
    no u delu štale ili konjušnice)'. — Zbacio sam sino s kola, a ti ga unesi u ketrenac.
    ali ketušu, ja i Bartul smo prvi zaigrali.
    in po cili dan kevće.

    đ. kovet.
    đe dugove vraćat.
    usne'. — Kezi se ko mazga kad joj zob daju.
    , gizdelin'. — Ja baš nisam o(d) ti kicoša, al cura imam koliko oću.
    ; razmetati se'.—Volio se lickat, mickat i kicošit.
    — Još i kicoške opanke je nosio.
    vik nosio kicoški nakrivljen šešir.
    je i ona ola i kicoškinja.
    m, trgati'. — Kako to kidaš meso zubima ko da nemaš nož. ~ se 1. 'rastavljati se u delove'. — Kida se kolo, cure su se umorile. 2.
    — Ako se budeš vlado kako triba, doneću ti iz varoši dvi kifle.
    le, filovana sa nadevom)'. — Nane, mogli bi već ispeć kiflice s pekmezom, odavno nismo ili kolača.
    jedno za druglm. 2. 'ispaštati, nešto grešno trpeti'. — Tome boluje od žuči vec dvi godine, kija sad za ono što je u mladosti r
    dica me furtom vuku za kike. 2. 'kosica na klipu kukuruza'. — Čim se kika pojavila na klipu biće kuruza.
    sve kikanice, pa i triba razumit što su take nemirne.

    više od pet kila. 2. 'bolest spuštanja trbušnih organa u susedne šupljine, hernia'.
    ko se važe stavljanjem na tasove robe, odnosno tegove)'.
    đav'. — Tako sam ti, moj Janko, kilavog zdravlja, da ni jednu čašicu rakijice ne smim da popijem.
    — Roza njezinu udavaču zdravo kinđuri.
    ć ć kinjit to mače?! ~ se 'mučiti se, patiti se'. — Još ću se malo kinjit al neću nikog molit.
    a, drveta, metala, gline i sl.'. — S obadve strane gradske kuće bila su dva kipa.

    čanja ili penjanja (o tekućini)'. — Kipi mliko; kipi čorba; 2. 'proživljavati kakvo jako osećanje, biti uzrujan, uzbu
    2. 'najamnina za radove sa vlastitom stokom'. — Doću ti i ja kirijat s konjima i koiima, al, ako će mi kirija bit u kuružni.
    jaš, imam i svoje zemlje; kirijam samo kad nemam drugog posla.
    možem ja i'đem s konjima i kolima kirijat.

    ć više od dvadeset godina kiselnarka.


    ćeta, limuna, kvasa ili sl.)'. — U šoljci je kvas od kiselne, metni ga u mliko i pokri nek se kiseli. 2. 'potapati u vodu, mo
    nog drveta'.
    an, neraspoložen, snužden'. — Ivanu se štogod moralo dogodit kad mu je tako kiselo lice.
    Nece kiša, pa neće! Izr. vrime je na kišu 'čini se da će padati kiša'; plakat ko ~ 'gušiti se u suzama'; ~ kablara 'pljusak'.

    onosi kišu'. — Dolazi nain kiša, svud su se nadvili crni kišni oblakovi. 2. 'koji služi za zaštitu od kiše, koji se upotrebljava kad je

    Dobro je rto pada kiša jel sad bi zaboravio kod vas moj kišobran.
    brandžija i opravio mi je kišobran.

    t granu za Božić. 2. 'grditi, psovati, kuditi (ir.). — Nisi mi baš morala tako kitit rođenog brata. ~ se 1. 'ulepšavati se, ukrašavati s
    ć je kivan na sve. 2. 'pakostan, zao'. — Ne triba bit oma kivan na drugog zato što on više ima.
    zinu cenu'. — Neću da se kladim i gotovo.
    vanja, neodobravanja, sumnje i sl.'. — Ti Pere, samo klamaš glarom, a red bi bio i da kažeš već štogod. 2. 'njihati, ljuljati,
    e ko majka stari, i vaši će zubi bit klamavi.
    njom klamće, noćom broji zvizde 'đeram'.
    ži kraj lanca za am, nemoj da klamiće i udara konju kolino. ~ se 'mlitavo se pokretati ovamo onamo, ljuljati se'. — iđ
    predmeti, klamfa'. — Ako su dobre klampe, onda će se rogovi čvrsto držat.
    ći'. — išla bi ja friščije, da ne klancaje ova dica za mnom.
    redeno doba godine'.
    o znak poštovanja, pozdrava, pobožnosti ili dr.)'. — Klanjam ti se Bože svemogući.

    čnem klapit kako letim.


    e klapnja, a ja nisam znala jel spava jel ga groznica trese.
    razvija zrno'. — Klas se već vidi.

    — Svake godine, kažu, kolju po tri debela svinjčeta. 2. 'jako peći, zadavati bol, ozleđivati'. — Zašto malo ne otvorite pendžer da
    Opomeni dite da se ne klebi prid (d)idom, jel oni to ne vole.
    osti i sl. (obično o kolenima, nogama)'. — Noge mu klecaje od umora. 2. 'pregibati, savijati kolena (u znak pobožno

    koje se kleči, klanjanje'.


    tobom klečim?
    em (veša se psu, krmači i sl. o vrat da bi se usporilo kretanje'. — Vezali smo keru klečku, vaćo je piliće.
    Baš ti je fino što si klempo, pa ti nikad šepica ne padne na oči. 2. 'glupak'. — Čula sam da je i Vranje bio s vama, šta

    za mnom ko lud za Bogom?!


    u, sve klepeću! 2. 'previše pričati, brbljati'. — Mani Bare, ona samo klepeće, a kad triba uradit ~ nema je.
    'brbljivac, brbljivica'. — Baba Ruža bi bolje bilo da se zove klepetuša.
    — To je pivac klepnio krilima, da nije opet priletio u komšinsku avliju?
    mu je sramota izać med dicu.
    ga Mara vara kako ona oće.
    — Žalosno je što ga rođena mater kune. .2. 'grditi, psovati'. — Kaki si ti čovik, redovno iđeš u cfkvu, a či'm se malo
    me zatre i niko živ da ne ostane! 2. 'psovka'. — Kad dida počnu kletvu da versaje, niko njim u tom ravan nije.
    ara a samo se kliberiš.

    o sam na njivi, kuruzi lipo klijaje.

    dugo stoji izgubi klijavost.


    ednoga kraja, koji se upotrebljava u razne svrhe (za vešanje čega, pri cepanju i sl.)'. — Tamo visi sersan na gvozde
    kupio. 2. 'penis'. (pogrd.) ~ kerov ~ ti u dupe!
    klinara, toliko se već klinaca nakupilo.
    zrastao si u klincova al ti je glava još dičija.
    pa joj se momci vrzmaje po glavi.

    e sa ciljem da se izbegne posa0)'. _ Znaš šta ja mislim da si se već dosta klinčio, pa bi vrime bilo da se privatiš ko i drugi rabadži
    ome rastu kukuruzna zrna, kukuruzni klas'. — Zrno lipo raste, pune se klipovi, biće kuruza.
    oj mi više dovodit Lazu, tog klipana u našu kuću.
    ruza, ima klipana koliko ni pomislit ne možeš.
    icom sigra u pravu.
    t, pa bi se sad drugačije vladala. ~ se 1. 'tući se međusobno'. — iđi, razvadi onu di'cu, štogod se zavadila, pa se klip
    — Margo, ne klipaj taj sapun toliko, dosta ti je jaka voda, pa se lati i peri te košulje.

    zašiljen na oba kraja, udara se palicom, štapom u cilju osvajanja prostora)'. 2. 'komad zemlje koji se uvlači u tuđe v
    i mi smo bili bolji od Kerčana.
    ak neka vrsta zatvora)'. — Otac mu je kazo da ostane u sobi, a on je klisnio napolje da ga nisam ni vid(i)la.

    cu s vinom samo se čuje kako klokoće.


    Bila je to velika kamara, cigurno jedno tri kloktora dugačka (v. fat).
    mi u velikom blatu s jeseni i u proleće; unutar se stavlja slama, a na noge navlače debele valjane čarape)'.

    ći, spustiti se, prekloniti se'. — Od velike vrućine, sav nam je cincokrt klonio, ako uskoro ne bidne ki'še, osuši
    u), glot'. — Kaže sabov da je malo klota kupljeno za tvoj zimski kaput.
    kukuruzovine, trske (oko 15—20 snopova kukuruzovine ili trske sadevene u kupe, unutrašnjost je prazn
    če pa spava.

    lika'. — Mače mi je odmotalo klupko vune.


    mu je ruka još iz rata.
    rikrupu. 2. 'probadati, v. žigati'. — Tako me štogod kljuca ispod rebara. ~ se 'udarati kljunom jedno drugo (o pticama)'.
    tane debela'. — Guske smo kljukali kiselim kuruzima. 2. 'nutkati koga da silom jede'. — Nemoj ga kljuka
    ptica i nekih drugih životinja'. — Lasta rani male u kljun. Izr. još si žut oko kljuna 'mlad, neiskusan'.

    o je lagano s kljuseta. Izr. Uzdaj se u se i u svoje ~ 'oslanjaj se samo na sebe i na svoju snagu'.

    kljucat. — Jutros sam se ubovo na klin, sad me to misto kljuje kmeco m 'dete koje neprekidno kmeči'. — Ništa drugo ni ne zna k
    a uz olegnuti izgovor, cmizdriti'. — Dokleg ćeš već kmečit? 2. 'izvoditi tanak piskavi glas (o zecu, jaretu i si.)'. — Siroma zec ka

    listova s kakvim tekstom'. — Da si vecma volio knjigu sad ne bi moro ić za plugom. Izr. čovik od knjige 'učen, obrazovan
    čme nako knjiški divanit, pa ništa ne razumim.
    Ko se rodi taj će i umrit. — Snaša je ljubila koga u lice, koga u ruku. — Kad je pijan pcuje koga vidi; Izr. bilo —, ~ bilo 'ma ko; B
    će, stigla nas je zla kob; 2. 'sudar, sukob'. — Pivci su krenili u kob. Izr. ić u ~ 'sukobiti se, suprotstaviti se (rečima ili tu

    i se i kobaca ~ razmažena je. kobica ž dem. od koba.


    — O Anici divanite? ~ to je kobila jedna da ne mož veća bit.
    runa na gudačkim instrumentima'. — Moram namistit kobilicu na guslama, iskrivila se.
    lina strana kraj rude.

    da'. — Ne srdim se, ja to, samo nako kobojage, da vidim šta ćeš ti kast?

    kociljav, bilo je noćos mraza.


    li kravu a ona je onda pasla koliko joj je lanac bio dugačak.
    čijaš ošine konje i oni krenu kasom.
    vožnji, dekati (v.)'. — Još ko deranac ja sam već kočijašio.
    e bio malo izdignut da bolje vidi naprid.
    ja je uvik bila u rukama kad je deko.
    mala al kočoperna žena. 2. 'ohol'. — Čim se oženio, oma je nestalo kočopernog momka.
    našati, oholiti se'. — Sa mnom se nemoj kočoperit, jel bar ja znam ko si i šta si.
    đe potonile?!

    fa. 2. 'brbljuša' (pogrd.)'. — Ta Lizina curica je već sad prava mala kofa, kad počme divanit niko ne mož od nje doć

    god ne vidi sa mnom.


    ćarima.
    vite? — Krpimo se kojekako.
    o, kažu, imaš tušta dice, a kad odrastu svi se raziđu kojekuda.
    a koka dospila u lonac. Izr. i ćorava ~ nađe zrno! 'i luda može ponekad nešto pametno da učini'.
    kuruza'. — Pucaje kokice u rešetu, pa sve lete naokolo.
    uz muziku i razne igre)'. Kaži Koci da i ona dođe kod nas u nedilju poslipodne, pravićemo kokice, svirace Antun armonikaš.
    oške kokodaću. 2. 'vikati, blebetati (pogrd.)'. — Samo ti kokodači, drugo i ne znaš, jel si glupava.

    ko pokisla ~ 'potišten, utučen'.


    a'. 2. onaj koji krade kokoške, kradljivac'. — Uvatili su u krađi kokošara.
    meso; ~ slipilo 'očna bolest usled koje čovek ne vidi čim se malo smrači'

    upa ženska osoba (pogrd.)'. — Baš ste vi žene kokoške kad vas svaki muškarac mož privarit. Izr. S kokoškama leć, s pivcima ust
    oz robe i putnika'. — Upregnićemo volovska kola da vučemo đubre na zemiju. 2. 'količina robe koju mogu kola poneti, voz'. Nos
    finoga brašna, obično savijeno u jupke ili druge oblike i ispunjene nadevom'. — Peče vam nana sutra kolača s pekmezom i mako
    u za rabrost u ratu.
    onja'. — Pokido se kolan i Marko je zajedno sa sedlom pao s konja.
    i kolara nećemo imat.
    kolce u zemlju (radi vezivanja loze, paradajza i sl.)'. — Šteta što nismo kolčili paradičku, imali bi dvared vi'še roda.
    na noge, sad jedva koleca i po avliji.
    ja prednii deo pluga u oranju ili vožnji na njivu)'. — Skini s kola plug i kolečke.
    nje) da b; se zadržala duže na jednom mestu na paši, putiti'. — Tele ne triba kolenčit, već samo kravu.
    ta vaša kolica.
    za suranje, koja služi za prevoz raznoe materijala'. — Ja ću na kolici doturat piska koliko vam triba za mazanje s kre
    la prase bać Nikolina krmača.
    a izrodila toliku dicu.
    aru su bila silna kolija.
    oliki je ovaj put, nikad nećemo stignit. — Koliki muškarac, a kosa mu je da bi je plest mogo. — Kolike oči, a ne vi
    iko mu je bogatstvo. — Šake su mu koliko dvi lopate. — Koliko se ispočetka ustezo, toliko je sad navaljivo. Izr. ~
    možete vi pomozite sad kad smo mi u nevolji.

    lazi taj zglob; odgovarajući zglob i deo noge na životinjskoj prednjoj ili zadnjoj nozi'. — Kad je vidio sina kolina su mu zaklecala. 2. 'pripadn

    movat kosu, oću da bidnem lipa doveče u balu.


    oko ~; srdim se, dušo ~; babačko ~; gajdaško ~; perino ~; neven ~; bunjevačko mćmačko ~; jastuktanc —; kisel vode — ; tandr
    ima ispod očivi. 2. 'okruglasta sivkasta kolicina dima, prašine i sl. koja se diže u vis'. — Samo puše a kolobari se dižu u visinu.

    slame'. —- Doneli smo na koljima dvared sina koliko je stalo.


    van se koljuštri što nije on dobio nove cipele, a prija dvi nedilje su baćo samo njemu kupili, pa se niko onda nije bunio. 2. 'nakost
    mina'. ~ imamo fain koma, pa ćemo moć peć rakije
    slove'. — Kuruze ćemo mrvit u komari, samo triba pokrit onaj novi šervau da se ne praši.

    ilja'. — Barem dvi neddje porodilja ne izlazi iz komarnika.


    dila, ne misli on to ozbiljno, komedija se samo.
    oljoprivredi'. -— Za to vrime dok radiš, dobićeš u komenciju, ranu, meter ži'ta, dvoje prasica, pet kila masti i tri me
    naturi'. — Ne mož više nać dobrog komencijaša.
    ene, samo ako me vi komendirate!
    bra komovica rakija.
    inim ja to jel da sam komisna žena, već oću samo da je potsitim.

    ad mi je komotno ruvo. 2. 'spor, lenj, nehajan, nemaran'. — Možeš ti na njeg vikat koliko oćeš kad j'e taki komotan č
    omotno na ovom salašu. 2. 'polagano, sporo, bezbrižno'. — Taj se još nije oznojio na poslu, njegovo je sve lagano i komotno.
    Ove godine nemam druge rakije samo komovice.
    mož primit na kompu — čekaćemo drugu.
    mšijama. Izr. Prvi komšija najbliži rod! Prvi Bog, pa komšija rod!
    o, to je komsijin nerist. komšijski -a -o 'koji se odnosi na komšije'. — Odvedi komšijskog konja natrag.

    omšiuk da pokupi friške plećke. — Nlsmo nikad imali nevolje, jel nam je dobar komšiluk.
    snesivaje u njevoj slami.

    varenja sopstvene želje), insistirati. — Zašto furtom konabiš tu tvoju mater da ti za Dove kupi novo ruvo,
    za šivenje'. — Uđi mi u iglu bilog konca. Izr. držat konce u svojim rukama, uzet konce u svoje ruke 'uzeti vlast nad č
    ćom pokro.
    ć ćanu končane čorape.

    podigla tu maramu, kondrljaš je po zemlji, valdar ti je žao što je još čitava?!


    činjena u kolut na potiljku'.
    as sam vid(i)la konđastu kokošku.
    e tebi dobar i konofas za radno ruvo.
    d konoplja ili kakvog drugog vlaknastog materijala koji služi za vezivanje'. — Traži kaku štrandžicu, nećeš valdar konopcom sve
    i, znaš da je on na sve konten.
    ću te pratit na kontri.
    kraj, nije valdar on jedini s Bogom kontrak sklopio?!
    dnem kontraš, pa ćeš onda čut svirku.
    ol. Equus caballus'.: arapski ~, ~ za jašenje, punokrvni —; muranski ~, 'snažni tegleći konj'. 2. 'glup čovek, glupak (pogrd.)'. Izr. B
    d te zbacio konj. 2. 'vojnik koji služi u konjici'. — Ja sam bio konjanik u katanama.

    udaokim instrumentima, kobilica (v.)'. vilinski ~ 'vrsta insekta koja živi pored voda, zool. Libeuusa depressa'.
    konje, al konjicu sam još kako volio.
    čka.

    ija, a mlogi su divanili da je i konjokradica.


    — -i rep; ~ vašar.
    o bi pomislio da će Pere postat konjušar u katanama?
    ima. ~ kuruza, ~ krumpira.
    ubinu'. — Kopamo jamu za karmić. 2. 'iskopavati'. Kopamo krumpir. 3. 'sitniti, razrivati zemlju'. — Kopamo kuruz
    e za zakopčavanje', muška ~, ženska ~.

    l sam sam pa mi je teško.


    maV. — Kopertama sam pokrila krevete. 2. 'zavese'. — Odozgor smo na pendžere napravili i virange od koperta.
    uriti se'. — Šta se Solo kopeštri prid Loskom, da Losko samo dune na njeg odletio bi ko perce.
    e ona i jedno kopile.
    aši sve kopke misto puca.
    — Šta ima to tebe da kopka s kojim momkom cura iđe?!
    e pomolilo, a snig oma počo kopnit. 2. 'telesno slabiti, mršaviti, venuti'. — Vincin Lojzija u poslidnje vrime se samo smanjiva i k
    iz rukivi. 2. 'ulagati snagu da se izvuče iz teškog položaja'. — Ti samo uči tamo, a mi ćemo se ode koprcat kako znamo samo da
    ak žalosti'. 3. bot. Urtica, kopriva'. — ispeko se na koprnu pa sad jauče.
    pun, biži od kokošivi.
    koru pivaje svi zajedno i mladi i stari. 2. 'uzvišeno i ugrađeno mesto u crkvi, suprotno od glavnog oltara odakle kantor, sviraju
    pravio je vrulu od vrbove kore. 2. 'tvrdi površinski sloj'. — Uvatila se ledena kora na putu. 3. 'osušeni ko
    teško za nama koracat.
    mu je koračaj. 2. v. korak (3.). — Otrče trideset koračalji i onda stane.
    ćima smo pilali prikom pilom jednu dračovu ciplju.
    teže je prvi korak napravit. 2, 'određen način pokreta nogu pri hodanju'. — U katanama smo često učili paradni ko

    pletenog remenja'. — Udario je bika korbačom i svu mu je kožu raskrvavio.


    dar dicu korbačat?!

    m zimu, volim se korčuljat.


    ćure.
    lja i sl., nožnice'. — izvuko je sablju iz korica. 2. 'držak mača, sablje, noža'. — Koricama noža ga je udario po glavi. 3. 'tvrd omo
    ću, samo nemamo novaca da ga kupimo.
    Korila sam ja njega dok je bio mali, al sad je odraso pa mu ne možem ništa.
    dana pred Uskrs)'.

    postavljenih gredica'. — U korlatu krave gaze stajsko đubre.


    ržiš kormanj da ne padneš. 2. 'vlast, vlada (fig.)'. — To oni znadu koji su u kormanju.
    Di si njemu dao da kormanjuje sijačicom mašinom.
    — Plivimo korov u bašči. Izr. Nema ga ni od korova 'nema ga nigde'; raste ko korov 'svuda i gde treba i gde ne treba'.
    jenjem s malom sisaljkom kroz koju se pije, a u samom sudu s jednom kuglicom koja mućkanjem pere sud), krčag'. — U koršov

    Njemu je glavno da ga plate, a svedno mu je za koga će kortešovat.


    o! rasušeno — 'korito koje propušta vodu usled napuklosti', kopano —, 'kopanjem u drvetu sačinjeno korito'.
    se ~ na glavi 'uhvatio ga strah'; pod sidu kosu 'pod starost'; po kosi popalo inje 'postao je sed'; vilina — a
    pa otkosi široki.
    e siku zaperki u kuruzima, uža na snoplju kod vršidbe, jel je vrlo oštar.
    a joj je bila lipa crna, a dugačke pletenice do kolina: nijedna naša cura nije bila taka kosata.

    čica i sl.\ — Ni kosirom nije mogo dovatit najviše grane da i posiče. ;


    Bartul se kosiri ko da je u sto lanaca.
    đenim hvataljkama za desnu i levu ruku)'. — Daj kosu da je nasadim na novo kosište.
    sili smo, nas dvojica travu u dolu. ~ se 'koškati se, tući se'. — Citavo prije podne se kose ona dva ovna.
    životinjskog kičmenjaka'. — Slomio sam kost u ramenu. 2. 'telo (obično i izmršavelo)'. — Slabo ide, pa je posto ko
    j za dva dana.
    )'. — Kod nas najviše pribiva, pa se tu i kostira.
    to naš mačak, al je naš kostoš kadgod idemo uvik je tu.
    čak je frkćo i kostrušio brkove. ~ se 'kostrešiti se'. — Kad je uzbunjena, krmača se sva na leđima kostruši.
    a nova košara. Izr. vragbabin ~, 'kovitlac'; dobit ~ 'biti odbijen po želji, zahtevu'.
    spavale u košari di je stoka.

    da vidim ko je jaču?
    . — Dida pruža meiii koštak da napunim lulu.

    prodajnu cenu, stajati, vredeti'. — Šta košta lanac žita? 2. 'stajati kakvih troškova, napora'. — iđi kad te zove, ništa
    križam duvana?
    kani, ali oni sitnl su sve koštunjci. 2. 'čovek postojana čvrsta karaktera (fig.)'. — Volio je radnike koštunjce ~ bili su bolji rabadži
    vo lice. 2. 'koji ima tvrdu ljusku (orah, badem)'. — Sve su mi koštunjavi orasi.
    će'. — 2. 'deo ženskog ili dečjeg rublja, koji pokriva veći deo tela'. Izr. ~ uzimača 'kupovna košulja'. ~ litošnjača 'košulja za ra
    mo prat košulje. Izr. Prat ~ 'prati rublje uopite'; ispirat ~ 'ispirat rublje (veš)'; poiciselit ~ 'pokvasiti veš za pranje'.

    je brašna i zamešenog hleba pre pečenja)'. — Doao saai vam punu kotarcu zerdelija.

    en, kupastog obhka (za živinu) — Svabi piliće, pa i zatvori u koter.


    vlje životinje.' lzr. Jedem ti kotlište tvoje! (grdnja).
    čki, a onda i o drugim životinjama): — Naša mačka zna po pet mačica kotit 2. 'rađati mnogo decu (o čoveku ~
    love'. — Nije on pravi kotlar, zna samo zakrpit, al nove ne pravi.

    lne sudove (hodajući od kuće do kuće)'. — Težak je to život što kotlokrpari žive.
    liki bakarni koto.
    judi s tolikim koturom drota?
    ~ se 'kotrljati se'. — Vioi dicu da se više ne koturaje po travi.
    ka zajedno s buretom.

    č'. — Sve manje ima kovača. 2. zool. 'Dendrocopus, detlić'.


    čka vatra je od uglja i nikad se ne trne.
    u metala i za potkivanje konja'. — Vodimo konje u kovačnicu na potkivanje.
    đe'. — Kovač kuje potkovicu. 2. 'snovati, smišijati, spremati što (spletke, zaveru, planove i sl.)'. — Šta ste se vas troje zav
    g nam je pun brašna. 2. 'mrtvački sanduk'. — Najteže mi je bilo kad su grudve udarale u didin kovčeg.
    em prašine, snega, lišća i sl.'. — Vitar je sve nosio i pravio veliki kovitlac.
    jedne strane keriteš je obraso u kovrč.
    kod Kate, pa će i tebi kovrdžat kosu. ~ se 'postajati kovrčav, uvijati se'. — Kako iđem starija kosa mi se nika sama od sebe kovr
    u 'nešto nije u redu (s njime)'.

    dobro ko lik.
    a'. — Puca mi koža na ruki od mraza. 1. b. 'takav omotač skinut s dlakom ili obrađen, učinjen'. — Kupio sam kožu za par
    Štavio sam ovčiju kSžu kod kožara. 2. 'onaj koji prodaje kože'. — Kupio sam opakliju kod kožara.
    Sžarovo šilo.

    edno (zeca, krave. ovce)'. 3. 'tanki pokrivač ili sloj čega'. — Nismo poklopili farbu što je ostala, pa se već namrskala i uvatila kož
    a od životinjske kože'. — Baćo su sašili sebi kožni kaput za zimu.
    e usolit i iće u pača.
    mi nosio samo kožuv, nfje volio kaput.
    mu kupit zimski kaput, znaš, da je onaj što ima već prije dvi gBdine počela kračat.
    aš tudan da se provučeš.
    odi kradljiva životinja.
    e možemo da uvaitmo kradljivca kokošivi.
    a i ostala je kradljivica.
    dobit, nemoj bit kradljivka.
    suze je kradom trla.
    kraja ni početka 'neuredan'; — Svakom dugačkom dođe kraj! 2. 'predeo'. — Oma sam vidila da čovik nije iz našeg kraja. 3. 'kraj
    e sve potrebe sa raspoloživim sredstvima'.
    2. 'sitan novac uopšte, para'. Izr. Stisli se ko ~ u džepu 'stidljivi'.

    šo stra u svit i samo krajče i sakrivaje se.


    na vojna odbrana'. — Naši stari su dosta ratovali na Krajini.
    korak'. — Losko je stigo prvi, kad ima krakate noge.
    koji nosi takvu titulu'. 2. 'igraća karta, sa slikom muškarca pod krunom'. — Meni je sad ostala najjača karta makovi i kralj. Izr. S
    ce od 8—14. godina obično u grupi. Prvi par se zove „pridnjaci", drugi ,,sabljari", treći „kraljica i diver" i četvrti par „stražnjaci".
    e'. — Krade di šta stigne. Izr. ~ Bogu dane 'ništa ne raditi, lenčariti'.
    ta'. — Pazi da ne prokrvariš opet krastu.

    ke ima; Suknja ti je suviše kratka. 2. 'nevelik u vremenu, koji ne traje dugo'. — To je kratko vrime da ode
    je kratko živili b. 'u kratkim razmacima, naglo'. — Ritko je divanio samo kratko, teško mu je bilo i divanit. 2. 's malo re
    a'; ~ mlikulja 'krava koja daje mnogo mleka'; ~ muzara 'krava koja daje obilno mleka' b. 'osoba ili stvar iz koje neko stalno izvla
    prilikom prosidbe (rakijare)'. — Donele su rakijare prstenjabuku i još puno drugog kravalja.
    a. Izr. Ko tira pravicu, ne muze kravicu!
    se muze, muzlica'. — Evo i naše Marije s punom kravljačom mlika.
    liko. b) 'koji se dobiva iz kravljeg mleka: ~ sir. kravlji pri). 'kao krava, poput krave'. — Baš se kravlji po

    oliko krcat na jedna kola, a druga vam iđu skoro prazna?!


    og intenziteta'. — Krče mi criva, gladan sam. — Šta taj radio krči?
    enom drveće i sl.'. — Krčimo stari vinograd, sadićemo nov. 2. 'praviti prolaz, probijati'. — Moro sam ić naprid i krč
    manit te tvoje lule, napuniš je s krdžom, pa smrdiš po svoj kući.
    vanjem vapnenca, vapno'. gašeni ~ 'rastvor živog kreća u vodi'. Izr. Blid ko ~ 'sasvim bled'.
    atrpali krečanu đubretom i zemljom.
    — Sobe su u bilo krečene.
    čit te noge. 2. 'kreštati'. — Samo je povazdan krečio i plako. v. ras ~.
    čko, jel je furtom krečio.
    ćala kad sam ja ušo u avliju.
    bljavao za kresanje vatre'. — Kremen o kremen se kreso i tako su varnicom palili vatru. 2. 'čovek čvrstog karaktera'. — Marko je
    lebljiv'. — Samo onaj čovik koji je sam svoj gazda mož bit pravi kremenjak.
    ći. 2. 'učiniti da se šta pokrene'. — Puštite kerove da krenu zecove. Izr. Krenilo mu je 'pošlo je nabolje'; krenilo je vino 'po

    — Koja cura dobije ruvo od krepdešina, ta je već velika divojka.


    grane, brkove), podsecati'. — Kresaćemo voćke. 2. 'oštro govoriti, psovati, kleti'. ~ on je umiriva, a ona samo kreše li, kreše!; Kr
    Kresni mašinu da vidim koliko je sati? 2. 'zasjati, sevnuti, zasvetliti'. — Ja je pogledo, a ona ko da kresne očima 3. otvoreno, od
    ete licem ili očima'. — Red bi bio da štogod kažeš, kad te čovik lipo pita, a ne da samo kreveljiš očima. ~ se 1. 'pra
    čki ~, vojnički ~; gvozdeni ~; ~ od dasaka 'drvenice'. Izr. rastat se od astala i kreveta 'prestati živeti zajedno (o bra
    bez naslona (jer je taj deo bio uz samu zidanu peć pa su u spavanju noge dolazile do tople peći)'.

    se vidila dva krezava zuba. 2. 'koji se iskrzao od upotrebe'. — Rukav je krezav, dobro bi ga bilo malo opšit.

    dio krilaticu.
    čarima ne zamuti u glavi tamo gori kad lete?!

    druge valjane ljude.


    adno i mračno koukripti.
    anstva, Hrist(os)'. — Izr. braća u Kristu 'pripadnici iste hrišćanske zajednice'.
    aku komad kruva i krišku sira.
    — Stipan je načupo iz dasaka punu kesu krivi klinaca, sad i Ispravlja kalapačom. 2. 'koji ne stoji pravo, iskošen'. —

    aro vrime i nama govorili da smo krivovirci.

    verniku na čelu znak krsta posvećenim uljem'.

    e ime koje mu drugi napiše). Izr. Križ Bože ime isusovo 'govorilo se malom detetu kada kihne (umesto: na
    Tako su u najstarija vremena pozdravljala deca svoje stare, praveći krst na dlanu uz gornju izreku.
    ce u zdilu. 2. 'usitnjavati stočnu hranu'. — Križamo blitvu za krave.

    ugom pamet u glavi. Izr. Sagni malo većma tu tvoju krkaču 'opomena na efikasniji posao'.
    ć krkaje dok njim ne pukne ta mišina.
    uti, mrdnuti'. — Baš je velika soba al toliki se svit nasuko, da nisi mogo ni krknit.
    de za nekim, prati ga u stopu (pogrd.)'. — Zalipila se za njeg ko krlja i ne pušta ga.
    iše i bolje mliko. 2. 'naviše savijen prednji deo sonika (u saonicama)'. — Kad su krme u soncama dobro s
    ik na sonca.
    Tome, šta si uradio, kad si tako veliku krmaču napravio na čitanki?!

    — Na astalu je raspravljo jedno poveće krmče.


    eme bolesti ili spavanja i na nijma se osuši, krmelj'. — Kako si se umio kad ti krmelja još uvik u očima stoji?

    u i u krumpirači.

    ko svesrdno davo na zajam, a vidi ti njega, kako krmski vraća: kaže vratiću kad bidem imo.
    ča. Izr. Ko je krmski živio, ne mož drugačije ni umrit!
    m gaja krnio štapom po čelenki...
    mo držali sve te stare krntije.
    a i svinji krnjauču gladni su.
    zube pogubio, samo mu je j'edan krnj'etak virio iz dolnje vilice.
    be)'. — To su krpe za pra, a one druge su za pranje sudi. 2. 'zakrpa'. — Dobra će bit ta krpa da mi zakrpiš rukav na
    postelje (na tome se i spavalo, u novije vreme služi kao prostirać za pod)'. ~ imali smo dosta krpara na kojima smo spavali.
    čun drugoga'. — Pritumio se kod nas svaki dan na ilo ko krpelj, al radit mu smrdi.
    znali za drugačiju loptu nego samo za krpenjaču.
    dicom, brez krpeži, mi ne bi mogli živit. 2. 'ono što je često krpljeno, prnje'. — Taj tvoj kaput je sam krpež, jednog dana

    ma volim krpice u čorbi nego rizance.

    m, popravljati'. — Na toliko mista su mi već krpljene čakšire, da se ne zna di je zakrpa, a di ona prava kumaša. ~ s
    novo kupovo, zato je tu krpljačina.
    ova)'. — Kad se diju krstine, dolnji snop se zove kurjak, a s kojim se odozgor poklapa, zove se popo.
    e ne krsti oma čim se rodi. 2. 'davati ime, biti kum na krštenju'. — Ja nisam još nikog krstio. 3. 'praviti pokretom ru
    in pravoslavac)'.
    nije dobra kršćanka?!
    štene duše 'nikoga nema'.

    Krstili su ga po crkvenom Gabrijel, a svi su ga posli krštenja zvali Tome, jel se rodio na dan sv. Tome.
    u krtu granu, slomićeš je. Izr. ~ meso 'meso bez žila, masnoće i kosti'..
    ica'. — ima nikol(i)ko friški krtičnjaka. 2. 'krtičje leglo ispod zemlje'. — Kopali smo krtičnjake ne bi 1 uvatili krtinu.
    čime izaziva sličnost s krticom (pogrd.)'. — Kad s njim divaniš, tako se izvlači iz svega, da ti se čini da imaš posla s krtinom,
    štogod kazo, sve je bilo tako krto, nikad od njeg lipu rič da čuješ.
    preko sredine (pudarska kotarica za voće 5 kg), košarica'. — Napunio sam ti krto jabuka da odneseš kući kad pođeš.
    kaš 'jelo od krumpira u vidu paprikaša bez mesa'; nacilo ~ 'kuvani ~ pečeni krompir u kori'. nagusto ~ 'skuvani, ispasirani krompi
    e u tepsiji slaže kobasica i meso, te peče u seljačkoj peći ili štednjaku)'. — Prava krumpirača traži i dobro vino, da se zalije.

    adara: carska ~; kraljevska ~ 2. 'gornji deo krošnja drveta'. 3. 'perje na glavi ptica u obliku kapice'. 4. 'gorn
    ~ kokoš, ~ golub.
    ta ševa'. 3. 'jedna vrsta šiblja, dugih i oštrih bodlja, obično se sadila kao živa ograda'. — Posadi krunicu u keriteš. 4. crkv. 'jedna
    ukuruza'. — Samo kad ne moram krunit kuruze. 2. 'obarati, stresati'. — Mislim da ćemo u ponediljak morat krunit orase, zrili su
    nikolko klipova u krunjaču da naranimo pilež.
    č ću, kupili smo krunjačicu.
    krupan snig pada! — Krava nam je otelila tako krupno tele.
    otvorio kruparu i sad je još krupar. 2. 'radnik u krupari'. — Lovro se namistio u kruparu i tamo radi ko krupar.
    ema krupara, moramo nosit krupit u Tavankut.
    ranu za stoku'. 2. 'govoriti koješta'. — Bolje bi bilo da nam kažeš istinu, jel ovo što krupiš ne vridi ništa. 3
    tavit, a sve sitne jabuke nek iđu u cefru za rakiju.
    tako krupno koracat, ja moram pokaskivat za tobom. Lipo pišeš, samo malo krupno. 2. 'oštrim izrazima g
    život'. — Ti ćuti i čuvaj svoj krušac jel je teško dobit misto kad se izgubi poso.
    talo je krušnog brašna, tribaće nosit mlit žita; — Napolju smo napravili jednu novu krušnu peć. ~ brašno 'brašno za

    2. 'sijalica'.

    icu, da nam ne bidne kruv gnjecav. 2. 'grudva testa koja se ostavlja kao kvasac za sledeće pečenje'. — Ostavi krušnicu za kvas.
    2. 'sredstvo za život, zarada, služba'. — Neću molit nikog da mi da, sam ću se snaći za svoj kruv. Izr. Kruv neće sam rodit; brez r
    ću ja tebe kruvarit? ~ se povr. — Lako j njoj, kad se još uvik kruvari kod matere, a udata je više od po godine.

    č čjeg i životinjskog tela'. — Rasiko sam prst, teče mi krv. 2. 'porod, dete (fig.)'. ~ imam ja ćer, eto, to je moj
    tašte i na dušak pije crveno vino, s verovanjem da se ono pretvara odmah u krv i „obnavlja" snagu)'. — Pa
    nog rukovanja stvarima)'. — iđi friško, vidi ko to tamo u sobi tako krva?! ~ se 'tući se'. — Kaki su to ljudi, čim se napiju, oma se
    i slanine, iznutrica, zatim sušena u pušnici ili dimnjaku)'. — Voiim i kuvanu i pušenu krvavicu.
    da se za makar čega krvite; sramota je i prid svitom.
    zalica na pantalonama, mora se zaminit.
    čit kaput u kojem radiš napolju, počeli su se rukavi krzat, pa i moram opšit.
    sam jedno je ostalo kržljavo prase.
    a po naravi kržljavica.
    k od druge dice ~ tuku ga.

    dili nikoliko mladi voćaka, al ne znam zašto nam tako kržljavo rastu?!
    oga što je kržljavo'. — Kižljavost je uvatila usiv ove godine.
    smo ga ispilali i složili bilo je tri kubika drva.
    za kopanje zemlje)'. — Kubikaši su obično bili snažni ljudi.
    og posla, nas trojca zajedno kubikujemo i zaradimo fain novaca.
    — Znate i sami, baco, šta je kubura, kad mi je moj čovik već dvi godine bolesan, a ja sama ranim troje dice. 2. 'kož
    da sam na tvom mistu, ne bi š njim toliko kuburila.
    polne odnose'.
    ću, štogod kuckaje pod naslamom.
    Izr. Ni kučeta ni mačeta! 'puka sirotinja'.

    ama, mož naić kaki kučiber. — Kad ćeš ić med svit, Iipo mi se obuči, nemoj da izgledaš ko kaki kučiber.
    (pogrd.)'. — I ti da moliš Anu, kučku jednu?!
    varoši. 2. 'porodična zajednica'. — Naša kuća nije velika: nas dvoje matori i dvoje dice. Izr. bit kod kuće 'dobro poznavati nešto
    odigli u jednom kućerku.
    ćericu, tamo ima šta i vidit.

    , marljiv u unapređenju kuće'. — I dida i baćo su bili kućevni ljudi, zato su se i skupili. Izr. kućevno vino; ~ slanina; — žena '
    o što imamo, sine, kućio pedeset godina. ~ se 'sticati imovinu, stvarati domaćinstvo'. — Triba bit strpljiv, kuća se kuć
    u je bila kiića, a sad je ostalo samo kućiste.
    i 'kad je vreme za razilazak ili kad se treba spasavati bekstvom'.

    Kudbogdaš, Janje, tako rano, još se nije ni razvidilo?!


    o svita nikad nije bilo: kudgod pogledaš samo se glave vide.
    č, nemoj ni kudit, pa nek se sami odluče.
    bal? ~ se 'postajati kovrčav'. — Neću se kudrat i gotovo.
    šarov kudrave dlake.
    pa zalajo na svoj osin.
    čio škule u varoši.
    movinu nosi u kuferu, došljak'. Šta on meni, kuferaš, soli pamet kako ću ja zemlju obrađivat?!

    ubotici. Izr. bojat se ko od kuge 'kloniti se koga u svakoj prilici'; ku će ~ nego u svoj rod 'jednu nesreću često prati druga'.
    mleka i dr. pečeno u limenoj posudi), kuglof'. — Ne smim ni kazat čoviku da sam se s tobom zadivanila i da mi je izgorio kuglov
    ji? 2. 'ukrasno staklo za jelku (o Božiću)'. — Kupili smo deset novi kugalja za granu za Božić. 3. 'metak, tane'. — Kuglja mu je
    udarila derana koji namišća bebe.
    bro kuglja, to je štogod: jedno za drugim je svalio po devet beba.
    žno takav)'. — Vokšovali smo gumenim kugljicama.
    aštenila štenadi da ne znam di ću š njima.

    rajem da se nešto zakači i privuče'. — Donesi kuku da probarro izvuć kabo iz bunara. 2. 'drvena naprava, drška sa
    ezuje'. — Lipo je svezala maramu na kukalj.
    ostaneš sam, kukavan je to život. 2. 'ništavan, beznačajan'. — Moraš cio dan rmbat za šačicu kukavnog brašna.
    na, sinja) kukavna, jadna ženska osoba'. — A šta ću ja, kukavica kukavna, brez igdi ikog svoga?! 3. 'moralno slab č

    si meni, Albe, obećo žito brez kukolja.


    ba)'. — Uzmi drugo, a meni daj jedan kukotres, tamo znam da ima dosta mesa.

    " (o petlu)'. — Kako ti pivci znadu baš u četri sata ujutru da kukuriču?
    či držat i vino, samo ako smo došli digod do njeg. ← mađ. kulacs.
    volio konja kulaša.
    e konj kad je kulašaste dlake.
    ć stalno za mnom kulecat, vidiš da neću nikud otić dok ne okopam sav luk.
    ena napravili.
    im. 2. 'teško i naporno raditi'. — Mi paori kulučimo cile godine, samo na našoj zemlji.
    — Tri dana sam ove nedilje bio na kuluku s konjima i kolima vuko sam zemlju za pravljenje puta. 2. 'tež
    ji drži dete na krštenje kao svedok ili zastupnik roditelja; onaj koji daje ime novorodenčetu: ~ na krštenju'. ~ na krizmanju 'svedo

    ~ imala je dva ruva od kumaše.


    d kumašice se nikad ne nosi zimi.
    e je on krstio'. — Nije Bartul samo moj sinovac, već i kumče.
    a svome kumu'.
    uvik najbolja.

    viraje kuminom bratu.

    rizmi ili venčanju'. 2. 'učestvovati svojim savetom pri stvaranju kakvoga plana, kakvoga posla'. — Čuo sam da se Marga vratila
    obio i kumovsko ime.

    na izvlatala. 2. 'metla od takve trske, pajalica'. — Uzmi kuninu pa njom najpre opraši zidove.
    muckati'. — Bolje iđi spavat nego što tu sidiš i samo kunjaš. 2. 'poboljevati, osećati se slabim'. — Već duže vrime L
    Požuri s tom vrućom vodom i kupaj dite, da ne plače toliko. ~ se povr. — Nisam se ja, rano moja, nigdi kupala os

    ću u varoši. 2. 'privući na svoju stranu mitom, laskanjem'. — Kupio je ženu svojim gazdašagom. Izr. Kupio je on i nova
    ći'. — Marko kupi dlcu za sigru. 2. '(što) pribirati, sabirati'. — Kupimo orase. 3. 'sastavljati, priljubljivati odvojene delove jed
    ću kupku za ličenje.
    oma sam i ja niki kuražniji.
    sobe, pa tamo kurdači taj tvoj smrdljivi duvan.
    l mu je mater taka kurđipa, pa ne smim.
    — Kad joj kurđup nakrivo stoji, onda joj se bolje sklanjaj s puta.
    ga pofdu. Kurjak dlaku minja al ćud nikad! Tiro lisicu pa istiro kurjaka! I kurjakovi siti i ovce na broju! Mi o kurja
    a je kurjin trag?

    eljeno ne dogodi)'. — Kurtala bflo i takog čovika, kad ne zna šta je dosta!
    li koga)'. — Jedva živa sam ga se kurtalisala. Važno je meni da sam se bolesti kurtalisala.
    — Men se čini da je tebi postala suknja malo kurtava.
    avat kuruz, dosta je slabo niko.
    o kuruzno snoplje u klupe. 2. 'koji je načinjen od kukuruznog zrna'. — Tribala bi mi koja kila kuruznog brašna za proju.
    neuzorana)'. — Kuruzište je dvared veće nego onaj komad pod žitom.
    ruzovina'. — Baci koji snop kuružne kravama u jasle.

    e otac Lozan kurva, dica bi se već davno pomirila. Izr. Kurvo jedna muška! (kao psovka, pogrd.).

    mu i taj kurvarluk, samo dok lanci odu.


    anit o kurvarovom poštenju?!
    in i kurvarski pogled.
    ovce i kurvarski pobigo.

    d vidio kusavog pulina.


    trag u kusnicu. 2. 'mesto za sprovođenje nemorala'. (pogrd.). — Čula sam ja za njezino skupljanje mladeži, to je prava kusnica, b
    će kuso na kolač 'biće prilike da se nekom vrati milo za drago'.

    pokrovce, a čini mi se da se već kušljaje.


    udrav'. — Naš Luka, kad je posto prokator.imo je tako lipu kuštravu malu bradu.
    uljati'. — Čim dica čuju da baćo iđu kući, oma kutljaje iz avlije.
    e ili kuvanja?
    čen i kuvan (kod koga) 'svakodnevni gost'. ~ se 1. 'biti izložen vatri (o jelu i dr.)'. — Danas se ne kuva. 2. 'biti izložen v
    met atrez, pa ne možem poslat pismo.

    rata otvaraju i zatvaraju'. 2. 'kriv predmet kojim se ili o koji se nešto kvači, kuka'. — Kvaka na kolečkama se proki
    ćeš zapantit. 2. 'čvoknuti, kljucnuti'. — Ne diraj te piliće, jel će te kvaknit kvočka pa ćeš se onda drečit.
    vartu nikad nije stojala sirotinja.
    samo za jedan kvartal, a evo i drugi j'e prošo.
    ć a kad nećeš da radiš, možeš ić.

    elo vrenje'. — Zamutila sam kvas za kruv. 2. 'količina koja služi kao osnova za pretvaranje mleka u kiselo mleko,
    ku svakog godišnjeg doba)'. — Počele su kvatri, sad: ,,šic guza do Uskrsa mesa".
    pa ne možem zašrofit.
    u kvi'tu. 2. 'uteg za vagu'. — Nemamo dosta kvita za mažu ~ moraćemo uzajmit kad dođe mašina.
    dati potvrdu o tome'. Izr. — Sad smo kvit! ~ se 'izravnati račune među sobom, raskusurati se'. — Ja mislim da se s
    makar posli opet uzajmio. ~ se v. kvitirat se. — Jedva smo se već jedared i u ovome kvitovali.
    Čuj'em da kvoca kvočka, triba naranit piliće. 2. 'dosađivati nekim zahtevom ili savetom'. — Badavad kvocaš nikako ne
    jedno jaje snela.
    — Tako sidim ko kvočka na jajima. 2. 'koja priča bez prestanka' — Eno iđe nam Roza, sa će ona ko kvočka da nam svima dosad
    čka. kvrcat -am nesvr. prema kvrcnit.
    pod naslanom, štogod kvrckaj'e.
    om, puckaranjem i sl.'. — Štogod je napolju kvrcnilo; — Učinilo mi se, ko da je kogod kvrcnio na vrata. 3. 'snažno
    kvrdžam moju kosu.

    nudite, možem malo labrcnit.


    — Bolje zatvori tu tvoju labrnju, dosta si baljezgo.
    t taj ormar, ja bi ga dosad već triput otrla. ~ se 'gladiti se, lickati se'.
    za slabo plaćeno, slab je i rad'.
    atiti posla'.
    ujanski ~ gotov jad.
    de, s dnola bunara. Izr. mitav Iadan 'miran, staložen, hladnokrvan'; biti ladne krvi 'ne uzbuđivati se, biti hladnokrvan'; bit ko poliv
    ko ti je vrućina nađi ko će te ladit. ~ se 1. 'rashlađivati se'. — Sidajte da idemo da se ne ladi čorba. 2. 'postajati ravnodušan, smir
    ubazno, ravnodušno'. — Vidiš da nas strina ne voli, tako smo davno bili kod nje u gostima, a ona nas je opet ladno do
    ć ći. :
    i laduje, a u'ti gladuje.
    nce svudan prži. Izr. debela — 'nerad, lenčarenje'.
    osta ladovita, malo imamo drveća nasađenog.
    šo. Izr. Ko da su mu sve lađe potonile.
    r, mornar'. — Moj stric je bio lađar na Dunavu.

    dmeti radi sjaja, čuvanja od kvarenja i sl., lak'. 2. 'prerađena koža vrlo sjajne površine'. — Je 1 istina da ti je nana kupila cipele o

    više razveseli na svadbi'.


    anim korakom ić?
    e žurit lagano.

    e istina'. — Mogla sam oćutit, al kad ja ne znam da lažem. Izr. Laže i što pljune.
    arala jaj'a za Uskrs, a ja i samo lagiram.

    Dobro bi bilo da zatvoriš to tvoje lajalo.


    i sl. životinje)'. — 2. 'pričati, govoriti ružno o nekome (pogrd.)'. 3. v. landarat (1.). _ Tako je mišava da suknje oko nje sve laju.
    e taj lajav ker, po cio dan se čuje? 2. 'koji ružno govori o drugima, olajava (pogrd.)'. — Dobro bi bilo da ne dođe ona lajava Roz
    ajavci, a kad triba radit, onda ja moram ono najteže posvršavat.
    lajavice. 3. 'lajava osoba (obično ženska) (pogrd.)'. — Baba je, pa joj se mož oprostit što je lajavica.
    a Bara lajkuša.
    ma je lako, dico, kad ste mladi. Izr. lakše je zabavit nego opravit! ~ je u dobrom dobar bit! ~ je gotovom ditetu otac bit! ~ je
    ← đ. laktanya.
    što više ima, sve je lakumiji.

    ć čorbe s krumpirom.
    on za njezinim lancima.
    ć i lakumo gleda u zdilu.
    mogla bi upalit lampaš. Izr. Dogorio mu ~ 'umro'. mađ. lampas.

    talnih karika, prodenutih jedno kroz drugu (za vezivanje, pričvršćivanje i sl. ili kao ukras)'. — Sveži kera na lanac.

    — Mani Ciju, ona je bila i ostala iandara.


    na je igrala kolo, a suknje su joj sve landarale. 2. 'brbljati, blebetati'. — Svi se skupe kod babe, p onda samo landaraje. 3. 'i

    je to ker, kad nikad ni ne lane. 2. 'progovoriti, nesmotreno što izreći'. — Pripazi, Joso, malo na njeg da štogod ne lane.
    ć, tako je veso bio. Izr. dobar ko ~ snig 'prošao i zaboravljen'; bri'ga ga ko za ~ snig 'baš ništa ne mari'; lanskom snigu ne
    lapacke i samelji ga u divenice. 2. 'lopatica na mlinskom kolu'. — Nikolko lapacaka je istrunilo na kolu vodenica. ←
    l ti samo lupetaš. 2. 'daska u vodenici koja u krugu udara vodu, lapacka'. — Izminio sam dva lapaćura na krugu u vodenici.
    ko njezina marama lapara.
    ćemo za astal i lapat.
    eš po tom mraku i takoj lapavici?! b. 'raskvašen sneg sa blatom i vodom'. — Počo se snig topit sa će bit lapavice.
    dan je pravi lapćar.
    ću), lokati'. — idu, idu, sve lapću kad njim zametem prikrupu.
    ti, hlapiti'. — Poklopi taj lonac, da ne lapi para iž njeg. 2. 'gubiti pamćenje'. — Naš dida već pomalo lape.
    kaku larmu.
    džija nego što smiš!
    e bio larmadžijski, a vako je bio zdravo dobar čovik.

    ad svi larmate.
    malo jezero, posli se osićam lasan ko perce.

    ivanjem'. — Da je njegov vinograd, ne bi ga tako Iasno uništavo.


    ovoljan pojedinačni napor'; prva ~ 'prvi nagoveštaj'.
    lozi)'. — Malo je priviše lastara izraslo na lozi, moraćemo kačat.

    te vidio sam iz gnjizda da viri lastin rep.

    nit jedna usta nego pet.

    ja znam, vi ste se već dosta odmarali i sad bi se mogli latit branja.


    za ovu godinu.

    Nali mi pun lavor vruće vode, da se možem redovno oprat.


    Izr. prisna ~ 'potpuna neistina'; u laži su kratke noge 'laž se brzo otkrije'; utirat koga u laž 'uhvatiti koga u laži' ~ mu iz o

    či, zato što mu je i pogled lažan.


    mali, i moj deran je bio lažljiv.
    oma sam pozno kad je lažljivo divanio.
    i bio, da se znavo Jažno pritvarat da je pošten i da oće svakom dobro da učini.
    će i lažova.

    če, vako će mali pilici ulazit u bašču.


    čno u postelji) radi spavanja'! Bio je trišten pijan, žena ga jedva podigla i legla na krevet. 2. 'razboleti se'. —
    i ptice)'. Ležu mi se dvi kvočke odjedared. Izr. Nikad vrana sokola ne leže. ~ se 1. 'donositi na svet mlade polagan
    2. 'grad'. — Led nam je sve žito potuko.
    na ledinu nek pasu travu. Izr. Lupit kurcom o ledinu 'umreti (pogrd.)'.
    utra? 2. 'pouka koja se dobija iz nekog neugodnog iskustva; opomena', «- Nfr kog nije tio da sluša, pa mu je svl propalo, bi
    putu ko novorođenče i da je bila u lelencu. ← mađ. lelenc.
    m ga ja skoro svaki dan, al ne pomaže ni to. ~ se povr.
    kad je lemeš. 2. 'raonik'. — Skirii lemeš i odnesi ga naoštrit.
    vili da je lemeška divojka.
    e mise), milostinja'. — Da sam na tvom mistu, ne bi mu dao ni di'nar u zajam, jel njemu kad štogod daš, to ti je ko da si u lemozi

    kad tamo dobiva puni lenung.


    — Al sam ja dobio često po uaima lenjirom od učitelja.
    mazane i popaprene sitnom paprikom, onda nema zime. Izr. Napravit lepanju (od koga) 'premlatiti, pretući (koga)'.

    epurov život je zdravo kratak.


    erbascum thapsus'. 2. v. džigerica (bila ~)'. — Taka mi je pogača ko lepušina sve drće. — Pača su ko lepušina.
    a'. — Ne peče mi dobro lerna.
    ca još leškari pod orom u ladu.
    ćemo uvuć letriku.
    e otac i sad je on posto leventa.
    moj mi leventovat okolo, već se lati kakog posla bar ilo da zaradiš.
    to je suknja, a može i od drugog materijala, bluza'. — Uzmi tanak leveš, napolju je vrućina.

    o ti ponudi nju s pogačom, ne boj se da će se libit da sidne za astal sama.


    ću ti u Iice. 2. 'osoba, ličnost: vojno ~, strano —. 3. 'prednja strana zgrade okrenuta ulici, pročelje, fasada'. — Salaš je licem pre
    Taj tvoj deran vazdan štogod licka. 2. 'preterano doterivati, kinđuriti'. ~ Već po sata sidi prid ogledalom i licka kosu. ~ se 'preter
    reduzimati mere za ozdravljenje bolesnih; uticati i nastojat; da bolesnik ozdravi'. — Didu već dva miseca boli noga, a ne
    imati izgled nečega'. — Bolto liči na svog didu. 2. 'dolikovati, priličiti'. — Ne liči to na tebe, tako velik deran pa da pla

    Prid mrak kokoške same uđu na njevo ligalo. 2. 'leglo gde se živina leže i životinje kote'. — Kvočka je očla sama natrag na svoje ligalo
    ći, poći na počinak'.
    đen busenjem ili stazom (za povrće i dr.) 2. podsm. i pogrd. od lisica'.

    — Esi 1 pop'.o lik? 2. 'pomoć, sredstvo za otklanjanje nezgode; izlaz iz teške situacije'. — Sve sam probo u ovoj mojoj nevolji, a

    a, ~ -o blato, ~ -a trava.

    elatikopanja. 2. 'kojisesporo kreće trom'. — Kako će potrčat kad je lin i da diše. Izr. ~ ko put; ~ dalje kasa, tvrd više pla
    bidne siroma kad po cili božji dan linčari.
    Bogu si teška!
    m natrevio na nike linčuge, jedva sam čeko da urade ris.
    čija već nije bila.
    ću od žeđi. 2. 'naglo poteći, proliti'. — Jedno vrime se suzdržavala, a onda linu suze niz obraze.
    o samo kad ne bi tako lino radio.

    Tvoj je ovaj linjavi ker?


    ćemo mazat salaš odostrag, otpo je lip sa zida.
    a 'ne želim nikakav odnos s njim'; za čije Iipe oči (radit) 'bez nagrade'; sve Jipče od lipčeg 'sve gore i gore'; ~ ko upisan; lipa ri
    vode ~ vino nam ode!
    ona matora kera. 2. 'umreti (o čoveku pogrd.)'. — Ta pijandura nikad neće lipcat! Izr. Ne lipcaj, magarče, dok trava ne naraste.
    godine! (pogrd.).
    ajici, našem lipotanu.

    za priplodnu krupnu stoku (kobila, krava)'.


    oblažu se lotra kada se prevozi rasuti teret'. — Zaboravio si metnit lise u kola, a iđemo rad plive.

    mo Lojziji kaput od listera.


    ~ ruvo baš nije jeptino.
    azvijeno, uglasto sečeno, može i pleteno, peče se na vreloj masti i pre jela posipa šećerom u prahu)'.

    i sl.)'. — Tri dana već kiša lije. 2. 'toćiti, sipati'. — Ko će vam llt kad se ja udam? 3. 'izrađivati predmete sipajući to
    a mu je ta očitala litaniju 'izgrdila ga'. 3. 'dugo i dosadno nabrajanje i pričanje'. — Mogla bi se već manit te tvoje Iitanije.
    e'. — Kaki su izgledi za ovogodišnju li'tinu?

    ugarnicama, a tek trećeg lita sam dobio pravi rod. 2. 'najtoplije od četiri godišnja doba'. — Izr. Na kukovo ~ 'nikada'; mlado ~ 'N

    g koje je bliže)'. — Litos si tražio, a sad kažeš da ti ne triba.


    e litošnji duga. Izr ~košulja 'košulja koja se nosi leti (od domaće tkanine)'.

    kišnicu na jedno misto livkom sa salaša.


    m rukom puca kad iđemo u lov. 2. 'konj koji se preže sa leve strane'. — Ne preži vranca s te strane, on je livak.

    žijom, a ja njeg samo pokatkad livčom.


    ćkavo vrime?
    utu'. — eno, patke se loćkaje u baricama na putu.
    istirala na vaku loćkavicu.
    kad cilo prija podne lofra po selu?!
    čokota loze, obično u dvorištu, koji se podižu na stubove da bi se napravila hladovina'.

    či na vuču pa se veže na logov)'. — Vidim ja da si se ti latio posla ko i ono ždribe na logovu.

    u katane, makar dvi godine logovo.


    čki i sl. životinjama)'. — Eno, ostavila si otvoren špajc, pa ri mačke mliko loču. 2. 'prekomerno piti, opijati se'. — Ne znam

    u skitnji, piću i veselju'. —Zadržo je novce da bi se mogo lolat naokolo.


    i i besposličenju, koji voli noćni život, bekrija, skitnica'. 2. 'reč odmila'. — Lole jedan nanin.
    ć ne nego širine: zemljani ~, gvozdeni ~. Izr. bit svakom loncu poklopac 'metati se u sve'; strpat sve u jedan

    i goniti ga u krug ~ radi uvežbavanja kasa'.


    đržaljem za vađenje hleba iz peći)'.
    čisti alov, p onda njifu uspi prikrupu.
    oširenim delon za zgrtanje ili presipanje sipkih materija: gvozdena ~ drvena ~
    Lopatali smo pisak i baš nam je dosta.
    u'. 3. 'pljosnata trouglasta kost za koju je pričvršćena ruka kod čoveka ili prednja noga kod životinja.
    a, prepredenjak, mangup: — A on, lopov nikaki, kad god se napije, kupi ženi cvića da joj se ulaže.
    đa: 2. 'nečasno, nepošteno, nepošteno delo: — Ne baviš se ti, sinko, kakim lopovlukom kad fu tom ništa prodaješ, a znam da

    po ma: ~ družina, ~ banda'.


    ćavat šta oće, al u moju kuću nek ne dolazi, jel za mene je lopuža i ništa drugo.
    tora, na ručni pogon (kreće se na šinama)'.

    a glavu, pa mi triba i jedna nova Ioška od tvrde artije (So, Alj).


    etvica ili dasaka)'. — Na njivi je ostalo kuruza još samo za jedna lotra.
    ću, umi se i očešljaj, nećeš mi valdar ić na sokak ko kaki lotroš.
    cova, ima lovaca.
    om'. — U nedilju za lov se skupilo skoro dvaest lovasa.
    o, porod, porodična grana'. — Stigo nam je unuk, pa nam loza neće nestat. Izr. ženska ~ 'potomstvo ženskog člana porodice'; mu
    nam zašto joj loža nije ispala.

    ubardama, kako su pucali. 2


    a meni ova moja lubarda. Izr. Puca mi lubarda 'boli me glava'.
    bile zajedno, dve stvari koje ne mogu zajedno'. — Baš si ti jedna lubendinja, tio bi kupit a da i novci ostanu.

    Nosi luburu s jajima u špajc. 2. 'pletena košnica od rogoza'. — Ove godine ćemo samo iz jedne lubure vadit med.

    ki i luckasto.
    ogo š njom izać na kraj, od nikog vrimena bila je prava lucprda.
    čna divenica.
    oliš li me, luče milo?!
    — Nije se on lud rodio. 2. 'glup, nepromišljen, nerazuman; neuravnotežen, pust'. — Jesi I čuo šta je uradio onaj Iu
    a'. — To je naša seoska luda. 2. 'ograničena, glupa osoba, budala; lakoverna, naivna osoba, koja služi za uveseljava

    ašati, zbijati šalu'. — Nemojte se srdit, ne vidite da se on samo ludira.


    ati'. — Kad se napije samo tuče tu ženu, sirota počela je već ludit. ~ se 1. 'ludirati se'. — Samo se ti ludi prid svitom, pa
    pazio na sebe, nije moro tako ludo poginit.
    vid(i)Ia od njeg, cile nedilje radi i onda za jedno veče sve što je zaradio pobaca svircima.
    umno, dirati se'. 2. 'strasno voleti, želeti'. — Mož Joso ludovat za Katom koliko oće, kad ona ne mari za njeg.

    m ja njegova luđakinja ~ zato sam ga i ostavila.


    g s lopate. 2. 'ceđ, Iukšija'. — Tušta je luga bilo a malo masti, zato malo peče sapun.

    om oblika lukovice koja je u velikoj upotrebi u ishrani'. Izr. bili — 'češnjak Allium sativum'; ~ i voda 'prazna priča

    rata, luktiram sobu. ~ se 'osvežavati se na vazduhu".


    širenjem na jednom kraju u kome sagoreva duvan'. Ako sam ti poklonio lulu, neću ti dat da mi u potaji i duvan pop
    duvana za cigarete. 2. 'čovek koji pravi lule'.
    e (koja prolazi kroz vodu radi hla
    ine, da je i tvog lumperaja već dosta.
    pesmu, bančiti, terevenčiti'. — Prodo je vola pa sad lumpuje.
    Nemoj lunjat oko njezinog saIaša, sramota je! ~ se 1. v. lunjati. 2. 'jedva se kretati od iznemoglosti, vući se'. — Kako, jadan, da p
    k'. — Ko da se čuje nika lupa na tavanu?!
    — Ko bi taku lupaču naslušo.

    cakla. 2. 'razbijati, lomiti'. — Opio se pa lupa po kući sve što mu pod ruku dođe. 3. 'kucati jako i ubrzano (o srcu)'.

    se jaje i samo je lupinja ostala u ruki.


    u Iupila digod. 2. 'udariti'. — Lupi ga po nosu! 3. 'reći nešto nepromišljeno, neku besmislicu'. — Lupio pa osto živ! Izr. ~ glavom

    po travi, sva je izgorila.


    će je pratit ta ljaga nepoštenja. Izr. sprat ljagu 'skinuti sramotu'.
    m posla s tako ljagavim čovikom?!
    đemo, ljeljo, selo od nas biži, Ljeljo.
    , neugodno sklizak (vlažan i sluzav)'. 2. 'koji nema ponosa; koji izaziva prezir, gađenje, odvratan'.

    m cvetovima, krin.

    Bartul je trčo za njim, nije vidio baru, oklizne se i kad je onda ljosnio.
    redmet takvog osećanja, voijeni muškarac ili ženska osoba'. — Ča Vranje i sad još pokadkad spominju svoju prvu
    io'. — Ljubezna Gospe, moli se za me.
    deran bio ljubežljiv.
    uštvo'. 2. 'svojstven plemenitom čoveku, dobar, čovečan, osećajan, pošten i sl.'. Niko se u toj nevolji nije našo da mu kaže koju li
    Vladaj se ljucki, ko i drugi pošten svit! — Ljucki kaži ko što čovik divani.
    atna mirisa.
    đi unuk, didin ljubimac.

    vidi još jedared svoju ljubimicu, najmlađu ćer.


    Ljubio je didi ruku. 2. 'voleti'. — Ne mož da je ostavi kad je ljubi od sveg najviše. Izr. ljubi ga nana rođenog 'jako ga voli'; ljubim
    nost partnera u braku ili u ljubavi uopšte'. — Pije i oprja se zbog ljubomore. 2. 'neraspoloženje, zavist zbog pažnje ili naklonosti,
    ako smo se svi počeli vlše bavit sa malim sinom, naša ćerka ko da je postala ljubomorna.
    on to tajio, ljubomorno se pokazivo prid svakim.
    da bi pito za nju, samo da ti nisam zabranio.
    mo ljubopitljivo gleda u mene, đenja rakije)'. — Lulo moja lulice, srebrom okovana, ja bi na te pušio, al nemam duvana! (nar.).
    kad stane u dovratke.
    k, al kaka je to snažna ljudeskara, to triba vidit.
    ć u volju 'pronaći pravi put do čoveka'; ~ s livkom u glavi 'alkoholičari'; Koliko ~ toliko ćudi!
    — E, Ivane, znao sam da si čovik, al nisam virovo da si taka ljudina.
    . 2. 'ljuljaška'. — Ajde malo na ljulju, al nemoj zdravo da se ljuljaš.
    em se može ljuljati'. — Napravili su mu ljuljačku od štranaga.
    t. ~ se 1. 'njihati se'. — Ljulja se voz, sa će se izvrnit. 2. 'biti nesiguran, nalaziti se pred padom'. — Kažu da se naš zabat zdravo l

    bila sam nove ljuskure, pa ćemo prominit u postelji. 2. 'kora, opna kojom su obavijeni plod, seme biljke, jaje i sl.' — Baci ove lju

    imus smrzle noge da mi se počela koža ljuštrit.


    utlna kad bi vld(i)la kako ti se sin valja u pravu. 2. 'gorušica, žgaravica'. — Juče je štogod licnio, pa ga danas mori ljutina.

    čka za rep 'mnogo se namučiti oko nečega, stradati'; obilazit ko ~ oko divenice 'ne usuđivati se prići nečemu; vrti se ko
    a ko bi se brinuo (o nekome)'. Prvi se mačići (štenci) u vodu bacaje 'ne treba se plašiti početnih neuspeha'.
    čajnost, sitnica'. — Moraćeš se dobro poduvatit, jel to nije ~ kašalj.
    omestica'. 2. 'krzno koje se nosi oko vrata kao deo odeće'. 3. 'malo sidro (služi za vađenje vedra iz bunara kada se o

    — Kažete da je Roza mala, pa jeste, al je slatka i umiljata ko mačkica.


    štogod š njom uradit, ona je taka mačukata, pa ni o dici ne vodi brigu..
    ku ženu, ko da se za maćvu rodila.

    život, pa je očla od kuće.


    etu al se tako maćuvinski ponaša.
    đar'.

    aži mi, brate, kratko i jasno: šta oćeš, nemoj mi tu vazdan madžarat.

    ća"), smetenjak'. — Bio je i ko deran i ko momak vridan i sposobanj a otkako se oženio posto je pravi maflo, pa ga žena vo
    dnik kad sve popije što zaradi, pa mu i žena i dica u svemu magade.
    meti, budala, glupak (pogrd.)'. b. 'tvrdoglav, jogunast čovek (pogrd.)'.
    esi magarčiće, prostrićemo košulje da se suše.

    valjivati (kome)'. ~ se 'ponašati se neprilično, praviti gluposti; biti žrtva podvale'.

    arca: ~ pamet, ~ uši.

    ce' ~ mlfko'.
    rada. Gledaj Tomu, kako maglaiše čim je čuo za batine.
    vašaru našli smo pravi majdan bili prasica. Izr. zlatan ~ 'neiscrpan izvor'.
    — Jedna majka je tražila od mene vode.
    otinjska. Izr. žalosna ti ~ 'kaže se nekom koji je dostojan sažaljenja; ko od majke rođen 'go'. ~ božja 'Bogorodica'; m

    a. bot. bilj'ka iz porodice usnašica, Thymus'.

    ijati se, nešto izvoditi'. — Kate, vidi di su dica, zdravo su se umirila, cigurno štogod majstorišu.
    a stanovanj'e i svim ekonomskim zgradama'.
    tama, žir'. — Nemam tikve, moram iz maka krenit. Izr. Makom pogače; makom nasuva.
    ko ti je život mio!
    kad odem kod nji, a Roze nema kod kuće.
    al poklon nek je.
    zdravo lipo veselje.
    da mu je žena makar pet godina starija od njeg: imaće sriću u konjima! b. 'bilo, ma'. — Makar ko da dođe, samo da ne

    u pojedinačno kod stabla. Jedno od njih nema svoje stablo i dok ostali menjaju svoja mesta, igrač bez stabla nastoji da zauzme m

    truganje duga za bačve i dr.)'.


    — Kad ga onda počo vilištanom makljat, samo je udaro nije ni gledo oće 1 ga osakatit. 3. 'bežati'. — Baćo su pustili kerove s lanc
    bi kako je oko ponoći bila makljavina, sviid su letile boce i stoci.

    za moju sirotu nanu.


    -cho dem. i podsm. od malen.
    o dat Josi, brat ti je.

    paora međusobno rodovi.


    o kući, malopre su te baćo tražili.
    is. oko 30 cm i prečnika 10—15 cm.) za nabijanje zemljom zidova i podova'. 2. 'drveni čekić'. Izr. Ko maljom po glavi 'neo
    nabij'o obručove.

    a sva njezina braća su mater zvali nana.

    manjivanjem činiti da neko nešto radi, da nekud dođe'. — Birtašica je svojim pogledom mamila muškarce u mijanu
    ć toliko mamuljat, ako ti ne triba onda je metni u džep.

    zveckale mamuze. 2. 'rožnata izraslina kod mužjaka nekih ptica'. — Kad poidemo meso sa mamuze, onda razvlač
    zanjem dizgina smirivati, obuzdavati (uznemirenog konja ili koji je u galopu a neće mirno da pređe u lagani kas)'.
    manom 'imati kakav telesni nedostatak'; ~ srca 'bolest srca'.
    gog ila, daj malo mandare, sirotinjske rane (Bj).
    oj mi tu mandrat dok se dobro ne opereš

    o je spremala i mećala svaku stvar na misto, jel kod nane nije smila mandrljat.
    , di'co, donela punu kesu mandula. 2. anat. 'krajnik, tonsillae palatinae'. — Liza je u špitalju, vadiće joj mandule.
    č, a sad mange!
    se Joso tura tu oko kupovine konja, kad znam da nema ni božje mangure.
    kad je trizan a da ga Bog sačuva kad se napije.

    đe, ti se mani kopanja i dođi kući. 2. 'okaniti se (koga ili čega)'. — Šta se taj ker već ne mane lajanja, ne m
    — Ajd, manjivajte se, već je mrak pao.
    ne). Izr. ~ rojtoš 'marama od debele tkanine sa resama na krajevima (koristi se umesto kaputa ili drugih debljih ogrtač

    čeka da sunce grane, pa da onda iđe na poso.

    đe na Marin u varoš, nek kupi jedno dvi sviće.


    ća?
    ti, brinuti se, hajati'. — Luka toliko trči za Marom, a ona baš ne mari za njeg; Di'co moja, majka se već svega nauživala, zato ne
    m ni marjaša 'biti bez novaca'.
    ć tri nedilje nema od mene većeg maroda.

    itna ~ 'telad, junad; rogata ~; — Šta ne misliš, marvo jedna (o čoveku pogrd.)'.
    i, vidi ko se tamo marvaši prid svircima?!
    čovika i marvinče je imalo vlše života.
    am'; ~ peca 'stočna pijaca'.
    oda; ~ meso; — čorba; 2. 'uprljan mašću, umašćen'. — Kako može sist za taki masan astal? — Ustanite da ga operem. Izr. nek se

    ša sa hlebom)'. — Ako je i post, maslica baš nije rana za užnu.


    o 'ima umešane prste, kriv je za nešto'.

    ćuške su se vid(i)le masnice po licu.


    ru; kad se razboli, doktor oma dođe u kuću, al dida su to masno plaćali.

    a i biljaka, proizvod dobijen topljenjem sala: svinjska —, ~ sa obare 'mast koja se nakon smrzavanja priku
    na svadbi ili pratilac bandašice na „dužijanci'". — Na mastalundžijama perlice od kumaše, a na konjima pantljike na zlatne grane
    ila, nije vel(i)ko svinjče bilo a i slanina mu je bila dosta tanka.
    ri spremila za udaj uzgljance sve od samog maška.

    ne. 2. 'voz'. — Žuri se, je 1 znaš da mašina ne čeka. 3. 'vršalica'. — Sutra će nam doć mašina; vrće kod nas dva dan

    — Nemoj da se mašiš, po običaju, prvi u zdilu. 2. 'dopreti, zaći u neku sredinu, dohvatiti se'. — Kad bi se mogo mašit neba, on bi
    nam maškare 'običaj o pokladama i o Božiću'.
    nana lipu i široku mašliju, pa kad je svežemo u kosu, bićeš najlipča med svom dicom.
    snu i staru mater, pa očo u svit. Izr. đavolsku (vrašku) ~ 'nikako, ni govora'; Kaki otac taki sin, kaka mater taka ćer.

    jke'. — Njezino materinstvo je bilo nesrićno, sva su joj dica pomrla.


    lica'. — Matora divojka je ko prorasto ren; nikom ne triba!
    dno drugome'; ~ konj 'raga'.
    o matorka. matorko m 'matorac, starmali'. matoro pril. 'kao mator, ozbiljno, starački' — Znam ja da on još nije u godinama, al tak
    igne, kaže da ga već dosta dugo boli matra.

    on ode na četri godine u katane.

    je ona didina maza.

    čka mazna, čim sidneš oma se strpa u krilo.


    ćinom i sl. — Za pečenje kolača tepciju je nana naučila mazat. 2. 'krečiti (zgradu, sobu)' — Mazali smo danas o

    , nerazuman i neuredan čovek'. ~ on je mazgov, ne vridi mu ni divanit.


    vati'. — Mazi se, curo, još malo dok si kod tvoje nane. ~ se 1. 'umiljavati se'. 2. 'biti razmažen, ponašati se
    'si moro tako maznit da padne sa stoca. 2. 'ovlaš se mazati'. — Mazni malo kefom ćošu iza vrata.
    oš i divani mazno.

    podne, vidim kroz pendžer, napoljuje počelo da maždi!


    odranjen na mažnji, radiš ko kaki veliki.
    zdil(i)cu, a ja ću mećat Izr. ~ klipove u točkove 'podvaljivati'.
    e pojavljuje u suviše brzim naletima'. Izr. ide ko mećava 'brzo i mnogo jede'.

    ed svojima ne tribaš.
    v ~; bagremov ~; cvitni ~; Izr. teče mu ~ i mliko 'ima svega u izobilju'; ~ medeni (o čoveku) 'vrlo ljubazan'; pala mu sikira u ~ 'im

    č ću na vratu)'.
    čja'. 2. 'granica do koje se nešto proteže, mera koja do nečega doseže'. — Virujem ja tebi, al nana su kazali da ti je zasad me
    đa'. 2. 'vlasnik susednog imanja (u odnosu na suseda).
    jan, nežan'.
    , ko da ga se straše.

    koje se odvajaju od brašna prilikom mlevenja'. Izr. Ne mišaj se s mekinjama, jel će te pojist prasici 'ako si sa ološem ~ nesta
    ek'. 2. 'orah s mekom ljuskom'.
    ku)'. ~ Kako možeš volit tog melaka, naguro se pa ni ne izgleda ko čovik, već ko kako bure.
    'žito spremno za mlevenje'. — Pazi da ne izmišaš meljavu sa žitom za sime. 3. 'prazan razgovor, brbljanj
    meljaš taj šešir, oma da si ga ostavio na misto. 2. 'prljati, blatiti'. — Baš moraš čiste cipele meljat i po najvećem bl

    đuše, a jeste 1 joj probušil uši, da i mož nosit?


    nevolja, zlo'. — Mani se ti tog posla, možeš se i sam uvalit u mengule. Sva se dala u mengule. Izr. Pao u ~ ko pretelj u prcov!
    decimalnoj vagi'.
    lipo pojila, samo joj je jedno mesance ostalo.
    ćom 'voditi svoju brigu'.
    u hranu, masu, mutiti'.
    se, mutiti se'. Izr. Mete mi se po jeziku 'kad čega ne može da se seti, a zna'.

    erenje dužine'. 3. 'metrička centa (100 kg)'. — Ova tvoja krava je cigurrto teška pet meteri.

    a ~ dobro mete 'svaki novajlija dobro radi'.

    ili prašine)'.
    a krsta 'napustiti posao, odlutati'; ~ kupus, papriku, ~ zimnicu 'konzervirati za zimu'; ~ na sebe 'obući'; ~ na stranu 'odvojiti nova

    pasulja, dugmadima i sl. koja se pomiču po pravougaonoj geometrimsjkoj slici.

    njoj ugodit kad je ona u svačemu taka micka.


    edstvima za uiepšavanje)'. — Otkako je prviput išla u kolo, samo sidi pridogledalom i mi'cka se.
    m kojim se daje znak'. Izr. dat ~ kome 'dati na znanje'. migit -im nesvr. prema mignit. mi'gnit -em svr. 'dati znak okom, namignut
    d se furtom migoljiš. 2. 'izmicati se nestajati'. — Dotleg se migoljio, dok se nije sasvim oslobodio.

    pao jednogodišnji ugovor sa slugom (29. septembar)'. 2. 'majstorska tezga; radionica'. — Majstor su u mijolju od jutros.

    emu zapriti, pravi se mikast ne bi l drugi misto njeg uradio.

    o'. — Ko bi ga znao kad je tamo milijun nji prošlo.

    će miline nego kad upregnem moja dva vranca i kad pojure, mi'sliš da nogama zemlju ne dodirivaje.
    naziva svoga devera'. — Milinko zdravo lipo pi'vaje.
    kome)'. — Julka se ne pazi s Matom, pa joj se ne mili ni u bal ić.
    o milki jedinog unuka. ~ se uz povr. prema milkit.

    — Nemoj plakat, doneće tebi dida milošće iz varoši.


    e se i vrime prominit.
    etaljno protresti, ispitati'. Izr. Koga svit iizme na jezik, tog s mindraca ne skida priko noći!
    . — Miništrant je zazvonio a svi su kleknili.
    e'. — Ja se baš nisam otimo da miništrujem.
    iskroj sama.
    đavola vire!
    kad nam taj Vranje dođe, on je uvik pun ni'ki mirakula.
    čen, tih'. — Grga je svađalica, a njegov brat Marjan što god radi sve to mirno čini. Izr. — Bačka 'stvar je u redu'; mirne du
    strane slože'. — Nije lipo da se rođena braća svađaje, samo se dajete svitu na jezik ~ počme dlda da i miri. 2. 'činit
    , jaCinu nečega)'. —razdaljinu, ~ zemljište; ~ jakost rakije. Izr. triput miri, jedared siči! 'ništa ne činiti brzopleto' mise

    je u pitanju tkanina, ili od preležane bolesti na licu)'. — Bio je bolesan ko dite, pa je o(d) tog vrimena osto mističav po licu.
    čega'. — Taka velika soba, a jedva smo krevetima našli misto. 1. b. 'deo prostora na kome se nalazi neko (nešto); stražars
    šom, posijali di'tel(i)nu?! — Misto da učiš, kad si osto na salašu, ti skupio dicu pa se sigrate.
    ~. — Baš je mali, al ja se zdravo bojim miša. Izr. slipi ~ zool. 'šišmiš Chiroptera'; tresla se gora rodio se ~ 'previše buke ni oko š
    ju novog salaša, da ne možem po cilu noć oka da sklopim.
    Kate, da se naš deran zagledo u Josinu Katu; oće uskoro u našoj kući bit dvi Kate?!
    bušina (podrug)'. — Ko bi reko da toliko stane u tu tvoju mišinu; ne daj Bože da si mi čovik.
    je uvik spreman za niku miškulanciju, p onda iđe po selu pa pripovida.
    a)'. — Ove godine je mišlinger bolji neg lani, bar da smo Više zasijali.
    makar vi njemu više virujete.

    prati (obično glavu i ruke). — Ja mijem d icu, a ti spremi večeru.


    u kod domaćih životinja, naročito kod ovaca i goveda: veliki ~ Fasciola hepatica; mali ~ Discrocoelium lanceolatum'.
    bacili mitrađa i sad se slabo pokazalo. ← mađ. mutragya.

    itavog komšiluka.

    kad u lampi ponestane petroleja)'. — Lampaš sve većma miždri, vidi šta mu je?
    ajati mlak, zagrevati se'. — Mlači se mliko, dico, sidajte za astal.
    rvo doba života (o ljudima i životinjama)'. 2. 'koji nije sasvim izrastao (o biljkama); koji nije sazreo (o povrću, plo
    se ko nova ~ 'držati se zbunjeno, stidljivo, sudržljivo'.
    ćemo mi goste i za Mladence. 2. 'mladi bračni par'. — evo, iđu naši mladenci, sad će nam bit puna kuća.

    ča nego kad smo mi bili mladi.

    nak'. 3. 'starija žena koja se nedolično ponaša za svoje godine (podrug.)'. — Vldi snaš Marišku kako je zadigla konđ
    zdravo skupo.
    og Laze, samoje mladolikog izgleda.
    osto mladomisnik.
    — Ja i tvoj otac smo zajedno mladovali.
    m hladan'. — Popi to mliko dok je još mlako 2. 'mlitav, neodlučan, trom'. — Ne triba od njeg tražit da bidne strog, znate da je po
    čka mlaka.
    ovik iz zarobljeništva, a ona ga je primila tako mlako, ko da je tuđin.
    oštivat kad ga svi zovu mlakonja?!
    mlataraš rukama.
    ći 2. 'motkom stresati voće s drveta'. 3. 'snažno tući, prernlaćivati'. 4. 'mlatarati, razmahivati'. 5. 'govoriti šta bil
    rkosio didi, da su ga lulom mlatnili po nosu.
    k mlavit konje, ko da su oni krivi što je on pritovario kola, pa ne možedu da krenu.
    soka u stabljici(otrovna, životinje je ne jedu, bot. Euphorbia'.
    ojavio mličnjak.
    avankutski mlikar.
    o mleka i mlečnih proizvoda'. 3. v. mlikulja.
    ricino mliko iz Male Bosne je uvik friško.

    mleko ukuvano sa jajima i šećerom; obrano ~ 'mleko s kojega je skinuta pavlaka; udrobljeno ~ 'usitnjen hleb u mlek

    riti neprestano jedno isto, blebetati (podrug.)'. — Samo da nam Lajčo ne dođe za Božić, jel kad on počme mlit, nikad kraja, a div
    čovik, ~ (h)od, ~ pogled'. —Nikad mi nećemo ništa imat, kad sam dobila tako mlitavog čovika.
    mota taki velik deran a vučeš se mlitavo ko crknuta kokoška.
    mlitavost uvatila i samo bi ležo.

    mnogobrojan'. — Moraje bit siroti kad su okruženi mlogobrojnom dicom.


    emam ja novaca za taki mlogovrstan plug.
    skati'. — Kako to ideš, mljackaš ko prase?!
    dvajanju usne od usne i jezika od nepca'. — Mljašću prasici da sve puca.
    e ne triba očekivat dobru litinu, dugo je bilo suše.
    h poslova ~ kao narodni običaj'. — Tri komšije su nam došle na mobu, pa smo sve žito za jedan dan svezli.

    čki sve uradili, evo stigla je i mobaška užna.


    ć činit prema svojim moćima.
    čega': ~ radit, ~ divanit. 2. 'nagovestiti verovatnoću'. — Skioni se dalje od zida, mož ti crip past na glavu. Iz
    n na masti, moča'.

    remena (u odevanju, ponašanju, načinu života i dr.)'. — Došla je nika nova moda, pa i salašari nediljom više side u mijani neg u
    akarni sulfat'.
    čega ćeš se modirat, kad ni kruva uvik nemamo?!
    iti po modi'. — Ćeri se mode, a baćo njim polagano lance prodaju.
    u mi nana straćili modlu za kuglov, ne možem da je nađem.

    ri su ga tako istukli da mu je tilo puno modrica.

    i kupi mi modrila, tribaće mi za ispiranje košulja.


    ćan, zato je i mogo da se iškuluje za prokatora.
    či samo za mogućnicima dok su kogod i štogod, a čim propadnu, on i prvi ostavi!
    m drugom tečnošću, vlažan'. 2. 'kišan, kišovit'. — Mokrog li vrimena, ne da nam kiša iz kuće Izać. Izr. ~ brat 'pijanac'; mokra bra
    š j'e zemlja puna mokrine.
    vasiti'. — Samo kad kiša više ne pada, a baš je dosta mokrila.
    ne vridi izlazit na njivu, ni tako ne možemo ništa radit na njoj.
    i podnet, moždar ćeš ko ranitelj i ostat kod kuće.
    šarala sobu, idem da vidim kaki joj je moleraj?

    zgovarati, upućivati molitve'. Izr. Koga je molit nije ga srdit. — Sila Boga ne moli!
    ma, ali i u sebi, ne izgovarajući reči, nego misleći ono što bi se moglo reći'.

    m 1. 'mladić, mlad čovek'. 2. 'mladoženja'. 3. 'neoženjen čovek'. Izr. Momak na glasu 'ouven, viđen'.
    ću kako momačkim korakom gaze, ko bi reko da njim je već osamdeset.

    četa kako te gledaje.


    kanju, al je nj'emu žavo momčenj'a.
    u para nema!
    oba. — Vaš Ivan vam je već skoro posto pravi mončić.
    io bi se on već odavno, al mu baćo ne dadu novaca.
    će mi Beno, on je j'oš mončuljak.
    mater, buduća tvoja prija.
    ćarski život'. — Dok momkujem, dotleg i cura imam.
    baveza'. — Nije baš pod moranje, al red bi bio da dođeš kad te zovemo.
    aš ne volim radit al moram. Izr. Mora se samo umrit 'sve je ostalo neizvesno'. Moram ti dušu poroljat ko grudve na njivi! 'prisilit
    čega, ovi dana sve su nam morkače pocrkale. 2. 'prut od morske trave Calamus rotang'. — Dico, ako se oma ne manete s
    će ništa da idu.
    kana, priletio je u komšinsku avliju.
    čak'. — Kad bidneš stezo obručove na pridnjim točkovima, udari nove moroklince.
    amo da kovač okuje morokvašu i kola su gotova.
    e, koje sam metnio pored onog starog, jel na njemu je obruč popustio pa teče.
    tkaninu i sl.), namotavati'. 2. 'uvijati u omot, pakovati, zavijati (cigaretu, duvan)'. 3. 'obmanjivati, zavarava
    ljezno oruđe za kopanje, okopavanje useva'. Izr. Nema kruva brez motike!
    može na dan da okopa (94 kv. hv.).
    ) tamo, motikaje već uveliko.
    naoštrit motikicu, malo se otupila.
    motiku, ne kopaje se kuruzi motičicom.

    i'. — Zašto Luca motri na me, ko da će me progunit? — Kaže da se popravio, zato sam ga i uzo na poso, al tribaće malo motrit k
    veka i drugih kičmenjaka; 2. 'pamet, um (fig.)'. Izr. švraka, vrana mu popila ~ 'nema pameti'; zavrtit ~ 'zaludeti, opč

    ustit, zato triba sve pripravit za oranje.

    atrag, al kad smo stigli na salaš, mračak se već fain vaćo.


    o te virange, tako vam je mračno u sobi ko da je već noć, a još smo u po bila dana. 2. 'potišten, smrknut'. — Mora
    činiti smrknutim, potištenim'. — Badavad mračiš lfce, ni tako ne mož bit tako kako ti oćeš. ~ se 1. 'spuštati se (o mraku), s
    kaka mraka smeta.
    mrznuta rosa, slana; inje'. — Danas je tako ladno, da se didi uvatio mraz na brkove.
    đat': ~ prijatelje, ~ braću. ~ se 'svađati se, kvariti međusobne dobre odnose'. — Zašto bi se mi mrazili s bać Tomom kad on ima

    ta si mi dovo tu mrcinu, pa ja ako uzjašim na nju, slomiće joj se leda. 3. 'bezvredan, nikakav čovek (pogrd.)'. — Šta si mogo drug
    i'. 3. 'sramotiti'. — Kad mu nećeš pomoć, onda mu nemoj obraz mrčit. ~ se 1. 'garaviti se, prljati se'. 2. 'sramotiti se'. 3. 'mrgoditi
    na mesto'. ~ se 'kretati se, micati se'.
    e'. 2. 'krenuti, poći'. izr. Ni prstom ~ 'ništa ne učiniti za nešto'.
    — Ako ti je zima, a ti mrduckaj s nogama, pa ćeš se ugrijat.

    mo škulu, on oma počme mrgodit obrve. ~ se 1. 'pokazati neraspoloženje, mrštiti se'. — I ja bi volio da je moja žena
    evo kako mu je ime.
    a glas, da te svi čujemo.
    da 'kolonjska voda'.
    i ker zapišo!

    Jedva smo stigli iz varoši, taka nas je mikla noć uvatila, da se ni prst prid nosom nije vidio.
    e je tako mfklo ko u džaku.
    u, mrgoditi se'. — Znam da ne voliš kad ti Ivan dode, al ne moraš se baš prid njim mrkosit. Svladaj se ako možeš.

    rsimo. 2. 'zaplitati, praviti nered'. — Nane, ive mi furtom mrsi kosu. — Ja i tvoj brat smo se udivanili i t

    — Mi smo mrsko gledali kako nam odnose i ono malo što imamo, al uperene puške u nas su nas ućutkale. 2. 'neprija
    žetve i sadevenih snopova u krstine)'.
    bila kod mrca.
    lja, al još uvik tako mrtački izgledaje u licu.
    aca, pogrebni: ~ kovčeg, ~ kola, ~ blidilo'. 2. 'koji je kao pred smrt samrtnički'. — Kad sam ja stigla, nanu je već oblio mrta
    (2.11), dan mrtvih'.
    ežo u sobi na zemlji.
    momak tako žlvit mrtvo, ko mrtvo puvalo.
    čina nečega'.

    moj mfvit taj kruv, ako nisi gladan, onda ga ostavi. 2. 'kruniti kukuruze'. — Sutra ćemo mrvit kuruze: biće mobe, pa

    čina kuruza.
    jviše mrziš, obično ga se ne možeš osloboditi'.
    oji se mrzi'. — Snaja joj radi od jutra do mraka, a ona ne mož da je vidi, toliko joj je miska. 2. 'pun mržnj
    ćine smrti se mrze i ne mogu jedan drugog da vide, a rođena braća. Mrzi ga ko kera. 3. 'nemati volje za nešto'. — Mrzi m

    a kome ili čemu, jako osećanje neprijateljstva'.


    ćom (u uzbuđenju), zbog nedostatka u govornim organima'. — Tako je on muco od rođenja.

    č prozbori, pa i to mucavo. — Tako je mucavo divanio, da ga svit ni polak nije razumio, zato i mlogi nisu pristali.
    va je skoro cilu noć mučila.
    — Svaki okupator muči ljude u zemlji koju je zauzo. 2. 'prisiljavati na napor, teškoće'. — Nemoj mučit derana da uč

    i opet nadoli.
    ren, prevrtljiv čovek (pogrd.) 3. 'ništa, bezvredna stvar'. — Mislilo se da će on štogod stvorit, a ono ispo mućak.
    ćkaroš, već od troj(i)ce je uzo kaparu za kravu, a još uvik je prodaje.
    i se pokrenulo i izmešalo'. 2. 'mutiti, spletkariti'. ~ se 'tresti se i pri tom odavati zvukove (o kakvoj tečnosti ili nečemu što se nala

    m zna dat savit, zato ga i zovu mudrac.

    atra mudrim (podruglj.)'. — Drži sebe za mudrijaša, a u kući mu sve naopako iđe.
    i savete i izricati sudove'. — Losko uvik mudrijaši, a na kraju glupavo ispadne.
    j ti toliko mudrijat, već uradi kako ti kažem, pa nećeš rđavo proć.
    ćutio da se sakrio kad je tuča počela.
    bilo da se malo pričuvaš Albine mudrolije, je 1 se nikad ne zna, na što će to izać.
    n je nanin mudroš, kad odraste cigurno će bit prokator jel profesor.
    se'. — Dida već dva dana mudruju, kako da podile zemlju unučadima. 2. praviti se mudrim, mudrijati'. — Dok tj mudruješ, pro
    čnog glasa)'. — i meni je dosadilo što noćom furtom muči, prodaćemo je pa nam neće više mukat.
    i, al samo su muklo jaukali.
    obilom, Equus mulus, mazga'. Izr. Šta ćutiš ko ~? 'kada upitani uporno ćuti'.
    se, ženo, mene mani!
    a, uzajmili smo je od komšije.
    Nabrali smo fain grožđa, zato moramo tako u noć muljat.
    edvedu); gunđati; mrmljati'. — Divani lipo, nemoj mi mumlat.
    ćma gledaje mundire nego one koji i nose.
    ati'. — Vamo dođite vas dvojica da vas i mi čujemo, zavukli ste se u ćošu i bogznašta tamo munđijate.
    li oblaka i zemlje u obliku svetlosti, obično cikcak linije'.

    Bolje bi bilo da Boltu ne zovete, šta će nam ta murcula, mož nam sve veselje pokvarit.
    , al taj momak mi je sav niki murgast.
    ruštvu, jei još i murgasto izgleda.

    muslina sve vijori.


    nje'. 2. 'živeti na tuđ račun; bezobzirno iskorišćavati'. — Gazda muze sirotinju, a njegov rođeni sin ga potkrada. 3. '
    blon za krečenje, malanje'. — Uzajmi mi tvoju mustru, molovala bi ambetuš. 3. 'prepredenjak, lukavac'. — Čuvaj se Bolte, mustr
    ćud, kapris, prohtev (fig.)'. imat svoje mušice 'biti svojeglav'.
    kara. 2. 'žena slobodnijeg ponašanja'. — Kad god je u društvu, oko nje su sami muškarci, zato je cure i zovu muškara

    kuju muškarci; koji pripada muškarcima: ~ šešir, ~ ponos ~ lipota. 2. 'smeo, odlučan'. — Bila je to oluja, da je sam
    ani muški nek te svi čuju. 2. 'valjano, čestito'. — Ništa se vi ne brinite, biće muški urađeno. 3. 'na muški način, kao
    'nerotkinja'. — Ta i Liza je muštra, zato ni nema dice.
    (na kome), zlostavljati'.
    uti valdar je mutav momak.

    Joso furtom baca zemlju i muti vodu. 2. 'mešati'. — Mutim jaja za tortu. 3. 'unositi nemir, podbunjivati'. — Baš kad je izgledalo
    mutljag a ne vino.
    đe po selu i mutlja. ~ se 'vrteti se, motati se'. — Stipane, ako ne znaš ništa u kujni uradit, anda iđi napolje, nemoj se sam
    o, al meni Izgleda mutno i nečisto.
    čna ~, sobna ~. Izr. jednim udarcem dvi muve ubit 'jednim potezom obaviti dva posla; ko ~ brez glave, 'ići, raditi
    se providi muvoser, onda ga najpre ogrebi sa zida, p onda farbom umaži peć.
    ze, muzilja' Izr. krava ~ 'izvor nepresušnih prihoda'.
    e po prljavom tclu ili boje po zidu'. — Kako si to molovala kad se touke muzge vide po zidovima?
    va si muzgava po licu, oma iđi pa se umi.
    smo ti muzike na vašaru.

    mi! ~ drži! 2. 'kad se živo ukazuje na nepovoljan ishod ili posledice čega'. — Mi ga toliko ranili i pojili, a on nama sad na!
    . — Ja nisam kazala da ranu nabacaš svud po avliji. Zašto ste nabacali toliko kuruza na rpu, kad ste mogli oma u č
    na nešto'. — Kad bidneš donosio ditel(i)ne, nabaci i koji snop kuružne. 2. 'ovlaš, lako se ogrnuti (samo radi nekog hitnog posla)
    sti se do sitosti'. — Dok sam kod bać Vranje radio, borme sam se tamo nabacivo dobrog ila'.
    ati'. — Nabajavala je vračara mene, al ja joj se nisam dala.
    oga)'. — Kud sam baš na tebe nabasala u ovom mraku?!
    anju, natumarati se'. — Baš sam se nabazala, u varoši, a m'šta nisam kupila što mi triba.
    činio, nabediti'. — Nabidili moju curu da je ona zavolila mog najboljeg druga Grsu.
    đivat ni tako vam neću povirovat.
    — Najpre su svi salaši se pravili od nabijan(i)ce, a posli su pravljeni zidovi i od valjaka.
    — Zašto nabijaš taj šešir, kad vidiš da nije za tu tvoju glavurdu. 2. 'učiriiti tvrdim, zbiti, sabiti'. — Juče smo počeli nabijat zidov
    abome, dida, da ne možete zapalit lulu, kad ste toliko duvana nabili u nju. 2. 'snažno navući, nataći, nasaditi odozgo

    punjenje (zrno i barut) u vatrenom oružju'. 3. 'otvrdlo oštećenje tkiva, žulj, usled pritiska tesne obuće'.
    i se'. — Tribalo je to, toliko se nabokat, pa sad te boli trbuv'.
    aboksaj i moje čizme.

    borme, zdravo teško, već i doktori su se bojali kad je bolest uvatila maha, al, fala Bogu, krenilo je nabolje.
    m pominjati pokojnikovu rodbinu'. — Plače, a sve nabraja od pradide.
    — Zašto je tribalo navuć u avliju i ciglju i crip i trsku, nabrazdo si ga, ne mož proć ni tamo ni vamo.

    to što se rasušilo, osposobiti za upotrebu'. — Da bure nabrekne, triba nalivat vodom sve dok propusti tečnost. — M
    mlekom'; ~ oči 'napuniti suzama'.
    njezinom oma se nabrunda.
    ćeš i ti naskoro divojku, cura je fain nabubrila ispod leveške. 2. 'razmekšati se od upijene vlage'. — Prospi vodu iz sirka, zdr

    atmuriti se'. — Naburio se zato što smo njeg zaboraviii zvat u sigru.
    '. — Naša snaša se večeras nacelivala;svakog svata je ispratila i poljubila.
    ći, zube'. — S prve, samo ćuti i kad mu štogod kažete on se samo naceri, a posli se redovno umiša u divan.
    . 'naliti cedeći ili pažljivo odvajajući tekućinu od taloga'. — Probaj nacidit još jednu bocu masta da strina ponese njezinoj dici kad pođe na s
    r triput prospava i onda krece nacigurno.
    e nacilo krumpira i izvadi tučenog sira.
    mo više sitni drva u podrumu, dobro bi bilo da malo danas nacipaš.

    — Zašto si tako nacopo iia u tanjir ko da ti neće doteć.


    o dan izležava, triba ga probudit, valdar se već nacrkavo.
    da se nacuclala, dala sam joj punu bocu mlika. 2. 'napiti se, opiti se'. — Vidio sam Lazu kako ševelja putom, mora da se faln na

    tima)'. — S tim tvojim pametnim divanom načadio si već i Bogu i svitu!


    čekivanju (često na nepogodnom mestu ili trenutku)'. — Baš si našo di ćeš se načečit, ne vidiš da tu triba kola da stanu.

    o: ~ jabuku; ~ lubenicu'. 2. 'početi trošiti, upotrebljavati što' ~ ušteđevinu, ~ džak brašna'. 'učiniti da ko oboli, da poč
    đati, nanizati'. 3. 'neukusno, s mnogo ukrasa nakititi'. ~ se 'naređati se, skupiti se'. — Dica se načičkala na ogradu pa gledaje

    krompir, luk, zelen i sl.)'. — Jelica nek naloži vatru, a ti Mace, načisti luka i krumpira za nasuvo. ~ se 'provesti mnogo vremena
    ć čisto će upropastit svoje zdravlje.
    č čerio, ne možemo proć o(d) tebe.
    ija udala za Stipana, niko se nije mogo načudit di baš da njeg odabere od svi momaka koji su je prosili.

    og divana tu prid dicom, vidiš da su naćulila uši i samo vrebaje šta će ćut. ~ se 'napregnuti se u iščekivanju nečega;
    ćušala prid drugom dicom?

    O, Bože, nadani mi snagu, da izdržim i ovaj teret.


    om nadaren ko Mate: digne svakog čovika jednom rukom ko od šale; Izr. ~ za tamburicu!
    ajka bi te rado nadarila, al, rano moja, nemam baš ništa, pa zato ajde da te poljubim kad si tako dobro dite.
    o svircima u Josinim svatovima.
    vati dok se ne oseti da je davanja bilo dosta'. — Ko će vama nadavat kad sve potrošite! ~ se 1. povr. 'nadavati'. 2. 'natu
    koga), naići'. — Ti samo gledaj, Lajčo je obećo da će odan nadekat. ~ se -am se svr. 1. 'nasititi se dekanja'. — Tri d
    sno šešlr nakrivi.
    vi ga mazite, bolje ga malo nadevetaj, pa će on oma potrevit da se knjige uvati.
    kišobran, sve mi kapa za vrat. ~ se 'podići se'. — Kud ste se nadigli, nismo se još ni izdivanili?
    kaki je nadignut, ko da je u sto lanaca rasto.
    m sportovima'.
    se u igrama (plesu)'. — Volim kad se monci nadigravaje.
    'udeliti mnogima, nadavati'. ~ se povr.

    sobini (po sličnosti s kim ili s čim, po boji, po kom detalju ili čemu drugom)'. — Kogod u selu traži Josu Skenderović
    deci)'. — Šta se već toiiko nadimaš kad znam da nisi žedan. 2. 'praviti se važan pred kim, šepuriti se'. — Šta se ba
    ste vi, nadimili, puna ga je soba, kako se samo ne ugušite?!
    lako kopat u bašči, al bar sam se nadisala lipog mirisa, u bašči ima barem dvaest ruža.
    ći, navući'. — Nema slanine, al zato smo tušta divenica nadili. 2. 'dati ime nekome'. — Pogodili ste, deranu su nadili ime p
    nane, Kata ga je nadivanila. ~ se 'narazgovarati se'.
    os nadivo: cilu noć sam u košari čeko na kravu da se oteli.
    ć sam se i nadivojčila.
    Ni on sam ne zna, koliko je strašila nadizo, al mu ništa nije vridilo, sve su mu sime vrepci pojili. ~ se 1. 'kočoperiti (se), šepuriti (
    go, prvi u laganju, kad si i Vranju nadlago.
    u laganju'.
    ivana i kera bi nadlajo.

    ći u letenju'. — Kobo uvik nadleti svoju žrtvu.

    '. — Ti jesi siroma, al u škuli ako dobro učiš, možeš svakog nadmašit.
    se dica u bać Mukijinoj avliji nadmeću u skakanju i trčanju.
    ovik su jednaki.

    ćuti, tebe nadmudri.


    se u mudrovanju, duhovitosti s kim'. — Nisam baš zdravo pametar, al se neću s ludim Pipom nadmudrivat.
    namo, onda se to proglasi za nadnaravno čudo.
    a, dnevnica'. 2. — Za jednu nadnicu dvi kože dere gulikoža.
    i za danas pet nadničara, niko neće da radi ovaj seljački poso.
    ce, pa je moro cilog života nadničarit da i podigne.

    Ivan je i veci i krupniji od Stfpe, al u trljanju ga nije mogo nadobit.


    go (ili od mnogih) dositi; dobiti dosta u više navrata'. — Zbog ivoje tvrdoglavosti, Marga se, ko mala, baš iadobijala
    o iskusan)'. — Samo vi pošaljite Vinka, on jeste mlad, al će se snać jel e nadobudan momak i izmiriće braću.
    se snig otopi i prolice dođe, na lašim njivama podzemne vode nadođu. 2. 'naići, setiti se'. — Badavad ja tebi divan
    Jesi, jesi, dobro izmirio, al ako bi još koju jabuku nadodo, ne bi ti ruka otpala.

    voljno) mleka, podojiti'. ~ se 'nasisati se'.

    još malo vode u čorbu, stigli su nam gosti. 2. 'nadoliti onome što je već naliveno'. — Triba nadolit ono bure što je ju
    vr. prema nadometnit.
    v da ne nadometneš koju na svačiji divan.
    čini'. — Teta su često dolazili, al su dici i darova nadonosili.
    — Napisala sam našem Lazi kartu, ostalo je još malo mista, evo pa ti štogod nadopiši.

    amo krušnog brašna, tribalo bi odnet mlit, da nadopunimo prija neg što dođe novo žito.

    je malo izrasla ruvo, al imam ja još komad o(d) tog cica, pa ćemo nadostavit. 2. 'produžiti u govoru, pričanju'. — Ja se si

    avaliti'. — Ajde, Veco, mani se već ila, nadotalio si se ko da nikad nisi io paprikaša; 2. 'koji mnogo radi naporno'. — Nadotalio s
    vati se'. — Ako se još budeš nadotezala, uzecu Ilo ispri(d) tebe i nećeš dobit ništa do sutra.

    staviti'. — Uzmi komad štrange pa nadoveži. 2. 'dodati, nastaviti u razgovoru'. — Kad završim ono kaka je naša cura, a ti nadove

    azo da se u avliju ne nadovlači svega i svačega, sad nemamo kudan ić.


    tu pored kujne nadoziđat još jednu sobu.

    ine zakržljali repni pršljenovi'.


    a i mi ćemo ić. ~ se (trp. nadrt) 1. 'nažderati se, nabokati se'. — Ko je to vidio, tako se nadrlt, pa podrigivaš ko kako svinjče. 2. 'početi se cep

    Ako mu sad štogod kažeš, možeš ga još većma nadrkat.


    đem iz varoši na koli, pa sam išo pišce i kiša me usput uvatila, te sam nadrljo ko niko moj. 2. 'rđavo napisat
    naljutiti (se), rasrditi (se)'. — Nisam mu ništa ni kazala, a on se već nadurio.
    popiti nešto)'. — Ovu prvu čašu baš možemo i nadušak.
    a sve se kolino nadulo. 2. 'napraviti se važan'. — Zato što je posto zvaničnik naduo se ko pućak. 3. 'naljutiti se'. —
    e rastegne'. — Miško, evo ti mijur, pa ga naduvaj i imaćeš loptu. 2. 'dati kome, čemu veći značaj od onoga što ga stvarno ima, pre
    naduvenko.
    e, ne koraca ko čovik, već naduveno ko da paradira.
    dizala je dicu, radila u polju i nadvorila se bolesnika: dida i majka su pet godina nepomično ležali.
    emu i svačemu nađe manu, zato je i zovu nadžakbaba.
    i nadremati se'. — Svi smo se nadžonjali dok se ti nisi smilovo da dođeš.
    Dugo ti nisam vid(i)la curu, pa sam se sad iznenadila kolikoje nađikala.
    ne prvo triba zemlju dobro nadubriti stajskim đubretom.
    č ću ja oturat sve naedared.
    ipana kako je naerio šešir ko kaki bećar.
    i sidila, al si se nafalila punu sobu.

    bojim da si ti malo odviše nafarbo tu tvoju pripovitku.


    amo da nije taki nagal.
    nagaziti se'. — Borme sarn se ja naganco blata, i sami znate da sam krenio rano jutros, a bilo je podne kad sam ušo u avliju kod u
    tako mirna, cigurno je štogod nagazdovala. ~ se 'provesti dugo vreme u gazdovanju'. — Bać Lovro je vik izvikovo i sit se nagaz
    iti se'. — Čujem, Pere, da si i ti nagazio na para: otkad si se oženio, nema više mijane. ~ se 1. 'namučiti se gazeći kupus, grož

    nju'. — Nagladovali smo se i ja i dica za vrime rata.


    vik naglas mole Boga.
    u prsti)'. — Na Josine čizme smo metnili nov naglavak, bile su mu propale u blatu i kiši. 2. 'donji deo čarape'. — Nana mi štrika
    dati, nabiti (na što)'.

    — Ta, lipo je žito kad nako zlatno zaleluja, da ga se ne mož nagledat.


    se srdiš na Josu, jel je zdravo pogrišio, al ne bi tribalo zato da nagliš i da ga oma tiraš od kuće.
    ćemo za vida. 2. 'iznenada, odjednom'. — Naglo je skrenio konje i kola su se privrnila.
    asititi se glodanjem'. — No, saće se i ker naglođat, dali smo mu punu zdilu košćura.
    Malo glasnije divanite, ja sam nagluv na jedno uvo.
    ćo su prvi nazdravili i oma nagnili nako iz boce. 2. 'sagnuti, povinuti'. — Štogod konju mora da fali, jel je zdravo glavu nagni
    ovo na klin, a već mi se nagnojila noga.
    — Pao mi je danas nakovanj na nogu i nagnjecio mi tri prsta. ~ se 'postati zgnječen, oštetiti se gnječenjem (o voću i
    diti u gnezdo)'. — Našla sam jednu kvočku, sama se nagnjizdila u plivi pod šupom; 2. 'smestiti se, nastaniti se'. — Baš se nisi mo
    čini da ću vas ja morat nagodit, jel vas dvojca ste jednako tvrdoglavi.
    je bolje, već svakim danom iđe nagore.
    Marija, uradili ovaj vaš dunc od šljiva ko da je nagoričan?!
    i Manda su se u nedilju nagovistili u crkvi pa će se uskoro vinčat.

    eda da je kosačica slabo kosila žito kad smo toliko mršavine nagrabili. 2. 'napljačkati'. — Kako je tako je, al on je za života sebi
    ipo piši, pa će te i dida nagradit. ~ se 'ružno se obući, nakaraditi se'. — Šta fali Rozi kad se nako nagradila u šareno ruvo i o

    Mani se tog kera jel ćeš jedared nagraisat da ćeš zapantit.

    ica su poila mliko, a Marija, ko najstarija je onda iz kastrone grebala i širota nagrebala se da štogod poide.

    ma)'. — Litos su mi moljci malo nagrizli zimski kaput s kožicom.

    una je izgleda rđavo opredena, jel je posli pranja ostala nagrišpana.

    broju)'. — Nisam dobro ni metnila kolač na astal, kad su dica onda nagrnila. 2. 'natrpati, napuniti'. — Uzmi džak pa sam nagrni k
    dio toliko kruva nagruvat, sve ti je mliko popio. 2. 'naučiti napamet, nabubati. — Zašto baš moraš od riči do riči sv
    najesti'. 2. 'nagrabiti se (obogatiti se u nekom poslu)'. — Dok su drugi ratovali, on se nagumo pa njim sad zapovida.
    se 1. 'nasititi se guranja'. 2. 'udebljati se'. — Ao, Koce, ala si se ti nagurala!
    gra, ~ sadit krumpir, kuruze.
    e'. 2. doživeti mnogo neprijatnosti'. — Radila je ona i podizala dicu, a sirota nagutala se pcovki pijanog čovika.
    . — Zima jeste, al ko j to vidio toliko se naguturat da izgledaš ko gumboc.
    je za života radio za troj(i)cu, a on, čim je talovo, naguzo je duga do vrata nagužvarat -am svr. 1. 'najesti se do sitosti'. 2. 'prebiti,
    iskrsnuti'. — Mal nismo naišli na jedno svaljeno drvo, taka je velika magla bila, da ga nismo vid(i)li. 2. 'navući se
    '. — Kako me ne bi naidio kad ništa ne radi a još traži novaca za piće. ~ se povr. — Samo sam jedared obuko nove čizme i ~ naidile su se ob
    pije, svaku čašu naiskap.
    o jesenas podmazali plug i rđa je svu dasku naila. ~ se 1. 'najesti se, utoliti glad'. 2. 'rasrditi se, nagristi se'. — Živ s
    Vite, da je moj Vince danas najašio kraj našeg salaša'. ~ se 'zasititi se jahanja, najahati se'. — Valdar si se sad najašio, ve
    pogleda na kapiju i istrče na sokak.
    — Med svim moncima, Vince je najdrugačiji, zato ga i vole tako.
    ni ja tirat mak na konac: kad je svima dobro, i ja se slažem.
    e ženi najstariji.
    vo Ivan da se ženi, p onda će se cura udavat.

    najvišlji na čitavom putu.


    'dugo nositi crninu (za pokojnikom)'. — Već tri godine ima mrca u rodu, pa se sirota baš nakajala.
    odati, nastaviti (na nešto)' — Slomila sam bebinu ruku, majko, možete l je nakalamit pa da se opet sigram š njom ~ se 'nametniti

    e, nisu male, a stiskaje joj prste, moraćemo odnet i kod šustera, da i nakalupi.
    niko ga ne mož zaustavit u nakani.
    i se, rešiti se'.
    se, biti neodlučan, oklevati u nekoj odluci'. — Nakanjiva se ko gladan srat.
    u buretu, al valdar će nakapat još jednu litru. 2. 'nakvasiti kapljuć''. — Uzmi kocku šećera i na njeg nakapaj lik, jel zdravo je gora
    v i sakat, a i oblači se ko nakarada.
    dugo bolesna, al lipo lice joj bokst riije nakaradila. ~ se 'učiniti se nakaradnim, unakaziti se, nagrditi se'. — Pomozi joj povezat m
    ko se nakaradno oblači.

    dravo znali dicu nakarat. ~ se svr. 'karajući se zadovoljiti; nagrditi se'.


    asat na vrancu, pa ćete vidit kaki je to konj! 2. 'doživeti neprijatnosti'. — Samo ti trguj s Vranjom, pa ćeš nakasat š njim ko i ba

    Drovest mnogo vremena kašljući'.


    đena osoba. — Nije ona kriva što je nakaza, a svi biže od nje nakazan -zna -zno 'kou je unakažen, nagrđen, veom
    ti'. — Mislim da neće više u našu kuću doć, svašta sam mu nakazivala.
    li te vaše krpenjače?
    mu nije mesto'. — Siuoni taj stoc, ne znam ko ga je nakečio nasrid sobe?! ~ se 'stati negde (kome ili čemu) na put, ispre

    čeras košulje, pa ćemo sutra prat. 2. 'ukiseliti, zakiseliti krastavce, kupus'. — Ove godine smo nakiselili dosta kupusa i kr
    e malo nakiselo osića.
    smo dukatima našu jedinicu. 2. 'izgrditi'. — Dobro sam ga nakitila, sad nek se češe i di ga ne svrbi. 3. 'opiti, napiti'. — Nakitila
    eš da ga naklipaš, pa bi oma poslušo.

    zbHjno mislio, tio sam samo nako, malo da se našallm s tobom.


    a džak, ja mislim da sam dosta nakopala. ~ se 'umoriti se kopajući'.
    ću ujutru rano otić na oranje, a ti, Mate, nafcosi ditelne za konje. ~ se 'provesti mnogo vremena koseći, umoriti se kose
    tvoja kamara malo nakoso.
    ć se zna nakostrušit.
    se (o životinjama)'. v. kotit se,
    o se kuje'. jednorogi ~, dvorogi ~. Izr. I tebe bi tribalo malo metnit pod nakovanj! ne bi li se popravio'.
    i'. — Nakro se on za vrime rata, pa sad, kobajage, pošteno živi.
    jel mu je došo kraj. 2. 'za kratko vreme'. — Nakratko se i sunce pomaljalo kroz oblake. 3. 'na malom odst
    , al ja baš nisam zadovoljna koliko je nakrećila. ~ se 'izmoriti se krečenjem'.
    a sam nakresala, al ko će kući donet? ~ se 'napiti se'. — Bać Nikola se tako nakreso, da je sam sebe ugaćnjakom zavezo za drvo.
    hu), iskeziti se'. — Da vidiš kako si gadna kad se tako nakreveljiš, oma bi se manila plača.
    —' Lako mož bit da se izvrneš, jel zdravo ti je voz nakrivljen na jednu stranu. Izr. — šešir 'biti bez brige'.
    o diješ sino, izvrniće se.
    voljan, zlovolj'an'.
    ižaj mi duvana, obaško za lulu, a obaško za cigaretle.
    — Nakrko se pa sad spava ko blažen.
    smo kuruza, sutra ćemo nosit krupit. 2. 'rasuti'. — Kako si nosio taj sirak, svud si nakrunio kudan si išo.
    m)'. — Nakrupio sam samo za danas jedan džak.
    će nakrupno.
    o sve odjedared da sveze, pa zato na tog jednog konj'a toliko nakrva, da siroma jedva vuče kola. ~ se 'dob'o s" najesti, prejesti se
    ili su tušta al su i nakuckali.

    nakukala, al je pored nakog pijanca i sama očla na pvosjački štap.


    akukuriko se i sad je dospio u lonac.
    2. 'nagrabiti, steći'. — Nj'egova dica sad razbacivaje što njim je dlda nakupio.
    obro se snabdeti većim kupovinama'.

    ći naraditi se'.
    obrim nakvasila zemlju ~ se J. 'postati mokar, ovlažiti se'. 2. 'napiti se, opui se'. — Dobro su se nakvasili kad iđu putom zagrljeni
    čari, al su radom nakvrcali sebi za starost. 2. 'udaranjem nogom o nogu, stvarati zvuk zvečke na čizmama (u plesu)'. — N

    vitu. ~ se svr. 'zadovoljiti želju za laganjem'. — Puštite ga, ućutiće čim se nalaže.
    )'. — Bara se nalajala prid cilim selom o rođenom čoviku.
    laktovima (na što)'.
    Krista nalarfala, izgleda ko strašilo.

    a se nalickala ko da je iz cirkusa.

    apiju gosti. Izr. Krava je nalila (u vime) 'kaže se za kravu koja se skoro otelila i ima dosta mleka'. ~ se 1. '

    skršća, a onda skreni nallvo, oma češ vidit u daljini veliko drvo i jedan bili salaš, to je naš.

    — Oluja nam je baš fain nalomila veliki grana.


    ecova i pataka.
    o je pet snopova kuružne i naložio i sve na vatru'. — Razgrni malo žeravicu i naloži vatru. 2. 'zagrejati (k
    — Nikad se Joka neće naludirat ~ taki je rođen.
    em'. — Naludovo se, pa se sad oženio.
    u je, kaže, umriće, a ni se nalumpovo.
    ini: ~ dosta jaja, ora. — Mace, nalupaj ora, pa će nana sutra peć kolača. 2. 'istući, izbiti'. — Borme sam ja mog zn
    štvo, oma se naljolja.
    e, al od rakije se uvik naljoska.
    e'. — Baš sam motrila, naša snaša je fain naljubila, svi' su je darivau velikim novcima. ~ se 'izdovoljiti se ljubeći, zasititi se ljubl
    ala se pa izgleda ko strašilo.
    riti'. ~ se dovesti sebe u smešan položaj'.
    njega namajstorisat, prutom pa po turu. 2. 'napraviti nered (obično deca)'. — Zdravo ćute, tribalo bi vidit šta ta dica
    a, i ja osto namalo s oštrim brašnom.
    ći prijatnim izgledom'. — Baco je komadiće kruva komšinskom keru i namamio ga je u našu avliju. ~ se 'biti privu
    ga masnog ili žitkog'. — Namaži dici po jedan komad kruva s pekmezom Izr. iđe ko namazano; iđe da ne mož bolje; namazan s
    ilo, tako velik deran pa se namečio na kolač i otima od male dice.
    ćat)'. — Znam ja da moja unuka zdravo voli jabuke, namećala sam joj punu kotaricu.
    čuo sam da ti je baćo namekšo leđa!
    baci napolje.
    as paore namet, niko ne pita kako mi živimo.
    e volim kad je kogod taki nametljiv.
    me namigiva, ko da sam ja njegova cura?!

    ovanja'. — Cilika se namilovala dok je nanina bila.


    kola se naminištrovo: bio je već momak kad se manio tog posla.
    , naminjo se on konja za života, al i žena, borme.
    , pažnja, želja'. — Moždar sam ga uvridila, al to nije blla moja namira.
    du, a meni se čini da je fain namirio. ~ se 1. 'provesti dugo vremena mereći'. 2. naići (na koga, što)'. Izr. Namirio se na para 'našla krpa zakr
    žurit na salaš, dica su mala, pa neće znat namirit svinje i krave. 2. 'ispuniti čija traženja, podmiriti'. — Braća su sest

    voj momak našo tebi namiskinju.


    terati da lepo stoji, udesiti'. — Namisti kapicu, sva ti se zavrnula ostrag. 3. 'vratiti u normalan položaj'. — Namistill su mi lakat, al još me bo

    dovoljiti se mlateći (koga, što)'.


    o namlatili tri džaka ora samo sa jednog drveta. 2. 'istući'. — U drugom selu su i(h) tako namlatili da se već misec dana li
    — E, Vince, baš si nam dosta namlio, sad bi već mogo ić!
    i'. ~ se 'brojno se povećati, razmnožiti se'.
    . — Bartule, al sam se namodio u tvojim čizmama.
    ud je kad se napije, jedva ga je rođena žena namolila da legne. ~ se 'dugo i uporno moliti'.
    m sobu tako lipo namolovat.
    i se'. — Vrime je i da se ženiš, dosta si se namončio.
    ćeta, dosta ga je već namorio.
    klupko, ~ kalem. ~ se 'obaviti se oko čega'.
    prljati mrvama'. — iđeš s kruvom u rukama i svud češ namrvit po sobi.
    namrginjio, pa niko ne mož od njeg proć.
    gla bi malo i mene namrišit. ~ se 'poprskati se nekim mirisom'.
    unicu, pa mi je toliko namrsila da se već po dana miičim š njom da je odmrsim. ~ se 1. v. mrsit se (zaplićat se). —
    st je pripušila, pa se u licu namrskala i sva nika požutila.
    Namuzla sam tri pune kravljače. ~ se 'zamoriti se dugim muzenjem'. — Borme sam se namuzla kad sam sama pet krava pomuzla

    đite da vidite, jesam li vam dosta nano ogriva za peć? 2. 'plaveći navući (o vodi)'. — Moraćemo smest avliju, kiša je toliko liš
    činiti niz'. — Uzmi konac i naniži đerdan što ga je Kata jutros pokidala.
    , nek imadu konji nanoć šta ist.
    i nanovo metnu lulu u usta.
    u nanjušili tvora i cilu noć su prisidili prid jamom čekajući ga da izade. 2. 'naslutiti, prozreti'. — Dančo ko da je nanjušio da ga

    kat na Josu, on samo naobećava, al ništa posli ne uradi.


    čilo se, moždar će i kiša. 2. 'nanositi se (lepih) haljina'. — Ta se cura naoblačila, svake nedilje je bila u drugom ruvu, a jedno

    ak je visok, crne oči i brkove, štogod naočit.


    u, zasititi se hodanja'. — Kako se ne bi naodo, kad je pišce očo u varoš.
    ja'. — Teško je s malom dicom, furtom iđu za mnom i samo pitaje, ko bi njim se po cio dan naodgovaro.
    n se izležava, valdar se onda i naodmaro?!
    da poneseš i jednu bocu rakije.
    jke išli naogled, pa se tako upoznavali i sklapali brakove.
    gledalo'. — Mara se naogledala dok je bila divojka, znala se i po dva sata dotirivat prid ogledalom.
    ~ se 'nasititi se ogovaranja'.
    čoša bi ti samo smetala. b. 'zaobilazno, kružeći'. — Dođi naokolo, nemoj ić priko žita.
    Ona je sva naopaka žena, zato i kažu od nje se mož naučit kako ne triba radit.
    ća, al čega se privati sve i?Padne naopako. 2. 'kako se ne nosi, na naličje'. — Kad kiša pada ljudi često kožuv obuku naopak
    naprkositi, uraditi nešto loše (fig.)'. — Stane, dosta si naorala, mogla bi se smirit.
    ći, podbosti'. — Kad su tili ić u goste, ja sam moju Margu dobrim naoštrila, znaće ona kazat svekrovi. ~ se 'd
    napu u škulu.
    oš fain trišanja. ~ se povr.
    ovan je pravi napadač, čim vidi koga, oma se zatrčava i udara.

    ši, gradu). — Za samo tri sata pljuska, kiša je napadala digdi i do kolina je bilo. 2. 'opasti u velikoj količini (o plodovima)'. — Zb

    me)'. — Dico moja, ako ne možete pomoć, ne triba ni napakostit čoviku koji je u nevolji.
    čila jednu dugačku pismu napamet.
    dobro napapalo?
    oš se smije što drugima nije doteklo.
    re'. — Napari ti noge, pa će te začas proć nazeb. ~ se 'ugrejati se u toploj vodi'. — Zašto se nisi napario, kažu da je to dobro za re

    . — Sutra je, Dančo, na tebi red da namirivaš, a Tome će krave napasit. 2. 'nauživat se gledajući (što ili koga)'. — Svalila me j'e
    , rano zorom napasiva svoje krave.
    u curu i sad je napasnik u zatvoru. 2. 'onaj koji dosađuje, smeta'. — Taj Vranje je pravi napasnik, svakog dana mu štogod triba, v
    ovu nju badavad napasnica.
    dosta što nas je suša upropastila, već sad i ta napast ~ skakavci. 2. 'iskušenje'. — Dugo je ona strepila, al kad je nap
    dama, izgrditi'. — Samo što je načula da se o njoj pripovida, napala je komšiju da j'e olajava. 3. 'spopasti, obuzeti'
    ovo je bratovljevu ženu. 2. 'dosađivati, dodijavati zahtevima'. — Kazala sam ti da me ne napastuješ, jel ni tako ti ove godine ne
    — Taki je život, jednim uvik iđe dobro, a drugi su se napatili za života.

    mesto za to i gde nekome smeta)'.

    Mani Marka, taj' sve tira napedig.


    ćete drukput bolje slušat.
    mu danas, da mu neće skoro past napamet da ide zelene kruške.
    pni taj prlj, jel će ga žito svalit kad budeš kosio. ~ se 1. 'napregnuti se, nadimati se'. 2. 'oholo i nadmeno se držati, p

    ogledajte Rosku kako se napirlitala, izgleda ko šareno tele.


    u da mi napiše pismo za mog sina Vranju, katana je. Izr. ko napisan -a -o 'veoma lep'. ~ se 'mnogo pisati; zadovoljiti želju za pisa
    če i pcuje, a meni to ispalo smišno, pa sam se napiskala i brže bolje istrčem i(s) sobe, da se ne nasmfjem. 2. 'napeti se da n
    i'. 2. 'dati kome da popije više pića nego što može podneti, opiti'. — Napijo je tog mladog momka. ~ se 1. 'ugasiti žeđ
    ne, majka zna samo one stare napive.
    g puta pivala, sad se valdar napivala.
    čune'. — Naplaćo sam se za njegovo škularenje, a on kaki očo taki i došo.

    plandovanjem'.
    e na po sata, a naplećkala je ko da je bila tri dana.
    nju dobro napleskaj. ~ se 'izdovoljiti se tučenjem'. — Borme se Kata napleskala te njezine cure, tukla je svaki dan, sve dok se ni
    doplesti na nešto'. — Marga je naplela one kratke čorape, pa će cura sad imat dugačke za zimu.
    žbice'. — Ne jedan vec dva naplotka su se slomili u točku.
    . 'dati kome ili čemu da pije'. — Konjima triba prvo dat da idu, p onda i napojit. ~ se 'napiti se'. — Virujem da si bi

    osno odgajivač dele popola'. 2. 'hleb mešen sa pola ječmenog i pola krušnog brašna (davao se samo radnicima)'.
    jati veliku nuždu'.
    ebo otvorilo.

    dva divanim.
    — Moraš se i ti latit pa učit, sramota je bit naposerku.
    teže, a ono lakše ostavit naposlitku.
    '. — Skuvajte već jedared i mesa, dosta sam se napostio.
    im mali, a jednaki su godina.
    o plane, zametne svađu'.
    — Taki je naprasit ko guja, ne smiš mu rič prigovorit.

    ~ razbolet se'.
    ovesti dugo vremena perući, zamoriti se perući veliku količinu'.

    meni jednu cigaretlu o(d) tog tvog duvana. 2. 'podići, sagraditi'. — Ispočetka nisam virovo da ćemo tako lip salaš n
    ćio usne?! 2. 'naduriti se'. — Stana se prvo naprćila, al od bisa oma je i zaplakala.
    regli cilu snagu da izvuku zapadnuta kola iz blata. ~ se 'upotrebiti svu snagu, zapeti, upeti se'. — Možem se ja napregnit, al mi n
    i dosta vune, možeš počet štrikat čorape.

    tako naprićac, iđi sad kući pa ćemo sutra, kad malo razmislimo, napravit pogodbu.

    iliku odaleg pa do ćoše da je bilo dvanest meteri. Ja to samo nako, napriliku, kažem, a to mož i drugačije bit.
    ćala da ne možem nać onu svilenu maramu.
    — Od sve dice, najviše se ivša naprimećo, kako ga glava ne zaboli?!

    ipovido, mi smo se pošteno naili.


    ta u tom, ona napripravlja i tako čeka goste.
    težeš oko njeg, već ga spopadni napripuš i lupi o zemlju, pa će se oma smirit.
    Moja se nana našila uzgljanaca i naprišivala puca za svog života. ~ se 1. povr. 2. grdnjama obasuti koga'. — Nisu se oni sva
    đi pa nosi koliko te volja, imam ja brašna napritek.
    Napritila se jeste, sirota, al nikad zato nikom zla nije učinila.
    ti mnogo prkosa, nasititi se prkoseći (kome)'. — Volim dicu, al danas su se baš naprkosili.
    emena provesti prolivajući'. — Ona se, sirota, naprolivala suza za svog života.
    ma zadobiti, namoiiti'. — Koliko je samo Vinko divojaka naprosio i na kraju osto mator momak. ~ se 'nasititi se prošnje: a) kao
    potiskivala igla pri šivenju'. b. 'mala količina čega koja bi stala u takvu navlaku'. — Bać Remija, kako ću vam košta
    rži dosta slanine risarima za ručak.
    se napuckali, možete u sigranje.

    o j to vidio, napujkat kera na čovika?! b) 'obmanom, neiskrenim nagovaranjem navesti na svađu ili akciju protiv koga ili
    to metnit obruč, bojim se da ne napukne.
    čašu. 2. 'učiniti da ko u velikom broj'u zauzme kakav prostor'. — Ko j to vidio, nazvat toliko gofti i onda napun
    vrlo rano napupalo, samo da ga mraz ne obere.
    i se pušenj'a, zasititi se duvana'.

    čla svojoj" materi.


    č čim ne gladim po njoj, oma se napuva.

    ali su mi da sam se ja ko dite baš napuzo.


    radi, a kad sam došo kući, onda sam vidio da mi je naračuno i ono što sam kupio i što nisam.
    onjima, ako Boga znaš! — Mora da su dica štogod naradila kad su tako mirna. ~ se 'dugo raditi, umoriti se radeći'.
    o mali, ja sam se dosta naradovo, jel smo imali veliku rodbinu, pa sam dobivo darova.
    je dice, a sad ne zna da njim da odvida.
    ožiti i poneti'. — Uzmi jedan naramak sina i baci konjima u žagre.
    dosta najede'. — Mi smo se malo zadržali, a vidim ti si već sav josag naranio.
    ašarati se'. — Nararala se ko da je u cirkusu.
    deran ko iz vode. 2. 'izrasti na kakvoj podlozi (na biljci, na telu, drvetu i sl.). — Samo nedilju dana se ni
    čije cini život od nas stariji.
    ož samo taki bit na pokojnog dida Josu, ista tvrdoglava narav.
    la, kad sam vid(i)la da su svi protiv mene, a juče su drugačije divanili.
    da bi se u sredini sa razorom završilo)'.
    abrojati: ~ voćke, ~ salaše. ~ se 'stati u red, jedno pored drugog, nakupiti se'. — Laste su se naređale na žice, uskoro ć
    prizivati, pominjati'.
    '. — Vaš kuruz je vrlo naritko posađen. 2. 'retko, s podužim vremenskim prekidima'. — Kiša i oluja se skoro sasvim stišala, još s
    ži granja za potpalu. 2. 'napraviti dug, prezadužiti se (fig.)'. — Niko ne zna šta je uradio s tolikim novcima, a sve je narizo samo

    'roditi se (o većem broju dece)'.


    čka kako je narogušio brkove i samo frkće na kera. 2. izazvati na oštar stav, naljutiti'. — Ja sam se samo malo spore

    moja mater, ona je naroljala punu sobu dice. 2. 'roljkom (v.) uraditi znatan deo posla'. — Marta je dosta naroljala č
    e odnela kad se vinčala, bio je naruč, samo da bidne drugačije o(d) drugi udavača.
    bro smo se naručali, sad ćemo lako čekat užnu.
    narugali da nas počaste.
    Joškov je jutros naruicovo.
    tako fainski momak, a naružila ga je noga, šanta. 2. 'obasuti pogrdama'. — Izgleda da vas baćo nisu dosta naružili, kad opet gazi
    i nasada, valdar će bit i pilića.
    mo po vinogradu dosta voćaka. Kad narastu, iskorenićemo vinograd. 2. 'naglaviti na držalja: ~ motiku, sikiru'. 3. 'postaviti kvo

    putem). — Nasajkala se ona svega i svačega dok je dvorila pokojnog baćTomu.


    ćma je volio nasamarit koga nego dobro poist. ~ se 'prevariti se, dospeti u glupu situaciju'. — Velika je solo vrtljiga i, v
    da nasamo to obavimo.
    om nasamovala, čovik joj je bio četri godine u ratu, a onda još dvi u zarobljeništvu.
    m navesti na što, nasamariti (fig.)'. ~ se 1. 'nasititi se sankanja'. 2. 'nasamariti se'. — Nasamario se zato što je povirovo da i drugi p

    em jedan dan da me čimegod ne nasekiraš! ~ se 'naljutiti se, najediti se, iznervirati se'.

    ini'. — Ja ću da nasičem, a ti potovari u kola. ~ se 'poseći veliku količinu'. Nasiko sam se danas kuružne i za sutra.
    ite, ja sam se nasidio cekajući vas da dođete.
    ta ove godine mlogo više neg lani. 2. 'u dovoljnoj količini prosejati brašna'. — Nasijall smo brašna punu kotar(i)cu, biće fanaka.
    ćetila da sam je tila kroz pendžer bacit.
    osta za dvi tepsije prisnaca.
    ći'. — Beba se nasisala i zaspala. ~ se 1. 'sisanjem se zasititi'. 2. 'napiti se' (fig.). — Nasiso se Đuro, pa ne mož da potrevi
    čenom pućkom. ~ se 'najesti se, nahraniti se, zasititi se'. — Bar kad je Božić da se i on, siroma, nasiti dobrog ila.
    ćemo ga posli samlit. 2. 'u tančine'. — Ajde, sidi pa mi ispropovidaj al nako svećeg, nemoj nadugačko i nasitno.

    e skakutanja'.
    u)'. — Antune, sutra ćeš otić ugarit onu strniku di je žito bilo, ori nasklad, pa ćeš malo popravit i mrginj kad do njeg do
    će i nana doć.

    , nanizati'. — Vidim da si puno tunja naslagala na ormar. ~ se 1. 'poređati se, 2. 'preterano se najesti, nažderati se'. — Šta ste se tu
    plugove i ostavit i pod naslam da ne kisnu.
    Valdar sam se i ja svašta naslušala, kad živim s pijanim čovikom već dvadeset godina.
    go vremena u službi'. 2. 'naraditi se kao sluga, nasititi se služenja (kod gazde)'.
    mo da te nako popriko pogleda, oma će te nasmijat. ~ se 1. 'osmehnuti se'. 2. 'nadovoljiti se smejanjem'. 3. 'narugati se, podsmehnuti se k
    osmehnuti se'. — Kad se ona nasmiši, svakog smekša.

    če meso da nasoli.
    spava, kasno je lego.
    imaš, triba radit, samo od sebe se neće nasporit. Izr. Spori Bože! 'da bude u izobilju'.
    o, nije to kuća naspram naše.

    koga'. — Nije bilo čovika jel žene, s kojima se Liza nije nasprdala.
    mala svega i svačega ko da ću na oranje. ~ se 'naraditi se obavljajući niz poslova u kući'. — Naspremala sam se i ko

    e daj mu da toliko nasrće, mož još i ugrist koga.


    sto, baš tamo gde treba'.
    am da držite kerove vezane, jutros su nasrnili na Vranjinog derana, mal ga nisu pokidali.
    zobzirno nameće'. — Kata kaže da je on i bogat i zgodan momak, al ga ne trpi zato što je zdravo nasrtljiv.
    mali nasrtljivac svaku curu zadirkiva.
    ć oma nasrtljivo napada.
    vircima, tebi niko ne nastači; novaca nikad dosta!
    pošteno uradite, a ja ću se nastarat da bidnete plaćeni kako triba.
    nastajati se'. — Ko bi pomislio da ćemo se toliko nastat, mašina je kasnila skoro dva sata, mogli smo za to vrime pišce oti
    Čim smo mi odmakli, oni su oma nastavili divan. 2. 'dodavanjem učiniti dužim, produžiti kakav predmet'. ~ ima

    og perja nastirem uzgljance za moju udavaču.


    i'. — Popo otego pridiku, baš smo se nastojali slušajući ga.
    ć ć tri dana, a ja sam se za to vrime nastraovala.
    ra dosta prosuši, triba nastrit sve postelje.
    kom broju'. — Sirota Kata, jedva je malo spremila za ilo, a vidi koliko se nasukalo.
    moj nako samo nasumce, pa polak izostaviš.
    ua vam pravo kažem, išo sam nako nasumet na ovu stranu i eto stigo sam do vas.
    uvik divani nasupor?!
    eizbežan'. — Samo da nam barem toliko žita rodi da imamo nasušan kruv naš.
    pisak po putu'. 2. 'dati ili smestiti negde sipajući, usuti'. — Donesi tvoje džakove pa ćemo oma u nji nasut žita koliko ti triba za s
    .)'. Danas će za užnu bit nasuva s krumpirom.

    ati se mnogo puta'. — Ta obitelj se nasvađala, cilog života su bili s kime u zavadi.
    etkovali smo se pet dana za Božić.

    ama'. — Mi smo već našarali jaja za Uskrs.


    glavi'. — Niko ne mož tako da se našedi ko ja!

    Skrati malo, ne volim kad tako počmeš nadugačko i naširoko.


    abovki nek ti našije na ruvo; — Vridna je ona cura, našila je za dva sata više nego druge za cio dan.
    Divani ti naški, da te svi razumimo. 2. 'kako nama odgovara, na naš način; bogato, svojski'. — Kogod s tobom dođe, dobro došo,
    ć ila, naškodiće ti, kad znam da te boli žuć.
    i'. — Zato što si naškrabala bržebolje, pisaćeš nanovo i to redovno!
    ite kako je Marija lipo našlingovala rukave na košulji.
    ad dobro našopala.
    ca, našporovala je. ~ se povr. — Da se nije šporovalo, ne bi ni imali ovo što danas imamo.
    ti'. — Naštedili smo i nama i dici.
    teja pije naštesrce ko lik.

    apala sam peć, da nam lipa bidne za zimu.


    Mogo si malo i moje cviće naštrcat, kad si prao karuce štrcaljkom.
    ene temperature i sl.' — Posli velike vlage sad je sunce pripeklo pa se sav kreč na zidu našunšurio. — Roza je tako
    i našupljika sve što joj triba.
    ti nešto (nevešto ili što ružno stoji)'. — Obuko je lipo ruvo, a natakario niki masni šešir. ~ se 'žurno se obući (ali i neskladno)'.

    — Bio je lopov al je i natamnovo.


    ogo samo tako natapit šešir na glavu pa su mu se uši navrnile ko dvi livče.
    čem, samo ne bi volio baš mlogo radit, pa kad postanem bogat i imo svega, neću vridit nizašto. 2. 'oteći (od b
    co, kad sam pet hekti vina teglicom izvuko.
    ti piti'. — Ajde, komšija, uzmi taj bokal, nategni pa podaj dalje.
    ati)'. — Dida su uvik natenane pripovidali.
    — To ga je ona bitanga natentala da iđe š njim, a zna da deran nije vi'čan piću, pa se siroma opio i namučio.
    a ne natešem kočiće.
    Ne volim trgovat s Lazom, on uvik nateže oko cina. ~ se 'imati muke, prepirati se, voditi mučne rasprave'.
    si pripravit sersan dok ja nisam natimario konje.
    sa, natiro je konja na komšinsku ogradu. 2. 'dati povod da se negde nešto pokaže, izazvati'. — Samo sam
    e ruke i najmlađoj ćeri već nisam mogla natkat sve što joj je tribalo za udaju.
    orezšlic'. — Didi iz natkurnjaka uvik visi velika crvena maramica.
    u vrime, sad od kiše ne možemo izvlačit đubre.
    ~ se 1. 'natrpati na sebe, opteretiti se'. 2. 'najesti se, prejesti se'. — Niko nam nije kriv, što smo take izilice
    Đuku, kad je on gluv.
    zati sredstvima za ulepšavanje'. — Luca bi bila još lipča, samo da se tako ne natracka.
    edom, polazeći od zadnjeg kraja'. — Taki je čovik, on sve počme natraški, valdar se tako i rodio.
    čo na ogradu i dobro se udario. 2. 'trčeći dojuriti, dotrčati'. — Sad je natrčala jedna veća grupa dice. 3. 'nesmo
    a sam još tila štogod da joj kažem što mi nije bilo pravo, a ona se meni natrćila i očla kući.
    za kuvano meso. 2. naljutiti nekoga'. — Ti si dobro natrenico bać Jašu, već treći dan nam ne dolazi na salaš.
    d nije natreskan, onda je mamuran.
    lodova)'. — Natresi duda svinjama.
    znam tu šumu, al noć je noć, pa sam dugo luto, dok nfsam natrevio na kolibu.
    (i)ci trišanja, al su već natrule, probaj još koju natribit za ilo.
    , drugo nel zna ~ ode do prve mijane i natringa se.
    Natrljo se jesam, al svi su bili slabiji od mene.
    : — Natrošio sam se, ni sam ne znam koliko za ovi pet godina, al od tog suđenja samo su prokatori imali hasne.
    — Natrpaj, derane, piine džepove, valdar bar jabuka imamo zadosta. 2. 'smestiti bez ikakvog reda veliku količinu,

    baš natrpila i naradila za života, imala je čovika pijanca, a ni svekar nije bio bolji od sina.
    ati'. — Natrla sam rena uz meso i naplakala se, taki je jak da su mi suze same tekle. 2. 'trljajući namazati, natrljati; izmasirati'.
    zali ona kola da se promini točak, izgleda da sam natrudio nogu, boli me, a spolja se ništa ne vidi. ~ se 1. 'uložiti mnogo truda, na
    ma se radi ručni rad'. — Sve sam ja natrukovala, sad triba odnet da se uradi i sašije.
    kad su natrule?!
    g'. — Lipo sam ti kazala da s čaršapom skupiš sve mivice i istreseš napolje, a ti si svud po sobi natrunila.
    Jarebica smo malo nalovui, ai zato smo dosta zecova natukli. 2. 'nabiti, navući, nataći'. — Natuče šešir na oči, sagn
    .— Kako se ne bi natugovala, kad su mi jedno za drugim poumirali: dida, majka i rođeni brat.
    — Nisi me dobro uputio, toliko sam se natumarala dok vam nisam pronašla salaš.
    ko natuštio, ko da je sav svit propo?! 2. 'natmuriti se (o nebu), smrknuti se'. — Natuštilo se nebo, sa će da grune kiša.
    koga, nahuškati'. — Ne bi on to nikad uradio, dobar je ko komad kruva, al ona rošpija, njegova žena, ga je natutkala. 2. 'nagurati
    aliti na što'. ~ on se za života natužio al hasnu su od svega imali samo prokatori.
    uviše si gusto naudaro kočiće. ~ se 'zadovoljiti se udarajući, udarati do zadovoljenja'.
    mu nije koristilo, al je meni naudio.
    uk, dogod rat traje. 1. b. 'ono što neko pripoveda, što uči druge'. — Mladenci moraju prija vinčanja triput ić na nauk
    kovanje su išla dica samo imućniji roditelja i to neki čak u Beč, Prag ili Peštu.
    onda ~ biž, Bože, s puta!

    ća i kiselne za malu užnu, naumakal! smo se svi.

    čini da o(d) tog neće nikad suknja bit, zdravo je nausko skrojeno.
    nausnice. 2. 'deo lica između gornje usne i nosa'.
    moje nauvik, a sad tražiš da ti vratim.
    se, jadna, da joj je bilo dosta za cio vik.
    čega'. — Nauzimala je ona i drugi stvari. ~ se 'nakupiti se, nagrabiti se čega'. — Dok se nisu sitili, on se nauzimo ko r
    da je cilu noć nauznak ležo.
    ći se zadovoljiti'. — Otac mu se naradio, a sin se nauživo, trošeći očevo imanje.
    nite malo da se odmorite.
    a u kokošinjac i zatvorila i.
    mšija dobro danas navaćo.
    — Navadili smo dvadeset džakova krumpira.
    mesta ~ silom promeniti položaj predmeta'. — Probaj podmetnit divo pa navag izdigni!
    varo je on nas dosta, pa se sad svakog boji da mu se ne vrati milo za drago.
    je i dovezo puna kola; 2. 'prevariti se u trgovini'. ~ uvik se falio kako se on razumi u konje, a sad je navašario kobilu, koja ne
    đi spavat, nemoj mi tu džonjat za astalom.
    rgo je bio zdravo stidan, pa nikako da se upozna s curom koja mu se dopadala, pa ga Marko jednog dana
    ćemo se manjivat dok ne navezemo i sadijemo barem jednu kamaru.
    — Navezla sam ja mojoj ćeri svega za udaju.
    e žita pletenim užadima'. — Je 1 sramota je 1 nije, al dvi risaruše su više navezale žita nego njeva dva risara.
    vidi da ima i o(d) tog gore.
    ć snig je navijo do kolina.
    erati na što ili pred koga'. — Iđi ti, pa navijaj kokoške na mene, a ja ću i vaćat.
    — Zašto starog čovika tirate da zaboravi svoje navike?!

    ba da je puštim u bal. 2. otpozdrav na: Faljen isus! navike faljen!


    čiti'. — Tribalo je vrimena da ga naviknemo na jaču ranu; — Lako je na dobro navić. Izr. Di ko nikne tamo i navikne!
    o zaustavljali prid svakom mijanom, jel gazda i je tako naučio.
    Kad ja naviksam mom svekru čizme, mož se na nji ogledat, tako svitle.
    m zahvatom vila)'. — Baci još koji naviljak na kola.
    čanje)'. — Marga i Stipan su se u nedilju drukput navistili.

    vu navila. 2. 'staviti kakav mehanizam u pokret obrtanjem, zatezanjem.' — Nije sat rđav, već ti koji ga ne navijaš r
    nika, navlači jorgane.
    prema predmetu na koji se navlači'. — Sutra ćemo na uzgljance navuć čiste navlake.
    ćemo navlažit košulje, jel ujtru triba roljat. ~ se 'postati vlažan'.

    kud navodnjavanje kad su bunari suvi.


    iti neki predmet', ~ se 'natući se, namlatiti se'. — Skobill su se i zato sam i navoštila da zapante.
    ve navranit, neće meni dika to zabranit. ~ se 'obojit se u crno'. — Kako se mogla samo tako navranit, pa liči na pravu Ciganku.
    rkaš, ne mož to navrat nanos, pogača se mora redovno ispeć.
    smo dvadeset meteri po lancu.
    ću ja tebe i onda ćeš zaradit bubotaka.

    če navršila šesnajstu. ~ se 'napuniti se, ispuniti se'. — Navršila se druga godina od smrti našeg dide.

    gore, na kraju'. — Vidi, komšija, onaj tvoj deran se popo navr salaša. — Daj mi malo šećera, makar navr noža.
    čulo da je Lozikin čovik posli šest godina, od kako su ga proglasili da je nesto u ratu, najdared došo kući, pola sela je nav
    n priko glave, navlaku na uzgljancu'. 2. 'obući, obuti (odelo, obuću)'. — Oma krećem i ja, samo još čizme da navuč
    vesti dosta vremena na zabadanju'. — Ko je toliko špioda nazabado u ovu virangu?!
    o tvoje dite me je umorilo: toliko me nazapitkivalo.
    ida su se nazapovidali za svog života, kako su kazali tako je moralo bit.
    će, napiti kome'. — E, gosti moji, da nazdravim u vaše zdravlje.
    u rukama, oma počme nazdravljanje.

    anja'. — S vama oću da se kvrcnem: Nazdravlje! 2. 'uzvik kojim se propraća kijanje'.


    azeb pa leži.

    — Tribalo bi na ovaj zid od ambetuša naziđat još dva tri reda ciglje, pa bi malo i striju isprid salaša malo podigli. 2. 'sazidati mn
    mbetuš na salašu.

    o što se toliko nazivala, oko nje su sve matori ljudi sidili.


    a u školu, a mater je ne pušća. Kaže, dotleg će je nazlabat dok ne popušti.

    e rugat i tako je nazlobrzan, mož ti još čime i naudit.


    š se ti na vakom suncu.
    anja)'. — Ostalo je na vru trišanja, bar će se i vrepci malo nazobat.
    — Ne zaboravi konje nazobit.
    rati'. — Magla je tako gusta bila, da ja nisam ni put mogo nazrit. 2. 'naslutiti, predvideti'. — Kad će kraj suši bit, niko to nazrit ne
    ro i ravno bilo'. — Nemaš ti boljeg alata ~ sve ti je nazubljeno.
    nažalit, što nisam dala curu za tog dobrog momka. ~ se 'natugovati se'. — Nažalila se za materom.
    j kogod umre, ta se, sirota nažalostila.
    činiti kome ~ 'napakostiti kome'.
    ditetu da se uveče nažbura vode, samo će cilu noć pišat.
    o j to vi'dio, toliko se nažderat da padaš putom a svit te gleda. 3. 'naljutiti se, nasekirati se'. — Radio je k

    vrdim predmetom'.
    sam kopo sa novim sapištem na motiki i baš fain sam se nažuljio.

    e još mož i oprostit, al kad zdrav čitav čovik voli neat, onda bi ga tribalo tuć.
    n je al i zdravo neatan momak.
    bo ti tvoje (psovka)'.
    plavo ~ mutno ~ 2. 'priebvalište umrlih pravednika, raj'. — Kako si se vlado za života, ni kad umreš, duša ti neće u nebo. 3. 'Bog
    đu 'nastradati, naći se u nezgodnoj, teškoj situaciji'.
    po tebe nečastivi.

    se dugo nećkaš, mož se dogodit da te više ni ne ponudu.


    ćkavo dite.
    jednu za drugom: najpre mi je led potuko sve žito još na nogama, a onda mi ufriško i svi svinji pocrkali.
    tili, valdar će razbojnik sad platit za sva svoja nedila.

    čina mu nije dosta da izrani petoro dice i ženu.

    aćalo. — Mi samo dvared nediljno dajemo prosjakovima.


    će ljudi da si treću noć nedočuvan.
    emu divanit kad je deran nedokučen i ne svaća.
    čno ponašanje kad mladi upadaju starijima u rič.
    bi ozbiljan čovik uzo dudlu u usta i očo med svit; kazali bi zacigurno da je skrenio.
    đ čad.
    osetljiv'. — Ne vridi njemu divanit kad je taki nedositan deran pa zaboravi či'm se okrene.
    On samo ćuti i radi, pa se isprid sviju izmašio i posto za sve druge nadničare nedostižan u kopanju.
    ćer, al se ne mogu rastrgnit kad njim nedotiče, a dice je mlogo i atar mali.
    čovik. — Nedragom gostu misto za vrati. 2. 'nevoljena, neljubljena osoba'. — Većma volim umrit, nego za nedragog se
    ć u njevu kuću, kad sam unaprid znala da me ne vole za snaju.
    čen'. — Zvali su njega i drugi u društvo, al ne pomaže ništa, kad je on nedruževan, uvik se izdvaja i stoji sam ko kolac.
    nedužan, kad malo malo pa štogod nasrada.
    zgledalo nedužno, a posli se ispostavilo da su pogrišili svi oni koji su mu virovali.
    poverenja'. — Samo ti priuzmi sve nako negleduš, ima vrimena, mi ćemo poizbirat. Izr. Marama (v.) na negleduš i ne vidiš gran
    va je nehajna prema njoj.
    ja o svemu, al ne znam kako da počmem, je 1 je za mene sve to tako neiskazano i veliko.
    a, al ne lažem ko ti!
    osto je neizdržljiv čovik.
    i, a ja sim čekala, sad mi je, borme, već postalo neizdržljivo.
    a samo su neizgorivi zidovi ostali, jel to je zemlja nabijan(i)ca.
    kako se zove, al čula sam da je nika neizličiva bolest, pa zato očekuju da će njim mater ufriško umrit.
    će on sto godina, kad mu je tilo neizrađeno pa je zdrav ko čelik.
    Šta mi fališ tog neizranjenog konja?!
    itar je slomio ona dva nejačka jablana pored velike kapije.
    nejaka dica izgubila roditelje.
    ljucko ponašanje ga je i usmrtilo. nemaština ž 'oskudica'. — Nije nam rodilo, pa nas je stegla nemaština čak i u kruvu.
    čeg da kupi, kad nema novca ni koliko je crno ispod nokta. 2. 'ne doći, ne pojaviti se'. — Nema ga kući već dva da
    e rasrdio, nemilo je udaro di koga stigne. 2. 'neprijatno, bolno'. — Kad je čuo da j'e i njegov sin uvaćen u krađi, to ga je nemilo za
    pokojan'. — Ovaj najmlađi je nemiran ko da ima pundravca u turu, stalno vrti tamo vamo i svima smeta.
    am zašto je ker tako nemirno sidio na repu.
    tu od naše obitelji posli one teške kuge.
    io u nogama, pa u rukama i na kraju nemoć u Cilom tilu. 2. 'nedostatak snage, moći da se postigne željeni cilj'. — Ne morate me
    e tako nemoćan da mu je i ist teško, moraje ga ranit.
    či vide, da još jedared š njim ideš. 2. često: ama (ma) nemoj, ponekad ir. 'nije valjda, nije moguće (šta mi kažeš)'. — Do
    Antunu virovat, on se samo pravi nemtutko, a više zna od po sela zajedno.
    čenog čovika, da vam pravim esap o komenciji?! 2. 'glup'. — Nije samo zaosto u rastu, on je i nenaučen, zato svaki i pravi m
    čekivani gostivi.
    ilo što su sve zvali, a mene, rođenog brata, niko da spomene.
    a dica, a vi ste dobra dica pa ćete slušat šta vam se kaže.
    radi ko i svi dragi, al je neokretan kad štogod sam triba da smisli.
    ice iza drveta sprema da uvati vrepca.
    stranu i nako neotice stao joj na nogu.
    ć veliku dicu, a još uvik je taki neozbiljan čovik.
    — Dobar je i pošten rabadžija, samo pokatkad se tako neozblljno vlada.
    vi uputili da ga uči njegov nepametan drug.
    najviše nepametno.
    liki'. — Krovovi su letili, drveće se lomilo ko da je od slame, kažem vam, to je bila nepanćena oluja.
    čio si plašu.
    epismeni, bar puštite dicu u škulu, da oni ne ostanu u mraku.
    abo, malo ploda: ~ voćka, ~ zemljište.
    Stariji brat mog čovika je bio nepodnošijiv i morali smo izać iz kuće.
    će su već tri godine nepokretan bolesnik.
    al nije dobro ležat nepokriven u ladnoj sobi.
    je udario vitar i ostala mu je jedna strana tila nepomična.
    ć probali š njim, al izgleda da je on već nepopravljiv pijanac.
    šestoro dice, petoro od nji su dobri i vridni, a najmanji deran je neposlušan i tvrdoglav, uvik mora bit na njegovo.
    kvaren'. — Ako sam siroma, nisam zato i nepošten čovik.
    ošteno je bilo, al kad se nije unaprid znalo kako će se završit, malo laži nije bilo naodmet.
    e'. — Ja tebi kažem, Luce, da se ti maneš brige o poštenju moje ćeri, bolje se malo raspitaj šta o tvojoj pripovidaje.
    bno je da mi toliko divaniš, znam ja Josu bolje od tebe.
    ograda je ostalo nepovezano. — istrčala sam gologlava i nepovezana.
    čan prema mlađem bratu i da svu krivicu svališ na njeg, kad ste zajedno svžlili i razbili lampaš.
    o su radili, al su nepravično podilili, mlađi su dobili najmanje.
    ljutim se, uvređen sam'.
    zato nepretelj'.
    dbila, al on nepristano dosađiva, sve viruje da će se Jaga udat za njeg.
    pro u njemu.
    enavršen'. — Nemam ja kod mene više od nepunog dana oranja, a onda prilazim ko(d) tebe.
    č, kad sidim u sobi punoj dima.
    . — Kako možeš samo lofrat po selu, tebe će nerad ubit.

    znadu ko neradnika.
    njevci su u staro vrime nerado davali dicu na škule.
    bast'. — Baš mi je dosta vozanja po ovom neravnom putu.
    dno'. — Stipan i Lozija su nerazdvojni drugovi, valdar i da su rođena braća, ne bi više zajedno provodili.
    dovoljno; 'nerazumljiv, nejasan'. — Slušo sam i ja, al mu je divan bio tako nerazgovitan da ga ništa nisam razumio.
    Andrijom, zdravo mi nerazgovitno piše iz katana?!
    nerazumna žena, pa su joj i dica taka. 2. 'nedorastao, nezreo'. — Pazi šta divaniš pri(d) tom nerazumnom dicom, čuć
    stvo reda'. — Vi stariji triba da služite za primer, a prvi ste u pravljenju nereda.
    kad zna krenit na čovika.
    dolaze sedam nerodni godlna.
    ma stigla nerodica, samo da ne bude gladi.
    oda, ploda (o voćki, zemlji)'. — Žena mu je bila nerotkinja, pa su usvojili jedno siroče. — Danas ćemo izvadit onu krušku nerot

    kako se manio pića.


    . — Od veiiki briga taka me je nesanica stegla da ne znam već šta da radim: kad ustanem umornija sam nego što sam bila kad sa
    , vulgaran'. — Okani se, Duka, tvoji neslani šala!
    je umro otac među dicom se javila stalna nesloga.
    ožeš uradit, al tu nesramnu curu mi neš dovest u kuću.
    kako od onog vrimena kad sam kupio ona dva ždripca, ufriško mi pobignu s kolima i ja padnem, pa slomijem obadve noge. 2. 'n
    m je cura, i nesrićna mater samo plače.
    ćnica.
    k posto: za misec dana sva mu je stoka uginila.
    o se i nesrićno mož završit.

    eš se ti poderat vald, nestaćeš tako ko i svi drugi prija nas. 2. 'izgubiti se iz vida, isčeznuti'. — Tamo iza onog šum
    dica su nestrašna, a ženska su mlogo mirnija.
    '. — Mare, nemoj bit nestrpljiva, doveče će baćo doć i vidićeš ~ da su sve kupiii što su ti obećali.
    e gosti skupe.
    m s Matom, tvojim nesuđenim zetom.
    la s Martinom? Jesam, on se uvik ponašo ko nesvaćen. — Lazo je već uveliko bio mončuljak, al kaki je bio nesvać
    je nika nesvoljna.
    jiva! Nije čudo, kad je cura neudata ostala.
    ve mi je neudesno da te držim za ruku.
    ovik se od svačega boji. 2. 'nevešt, neiskusan'. — Potpiso je vekslu, a on je neuk u tim, pa su ga privarili.
    — Zovite Antuna, on je neumoran igrač, a većma voli u kolu igrat neg ist.
    n'. — Trgovci su s lakoćom varali neupućene paore.
    ite od nas neuputni ljudi.
    đen: ~ čoviic, ~ đak'.
    o njim dite tako raste, kad mu i roditelji tako neuredno žive.
    vijeno kaži šta misliš.

    n je bio zdravo nevaljan. 2. 'nevoljan, bolan'. — Već dvi nedilje sam nevaljan sa zdravljem.

    ila je najlipča nevesta koju sam dosad vidio.


    o je sve nevestino i đuvegi(j)ino.
    ko nevidljivo približit mišu i samo skoči te ga ščepa.
    varen'. — Zašto muče s likovima to nevino ditešce? 3. 'koji nije živeo seksualnim životom'. — U staro vrime svaki
    kad je on naše nevinašce. — Što bolje poznam Vecu, sve mi se većma čini da on baš nije nevinašce, kako se oće nama prikazat.
    kad gledaš čini ti se sasvim nevino.

    ra neće š njim kad je neviran momak.


    tan'. — Nije lipo od vas što ismijavate Lazu, a znate da je on na konju nevišt, kad nikad nije jašio. Izr. Od nevištog i gora pla
    ćen u laži.
    volja bila za vratom. 2. 'moranje'. — Ne bi se on još ženio, al nevolja ga je natirala: ostala mu je cura trud
    Bono je nezajažljiv kad je u pitanju kupovina zemlje.
    io zdilu s tri'šnjama prida se, a druga dica nek gledaje.
    čme njegov nezglavljen divan.
    amo i jednog nezvanog svata?! Izr. Nezvanom gostu misto za vrati! (supr. zvan ko i čašćen!).
    o sata solim pamet i ružim ga, a on se samo okrene i ode, ni brigeša ga što nije dobro uradio.
    žito, a slabo niči luk.
    ad je stigo iz zaroblj'eništva i ušo u svoju avliju, pao je ničice i poljubio zemlj'u.
    ditetu, ladno je napolju, da ne nazebe.
    i friško metne u nidra. 2. deo košulje, odela koji pokriva grudi'.
    iste posvađali, kad druge dice nema.
    đite malo dalje pa se tamo sigrajte, nigdi mira od vas nemam.
    ne zaspe. ~ se 'ljuljati se, klatiti se, njihati se'. -— Nemoj se nijat na tom stocu, jel će se izmaknit pa ćeš past i udarit se.
    itelja dvared vid(i)la, a danas još nijedared.
    ika, makar tri dana kruva ne io.
    o se ne slažu, a rođeni su. 2. — Kako ti je zdravlje? — Nikako!
    mpaš, ne znam samo di ga je našo. 2. 'koji, pokoji, poneki'. — Dobij'em i ja od mog baće poniku par(i)cu za šećer.
    lijati'. — Ako ovi dana ne bidne kiše, neće nam niknit kuruzi. 2. 'izrasti iz tkiva (zubi, rogovi u životinja)'. — Malom Josi su odje
    g novog kuruza.
    e? — Nikud ti nećeš ić.
    ~ ima još živog nimog strica. Izr. Nimom ditetu ni mater ne razumi riču; Nim ko grob!

    pada Nemcima i Nemačkoj'. Moj dida su bili zarobljeni u Nimačkoj u prvom svitskom ratu, još i sad znadu po koju nima
    ukama tako zna divanit da ga razumi i onaj ko ga prviput vidi.
    Luca nimakinj'a.
    alo nije bojala mraka.

    ine pripovitke.
    žo je slomljene noge pod kolima, a niotkale pomoć da naiđe. v. otkale(g).
    tvoju kobilu? — Nipošto! 2. 'ni u kom slučaju, nikako'. — Ti samo slušaj i gledaj, a nipošto da se ne mišaš u divan, dok ja ne do
    nisko, da se skoro didirivo sa zemljom. 2. 'malo, slabo, jeftino'. — Ja sam tebi tako nisko spuštio cinu, da već većma nisam mogo
    vog starijeg brata. Izr. bolje išta nego — 'bolje dobiti bar nešto nego ostati bez ičega'; nije mu ~ 'nije bolestan'; nije
    ice unakrsno upletene končane niti (kroz koje se provlači osnova ~ određeni broj u donji a određeni u gornji deo nita)'. — Pritisk
    onu gredu u nizu, imali bi dobru zemlju svudan.
    izmisli što god znaš, al š njim nizaboga da ne ideš.
    Sva su mi dica porasla, samo je najmlađa cura ostala niska; — Ne znam zašto mu je strija tako niska?
    i sl. (zrna nakita, komadiće raznih predmeta i dr.) praviti nisku'. 2. 'stavljati što u jedan red jedno pored drugoga, ređ
    će k'iše, njaču magarci. 2. (fig.) 'plakati'. — Sram te bilo čim te kogod takne, a ti oma njačeš.
    votinjama sličnog glasa, ili o čoveku kad je podražava, maukati'. — Odvijaj te macke da ne njauču tu pod pendžerom.
    u nje na konje, onda i kandžijom pošiju.
    čerajte, pa u spavanje, jel ujutru ćemo rano na njivu.

    čkom njokalicom? 2. 'nos, usta ili celo lice kod čoveka (pogrd.)'. — Samo mi smetaj, pa ćeš dobit po njokalici!
    kako možeš samo taki njunjav ćovik bit?!
    dok je mračno; pomrčina, tama'. — Da sam se ja pitala, ne bi i pustila da krecu u noć; — Pet noćivi ne spavam od zubi. Izr. nije t

    ćit kod nas.


    ćivaje nego da ostaju u polju noćom.

    s) su se našim sokakom pratili svati, pa sam slabo spavala. 2. 'ove noći, u ovoj noći'. — Ne bi ti izašo da vidiš šta to no
    boka naniže) koji služi za hodanje'. 2. 'stopalo'. — Sva dica na krevecu griju noge u zapećku. 3. 'donji, u više krakova odvojeni d
    ć čki.
    anje nogu'. — Ti si spremua vodu, a di je nogara — čime ću otrt noge?
    č za korito (u kojem se pere veš)'. — Joso, spremi nogare i korto, sutra ćemo prat košulje.
    za tebe nema gotovi čizama.
    gu'. — Zasuči tim ditetu nogavice da mu se ne vuku po blatu.

    Blaška nogonje.
    aju prstiju na rukama i nogama'. Izr. dogorit do nokata 'dozlogrditi'; za konjski nokat 'umalo što nije'; zubi
    Stipe me je s onim njegovim nokatim palcom svog zaparo po leđi.
    su ti noktetine, oma da si uzo makaze i posiko i(h).

    iju i usta koji služi kao organ za disanje i miris: velik ~; orlovski ~; prćast ~; pi'sav ~. 2. 'deo njuške kod životinja
    o je malo nosata.
    g mesta'. — Zašto ti nosaš to dite s tobom, kad tri'ba dođi pa ga nadoji.
    Roza više izlazi na rad u polje, već je fain noseća.
    bar krastavac.

    Ona lipa bila mladica je već počela da snese svaki dan po jedno jaje, biće to dobra nosilja.
    ma, uopšte na sebi'. — Vrio se i ljudi su na ramenima sve žito nosili na tavan. 2. 'svojim kretanjem omogućavati pr

    oša ugovor na oviru.

    navro? — Sa(d) ću ja pogledat u moj notes, tamo sve piše.


    neupotrebljavan': ~ kuća, ~ plug. 2. 'koji je skoro nastao ili će tek nastati, mlad, svež'. — Zašto gaziš tudan, ne vidiš da tu raste n
    . novac i vrag nikad ne miruju! bit pri novcu 'imati novaca'; za male novce 'jeftino'; kupovat za gotov ~ 'plaćati odm
    će da vide kako će svekar i svekrova dočekat novaliju, kažu da će je zdravo darivat; nije ni čudo kad žene s
    cu'. — Platio je novčanu globu. 2. 'koji ima novaca, bogat novcem'. — On je toliko bio novčan čovik da si uvik mogo od njeg do

    i za bodenje: ~ za kruv, veliki ~, ~ na puški. Izr. posvađat se na ~ 'zavaditi se'; zabit ~ u leđa 'izneverit, podvalit'; stavit ~ pod grl
    Samo makaze na oštrenje kod nožara.

    Moje je, komšija, da nudim kad prodajem, a tvoje je da se pogađaš. ~ se 1. 'davati, nuditi jedan drugog'. — Zatekli su pun astal
    cu smo ostavili za kolače. 2. 'mašina za najkraće šišanje kose'. — Šta će mi kosa kad je lito, tiraj nularicom do glave.
    bukom, a njezine oči samo u kolač glede.
    ic, nuza se. — Vranje, sidi ode nuza me.
    čovik, a umro je u velikoj nuždi i nemastini. 2. 'fiziol. izlučivanje nepotrebnih sastojaka iz organizma (iz mokrać
    , nužan'. — Da nije nuždan, ne bi se on ponizio da ište na zajam.
    a njezinog njunju okreće oko prsta kako oće.
    nj ga njuši, pozno ga je. ~ se povr. — Kerovi se njuše i tako pripoznaju jedan drugog.
    ima, gubica'. — 1 gadžo je uvuko njušku, smrzo se. 2. 'iice u čoveka, posebno usta i nos (podr.)'. — Poruči ti Lazi da ne tura svu
    žandarsko njuškalo.
    ti po stvarima'. — Opet štogod njuškaš u fijoki, oma da si išo napolje. ~ se dem. prema njušit se.

    Čekajte da ja jedared obađem oko salaša, pa ću vam kazat koliko je meteri. 2. 'zaobići, izbeći'. — Samo da znaš, smrt nece

    ć na vašar?
    mu i veliki brkovi obalavili, tako mu je teklo iz nosa.

    baljuždrili kartači. — Ti si obaljuždrio meso, a meni daješ košćuru.

    čiti se'. — Majka je lezala nepomično, kad smo mi došli već je sasvim obamrla i nije više ni došla sebi. 2. 'smrtno se upl
    stio od ovog svita, obamrlo je puštio da mu vise ruke.
    e i švargla na svinjokolju'. — Sa obare smo skupili skoro pet litara masti, obarit obarim svr. 'držeći kratko vreme u klju
    darovima da se svudan samo o tom pripovidalo. 2. 'zaokupiti, saleteti'. — Puštite momka da nam sam kaž
    što smo se susrili. 2. 'ne uzimajući u obzir, na stranu'. — Obaško to što je u zatvoru bio, momak voli i da popije. Izr. Bit obaški r
    ub na rukavu, kao i na gornjem delu suknje)'. — Namisti tu obašvu lipo ispod kaputa, sva ti se zgužvala.

    još ovo malo posla sam obavit.


    klija je tako velika da je možem dvared obavit oko sebe. ~ se 'umotati se, pokriti se'.
    ć smo bili blizo đuvegijinog salaša, a Marija se još jedared obazre na naš salaš, ko da joj j(e) žavo što ga ostavlja.
    '. — Nije on kriv što je obdaren velikim nogama pa ne mož nać cipele za sebe.
    o udivanili, ni jedan nije obdržo.

    om radovanje.
    novetat, kad dida štogod obećaje to će zacigurno i bit. ~ se 'dati pristanak na brak'. — Grgo me je zaprosio, a ja sam mu se obe
    za neko verovanje, davati izgiede'. — Kako sada žito stoji, obećava dobar rod ove godine. Izr. Obećava kule i gradove 'laže'. ~ s
    je taki radnik da će ga svaki gazda oberučke primit da radi.
    vremenom ustalio'. ~ običaj je da za Božić bar jedno dite dođe za položaja(v.) Izr. imat ~ 'imati naviku'; narodni obič
    čitog obeležja'. — To je običan diviji zec, a vi ste mislili da je pitomi.
    gledali na sat, ustajali su obično kad pivci zapivaje.
    abediti'. — Grijota je obidit nevina čovika, samo zato što nije sad tu međ nama.
    ovro je redovan momak, obigeniso je jednu i ne tribaje mu sad druge.
    k metne punu bocu vina prid sebe na zemlju i obigra je. 2. 'obići mnoga mesta, posetiti mnogo lica'. — Kako da se
    ćivati koga moleći što'.

    nom'. — Noćos j'e pala obilna kiša, dobro će doć svim usivima.
    Izr. ni zube ne da na njeg obilit 'ni reč lošu ne dati na koga'.
    rocvatalo je obilno, valdar će i roda bit.
    j'ednim kočićom dokleg si posijo, da se sutra ne bunim.
    smrtiti, pogubiti vešanjem'. Izr. ~ nos, glavu 'pokunjiti se'; ~ blende (v.) ko žedno magare! 'umoriti se od silnog plača'. ~ zube na klin 'ostat

    će se Ana za me udat i kerovi će torte ist.


    on mora bit obišenjak čim trguje s konjima. 2. 'duhovit, vragolast muškarac, spadalo'. — Oko njeg su se svi kupili
    ćan u selu noćos obili lopovi. 2. 'odbiti deo nečega'. — Sutra ćemo obit zid, pa ćemo ga nanovo mazat. 3. 'otić
    obrojnija u selu.
    jaši granu pa se nećeš morat držat rukama. b. 'uzjahati, pojahati'. — Lip si mi ti momak, kad ne znaš redovno ni objašit konja.
    javili i u novinama da će se bać Ivackov Marko i Lazina ćer vinčat u nedilju. ~ se 'pojaviti se, pokazati se'. — Ta K

    e, još možemo i pokisnit.

    ćemo pokisnit ko mišovi.


    ma'. Izr. Vedrit i — 'biti svemoćan'; onaj što vedri i oblači 'Bog'.

    čnosti nećemo sidit kot kuće i čekat da se razvedri, a poso za to vrime neće niko uradit.

    vesti'. ~ oblago je tu mladu curu pa se u njeg zagledala, a on obišenjak onda našo drugu.

    u padavine'. — Niki crni oblak se nadvio, oblak pa vije da sve oči peče. Izr. provala oblaka 'pljusak'; Nećemo vald
    anju dolazi u kuću gde je mlada dovedena'.
    o divenice. 2. 'obići, posetiti mladu u đuvegijinoj kući odmah posle venčanja'. — Sprem(i)te tortu i dvoja kola, mladi
    odlazak u kuću nove mlade.
    e lola oblegira da će mi pendžere polupat ako ga ostavim.
    (š) šume puna kola dračovi oblica.
    ih strana'. — Posli pranja, dobro obli boce i nek se onda ocide od vode. — Toliko je žurio da ga je svega znoj oblio.

    o)'. — Mačak zgrabi komad mesa, začas ga proguta, obliže usta i priskoči priko zida.
    usta'. 2. 's pohlepom gledati na neko jelo (fig.)'.

    akvašen vodom, rakijom ili nekim medicinskim rastvorom) koji se stavlja na obolelo mesto'.

    čelo krastavcima i svezali maramom, kažu, boli i(h) glava.


    vu zemlju pripiše na unuke, sad je on osto go golcat.

    al je najdared obnemogo i ritko izlazi i(s) sobe.


    lepeti'. 2. 'ne moći kontrolisati svoje postupke (obično usled nekog uzbuđenja)'. — Kalo je prosto obnevidio od bisa i po
    kazali da joj je mater umrla, obneznanila se.
    elove u obliku prstena': ~ sita, rešeta. 2. 'donji vodoravni deo šešira'. — Pozdravi se on sa svakim, al nika
    avi se, pa ću ti kazat oću 1 se udat za te. ~ se 'postati bogat, steći bogatstvo'. — Bacio se na trgovinu i samo za nikol(i)ko godina
    čarapa'. Izr. udaren mokrim obojkom 'luckast'.

    bolila od jektike (v.).


    gazde je obor uvik pun svinja.

    naš ždribac je na obadvi pridnje noge obosio, triba odvest kod kovača i potkovat.
    — U ratu sam bio oboružan s jednom starom dugačkom puškom. ~ se 'snabdeti se oružjem, naoružati se'.

    je bila obrada, al je kiša kasno pala i slabo je niklo.


    e za dobijanje ploda s nje'. — Zemlju triba dobro obradit i dat joj sve što sliduje, p onda se mož očekivat i dobar rod.
    još ove dvi lipe kruške, odnesi i obraduj brata, kaži da mu je strina poslala. ~ se 'postati radostan, razveseliti se'.

    iše, za nošenje tereta o ramenu'. — Svaki dan je na obranci nosila po dvi kane pune mlika i prodavala ga na peci.
    '. — Malo je sramota za divojku, kako ti je bašča korovom obrasla. — Što je Loko smišan u glavi: sav je obraso u bradu, samo m

    — U nedilju smo obrali vinograd. Izr. obro je bostan 'zlo prošao, nastradao'.
    še da mi je skoro obraz ispuco. 2. čast, poštenje; osećanje stida'. — Da ima obraza ne bi nam nikad više došo u kuć
    zdi, a ti, Bartule, onda dalje ori; Lozija će doć na salaš pomoć meni sime pripravljat.
    u se obrazići zarumenili.
    nevolja snašla, komšija, kad si i glavu obrijo? ~ se 'skinuti sebi dlake s lica brijačem'.
    biti, zavesti'. — Ja vam kažem da je Nikoia vašu Margu obrlatio, pa ako je ne date redovno da se uda, ona će jednog dana usko
    udovac je sve obrstio, ostale su na drvecu gole grane.
    sina m'smo dali na obrt, zdravo se isko da uči za kovača.
    ednu i na drugu stranu'. — Tribaće obrtanj na novim kolima malo namazat da se lakše okreće.

    duge na bačvi, kaci i dr'. 2. 'kotur kojim se deca igraju terajući ga štapom'. 3. opkoljavanje, zaokružavanje.
    Čime vraniš te obrve tvoje?
    a dicu dok mi ne dođemo, nemoj da te san obrva, pa da zaspeš.
    i deo odela na telo'. Izr. ~ uniformu 'postati vojnik'. obuća ž 'ono što se obuva na noge'. obućar m 'zanatlija koji pravi obu

    ca bila mala kad je obudovio i nije se više ni ženio.


    ome'. ~ se 'navući obuću (sebi)'.

    mo nas troj(i)ca obuvatili ono rastovo drvo u avliji, toliko je debelo. ~ se 'uhvatiti se oko čega'.
    bvezali za bać Vranju kad je uzimo zajam, pa kad je propo, baćo su morali sve isplatit za njeg.

    o vrime, ne znam ka(d) ćemo obvršit oranje i sijanje.

    bi nam obziđat bunar, počo je da se odronjava.

    ku nadvoje, vidiš da dite tako ne mož obzinit.


    ća)'. — Sutra su oce. — Ima još dvi nedilje do otaca.

    rpu pa je metni da se suši. ~ se 'postepeno, ceđenjem ili oticanjem osloboditi se tečnosti'. — Put se već fain ocidio posli one velike kiše, pa

    te konje u ruke?!

    ta drugo mogla, onda nam je curu ocrnila prid svitom. ~ se 'osramotiti se, obrukati jedan drugoga'.
    iku kod konjske opreme'.
    čega'. — Očapala sam krastu, sad mi krv teče iz rane.
    koga ili što'. — Tog dana smo posebno očekivali baću i nanu iz varoši, jel su nam obećali da će kupit nova ruva; — Kaka nam je
    ine koju neko pojede)'. — Posli užne sam malo prilego, a kad sam usto, os(i)tim da sam se očemerio od onog finog ila i pi

    nam da nikad Boga ne moliš.


    o s lanca kera, eno ga sve je kokoške očerupo, pa leti perje svud po avliji. 2. 'uzeti kome novac, okartati'. — Susrila
    češo krastu s noge; 2. 'očetkati, otimariti konje'. — Ako si očešo konje, izvedi i(h) da upregnemo. ~ se 1. 'okrznuti se, dotaknu
    sl.)'. — Stala je prid ogledalo i lipo očešljala svoju crnu kosu. 2. 'ogrebenati, izgrebenati'. — Najteže je lan očešljat. ~ se '

    čim joj je otac umro.


    etila kako mi je spala jedna očica sa igle, sad moram malo oparat.

    čina; ~ tebi 'psovka'.


    ću od očinaka za kerove.
    a ili ocu'. — Vratila se ona u očinski dom.
    nski staro o svakom svom ditetu.
    '. — Njegova krv, njegovo i ocinstvo. 2. 'očevina' (v.). — Prodo je očinstvo.
    mi metlu pa očisti sobe i ambetuš; — U tren oka su očistili snig i napravili prolaz kroz kapiju. 2. 'ukrasti, pokrasti'. —
    sam krezav, danas su mi izvadili očnjak.
    emo i njeg očovičit. ~ se 'postati čovek'. — I on će se valdar očovičit.
    u i sl.)'. — Dica su očupala zecovima repove. 2. 'otrgnuti, otkinuti'. — Ko je očupo one lipe ruže isprid kuće? ~ se uz povr. — O
    zdrav'. — Dobro izgleda, zdrav je i očuvan, živiće sto godina.
    e dopustiti da što propadne'. — U današnje vrime najteže je očuvat svoje zdravlje. ~ se 'održati se u zdravlju i životu'.
    čvrsto, stvrdnuti se'. — Pača su već očvrsnila. 2 'učiniti čvrstim, jakim'. — Rad od mladosti očvrsnio je ove momke da njim
    em, oma š izletit i(s) sobe.
    o nasrid glave, pa izgleda ko fratar.
    čica'. — Malo sam kasno zaklala i dok ja nisam dva pivca oćibala, noć me uvatila. ~ se povr. 'čistiti se kljunom'. — Stiglo
    ravio i moraću ga prodat; Juče sam oćoravio tele ~ ne znam kako mi je natrčalo na vile.
    čovik štogod srdi i pcuje, onda je bolje da ja malo oćutim.

    ana udali, priselili smo se u oćuvljevu kuću.


    — Ne možem ja žurit, takog sam oda. Izr. Sitna oda daleka voda.
    — Kasno si, Mate, stigo, ja sam sebi momka odabrala.

    a kad sam ga onda livčom odadro. 2. 'dati neznatno prema datom obećanju'. — Baš je odadro, a kad si se udavala bogzna kako je bio pun
    anu neoprani al zato, čim baci kašiku, odajka po selu.
    mi se s puta, je 1 ću te tako odalamit s ovom varjačom da ćeš me zapantit.
    iko mene neće odaleg otirat, to je baćin salaš, a ja sam baćin sin.
    n se uvik vrati o žetvi da radi kod nas, osto je odan didi, jel mu je pomogo kad je osto siroče. 2. 'koji ima sklonost, strast, slabost
    da mu više neće past napamet da odan tira ovce.
    kad sam vid(i)la da su svi živi i zdravi kući stigli.
    ćemo već bit u varoši.
    mideru, zdravo me steže. 2. 'ispaliti, okinuti (pušku)'. 3. 'umreti, poginuti (vulg.)'. — Čuo sam da je danas bać Gušt

    ć više od dva sata.


    dnog dana je sio ženu prid sebe i odo joj tajnu, da on ima dite sa jednom divojkom. 2. 'prokazati, potkazati, izdati'. — Nije virov
    se. — Bilo je dvi tri pijandure u selu, koji su odavali paore koji su sakrili ranu da njim ne odnesu u rekviriranju.
    i dvoje gledaje, al nisam virovala da će se i uzet.
    la sam ja da me zoveš, al nisam tila da se odazovem.
    ada, pripravi drvenu lopatu, ujtru ću morat da ga odbacim. ~ se 'snažnim pokretom odvojiti se od čega, otisnuti se': ~ u vis, ~ u st

    o, svi su ga salićali, a kad je sve potrošio, bio je odbačen i od rođene dice.


    sad momci, tu su se skupili i onda odbaktili.
    je došo do salaša ne znam, al da je jedva odbatrgo u sobu, to sam vidila.
    . — Svi su odanili kad je debeli žandar odbazo u mijanu.

    god odbit i na njegovu mladost. 2. 'negativno odgovoriti kome, ne izaći u susret'. — Je 1 se Manda udala? — Nije,
    se'. — Kad sam dolazila vamo, jedva sam se odbranila od jednog guska, dopratio me je sve do kapije.
    toliko kad znam da si gladan, već oma da si uzo dok te nudimo.
    ća, a druge uzmi sebi.
    s ovce, ostavi je na ladno, a ja ću je posli obradit. 2. 'oštetiti po površini, zagrepsti, ozlediti (kožu)'. 3. 'naplatiti preteranu cenu'. —
    a ili životinja'. — Nema boljeg odgajivača konja nadaleko, za Stipicu i njegove konje svi znadu.

    ći se'. — Kud ste njega poslali da donese džakove kad znate kaki je hantrav u noge, pa dok ne odgamiže tamo i natrag smrkn
    Vidi baba Janju, uvik se žali da je bole noge, a sad se i ona odgegala da vidi svatove.
    ći na izbore, glasati'. — Ja sam moje odglaso još jutros rano.
    iju obavezu'. — i ja sam, ono podavno, dala Mari na zajam kilu brašna, al bolje će bit da joj odgledam, ni tako nikad ne

    fiškal je već drukput tražio odgodu.


    dložiti'. — Kiša lije već tri dana, pa smo morali odgodit žetvu za kasnije.
    g odgoji. 2. 'nega, gajenje, othranjivanje'. — Samo da znate, taj je bik od mog odgoja.
    ti, usmeriti duhovni razvoj, vaspitati'. — To je materina želja bila i usrjila je: sina je odgojila za prokatora
    čiti'. — Baćo se moraje slušat, jel kako bi to izgledalo da u našoj kući radi kako ko oće i kome šta odgovara. 3. 'snositi odgov
    li smo mi njemu, sad čekamo odgovor.
    e, pismo i sl.'. — Pitala sam i Cilu, al ona mi nije znala odgovorit. 2. 'nagovoriti koga da odustane od neke namere, odvratiti'. —
    a koliko ti triba, a ja ću posli nadopunit u lonac is kačice.
    azgraditi'. — Voćnjak je već ojačo, moćemo ga odgradit.

    atru da se malo odgrijemo.


    ove da te provoza na karucama, šta si se stisnio ko da se bojiš da ti nos ne odgrize.

    (zemlje, snega i sl.), razgrnuti'. — Odgrni žito na tavanu na jednu stranu; — Čim malo otopli, odgrnićemo vinograd. ~ se uz pov
    su ti i odgudili. 2. 'odležati u zatvoru (podsm.)'. — Vidio sam niki dan Nikolu na peci, i on je njegovi pet godina odgudio.
    — Bio sam sasvim blizo puta i sve sam dobro vidio, a onda me svit odguro natrag.
    digod u mrak, i ne možem da je nađem.
    Odgurne nogom vrata i utrče u avliju. ~ se 'odbaciti se (oslonivši se o što)'. — Uvati se za sedlo, a nogama se odgurni od zida i g
    aldar mu baš odića ne bi morala bit sva u fronclama?!
    odignem koto, samom mi je teško.
    čko kolo odigramo pa ćemo kući.

    kupio prvo momačko odilo.


    m slomio sapište na motiki, moram danas odiljat novo.
    em pisku odit.
    ću dice naranit i odit.

    u kažem da lipo podili svoj petorici, a on sebi odjakario po iubenice.

    prijavljenog'. — Odjavio sam vršalicu, ne mož se više koristit pa da ne plaćam porciju za njom. 2. 'odgovoriti'. —
    '. — Odjedared su se čuli glasovi sa svi strana: vatra, vatra!
    Pitaj Stipana zna 1 kud je Marko tako odjurio ko da ga vile vijaje.
    a (o mrazu), početi se topiti (o snegu, ledu)'. — Čim je vako odjužilo, snig neće zadugo i vrime će se prolipčat.
    — Samo kad ste stigli živi i zdravi, sad mi je odlanilo, strepila sam za vas, dugačak je to put bio; — Metnio sam bu
    e odletile, uskoro nam stiže jesen. 2. 'trčati, odjuriti'. — Zašto si odletio ko brez duše, nisi sačeko da ti kažem zašto te šaljem kod
    iseca u špitalju. 2. 'biti u zatvoru'. — Tako mu triba, kad je przna pa se oma potuče, sad je odležo zbog tuče tri miseca, pa
    eljeg s pisma? ~ se 'odvojiti se, otpasti'. — Odlipio se malter na zabatu, triba ga skinit da ne padne kome na glavu.

    ti'. — Odli iz boce mlika tako za jedno po litre, a drugo odnesi strini. 2. 'načiniti odlivak, izliti'. — Još nisu stigla n
    livenjem, odlivak'. — Kažu da je odlivance dobro i zato ta zvona imadu tako lip glas.

    i lepanja pa odlomi koliko ti triba, a drugo ostavi dici. ~ se 'otpasti, otkinuti se'. — Odlomila se velika grana na trišnji prid ambe
    gazdaumro i njegov ker je digod odlunjo.

    e novceunaprid i odmaglio.
    — Pomozite mi da odmaknemo armar od zida, oću da mažem sobu. 2. 'otići, udaljiti se, izmaći napred'. — Nisam ja ntkolko ri
    pomirenost i sl.'. — Tako, zaboravila sam šta je pripovidala i odmanila na sve, pa smo se pomirile.

    i odmeti slamu na đubre, naduvo je vitar svud po avliji.


    redelo bi (pokušati, učiniti)'.
    i, malo pa se odmor(i)te, ja ću vas odminit u kujni.
    u i sl.)'. — Odmiri mi od ovog cica pet meteri. 2. 'odrediti kome izvesnu meru čega (neko trajanje)'. — Dobro su mu odmirili zatvora, sa će i
    je kad ne dođe, jel kaka je zalupana, uvik mi odmogne štogod, pa moram i za njom radit.
    u majku otirat u krevet, dok ona njezino ne odmoli.
    ne bi bio oran za rad, kad sam mlad, zdrav i odmoran.
    gubljenu energiju'. — Moram malo odmorit moje umorne noge.
    no'. ~- E, što ti je mladost, toliko si radio, a izgledaš sasvim odmorno.
    — Odmotaj vrengiju pa da svežemo voz. ~ se "odviti se, razmotati se'. — Palo ti je klupče doli i sve se odmotalo.

    azmrsiti'. — Tribalo bi mi prostrit košulje, a ne možem da odmrsim štrangu; samo da mi je znat ko je tako zamrsio?! ~ se 'razmrs

    , a zemlja još nije odmrzla. ~ se 'otkraviti se, otopiti se'. — Peć je vruća i u sobi nije ladno, a pendžere se još nisu odmrzle.
    avno su napravili nov put, sad nam je bliže varoš.
    ije mesto'. — Mačka je odnela mačiće s tavana, al ne znam di se namistila. 2. 'uzeti, oteti, ukrasti'. Našem komšiji su no
    o ditelne, kad odnikud istrči zec prid nas.
    ože, odnimi grije moje (molitva).

    m'. 2. 'mladunče (najčešće prase) koje sisa'.


    o sam nako odoka da ima oko tri stotine kila.
    e rič da više nece pit i imo je snage da odoli. Izr. ~ srcu 'uzdržati se, savladati se
    a ja možem samo odom.
    kim, naviknuti se na izvesnu sredinu, običaje i sl.' — Nije čedo što se odomaćio kad radi kod nas već godinama.
    Odonda više nije dolazio.
    n naš komšija sa zemljom, mora makar jednu brazdu odorat. 2. 'otpiatiti kome dug orući njegovu zemlju'. — Novaca nemam da

    Vidi u fijoki odozdo mora bit još jedna karta da je ostala.


    m ja šta je cina za običnog konja, ali ovaj je taki da mora dobit štogod i odozgor!
    obali š nj im, al on je taki ot ponika i ne minja se.
    m dug u žitu, ja ću odradit. odradivat -ađivam nesvr. odradit.
    e, to je moja odrana.
    je teško i(h) odranit.

    si se smirio, jel ako te ja odrapim s ovim višnjovcom; 2. 'nametnuti nešto veoma nepovoljno'. — Ala ti je ta odrapila cinu, pa ni t
    ura vam je odrasla, mogli bi je udat.
    oga, oglasiti neku vezu (obično rodbinsku) kao prekinutu'. ~ udala se za slugu, a otac je se odreko.

    mati'. — Dico, izađite se sigrat u avliju, dida bi malo odrimo.


    u svakom poslu.
    On je odrišeno izno sve što je znao i ljudi su bili zadovoljni.
    da vidim šta si donela. Izr. —jezik 'progovoriti'. ~ kesu 'plaćati'; ~ se odvezati se, razvezati se'.
    io se da ga žali kad mu je davo na zajam, a onda mu odro i kožu s leđa.
    istit bunar, jedan velik odron nam je svu vodu zatrpo.
    ke godine nam voda odroni zemlju u bunaru, jednog dana će ga sasvim zavalit. ~ se 'oburvati se (o podlokanoj zemlji)'.

    j veliki deran, tako prljav i odrpan?

    erati se, pocepati se'.


    u odrtinama, a imadu novaca ko plive. 2. 'razvalina, ruševina'. — Ta tvoja košara je prava odrtina, ja bi je već davno uklonio ota
    ću samo kuvat.
    misu sam odstojo. 2. 'biti udaljen od izvesne tačke, ne biti sasvim uz nešto'. — Već se sasvim vidilo da je noseća, suknja joj je sp
    ompoziciju'. — Ako potreviš da odsviraš moju pismu, petica je tvoja.
    , a strv joj stoji svud po kući.
    ga, da nešto zaboravi'. — Ko bi mog čovika od pušenja odučio, taj bi u raj dospio.

    gla volit takog odularenog monka ko što je bać Tomin Bolto.


    e odulario ždripca, kako ćemo ga sad osedlat? ~ se 'postati neposlušan, razuzdan, raspušten, neobuzdan'. — Dok je bio deran, nij
    nas oduljio pridiku, baš ko za inat, kad ste kazali da žurim na užnu.
    dškrinio i povirio ima 1 koga. ~ se 'malo se otvoriti'. — Učinilo mi se da su se vrata odškrinila i oma se zalupila.
    rofim ovaj muter na koli.

    odšuljala u slamu i vreba miša.


    akije na zub, pa mi je malo oduminio.
    amo ti prkosi, pa ću da te odunem s te pendžere.

    aviti se'. — Kad su rekvirirali ranu, Vince se, borme, odupro, al su ga perjaroši oma odveli.
    ušti je nek duše ~ kad je prođe, oduriće se ko da ništa nije ni bilo.

    eno'. — Lakše je da odustanemo od kupovine, nego da se uvalimo u dug.


    skinuti'. — Kaka si laka ko perce, pazi da te ne oduše vitar. ~ se 'izduvati se i smiriti'. — Je 1 se oduvalo to tvoje bisno sice?!

    dna strana mu je ostala oduzeta.


    volim, al neću da oduzmem dici oca. 2. 'izvršiti računsku radnju oduzimanjem'. — To i ja znam: kad od pet oduzmeš dva, ostane
    odužio, a vi gledajte ka(d) ćete. 2. 'otegnuti, oduljiti'. — Zašto su tako odužili vinčanje? ~ se 1. 'vratiti ono što se k

    lo i(z) zdile, da se ne prolije kad bidneš nosila na astal. 2. 'uraditi deo čega'. — Nisam virovo da ste taki vridni, već

    eliku granu one lipe višnje. 2. 'udariti, ošinuti'. — On je najpre mene gurnio pa sam pao, al kad sam usto,
    re na bunar, pa ga triba dobro isprat i pripremit za novo vino.

    o i nema ga već tri dana da dođe kući.


    gosti ne izađu iz avlije.
    lamovo već odverglo tvoju pismu. 2. 'odsvirati na verglu'. — Čim je dobio novce, oma i odverglo.
    đeno mesto'. — Odvela sam našeg Ivana u škulu, posto je đak; 2. 'vodeći udaljiti, ukloniti'. — Čim smo vid(
    m'. — Kad odvezeš prvi voz, ručaj, p onda dođi dalje da svozimo.
    d se svi sakrijemo i viknemo, onda možeš odvezat maramu s očivi i tražit nas. Izr. ~ jezik 'progovoriti'.

    — Nije to dobro gazdovanje, nauzajmljivo je, pa sad ne zna dat odvida. — Gosti su očli, al ja sam cio dan prala sude i spremala,
    at is pušaka i tako smo odvijali vrane sa žita.

    esne navike, odučiti'. — Već po godine od kako smo se vinčali, a moj čovik nikako da odvikne od momačkog druš
    obra krava, to i sam vidim, al odviše tražiš, komšija, ne možem toliko platit.
    dvi malo dite, da ga vidim kako izgleda golušavo. — Odvi ranu pa ćemo je opet namazat rakijom. ~ se 'odmotati se, razmotati se

    ja pokrenuti ili pojačati nešto'. — Odvrni slavinu na muljači j nosi masta u burad. 2. 'odviti, odšrafiti'. — Ajde, probaj ti, ja ne m
    žito i samlili ga. 2. 'silom odvesti; povući za sobom'. — Nana nisu tili, al mi smo i odvukli, nek jedared i oni vide to
    estu'. — Dugo smo držali so u komori, a tamo je dosta vlažno i so je zdravo odvugnila. 2. 'ojužiti, otopliti
    zivam se zato što nisam čuo da me zovete.
    at kad te mater zove.
    Da se mi manemo i krenemo na užnu, jel podne je već davno odzvonilo. Izr. odzvonilo mu je 'došao mu je kraj, umro je'.
    dica izgledala, ko da su se sigrali odžačara.
    su uvik garave od posla.
    čarski poso je uvik po krovovima kuća i oko odžaka.
    im neposredno u dimnjak'. — Obisili smo divenice u odžak da se suše. Izr. pod odžakom 'prostor odakle se loži u peć
    č čire, sramota je da te svit u njima vidi. — Bolondoš ti se sav oko rukava ofuco. 2. 'propasti (fig.). — Kaki je to vi
    čit u sirćet pa nek mu se ogadi, onda će je i sam bacit.
    sa svojlm ogavnim jezikom svima je već napakostila.
    ćuru ko naš Joso.
    će se sigre i dojurit kući.
    isprezat konje, samo njim skini oglavnike i daj prid nji sina.

    e da znamo koliko će jaja snet danas; 2. 'pogledati se u ogledalo'. — Nisamse ogledala pa ni ne znam kako sam se povezala.

    aj nogu pa da napipam di si je udario, kad je držiš ukočeno, teško ću pronać bolno misto. ~ se 'opustiti se, otrombo
    o je puko na zeca, a stojo je blizo mene, oma mi je livo uvo oglunilo.
    arosti ogluvili.
    — Subaša me uvatio da napasam ovce na tuđem žitu i oglobio me.

    klonivši lišće, perje, uništivši šumu itd.)'. — Jesen je taka: čim dođe, ona načisto ogoli sve drveće.
    enih snopova u žetvi ili posle sadevenih stogova sena)'. — Dok mi ne dođemo kući, ti, Mare, ograbi lišće koje je vitar nano u avl
    e, ograbljicaj lišće ispod jablanova.
    ega'. — Pala su vrataca na ogradi tvoje bašče.
    ća, još je i ogradicu od mali leca napravila.
    '. — Moraćemo ogradit vinograd da nam zecovi ne izgrizu one mlade voćke.

    anio, a usto si kad je svanilo i ogranilo sunce.

    ili šiljastim'. — Sigrala sam se s mačkom i naedared me ogrebala čapkom. 2. 'očistiti zagorenu koru od jela u sudu
    tra, sunce i sl.)'. — Badavad se turamo oko nje; ladna peć nas neće ogrijat. 2. 'roditi se, granuti (o suncu)'. — Biće nam lakše
    eš više dftbit cilu jabuku kad si ovu tako ogrizo ko miš i polak bacio.
    rišit ni sebe ni druge. ~ se 'učiniti greh prema kome, čemu'.
    ojimo se mi zjme, kod nas uvik ima ogriva zadosta, a kad drugog i ne bi bilo, kuružne imamo koliko oćeš.
    stoka pojela lišće'. — Nama ogrizina dobro dođe ko ogriv za loženje. 2. 'ostatak od pojedenog voća ili od jela'. — Ne
    a (nekad se stavlja i na vrat konja)'. — Vranje, donesi kožno ogrm(i)lo, a ovo gvozdeno odnesi natrag u naslam.
    č ili deo odeće (radi zaštite od hladnoće, kiše i sl.)'. — Ponesi rojtošku maramu i ako ti bidne ladno, ogrni je.
    da sad nije zima, al ako ćeš mene poslušat, ponećeš kaki ogrtač.
    koža mi je na rukama ogrubila.
    lje'. — Svaki dan ga abriktuje, pa je već oguglo na njezine riči; — Ispočetka mi je bilo zdravo teško u svekrovinoj ku
    žu, koru sa drveta, voće i sl.)'. 2. 'prokockati'. — Čujem da je sinoć Boltu onaj kockar Beno do gole kože ogulio.
    e da ga bole leđa i naedared je oguravio i niko ne zna od čega boluje.
    čanje.
    e vitar opet ojačo.
    ne brini, još je dite malo, proodaće čim još malo ojači.

    deran i istuko ga.


    a ojarin izišo iz zatvora, ne znam dokleg će izdržat napolju?!
    ć ojarila?
    uje plug'. — Meni se čini da je ovo oje napuklo.
    skidam, samo oću da ti kažem da ne valja što radiš i da ćeš kad tad nasradat.
    dobar, idi u ojmane.

    vetra (o mrazu), početi (se) topiti (o snegu i ledu)'. — Samo kad je ojužilo, sad neće ni snig zadugo.
    ita za sime, a ti ćeš mi vratit dvi kad ovršeš.
    sam okajat.
    . od okno 2. 'dem. od oko'.
    — Najbolje bi bilo da se on okane tog posla što nije za nj'eg. 2. 'ostaviti koga na miru'. — Nađi koga drugog pa ga gnjavi koliko
    . — Ne zna žena kako da se oslobodi tog okapanja, rastrzana je između svoj'e dice i pijanog čovika.
    voje dite, kad prkosi triba ga okarat.
    — Malo smo okasnili sa sijanjem, vrime nas je zbunilo, bilo je dosta kiše.

    a okefam ovaj' moj' stari šešir. ~ se uz povr.


    nerist dok nije okilavio.
    — Mogla si manje okiselit salatu.
    o, okišilo se, a tribalo bi orat.
    gim)'. — Svakog svata su okitili perlicom. ~ se 'ukrasiti se'. — Završili su žetvu i risari su se okitili vincima od žita.
    č zna.

    , razvija testo pri mešenju'. — Dico, da ste mirni bili, je 1 će oma oklagija proradit.
    ili, zato je Joso oklembesio glavu. ~ se v. otromboljit se.
    uvik šepicu natučeš, a uši ti ostanu napolju.
    oji se uvlači u susednu parcelu)' — Nisam uzoro oklinak da ne ugazim komšinsko žito.
    e, zato odlaže svatove.
    vati se'. — Dok ti razmišljaš i oklivaš, dotleg će vrime proć, pa nećeš ništa uradit.
    da, pazi da ne oklizneš. ~ se 'omaći se na klizavoj površini'.
    okno je ispalo.
    eka i životinj'e'. Izr. skloni mi se s očiju (očivi) 'odlazi da te ne gledam'; varaju ga oči 'pogrešno vidi'; više vide četr
    , Vita je od rođenj'a okobolna.
    e na led i opruži se koliki je dugačak.
    Žuri se i nemoj ić okolo, već udari priko njiva. Izr. okolo kerđe pa na mala vrata (zaobići prepreku, ući na maia vrata vezom).
    brig i izvrne kola.
    na koga'. — Šta si se okomio na tog derana ko zima na golog čovika, a on ni kriv ni dužan.
    ti od trave i drugih štetočina'. — Bilo je dosta vlage, pa je trava narasla i dvaput smo morali kuruze okopat.
    '. — Napolju je snig okopnio, misto sonica, triba u kola upregnit.
    o vi Vinka pošaljite u dućan, taj okoprcan deran će sve nabavit.
    kad rana okori, to je znak da prolazi. 2. 'postati zadrt, držati se uporno čega'. — Toliko je okorio u mržnji, da plane
    koroviti se'. — Da da je okorovilo kad nismo ugarili.
    m'sam, a baš je grožđe bilo lipo i krupno ko volovsko oko.
    otinjama)'. — Naša cfca je pet mačića okotila. 2. 'roditi dete (o ženi, pogrd.)'. — Toliko je okotila dice, pa njim sad ne zna dat od
    kvirom ili ekserima'. — Nemoj još prat u novom kortu, najpre ćemo ga okovat plejom, dulje će trvat. ~ se 'lišiti se slobode stupa
    ali rukava zimskog kaputa, virili su rukavi malog kaputa.
    samo nas u trošak tiraje, vidim da su Ivanu čakčire okratke, moraćemo mu kupit nove.
    ni da ste mi malo okratili bilu suknju.
    osit kad je tako okratko sašiveno ruvo.
    ila sam spolja salaš, još mi je ostalo da umažem krečom i košaru.
    u smo kadgod vrli na konjima.
    ćanja za curom.
    izvrdavati, izbegavati; izvrtati'. — Nemoj ništa okrećat, već mi odgovori je si 1 bio kod Roze je 1 nisi?! 3. 'plesati sa nevestom n
    oložaj, obrnuti'. — Okreni glavu i gledaj vamo. 2. 'skrenuti, savi'i'. — Vidio sam kola kako odlaze dok nisu okrenila u sokak. 3.
    ega; odrezati sve grančice s jedne grane, pruta'. ~ oma ću doć na ručak i ja, samo da okrešem još ovaj jedan dud.
    čim ga kogod napadne, oma se sklanja pod majčino okrilje.
    ća'. — Znam da si umoran, al sidi za astal i uzmi koji zalogaj, kad se okripiš i malo odmoriš, opet će bit sve u redu.
    lasiti krivim'. — Da nisi ništa uradio što ne triba, ne bi te okrivili.
    en, okrivljenik'. — Eto, niko na to nije ni pomislit mogo, a na kraju je Joso okrivljen.

    je, jesu l vam se pilići okrljali? — Polak je ostalo, a drogi su pocrkali.


    an krugu, lopti'. 2. 'gojazan'. — Eno, iđe tvoj lip, okrugli momak, sa(d) će se dokotoruškat.
    2. 'u okruglom iznosu, zaokrugijeno'. — Pa, nek bidne pet iljada okruglo.
    '. — Bojim se da će ovaj vitar okrunit cincokrt. ~ se 'odvojiti se od čega u malim česticama'. — Tribalo je ranije kosit žito, fain j
    ati'. — Dosta dugo nisam vidio Paju, kako je okrupnio, izraso je u pravog momka.
    Šla si radio, kad ti se desni rukav na kaputu tako okrzo?
    ario Ivan? — Nije me ni okrznio. ~ se 'dotaći se, očešati se'.

    ćinstvo'. — Radio je ko crv i mrav, al se za tri godine i okućio, posto je svoj gazda.
    da po jajima gazi, t;:ko ni.bada nogama.
    čanja)'. — Okumili smo se, kad mi se sin rodio, on ga je držo na krštenju.
    došli, ilo se oladilo; Umiću se u vodi iz bunara, da se malo oladim, zdravo je vrućina danas; Čim je čuo da cura im
    ugo vas nema otkad sam vas zvala na užnu, pa je ilo oladnilo. 2 'ozepsti, nazepsti'. — Ne znam di sam ola
    m oženiti koga (fij,.)'. — Da se dočepa posla svašta je divanio o Janku i olago ga je uzduž i popriko; ~ olago je tu mladu curu, pa

    (pogrd.)'. — Kaka je to mater kad rođenu dicu olajava i ispripovida po selu.


    nepoštenog svita.

    č činilo mu se olako, al kad su ga izmirili težio je skoro sto kila. 2. 'koji je lošeg morala, malo pokvaren (obič
    Naš komšija avik kupuje nike sri'ćke, tio bi olako da se obogati, al ga srića slabo služi. 2. 'nedovoljno promišljeno'.
    k i ko da osićam malo olakšanje.
    đav da smo morali olakšat kola da bi konji mogli izvuć po buzal(i)ci. 2. 'učiniti da se što lakše izvrši, izvede, razume; pom
    To je taka olica, ko da se u sto lanaca rodio.
    ti se od upotrebe, izlizati se'. ~ ima ta opaklija više od dvadeset godina i ne triba se čudit što se olinjala; 2. 'ošišati se "do glave'".
    čeg se taj balo oli?!
    u od pekmeza. ~ se 'izgubiti prvobitnu boj'u, sjaj (o odelu), otrcati se'. — Džepovi na tvom kaputu su se sasvim olizali, mora
    aradeški konj. Sloš m 'koren trske posle seče'. — Trsku triba sić što bliže leda, da ološ ostane što kraći.
    ogosluženja'. lzr. dovest prid ~ 'vezati brakom'; stat prid — 'venčati se (u crkvi)'.
    č ćen grmljavinom i padavinama'. — Za to po sata, koliko je trajala oluja, sivalo je i grmilo na sve strane, a vitar je lomio
    kiša je sa vitrom i grmljavinom. olujina ž augm. od oluja.
    o, pa smo se svi' uznemirili.
    čistit oluk, pun je trske pa se voda priliva i teče po zidovima.
    đe i u svakog zabada.

    o'. ~ oma ću doć da vam pomognem unosit džakove, samo da obujem cipele. 2. 'neposredno uz nešto, sasvim blizu
    će, okotiti se (o mački)'. omak -aka m 'jednogodišnje muško ždrebe (v. ome)'.
    mi se noga i malo j'e falilo da se opružim koliki sam dugačak. 2. 'izleteti, izmaknuti se (o neopreznoj reči, nehotično
    alo mi je da sam omalila kolač, vrlo je nezgodno da gosti gledaje jedan u drugog oće 1 bit dosta za svakog, pa sam

    a za rep, omane oko sebe i baci ga priko glave. 2. 'ovlaš preći preko nečega'. — Uzmi krpu pa malo omani astal i st
    ćemo krumpir zasadit.
    ć ću godinu, al porcija se ne smanjiva.

    dobar prisnac, Tezo, jedino mi je malčice omasan.


    — Nadam se, Antune, da si se i ti omastio, kažu da si bio u svatovima kod Ivše.
    omatorio si, a još ti glava nij'e sazrijala. Izr. Omatorio ko lanski kupus.
    ojte se svađat: anica će omazat zdilu od krema za tortu, a Joso će omazat tepciju od izlivenog šećera.
    ću ti kobilu, al ne dam njezino ome, ostaće meni za priplod.
    o dvared nabokso čizme, sare su fain omekšale. 2. 'postati blag, popustljiv, raznežiti se'. — I naš su baćo omekšali
    će naranit.

    ći od njega pomoć'. — Nemoj se na me ominjat, snađi se sam.


    više napije hladne vode)'. — Kazo sam da ne pojite konje dok su vrući; napili su se ladne vode i omišavili.
    omitiljavit ako su ovce mitiljave.

    žita iz klasja, ovrći'. — Kadgod je bilo malo žita i ljudi su ga omlatili. 2. 'otresti plodove s drveta'. — Vitar nam je omlatio dost
    ćete sad od njeg, čovik j'e ostario i omlitavio.
    se na ovoj omorini ako ufriško ne padne kiša.
    ter u omrazi sa rođenom ćeri?!
    . — Zamisli, Stane, ona šašava Lozika je tila omrazit mene i mog momka Lazu; — Šta se taj omraženi filanc mota oko naše Mar
    mrko naše ovce.
    ćiti'. — Ne bi volila da digod omrkneš na putu.
    emo našem katani pak nek se omrsi za Božić. 2. 'ogrešiti se o pravila posta, uzimajući mrsnu hranu'. Lovro, Lovro, ti si se opet om
    da je malo omršav.
    avo omršavio, da nije bolesan?!
    postati mrzak'. — Samo da znaš, da i krmača mož omrznit prase, pa mu ne da sisat.
    o dogodilo s Lokom, tako divani ko da je omucavio.
    oblivanjem (površno)'. ~ oma ću, samo da malo omućam usta od ovog slanog ila.
    sin Losko je pao juče sa slame na glavu i omutavio.
    nemaje ovo, te nemaje ono, a otkud joj novaca da curi kupi onako ruvo?i
    nasmijat, kad čuj'e nju kako je onako vesela. 2. 'na isti način, u istoj meri (kao)'. — Kako mož bit onako ista ko ma
    iza one grede je rit sa dosta trske. 2. 'na onom mestu, onde'. — Onamo u čistoj sobi j'e dolaf, u njemu je marama koja mi triba.
    bio deran, dico, ondak su dica čekala da stariji izuju opanke, pa da oni dođu na red. 2. 'prema tome, dakle'. ~ onda, nek bidne ka

    utu leži mrtav čovik. 2. 'onde'. — Ondan, nuz ogradu smo zasijali sirak za metle.
    ondašnje ruvo, koje se oblači u svečanim prilikama.

    će ondud doć.
    pa ga zato i ne volim.
    šu uvik onisko lete.
    ovik, a žena mu je oniža i punačka.
    ismo se vid(i)li godinu dana, a doneli dici onolicko milošće, ko da prosjaku daju.
    čorba.

    povirovo, da je onoliki momak, a plašljiv ko zec.


    ko ne zna smijat, ko moj brat; njemu je dosta da pokažeš mali pist, a on već razvuko usta.
    Izr. Ajde, opac! 'uzvik malom detetu da ustane kad slučajno padne'.
    čine i med učmenim i med prostim svitom.
    olu, valdar će i s njiva otić.

    ili smo sobe i opajali zidove.

    više da vidim tu opajdaru da nam dolazi u kuću.


    a, dok Solo nije Matu opajdario vilištanom po leđima.
    — Ni kad se smije, ne triba mu virovat, opak je to čovik. 2. 'težak, smrtonosan, neizlečiv (o bolestima)'. — Već se bi
    čih kožica, spolja farbana i ukrašena, koristi se naročito prilikom putovanja na zaprežnim kolima, a leti se na njo
    on se smije a opako ti misli. 2. 'naopako, natraške'. — Kad kiša pada, opako se oblače kožuvi, da bi se gornja koža zaštitila.
    ajevima'. — Barut mi je opalio i trepavice i obrve, dobro je što nisu oči sradale. 2. 'izazvati rumenilo kože delovanj
    anjenika, najpre smo ga palili p onda i opaljužali. 2. 'okartati (koga, fig.)'. — Stipe je prodo volove i sio se s bećari
    urazumiti'. — Ni zatvor ga nfte opametio. ~ se 'urazumiti se'. — Vrime bi bllo da se i ti opametiš.
    eže kaišima'. — Najlakše mi je u opankama. Izr. pritegnit opanke 'spremiti se za dugi put'; najgore je kad se opanak potpapu
    anje dobri opančara.

    ebe opanjkat.
    ja tu babuskaru uvatim, iđe po selu i opanjkava moju dobru curu.
    Naša stanarica danas nije žaIila so, a dobro je i opaprila paprikaš. 2. 'ljutim začinom ili jelom povrediti (kožu, usta, o
    ćos opapuljiii do kože.
    ostavu iz kaputa. ~ se 1. 'razdvojiti se, rasparati se'. — Oparala se leca s taraba. 2. 'otaraiti se, osloboaiti s
    u'. — Naša unučica j'e svukla vrilu vodu sa šporelja i sva se oparila, sad leži u špitalju. Izr. pobić ko oparen 'naglo pobe
    ušio, al kad sam ga onda ja bičaljom od kandžije oparmačio priko ušivi, oma se manio tuče.

    moja pregača, pa je opaši kad budeš radio s mesom da se ne umastiš. ~ se povr.


    tiibat vodit na opasivanje.

    primistit kočić za kravu, svu je travu oko sebe opasla. 3. 'spariti se sa ženkom (o ždrepcu)'. — Sutra ćemo vodit kobilu pod ždrip
    će je skoro sasvim opalo, stigla je jesen. 2. 'sniziti visinu svoje površine (o vodi). — Zbog velike suše i voda u bunaru je
    po ušima, pa će se oma umirit. 2. v. paučit. — Jesi 1 opaučio točkove na volovskim kolima?
    činjenu uslugu)'. — Kadgod štogod ćini, on sebe opcigom namiri.
    anja da te ne privare.
    ć, nije da neće, al uvik kamatu unaprid opciguje.
    aramicu, ode na raskršću. — Nemoj je dirat, moždar je kaka opcina.

    ko da ga je opčinila, a ona ni ne frolji na njeg.


    pšti, zajednički'. opcenito pril. 'uopšteno'.
    ćinara. 2. 'crkvena, verska zajednica (obično oko jedne crkve)'. — Platili smo prirez naše crkvene općine.
    ćinara za našu općinu.
    ćinski atar se proteže od Bajmoka do Vorgoša.
    ćinom bavi zemljoradnjom.
    '. — Opekla me para iz lonca; — Sve su mi leđa opečena od sunca. 2. 'neprijatno dirnuti, pogoditi'. — To ga je ope
    đe u varoš. 2. a. 'pak, međutim'. — On vuče na jednu ona oped na drugu stranu. b. u službi veznika: 'a, ipak'. ~ o
    aj astal od mrvica. 2. 'opljačkati, opelješiti' (fig.)'. — Tuži mi se Andrija da su lopovi noćos sasvim operuškali sve što su našli na

    prava bolest.

    u se pomuti u glavi'. — Počeli su svi gosti redom na kuma da nazdravljaje, tili su ga opit. ~ se 'napiti se alkoholnog pi
    vi i saranili u obiteljsku grobnicu.

    provalili opkol, moraćemo donet friškog pruća i zapravit to misto da ne kvare dalje.
    sine, dosta oplakat.
    čme oplakivanje za sinom.

    ete. ~ se uz povr.
    a odozgo drži stupce'.

    e'. — Veliko je zlo kad se svit opogani. 2. 'svršiti nuždu'. — izgleda da se dite opoganilo, mokre su mu flundre.
    e na vrime opominio da ćeš tudan teško s kolima proć. 2. 'pozvati na red, ukoriti'. — Ako sam mu ja mater i on mu
    ć savit.

    — Tunja je kad se ide prisna opora, bolja je u duncu.


    ka, juče si kazala da si bila s Ivanom, sad kažeš da nije istina. — Ja rekla, ja i oporekla!

    Oporezovall su me ko da je bio redovan rod, a oluja i led su mi sve uništili.


    enim, valjanim'. — Od kako se oženio, Vranje se i opoštenio.
    Ona velika bila krmača nam je oprasila deset prasica. ~ se 'doći na svet (o prasetu).
    ćaš da nećeš više tuć mlađeg brata.

    rašiti'. — Mandice, uzmi onu metlu od kunine i opraši sobu. 2. 'okopati (vinograd, kukuruz, krompir i dr.) sitneći zemlju i uklan
    rašivanje voća.

    o, operite ruke pa za astal. 2. 'skinuti sa sebe krivicu, sramotu'. — Skrivio jesi, al sad o(d) tebe zavisi ka(d) ćeš opra
    će opravdanje za izostanak izškule od bolesti zbog koje si ležo nedilju dana.
    ću divanit s didom, a dida će te opravdat prid baćom. ~ se 'skinuti sa sebe, sumnju, klevetu, krivicu'. — Ako se sam ne o
    avanje pomoć, al nisam ciguran, zdravo često to biva.

    u, popraviti'. — Velika kapija se teško zatvara, tribalo bi je opravit. ~ se 'obući se, doterati se'. — Dok ti ne upregneš konje i ja
    pravljanje salaša.

    o mi tri'ba za udaju, ja sam sama otkala i oprela.


    smo dali za Lukinog sina i tako smo se opreteljili.
    oproštenje'. — Mariška je zbog pijanstva ostavila čovika, a posli mu sve oprostila i vratila mu se, pa sad žive zajedno. Izr. opros
    edno pred smrt ili prilikom sahrane'.
    tignemo na salaš, pa da se opružim i dobro ispavam. 2. 'pasti'. — Trčeć zapne za jednu lecu i opruži se koliki je duga

    e znaš, uzmi makaze, pa lipo opsiči artiju na duncu.


    ki mideri su opšiveni zlatnim portom.

    čeno gledo, p onda se najdared tigne, nasmije i ruke mu se opuštile med noge.
    ja sam došo priko mora, da mi date šaku ora 'čestitka za Materice (v.)'. Izr. Tvrd ora 'nepopustljiv, nesavitljiv'; da mu
    slaže brazde ko po žinoru.
    ća ili metalni deo na kolečkama, sa kojim se pričvršćuj'e gredelj, odnosno plug pri oranju'.
    ko uzoranoj zemlji)'. — Jedva, smo izašli na kraj s oračinom: te vuči đubre pa ori, pa sij', pa drljaj i nikad kraja.

    aslidili, al samo je polak od te zemlje oraća. 2. 'koji služi za oranje, pomoću kojega se ore'. ~ imam samo dva orać
    će sutra da budu orni za kosidbu.
    sama oranica, nemam piska ni vinograda.
    arku da ne tira kola priko oranja. Izr. oranje šetanj'e, košenje mekanje, al prešljica rebra tare!
    umešeno brašno, isečeno u pravougaone komadiće, peče se na vreloj masti)'. 2. dem. od orah.
    mo, ja i komšija sprežemo konje. Izr. ni oro ni kopo 'ništa nije radio, a ipak dobio što je želeo'.; ~ na sklad 'oranje sa razorom u sr
    aviti buku'. — iđi, vidi šta ta dica orcaje u sobi.
    sam se još oko tri sata, ne znam šta je bilo didi, počeli su ordinjat po sobi i na to sam se trgla i(s) sna.
    am daske orendiso, sad ti triba da i sastaviš.
    '. — Cilika će dobit za Dove pravo ruvo od organdina.
    retnosti za uništavanje, kvarenja svega što mu do ruku dođe'. — Samo ga srdite ako želite da vidite kako izgleda pravi orgazda k
    — Prodo je lanac i orgija već tri dana s nikim grastama.
    u oritku kosu?!
    — Dugo sam se pridomfšljo da ga kupim, al na kraju su me uvirili da j'e to pivac oriđe sorte i ja ga kupim.
    đu, ko dva orijaša.
    čim se tako pisma ori.
    lozu'. — Ne virujem da ću moć za jedan dan da orižem vinograd.
    cila soba mrišit.

    vale i orno dotrčale, kad su čule da iđu kraljice.


    o veliku ticu, pomislio sam da je oro.
    e prodo dvi krave na vašaru i kad je sinoć išo na salaš, napadnu ga troj(i)ca i orobe.
    — Nasa dica su se uzela, a mi smo se, pretelju, orodili.
    avit kad sve popije.
    radili u životu, zdravlje njim je oronilo i samo što su živi.
    s je bilo kiše, al malo, tek što je orosila. 2. 'ovlažiti, pokvasiti'. — Mokra trava mu je orosila noge. ~ se 'ovlažiti se, pokvasiti se'.
    a orahu: ~ drvo, ~ lišće'.
    e bio najveći, nego je imo i velik crveni oroz, pomalo bećarski nakrivljen, na jednu stranu. 2. 'okidač na pušci i sl. oružju'.
    kažu da se digod otselio u Orvacku i da je tamo dvaput više zemlje kupio.
    je iz Zagreba.
    na pomalo zanosi na orvacki.
    je napadalo za vrat, kako sam stojo u alašu i baco snoplje žita na kamaru.
    čo je i zapo za j'edan snop, pa padne na kosu jednog risara. Dobro je prošo što nije većma osakatio sebe. ~ se 'naneti sebi
    ć davno osedlo.

    gaj. ~ se 1. 'obrecnuti se na koga, izderati se'. — Baš se nisi moro tako osić na tu dicu, nisu samo oni krivi. 2. 'razdr
    )tit se 2. 'odavati od sebe miris (obično neprijatan)'. — Vino se malo osićalo na plisnjivo bure.

    ; — On je taka kukavica da se i svog osina boji.


    e, našo sam osinjak al ga nisam diro, bojim se zolja.
    Osiromašila me tuđa arenda.
    ~ se 'biti prožet nekim osećanjem: ~ srićnim, ~ uvriđenim.
    mekinje'. — Imamo dosta osivaka, mogla bi ispeć kruv za kerove.
    i koliko je sunce oskočiio.
    Nikola je posli priležane bolesti zdravo oslabio i nikako ostario.
    i malo manje osladit mak u pogači. ~ se 1. 'pojesti ili popiti što slatko, ukusno'. — 2. 'postati sladak, prijatan (o jelu i pi
    da ti je oslana čorba.
    u poslidnje vrime sve oslano kuvaš.

    tva, iz kakve opasnosti: ~ zemlju, ~ narod, ~ zarobljenike'. 2. 'vratiti slobodu onome ko je bio lišen nje'. —
    aš mali Ivan u nevolji, onda mu je glavni oslonac dida.
    na moje rame i zaspi ako možeš. ~ se 1. 'nasloniti se'. — Ajde sidi za astal, šta si se oslonio o ta vrata ko da ne smiš dalje. 2. 'na
    . prema oslušnit.
    ušni opet, moždar su već blizo, pa će se čut kola.
    aš kad tako osmoljiš usta.
    nam je javio za njegovu smrt.
    obro triba nabit temelje, jel kad je dobra osnova, onda će i zidovi držat. 2. 'uzdužne niti kroz koje se protkiva potka
    e po naravi niki osobenjak, pa su ga se zato i klonili.

    '. — Svi ti dobro oćemo, a ti se ne daš osolit. ~ se 'pojesti ili popiti nešto slabo'.
    u prati crveni osip po telu, male boginje'.
    kaljati'. — Solo, kako si nas osramotio prid tim ljudima, ponašo si se ko kaki divljak. 2. 'obeščastiti (devojku, ženu)
    osridnje debo.
    u je ko osridnja lubenica.

    — Di su vam ostali monci?


    karac, ne znam ga.
    , ako mlad ne umre. izr. ostario ko Josipovo magare! 'vrlo star'; ostario pamet ostavio 'izlapeo'.
    ć toliko zadržavate, ostaću još jedan dan; — Morala je misec dana ostat u bostanu da ga čuva; 2. 'postati, doć
    i iz ruku'. — Čim ostaviš motiku, dođi da mi pomogneš unet bure u podrum. 2. 'prekinuti, prestati činiti što'. — Ostavili smo ilo

    moj mi ostrag vikat.


    a'. — Vi mi vaćajte po jednu ovcu i ne pušćajte i(h) napolje, dok i(h) sve ne ostrižem. 2. 'odseći kosu čoveku, podši

    diti što struganjem'. — Što sam lipu batinu od višnje ostrugo. 2. 'obrijati (fig.)'. — Ajde, brico, ostruži ov
    a ni za šta trideset dana zatvora.

    ćo sutradan oso na me paljbu, ko da je propast svita. ~ se 'biti obasut, pokriven čim'. — Kraste su joj se osule po Hcu i po ru

    ćemo osvetit nov salaš. 2. 'osvetom dati zadovoljenje žrtvi'. — Ubica njegovog sina je osuđen, al on furtom govori kako
    ćeš prilike da se osvidocis.

    je sve brave na vratima. Izr. ~ obraz 'proslaviti (se)'.


    Šta je, komšija, nemaš petrolina, kad ti je tako žmirkavo osvitlenje.
    i basamage da vidim sać u podrum.

    pogledati'. — Rasrdio se i izašo napolje. Ja sam istrčala za njim, a on se nije ni osvrnio na me.
    e to najbolje da ošacuje, zato je cenzar.
    bi da je slabić, a kad koga ošajdari, ko maljom da udari.
    a u petu, žena mu je ošantala na livu nogu.
    Kad nemaš sira, mogla si malo ošećerit ove tvoje fanke.
    našeg pulina, ošepavio je na jednu nogu.
    nda ošine najveću krmaču i svi svinji krenu iz avlije. Dok su se svađali bila sam mirna, al kad je Tuna ošinio Ben u
    na nularicu ošišate. Lito je, lakše ću brez kose. 1. 'opelješiti'. — Kako čujem, Mukiju su do gole kože juče ošišali; izgleda da se n
    ena da se žalimo na oškodicu.
    m i zimi tako oškudno odivena, kako se samo ne smrznu?! 2. 'koji oskudeva, siromašan'. — Tušta je čeljadi u kući a samo
    a na razm?šljanje.
    si siroma, onda ti je sve oškudno.
    cati se'. — Koce, deder ošlontraj dicu, pa nek uskaču u sonca i da oma krecemo.
    eknuti se'. — Nemoj furtom uvlačit taj nos, već uzmi maramicu i ošmrkni se.
    edam košulje što si prostrla da se suše, baš se ne bile, čini mi se da si ti nji samo ošmurala. 2. 'oznojiti se od napora'. — Dobro sa
    '. — Evo, ovaj je nož oštar ko brijač. 2. 'veoma hladan'. — Lito je bilo vrilo, onda kažu da slidi i oštra zima. 3. 'koji izaziva jake

    era je oštenila pet štenadi. ~ se 'doći na svet (o štenetu)'.

    Nosi ova dva velika noža kod oštrača nek i naoštri.


    čivo'. — Ne vaćaj nož za oštricu, posićeš se.
    Oštrim nožove za klanje svinja. 2. 'odstranjivati, uklanjati prljavštinu, čistiti (o kljunu, kandžama)'. — Vrane su oštr
    ćo rasrde, dosta je bilo da nas oštro pogledaje.
    g dobrog čovika.
    — Jedna šugava ovca cilo stado ošugavi; — Od niki buba ošugavilo mi je tilo. ~ se 'postati šugav, dobiti šugu'. — Ošugavio sam
    ofa kad ne bi ošuknila, ona valdar ne bi ni živila.
    čenja), nabacati se'. — Kako si mogla to dite tako ošuntrat, svi će ti se smijat.
    civi, ne bi se tako nosila, kako se sad nosi. Izr. Kaka vrba taki klin, kaki otac taki sin! ~ te tvoj; oca mu nj
    ojni drugovi.
    od posla, otakali smo vino.
    aleg, vidiš da o(d) tebe ne mož svit da prođe.
    otanko kočiće otesali.
    li suviše otanjio kolja, da se ne slomiju pod teretom. ~ se 'postati tanak; oslabiti'. — Šta se s Tonom zbilo, kad se tako otanjila, a

    otave prid konje.


    jiti se, otuđiti se'. — Naš sin se sasvim otcipio od nas, otkad se oženio i očo da živi kod babe u kuću.

    — Sio je na kola, ošinio konje kandžijom i otčangrćo nesvršenog posla.


    bocu, nazdravi i nategne. ~ se 'otpušiti se'. — Otčepila se boca i sva rakija je izvitrila.
    ano je otekla i sva voda iz avlije. 2. 'nateći (deo tela)'. .— Udario me konj u kolino i zdravo mi je oteklo.
    o tu strangu priko cile avlije, kazala sam ti da nemam tušta košulja prostirat; 2. 'načiniti dužim, rastegnuti'. Mene ne dirajte, ja
    a je otelila dvoje teladi. ~ se 'dobiti mladunče (o kravi)'. _ Čim se krava oteli, mliko joj nije još za ilo.
    nu od drača.
    apci od umora, pa se same oči sklapaje.

    Jedva smo žito oteli i pokosili od kiše. Izr. ~ iz usta (rič) 'preteći u razgovoru'; oteto ~ prokleto! ~ se 1. 'osloboditi s

    đi i uradi što sam ti kazala, nemoj mi se tu vazdan otezat. 3. 'maziti se'. — Badavad se otežeš, od iđišta ni tako ne
    ego što sam spočetka računo.
    toliki komad divenice otfikario; — Samo kat si sebi otfikario slanine, a drugima šta dotekne!
    jiš tu? — Gledam prosjaka kako je otheguco do drugog salaša.

    ko mesto, udaljiti se, ukloniti se'. 2. 'posvetiti se čemu'. — Marko je osto na salašu, a Joso je očo na zanat. 3. 'nesta
    2. 'jagmiti se, grabiti se'. — Otimo se cilog života, svaki dinar je ulago u zemlju, a sad kad je zaklopio oči, drugi ć
    j ludi Joka otiro je ženu ot kuće; — Baćo su jutros otirali našeg bireša, uvatili su ga da krade. 2. 'odvesti, odagnati'. — Stipane, tribaće otira

    vo otisno, tako mi stisnut u njemu izgledaš.


    — Sabovka mi je malo otisnila levešku.
    nu da sve otisno skroji.
    čekaš tu? — Otkad sam ja još došla, već bi mogla i natrag ić; — Otkad je sazno da ga Mara vara s komšijom, skoro je

    egli, a naš Riđo otkaso u ditelnu. 2. 'odjahati u kasu'. — Uzjaši našeg mrkova, pa otkasaj časkom u selo i kupi nam petrolina. 3.
    — Svako jutro, čim ustanc, on je moro njegovo otkašljat.
    ći nogom odbaciti'. — Nane, Mate je otkečio m?lu mačku.

    šalica je danas Jošku otkinila šaku. Izr. ~ od svoji usta 'odvojiti s mukom'. ~ se 'otrgnuti se, iščupati se, osloboditi se'. — Bik se o

    majka su stari, jedva iđu, al kad god odu u crkvu, po mise moraje otklečit.

    opi lonac nek izađe para. 2. 'otvoriti'. — Najpre otklopi jedno, pa kad vidi da je gledam, onda otklopi i drugo oko.
    čaj mali tavan.

    a gusaka, ni broja njim se ne zna.


    tkociljo se do srid bare.
    — Otkopaj koju kućicu i izvadi krumpira za užnu.

    ima spojeno'. — Smrzle su mi se prste, pa ne možem da otkopčam kožuv. 2. 'skinuti ono što je zakačeno, otkačiti'. — Otkop

    dnim zamahom kose'. 2. 'pokošeni red koji ostaje iza jednog kosca'. — To je tako, mali čovik pravi mali otkos, a veliki
    mad, di bi stali s kolima.

    zakovano'. — Slomile su se dvi špice u točku, moram skinit obruč, a ko će ga sad otkovat, kad je tako dobro okova
    alo nek se razdani, pa će se pendžere oma otkravit. 2. 'toplotom učiniti da se počne (što topiti)'. — Umotaj ta dva pileta što su se

    na pendžerama, da uđe malo više svitlosti u sobu. ~ se povr.


    o oma ne ustaneš, ja ću te otkrit i polit ladnom vodom. 2. 'kazati, saopštiti, odati'. — iđi tamo i dok ne otkriješ istinu, ne vra

    klo odredeno vreme'. — Jesam li ja dobro čuo, ko da je otkucala ponoć na crkvenom toranu?

    vašar?; — Otkud ti vako kasno?; — Nisam i pito ni kud iđu, ni otkud dolaze. 2. 'kojim slučajem'. — Da se otkud ja pitam, bilo
    ati se'. — Majko, vald nećete pišce u varoš? — Otkulecaću ja do pece.
    ć je otkunjo na klupici u ambetušu.
    Toliko si grišan, da tvoj gri nikad nećeš otkupit. 2. 'kupiti'. — Sve žito su nam otkupili još ispod mašine. Izr. ~ dušu
    o lanjske berbe.

    o stanje, rastopiti u nekoj tečnosti'. — Otopila sam svu mast, biće žmara. ~ se 'preći iz smrznutog u tečno stanje, rastopiti se'.
    ć ugrijala.

    će otpast i poslidnji list. 2. 'nestati, prestati'. — Kad vratiš dugove, otpašće i briga. 3. 'biti rođen, poteći'. — Mora bit

    okrenila, a Lazo je otperjo i(s) sobe.


    apetljo ovu štrangu, već po sata se mučim, ne možem da je otpetljam.

    Tribalo bi da otpišeš bratu, otkad smo primili njegovo pismo, znaš da čeka odgovor. 2. 'poništiti, oprostiti (dug)'. —

    č ćok rakije i oma stojećki polak otpije.


    , Lovro, otpivaj ti nama jednu od oni bećarski. Izr. ~ svoje 1. 'propasti'; 2. 'umreti'.

    ako jutro ona najpre otplače i tek onda krene na poso, nikako ne mož da se oslobodi tuge za pokojnim čovikom.
    voje otplatio i sad sam svoj gazda.
    čnem s prutom reda pravit.

    enete na otpočinak.
    it svaki po dva reda da okopa, a onda ćemo otpočinit malo.
    u miru 'leži mrtav, sahranjen'.
    oma ga otposlala.
    aviš i da ne čekaš otpozdrav.
    nesvr. prema otpozdravit, otpraćat -am nesvr. prema otpratit.
    u njezinima.
    da radi, zašto ga držite, triba ga otpravit, pa nek na drugom mistu traži posla. 2. 'izvršiti pobačaj'. — Krista je cigurno otpravila,

    navala njega nego tebe.


    otprilike stotinjak. 2. 'nasumce'. — Ociči nako otprilike.
    žito, a prid nosom otprne jedna pripelica.

    odna, naši stari nisu je znali dobro obrađivat.

    Tako ne možemo trgovat, ako unaprid kažeš da nećeš ništa otpuštit. 2. 'olabaviti, osloboditi veza'. — Otpušti konjim

    a kad ni zbogom kazat.


    — Mater je dite vodila držeći ga za ruku, a on ko vijar naleti, zgrabi malog za ruku i otrgne ga od matere. ~ se 'osloboditi se veza

    resit i dali su ga na škule. 2. 'okretan'. — On je otresit čovik pa se tako š njim mora i postupat.
    naš deran otresito uzjašio.
    e za cefru pa ćemo ispeć rakiju. 2. 'tresući ukloniti što s čega'. — Otresi tu šepicu, puna je sniga. Izr. ~ papak 'umreti (vulg.)'. ~ se 1. 'stresti
    upotrebljivo)'. — Otribi trišnje za dunc v. ~ se ('očistiti se'). — U ratu se nikad m'smo mogli sasvim otribit od ušivi.
    adan aer i to ga je malo otriznilo. ~ se 'postati trezan, doći sebi od pijanstva'.

    o nama začas otrkat i donet.


    , Joso, u dućan i kupi nani kvasa za po dinara.
    omboljio te usne, pa ti izgledaje ko magareće. ~ se 'opustiti se, oklembesiti se'.
    ova a ne vina, kad svaki dan dođeš kući pijan.
    , to je prava otrova.
    koja je trava likovita, a koja je otrovna; — Valdar je i zoljin ubod otrovan, zato tako i bukne misto di zolja ubode. 2. 'opak, pako
    lju pamet i otrovanu narav ima bik kad se osiče, a ne bisan čovik.
    keru, a on crko. ~ se 'usmrtiti se otrovom'.
    j, ona je, otrovnica, i rođenog čovika otrovala. 2. 'zla, pogana žena, pakosnica (fig.)'. — Ta otrovnica sa svojim pog

    '. — Majka mi je dala maramicu da otarem znoj s lica. 2. 'dosaditi pričom, molbama'. ~ otrla mi je već uši s otim n
    ajka je otselila u varoš, sad smo sami na salašu. ~ se 'preseliti se'.

    edan komad kruva. ~ se 'oštro se obrecnuti, izderati se (v. osić se)'. Izr. noge mu se otsikle 'uplašio se'.
    a, otsidio je njegovi pet godina.
    i, pri vožnji po neravnom putu'. — Laganije tiraj te konje, vidiš da je neravan put, otskačem na sicu, mislim ispašće mi criva. 3. '

    je na žeravu stao. 2. 'odbiti se od čega'. — Bacio se kamenom u pendžer, al se nije razbio, otskočio je kamen. 3. 'dić
    Pogodio se na tri godine i jedva je čeko da otsluži. 2. 'izvršiti svoju voj'nu obavezu'. — Otslužio je i katanšag, vrime niiu je da se
    g derana, kadgod ja njemu štogod kažem, on to otsmije. ~ se 'odgovoriti smehom'.
    — Ako posli užne malo ne otspavam, nisam ni za što.
    će se on i sam.
    i taj rukav, valdar nećeš tako ić med svit. ~ se 'razvezati se, raspresti se'. — Ni vodom se više neće otsukat, toliko ga je žega usu

    tali su da vide žito kako raste. 2. 'provesti u šetnji'. ~ užnu će dobit, a večeru će otšetat. ~ se 'učiniti posetu'. — Poslipodne
    šten pijan i kako je otševeljo kući, to on sam zna.
    — Dobro si se ti otuko posli one teške bolesti. — Sve mu je propalo, al j'e marljivo radio i već posli tri godine on se sasvim otuko
    vodio put pa priko dola i kroz njive. 2. 'na taj način, tako'. — Varo je na mirenj'u cilog života, pa se otud i obogati
    čim'. — Ja to osićam, kako si se otuđio materi. — Mi smo se sasvim otuđili jedno drugome.
    kao i suknja)'. — Baš ti lipo stoji ta otunčica, samo ja ne vollm kad je ruvo tako zdravo šareno.
    ljubljen uz telo)'. — Nane, vi ste mi obećali da ću za ovu zimu dobit otunku.
    com redovno ne oštriš kosu, friško ćeš je otupit, pa češ je onda morat otkivat. ~ se 'istupiti se'. — Naši su se noževi svi otupili, tr
    — Metni na tragač džak kuruza i oturaj u kruparu. 2. 'zbaciti, otkriti'. — Nane, Manda je oturala jorgan s mene.

    đen, koji nije zakriljen, natkriven; koji nije ničim sputan, slobodan'. — Priko noći triba, zbog vrenja, ostavit b
    rid nama su o svemu otvoreno divanili. 2. 'javno, ne krijući'. — Ona je otvoreno pokazivala da me ne voli. 3. 'očev
    ći': ~ pendžer, ~ vrata. 2. 'učiniti dostupnim unutrašnji deo čega': ~ kovčeg, ~ armar, ~ fijoku. 3. 'rastvoriti, rasklopiti, raši
    — Jel unutra jel napolje, nemoj mi furtom otvorizat ta vrata.
    o je otvrdnio ovaj kruv.

    ma, koji samo gledaje da štogod za sebe zgrabe.


    ra ovako bit, al ja tako ne možem živit, sam ko ker brez gazde. 2. 'kakav jest'. — Teško vam je zametnit džak, a ja ovako star bi g
    dobit po jedan dugačak šećer.
    ovnovi buckaje.
    čovek koji je pošao pogrešnim putem'; sid ko ~ 'sasvim sed'; šugava — 'veliki grešnik'.
    samo ovce čuvam, zato me i zovu ovčar.
    čarnik s druge strane košare.
    rova batina, na kraju je malo savinuta.

    kraju se sve manje ljudi bave s ovcama, ne isplati se ovčarstvo, skupa je rana.
    četina, ne volimo je.

    ce, jedna ovelika, a druga sasvim mala.

    l kontrak, al smo ga morali ovirit kod notaroša.


    lji momak, nisam ga poznala ko je.
    ate je samo ovlaš svezo bućur.
    je plakala, a meni se činilo da su i njoj ovlažile oči. — Jesi 1 ovlažila košulje, tribalo bi posli podne roljat.

    više ovnovog roga, jel ako te opali, letićeš ko da krila imaš.

    malo, koliko pod nokat stane.


    ad sam ja već bio momak.
    alo mož toliko nevolja donet u kuću.
    o)liki svit? Izr. ~ usta 'mnogo priča'.
    ću ov(o)liko zaradit. Izr. ni ~ (najiešće praćeno zapinjanjem prstom ili noktom o zube) 'baš nimalo'; po ~ (prodati, kupiti i sl
    šidbu'. — Mi smo ovrli još prošle nedilje.
    — On je ozbiljan i tačan čovik, neće pristat da ga uvuku u prljave poslove. Izr. ~ ko mokro puće! 'smušen'.
    strogo'. — Za dicu je dosta da baćo ozbiljno pogledaje i već se stišaje.

    ću i ja valdar ozdravit.
    čam, al još je ozelenčav, pa ćemo pričekat dvatri dana.

    e dici da istrčavaje bosi na snig, mogu ozepst. Izr. čekat (koga, što) ko ozebo sunce 'očekivati (nekoga, nešto) kao spas'.
    i su jabuke, a ozgor žute zerdelije.
    đali bunar cigljom, sad se neće više odronjavat.

    me nam baš nije išlo na ruku, al mi smo i ozimi ječam posijali.


    vest i sadit u badnjeve, dok ozimi nećemo moć uć s kolima u oranje.
    t da ne bidne veća nevolja.
    e da ne ozlidite ruke jel noge.
    ć.ne triba drugog ni ozlobit.
    — Samo ti rukovetaj kako ja kosim, pa ćemo vidit ko će koga oznojit?! ~ se 1. 'obliti se znojem, postati znojav'. — Oznojio sam s
    vneš kad te toliko dugo već vičem?!
    Žena ga je saranila i ožalila.
    kad nikad nije trizan.
    njim ni u svatove ić, uvik se oždere, p onda još i baljezga.
    — Jutros je vranica oždribila lipo ždribence.

    ožegla koprna, sva mi je noga pocrvenila. 2. udariti, raspaliti'. — Ožego sam i j'a njega da će me zapantit. ~ se 'opeć
    čovik i ožednit.
    Nisam ja tio, al oženili su me moji.
    u je velik ožiljak od kandžije, kojom ga je još u mladosti stariji brat ošinio po licu.
    a se prene iz mrtvila'. — Stari je i bolešljiv, pa najviše sidi i ćuti, jedlno oživi kad čuje da mu ćer dolazi u goste.

    Bolje da te majka bije neg ožujsko sunce grije!


    njaku)'. — Naoštrio sam žuljače, sutra ćemo ožuljat vinograd.
    ala si ožvalavio, izgledaš ko lašče.

    Sav sam vinograd prokrstario ni jedan pabirak nisam našo.


    oji sladak grozd.
    ćnjaku retko izostalo grožđe ili voće'. — Joso pabirči grožđe u vinogradu. 2. 'sakupljati pomalo s raznih strana'. — Mlad jest
    šine 'ispod rebara'.
    ra'. ~ oderali smo zeca i metnili ga u pac, pa će sutra bit zečijeg paprikaša.
    io dvi packe, nije znao račun. 2. sama šiba ili nešto slično čime se daje udarac'. '— Ne znam di je naš učitelj našo niku packu od

    ekam da Božić dođe, pa da se naidem pača i kolača.


    . — Dobro bi bilo, nane, da se vi ne pačate u naše poslove. 2. 'početak smrzavanja piktije'. — Gledo sam pladnjove u koje je razl
    čića.

    (sedmica) uskršnjeg posta koja dolazi iza "čiste" nedelje'.


    o, oma da ste izašli iz te bare i da se niste više pačkali.

    patnji, mučenik'. — Godinama boluje i niko da mu pomogne, posto je pravi paćenik.


    o kraj, umrli su.
    ovo padanje.
    će mu više padat na pamet da krade jabuke iz tuđeg vinograda. v. do ~ (se), is ~, na ~, o ~, ot ~, po ~, pot ~, pri ~, ras ~ (
    zna za sebe.
    To je tako nesrićna obitelj, imadu jednog sina padavičara.
    čarka, a ni nije baš sasvim kako triba.

    avina, nije bilo ni kiše ni sniga.


    odmetnio nogu, privrnio se ko bundeva.
    ristali snega'. — Ako vake krupne pa(h)uljice budu padale, friško će bit sniga do kolina.
    Sašili smo Luci jednu suknju od paje.
    enje zidova od prašine'. — Kate, uzmi pajalicu i opaj'aj zidove u sobi dok ja ne dođem kući.
    ojnica'. — Sutraćemo izminit dvi pajante na rogovima krova na salašu.

    ne)'. — Nane, zašto baš j'a uvik moram pajat sve sobe sama?!

    rko i njegov pajtaš Grgo.

    da su pravi drugovi, nego čak i pajtaški misle.


    katani, velik pak od pet kila.
    ćeš, Ivane, ostat na salašu. — Pak, meni se baš ni ne iđe.
    ć'. — Kad već ideš u dućan, kupi i meni jednu paklu duvana.

    će na moj salaš da dođe.


    muke'. Izr. Vruće ko u paklu!
    '. — Vridna jeste, al je podosta i pakosna cura.

    ć, nemoj ni pakostit, bili ste tako dobri drugovi, pušti ga nek se sam snađe.
    akovanje je uvik najveće.
    dan ili više predmeta'. ~ se a. 'pripremat se za odlazak'. — Rano u zoru počo sam se pakovat, nisam mogo spavat od dragosti što
    nožni ~. 2. 'stara mera za dužinu i širinu'. — Štranga je bila za svega dva palca kraća, al šta vridi, nismo je mogli uvuć
    reloj masti u tavi (u tankim listovima i punj'ena džemom, sirom ili orasima), palačinka'.
    e zupce ili dlake, bot. Cirsium'. — Sime nam baš nije bilo najčistije, kad toliko palamude ima u žitu.
    popije koju čašicu, onda samo palamudi i svima dosađiva.
    dit palantu paprike.
    lantovali ranu salatu.

    ću te sad s ovom palicom pošit. 2. 'drveni prut koji spaja jaram sa rudom'. — Izvuči palicu i skini j'aram, pa pušti volove
    u na njivi. 2. 'izazivati gorenje radi grejanja, svetlosti i sl.'. — Stane, pali friško lampaš, ne vidim uć u sobu. 3. 'nanositi štetu vru
    tvorenom dlanu prave križalicu ~ prekriže dlan, udare svojim dlanom o dlan onoga koga pozdravljaju, izgovarajuć
    ću raspravljat svinče.
    nje'. 2. 'opelješiti (v.)'. — Joso je danas prido svinje i sio da se karta sa one dvi bitange, sad ga oni paljužaje dok mu sve ne odnes
    ko divanio. 2. 'prirodna sposobnost, nadarenost'. Izr. bit na pameti 'misliti na što'; bit kokošje pameti; čovik kratke pameti 'umno
    va, triba uradit kako on kaže. 2. 'poslušan'. — Ajde, Vranje, budi pametan kad ti dida kažu, poslušaj ga. 3. 'mudra reč
    pametno mislio, al šta vridi kad drugi neće tako.
    tog pamprca?!

    ća dug.
    će i on jednog dana pandrknit i, bio pa ga nema.
    ed znali i batinat, zato su i(h) se svi bojali. 2. 'policajac (fig.)'. — Nije znao šta će, svaki mu je poso smrdio, pa očo za pandura, i
    ćeš, jel si rđava. Panek, meni ni ne triba.
    pantljika'. — Na svaku kiku sveži po jednu pankljiku.
    mo pantu da nije bilo takog čovika uokolo. 2. v. pajanta. — Dodaj mi tu gvozdenu pantu.
    nesi mi one pantalone od cajga.

    ja još dok si curica bila. Izr. Pantićeš ti tvog Boga! 'pretnja povređenog'; ~ (za) sebe 'sećati se svoga života'; — Ta

    nu pantljiku u kosu.
    tablo pretesteri, sruši, prelomi'. Izr. Vući ~ 'o karnevalu, momci koji su bili po redu da se žene, a nisu se oženili, vu

    va me panjka prid mojim momkom. ~ se uz povr. 'jedan drugog klevetati, ogovarati'. — Danas se panjkaje, a siltra ć
    k'. — Odnećemo kovaču dva točka da i(h) paoći.
    om'. — Tribaće dat na paočenje desni stražnji točak u kolima, niki paokovi se klamaje, samo što ne ispadnu.
    e zavide na crnim noktima.
    aorija okupi.
    ga je šnajderka.
    ena prava paorska soba.

    tiju u nekih sisara (goveda, ovce, koze, svinje)'. Izr. otegnit papke 'umreti (vulg.)'.

    Vranje gledo ni na rođenu braću, digod je mogo on je papčio za sebe, a drugom šta dotekne.
    Ja sam mojoj ćeri već spremila uzgljance za udaju.

    redu, onda se sve sigračke ostavljaje na stranu.

    — Volim papren paprikaš, a i dobar špricer posli tog. 2. 'vrlo skup'. — Kupili smo ćeri svilu, al smo, borme, platili paprenu cinu.
    na mlevena paprika'. — Dodaj mi paprenjaču, znaš da ja solim i paprim slaninu.

    ena —, crvena ~, kisela ~. Izr. crven ko ~ 'vrlo crven': bisan ko ~ 'koji se brzo rasrdi, plane'.
    ku kuvano i začinjeno paprikom'. pileći ~, svinjski —, teleći ~. Izr. napravit od koga paprikaš 'raskomadati koga'.
    kaški miris.

    — Moj pokojni dida su svako ilo paprili.


    ći': muške papuče, ženske papuče, papuče od kože, svilene papuče, papuče na visoke pete, rađene papuče. 2. 'gvozdena ko
    oji je pod "papučom svoje žene" (ir.)'. — išo bi on, al ne smi od svoje žene, znaš kako je to kod papučara.

    sam protiv komada kuvane šunke uz papulu.


    nu celinu': ~ klompa, ~ čizama'. — Iđe zima, pa sam moro kupit tri para cipela; svi troje dice i'đu u škulu, pa njim triba obu
    m'. — U jedan ~ učinilo mi se da je štogod puklo; u taj ~ 'tada, za tu priliku'. — U taj ~ nismo znali koliko će i doć
    — Skini tu vodu sa šporelja, ne vidiš da toliko vreje da nam je puna soba pare. 2. 'dah, disanje'. — Olakša
    ćemo skakat.
    vljenju)'. — S paračom se načne jedan red zrna na klipu kuruza.
    ovi u drvenom okviru, a zatim sve od gvožđa, služi za paranje zakržljalog travnjaka i grudvaste njive), drljača.
    a, proslava, svečanost'. Izr. Čija vlada tog i parada!
    ćemo ga skuvat.
    movi; ~ konji'.
    kola)'. — Paradeš ima i svoje paradeško ruvo.

    čijaš u paradi, već tako i iđe paradeški.

    ti se, sudelovati u paradi, praviti paradu'. — Većma je volio da paradira na konju nego kruva ist.

    u izradi'. — Neću više nosit mojoj staroj sabovki da mi šije ruvo, ona samo pripovida i na kraju paraklaiše i upropasti materijal.
    io se u paramparčad.
    a je pismo u paramparče.
    dobra parna viiča, tribalo bi da jel ti kupiš mog, jel da ja kupim tvog.
    u dvorištu, poljska peć, isključivo služi za pečenje hleba, pogače i dr. dok traje toplo vreme (da se ne bi grejale peć
    čki da te možem razumit šta kažeš.

    o'. — Volim šit, al ne volim kad triba parat. 2. 'rezati telo mrtvaca, vršiti obdukciju'. — Danas je umro naš dida, al nisu ga dali iz
    ćini, pazilisu na svaku paricu.
    ju da se lakše skida dlaka ili perje'. 2. 'podvrgavati delovanju pare radi čišćenja, uništavanja zaraznih klica'. — Za vrime onog rat
    a'. — Izr. Parim s parom, dok ne uparim. ~ se 'spajati se (o mužjaku i ženki) radi oplođenja'. — Još nikad nisam vidio kako se la
    e, parhet'. Izr. igra teta brez parketa 'podvikuje se u svadbi'.
    le u parketskim suknjama.
    Otkako se propijo, sav mu je vinograd očo u parlog.
    o sam blizo i kad je mašina naišla, parni kazan je ispuštio paru, svu mi je ruku opario. 2. 'koji su u par'. — Parnim danima pridaje
    nici, a sad stigla je i parnjača. 2. 'lokomotiva i lokomobil (za vršalicu) koje se pokreću parom'.
    a, bio je parnjak mom mlađem sinu. 2. 'onaj koji radi s kim u paru'. — Izr. Dva loša ubiše Miloša! 'u paru smo jači'.

    e snoplja na kola i na kamaru najbolje su drvene vile s tri paroška.


    a ljudi povezana istim zadatkom'. — Vidi se da ste vi složna partaja, radite da ne mož bolje.
    rata)'. — Sveži maloj parteklu p onda je rani.

    u brak s osobom suprotnog pola'. — Kažem ja njemu da je Đula dobra partija, a on se zagledo u onu Klaru Kuclalovu.
    ciguran da ćeš ti njega partovat, kad ti se dopada njegova sestra.
    u, tamo je dobar pas. 2. 'najuži deo čovečjeg tela iznad kukova, pojas'. — Jedno vrime su se cure zdravo stezale u pasu, da bi bile
    Kad bi mi dao taj šešir, meni bolje pasira, a tebi padne na uši. 2. 'pritiskanjem kroz sito odvojiti sok iz ploda (voće, povr
    a niti i vezivala u pasmo.
    oma ispod avlije i u podne se spuštio na drugi do.

    Dala sam kumašnu pregaču da se paspulira zlatnim gajtanom.


    žaja na niži sopstvenom težinom, svaliti se (na zemlju)'. — Čim padne kiša, trava će ozelenit. — Šta si ostavio kab
    e ti ode sigraš, krava ti pase cviće. ~ se pase se 'pariti se (kobila)'. — Naša se kobila pase, moraćemo je vodit pod ždripca.
    ojemu se ne posvećuje mnogo pažnje'. — Sva su dica dobila po jabuku, samo ti je komšinca ispala pastorče, jedino njoj nisi
    novog braka, svome očuhu ili maćehi'.

    le odnet na pašu u onu veliku dračovu šumu. 2. 'pašnjak'. — Slaba nam je paša, nije bilo zimus sniga, a ni s prolića kiše.
    u osmanlijskom carstvu; osoba koja nosi takvu titulu'. — Ne znam oće I to doteć, al Mukija živi ko paša.
    gleda nije dosta tvog pašnjaka, kad puštaš marvu i na moju livadu.
    za vida stignem u varoš. 2. 'nastojati, truditi se'. — Paštri se ti na učenju, pa ćete i učitelj većma volit.
    k koji se gega pri hodu (fig.)'.
    lju pravio da nije bila viz(i)-tacija na pragu.

    Moja žena već dvadeset godina pati od glavobolje. 2. 'osećati moralni, duševni bol'. — Patio je od ljubomore i ona g
    yrhynchos; domaća ~ zool. Ana boscas domestica; iđe ko ~ 'gega se'.
    ćeš, al Pajo ima pravu patkastu glavu.

    davno prošla, al patnja u duši ga je još uvik mučila.

    om, napunjena barutom'. — Dao sam Marku novaca da mi kupi dvadeset patrona za moju lovačku pušku.
    čuje i mreža od njih. — Ko će ga skinit, jedan veliki crni pauk visi na paučini oma iznad sobni vrata.
    oliki paukovi ko da nismo sobu po godine pajali?!

    e volim momka koji se oli ko da je paun.


    če u svećano ruvo ni paunica joj nije ravna.

    đen'. — Kad se vadi med, mora se pazit na čele, da se ne uznemire. 2. 'nadzirati, motriti'. — Majka su pazili na najmla
    ir pot pazuvom.
    koji izaziva prezir svojim postupcima'. — Ne daj ga Bože nikome, to je tako pceto od čovika!
    ga zato i zvali pcovač.
    da joj para nema u tom.
    zdravo pogan.
    o pcuje i oma su ga otirali sa salaša.
    jete digod veliku pcovku, sklanjajte se otud.
    ći. — Nemoj dirat rukom, to je pec!
    Izr. žitna — 'pijaca gde se na određene dane kupuju i prodaju žitarice'; stočna — 'pijaca gde se kupuje i prodaje sto

    derana, zašto ga furtom peckaš?! ~ se 'zadirkivati jedan drugoga'.


    mu nema ravnog kovača, to je pečen majstor za sve što se od gvožđa kuje. Izr. ni pečen ni kuvan 'što može biti i ovako i onako';
    čenicu od velike pućke. 2. 'meso (sveže ili sušeno) s obe strane svinjske kičme'.

    e, kamena, metala ili dr. za grej'anje prostorija, za spremanje hrane za jelo': zemljana, glinena —; parasnička (v.) —; 2. 'koli
    za jelo grejanjem na vatri, na ražnju ili u peći: ~ kruv, ~ meso, ~ pile'. 2. 'pripremat kakav napitak delovanjem vat
    oji znadu pravit prave parasničke peći.

    mo a uvik nam je soba vruća.

    a palca i malog prsta na jednoj ruci'. — Zdravo si nagusto sadila, tu nema ni dva pedlja između kućlca. 2. 'mali nez
    ne'. — Kaže mi Anka da se više ne prodaju pegle na ugalj.
    ćemo peglat, a čaršape ćemo roljat. 2. 'tući'. — Nemoj da te ja peglam.

    če od naši parasnički.

    ća (sa šećerom ili bez njega)'. 2. 'čovek slabe volje, slabić, maza'. — Šta je, niko te nije ni dotako, a i da jeste, nisi valdar
    či i uradi što ti mater kaže, da se nisi već toliko pekmezila.

    če'. — Izr. izać iz pelena 'postati odrastao'; bit u pelenama 'nezreo, nerazvijen (biti)'.

    Artemisia absinthium, pelen'. 1. b. 'napitak koji se dobiva kuvanjem te biljke'. — Popi gutljaj dva pelina pa ćete proć
    n)'. — Misliš da je to lako naslonit se na peliž i žuljat na pralju sa rukama u kortu cio dan.
    njem u novac)'. — Pelješe ga, kad on ni ne zna s kim je tijo da se karta.

    ji zastakljuje prozore'. —. To je pendžeraš, čim sokakom iđe i nudi opravke pendžera. — Izr. Srićan ko pendžeraš kad padne na
    mo otkud se mož vidit avlija, koja se ne vidi kroz redovne pendžere.
    malnim putem)'. — iđi, otiraj dicu, pentraje se na kamaru, mogu past pa se ubit il slomit ruku jel nogu.

    ite i tog pijanog na kola pa da krećemo. ~ se 's većim ili manjim naporom ići s nižeg mesta na više, izlaziti'. — Did
    lo'. — Ovo nije paprikaš već prava pepa.
    oj crkvi vernici se na dan "čiste srede" posipaju pepelom)'. — Samo stariji svit dolazi u cfkvu da se pepelja.

    em držalju (za krečenje zidova)'. — Moraćemo kupit novu peraju, ova stara se sva olinjala kako sam mazala salaš kre
    mi perajicu i popravi krečom ćoše di peraja nije dovatila.
    Perajište je duže od dva metera, tribaće ga malo skratit.

    kako se malo dite zna smotat ko perec.


    etakaribalica)'.
    li stavlja kao ležaj'. — Izvadićemo pernu iz kreveta, iđu topliji dani pa će nam bit vrućina za spavanje.
    veliko perce za šešir kad već iđeš u lov, da izgledaš ko pravi lovas sa perjanicom.
    oša otirali Lazu svezanog za konja.
    me perjat, niko ga ne mož stignit.
    čitav dan smo čupali guske.

    kite se svati njima)'. — Spremili smo perlice za đuvegiju i snašu i za sve goste u svatovima. 2. 'grdnja, prekor'. — Dobit ~ 'biti gr
    ma, a raste iz kože ptica i pokriva im telo'. — Svako pero guske je korisno, od najvećeg do najsitnijeg paperja. 2. 'n
    ronicu zaboravio ponet?
    rtense'. Izr. iđi u peršin 'dođavola'.

    venim smeđim bojama), Iris'.


    kao metlica kojom se čisti briše, paje, skida prašina, podmazuje'. — Peruškom očisti dasku od brašna.
    rcu od brašna. 2. 'tući (fig.)'. — Nisi ti njega nikad peruškala, zato je on taki rđav.

    sebno na glavi)'. — Češljo si se valdar kad i na ramenima imaš peruti.


    kože na glavi.
    ta da radim, zdravo mi se koža na glavi peruta.

    pervaz ne žulja zid.

    čat za tobom. 2. 'zadnji deo obuće, potpetica'. — Kako ti, Dančo, iđeš kad su ti obadve pete na čizmama krive?! 3. 'deo

    dan'; veliki ~ 'strogi post uoči Uskrsa'; svecom i petkom 'neprestano'; od petka do subote 'vrlo kratko vreme'.
    mo mi rodovi kad smo već peto kolino. Izr. ~ točak u kolima 'nešto sasvim suvišno, nepotrebno'.
    nka mu je puna petica.

    d niti pri pletenju'. — Tako se izvištila u štrikanju da ni ne gleda a friško pravi petlje. 2. 'od uzice, užeta i sl. načinjena ve
    samo mene ne petljajte u tu vašu nevolju. 2. 'praviti spletke, spletkariti'. — Svi ste vi jednaki, furtom štogo

    etak leta, Petrovdan'. — Na Petrovo ćemo ić u varoš, biće vašar.


    vu našu marvu makar i dugačka zima bila.
    čito pripremljena tečnost koja se pije': slatko —, žestoko —. — Svratićemo u mijanu na jedno piće, ja plaćam po rakiju. 3. '
    č će na licu)'. — Sve se na ditetu prominilo samo su pige ostale.

    doneseš štogod na pecu, moraš platit pijacovinu.


    ak i ponediijak su pijačni dani.
    m kažem, pijan sam od sage, otakali smo vino cio dan. 2. 'svojstven čoveku u napitom stanju'. — išo je pijan čas livo,
    anac po lanac, prodaće i popit sve pijanac.
    anio se i pijančenja
    smrti roditelja počo je da pijanči i sad se nikad ne trizni, samo doliva.
    vo, on pije i opija se sam. pijanica m i ž v. pijanac.
    — Držo je pijano i gladio čašu ko da kaku curu miluje.
    i se krvlju, Hirundinidae'. — Mnogi su se u staro vrime ličili, puštajući krv pomoću pijavica. 2. 'onaj koji jako iskoriš

    četka ni kraja.
    ckamo pomalo.
    cni pa ostavi.
    , 'želja za nanošenje štete'. 2. uzvik za poništenje čega: ne vredi, ne važi (ne pik) 'ne važi' ali i: pik! 'važi'.
    . — Sirota je pa nosi ieveš od piketa.
    čem otvara)'. 2. 'novac koji kartaši stavljaju u takvu kutiju'. — Gazda od kartaša skuplja pikslu.
    o pilat onaj dudov panj. Izr. ručna —, prika — 'velika pila sa kojom dva čoveka pilaju u isto vreme'.

    nu na kojoj sidiš?!

    u mn.) malo dete (fig.)'. — A šta ću ja, kad sam ostala sa svoji četvoro pilića. Izr. zaplest se ko ~ u kučine 'potpuno se smesti (fi
    čena pamet'.

    dljivac pilića'. — Noćos je niki pilićar pokro svu živinu iz kokošinjca. 3. 'pas koji hvata i jede piliće'. — Morali smo ubit onog k

    ape, pa su se s otim loptali.


    no, uvredljivo'; progutat gorku pilulu 'izvršiti neki posao protiv svoje volje'.
    g oblika), oblutak'. 2. 'igra s takvim kamenčićima'. — Dica se sigraje piljaka.

    to'. — Majka je nepomično ležala i piljila digod u jednu tačku na zidu.

    m'. — Velika je čaša, al je u njoj polak pine. 2. 'gusta belkasta pljuvačka na usnama čoveka, životinja'. — Uvatila g
    nice za sebe'. — Kažu da je samo iz pinke kuću kupio.
    ćemo imat više ni jednog pintera. Zagonetka: Padne bure s tavana, nema toga pintera koji će ga sastavit 'jaje'.
    g konja, vidi kako mu se pinjuše usta.
    ma ne maneš pipanja, tako ću te odvalit da ćeš past sa stoca.
    ipat te trišnje, već se lati i beri.
    po i onda mi kazo da će mi dat lik, pa kad popijem, da opet dođem na prigled. 2. 'raditi što suviše sporo, ne žuriti s
    mnogo pažnje, naprezanja i u kojem se ne mogu postići brzi rezultati'. — Tražiću drugi poso, ovaj sadašnji mi je tako dosadan i
    o ne mož iščekat, tako pipavo radi.

    2. 'uhvatiti se, mašiti se'. — On se pipne za gvozdene vi'Ie koje su bile naslonjene na zid.
    oljit tu kokosku, ja bi dosad već tri očistila.
    za, krava, kokoš)'. 2. 'žena sumnjivog morala'. — Opet je ta pirga uvatila mladog momka, kako samo zna svakog obrlatit i propu
    e', (v. pirgav). — Jesam li ti već kazala da ne volim pirgastog momka.
    našom živinom, kad je naš pilež sav bili.
    ka hrana'. — Skuvala sam vam, dico, za večeru pirinča u mliku.
    če je počo da pirka povitarac.
    pirlitala kapicu samo da njezina bidne najdrugačija. ~ se 'kititi se'. — Kad ćeš se već manit tvog pirlitanja, samo sidiš prid ogled
    nom), bot. Trgopyron repens'.

    vara zvuk'. — Vrula ovisi od dobrog drveta al još više od dobrog piska. 2. 'zvuk koji ispušta neko, vriska (najčešće
    m slena: žuti ~'. — Dovezli smo dvoja kola piska, triba nam za mazanje zidova. 2. 'peskovito tlo, peščara'. — Polak
    ć od škriljaca kojim su nekada deca pisala na tablici'.

    am da mu se cura udala za nikog pisara.

    puštili ni u pisarnicu da uđem.


    Pisarova žena je veća gospoja nego išpanova.
    jke itd.'. — Bać Dančo uzme jedan prut i počme pisat imena jabuka po pisku. 2. 'stvarati, sastavljati kakav tekst'. —
    a ni pogledala: mali, debo, sa debelim usnama i pisavim nosom.

    ogod je otvorio pendžer i piskavim glasom počo da viče: vatra, vatra! 2. 'koji je posut ili uprljan peskom'. — A, dite, dite, di si b
    ćeš mi uši otrt. — Biće to, borme, i piskavo i izudarano, jel nema ko da bere voće, pa stresamo doli i kupimo.
    skovito zemljište nije pogodno za žito i kuruz.
    ula se pisma na sve strane, činilo se da je cilo selo piva. 2. 'niz tonova iz muzičkog intrumenta'. — Iz vrule se začu

    m tekstom koji se šalje kome'. b. 'sam tekst koji se piše'. — Natenane, proštije još jedared što je napiso, metne pismo u kuvertu i z
    mi u rodu i pisnika i misnika.

    a, da te više nisam čula da pisneš.


    oponaša odraslu devojku' (ir.). — Jeste 1 vid(i)li onu pišu Jelicinu, obukla se ko prava divojka, a nema još ni trinest godina.
    čilo, onda nisu tirali konje makar kad.
    — Naš sin služi ko pišak, nije mu baš lako, kaže uvik sve vuku na svojim Ieđima i tušta maširaje.
    išanje zabranjerio sokakom.
    opravdano suprotstavlja, sigurno strada'.
    ko njim je ić pišce do varoši.

    ći)'. — Dokleg će već ode pišlogovat ta svića, šta ne kupiš jedan redovan lampaš?!
    i pišljivi šljiva inatit, platiću koliko kažeš da košta i gotovo.
    ako možeš sist za isti astal s takim pišljivcom, taj Joka slaže či'm trepne.

    uzeli pište i pate se, vridni su i rade, al njim ništa ne iđe od ruke. 2. 'slabo goreti, tinjati'. — Probaj malo popravit t
    čnost i gutati je': ~ vodu ~ mliko. 2. 'imati sklonost piću, opijati se'. — Šta ste mi poslali tog neradnika i bangalolu, on ne da

    dopuštenja'; bi't pod velikim pitanjem 'biti nesiguran, neizvestan'; bolno ~ 'stvar koju je vrlo teško rešiti'; čvorno ~
    odgovor'. — Jesi 1 vidio di' su baćo? b 'tražiti odgovor bez reči, izrazom očiju'. — Anka me pogleda ko da me pit
    je sletio na pendžer.
    ude i koristi im': ~ zec, ~ golub, ~ konj. 2. 'oplemenjen kalemljenjem ~ kesten'.
    kako lav pitomo liže ruku čoviku.
    ušo, ne bi tako bilo! Puštit pivcu krv 'mokriti'.

    kladnim zviždukanjem'.

    i smo danas pivanje u škuli, učitelj kaže da ja najlipče pivam.

    onove'. — Kako pivam visoko pa lipo, kako možeš da ne čuješ, diko?! 2. 'izvoditi različite uhu ugodne zvukove (o pticama)'. —

    de'. — Ja većma volim pivo na čaše nego ono iz boce.


    e, uz prekide (o pticama)'.

    d mi je brat umro, nana se mal nisu ugušili u plaču za njim. Izr. briznut u — 'naglo i jako zaplakati'; svladat — 'uzdržati se od suz
    pokrila plačne oči. 2. 'tužan'. — Od teške tuge srce mi plače, al je oko suvo.

    čljiva žena bolje prođe kod čovika nego oštrokonđa.


    t i uvik više dobije o(d) druge dice.
    kama i plačno molile.
    ovaj misec zaradio, ja više neću radit, iđem tražit drugi poso.

    ski ~, ~ za čorbu.

    čem, zašto suze lijem. 2. 'preko trebati'. — Ona sidi na putu med ženama i plećka, a poso plače u kući za n
    oj dužini. 2. 'sjaj, blesak (očiju)'.— Nikad ga dosad nisam vidila tako bisnog, plamen mu iz očivi siva.
    iti puccinia graminis'. — Rano s prolića nam je plamenjača sve voće i vinograd uništila.

    je plamsala a mi smo je priskakali uz vrisku. 2. 'jako sijati, prelivati se'. — Kad je ušla u sobu, na njoj je šuškala i plamsala svila
    oka'. — Ovce su se sabile na plandište, a čobani se zavukli pod debeli dud.
    ini posle ispaše)'. — Krave kad se napasu i same odu u lad da planduju. 2. 'dangubiti, izležavati se'. — Kad si plandovo dok su d
    unio, a vatra koja je dotle tinjala naj(e)dared plane. 2. 'naglo i jako pocrveneti (od uzbuđenja, zbunjenosti i sl.)\ — Č
    ena u obliku kupe'. — Sino smo dovezli na salaš i sadili u dva velika plasta.

    om, jel onda se boje škule. ~ se 'bojati se, strepiti'. — Ne plašim se ja mraka, već zato što ništa ne vidim.
    šljiv je ko zec.
    t kaki je junak kad iđe sridom sokaka plašljivo i furtom se obazire.
    ila ga je nika plašnja i sad nema mira.
    latiti ono što je stiglo za plaćanje'. Izr. jamac platac 'onaj koji jamči, taj često i plaća za drugog'.
    — Svima u mijani, večeras ću ja platit iće i piće. 2. 'dati novac da se ispuni obaveza: ~ dug, ~ porciju'. 3. 'osvetiti se'. — Slomio
    ak, al je plav da Bog sačuva. — Nije dobra za usiv taka plava kiša, mož sve da polegne.
    čeg diteta nisam u životu vid(i)Ia: lipa glavica, sa crnom kosicom i plavim očima. 2. 'svetložut, žućkast (o kosi)'. — Zarek
    — Prodo bi je ja davno, al kome triba ta plavna zemlja.

    i'. — Svakog prolića podzemne vode plave zemlju ispod salaša. 2. 'prati u plavilu'. — Nana plave košulje.

    je ni crna ni plava, već nika plavkasta.

    at mi se zagledo u jednu plavojku.

    vokosi Marko.
    na me se smije.

    alo bi mi da zakrpim kabo.

    — Kad se Ante sagnio, sam je na svojim plećima podigo kola koja su zapala u blato. izr. zbacit s pleća 'osloboditi se kakve teško

    na, to je obična plećka.

    će štogod zamutit i plećkat.


    podgrlicom'.
    ćutiš, tako ću te plenit da ću ti sve zube sasut.
    uce, traku), sastavljati u jednu celinu; praviti nešto sastavljajući rukom ili iglom kukice: ~ kosu, ~ kotaricu, ~ košar
    kosu, pa kad je oplete u pletenice, dođu joj do pojasa. 2. 'prepleteni deo testa na kolaču'. — Nana su uvik znali taki lip kola
    ćemo popravit pleter s puta, na jednom mistu ga je provalila ona matora krmača; ambar nam je od pletera.
    jarma (drži jaram da se ne smakne sa vrata volova)'.
    Dica su se štogod pokeckala, pleze se i rugaje jedno drugom.
    ćaka, da se kogod ne omakne u duboku vodu.
    ke) v. u tkanini'. — Nane, Margi je njezina nana dala suknju plisirat i ja bi volila taku imat.
    okretu, pastirica, zool. Motacilla'.
    rali grožđe, bilo ga je dosta plisnjivog'.
    isnjivit dunc, a baš sam mećala dosta salicije.
    od tegetovskog pliša.
    Ala ti je lipa ta marama na plišane grane.
    a bila je mračna i vlažna, a po zidovima se uvatio plišanj.
    pa ne mož drugačije ni radit.
    tna ~, krupna ~'. — Zamišaću sitne plive i mekinja pa ću dat kravama. Izr. imat čega ko plive 'vrlo mnogo'; pliva p

    če plivanje.
    đene pokrete tela (o čoveku i životinjama koje ne žive u vodi)'. — Nikad nije naučio plivat, jel se bojo vode. 2. 'kretati se u du
    zređivati povrće u povrtnjaku'.
    tkuje konja, pala mu je ploča s pridnje live noge. 2. 'kotur, krug sa zvučnim tekstom za gramofon'. 3. 'školska široka crna tabla n
    z zametka cveta i koji sadrži seme, rod, voće'. — Voće j'e dobro ponelo, al ga dosta ima, pa će lodovi bit sitni.
    ćemo imat više kad je naša zemlja plodnija od tvoje.
    ode na stotine u jednoj godini. 2. 'oplođavati'. — I trut je korisan, jel plodi maticu.
    dno i džepovi su nam bili puni.
    ad je sprid plosnata ko daska.

    r me je udaro sabljom pljoštimice.


    —, gvozdeni ~; Izr. bit deveti u plugu 'biti suvišan'; — i motika svit rane.
    e oko kukuruza i sl. okopava, ore u cilju uništenja trave i korova)'. — Ja ću plugom plužit cio dan, a vi što ne okopate danas, zav
    , dida su sidili u budžaku, pušili lulu i pljuckali, al pljuvačka se nikad nij'e vidila.
    rugo iz usta'.
    čme kopat bunar.
    podikoja krupna kap, a onda se spušti pravi pljusak, pokisli smo do gole kože.
    ša)'. — Gledam kroz pendžer kako napolju pljušti.
    da u ustima čoveka i životinja i koja kvasi hranu koja se jede'.
    o drugo'. 2. 'vlažiti pljuvačkom'. — Zašto toliko pljuješ prst kad brojiš novce?
    d kažeš da ti ne triba. Izr. i po (npr. konj i po) 'odličan, izvrstan'; ni po jada 'ako se desilo samo o čemu je reč'; sluša
    ć u kolo u takim poabanim čakčirama.
    Kad si poabo kaput, neceš imat bolji, jel ove godine drugi nećeš dobit. ~ se 'oštetiti se, otrcati se'.
    ac'. — Prodo je vola i sve pobaco svircima. 2. 'razbacati stvari po kući'. — Nisam vas ja zato puštila u sobu da svud pobacate vaš
    ću za njim. 2. 'naglo na
    e pobigla s jednim svircom. 3. 'skloniti se na drugo mesto, prebeći'. — Lovro je ubio žandara i pobigo digod u Bos
    najdared pobilili. 2. 'od straha, brige pobledeti'. — Ostavi malo tu knjigu, oči će ti već pobilit. 3. 'prekriti se snegom, snežnom belinom'. —

    i 1 pobilužio naše džakove.


    besan, ljut; pomahnitati od srdžbe'. — Čim mu spomeneš Lovru, zato što gajepokro, onpobisni ko ris. 3. 'postati ob

    Bolest je malo popuštila, počela je ist i sad očekujemo da će se stanje još poboljšat. ~ se 'poći na bolje, izmeniti se na bolje'.
    Moja majka je bila dobra i pobožna starica.
    lekli oko križa i pobožno se prikrstili.
    ata'. — Dva pobratima zavolili jednu curu, al se nisu zavadili.
    d'. — Stanite, stanite, sve je pobrkano u mojoj glavi. 2. 'uzeti nesvesno jedno mesto drugog, zameniti'. — Čini mi s
    Andrijina žena nije mogla da priboli smrt jedinca sina i pobunila se.
    — Danas smo grobnicu pobusili.
    ško mi je pocipo novu čitanku. 2. 'upotrebom istrošiti, poderati'. — Luka je Ivanu pocipo košulj'u na leđima.
    prasici sve pocokali.
    ika benga i sav je pocrko.

    ro nasolili šunke, sve su nam se litos pocrvale.


    stidna je, ne vidite kako j'e pocrvenila čim ste joj ime spomenili.
    n zaplete i pocupka, to će bit igra.

    o zemlju'. — Igra Miško, al ne da se ni Marga, zna i ona da pocupne.


    onet. — Počem u našoj rodbini nemamo dice, za Božić bićeš nam ti položaj, makar si već mator momak.
    vi dicu, oni će se tako i pomirit kako su se počerupali.
    '. — Kad te svrbi, a ti počeši di te svrbi. ~ se povr. — Dida se počeše po nosu kadgod povuku dim iz lule.
    češljala a ja sam još bila u krevetu.
    ojte da dida počmu prutom turove prašit. ~ se 'biti počet'. — Svirci zasviraje i počme se kolo.
    pada. Izr. oteže se ko čorapin ~ 'okoliši'; is početka 'sve iznova'.

    ć misecima duboko u zemlji, umro je prija po godine. Izr. Počivo (-ala -alo) u miru 'crkv. izreka pri sahranjivanju mrtvog
    Tribalo bi sutra počupat zaperke u kuruzima. ~ se povr. 'potući se vukući se za kosu'. — Ritko je vidit da se curice
    e'. — Samo što sam pošo, kad čujem da kogod plače. b. 'otići s pređašnjeg mesta, udaljiti se'. — Mi smo pošli s kolima, a svi dru
    oženio s tetkinom poćerkom. poćibat poćibam svr. v. ćibat.
    a kad uši poćuli.
    ć stari čovik, pa kad divani, uvik mora malo poćutit, da se odmori.
    šta na tome ne uraditi'. — Stric mu je furtom divanio, samo se ti oženi, a ja ću napravit svatove da će se pripovidat.
    odalek je to put, a konji su slabi.
    sad je podaleko napravljeno od našeg sela.
    uduca sna malo podalje od nje.
    e slame, sve više se đubreta skupi.

    njak danas triba očistit i podastrit čistu slamu pot prasice.


    riji ovaj poziv. b. 'dati (za ženu), udati'. — Podajte ćer za tog momka, boljeg nećete ni tako nać. c. 'dati hranu živo
    čovik, svakom je pomogo kome j'e pomoć tribala.

    su se još tukli med sobom, a sad se zajedno sigraje ~ taka su dica.


    oja puška je opet podbacila. b. 'prevariti čije nade, očekivanja'. — Vinograd će nam i ove godine podbacit.

    naboj na tabanu'. — Malo su mi otisne cipele i obadve sam noge podbila. 2. 'staviti podupirač čemu da bude čvrsto, da se bolje
    konja da se brže kreće'. — Nikola je dugo bio na začelju i onda najdared podbode svog ždripca i krene ko vijor. 2. a. 'podsta
    nje, evo nov podbradac i ular pa namisti konju na oglavnik.
    kad o tom riči nije bilo, a kad su dica sad došla iz varoši, pitali su me kad ću njim zemlju raspisat; mora bit da i(h) je kogod podb
    kera po mijanama, sav je u licu podbunio od nespavanja.

    tom poderanom kaputu ne(će)š ić nikud.


    epati'. — Šta si radio kad si nove čakčire podero na kolinu?! ~ se 1. 'pocepati se'. — Poderale su mi se čakčire na gujci. 2. 'postati
    uruz nam je fain podgorio.

    odbuniti'. — Da ga kogod nije podgoverio, nikad on to ne bi učinio.


    e je danas fain podgrijalo. 2. 'iznova ugrejati (nešto što se ohladilo)'. — Dok mi ne dođemo da podgriješ večeru. ~

    nakrsne dve sveće i primiti posvetu ili pojesti nekoliko zalogaja posvećene jabuke i kifle kao zaštitu od gušobolje (2. odnosno 3.

    žit, moraš ga i podičit kad štogod dobro napravi. ~ se 'pohvaliti se'. ~ imam se i ja s kim podičit, i moj sin je dobar đ
    god je puklo u kolima, podiđi pod kola i pogledaj da se nije štogod slomilo. 2. 'obuzeti, spopasti'. — Či'm je vidim, mene žmarci
    adosti je podigo malog sina iznad glave. 2. 'pokupiti ono što leži na zemlji, što je bačeno, rasuto'. ~ oma da si podigo te višnje, n
    o što j'e podikoja kap pala.

    koj crkvi kad sveštenik podigne hostiju ili kalež'. — Zvonce se oglasilo, a svi su se na podizanje spuštili na kolina.

    — Ostavili smo tri lanca oko salaša podjar; Sutra ćemo orat podjar.
    ma)'. — Nemoj unaprid plakat, kupiću vam podjednaka ruva.
    a: podjednako volim i vino i rakiju.
    nio podlan(i)com po obrazu da su mu se prsti vi'dili na koži. 2. 'mera za dužinu koja odgovara razmaku v
    sam da podlijem pečenicu, pa mi je malo uvatila. 2. 'ispuniti čime kakvu površinu'. — Od silnog pića i oči su mu krvljom podlive
    stalo samo od sebe.

    zdo'. — Friško otari sudoperom labošku da ti se ne podliže. 2. 'jezikom odozdo liznuti'. — Mora da je naša cica gladna, malo, ma
    čki, vidiš kako se sirota podliziva.
    a na dolu je podlokala ćupriju na putu, ako se ufriško ne popravi, srušiće se.
    preko u kolima ispod srčanice i drži stražnji kraj rude da joj prednji kraj ne bi padao dole; ovaj deo usmerava skretanje kola u lev
    a, samo da podložim vatru.
    e podložnike u miru i slogi... (Molitv. 1895).
    o šarke na vratima podmazat da ne škripe tako. 2. 'podmititi, potkupiti (fig.)'. — Podmazo je on fiškala, a ovaj je znao koga dalje
    an pomagalo di je zaškripilo.

    ter tako nedolično da se ponaša s ditetom, ko da je podmeče a ne njezino rođeno. 2. 'slabašno, kržljavo prase'. — Nije

    e debeo'. — Ranim deset krmača, al slabo idu i čim i(h) podmedm, oma ću i(h) prodat. ~ se 'postati mesnat, odeblja
    — Podmetni ciglju pod stražnji točak kola da ne krenu sama. b. 'krišom metnuti kome što, podvaliti'. — Toliko je

    '. — Brat je sestru podmfrio i tako je njemu osto salaš od pokojnog oca. Ja sam uzajmio, al sam uvik na v

    ji podmladak, žavo mi je što nisam u njevim godinama. 2. 'mlade životinje'. — Sve krave sam odgojio od
    riji svit bi tribalo da su uvik zajedno s mladima i onl bi bili podmlađeni. ~ se 'osećati se mladim, dobiti mlad izgled'.

    ki iznad horizonta'. — Kad Sunce u podne u teme upre, najbolje je manit se posla; Nane, podne je, oćemo 1 užnat?. — Podne
    ko je podno žalbu sudu. 2. 'otrpeti'. —- Snaj'a nije mogla da podnese svekrovu i zato su izašli is kuće. ~ se 'podnositi se'. — Či'm se i drugi s

    podnositi, trpeti se'. Izr. podnose se ko ker i mačka 'mrze se'.


    i teietu)'. — Okupala je malog, podojila ga i legla spavat. — Jesi 1 podojio tele?! 2. 'posisati mteko iz doj'ke'. — Slabo stojim s
    — Podojke često bleje i iđu za tuđim jaganjcima.

    ć Dančo su imali šest ćerivi i sve su i(h) podomili. ~ se povr. — Sve cure su se na vrime podomile.
    spopadne podrigivanje.

    — Natrpa u sebe ko svinjče, p onda samo stenje i iza svake riči podrlgne.
    borme, i posijali i sve podrljali.
    nju'. — Dajte mi podrug kile šećera; Di si tako dugo, već podrug sata te čekam.
    spremanje i čuvanje životnih namirnica, vina i sl.'. — Mi u podrumu držimo samo vlno i duncove, a krumpir, peršin i šargaripu d
    je došo doktor, još se zadržo u sobi sam.
    olac, stane prid njeg i oma ga smiri.

    oji'. — Podupri kapiju, dok ne popravim šarke koje su se pokidale. 2. 'staviti što kao oslonac čemu'. — Toliko ga je bolila glava da je moro g

    edilja davaćemo poduše za pokojnog dida Vranju, a misa će bi't u osam sati. b. 'obredno gošćenje kao spomen na u

    eš, poduvati deblo, pa ćemo ga lakše podignit. ~ se 'zauzeti se za koga'. — Sad bi on da se j'a poduvatim za njegovog sina.
    rvi se prijavio da će s nama putovat, a kad je došlo vrime polaska, on se poduzbio i osto kod kuće a nije kazo ni zašto.
    ludu'. — Kako bi bećaru povirovali, svaka mu je rič podvala.
    Loziju privarit, al on će svakom podvalit, samo ako mož.

    enom povezuju čarape'. — Ti nemaš lipče podvezače, već si s tom krpetinom svezala čorape.
    '. — Podvezaćemo gredicu za slime, kad se već slomila da ne padne dok je ne zaminimo. 2. 'dati zalogu radi obezbeđ

    a podvikivanja?!

    lasom izražavajući gnev, nezadovoljstvo i sl.'. — Ti, matora, ćuti, podvikne dida bisno na majku; b. 'oštro prigovor
    ćepe ispod nogu da ti vruće bidne. b. 'saviti ispod sebe (noge)'. — Tako on po cio dan sidi: podvije noge pod se

    o podvodna i često ostane neobrađena.


    — Ujo imadu taki veliki podvoljak ko ugojeno krmče. b. 'spuštena i nabrana koža ispod vrata u nekih životinja'. —

    m je, kad se razboli i legne u krevet, neće ga imat ko podvorit.


    Ako vratiš kaparu, moraćeš je podvostručit. ~ se 'postati dvostruk'.
    ćemo zabat podziđat, ako nećemo da se sruši.

    če (obavezno pre ponoći odlaze u posetu mladoženjinoj kući)'. — Ko će ić u pođane, triba da se polagano s
    ite, šta ste pođipali, ja sam samo kazala da će tribat ić, al ima još vrimena za polazak.
    mu'. — Danas je našeg đaka pofalila njegova učiteljica. ~ se 'izreći o sebi pohvalu, podičiti se'. — Juče mi se Stipan pofalio da je
    na sve, a posebno na male piliće, nemoj da koje pofali. 2. 'poludeti'. — Od silnog pića je pofalio.
    ne jupke (v.), punjene mlevenim orasima, bademom, makom ili sl., te savijene u savijače (peku se u tepsiji)'. Izr. ~ ukiselo 'savija
    edelju dana po venčanju)'. — Evo, stižu nam pogačari.
    čno se pravi malom čašicom ili formom od lima), od testa pomešanog sa sirom, čvarcima i sl.'. — Ala su ti, Verka, male po

    d poganim ljudima.

    ano živi pogano i divani.


    i i sl.'. — Komšinske ovce su pogazile naš luk u bostanu. 2. 'prekršiti što, odreći se čega'. — On će pogazit ne samo obe
    ćnim slučajem'. — Čovik mi je poginio još na početku rata.
    elo, a zatim je pogladi rukom po kosi i po lfcu. 2. 'počistiti, pomesti'. — Spremila sam ti metle i kfpe, pa dok mi ne do

    ću pogledat iđu 1 naši iz varoši? 2. 'obazreti se, osvrnuti se'. — Gospode, smiluj se našoj duši. Izr. ~ bokalu u d
    moj da mater mora zbog tebe pognit glavu. ~ se 'sagnuti se'. — Marko se pogne i

    gnuta bidnu.
    teške bolesti, moro je pognuto ić.
    tamo sist, pognječićeš mi tisto koje se kreće za kolač.
    dba je gotova.
    etivši se'. — Po velikim brkovima sam pogodio da je to bać Vranje. b. 'prepozrati'. — Pokrio sam rukama Lizi oči
    . — Sve njim je pogorilo i salaš i košara i svinjak.
    va'. — Svakim danom pogoršanje naninog zdravlja je sve veće.
    ja sam ga onda često tukla, a time sam još pogoršala stanje. 2. 'pogoršati se'. ~ ima valdar jedno pet dana od kako je

    o pije, a dica su mu se pogospodila i lanac po lanac prodaje.


    Pogosti ga ako ti u kuću dođe. ~ se 'provesti vreme gosteći se'. — Valdar su se pogostili kad su proveli nedilju dana u gostima.
    dit žito u krstine, a ti, Margo, uzmi grablje i pograbi mršavinu.
    ima grišnici pogrđivaje (molit).
    malo pogrijat mliko i dat dici večeru.
    j'. — Sinoć smo pogulili kuruze. — Ja sam krumpir pogulila a ti sad siči i kuvaj paprikaš kako znaš.
    e brže bolje sve trišnje pogumali?!
    la, duboko su zasikli točkovi, pa ne mogu konji da krenu.
    Snaš Manda se sasvim poguravila otkako je dobila onu bolest u krstima.
    e, al stigne svud di i drugi zdravi i snažni dođu.
    čudo što je pogurila, sva je kuća pala na njezina leđa. ~ se 'postati pogrblj'en'. — Pogurio se i ostario, pa sad ni rođ
    '. — Konji počmu bižat, a svi koji su bili u kolima poiskaču, jel su se poplašili da se kola ne privrnu. Kerovi zalaju, a zecovi poi

    . — Poiskala sam Margu, tužila se da j'e zdravo glava svrbi, al nisam našla ništa.
    joj rano poispadali.
    e dosad uradili, ja ću vas poisplaćivat i onda se gubite sa salaša.
    je drag, mio'; poijo ga mrak 'mučki ubijen'. ~ se (često u izrazu: živ) 'izjesti se zbog nečeg propuštenog ili učinjenog'. — Živa
    je smrdilo u podrumu i zbog tog je poizbaco sav peršin, šargaripu i krumpir napolje, samo da vino sačuva.
    edovno vladali, jel sa ću vas poizbacivat na snig.
    no pao na jedan kamen i udario usta, da je sve pridnje zube poizbijo.
    — Oluja n(je trajala dugo, al je vitar bio jak i začas je sve drveće poizvaljivo, da ni jedno nije ostalo uspravno. ~
    ; izvrnuti se jedno kraj drugoga, j'edno za drugim'. — Krenila su troja sonca puna dice da se malo prosankaje i na jednoj gredi su
    korlatu (v.)'; gornji —, dolnji ~.
    đe njezin momak, oma se pojavila na kapiji da ga dočeka. 2. 'nastati'. — Još se nismo ni nauživali lita, a već se pojavila jes
    Nikako da pojeptini ono što mi kupujemo.
    rali na pojilo.

    onje u podne?
    pred sveštenikom tražeći oproštaj i pokoru'.
    — Uvridio me je, al se friško pokajo i tražio da mu oprostim.

    Luka se pokajo, a pokajniku triba oprostit i pružit mu pomoć.


    povit, pokakio se pa zato place.
    mili smo sve divije briske.
    drugim'. — Pokalali smo pet kila višanja, biće dosta za zimu za pogaču.
    jedared pokanit malu Macu, pa se neće noćom umokrit; Pokani konje s vodom, prij'a neg što i(h) puštiš u košaru.

    d ide paprikaša, on redovno pokapa košulju.

    a i(h) pokarat, al i(h) triba i podičit kad to zasluže. 2. 'kazniti'. — Bog ga je pokaro, pa je pao s tavana i slomio ruku.
    i obadvoj(i)ca, a Stipan je još dugo zauzdavo konja i gledo za nama.

    vom u mijani, a zato se ne mož kazat da sam pijanac.


    se'. — Zašto Ivan nij'e s vama u društvu? — Pokavgali su se on i Marjan, pa sad krajče jedan o(d) drugog.
    — Ajde, Kate, pokaži stričku tvoju bašču, da se malo nagleda lipog cvića. 2. 'ispoljiti kakvo svojstvo'. — iđi zovi M
    i Losko ne iđu više zajedno, štogod su se pokeckali.
    ve ži'ce nuz prugu. 2. 'trganjem odvojiti deo nečega što je bilo pričvršćeno'. — Krava je pokidala lanac i očla u štet

    kiselila sam virange u bililo.


    vatio nas je pljusak pa smo pokisnili ko mišovi. 2. 'snužditi se, pokunjiti se, postati tužan (fig.)'. — Šta ti se dogodiio kad si taki
    cilju neslaganja i kritikovanja)'. ~ imam u kući dvi snaje: jedna je dobra i vridna, a druga, štogod joj' kažem, samo iđ
    četka korizme (Pepelnice), praćeno plesovima i igrama, karneval'. — Sve dok traju poklade bice ića, pića, va
    ladna nedilja, pa pokladni ponediljak i utorak, svit ko da poludi, samo ide, pije i maškara se.

    će? — Nismo poklali, prodali smo i(h) u nedilju na vašaru. ~ se 'potući se, ranjavajući se'. — Noćos su se monci ponapijali i u
    as zvona, svi virnici u klupama poklecaje.
    ro, sinko, malo, malo pa pokleknem, pritisla me starost.
    ću je i održat.
    a strinu i po tom što ona nikad nije došla brez poklona za nji. Izr. poklonu se zubi ne gledaje! 'svaki dar je dobro došao'.
    u mi poklonili pravog pauna. ~ se 'pognuti glavu i gornji deo tela kao znak pozdrava, poštovanja'. — Majka me je č
    i ih pokriva, zatvara, zaklopac'. — Pridrz malo poklopac da metnem krumpir u paprikaš. Izr. bit svakom loncu — 'mešati se u sv

    onaj crveni poklopac i poklopi labošku u kojoj se kuva pirinč.


    i a zatim poparene vrelom vodom, malo zamašćene i belim lukom začinjene)'. — Ništa bolje nema od pokljukuše, samo da je ne
    čeko da umre i da se skloni u vični pokoj. Izr. ~ vični daruj njemu, Gospodine, da počiva u miru!
    u lovu, a samo smo pokojeg zeca ulovili.
    je udovica i petoro siročadi.
    mala rodbine.
    otac za života, zato su ga i dica časno saranila.
    davnina, od pamtivekaS
    Izmolio je pet očenaša i zdravo Marija za pokoru grija svoji.
    i smo danas i ječam i žito. 2. 'pobiti sve redom'. — Mi smo stojali u rovu, a desetak nji je krenilo naprid i u tom ča

    kraj našeg salaša, al nikad nije kod nas svraćo. 2. 'i pored, bez obzira na'. — Pi'o je, tuko je, a ona ga je i pokraj svega volila i doi
    šunke s tavana. — Bojo se da će ga pokrast, pa je zakopo novce u zemlju i nikad i(h) više nije našo.
    e malo pokratit, jel ne triba da je višlji krov. ~ se 'postati kraći'. — Pokratili se dani pa nikad da svane.

    će nam pomoć da pokrenemo ovaj armar malo bliže zidu. ~ se 'pomaći se, početi se kretati'. — Pokrem se već s
    adi zaštite'. — Pokri astal bilim čaršapom; — Pokri dicu, pa se vrati da se još malo kartamo. b. 'načiniti krov nad č

    i, ne popustiti kome, čvrsto ostati pri svome'. — Ne daj joj pokrke, jel kako kažeš, ti si u pravu.
    nduku'. 3. 'pokrivač kojim se prekriva mrtvac'.
    a i pokri konje da ne ozebu dok stoje prid mijanom.

    — Kažu da je naš komšija, ča Bolto, već bio velik deran kad su ga pokrstili. 2. 'pomešati s vodom'. — Je 1, Grgo, n
    vekrova i snaja pokrvale, pa ne divane već misec dana.
    ama'. — Koliko ovi pokućara ima, danas su već troj(i)ca bili. 2. 'životinja koja se kreće po kući'. — Ovaj naš pivac ć
    s'. — Kad smo napravili nov salaš, kupićemo i novo pokućstvo.
    mu'. — Kad nisi vridan pofalit, nemoj ni pokudit.
    bog nekog neuspeha'. — Dida su ga izružili, zato se pokunjio i izašo i(s) sobe.
    ince na jedno mesto, okupiti'. — Učiteljica je pokupila dicu i dva po dva su krenili natrag u škuiu. 2. a. 'od raznih o
    as su na peci za po sata trgovci pokupovali svu telad.
    ćom oka sklopit. 2. 'nemoralan'. — Čuvaj se pokvareni ženski.
    anje'. — Pokvarila mi se bicigla. — Zašto si ga dovo i pokvario veselje. 2. 'loše uticati na koga u moralno
    ko se drži na vrućem i neusoljen.
    sila košulje, a on došo; — Kiša je dobro pokvasila suvu zemlj i. 2. 'proslaviti što pićem'. — Dobro si prodo bikove
    m)'. Izr. On nosi gaće u osam pola; — Marija je sašila suknju u šest pola!
    e ne umorite.
    a polagano da vidlte ku će. 2. 'malopomalo, postepeno'. — Dotleg je zapitkivo, dok polagano nije iz njeg sve izvuko i sazno što j
    će nek ćije cilo; — Polak mene š njom sam saranila.
    . — Polakumio se za zemljom kad se ženio, a sad kad mu je dida propo, ne triba mu ni žena, jel nema više lanaca.
    iki, dala sam njim dva kabla prikrupe a nisam se dobro ni okrenila, oni su sve polapćali.
    eži, položiti'. — Polegni te boce, lakše ćeš i(h) složit. 2. 'savijajući se priljubiti se čemu, leći po čemu (o travi, žitu)
    a me je kako ću otić na poso po takoj poledici.
    ad pod or i opružio se poleđuške.
    Dugo je mavo s motkom nad krovom kuće di su golubovi stojali, a onda jedan za drugim su se krenili i poletili u veliko jato. b. 'početi se kr

    za smeštaj raznih stvari, raf'. Izr. — Doć na gornju policu 'doći na red za ženidbu ili udaju (posle ženidbe starijeg brata ili udaje s

    od vas; — Ne možem se ja iskrast dok moji ne poligaje.


    ga vodom, kad se toliko lini da ustane. b. 'izliti kome vodu na ruke pri umivanju'. — Snaja svako jutro po

    "vodeni ponedeljak" ~ drugi dan Uskrsa, devojke polivaju vodom u znak zdravlja'.

    — Jesu 1 krave polizale so? 2. 'poreći (fig.)'. — Ti si kazo ti ćeš i da poližeš tvoje riči, ako nije istina. Izr. ne bi ni ma
    a taj ples'. — Niko nije znao lipče odigrat polku od Mace i njezinog momka Jaše.
    snesu jaja'. — Sida uvik na isto misto, ko da je tamo ostavio polog. 2. 'jaje na koje će se nasaditi kvočka'. ~ imamo novu kvo
    Dala sam mačkama skoro po litre mlika i sve su polokale.
    dobro tebi bit i jedno polovno ruvo.
    lan rodbine)'. ~ v. badnjača. — Doće nam za položaja naš mali unuk Marko.
    bila i dugačka i oštra, položili smo sva drva što smo imali. 2. 'metnuti da leži'. — Pojožite sve grede pod naslam. 3
    o ocu ili samo po majci'. — On mi je polubrat po ocu.
    koji je poludio. 2. 'silno, jako zavoleti'. — Kažu da je samo jedared vidio i da je poludio za njom.
    ka je moja polusestra, mater nam je jedna. 2. 'kći očeva brata ili materine sestre'.
    n, pa je i on zato malo nalik na Ciganina.

    ču i jednu sam polutku prodo komšiji.


    mo samo pet poljara.
    arina, slaba je i čuvarina.
    ći od kućevni.
    Mali gost se uputi majki i poljubi je u ruku. b. 'udariti (podsm.)'- — Toliko se nalijo, da mu je glava klonila i u padu poljubila ast
    ad)'. — Poljučili smo sve prasice od krmača, više ne sisaje.
    mojoj curi, ako oće da mi bidne žena, nek se mane mode i pomade.

    ko da mu pomažem kad i meni triba pomoć. ~ se 'služiti se čime kao pomoćnim sredstvom'. — Pomažu se dida očalama al i tako
    tolac, ne vidiš da si ga naslonio na zid i sav će zid odrlt.
    ješ pomalo nego jedared tušta, a drukput ništa.
    ati se i pomeći sve što triba na kola, a ja ću za to vrime upregnit konje.
    a ne pometem avliju.
    utiti se'. — Stante, stante malo, da dođem sebi, sve mi se pomelo u glavi.
    e bio pometen.
    se polagano napred, ići'. — Snig je bio konjima do trbuva, jedva smo se pomicali sa soncima zbog tog.
    e koji je osuđen kao krivac'. — Marjan Nikolin je, kažu, došo kući i(z) zatvora, dobio je pomilovanje.
    Majka je već bila zdravo bolesna, al toliko je smogla snage da podigne ruku i pomiluje unuku koja joj je donela miloš
    d jedan drugom ruku ne pružate?
    an je dobar i s Josom i s Nikolom, pa će i(h) valdar pomirit da se više ne svađaje ni zašto. ~ se 1. 'prekinuti svađu, uspostaviti mi
    am pomislila da su vaša dica. b. 'zaključiti'. — Dok čovik ne uzme u ruku, pomislio bi da je od svile. Izr. ni u snu ne bi pomislila
    va'. — Pomišali su kocke, a onda je poćo svaki da pravi kuću. 1. b. 'dodati, doliti'. — Kad su se gosti zajapurili od pić
    onašli smo u oranju jedno gnjizdo zmija, sve smo i(h) pomlatili. 2. 'udarcima motkom sve ili mnogo otresti (o voću
    čujem kako znaš računat, pomloži devet sa deset i kaži koliko je to?
    goga'. — Čilika je još mlada, al mi je velika pomoć, jel su oni troje još sasvim mala dica; — Dali su mu pomoć u novcu i radu, p
    podršku, potporu u čemu'. — Pomozi bratu, vidiš da mu je samom teško da nosi taj veliki košar; — Nana po čitav dan pla
    čatlovima (v.) čine prošireni okvir na zarežnim kolima za prevoz kukuruzovine, slame i sl.'.
    išo unutra, sav je već pomodrio od zime, al mu je teško društvo da ostavi.
    pelene ditetu, kad tako zdravo plače, mora bit da se pomokrilo.
    ego a nisi se ni pomolio Bogu, zato ustani i pomoli se.
    ut ne uvati pomrčina.
    se osetio miris, smrad'. — Daj mu da pomriši s otim finjaškim nosom, da vidi da i mi imamo mrišljave vode.
    ca pomfla. b. 'izumreti, ugasiti se'. — Nema on više nikog, sva mu je rodbina pomrla.
    čad, sve ćeš mi pomrsit. 2. 'pobrkati, pokvariti, poremetiti'. — Ala mu je ta pomrsila konce: prvo se nije tio ženit, a onda se b
    slili da je tako velika zima i kad smo počeli kosit trsku friško smo se svi pomrzli.
    novu kravljaču da pomuze krave?; Nisam znao da i jarac mož bit pomužen, al Luka se sinoć toliko nasiso da su ga metli pod jarc
    ši vezu u mislima'. — Stante, dico, da čujem još jedared ispočetka, jel vako mi se sve pomutilo. 2. 'dobiti neželjen obrt'. — Malo

    lagala one lipče kruške gori na armar, a kogod i(h) je sve ponačimo.
    isliš da je meni lako bilo ponadivat tolika imena, devetoro sam krstio i bio njim kum. 2. 'redom sva creva
    sve klupe pod šatru; Ja iđem u bostan, a ti češ ponamišćat krevete. ~ se 'smestiti se, namestiti se redom jedno po jed

    ponapili, onda su počeli mudrovat.


    dva sam izašla na kraj i ponasađivala sve kvočke koje su zakvocale.
    no za drugim šta treba'. Po sata sam je čeko dok nije ponavlačila suknju po suknju, pa leveš, mider i tako sve redom do marame n

    d nas? — Prvo su jasili konjaniki, p onda za njima okićena kolija.


    — Izr. vodeni ~ v. polivanje (2.).
    onerandže iz varoši.
    ebe pokrenuti što (u pravcu čega)'. — Baćo su izvadili iz kotarce dvi lipe jabuke i dali su mi da ponesem bolesnoj majki. 2. 'odlaz

    e to se vidi kad biljka ponikne. 2. 'roditi se, doći na svet'. — Šta se ti puntraš, kad si i sam s Ljutova poniko.
    e svud faiio da on nije vidio ponizoijeg čovika od njegovog komencijaša, koji već godinama kod njeg radi. 2. 'koji
    nstvo'. — Moraš ostat čvrsta i nemoj se ponizit prid njim, pa će on trčat oko tebe. ~ se povr.
    i poDIzno gledale u zemlju.

    smo ušli u našu avliju.


    ćnica završi i da iđem kući, pa da se naidem pača i kolača.
    g svog bližnjeg; osećanje zadovoljstva zbog postignutog uspeha'. — Kaki ti je ponos kad ti njemu i'đeš na noge; Zato što su te na
    Bunjevke su ponosne divojke.

    a da se još i ponosno smije.


    aj samo još jedared ponovit što si kazo pa ću ti jezik osić; — Čujem da je Lizin Ive moro ponovit razred, buktio je ve
    kome svoju uslugu'. — Ja sam mu ponudio da prinoći kod nas dok oluja ne prođe. b. 'poslužiti'. — Kako da ne, ponudili smo ga s
    a šerbu prije spavanja.
    zaštita od kiše'. — Nismo završili kamaru, pa smo je ponjavom pokrili, ako bidne kiše da ne zakisne. 2. 'grubo otkan vuneni pokr
    elja i na njemu spava)'. Dico, ako nećete spavat, sađite doli s kreveta, samo gužvate ponjavicu.
    is, zadah'. — Ponjuši samo, meni ko da štogod smrdi u špajcu; — Konj uvlk prvo ponjuši vodu, p onda pije.
    vakog mora ponjuškat.
    c usvojeniku ili usvojenici'. — Ja nemam rođenog oca, mene je poočim odgojio.
    — Krava nam se odrišila i ušla u mlad voćnjak, baš fain je poodgrizala mladi lastara.
    m tila ništa spremat dok svi gosti ne poodlaze.
    i dica poodrastu.
    e osamneste završio rat, velikim gazdama su svu zemlju pooduzimali.
    gatog udovca, poolila se pa nikog ne pozna.
    dok se gosti nisu poopijali.
    ćemo sijat.
    upne kruške sve su nam pootpadale.
    čega, pa smo se morali dobrim i zadužit, al za nikolko godina smo sve dugove pootplaćivali.
    Kogod nam je pored puta sav cincokrt pootsico.
    ko reda radi, kazali da ne moraju danas ić kući, a oni svi poostajali na noć.
    dunca da mi je tribalo vrimena da sve poostavljam u špajc.
    e'. — Šta ste tako sva vrata pootvarali, ko da svatovi iđu?!
    mo imat, sve su popadale. 2. 'klonuti, iznemoći'. — Cio dan smo lovili, prišli smo ni sam ne znam koliko kilometeri, zato smo u
    će danas otić u katane, ja sam sve njegovo popakovala u kufer.
    spaliti'. — Noćos nam je kogod svu slamu popalio. — 'redom sve zapaliti, užeći'. — Kad smo mi stigli na salaš, uveliko su se v
    o svoju papicu?
    si, snajo, ovo tvoje ilo fain popaprila i posolila.
    '(kaže se o čoveku prostom i siromašnom koji postane imućan pa se pogospodi, pooholi)'.
    riba najpre poparit, p onda prat s drugim košuljama. — Popari gusku pa ćemo je očupat.
    vu bli'tvu, a nije dobro još ni nikla: Pušti krave nek popasu onu travu usput, al nemoj da odu u kuruze i naprave štetu.
    Uzmi krpu pa otari prav, toliko je svud popado, moglo bi se pisat po dolafu i po astalu.
    malo popazite na našu dicu dok mi ne dođemo kući.
    pni derana na kola, vidiš da ne mož sam kad je mali. ~ se 'premestiti se naviše, podići se'. — Zašto ste puštili to malo dite da se p
    aje oko nogu kad koraca tako friško iđe.
    akog popinu.
    pipam, pa ću ti kazat je 1 oštro je 1 nije. ~ se povr. — Kad se popipo po džepu, tek onda je sazno da su mu ukrali buđ
    ćemo samo uzgljance i jorganske navlake.
    o njim to triba, svake godine popisivači dođu i popišu svu stoku i živinu? 2. 'podvrgnuti zapleni, konfiskovati'. — Bili su i(s) sud
    itaje i mi njim odgovaramo koliko čega imamo, oni nikad ne prigledaje jel to tačno.
    anju imovine. popisivat -isivam nesvr. prema popisat. popišanko m 'onaj koji mokri u postelju'. — Ti si već velik deran, nemoj s
    ćo je da će doć, a sad se štogod popišmanio, pa ga nema ni na tu stranu.
    lja bi tila novo ruvo za Božić da joj kupim.
    jutro popit po čašicu prave rakije. 2. 'potrošiti na piće, zapiti'. — Zna on zaradit al šta mu vridi kad sve popije. 3. 'biti pod uticaje
    kad skupimo novaca poplaćamo što smo dužni, a nama šta ostane.
    oplašeno da sam mislila da je Bog zna šta.
    rane s kuruza. ~ se 'prestrašiti se'. — Nemoj tako vikat, dica su se poplašila o(d) tebe.

    ma pšenice, žitarica'. — Kad metneš popu na krstine, malo zakljukaj krajeve da ga vitar ne skine.
    li, red je da popolak i dilite Što ste zaradili.

    ijo popovski kruv kad ne dadu da se žene.


    vaniš, samo ne znam jel se popovski i vladaš?!
    naj veliki sat, moraćemo odnet ga popravit kod satara. 2. 'učiniti boljim uklonivši nedostatke, poroke'. — Ako oćeš
    mo na nju sist. Izr. ~ gledat koga 'ne trpeti'; uzduž i popriko 'u svim pravcima'.
    oprodavat, ostavi i meni barem jedan par.
    lo bi mi ladno da nisam zagrnio popršnjak.
    tako popucale. — Ne iđi na led, ne vidiš da je sav popuco. 2. 'pokidati se'. — Ne bi tribalo da se većma gojiš, jel ć
    ćice kuruza, što su i(h) vrane povadile. ~ se 'postati puniji (u telu, u snazi). — Kaki je godinama bio slabašan, sad se baš fain po

    e kuruze popurio, utrni vatru.

    ušio, da krenemo. 2. 'malo, neko vreme pušiti'. — Samo još jednu lulu da popušim.
    o, napeto'. — Popušti malo kajase, nek se konji odmore. b. 'smanjiti otpor pod pritiskom'. — Nismo zbaci
    e naša curica vridna, dok mi nismo došli kući, ona je sve poradila i večeru skuvala.

    z duže vreme, raduckati; — Porađivaće ona polagacko, ako ne bidne danas, biće sutra gotovo. — Ništa ne brinite, ja
    orani konje i napoj i(h). b. 'pojačati hranu da se ubrza rast, tov'. — Vidićemo koliko će težit dok i(h) još poranimo za dva tri mise
    obom desilo, Dančo, kad si tako poranio? b. 'prerano početi što činiti'. — Meni se čini da ste vi malo poranili s branjem kuruza.
    i'. — Otkad ga nisam vidio, posto je pravi čovik, čak su mu brkovi i brada porasli.
    pa poravni zemlju prid košarom.
    je'. — Ko j to vidio, tako porazbacat svud sigračke po sobi.
    đala s Bartulom, a on joj je noćos sve pendžere porazbijo. ~ se povr.
    gim'. — Najpre su dida pali u krevet, p onda smo se svi u kući porazbolivali.
    — Kupimo mi njemu svega i svaćega, al kad on sve porazdaje dici s kojom se sigra.
    i šakom dok je imo, a onda kad je sve porazdiljivo, svi su mu okrenili leđa.
    o poubijali mišove kad smo ovrli, pa su se porazilazili svudan da i(h) sad ni mačke ne mogu tako vriško povaćat.
    dica iz druge škule kod nas i sve smo i(h) porazmišćali po kućama. ~ se povr.
    ć, sa(d) će doć na red i naš porcelan da iz njeg idemo.
    nsku zdilu nek vidi ujna da i mi imamo štogod lipog.
    e prasici, neće ućiitit dok ne dobiju svoju porciju. b. 'jelo, piće u količini određenoj za jednog čoveka'. — Sidi i nai se ko
    ša, oma mi se ništa smrkne prid očima.
    zvadi dici, a nama nemoj porcijat, svaki nek vadi koliko mu tri'ba.

    u toliko pokućstva navukli, da do astala možeš samo porebarski doć.


    Zašto ste poređali sve papuče u ambetušu? ~ se povr.
    o su se porečkale, tako će se i pomirit.

    đe u goste, sve nam poremeti. ~ se 1. 'postati zbunjen'. — Ni sam ne znam zašto, al najdared su mi se tako

    odila je toliku dicu, a sad kad su svr odrasli, teško njim je da izdržavaje tu jednu mater. ~ se 'doneti dete na svet'. — Porodi
    ču, jel nemaje šta ist al on se ne ostavija svog kartaškog poroka, čim zaradi koji dinar, sve prokarta.
    li žito, jel dosta je suva zemlja; — Jesi 1 poroljala košulje?
    e, tek što je porosila zemlju.
    čanu košulju), suknju i sl.'. — Lipa joj je svila, al je zdravo diči i port u dva reda na suknji.
    će bit lipča ako se na njoj napravi mali porub.

    na mašini sašila košulje, a ti ćeš rukom rukave porubit.

    Tako vas volim kad ste sve poručali, sa(d) će bit i dobrog rada.

    ć Stipane, poručili su babo da sutra ne dolazite, nećemo još klat. 2. 'pozvati kpga porukom'. — Porućili ste da dođ
    Tone? — Jesam, rano, a sa mnom je stigla i poruka za te.
    e'. — Vidi se da su momak i divojka: drže se poruke.
    akala po snigu, gumbocali su se i vikali, a obraščići su njim porumenili od ladnoće.

    i smo stari svinjak. ~ se 'srušiti se, pasti'. — Moramo potpačit zid od košare da se ne poruši cila zgrada.
    ko divojke vrlo lipe, a ufriško posli udaje znadu poružnit.
    da izraste biljka'. — Posadili smo dvaest miadica jabuka i isto toliko zerdelija. 2. 'staviti koga gde da sedn
    dok svi ne posalaze s kola.
    na post'. — Dolazi nam posno vrime. 2. 'koji ne sadrži ništa od životinjskog mesa'. — Dosadila mi je već ta posna rana. 3. (u ime
    osiko samprst na bricu. 2. 'odseći, oboriti drvo'. — Šteta je što su posikli te lipe jablanove pored puta. ~ se 'porezati se, ozlediti se
    posidali za astal pa samo čekaje nagotovo.

    za to da malo posidimo i kod vas, p onda da krećemo dalje redom kod komšija.
    smo mi na vrime sve što je za sijanje bilo. Izr. Posij pa se plodu nadaj 'ko ne seje ni nade nema'.
    ov posinak, aJ to niko ni ne zna, sva dica ga drže za rođenog brata.
    va koja ima sin'. — Ispočetka nisu imali dice, pa su posinili Ivana, a posli su njim se rodila još dva sina.

    . — Posisala je dvi cucle.


    još malo, zašto ste poskakali svi odjedared. 2. 'pojaviti se izbijajući na površinu'. — Opeko se na koprnu i sve su mu plikovi pos

    je sve sa sebe; — Poskidali su kožuve i pobacali iza vrata na gomilu.


    po jedno'. — Di su znali posklanjat, ni jedan kalapač ne možem da nađem.
    Janko vikne, a Joško poskoči ko oparen.
    smo povlaku s mlika, a kad smo ga ugrijali, opet je poskorupilo, toje znak da je zdravo dobro mliko. 2. 'p
    čega malo ima mora i poskupit.
    smo sve boce s paradičkom na policu u podrumu.
    kakvom porukom'. — Pošalji Anu da kupi petrolina.
    u poslendanom, ja ne volim radit u nedilju. Izr. košulja za ~.
    vi nama sad, posli moždar neće bit.
    jim ne sledi ništa'. — Ja sam mu još dao vode, to mu je bilo poslidnje piće, ufriško je izdanio. 2. 'koji je jedini ostao na kraju'. —
    tavo poslipodne spavaš, šta ćeš doveče radit.
    mam tušta dice, al je dobro što su sva poslušna.
    ini ko da kogod lupa na vrata. 2. 'izvršiti što je zapoveđeno, pokoriti se čijoj volji'. — Poslušaj babu i uradi kako ti on kaže, pa n
    o i marljivo radio sve što mu je rečeno.
    na vratima i samo po jednog je pušćo unutra.

    ovnica'. — U posmrtnici di'da Bože stoji da je umro u devedesetoj godini, a ja sam znala da je on već odavno prišo devedesetu.

    veliki poso za nas. 2. 'rad kao stalno zanimanje'. — Zemljoradnja je moj jedini paorski poso. 3. a. 'zadatak, obaveza'. — Tvoj pr
    triba još posoli čorbu. b. 'posuti solju'. — Posoli malo isprid vrata nek se led otopi.
    delije je uvatio mraz i sve su pospadale.
    nositi prema kome'. — Bolje da ga primite takog kaki je, on ne zna drugačije ako se neće posprdat kome.
    e, ja sam sve pospremala dok vi niste kući došli.
    e koji se samo posprnđivaje drugima, ko da su oni najpametniji.
    na dobra'. — Bać Nikola je, kažu, posrado samo zato što nije na vrime vratio novce koje je uzajmio kad je kupovo
    Poserem se ja na njegov gazdašag, kad ne smi ni zalogaj boljeg ila poist.

    posrid čela, ni krivog ni dužnog.


    e'. — Koracim u mrak i posrnem, samo što se nisam opružio koliki sam dugačak. 2. 'klonuti duhom zbog nekog neu
    posrtni, pa kad vam štogod dadu da nasfnete ko prasici na moslik.
    rane u određene dane koje crkva propisuje svojim vernicima'. — Zaboravio si da je korizma, nema mesa, post je do
    jedna kola?
    araj se da dicu na vrime narantš.
    tamo i jedan postariji čovik, al on se nije mišo ni u šta.
    , što)'. — Kad ja, majko, postanem velik, onda ću i'st šta ja oću, jalte? — Nikad od tebe neće postat ozbiljan čovik.
    ćemo jedno dva čaršapa i nikolko gaća za muškarce.
    ć će i sl.'. — Rekla je sabovka da kupimo dva metera crnog klota za postavu u otunku.
    nom položaju'. — Toliko su nam zakisle krstine, da smo morali razdit i(h) i postavit snopove na noge da se suše. 2. 'smestiti na o
    ostavljat astal, neće nam doć gosti.
    Izr. past u postelju 'razboleti se'; bit na samrtničkoj postelji 'biti na umoru'.
    zastreti'. — Kasno sam ppsterala košulje, teško da će se osušit do doveče.
    t šta je uradio, samo si ga nepotribno postidio. ~ se 'osetiti stid'. — To su taka dica da se neće ni prit kim postidit.
    , ne mrsiti'. — U našoj kući se posti svaka srida i petak.
    ko i(h) više neće postizat.
    , taj bunar postoji tamo na ćoši. 2. 'postojati'. — Malo sam postojo p onda smo svi zajedno krenili na genciju.
    dba, a mi smo već postrni mišlinger sijali.
    mo na pamet pada, di bi mi u vas, komšija, posumljali.
    čali smo dok svi nismo posustajali i poligali po travi od umora.
    sasvim posustali, nikud više ne iđu pišce već samo na kolima. 2. 'biti u stanju duševne premorenosti'. — Cilu noć su pivali i svir
    malo našalio, a ona me pospe brasnom po glavi. 2. 'politi tećnošću'. — Uzmi Ionac pa mi pospi vodu po glavi da je operem, sav sa
    eni brat i sestra, pa su se posvađali ko ker i mačka.
    Pazi da mi ne posvaljivaš cviće s pendžere; Za jedan dan su posvaljivali sva ona velika drveća. ~ se povr. — Pijan
    red crkve: kuvana kobasica, šunka, jaja, uskršnji pleteni kolač, što će se jesti na praznik)'. — Jedva čekam uskršnje
    gradu i sl.)'. — U nedilju će bit kod nas mala svečanost, posvetićemo nov salaš.
    ek pozovu mene ako ne viruju, ja ću posvidočit da smo zajedno bili u kolu. ~ se 'uveriti se'.
    g dicu posvitovat kako da se vladaje, makar oni to baš ne vole da im često kažemo.
    če.
    osvršavali smo sve poslove u polju i sad mirno čekamo zimu.

    mor, epidemija'. — Nas je ove godine pogodila prava pošast, sto komada ranjenika je odnela kuga.
    Kad je dobar pošav, ne mož kuća zakisnit.

    pošijem krov nema manjivanja. 2. 'snažno udariti (fig.)'. ~ oma da si išo dalje od kola, jel sa ću te pošit kandžijom po le
    mo pošivat košaru, valdar će izdržat još jednu godinu da ne prokisiva.
    — Ako za poškripciju dođu kad ja ne bidnem kod kuće, nemoj da baš svu živinu i stoku njim kažeš da popišu.
    ili na svetilištu, prilikom hodočašća'. — Ne znam zašto mi nosimo svetit ilo prid Uskrs u crkvu, kad popo malo po
    pošiljaka'. — Mi, u Ljutovu nemamo pošte, već uvik moramo ić u Tavankut kad šaljemo paket sinu u katane. b. 'zg
    io za poštaša. 2. 'onaj koji raznosi poštanske pošiljke, poštonoša'.

    da je siroma ko crkveni miš, al je pošten i vridan čovik. Izr. Poštenom čoviku je rič kapara.
    esto uzaimo, al je uvik pošteno vraćo.
    šta ti je volja, sine, samo nemoj nikad svoj'e poštenje pogazit; — Divojka je siromašnog roda al je poštenje sačuvala.

    poštivaj starije pa će ti dobro bit. Izr. Poštivaj starije jel i ti možeš star bit. ~ se povr.
    će dat onu njegovu ragu. Izr. poštopoto, pošto bilo 'ma uz koju cenu'.

    ) rodila živi, a potajnica koliko je bilo, to ni sama ne znam.


    — Znala sam da će ona probat potarmat našu kuću, zato što bi tila da njezinu ćer uda za Vranju.
    Gvozdene laboške su sasvim potavnile makar i(h) redovno perem.
    u kola'. — Kum se dobrim navaćo i da se nije uvatio za livču, ne bi nogu mogo metnit na potegu.
    e se toliko potegnit njegova bolest. 2. 'povući iz čega pijući'. — Kad Losko potegne iz boce, polak će zacigurno manje bit.
    , nemoj da ti divanim u potiljak.
    si jutros potiro svinje na strniku.
    u'. — Kako Manda friško provlači čunak kroz potku to je milina gledat, zato ona toliko mlogo otka za dan.
    ča od našeg starog ča Martina.
    acigurno, najbolje potkiva.
    Miškom nikako izać na kraj, kad je on potkovan od svake fele.
    olomrazica, a mi nismo konje potkovali; — Potkovo sam cipele, sad možem i po ledu ako zatriba. ~ se 'steći znanje, iskustvo'. —
    pala mu je potkovica s pridnje iive noge.
    io posli one teške bolesti. 2. 'obogatiti se (fig.)'. — Počo je iz malog trgovat, a vidi sad kako se već potkožio, furtom kupuje zem

    . — On je pio i trošio, ženi nije dao ni krajcare. Šta je mogta, sirota, ona ga je potkradala i tako izdržavala i sebe i dicu.
    ćim'. — Samo malo triba potkratit i imaćeš lipu i dobru suknju.
    ke koje smo potkresali,' dobro su krenile.
    je bilo da manje potkresavamo ove godine, više da ostavimo na rod.
    — Kad te vino potkripi, neće ti bit više zima. ~ se povr. — Sidi pa se malo potkripi, onda ćemo lako o poslu.
    — Vi ste baš fain potkurili tu vašu peć, kad je soba tako vruća.

    ti'. — A ko te je tako potkuso?! ~ se povr. — Nisi se tribala tako potkusat, vide ti se kolina ispod suknje.
    malo brašna sa kvascem ili samo kvasac (koje služi za kasnije mešenje hleba, odnosno raznih kolača sa kvascem)'. — Jesi 1 potk
    čit kako se potkuvava kvas za kruv?
    ć ako vam se iđe.
    og roditelja'. — On je poslidnji potomak stare obitelj'i; — Valdar smo i mi potomci od vridni pridaka.
    potop je nasto. 2. 'po biblijskoj Iegendi poplava koja je došla kao kazna zbog ljudskih grehova'. — To je bio potop svita.
    smo zemlju potorili.
    bez obaveze da se vrati'. — Fali mi još novaca da kupim jednu loptu, možeš li mi potovat koji dinar? — Ajde, potuj i ti koju kaši
    ešom'. — Donesi potpačilo da potpačimo košulje nek se suše.
    — Kamara se nakrivila na jednu stranu, pa su je potpačili da se ne sruši. 2. 'podići potpačalom uže na kome j'e raz
    čivat koliko god oćemo, sve to ne vridi kad je sav krov truo i salaš će se srušit.
    et godina potpadali pod tursku vlast.
    mi sikiricu i u komari nasitni drva za potpalu.
    i sve guvno je izgorilo.
    ti potpaljivat vatru pod tuđim ognjištem.
    re potpasale bile suknje turnirom, pa njim zato lipo otstoje. ~ se 1. 'stegnuti sebe po struku, pojasom, kaiš
    ni ja više da se potpasivam kad triba orat, nek se i drugi bolje late.
    me rata cila Bačka je potpala pod madžarsku vlast.
    dobro potpeče.
    ćivat kad ima lanaca iza leđa.
    e žandare, pa su ga puštili da pobigne.
    samo kukaje: daj, pa daj i mi dajemo. — Samo i to što potpomažemo, ne mož bit brez kraja, nećemo to malo našeg siromaštva p
    erijalnu ili moralnu'. — Za prvo vrime ćemo i(h) potpomoć dok ne stanu malo na svoje noge. ~ se povr. 'međusobno se pomo
    goga), nagovoriti'. — Znam, ja, ko je Kalu potpujko da ostavi Đulu i da se oženi s Lizom. 2. v. pujkat. — Kažem ti da mi ne gaz
    e dosta vri'mena dok on ne postane pravi čovik; — Ako ova mećava jo dugo potraje, biće nevolje sa snigom.
    slaninu ispod potrbušine, zato što je tanka (v. pabušina).
    nikad nisu dali da dite lež' potrbuški.
    aj izlazi i(z) sigre. 2. 'pronać1 što slučajno, na sreću pogoditi'. ~ odak je išla kadgod jedna staza, ako je potrevim, bić
    ćeš prija doć natrag.
    čano ruvo, pa ću ja dat od mog ruva za potrkušu.
    it oko ponoći, lampaše su po salašima odavno potrnili i čeljad poligala.
    čo u zvaničnike, posto je potrošar.
    nog prostora (v. trošarina)'.
    ći što'. — Potrošili smo bili sapun za pranje, moraćemo skuvat drugi. b. 'izdati novac, upotrebiti za kupovinu i sl.
    as više pacova, sve smo i(h) potrovali.
    džak i krumpir i jabuke i tunje. 2. 'strpati, nabacati'. — Na vrat na nos, potrpo je polak bundeva na kola i o
    es i sad ne znamo di su očle. 2. 'tarući ukloniti, izbrisati'. — Pokvasi spužvu i potari s tablice sve što si piso p onda piši nanovo,
    č pospeš pra šećerom, a ti si samo potrunila.
    o istresli jabuke i sve su potrunile.
    vako život potrvat, moždar bi drugačije živio.
    ćenju'. — Gledate svatove, pa se potsićate i svog vinčanja.
    dared kazala, al potsiti ga opet. ~ se 'setiti se'. — Dobro je da si se potsitila da je sutra Maricin imendan.

    je igro kolo, veselo podvikivo, a kadgod skikne, on i potskoči da ga svi vide.


    O, vidi, vi'di, goljo bi se čoviku potsprnđivo!
    adva derana triba odvest kod berbera da i(h) potšiša. ~ se povr.
    e valdar svake nedilje potšišivat.
    te tvoje brkove, ne volim kad se zamaču u kašiku kad ideš.
    iv, nema n'igdi nikog svog, pa se potuca od nemila do nedraga.
    če potukli sve lisice koje su nam kokoške tamanile. 2. 'uništiti, oštetiti usev, rod'. — Događa se da mi paori radimo, radimo
    am kome ni da se pofalim, ni da se potužim.
    arali smo klince u gredice.
    og useva, staviti je na ugar'. — Ne možem ti doć u mobu dok ne pougarim zemlju.
    — Sinovi su se poženili i izašli is kuće, a ćeri poudavale i tako su nji dvoje pod stare dane ostali sami. ~ se 'udati se redom jedn
    mi te vaše sigračke ispod nogu.

    poumivala dicu, nek dođu na ručak. ~ se povr. — Prvo su se baćo umili p onda smo se i mi svi poumivali.
    s je bilo u gostima za Božić, da nismo postajali za astal odjedared, već smo morali čekat, da oni prvi poustaju i onda smo mi sili
    a tunje na šafuner u čistoj sobi, a sad i(h) nema, kogod je sve pouzimo.
    e, kad su celjad gladna, onda sve i použnaje.
    luja i vi'tar su sve žito povalili. ~ se 1. uz povr.; 2. 'ispružiti se radi ležanja'. — Ja njega svud tražim, a on
    o ruvo u armar, nemoj da se samo svud povaljiva.
    Lizu, povazdan sidi u njevoj kući.
    čerali, a meni niste ništa ni ostavili.
    de, dao mu je povećanje nadnice.
    gobrojnije'. — Kako je poraso to mu je povećalo i snagu. ~ se 'postati veći'.

    osli one ledene kiše sve su mi ruže povenile.


    mo malo i ti si se pokidalo (u nar. pesmi).
    c kretanja, pomoći pri hodanju'. — Poveo je majku od stoca, di je sidila, do kovčega u kojem je pokojni dida ležo.
    kakvo prevozno sredstvo'. — Čujem, Lajčo, da ćeš sutra ić na vašar — Ako bi tio i mene da povezeš.
    ću sam povezat žito, ne triba mi ničiia pomoć. 2. 'vezati uz nešto, privezati'. — Povežite svako svog konja za ogra

    ijat (v.)'. — Mi počeli vikat, sigrat se oko bika, kad nas je onda povijo. ~ se svr. prema povit se.
    n glas: Tako je!
    mali otvor ili jedva otškrinuta vrata'. — Brat friško utrne lampaš i poviri kroz pendžer ko viče u avliji. 2. 'posetiti

    ćati'. — Kad je taka skupoća, valdar će nam i nadnice povisit. Izr. ~ glas 'reći ljutito'. ~ se 'postati viši'. — Od juč
    inog zeta, lip, plav i povisok momak.

    a sa znamenitijim dilima čovičanskim.


    titi'. — Krd su ga baćo izružili, on povije glavu i izađe i(s) sobe. 2. 'uviti u povoj, pelene'. — Nane, možem ja mog
    u i sladak sir, pećemo prisnac.
    okrenuto naniže i uzdignuto u vidu krova, da bi se voda slivala)'. — Iđi zovi baću, kaži njim da smo stigli do povlate, ja ne znam
    . 'pelena u koju je povijeno malo dete'. 3. 'tanka duga traka kojom se uvezuje pelena sa detetom'. — Izr. Bit u povoju 'biti u prvim

    e dika povraćana, ko tarana dvared podgrijana! (nar.)


    i uzeo'. — Kad su se razišli, ona mu je povratila sve darove koje joj' j'e on dao. 2. 'izbaciti iz usta, izbljuva
    oju se hvata kada se nosi ili veša'. — Čvršće drž povraz, jel će nam ispast koto.
    e dam da se vršalica zaustavlja.
    a kolima, a svi ostali su išli pišce.
    amo kupit nov kabo, na ovom se povrislo prožuljalo i mož nam kabo past u bunar.
    ta od davnina. Svi su bili dobre gazde.
    dite moje, ovo na kraju još jedared povtorit.
    ili za sobom'. — Moraćemo pogurat, teško j'e j'ednom konju da povuče puna kola. 2. 'natući'. — Moj stariji brat, kad se rasrdi, p
    — Sve sime sam posadio i pozabado kočiće kod svake kućice.
    ate mi kazat kako se zovete, pozaboravljala sam vam imena.
    kat a ti samo pozadivaj palantu u svaku leju.
    bu što svoje'. — Traži od mene da mu pozajmim žita za kruv, a ni sam nemam dosta za našu kuću. 2. '(od koga) uzeti na zajam, n
    Pozajmljivat je lako, al j'e teško vraćat.
    este 1 pozaključavali tavane? ~ se 'zaključati se'. — Pozaključavali se, ko da se sakrivaje od koga.
    ori su pozakopavali žito, krumpir, mast i drugu ranu, da bi se sačuvali od rekviraroša.
    Svezali su deranu pozamašan bućur, siroma, jedva ga je odvuko do kola.
    ozamašno su oni njega pomagali, al šta vridi, kad je sve popio i pobaco.
    ću tebi dat vrulu a ti ćeš meni onu vel(i)ku loptu.

    nazebla na sankanju, pa su pozaspavala brez večere.


    dno'. — Kriste, jesi 1 pozatvarala sve pendžere, zdravo se smračilo, mož oluja naić. ~ se povr.
    Nije bilo složnije braće i niko nije mogo pomislit da će i(h) zemlja tako pozavađat. ~ se povr.
    đi u sobu i vidi da mala Tona ne pozbaca sa sebe pokrivače, jel u bunilu se furtom vrti.
    pozbacivala sav crip sa salaša.
    dveju ili više osoba'.
    zapantite, uvik mlađi prvo triba da pozdravi starijeg. b. 'isporučiti kome čiji pozdrav'. — Pozdravite vaše komšij'e kad stignete k
    l se baš ne pozdravljaje.
    crkvi; glas zvona kojim se pozivaju vernici na ovu molitvu'. — Tome, jel ja dobro čujem, to ko da već zvoni na pozdravljenje, a
    će pozelenit.
    i pozemljuški.
    a drugim'. — Šta ste pozivali ko švračići?!

    — Našla sam se s nikim našim poznanikima, pa sam se š nji'ma zadržala.


    zauzimat za njeg, poznat mi je čovik odavno.
    am poznala salaš, a baš ga nisam vid(i)la već po vika. 2. 'proceniti, prosuditi'. — Poznam čovika kaki je rabadžija č
    e, dete, moraš mi kazat čiji si.
    e žito, bolje da ga i ne sije, jel teško da će niknit.
    će za sve doteć trišanja, a kako vidim, vi ste sve pozobali. b. 'pojesti uopšte (podsm.)'. — Ala ste vi to pozobali, nestalo je ilo s
    čestvuje u čemu'. — Mi smo pozvani gosti.
    o), da se odazove, da izvrši kakav posao'. — Kalmana su pozvali u katane; Mi smo pozvani u svatove. ~ se povr. — Ako me ne
    ću oma izać na sokak.
    tu dicu kad sam čula da njim je mater umrla. b. 'osetiti žaljenje zbog učinjenog dela ili postupka'. — Požaliće ona još majku kad
    vas bilo, valdar niste vas dvoj(i)ca požderali tolike trišnje?! ~ se 'pojesti se od jeda'. — Živa sam se požd
    — Moraš bit jak da ne poželiš ono što drugi ima a ti nemaš. b. 'iskazati kome dobre želje'. — Poželili smo mu da dobro u
    — Prije misec dana mi se i najmlađi sin oženio i tako sam ja poženio svi(h) pet sinova. ~ se 'stupiti u brak (o muška
    bi bilo da i poživi. 2. 'provesti neko vreme živeći'. — Pa, vidićemo se skoro, ako Bog da pa poživimo.
    i 40 oka za žito i jedna oka za vino)'. Izr. Požunski kabo oranice 'površina zemlje koja se može posejati sa jednom požunskom m
    Samo da znaš, ovro sam čitav jedan požunac grava.
    moram požurit za njima. b. 'potruditi se da se nešto što brže uradi'. — Požurite, čeljadi, da još to malo oberete, vrlo se naobla
    uvik požurivate, znam ja svoj poso.

    kijinoj Rozi, sva je požutila u licu.


    t, sav je bio od prava.
    akati se'. — Kad smo ga kupali, tako se praćako da je svud vode po nama bilo; bio j'e zdravo živ deran.
    i s donje strane vrata između dovratnika'. — Od jutra do mraka dida side na pragu. 2. 'dom, kuća'. — Radujem se što sam se ope
    veš prilikom pranja'. — Davno je to bilo kad smo prakljačom prali košulje.
    kod nas već deset godina pralj'a. 2. 'metalna rebrasta ploča u drvenom okviru (služi za trljanje veša prilikom pranja)'. — Kad po
    e od žuljanja košulja.

    čupaj jedan pramen sina i začepi pokidani džak.


    momka prampurca našla.
    puštala da joj prandava dica trče po sokaku.
    ima ona koga da ruži, prandulja jedna nikaka.
    anja veša'. — Ovo će ić u ~ 'staviti u prljavi veš'; misečno ~ 'menstruacija'.
    om unutra koja pri potresanju zvecka'. — Volim se sankat i kad čujem praporce na konjima.
    ča je oprasila sve šarene prasice.
    — 2. 'koj'i je određen za prasice'. — Prasećij'e kortašce nikad ne triba pripunit ranom. 3. 'koji je kao u prasica'. — Prase
    o zdravo lipo prasence.
    z prasetine?
    bro prasilište, zimi je vruće, a liti ladno.
    se 'prasiti'. — Krmača se redovno triput godišnje prasila.

    Dobar je, kažeš, ko komad kruva, al zna prasnit, p onda biž, Bože, s puta!
    — Dono mi je misto kreča niki prašak. 2. 'Iekovita materij'a samlevena u prah'. — Ko prvi ode u varoš nek kupi praška za glavu.
    prašine, koji je pun prašine'. — Naš sokak je tako prašan, kad kolija prođu ne možeš od prava otvorit pendžere.
    koga odgovornosti'. — Prašćam ti ovog puta, al drukput da se nisi odgovarala kad ti stariji štogod kažu. ~ se 'rastajati se s kim, p
    na prašenje, j'el to je velika krmača, da ne pogazi prasice. 2. 'gl. im. od prašit (se)'. — Da bar malo padne kiša, ugušić
    m organskih i neorganskih materija'. — Zašto se, dico, baš tu morate sigrat, podigli ste prašinu da ne mož od nje oč
    mo duše i praši. 2. 'čistiti od prašine, tresti'. — Prašim krpare, pa ćemo i(h) onda prat. 3. 'okopavati'. — Moraćemo
    Nemoj me udarat s otim tvojim prašnjavim šeširom.
    uklanjati nečistoću'. — Peremo sutra i zato neću ić na njivu. Izr. ~jezik 'piti'; ~ ruke (od čega) 'skidati sa sebe odgo
    pratiš, znam ja i sama kući otić. 2. 'ići u pogrebnoj povorci'. — Ja sam bio još sasvim mali kad smo didu pratili na
    mo mi još vaša pratnja fali.
    ve po muškoj grani, al imam ja još praunučadi po ženskoj leniji.
    ć u goste naše jedino praunuče.
    ko njezin pradida.
    č ća, a na putu je još jedan praunučić, moždar.
    će Bog, biće ji još.
    raunuk svrsio velike škule.
    visok, tanak ko jablanak. 2. 'koji nema krivice'. — Vrime je tako nastalo, da mož prav čovik sradat. 3. 'stvaran, istin
    . — Dobila sam od strine pravu pravcatu čokoladu.
    mu po zakonu pripada, pravica'. — Pravda mora pobidit, samo je teško iščekat.
    objašnjavati čiji postupak i sl.'. — Nemoj ti meni njega pravdat, valdar dida zna svog unuka. ~ se povr. — Ružili
    — On je pravedan čovik uvlk bio, pa se ne triba ni sad bojat njegove odluke.
    ć i triba pravedno uradit.

    am praviš čardak, pa sam došo da ti pomognem. 2. 'spremati, pripravljati'. — Pravila sam večeru, pa zato nisam iza
    misliš da je pravo toliko ćeš i dat. 2. 'kako odgovara istini, tačno'. — Pravo da vam kažem, ni ja ne znam otkale je došo u naš kraj
    njen'. — Di ću ić u mončenje kad mi je prazan džep. ~ imam jedno bure od pedeset litara, stoji mi prazno; Nećeš valda prazna ko
    čit u prazno i tamno.
    vim rukama'.
    lako kida i kotrlja po njivi)'. — Čovik ga je lipo molio da ga ne ubije, jel ako niko drugi, prcov će odat. (Priča kaže
    je na njemu lipo: ima debele usne, malo čelo i prćast nos, baš si našla u koga ćeš se zagledat.
    svome mužu, miraz'. — Kad se uda, ona nosi lanac zemlje u prćiju. 2. 'ono što sin dobije od oca da obrađuje kao sv
    ć dvi godine, sa lanca zemlje sav rod je naš, a baćo plaćaje porciju.
    malo koga znadu po prizimenu, već svaki ima pidačno ime i po tom ga nadimku svi zovu.
    živ kad ne bi kaku prdačinu kome podmetnio.
    ti se'. — Sidio je na kolima i prdačio se sa mnom, koji sam pišce išo u varoš.
    š je sviro veselo i glasno, a prdaljka mu se samo drma priko ramena.
    vrtio se ko prdež po turu.
    e'. — Nevolja počme kod čovika kad nos kaže "šmrc" a guzica "prc", a ti misliš da to niko ne čuje osim tebe.
    ad prdnu, okrenu se pa pitaje: ko j to bio?!j
    ne gasove'. — Kako često prdi, mogli bismo ga zvat prdonja.
    čnoj testeri'. — Stegni još malo predlu, nek se jače zategne pila.
    ću dici čorape.
    a služi za zakopčavanje'. — Dobio sam ja i kaišom od baće, al najvećma boli kad udare s onim krajom kaiša di je pre
    ča Blašku, to je samo njegova preforma, a kad dođe do sklapanja kontraka, onda neće pristat, već će tražit po njegovom da
    koji se pripasuje povrh odeće'. Izr. maveska ~ 'svečana pregača otkana pamučnim koncem plave boje'; šotoška ~ 'sve

    ma u obliku šuplje polulopte". ~ umoran i gladan, Ivan klone i zagnjuri glavu u pregrštu. 2. 'količina čega koliko m
    vaju, momci dolaze sa muzikom, nastaje veselje, igra se i peva uz zabavu)'. — ićemo doveče na prelo, pravi ga Marija snaš Tink
    ja, ona se samo s tim poslom bavi, prede i od svoje i od tuđe vune. 2. 'učesnica prela'. — Bila sam, Bože, i ja prelja kod Kate kad
    ć tri dana se preljamo; pijemo i još smo darove dobili.

    cica opšije za prem na kaputu Katinom. 2. 'uvrnuti gornji deo kose'. — Donesi mi kosu da je okujem; uzmi je za prem da se ne p
    viti niti'. — Majka uzmu jedno povesmo, privežu na prešljicu i počmu prest. 2. 'ispuštati zvuke niskog tona koji se prelivaju'. —
    at samo za jedan preš i berba je gotova.
    čuvaš krave možeš malo prest.
    ostane samo jedan čovik, jel ja ću mu pomagat.
    jamo za sutra ništa, kako donose i melju grožđe, mi oma prešujemo.
    nidbe sina ili udaje kćeri)'. — Pretelj priju stisko u kapiju, prija beda pa se ljubit ne da (nar.).
    teljevoj kući na užnu.
    e, valdar niste sad šili amove za konje?!
    eg nije dobro, tribalo bi je odvest doktoru.
    ćemo.
    (te) od svakog prezat, neće te poist ako te pogledaje. ~ se povr.
    m nasuvo s prezlom.
    e volim prgavog čovika, teško mu je potrevit pod zube.
    da smo mu mi krivi što on bisni ni zbog čega.
    kineš dasku s lotra, ako možeš, da ne moramo pribacat tako visoko kuruze kad beremo.
    iko ramena, pa izađu na sokak. 2. 'brzim pokretom staviti preko čega'. — Vidilo se po njemu da je štogod nemiran, furtom pribaci jednu na
    pribacivanje, čekajte dok dođe Ivan, svi ćete ostat iza njeg.
    pribacivat tu kratku dasku ni tako neće dovatit, vidiš da je jarak širi.
    edali da krade, počeli smo vikat i krenili da ga uvatimo, al on je pribigo priko komšinske avlije na drugi sokak i tamo se izgubio

    ište na ašovu. 2. 'fizički i moralno izmučiti, oslabiti'. — Ništa me ne boli, a kad ustanem, osićam se ko pribijen. 3. 'izravnati se u obračunava

    jegovo pribivanje je uvik nakratko, voli da minja gazde.


    mo di u poslidnje vrime pribiva.
    traha, bolesti i sl.)'. — Kad je čuo da Vince dolazi, poblidio je ko krpa.
    vo i mislio je da nikad neće pribolit. 2. 'prežaliti, zaboraviti'. — Skoro dvi godine je patila do(k) ga nije pribolila.
    , sad joj je zdravo teško, al vrimenom pribortaće i ona, ko i drugi što su u takoj priliki.
    bodi mi maramu špiodom.

    neg što utiraš u obor, pribroj ovce da vidiš jesu 1 sve tu. ~ se 'zabuniti se pri brojenju'. — Ja mislim da je manje, mora da si se pr
    ut se fain pricidio, mogli bi mi poiagano krenit pišce.
    vridi, al mislim da si malo pricinio.

    ć udari pričacom. Izr. na ~ 'naglo, brzo, odjednom'; na ~ umrit 'naprasno umreti'.


    a (u kolima)'. — Okliznio se na pričagu i pao s listava.
    ili pismenom obraćanju svešteniku), sveštenik'. — Bio nam je danas pričasni na užni.
    ekati'. — Pričekaj dok kiša stane.
    na (hostija) koje u crkvama vernici primaju kao znak oproštaja greha'. — Janja se ispovidila i primila prvu pričest. b. 'obred pri

    ni brat od tebe. Izr. Priko priče, okolo bliže!


    ćeš stignit na vrime.
    čistili smo žito za sime.

    čuvala moju malu, dok ja ne dođem iz dućana. ~ se 'pripaziti na sebe'. — Znam da znaš plivat, al pričuvaj se vode.
    č a na drugu stranu'. — Kod Sombora smo prišli Dunav kompom. b. 'prevaliti kakav prostor, rastojanj'e'. —
    ćutila da je i Tome bio s tobom?!
    do novce koj'e sam po tebi poslo? 2. 'dati deo svoga roda kao obavezu vlastima'. — Prido sam juče žito i mast, sve nako što su mi propisal

    t, a nej'oš kad mi moja Kata počme pridičit. Izr. Pridiči vodu a vino pije 'laže'.

    ncu da je zametnem na rame. 2. 'preseći, predvojiti snop karata pre njihovog deljenja igračima'. — Ja dilim, a ti pridigni da još ko
    utstava i prekora (ir.)'. — Borme sam ja mojem očitala pridiku sinoć i mislim da mu više neće past na pamet da uj(u)tru do
    se na pridikancu.

    diti'. — Nij'e znao kosit ako neće pridnjačit.


    a j'e moj pridnj'ak i bolj'e da ćutiš! 2. 'onaj koji predvodi grupu'. — Bać Luka je bio pridnjak u crkvi, molio je napr
    tala pridnjakuša u crkvi i sad je sva važna.

    e zdravo odbreco, moždar sam ga i pridobio.


    e, p onda me zovete da iđem pridobivat ljude da vam pomažu.
    o si ga pridojila.
    đe kod nas na divan, a onda se štogod pridomislio i nije dešo.
    bati se, dvoumiti se'. — On je podavno kazo da će se ženit, a sad kandar se pridomišlja Štogod.

    štogod pridositila, nisam puštila curu u bal.

    napolje, majka bi malo pridrimala'. — Dida su sidili kod peći pa njim se pridrimalo.
    č će doć i tvoj, strpi se još malo.
    m si'st da se kartaš, to je zdravo prifrigan kartaš.
    dnog velikog kera. Izr. Prigazilo ga vrime 'zastareo'.
    osti, jako ogladneti'. — Toliko sam prigladnio da mi se već mrak vaćo na oči. b. 'ogladneti toliko da prestane želja
    am se dobro, moraću otić kod doktora na prigled.
    č vagona na genciji. prigledat prigledam nesvr. prema prigledat. — Ne znamo šta joj fali, sad je doktor prigleda.
    i kaže da mandule triba vadit. — Ako si prigledo slike, daj i meni da vidim. — Stane, prigledaj kokoške da znamo oć

    am kad se Vince prignio i štogod šapije Kati na uvo.


    stoke'. — Nemoj tirat svinje u prigon, nema tamo više trave za pašu.
    u'. — Pazi da jaka vatra ne prigori parožak. 2. 'suviše se prepeći'. — Mande, rano, ništa mi mriši ko da je tvoja pućka prigorila.
    emo ovi dana prigradit, pa će pridnji dio bit trava i drvece, a u stražnjoj će bit živina. 2. 'na drugi način izraditi, p

    makaze, prigrizi konac zubima i gotovo. 2. 'pojesti malo, prezalogajiti'. — Nego imaš li ti, Stane, štogod ila da prigrizem, jel od jutros još ni

    ću izdržat dokle možem, a kad mi prigusti, ne odgovaram za sebe šta ću uradit.


    e legla na dvoje prasica i priguaila i(h).
    aš s otim kolačima, možeš ga priist. ~ se 'najesti se preko mere'. — Jedna ovca se priila i crkla.
    ljima drugog bračnog druga'. — Bila mi je prija, pa smo se site nafalile o svojoj dici.
    o što je popo počo misit. 2. 'ranije nego drugi'. — Ko prija divojki onom i divojka! 3. 'u prošlosti, nekada'. — Prija se mladež drugačije vlad

    je vide kaki si momak na konju.


    as je kogod da pečemo rakiju brez dozvole. ~ se 'doći kuda i javiti se'. — Ubio je komšiju u svađi i sam se prijavio žandarima.
    puna je svemoguoeg cvića.
    jim je bio taki, a najstariji sin isti je ko on, prik al i pravičan. 2. 'važan, koji je od veće vrednosti'. — Zdravlje je najpri
    ranje, da se malo našališ s Lajčom, a ti si baš prikardašio, osramotio si ga prid svima.

    a prikinio je pućku. 2. 'naglo zaustaviti tok neke radnje'. — Oko podne smo prikinili košenje, jel je udarila jaka kiša. 3. 'raskinuti poznanstvo

    iko. 2. 'ne moći savladati kakvo uzbuđenje'. — Praviće se ona i luda i pusta dok baći ne prikipi.

    u ovo dobo bilo sniga do kolina.


    . — Zdravo si dobar ko priklanjski snig, jel taj je već odavno očo.
    če zaklali dva pivca i pućku, a za užnu je danas bilo samo nagusto grava.
    zna se Miško prikobacit, pa ga Antun uči.

    je potkuvan "kvasac", a preko njega se salvetom pokriva, da bi kvasac "krenuo")'. — Donesi i(z) špajca p

    — Nije dosta mekan podmetač na prikonoscu, pa žulja konju kožu.


    — To joj je u krvi, čim dođem iz varoši, mora prikopat kotarcu da vidi jel sam joj štogod kupila.

    si bio u mojoj kući, al više da mi nisi prag prikoracio.

    našu varoš dolazi veliki cirkus.


    čio sam se prikošedit.
    se zdravo vollmo prikošeđivat.
    č i nikolko klinaca, pa prikuj one oparane lece na ambetušu. ~ se 'ostati nepokretan zbog nekog snažnog oseć
    i grebena konja' Stegni malo prikovratac na amu, a ne klamiće tako, jel će ožuljat.

    Marko se prikro do otvorene pendžere i sve nas u sobi poplašio.


    više narasti (o testu)'. — Prikrenio se kolač, dugo smo ga ostavili na vrućem.
    2. 'precrtati ono što je napisano ili obećano kao znak da se poništava'. — To što ti znaš možeš prikrižit i bilo pa nije.

    ćemo mi ovo tvoje ruvo, pa ćeš ga opet moć nosit, makar za poslendan.
    lupu i prikrstio noge, pa je počo drimat. 2. 'krstiti koga ko je već bio kršten'. — Macu Kazinu su prikrstili u njevu viru, druga
    a, ječma dr.)'. — Umišaj u prikrupu i malo mekinja.
    nu hranu (u kruparimašini za krupljenje kukuruza)'.
    ina bila, pa me je moja nana s dragim vidila.
    ćemo krećat na salaš. ~ se 'skupiti se na jednom mestu'.
    sam prikupio tri ovce, sad imamo sto komada, pa ćemo sve zajedno prodat.
    žalo'. 2. 'suviše dugim kuvanjem lišiti što potrebnih svojstava'. — Prikuvali ste višnje, al su vam popucale i ispuštile svu slast.

    čku i tila sam je nasadit, kad jedared počela se rakoljit, prikvocala je njezino.
    eg 'ima napad epilepsije'.
    sli užne malo prileć.
    na odžak kod komšije. 2. 'brzo proći (o vremenu)'. — Stari sam ja, dico, tušta je godina priletilo priko moje glave.
    iležo magareći kašalj, ne mož deran da dođe sebi. ~ se 'provesti ležeći dugo vremena'. — Valdar se priležo, jel taj povazdan krev
    e mogu izdržat tako daleko prilićanje svake godine?
    ćaje priko našeg salaša.

    enutak'. — Bila je prilika da i ti zaradiš koju krajcaru, al triba zato i pameti imat. Izr. lip ko ~ 'neobično lep, lep kao ikona'; na pr
    na dva derana da izađu napolje, usićili su se med ljude što njim ne prilikuje.

    Čujem da ćete ić kod bolesnika, ako ćete mene poslušat, nemojte vodit dicu s vama, moždar je to kaka prilipčiva bola.
    ogledalo? ~ se 'dosađujući nametnuti se, naturiti se'. — Šta si se prilipila uza me?!

    nog velikog bureta u dva manja. ~ se 'izliti se preko ivice kakvog suda'. — Kad se vino prodaje na miru nikad se ne prilije.
    e)'. — Svila joj se prilivala na nikolko boja.
    lova'. — Kogod je prilomio onu najlipču crvenu ružu u bašči. 2. 'doneti odluku, rešiti'. — Svima nam je teško, al kogod
    . — Tamburaško društvo je veliko i dvi prime sviraje u njemu.
    kni ma'o taj bokal da i ja nazdravim. ~ se 'približiti se'. — Dočeko je da se zec još primakne i onda je puco.

    o primaš, znalo se da tu mora bit i dobra svirka.


    citi'. — Ja sam i juče u vrepčanju dalje kecio o(d) tebe, primašio sam te jedno deset koračalji.
    i pripada primašu. — Primašova tamburica sve prede.
    matorili, obadvoj(i)cu triba oslobodit posla.

    če triba primetnit sve stoce iz čiste sobe u ovu di će bit večera. ~ se 'prevrnuti se preko glave'. — Lacko se uvik
    če je bać Losko priminio.
    , ni pitat me neće. primiravat -iravam nesvr. prema primirit.
    doć vincilir pa ćemo primirit zemlju.

    rina daje. Izr. Bog nece da me primi 'ne mogu da umrem'; Bog ga primio 'umro je'; primila ga crna zemlja

    al ciira ga je primorala, ostala je noseća.

    '. — Sjaši malo, primorićeš tog mladog konja. ~ se 'bit iscrpen'. — Nisam tio da se manjivam dok sve voćke ne okrešem, borme,
    ka će da primotaje vunicu i pređu.

    ormu ili odelo'. — Vidi ti tebe, kad si se brže bolje primundurio.


    Prinaglio si, da si dočeko samo koji dan, došla bi i sama, a vako je ispalo da je ti zoveš natrag.

    er ko da je kaka princeza, a nemaje uvik ni šta ist.


    rovat da se od rada umorio, prinemaže se samo, bekrija jedna.
    go'. — Bila sam kod Marije u špitalju, nije više na prvom emeletu, prineli su je na treći. 2. 'zadržati u utrobi dete duže nego što se očekuje'.

    ć, najbolje bi bilo da prinoćite kod nas. 2. 'ostati preko noći gde'. ~ imamo mi mista za konje, nek prinoće u našoj košari.
    anji od lanskog.

    malo, susto je u prinošenju džakova s kola u ambar.


    da vam je stigla prinova?!
    ći drugo'. — Falio njim je još jedan muškarac i onda se dogovore da Andrijinu sestru Maru priobuku u muško. ~ se 'obu
    ja ne priobujem druge opanke. ~ se 'skinuvši jednu obuću obuti drugu'.

    opakliju u kožuv.

    a smo jedan lanac priorali.

    njegova će bit dok je ne priotmem.

    . — Ne pripadam ja nikome i nemoj da mi zapovidaš!


    o što gori (cigaretu o cigaretu)'. — Pripali mi cigaretlu na lampaš, ti si tamo bliže, da se ne turam priko astala.

    Ovom tvom čoviku sasvim dobro stoji kad pripaše keceljac, mogo bi on to i češće. ~ se 'opasati se'.

    osli moje smrti, kuća u varoši će pripast Marku.


    me pripast, mal mi srce nije stalo od strava. ~ se 'mnogo se preplašiti'. — Toliko sam se pripala da cio dan nisam došla sebi.
    o'. — Luce, pripazi na mliko da ne pobigne, ja moram izać zarad sebe.
    a ti se ne pripeče pućka.
    odne sunce pripeče ni kera ne triba iz lada otirat. ~ se 'postati tvrd od preteranog pečenja'.
    mo samo vodu pili i znojiii se.
    koju kosci u krug kose'. — Ostala je još jedna pripelica, to ćete vas dvoje pokosit, a mi ćemo vezat i dotleg snosit

    — Pripni kravu u kraj ditelne nek se napase. 2. 'prikačiti, pričvrstiti (maramu na vratu, veš na užetu)'. — Dodaj mi magar
    zaboravila sam i(h) uzet.

    — Saslušaj me, ako oćeš, al ja se neću s tobom pripirat.


    u pripisali kuću na unuke, ako i(h) oni dodvore.

    t s pripitim čovikom.
    e da se pripije.
    plakala, a nikom se potužila nije.
    ko da je kanikula.
    g bika za priplod.
    erist je pripiodni.
    naprid nikom ništa, kad ja umrem, ti i sestra ćete pripolovit sve što imam. ~ se 'smanjiti se na polovinu'. — Bolest
    Divice, smiluj se meni.
    molim. priponja m v. jarmac.
    povidaje nikad kraja.
    ma'. — Nane, čitali smo danas pripovitku o Kraljeviću Marku. b. 'pričanje'. — Dok su dida bili živi, ja sam se tušta lipi pripovida
    ti i pripoznat, al drugo ćeš ostavit ode.
    ripoznat gazda svudan.

    , ja sam već pripravila užnu; Triba se dobro pripravit za svatove.


    ovidaj mi, jel se pripravlja udavača?
    sti došli, a večera još nije pripravljena!
    uti drugu'. — Ja iđem da malo štogod prigrizem, a ti dotleg pripregni konje.

    zato znamo šta je red. 2. 'jednostavan, koji je lako shvatljiv'. — Gazda je uvik divanio priproste riči, da smo ga svi
    ro prošo, jel se znao priprosto ponašat i ponizno divanit.
    ak da ga ne mož svezat.

    o o zemlju i pripušio, krknit nije mogo. 2. 'imati polni odnos'. — Jesi 1 je pripušio noćos? ~ se 'jedan drugog pritiskati'.
    me'. — Baćo su pripuštili svu zemlju dici a oni su očli u varoš. 2. 'ostaviti koga da radi šta i kako hoće'. — Svi star
    je čitavu sobu pripuzo.
    smo sve priračunali, ispalo je da još mi gazdi triba da platimo. ~ se 'prebaciti se u računu, u proceni, u prosuđivanju'. — Zato i

    čim priradim poslove u kući. ~ se 'provesti u radu suviše mnogo vremena, premoriti se'. — Sve se bojim da si se ti priradio.
    a mi je zdravo dobar prirast.
    prirasle. 2. 'priploditi se'. — Arendaš daje gazdi određeni broj stoke i od onog što priraste za godinu dana. 3. 'zavol
    i prirez, ko da dosad nije bilo dosta porcije.
    — Ne divane, štogod su se priričili oko dice.
    u'. — To malo čorbe priruči iz velikog lonca u jedan mali.

    ad si se brze bolje prirušila?


    — Čim pukne proliće, oma ćemo iz našeg rasada prisadit jabuke u vinogradu.

    e još ona, vrimenom će se prisaldumit našoj kući.


    em prisnu šunku. b. 'koji nije do kraja kuvan, pečen'. — Ne znam kako ti lirna peče, al meni je ova pogača prisna.
    ugo'. — Priselio sam mlađeg brata u varoš. Izr. ~ štence 'naći novu ljubav'. ~ se 'promeniti mesto stanovanja'. — Bać

    m je prisiko jednu zmiju. 2. 'preći najkraćim putem, popreko'. — iđi pokraj našeg žita, prisiči do i oma ćeš izbit na gvozdeni put.
    sredstvo na putu'. — Za mene je prava muka kad moram ajzliban prisidat.
    am da mi pomogneš radit, a ti čitavo prije podne prisidio kod Lozike. 2. 'protrnuti, utrnuti'. — Toliko sam se zaradio da nisam ni ostio, a pr
    nja)'. — Jesi 1 čula ko će bit prisidnica Divojačkog društva?
    ći'. — izabrali smo novog prisidnika.
    isile da se uda za Blaška, kad ona voli Josu. ~ se 'primorati sebe na što'. — Sad j'e često bolesan, u mladosti se prisilio radom.
    ć s konjima i kolima na prisilni rad.
    se divojke prisilno udaju, ko uskočkinj'e.

    u)'. — Prisio mu, dabogda, batak u grlu! 2. 'zlo proći, zlo se svršiti (fig.)'. — Prisišće nj'emu Katini lanci, kad ga upregnu u poso. ~ se 'naglo s

    čega'. — Anka je priskakućala na jednoj nogi čitavu avliju.


    i nerist j'e juče priskočio obor. 2. 'skočiti dalje od drugoga'. — Glavno je da sam Ivana priskočio.

    i mi se da si malo prisladila bundevaru.


    nj'e vrime sve prislano kuvaš.
    e nu(z) zid. ~ se 'nasloniti se, naleći se na koga ili što'.
    . — Ako ne mož(e)te pomoć, barem me prislušajte.
    metni je u bućur.
    rismrdilo. Izr. ne smi ni ~ 'ni pojaviti se'.
    a slatkim kravljim sirom i prelije slatkim kajmakom, skorupom, pa se savije u jupke i peče u rerni)'. — Dobar ti je, gazdarice, prisnac, sve se
    d je neslano, al je nevolja kad prisoliš ilo.

    u, pre sušenja na dimu)'. — Sutra ćemo izvadit i šunke iz prisolja, pa ćemo i(h) metnit u odžak da se suše.
    sam ciguran da ćeš prispit na ajzliban. 2. 'doći u kakvo stanje pošto se navršilo neko vreme'. — Klara se nije udala, a ve

    o ovca za magarcom. 2. 'stati s padanjem'. — iđi vidi jel je pristala kiša.


    su pristali da se udam za tebe.
    čeru pod odžakom.

    a mislim da su nam svi gosti pristigli, pa možemo počet sa večerom.


    . — Oni su krenili prija nas, al smo i(h) friško pristigli. b. 'preduhitriti koga'. — Dida su zadali račun Ivanu i Lozij

    o dan pristojat čekajuć.


    onoga koji je najstariji (fig.), pročelj'e'. — Bozo, oma da si išo s otog mista, usićio se u pristolje ko da je on najglavniji.
    dared se pojavio iz mraka i tako me pristravio da i sad još drćem.
    a, koja ima 366 dana'.
    ću prisut ništa, ti nosi pun a meni daj prazan džak. 2. 'nasuti, uliti previše, da teče preko suda'. — Toliko si prisula u šoljcu, da sam trag pra

    ći (o ljudima)'. — Mali se ukakio, operi i prisvuči ga. ~ se 'preobući se, presvući se (odelo, haljinu)'. — On je tako nau
    vr. v. prišapnit. prišapnit prišapnem svr. 'izgovoriti sasvim tiho, šapatom'. — Ajde, samo meni prišapni. prišit prišijem svr. 1. 'pri

    ili deo tela nekom alatkom)'. — Palac sam prištunio klištama.


    e'. — Kažem ti: sveži tog kera, ne virujem ja njemu, samo se pritajio, a čim okrenem glavu zatrčaće se i ugrist čovika.

    je cripa kad smo pokrivali salaš, imali smo dosta i starog, a kupili smo više nego što triba novog.
    — Komšija, možem ja pritirat ovce priko tvog žita? 2. 'prevršiti meru u čemu, preuveličavati'. — I sam je uvidio da je već pritiro šalabazajući

    — Snig je pritisnio grane, pa se obisile do zemlje. b. 'uhvativši rukom izvršiti pritisak snagom'. — Pritisni jače cilom
    koga ili glasom govoriti u cilju zastrašivanja'. — Nane, zašto se na me pritite, nisam ja razbio đugu. 2. 'opominjati plaše
    či iz onog velikog bureta vino u manje, jel se već počo striž vaćat.
    go'. — Slomio se točak na kolima i morali smo čitav voz pritovarit na druga kola. 2. 'previše natovariti'. — Mislim da smo pritov

    Gledajte, zec nam je pritrčo put.


    ova velika kruška. 3. 'u trčanju provesti određeno vreme'. — Kako nisam friško stigo, kad sam čitav put pritrčo.

    ugi džak, ovaj stari se već sav raspo. 2. 'preraditi što zamenjujući dotrajale delove'. — Pritrest ćemo gornji pošav na kući, ima dosta polupa
    enja, naprezanja'. — Samo mi ti, Lajčo, nemoj kazat da si se pritrgo u kopanju. b. 'suviše istrošiti u davanju (ir.)'. — Da
    g nike bitange su ga pritukle i siroma već nedilju dana leži i liči se. 2. 'tukući ubiti'. — Jutros je jedan pacov utrčo u svinjak, jedv
    nost), prikloniti se'. — Sam je došo u avliju i friško se prituraio kod nas pa ga ni drugi kerovi ne diraje; — Zet se s po

    drugi oblik'. — Pripovida se da su kadgod vištiće znale čovika pritvorit u žabu. ~ se 1. 'preći u drukčije stanje, primiti sasvim dr
    ori spoljna vrata. priudat -am svr. 'ponovo udati'. — Da znaš, juče sam ti pri'udo sestru. ~ se povr.
    ona nikad priudavala i sad je udovica.
    a priuzmem ona dva konja, što je juče kupio. b. 'primiti u svoje vlasništvo'. — Priuzo sam zemlju što sam naslidio od tetke.

    virovali da će toliko privagnit. 2. 'preteći, preostati'. — Sa(d) ćemo kupit ruvo Ciliki, a ti ćeš dobit ako štogod privagne novaca.
    kravljaču s mlikom. 2. 'preći hodajući ili vozeći se neku udaljenost'. — Zbog tog da mi javiš za koga mi je ćer uskočila, nisi moro privalit tol
    oj baćo su to sve iz glave i nikad ga nisu mogli privarit. b. 'ne ispuniti obećanje, pogaziti zadanu reč'. — Lipo je zborio i s otim nas je privario

    daje ili predaje'. — Diver privati snajinu ruku, ona stane na stoc i sađe s kola. b. 'ušiti, zašiti što se pocepalo'. — Pr
    tanje'. — Nisu sva dica moja. Kad sam se drukput oženio, dva njezina sina su privedena. Tako je bilo jedno dite zate
    ad sinau ratu izgubi.
    rivedi ždribe kot kobile nek sisa. Izr. ~ žednog priko vode 'lukavstvom prevariti, nadmudriti'.
    — Šta vi, majko, čekate? — Čekam, rano, ko će me priko ove vode privest.
    a je nakratko privezana, pa nema dosta trave da pase. ~ se (uz koga, za koga) čvrsto se povezati s kim.

    se privikavam na nove stvari.


    čim)'. — Već dvi godine ode stojimo, a ja se još nisam privikla.
    e, slabašne žene, tražite da uradim.
    — Daj, ruku da ti privijem.
    ći nežnost prema kome'. — Dida s obadve ruke, priviju sebi malog Peru. ~ se 1. 'čvrsto se priljubiti uza što'. —

    nemoj tamo vamo šetat po avliji, već dođi vamo, mogo bi i ti štogod privridit kad vidiš kaki nas poso čeka.

    drugu stranu, preokrenuti'. — Kašikom triba malo polit i privrnit pečenicu da se bolje peče. b. 'prepraviti (odeću), okrećući je na naličje'. —

    ašto si toliko privršila čašu, samo ću se polit kad bidnem pila.

    privrtljivo vrime, začas mož grunit kiša.


    prizimovat pod kuružnjom, tribali smo i unet u karmić.
    ma kome'. — išli su više godina zajedno, p onda su se najdared razišli i kad joj ga sad spomeneš, njozi prosto iz očivi prizir viri.
    ema drugome'.
    a'. — Prizivam te, o, Bože!
    a da dolazi doktor, triput sam se priznojila.
    e tako mora brat da ne prizrije na drvetu.
    rođenog brata prizrit.
    organa vlasti'. — Prizvali su me da odnesem dozvolu na lovačku pušku.
    vala, al vrimenom se smirila i prižalila.
    o se ne bi priždro kad su nas svud nudili ilom i pilom.
    obro bi bilo malo kišice.
    atila iz želuca'. — Krave su legle u lad i priživaje.
    anjir bliže da se ne pokapaš kad ideš. 2. 'vukući preneti što na određeno mesto'. — Privukli smo s dola sve sino i sa
    di okrepljenja'. — Daj samo vako s nogu da malo prizalogajim.
    izdravim, eto mene kod vas, pa ćemo opet zajedno radit.

    đ ćemo svinjak jednim zidom, pa će svaka krmača bit posebno sa svojim prasicima. 2. 'preinačiti'. — Priziđaćemo naslam, pa

    menjak, mora da si valjan čovik, makar nisi rod.


    mi prizimenjakuša, ne moraš oko mog Ivana šarat.
    u, samo ćemo ga okolo ogradit stajnjakom i kuružnjom.
    u, a prizimljavaje u košari.

    le ni jedno jaje, valdar njim se smrzlo prkno.

    vi bilo da svakom prkosi.


    ći prkošdžija.
    su i kosište, da bi u otkosu žito ravnomerno padalo na stranu)'. — Slomio mi se prlj, dobro je što sam još jedan pono.
    se štogod zamislio, kad najdared isprid mene prne jedno jato pripelica, tako sam se uplašio da sam stao ko ukopan.
    osjakovima kad naiđu.
    aganja'. — Zašto prnjiš usta kad znaš da nisi u pravu. ~ se 'nadimati se, oholiti se'. — Nije lipo radovat se tuđoj nev
    ć na probu kod sabovke.
    obada ispod rebara.
    ći'. — Moro je spavat danjom, kad je probančio noć. — Šta mu vridi što zna zaradit kad sve probanči.
    ravanja kakvoće'. — Uzmi jedan komad da probaš, nećeš se valdar otrovat. 2. 'usuditi se na kakav postupak'. — Probajte samo d
    ivotu'. — Dok je bio momak, svi su ga znali ko mirnog i povučenog, a sad otkako se oženio, probećario se i samo tira kera.
    upica oplete'. ~ ima i malo veći probijanica oko koji su sitnije.
    č đe otirač 'mnogo bira i dobija na kraju najgore'.
    ti što'. — Probi novu jamicu na kaišu. 2. 'probijajući kroz što izbiti na površinu, pojaviti se'. — Vidi, vidi, naš je deranac posto m
    si prošo, mogo te je bik probost. 2. 'izazvati nagli neprijatan osećaj probadanja u telu'. — Odjedared me je tako što
    trgne iza sna'. — Probudila ga je pisma i tamburaška svirka. ~ se povr.
    je dvoj(i)cu proburažio velikim nožom.
    burlaj žito lopatom malo dublje, moždar ćeš naći još koju krušku.
    — Mišovi su probušili dvi jame u špajcu. ~ se povr. — Nov džak, a već se probušio.

    ko, pa ćemo oma sirit. 2. 'polako, nejasno izgovoriti što (f ig.)'. — Ajde, procidi već, dokle ću čekat da mi kažeš ko te je istuko?!
    ći nerazvijene da bi snažnije dobile više vlage i prostora'. — Gust je peršin, moramo ga pročupat. 2. 'zadati nekom bol
    — Marga je prošla čitavu avliju, skakućući na jednoj nogi. 2. 'provesti neko vreme u šetnji'. — Dida su volili posli užne malom
    de njegovu proćelavu glavu.
    za samo tri godine je svS proćerdo.

    — Moždar si mogo i bolje prodat da si još malo čeko. Izr. ~ dušu sotoni 'učiniti kakvo nečasno delo'; kako (pošto) č
    se opasnosti'; ~ zjale 'uzaludno provoditi vreme, ne raditi'.
    ad se onda prodero na nji.
    sidio s društvom, ja sam ode prodrćala čekajuć te.
    mi kamiš, digod se začepio, pa ne iđe dim kako triba. 2. 'izložiti hladnoj struji vazduha'. — Vitar me načisto produvo.

    više da se produžava, u nedilju ćemo se vinčat.


    ok oega'. — Šteta je što nismo još malo avliju produžili; ~ oćeš ii, Stipane, produžit škulu? — Ti si tražio samo na koji dan, a sa
    živanje roka za vraćanje duga.
    živo sam toliko koliko sam imo ciglje za put.
    a proesapim.
    a su mu zdravo strogi profestori.
    od oca ostalo.

    ći su progledali. 2. 'poderati se'. — Tvoj rukav od bolondoša je progledo, daćeš mi doveče da ga zakrpim. Izr. ~

    progodištio služeći kod gazda.


    em vinogradu sad već svi iđu s kolima.
    ogod mi je od gostivi sinoć progorio bili čaršap na astalu.

    oro uvik prija progovore od muškarčića. 2. 'reći, izgovoriti'. — Lazo je taki: kad radi, on rič ne progovori. Izr. Bog
    izo naninu otunku. 2. 'dobiti rupe od duge upotrebe'. — Rđa je progrizla kabo na više mista; — Lušija je progrizla bakarni koto.

    dac'. — Ja progutam i špice od trišnje. 2. 'uništiti'. — Vatra je začas progutala krov od košare. 3. 'izdržati, pretrpeti
    proju s vodom, pokrila sam je s devet fela pokrivača da se zapari i onda ću je peć (devet vrsta pokrivača, jer će tako biti sla
    da te moji vide.
    urazumi, pa neće zadugo i prokartaće i salaš i zemlju. ~ se 'postati kartaš'. — Ne znam što mu je, i moj se čovik prokarto?!
    Kud je to Vince očo, sad je prokaso na karucama? 2. 'malo kasati'. — Prokasaj malo te konje, biće mirniji u košari.

    ujem da se prokerio, pa po tri noći ne dođe kući.

    kiša na putu i dobro sam prokiso. 2. 'procuriti (o krovu)'. — Prokisla nam je tavanica u košari. 3. 'postati kiseo, uskisnuti'. — Na

    u prema sebi, mrzak, odvratan'. — Ništa mi ne iđe od ruke ko da sam proklet čovik; — Lako bi se živilo, samo kad
    ći koga, poželeti mu zlo'. — Proklecu joj još i dite u utrobi.
    e krumpir u podrumu.

    iti koru'. — Juče sam zateko pućke u bostanu, prokljuvale su nam one najlipče dinje. ~ se 'pokazati se, izaći iz jaje
    raš se ti prokljuvavat kad stariji divane, a koliko sam ti puti kazala da onda ćutiš.
    eliku prokolu, kuvaću za sutra sarme.

    .)'. — Luka se prokrilio otkad je izašo is kuće i posto sam svoj gazda.
    ćeš ranu. ~ se 'poteći krvlju'.
    ri'. — Ne mož nana tebi oma ispeć kolača čim se tebi proktije.
    rodavo je i prokurvo. ~ se 'postati kurva, kurvar'. — On je pijo i trošio novce na jednu stranu, a žena mu se na drugoj prokurvala
    a uvatili, žandari su ga oma prokutatovali.
    anja'. — Tribalo bi vodu prokuvat, pa je posli pit, jel je malo ima u bunaru i zdravo je mutna.

    okoška, moćemo je nasadit.


    '. — Sad sam vidio jedno veliko jato lasta je proletilo, odlaze di je vruće vrime. 2. 'brzo proći, minuti'. — Proletilo mi je dvaest g
    odikoji snig.
    sunce ograne.
    vcatu divojku i prolipčala se.

    da prolijem iz lavora vodu. izr. ~ suze 'plakati'; smućaj pa proli 'nema od toga ništa'. ~ se 'izliti se iz čega'. — Toliko si napunila z
    litos sva troj(i)ca bili momci, a sad već slušamo žene.

    rolokala gvozdeni put. ~ se 'biti izriven od vode'.


    je i konje i kola. 2. 'lumpujući provesti vreme'. — Ništa od njeg neće bit, jel on jedan dan radi a druge dane u nedilji prolumpuje

    .'. — Dobro sliišaj šta se divani, rič da ti ne promakne, pa ćeš onda teti sve kazat.
    uncu i vetru'. — Čim se malo promane, pokupi pa ćemo roljat košulje.
    se dugo promanjivat, jel se počelo oblačit.
    m prvi put bio u lovu i promašio sam zeca, a bio je svega deset meteri daleko od mene.

    ma zube, pa dok on ne promeija ilo u ustima triba ga iščekat 2. 's mukom, jedva čujno izgovoriti (fig.)'. — Ajde, promeljaj ve
    vot, ja mu se neću u kuću vratit. 2. 'zameniti jedno s drugim'. — Prominili su mi onaj puknut kabo u gvožđari, dobio sam nov. 3. 'razmeniti

    i se život mogo prominjivat za novce, onda bi i sirotinjski život bio na cini.


    i'. — Za taki poso triba pored novaca i dobro promislit.
    te još jedared, p onda dili.

    — Možte vi njega nudit s pečenlm ševama kad je promizgival(i)ca, pa ne zna ni sam šta bi tio.
    liko promizgiva, nije gladna, pa je nemoj više ni nudit.
    alazimo s kola, pa smo zvali komšiju, al niko ni glavu da promoli kroz vrata. ~ se 'pokazati se'. — Tambu
    eć toliko, ja sam promrla od strava da ti se nije štogod dogodilo usput.
    ljo je štogod na vrati i očo, nisam razumila šta je kazo.
    — Nisam ga mogla probudit nit razumit šta je kroz zube promrsio u snu.
    čekam, a ti zasio pa imaš kada, mogla sam i promrznit na ovoj zimi.
    akiju, al ova je zamedljana, uzmi pa makar promućaj usta.
    ćkaj malo tu zamedljanu rakiju, jel med je pao na dno boce.
    o u škulu, al je bio promućuran čovik u svakom poslu.
    čući, a oni se sigraje ni ne haje što i(h) zovem; Bili su svatovi, pa je i ker promuko, sad laje ko da šaplje.

    a'. — Tako smo se sakrili da nas cio dan nisu pronašli.

    — Čekamo da pronesu snašu. 2. 'učiniti da se o kome, o čemu svuda govori'. — Grgo je prono vist da je Ivanov sin posto prokator. 3. 'poče

    — Otac mu je bio pošten i vridan čovik, a vidi ti njega, samo što se dočepo očevog imanja, pronevaljanio se ko niko njegov i sa sv

    i sad tudan prošo, kaži nam jel je proodan put?


    oodo. ~ se 'provesti neko vreme u šetnji, prošetati se'. — iđem napolje, da se malo proodam.

    četi pušiti'. — Sačekaj malo da propalim lulu pa ćemo oma krecat.


    akvoj nesreći i sl.)'. — Niki proriču skori propast svita. 2. 'materijalni ili moralni pad'. — Kako j'e gazdovo moro je do
    ili trsku, na jednom mistu j'e puko led pod njim i propo je do pojasa, jedva smo ga izvukli. 2. 'postati mrša
    , propatio je baš dosta, proveo je u zarobljeništvu četiri godine.
    vano meso triba još malo propeć na masti.
    će, metni ga na zid iznad svetnjače.
    su propeli na križ. ~ se 1. 'podići se na prste'. — Propni se malo na prste i poviri kroz pendžer, da vidiš jel je i ona u sobi. 2. 'podi

    enja'. — Nećemo sve propfrat, samo ono što je bilo.


    vanja da nikne iz zemlje)'. — Jedva smo dočekali da i ovi kuruzi oko salaša jedared već propište.
    — Šta se koga tiče što ću propit sve što imam, to je meni ostalo od babe, pa možem kako oću.
    ka mi je propivala.

    edini šume'. — Izađite na proplanak, tamo je više sunca.


    čije pelene, p onda ćemo i(h) oprat još jedared redovno.

    , posto je pravi momak. ~ se 'odati se pušenju, postati pušač'.


    '. — Liva čizma mi je propuštila vodu. 2. 'skloniti se u stranu ustupajući kome prolaz'. — Dugo smo išli u čoporu, a onda su men
    as propuzo. 2. 'proći pokraj čega puzeći'. — Skloni dite, sad je propuzo pored katlanke, mož se zapalit.
    ć ta tvoja krupara proradit? — Samo se vi, dico, i dalje sa mnom sprdajte, oće proradit metla po čijim leđima.
    pošto su izvađeni iz zemlje)'. — Nismo dosta duboko zakopali peršin i sav nam je proraso.
    , zdravo je nagusto izraso. ~ se 'postati redak ili ređi (u prostoru, broju ili vremenu)'. — Ima dosta mista di su se kuruzi proridili, moraćemo

    i na uzgljanci petlje, a ja ću i(h) posli opšit.

    , došli su prosci za našu Matilku.


    i da bi se i mi volili prosankat. 2. 'proći mimo koga sankajući se'. — Sad se stričko Antun prosanko kraj našeg salaša.

    put kroz ditelnu da ti ne gaze svudan.

    aka'. — Svaka domaćica najpre prosije brašno p onda zakuvava.

    Dok je imo, rasipo je, sad mora da piosi da ne umre od gladi. 2. 'tražiti pristanak za braćnu zajednicu'. — Prosili su je ve
    ma i po tri prosjačke torbe na sebi. Izr. doć do prosjačkog štapa 'postati prosjak'.
    mo se tako prosjački ponašaje.
    da kupi kiflu sebi za ilo kad iđe u škulu, a ona sve novce podili prosjakovima. Izr, Prosjak je samo Bogu drag.
    u, sad je jedna na kapiji.

    Mi smo paori prost svit, nemojte od nas tražit da se mišamo u politiku. Izr. prosta godina 'godina koja ima 365 dana'.
    t. Izr. Božem prosti 'umeće se u govoru kao neko opravdanje za ono što će se reći'.
    ostrana avlija, pa nek se tu napasaje. 2. 'velik po obimu'. — Malo smo prostranije ruvo kupili deranu, da mu i na godinu dobro b
    ri ćepe u lad pa ćemo na njeg sist. 2. 'pokriti sto stolnjakom i prirediti pribor za jelo na njemu'. — Kod nji je astal uvik prostft. 3. 'raširiti veš

    ma prosulu, mora da je bio kaki oficir.


    puk prosvitlit i zato triba dicu slat u škule. Izr. prosvitli mu Bože pamet 'opameti ga'.

    m štogod prošapljala dok su stariji divanili, bila sam ružena.


    itav dan, a sad se i nebo prošaralo oblacima, moždar ćemo još i pokisnit.
    subote kod nane.
    e, babo, ja iđem na ispovid.
    puta je malo riđe pri zemlji, pa će se živina provuć; — Posadio sam krunicu nuz put, to će bit dobro prošće kad izraste.
    šijun je krenio oko crkve.
    sledice kakvog postupka'. — Ne mož njega niko natirat na čega, jel on voli sve da dobro prošnjota.
    dnom kraju zašiljen)'. — Dono sam vam dva proštaca za keriteš. Izr. opružio se ko — 'pao po svoj svojoj dužini'; leži ko — 'para
    ćo, i ja bi išo na proštenje.
    a još ne viruje svojim oćima; — Ne znam ja, rano, štit, prošti mi ti, da čujem šta mi piše moj unuk iz katana.
    služi za izradu tarane'. — Donesi protak, tribaće nam za taranu.
    — Samo što se probudi, mačka protegne noge. 2. 'leći ispruživši se'. — Ja moram posli užne malo da protegnem tilo, vi me probud
    ni sokak u našoj varoši se proteže tri kilometera.
    o su čobani protirali ovce pored našeg salaša. 2. 'dobiti proliv'. — Štogod me je protiralo, cilu noć sam išla napolje.

    kazala da se ne protiviš baći: da si oma poslušo, ne bi dobio ćušku.


    am šta triba kod notaroša, al ona mora svakom protolkovat, pa sam je i ja moro saslušat dok nije sve izdivanila.
    — Naslidio je on fain, al je friško protraćio po mijanama; — Šta mu vridi život kad ga je protraćio s kojekakim bitangama.
    je jedva protrčo a za njim šarov. b. 'vrlo brzo proći'. — Kad se malo razmislim, ko da mi je mladost protrčala, tako

    spadnu one što su zrile.


    eti'. — Kad me baćo strogo pogledaje, ja već protrnem.
    ma mi je bilo lakše.
    da se nešto za što pričvrsti)'. — Proušilo se puce pa ga ne možem prišit na košulju.
    ovest onu provalu, jel ako on dođe, svi ćete ostat gladni.
    mu, silom probiti'. — Nerist je provalio obor i izašo napolje. ~ se 1. 'raspući se ispustivši sve što se unutra nakupilo'. — Provalio

    — Ako se ne čuva, lako je provardat da koliko imaš.

    i malo, nećemo krećat. ~ se 'postati vedro (o nebu)'. — Provedrilo se, vrime je da krenemo.
    ći se uz pesmu, svirku'. — Ne pantim da sam se tako proveselio ko onda kad smo onog kesonju, velikog bika prodali.
    đe kroz Što, mimo čega'. — Provedi Tezu kroz avliju da je ker ne ugrize. 2. 'proboraviti neko vreme negde'. ~ ujo mi je obe
    endžere su male, al su virange providne, pa su zato sobe vidne. 2. 'koji omogućuje da se daleko vidi'. — Mrak jeste, al je no
    — Kad proviješ gra, skupi ga u džak i odnesi na tavan.
    mo (o snegu)'. — Počo je da provijava sitan snig.
    , braku)'. — Ne želite valdar da s vama provikujem ode na salašu?
    os na njivi i da znaš prvi kuruzi provirili. — Kogod je provirio kroz pendžer.

    obadvoj(i)ca za provislo, biće vam lakše donet taj veliki kabo vode.
    onaj provodadžija opet iđe kod nas; kažite mu da meni ne triba nikog da komendira.
    naoro, zaslužio si da te provoštim.
    kako je Lajčo pošo u četvrti razred, sasvim se provridnio i dobar je đak.
    provre, p onda smanji vatru.
    Nisi provuko uzde kroz biljančuk na amu livog konja. ~ se 'proći kroz kakav uski prolaz'. — Triba na vratima od tavana ve
    kad je sve drveće prozelenilo.
    ok nisam taj veliki snig odbacila, ruke su mi sasvim prozeble.
    kim'. — Malo krajče jedno od drugog, štogod su se prozubili.
    ela prozujila, ta te cigurno neće ubost.
    ru (radi boljeg gorenja)'. — Prožagaj malo vatru i metni još koje drvo da se ne utrne.

    čoveku)'. — Nisam se dobro ni okrenio, a oni su već sve proždrli.


    aš sad kad je mokro napolju, prožuljo sam opanak.
    ipravili dosta prpušaka, podmladićemo vinograd.
    di'. — Umorila se pa ne mož da divani, a po prsima se vidilo da i teško diše.
    zmetati se'. — Šta se onaj bać Joškov Vranje toliko prsi, ni ić već ne zna ko čovik, naduva se ko pućak.
    ke ili noge čoveka'. — Urasto mi nokat u rnali prst na nogi. b. 'deo rukavice koji se navlači na prst'. — Izr. zabadat u ništo svoje p
    si na prstu kao ukras ili kao simbol braka'. — Ja sam gledo ima 1 kaki prsten na ruki i spazim joj burmu.

    novali su divojku, al još se nisu udivanili ka(d) će se vinčat.

    ve spaja prikoleđac)'. — Dobro bi bilo metnit nov filc u pršnjak, ovaj se sasvim istanjio pa mož nažuljat konja.
    prominimo, dođi na moje misto pa ti malo pravi pit.

    kolina, a ja sam pišce krenio u varoš i cilog puta sam prtio.


    ća, plešćemo košarove.
    žaju'. — Nako u kabanici i obučen prućio se na klupicu nuz pec.
    jedno cicano prugasto ruvo.
    čki prusluk, onaj lipi na grane.
    javanje, za gonjenje stoke i sl.'. — Dobio sam prutom packe od učiteljice, nisam znao račun. Izr. drćat ko ~ 'jako drhtati'.

    koliko je jorgan dugačak 'živeti prema svojim mogućnostima'.


    '. — Moraš dicu izružit kad su rđava, al moraš pružit i veselje kad su dobra i vridna. 2. 'podariti, udeliti'. — Kaki b
    — Kad naiđe na prvog zeca, on se uplaši i zaboravi pucat. 2. 'koji se nalazi u neposrednoj buzini, najbliži'. — Mar
    sve gazdino. 2. 'ispočetka, ispred'. —Iz prvine je sve bilo kako triba, al to nije dugo potrajalo, pa je Bodo krenio po mijanama.
    adit, velika je prznica.
    či u škulu da ne zakasneš.
    . — Oko podne prikinemo kopanje, jel onda najvećma sunce prži.
    i iz vatrenog oružja'. — Čula su se dva pucnja, to baćo cigurno ubijaje tvora. 2. 'oštar zvuk udarca bičem'. — Kad ja puknem bi
    zbog prskanja kože'. — Smrzle šu mi se ruke i od ladnoće mi puca koža. ~ se povr. pucat (2.).

    '. — Skoro godinu dana sam bio pucer kod jednog kapetana.
    napunio tvoj pucur.
    da je sav svit njegov tako iđe.
    e i uspuštati pušeći iz lule, praveći pri tom kratke zvukove'. — Dida su sidili na pragu, smijuckali se na nas dicu i pu
    ć puruć'". — Nema lipčeg nego kad pripelice rano ujtru pućpuriču u žitu.
    uvar vinograda'. — Nije pravo da se samo pudar krivi kad vrepci pobobaje trišnju.
    e gvozdeni put, tu oma počima pudarina. 2. 'mesto gde pudar radi, obavlja poslove u vinogradu'. — Valdar sam senaio vo
    a uvik bit oštar.
    nogradu počmu, pudarski dan traje od jutra pa dok se vidi.
    am pudaruša postala uz mog Janka. 2. 'neuka seljanka, neuka žena (pogrd.)'. — Mani je, to je taka alapača i pudaruša kaku triba
    to, dražiti'. — Da nisi pujko kera na mene, ja ga ne bi ni udario.
    dobar dok ćuti i sluša svoje gospodare.
    ži "pukac", pa poljubi ruku.
    ribut' (?!?običan ). — Šta mi tu možemo kad smo puka sirotinja?! 2. 'pravi, istinski'. — Divanite vi šta oćete, al m
    pritiska, širenja, zatezanja, udarca i si.y. — Nezgodno sam udario velikim kalapačom po sikiri i pukla je ušica. 2. '
    m vidio dva puleia; — Vi, ste dico, ko kaka pulad, samo trčite za mnom.

    crni ker, kovrdžaste dlake.


    kocki)'. — Di su sili s Brunom da se kartaje, puliće i(h) on dok I(h) sasvim ne oćisti od novaca.
    Boca je puna, valdar ćeš je moć začepit. 2. 'koji obiluje čim'. — Crkva je dupke puna naroda. — Zerdelije su pune ploda. 3. 'koji
    čka.
    granice, mogućnosti'. — Jesu 1 sva burad puna? — Al pona puncata!
    čoveka i konja Oxyurus vermucularis; samo u razg. — Nemiran je ko da mu je pundrav u guzici.
    o ušeto, ko da ti je pundravac u tur ušo.
    ćemo punit novom ljuskurom. 2. 'stavljati metak u vatreno oružje'. — Nemoj punit pušku dok ne izađemo u
    . — Na opakliji su bile prišivene punke, da bi se u slučaju velike zime, opaklija mogla zakopčat.
    no je i gotovo.
    . — To je ždribe od punokfvne kobiie.
    odina za dobivanje građanskih prava'. — Po zakonu jesi punolitan sin, al kod mene ćeš bit onda kad ja to kažem.
    e ti puntraj med njeve poslove, pa ćeš lako izvuć deblji kraj.
    upovi ne smrznu, biće voća koliko oćeš.
    Papaver rhoeas'.
    dini trbuha'. — Podigla ti se košulja pa se vidi pupak. Izr. ~ baš nije lako drišio 'težak čovek u pružanju pomoći drugome'.
    a je ove godine voće rano počelo da pupa.
    n m 'polusvilena sjajna tkanina'. — Kupila sam puplina za dvi košulje.
    list, cvet, izdanak ili mladica'. — Već je kasna jesen, a naše ruže su još pune pupoljaka.

    ite, uvik sam se otimo za pupušku, a i sad je još volim poist.


    u, pa izvadi malog Đuru (podruglj.).
    čiste od lakih grehova, čistilište'. — Koliko si grišan, ti nećeš dalje dospit od purgatorijuma.
    Tušta me pitate, ne znam ja kako se zove naš purgermajstor.

    — Dok smo mi purili kuruze, svinji nam očli u štetu.


    čenja na žaru'. — Dajte vamo, dida, te purovke, to je za naše mlađe zube. 2. 'mali, sitan momak (podruglj.)'. — Vidi onog pur
    Klara je dobila više pusedla od mene, to nije pravo.
    nastanjen'. — Čiji je ono pusti salaš? Izr. Pusto mliko i kerovi loču 'loše gazdovanje'.
    o u pustinju prekinuvši svaki dodir sa ljudima'. — Sin mu je očo u niki sveti red pustinjaka. 2. 'čovek koji voli samoć
    be ostavila pravu pustoš.
    ča: dida puše stivu lulu, baćo imadu lulu srebrom okovanu, a ja pušim cigaretle.

    im od duvana'. — U našoj kući niko ne puši. 2. 'sušiti meso na dimu'.—-Pušeno meso 'udimljeno radi konzerviranj
    čka ~, ~ jednocivka; lovačka ~ dvocivka'. 2. 'pribor za punjenje, nadevanje kobasica (Prvobitna "puška" je imala
    to gde se dimom konzervira meso (posle salamurenja)'. — Kad nema više "pod odžakom", pušićemo divenice u pušnici.
    če, kera s lanca, nek se malo protrče. 2. 'dati kome sklonište, sobu, smestiti'. — Zatražio je da ga primimo na jednu no
    — Naši salašarski putovi su dobri samo dotle dok kiša ne padne. 2. 'železnička pruga'. — iđi upravo do gvozdenog
    . puter m 'maslac'. — Nema boljeg grava nego kad se zaprži s puterom.

    nike'. — Jutros je putnički ajzliban kasnio dva sata.


    e na salaš kojekake putonoge, a ja sam sama na salašu.
    mrdljive gasove'. — Nana me ruži zašto pušem pa smrdi u sobi; moram kad sam io grava.
    a, triba oslobodit puvalo u zidu od slame da bolje aer prolazi. Izr. mrtvo ~ 'lenj i trom ćovek'.
    uške pomicati se, vući se polako'. — Naši dvoje dice je puzalo, a najmlađi nikad nije puzo, oma je proodo.
    ć sobu tamo i vamo.

    radit. 2. 'najamni radnik, sezonski radnik'. — Pogodi se ti s Vranjom za ris, niko ti bolje neće uradit od njeg, rabadžija je to.
    kuruza je rabadžijin.
    kruv'. — Rabadžijski dlanovi su puni žuljova.
    a, kad je dobra rabadžinica.
    nam zacigurno da se boji sam ić noćom.
    a i potraživanja)'. — Ne zna pisat al raboš mu dobro vaća.
    ćeš ga rabrit.

    đ. Racz.
    . — Svirajte mi racko kolo. — Ko mi brani da racki divanim?!
    dnja kojom se traži rezultat tih odnosa'. — Ona nije znala napisat al je u glavi imala račun. 2. 'trošak, plaćanje troška'. — Bio je s
    unuk zna računat i brez računaljke.
    bilo najdraže kad sam išo u škulu.
    a majka je uvik na prste računala. 2. '(na koga, na što) oslanjati se; očekivati nešto'. — Ja sam računala da ću pod stare dane kod
    tne ruke za rad.
    ćer za Ivana.
    pregni u kola i friško iđi rad doktora.
    ato ga svi i cine, jel je trizan, pošten i radan čovik.
    eš propast ako baš malo maža privagne, nek bidne štogod radaša.
    e, u štediše još i više!
    kvim poslom'. — eno ga u naslamu, tamo štogod radi; — Vince je danas počo da radi ko pisar; — Baćo već tri god
    , koji služi za rad'. — Sutra je radni dan, dosta je bilo božićkovanja; — Nemoj da uzmeš paradeške, već one radne kajase donesi
    đenom delatnošću: — Ne možeš ti bit dobar radnik, kad noćom ucaš, a danjom bi spavo.
    gro s dicom napolju, al baćo su kazali da nema sigre dok se račun ne napiše.

    d(i)li kako su nas radosno dočekali.


    a gosti od radosti!
    tebe vidim!
    '. — Kako se ne bi radovo vakim ritkim gostima.
    đanje, a drugi nek dicu odgaja.

    koristi za vezivanje u povrtarstvu i vinogradarstvu i za izradu raznih predmeta u korparstvu'. — Spremite doveče rafiju, triba je i
    u da sprežem, vratio sam mu natrag, jel ja sam njemu, kad mu je tribala sprega, dao dobrog konja.
    ragavoj kući.
    jel nije, ne znam, al kako vidim prase zdravo ragavo iđe.
    o blaženstva gde posle smrti dolaze duše pravednika i gde su, prema Bibliji, boravili prvi ljudi'. — Nikola, kaki si, nikad ti duša r
    an)'. — Saranili su ga u raku, kroz malo vrime niko neće ni znat di mu je grob, jel on svoji bližnji ode noma.
    e, rako, u grob polako.
    ćemo ga zapalit. Izr. I ker iđe na veći rakaš.
    mu sve od pića, sav se osušio, ništa ne ide, samo po cili dan rače.
    na jednom mistu i raketle bacali, tako su šareno svitlile.
    m po jednu rakicu.
    smo pekii rakiju, cilu noć nisam spavo, provo sam u rakidžinci.
    od prevrele komine voća, grožđa i dr.'. ~ komovica (kom od grožđa), — šljivovica (od šljiva), voćna —, ~ dudovač
    m nose između ostalog i fiašu rakije, od koje piju devojački roditelji, ako pristaju na udaju svoje kćerke)'. — Nek b
    ć u mijani, tamo je svaki dan, rakija.
    o ostavit te rakijetine, bio bi opet čovik na svom mistu.
    a popiju prija ručka.
    da snese j'aje)'. — Ona crvena kokoška se tako često rakolji, sve mi se čini da će skoro prokvocat.
    napravio majstor, a i mala i velika rakunica dobro leže.

    Zametni mi džak na rame. 2. 'jedna strana krstina'. — Što su uža ramena krstinama manje će zakisnit ako kiše bid
    vino, kiselkasto mlado vino' — Kad stigne rampaš, polak Tavankućana je pod gasom.
    utini je krvarila. 2. 'ono što izaziva bolno psihičko osećanje (tuga, nesreća, briga)'. — Još je sasvim fri'ška bila rana
    nljive materije uopšte'. — Pripravili smo dosta rane za zimu, neće nam stoka gladovat. 2. podsm. nar. 'reč odmila u
    , borme, radi od ranog jutra do mrklog mraka. 2. 'koji se javlja pre uobičajenog određenog vremena'. — Rana trišnj'a je ve

    uje za porodicu'. — Tušta je obitelji ostalo posli rata brez svoji ranilaca. 2. 'ranoranilac'. — Naš dida su pravi ranilac, uvik prvi u
    ; — Ne možem izać, ranim dite. ~ se 'hraniti se'. — Ranila se kod nas dok njezini nisu došli u varoš.
    ila. ~ se 'načiniti sebi ranu; poseći se'. — BaćVranje se ranio is puške.
    put'. — Moro j'e ranit jel je ajzlibanom išo u varoš u škulu. Izr. ko rano rani, dvi sriće grabi! (posl.).

    me uvik rano. b. 'u sumrak'. — Rano uveče sam već išo spavat. v. 'početkom nekog razdoblja'. — Rano u proliće je naša trišnja p
    umesto po rođenom imenu)'. — Ranko, baćo su kazali da vi danas nećete ić u varoš.

    oplje'. — Ranjač samo rasiče kosakom uže na snopu, rukama ga malo razvuče i pušti u vršalicu.
    ć za ranjenike.

    — Sav sam se istreso u koli na tom rapavom putu.


    će priorat zemlju di je dosad rasad bio.
    mesto'. — Baš je dobro što smo juče rasadili paradičku iz rasada, a danas je pala kiša, pa će se dobro uvatit.
    dniku sami odgajamo sve vrste voća za naš vinograd; voćni ~, lozni ~.

    da su ga nana vodom morali rasanit ~ se 'razdremati se'. — Nika buka me noćos probudila i tako sam se posli rasanio, tek sam p

    va sam rascipio onaj debeli dud, cilo prijapodne sam se š njim mučio. ~ se 'odvojiti se cepanjem'. — Rascipila se ona debela dask
    '. — Glavu ću mu rascopat, samo nek mi dođe prid oči. ~ se 'razlupati se'. — Drž tu bocu s obadve ruke, jel ako ti ispadne, sva
    ća se šareni od klinčića, svi su se rascvatali. 2. 'pocepati se, raspasti se (ir.)'. — Moje čorape su se rascvatale, možem i(h) b
    Nana su nas njevim plačom sve rascvilili.
    m sjašio, Tome je već rasedlo i odvo konja u košaru.
    m (se) nesvr. prema rasić (se).

    čemu ili razdvojiti što'. — Uzmi bricu i rasiči jabuku na dvi pole, polak za tebe a drugu polu za sestru. ~ se povr
    oji se odnosi na rasipnike'. — Koliko njim je otac čuvo i skupljo, toliko su sinovi rasipnički, ufriško će sve potrošit.
    čuvat, sad ima mladi koji se pravo rasipnički ponašaje.
    nu)'. — Eto vidiš iz takog mirnog momka, čim se domogo očevine, posto je rasipnik kakog nigdi nema.
    nije morala sad past, raskaljaće sve putove. ~ se 'postati blatnjav'. — Toliko se raskaljalo da ne možeš od blata nikud.

    kinuti'. — iđite, rastirajte kerove, napali su pućka i svega će ga raskidat. ~ se 'razdvojiti se kidanjem'. — Raskidali su se oblaci, v
    vadi pismo i samo što je počela štit, sruši se mrtva. 2. 'prekinuti veze, odreći se čega, koga'. — Najpre je primila rakiju, a sad o
    e raskiseliš valda?! ~ se 'razmekšati se'. — Toliko su se čizme raskiselile da i(h) moram na peći sušit.
    ćeš stupove. ~ se povr. — Listve su se rasklamale, tribaće malo pričage zaglavit.
    — Kako su se raskokodakale, mislila sam da će sto jaja sneti. 2. 'raspričati se, početi brbljati (fig.)'. — Čim je popio

    radi udobnosti'. — Skinio je opakliju, šubaru i klompe, pa se raskomotio na klupici kot peći. b. 'smestiti se udobno i bez ustezanj
    čaj taj kaput, kad već nećeš da ga skineš, vruće je unutri, pa ćeš nazepst kad izađeš. ~ se 'otkopčavši se rastvoriti ode

    se s muškarcima i jedared su me uvatili za ruke i tili su mi noge raskoracit, jedva sam se otela. ~ se 'stati
    đ čovik, već rašepureno i raskoračeno,

    ime)'. — Sasvim se raskravilo, ni traga više nema ot sniga. 2. (fig.) odobrovoljiti se, raspoložiti se'. — Čim je malo

    ćemo onu šikaru na kraju zemlje raskrčit i onda možemo sve uzorat. 2. 'raspremiti'. — Triba tavan raskrčit prija vršidbe, jel

    čeno ić.
    pero za pisanje'. — Nane, Stipan mi je stao na pero i raskrečio ga, sad nemam š čim napisat zadaću.

    sl.)'. — Nisam dobro ni ušla u sobu, a majka rašire ruke da me zagrle; — Razdriši i raskrili maramu, da vidim šta imaš u tom tvo

    ega'. — Ne pijem više, ja sam s tim odavno raskrstio.


    a, p onda skreni nalivo.
    ana je i poraso i raskrupnio se.
    rupnjava se junica, biće to lipa krava.
    udario po uvetu da ga je oma raskrvavio. ~ se 'postati krvav'. — Uradi već štogod s tim klincima što vire iz leca, već
    eobom i sl.)\ — Lako je raskućit, al je teško steć. ~ se 'ostati bez kuće, bez imovine'. — Sve što su talovali raskućil
    se naš pivac toliko raskukuriko?!
    m'. — Skini taj lonac s vatre, raskuvaće se meso. ~ se 'raspasti se od suviše dugog kuvanja'. — Tila sam metnit u dunc višnje, al s

    čnosti'. — Noćašnja kiša je raskvasila zemlju i nećemo moć orat dok se ne osuši. ~ se 'postati vlažan'. — I čizme
    etak ležanja na jajima)'. — Nismo imali mlogo kokošivi, al i te su se raskvocale, pa ćemo sad morat kupovat jaja.
    mo rasoda traži, jel kaže: gori mu pako u trbuvu posli noćošnjeg lumpovanja.
    nove, kad j'e svu zemlju raspačo, pa ga više niko ne sluša.
    , dico, moju zemlju neću raspačavat.

    vanja'. — Sve je šta je, al ako se naskoro ne mani pijančenja, to će me raspametit.

    Čitavo veče sam slagala rasparene čorape, koj to vidio, da ste taki aljkavi. ~ se 'odvojiti se od svog para'. — Kom

    e raspartižili s otom vašom bogažijom na srid sobe, oma da ste to sklonili.


    — Raspasala se i skinila suknju.

    ren, rasuti se; rasprsnuti se'. — Bacila sam onu veliku bundevu, istrunila je i sva se raspala; Šta ne spališ
    čvrsto i dugo'. — Raspavo se, pa će izgleda i užnu prispavat.
    moraš znat da je sramota da sidiš tako raspečena. ~ se v. raskrečit se. — Vidi je, raspečila se ko žaba zelena.
    na krstu, raspelo'.
    i'. — Na njeg nek padne kap kiše već se raspekmezio.
    sl. — Ne možem sama uradit, ravno da se raspnem.
    rasipnica'. — Raspikuća zna samo za „odnet" a nikad se ne siti za „donet" u kuću.
    ćemo raspilat onaj dud što smo ga juče izvadili.
    imovinu'. — Ne znam je 1 istina, al pripovida se da je bać Tome raspiso svu zemlju na sinove, a ćerima neće ništa da da.

    aj kot komšije s kojim ne divane, on će ti najprija kazat. ~ se 'pitajući saznati'. — Raspitaj se svud po selu i ne vrać
    e raspitivat u dućanima.
    uranit i slušat tice kad se raspivaje.
    Nemoj zlim na malu, zdravo je laka na suze, oma ćeš je rasplakat. ~ se 'briznuti u plač'. — Ko se ne bi rasplako, kad izgubiš naj
    ćeš mi svu živinu. ~ se 'razbežati se u stranu'. — Dico, iđite na žito i zdravo vičite i mlatarajte rukama, moždar
    e onoga što je bilo opleteno, rasuicati; razviti, raspustiti'. — Skoro je bila već naštrikala čorapu, kad, valdar joj se štogod nije dop
    'priplod, priraštaj'. — Ovi prasici su rasplod od moji krmača.
    — Žandari su ušli u mijanu, raspojasali se i sili da večeraje, to i(h) je stalo života. 2. 'postati razuzdan, raspustiti se'

    predmeta'. — Mali je raspon tvoji klišta, neću moć uvatit veliki muter. 2. 'prečaga između ručica na plugu'. — Za raspon na plug
    r smo punili postelju novom ruskuljom. 2. 'prečaga između ručica na plugu, raspon (2)'. — Sidio je na rasporu od pluga. 3. drven
    o poželeti može, a inače ga nema (sl. kao: Biće ko na Božić rokve). — Samo vi dođite, bi'će svega i svačega pa i raspradle.
    emiti meso za dalju upotrebu'. — Ti pripravi lonac, peršin, šargaripu, i drugo što tri'ba, a ja ću za to vrime raspravit pivca. 2. 'reš
    jica? — Već po dana raspravljanje traje na jednom svinčetu?. — Svaki dan se štogod raspravljaje, ni'kad kraja njevom raspravlja
    irati se'. — Neću se ja ode s tobom, prid tolikim svitom, raspravljat.
    . — Vidim da si rasprco sate, ko će ti sad sastavit? ~ se povr. — Kad se mož rasprcat, onda se mož i sastavit da bidne dobro.

    i'. — Anka, ti raspremi sobu i kujnu, ja ću dotleg pomust kravu.


    siti'. — Duže traje da jednu čorapu raspredem, nego tri da naštrikam. ~ se 'razviti se, poteći'. — Kad se prelje late i
    raspripovidala, a poso nek stoji, glavno je da nadnica iđe.
    ce rasprodo, nisam mogo nać čobana, a ja nemam nikog ko bi i(h) čuvo.
    ok je trajalo didovine.

    ad mater viče na njeg, on se samo raspušćeno ponaša.


    obuzdan'. — Ja bi ti savitovala da se ne družiš s otim raspuštenim deranom, jel od njeg ćeš samo rđavo naučit.
    ko ne mož da se skrasi digod.
    ugo je on već raspuštenik, nije mu lako, sam je s tolikom dicom.
    ove raspuštili kućama, zato što tušta dice ima bolesne. 2. 'učiniti neposlušnim, nehatnim, neradnim'. — Raspuštili su dicu i sad n
    da nije debela, a sva se raspuzala pa kad iđe gega se ko patka. 2. 'splasnuti'. — Tako mi se lipo krenio kolač, a ne znam zašto m
    naljutiti'. — Čudna je ćud te kobile, najpre je moraš rasrdit i onda vuče da ne mož bolje. ~ se 'postati srdit, razljutiti
    malog rasta.
    ljudskim bićima i životinjama)'. — Nevolja je što dica rastu i stare. 2. 'postajati veći (o biljkama)'. — Raste trava po ciloj avliji.

    ne, kažu da će se ufriško opet udat za jednog rastanutog čovika.


    ti tanjim'. — Kad se tisto krenilo, rastanjila ga je i formom pravila pogačice. ~ se 'postati tanji'. — Malo se više ras

    ć kad smo se rastali. 2. 'prekinuti bračnu zajednicu'. — Rastali su se prija po godine.


    Buckaje se ona dva ovna, iđi rastavi i(h) 2. 'rasklopiti, demontirati'. — Bog zna koliko je on već kola rastavio i sa

    ć. ~ se 1. 'propasti, upropastiti se'. — Bilo je, bilo svega i svačega, al rasteklo se. 2. 'rasušiti se'. — Bure se rasteklo, triba s
    m, širim; istanjiti, razviti'. — Mara je lipo natanko rastegla tisto, onda mora da bidne dobra pogača. 2. 'razvući kazivanje; otegnuto
    zati se, maziti se'. — Pajice, sramota je koliko se ti rastežeš prid tim svitom.

    sudova, pretočiti'. — Rastočili smo rakiju u boce, bila je dvi godine u malom buretu.
    razumim, a vi ako oćete rastolmačite mi, pa ću onda znat šta triba da radim.
    emoj da tvoje sigračke rastrembuvaš svud po sobi. ~ se v. rastrvit se. — Kudan su išli, svudan su se rastrembuvalii.
    . ~ se 'preopteretiti se raznim poslovima'. — — Ne možem se ja rastrgnit na sto strana, triba i vi štogod da
    aj rasoda da me rastrizni. ~ se 'postati opet trezan'. — Kad je vidio žandare, oma se rastriznio.
    čio naprid tako da ga pokrije pregača.
    ti se u paramparčad (trula bundeva)'. — Nosila sam u kotarci jaja što sam skupila, okliznila sam se i pala, sva su se jaja rastro
    š drugo misto za sigranje, baš si morala sve rastrvit u sobi?! ~ se 'rasuti se na sve strane, bez ikakvog reda
    i, rastrzano sam i učio.
    čitim težnjama ili obavezama, raspinjati'. — Dugo je bio rastrzan između svoje žene i rođene matere, to ga je i upropastilo. ~ s
    avili su mu da mu je brat umro, to ga je rastužilo. ~ se 'postati tužan, ražalostiti se'. — Zašto si se rastužila, kupiću i tebi novo ruv
    ma vrata da ne zapnu kola kad budu ulazila; — Rastvori on knjigu, samo ne čita iz nje. 2. 'pomešati sa drugom materijom prave
    vetu, drvenom sudu i sl.)'. Odguraj ono bure ispod naslama na bunar, triba ga češće polivat, rasušilo se.

    oj da raspeš brašno iž nje. 2. 'neštedimice potrošiti'. — Nije baš mlogo ni imo novaca, al za kratko vrime
    ne vidim di su se rasule igle. 2. 'potpuno objasniti, protumačiti'. — Ti to meni tako lipo rasvitiiš ko da is knjige pridič
    vune da je majka danima namotavala pređu na rašak. Izr. raškom udaren 'ćaknut, malo poremećen'.
    vu u naslamu.
    am krastu na nogi; — Raščešo bi se i ti, da te tako svrbi ko mene.
    dnoj ruki je držala ogledalo, a drugom je raščešljala kosu. b. 'rastaviti vlakna vune'. — Nema spavanja dok ne rašcešljamo vunu.
    češljavala kosu.
    ćku nožom raščinit, ode triba sikira. 2. 'smanjiti jačinu nečega, razblažiti'. — Raščini malo s vodom, vako je zdravo jak sir
    kome)'. — Valdar ste se opet tukli kad si tako raščupan?! 2. 'čupajući prorediti'. — Kazo sam vam još juče da triba raš

    ošo sam i ja da probam to vaše vino, znate, čak kod nas se raščulo da imate najbolje vino u kraju.
    e, šta si se rašepurio ko da je samo tvoj.
    rane smo morali poduprit rašljastim kolcima da se ne slome po(d) teretom velikog ploda.
    mali smo dva puta, a obadva su se rašljala i lako se čovik mogo zbunit ako nije tudan još išo.
    Mogo bi u rašljama pnspavat tako nam je velik or.

    , kaži ti meni rašta su te poslali, jel me vako samo zadržavaš.


    ne jedna od druge, razbacan'. — Salaši nisu ušoreni već raštrkani svud po zemlji.
    su raštrkano nasađeni dračovi.
    dico, da ker ne saleti guske, jel će i(h) sve raštrkat. ~ se 'otići na razne strane, rasuti se'. ~ imali smo više dice, al sv

    ar, rašvedio sam se ti dana i moro sam ležat.

    , diko, i bogatstva tvoga, kad te moje srce ne voli (nar.)'.


    da se ratosi onog ludog Bone.

    '. — Na mojoj zemlji nema ni jedne grede: ravna je ko tepcija. 2. 'koji je prav, neiskrivljen'.-— Kake si mi to klince dono, ni jeda

    lje bolje od bačke ravnice.


    ču da ga otkuje i naoštri.
    će svinji opet iskopat tu mokru zemlju.
    za sirotinju ravno deset stari pokrovaca; — Neću se za njeg udat, ravno da pucaje u mene.
    postelju da se malo promane; — Razastri pokrovac pa ćemo na njeg sist. ~ se 'raširiti se, rasprostreti se'. — Jutros
    izneli sve đubre na njive, danas ćemo samo razbacat.
    Čim ručaš, uzmi vile i razbaci sino da se suši.
    a razbacit se. 2. 'hvalisati se, razmetati se. — Ne volim sidit s takima koji se samo razbacivaje.
    Kosa ti se razbarušila ko naviljak slame, zašto se ne očešljaš?!

    radi, ja ne znam, al kadgod on deka uvik konje razbisni. ~ se 'ispuniti se besom; početi besneti'. — Razbisnili se ovnovi pa se ve
    t, samo se sve većma zapetljavamo, kad dođu dida, oma će oni to razbistrit. ~ se 1. 'prolepšati se, razvedriti se (o vremenu)'. — K
    čaša a ni se razbila. b. 'povrediti, raskrvariti (udarcem ili pri padu)'. — Nezgodno je pao i razbio nos.

    i na kruški, al kad su me vid(i)li da iđem, razbižali su se ko vrepci.


    cu, pa joj se sad popela na glavu.
    ći vodu ili neko drugo sredstvo), ublažiti jačinu'. — Uli još malo vode u sirćet, triba ga još malo razblažit.

    na razboju.
    a. ~ se 1. 'postati bolestan'. — Svi su se odjedaredrazbolili. 2. 'postati mekano, rastegljivo (fig.)'. — Prisnac se sav razbolio, ne mož ga sić, ve
    Ti si kazala Mariji, a Marija je razbubala po cilom selu.
    se još nisi razbudio.
    žila se krava, izgleda da je stevna.
    opaka narav mog brata.
    uti'. — Ajde, sine, već se uveliko razdanilo, a ti još u krevetu.
    a je lito, rano se razdanjiva.
    još za života svu zemlju i sav sermaj sinovima, pa sad pod starost nema iš čeg da živi. b. 'dati u više prilika većem broju lica'. —

    e pismo na komadiće samo da ga niko drugi ne mož pročitat. b. 'rascepiti, raseći'. — Ako čujem još samo jednu pcovku od tebe,
    ga dobro; imo je zavrnite brkove i kosu je nosio razdiljenu sridom glave. 2. 'dati većem broju lica, razdati'. — Sve staro ruvo je razdilio pros

    na dve strane'.—Nena su uvik imali razdiijak sridom glave.


    ćemo se braćinski i razdiljivat.
    s obadve kamare razdio.
    čula nika pucnjava i to je razdražilo kerove pa sad laju ko bisni. ~ se 'jako se uznemiriti; rasrditi se'.
    ti razdraživaj ovna, al kad se zaleti na te, onda biž kud znaš!
    dom, jel drugačije ga neš razdrimat. ~ se 'rasaniti se, razbuditi se'. — Ajde, linčino razdrimaj se već jedared.
    e bilo uvezano, razvezati. — Sila je na srid sobe, metnila bućur prida se i razdrišila ga. ~ se 'odvezati se, razvezati se'. Izr. razdriš
    azdrišivat bućur dok ne stignemo kući.
    azbiti se'. — ispala mi je kotarca iz ruke, a u njoj su bila jaja i sva su se razdrockala.
    Ako vitar ne razduva oblake, biće oluje. 2. 'raspiriti, rasplamteti (vatru)'. — Razduvaj malo vatru da bolje gori. ~ se 'po
    — Šta si iazđapio ta vrata, ko da nji deset iđu za tobom?! — Vidi ga, razđapio je usta, samo da mu švrače uleti; Jel tako triba sist n
    az iz svake situacije'. — Pitajte vi samo bać Tomu, vidićete da će on nać odvida i vašoj nevolji, ta ne zovu njega badavad razgala
    i malo ladne vode da me razgali; — Svirajte mi štogod veselije da malo dušu razgalim. ~se 1. 'osvežiti se
    ne situacije'. — Dida su uvik bili razgaljen čovik. 2. trp. prid. od razgalit.
    ći ima ko će razgaljivat, a ti nisi tai!
    blato i sl.)'. — Rano sam krenio, nije mi baš bilo lako ić po tom velikom snigu, a niko ga prije nije razgazio. 2. 'nošenjem u
    osao)'. — Malo je nezgodno jel pada naše preio baš u jeku velikog posla, al gledaj da razgodiš, pa da svi' dođete.
    utaka, nece nikako vatra da se razgori.
    — Još kako ga zna razgoropadit pa sve kipti od bisa.
    đak tako dobro čita, svaka mu je rić razgovitna.
    telja, on tako razgovitno divani.
    m pitat komšiju zašto je razgradio avliju, pa njegovi svinji prave štetu u našem bostanu.

    kad dosad nisam vidio tako razgranat or; — Zdravo sam je okreso, pa se ove godine nije razgranala i neće ni imat velikog roda.

    razgrizla jabuku i polak dala meni.


    e skupljeno na gomilu'. — Triba žito razgrnit po svom tavanu, jel je debelo nasuto na pojedinim mistima, pa se mož uže
    oju lica)'. — Poslidnje kolo smo još odigrali i onda smo se svi razišli svojim kućama. 2. 'ne složiti se u mišljenju; doć
    je to uvridilo i razidilo, pa se okrenio i očo na salaš. ~ se 'postati gnevan, ljutit, ozlojediti se'. — Nije mu išlo kako je sam zamislio, pa se zat
    od i svaki svojoj kući nek iđe.
    ć tako razjarili kapiju, ondak je valdar red bio da je i zatvorite za sobom.
    zlim na to dite, vidiš da ne razumi taj račun, zato mu prvo razjasni, p onda će on i sam nadoć kako se računa. ~ se 'postati jasan,
    jedno dvi lubenice u bunar nek se razlade za užnu. ~ se 'osvežiti se'. — Moram izać napolje da se malo razladim.
    ecu, on se razlađiva pod orom, a mi nek dijemo kamaru.
    cama)'. — Najbolja nosilja se razležala, moraćemo je nasadit, to će nam bit prvi pilići ove godine.
    aranje jaja za Uskrs.
    o možeš razlit u boce. ~ se — Salo je privalio tintu i sva se razlila po čaršapu na astalu.
    upo, ta pendžera je već odavno razlupana. ~ se 'razbiti se, polomiti se'. — Ivanu je ispala boca s vinom i razlupala se.
    jenosti'. — Pila je već naoštrena samo još da joj razmaknem zupce. ~ se 'rastaviti se, razdvojiti se'. — Dico, razmaknite se malo,
    zmarvaši, onda svirci klečećki sviraje, a žice pucaje ko da su od artije.
    Kako to meteš, razmavo si se pa samo prašinu di'žeš. 2. 'postati veoma živ, živahan'. — Bono je malo popio i razmavo se, pa je s
    dno dite i zdravo su ga razmazili. ~ se 'postati mazan'. — Jedinica je, svašta su joj davali na volju i zato se razmazila.

    čak zna ko ga voli, furtomsepleteokomajkini nogivi i razmaženo prede.


    e; šepuriti se'. — Čija je ćer, baš se ne bi morala tako razmećat.
    m ti da paziš na kruške, a ti si sio na nji i sve si i(h) razmeljo.
    uzmi metlu pa razmeti onaj kreč pod pendžerom kako sam mazala, fain sam iskapala zemlju.
    vidio, razmetnila si knjige svud po astalu. 2. 'zapodenuti, zametnuti (reč, razgovor)'. — Šta je snaš Kristi, došla je,
    razmicat stocove da mogu ljudi redovno sist. ~ se nesvr. prema razmaknit se.
    a'. — Otkud su se kod nas toliki mravi razmilili.
    ć Tome, pitaj ga može 1 mi razminit ovu pedeseticu. ~ se 'mimoići se'. — Mora bit da smo se digod razminili, valdar nismo
    bi tribalo da dođe indžilir da nam razmiri zemlju, kako sam raspiso na dicu.
    se) svr. 'promisliti, rasuditi'. — Kad malo razmisliš, kašće ti se samo.
    — Unesi i razmisti po pendžerama cripove s cvićom, jel mož naić mraz pa će se smrznit. 2. 'raspremiti postelju'. — Razmisti dici
    o dugo razmišljaš, konj ode drugom u avliju.
    — Razmlači malo mliko, da dite ne ispeče jezik.

    — Nisam na vrime skinila s vatre krumpir pa se sav razmlatio, biće bisa od baće.
    razmotaj taj bućur, da vidimo šta si nam donela iz varoši. ~ se 'odmotati se, odviti se'. — Mačka se sigra s klupčetom vune i sve

    Po sata sam se mučila dok nisam razmrsila vunicu što si mi je juče donela. 2. 'razjasniti nešto što je nerazumljivo'
    sata razmrsivam štrangu za košulje i ne možem izać na kraj š njom.
    odno pao, mogo sam glavu razmrskat o kamen.

    ćivaš vino kad se tako lipo staložilo u boci?!


    čnošću'. — Dodaj malo vode i razmuti štirku. ~ se 'pomešati se s čim tečnim'. — Bila je vruća voda i kvas se ve
    a našu sirotinju?!
    čeras sam razno sve prasice komšijama, sve sam prodo. 2. 'eksplozijom raskomadati'. — Nema on livu ruku, granata mu je u ratu raznela. 3

    osi sodavodu po kućama.


    odi konja razorom da ne gazi žito.
    razranio otkad ga nisam vidio.
    četri razreda škule, ja znam da je dvared išo u treći razred.
    iti'. — Razridi malo šalukatre, ništa se ne vidi u sobi. b. 'izgufoiti od svoje jačine, postati slabiji'. — Sirćet što sam
    čini da naš birtaš fain razriđiva vino.
    benicu? 2. 'odrediti veličinu poreza'. — Oni razrižu porciju od oka, a ja nek gledam di ću novaca nastačit da platim.
    , a ona samo ćuti i razrogačeno me gleda.
    č đenju, divljenju, strahu)'. — Kad se od bilo čega uplaši, samo razrogači oči i sva se ukoči. ~ se 'iskolačiti oči, izbe
    dna banda razulareno krade i otima, čak i žene napada.
    ti i(h) u avliju da pasu. 2. 'učiniti neobuzdanim'. — Svekar i svekrova su primili snaju ko svoju ćer, al to je razularilo pa je po
    Nesto, ko da te počo razum da napušta, tako se ponašaš sa svojima.
    ć lakše, dica su mi starija i razumnija.
    onesem, al niko nije kazo od koga da tražim. 2. 'biti vešt u čemu, znati'. — Samo v! Đeni dajte da i(h) deka, razumi se on u konje, još kako.

    — Ja ga pozvala da ga štogod zapitam, a on ušo unutra i razunzurio se ko da će tu ostat do vika.


    zuzdana kad njim ni mater ni otac ne valjaje.
    zuzdaj konje, pa dođi ist.

    ne razvadiš te kerove, oćeš da raskidaje jedan drugog?!

    nu razvalio, ni jedna klupa nije ostala čitava. 2. 'razrogačiti'. — Zatvori ta usta, razvalila si i(h) pa izgledaje ko crkv
    čelo razvedravat.
    amo da vitar jače dune, pa će da i razvedri. ~ se 1. 'osloboditi se oblaka, magle i sl.' 'razgaliti se (fig.)'. — Ko se ne bi razvedrio n
    am ujna u goste dođe, sve nas razveseli. ~ se 'postati veseo'. — Ne zna se on razveselit dok ne popije koju čašicu vinca.
    am se pokojnog dide, kako je znao sist nuz peć, zapalit lulu, pa kad onda razvezu pripovitke.
    o sveže štrangu, onda uvik muku mučimo dok ne razvežemo. 2. 'početi naširoko pričati, govoriti'. — Joj, eno iđe Lazo, samo nje
    amu varoš kad se razvidilo.

    as u avliju i razviko se ko da je kod svoje kuće.


    će nikog razvinčat već samo sud. ~ se 'raskinuti brak, razvesti se'. — Nisu se razvinčali samo ne žlve više zajedno.
    i Justu, ona se svake godine po dvared razvinčava.
    sam tri jupke za rizance, oće I bit dosta? ~ se 'prolistati'. — Gledam jutros trišnju, svi su se pupovi već u lišće razvili.

    razvrgnilo se kumstvo. ~ se 'razići se'. — Neće bit svatova, štogod su se pretelji uzjogunili i sve se razvrgnilo.
    mo mi tako nagusto posadili dinje, same su se razvrižile.
    mož ostavit same kod kuće, sve ste razvršili. 2. 'skinuti vrh kamare, plasta i sl.' — Oluja je razvršila onu veliku kamaru slame.

    — Tako razvuči čaršap da pokrije cio astal. b. 'izvlačenjem umetnutog produžiti'. — Razvuči astal jel biće više gostivi. c. 'povla

    ije meni do njevog ila, ražalostilo me je zašto i mene nisu zvali.


    dobro zemljom zavalili, a s prolića su se same jagode ražbunile.
    te ko od krušnog brašna.
    — Skupite te rbine na lopatu i bacite na đubre.
    odmazali plug, pa ga je zimus rđa napala. Izr. ~ ide gvožđe, nečistoća ljude! v. gvožđe
    mo vodom mož istirat iz jame.

    e na jabukama je počelo rđat.


    o, pokvaren'. — Bolje je da nemaš nikog nego tako rđavog druga. — Vridna je u polju al je rđava domaćica. — Od zla oca i zle m
    kod njeg, fđavo se osićo; Rđavo smo prošli s marvom na vašaru.

    sitne pakosti'. — Nije sin drugačiji od oca i on je već rđica.


    slomit rebarce.
    vezanih za kičmu, koje obavijaju grudni koš'. — Pao sam s listava i slomio tri rebra. Izr. vide (broje) mu se rebra '
    o nikaki recepis, kaže da pijem vruće teje pa da se dobro iznojim, pa će proć bola.
    aviti'. — Ja sam ti reko, u mojoj kući više ne tribaš; — Kad jedared rekneš, nemoj više da porekneš. Reko si da ćeš
    — Danas se uoitelj pofalio kaki sam dobar redar u razredu. 2. 'policijski stražar (obično opštinski)'. — Redar prođe svaki dan bar
    moljka'. — Starije žene kad ne znadu šta da rade, onda postanu rednjače.
    ico, nemojte se turat, svakom će doteć.
    menu koji su joj određeni'. — Svake nedilje jedna od dvi snaje je reduša, a ona druga radi u to vrime u polju.
    ako užna nije na vrime skuvana.
    Danas je redovan ajzliban, nije ništa kasnio. 2. 'pravilan, ispravan'. — Kad se istrizni, biće on oped redovan čovik.

    ušla u sobu, Milka je ređala cviće u pendžere. 2. 'nabrajati, navoditi, nizati'. — Stane mu ređat svoje muke i nevolje kroz koje je
    io za refeša.

    š Ivan je posto regrut.


    ćeš ti jednog dana u katane, naučiće oni tebe reguli.
    la valjane vune — čoje, išaran je po rubovima i oko rukava gajtanima; naliči negdašnjoj graničarskoj nošnji, a po d
    jom sve odnesu.
    ništa sklonili, a eno iđu rekviraroši, sa(d) će nam sve popisat i odnet.
    naknade) najčešće hranu i stoku'. — Rekviriraju stoku, žito i drugu ranu, a nama šta ostane.

    san dici kad su jedva zaspala. ~ se 'odstupiti od uobičajenog sklada, reda, kvariti se'. — Sve se remetilo od kako je ona došla u k
    og poštenog i vridnog čovika nije zaslužila jedna valjana žena, već ga je dobila ona remunda.
    ebljava kao začin, Armoracia lapathifolia'. Izr. natrt kome pod nos rena 'reći mu neugodne stvari'; ~ te satro! 'zaplakao dabogda!'
    go dikoji majstor.
    zemlje'. — Došo je rendaš da se pogađamo za novu arendu.
    u gazdin džep.
    prkosi, pa ću ja zvat rendera da te odnese.
    ću, tamo su pod naslamom, rendišu daske. 2. 'kašljati (fig.)'. — Siroti dida, nazebli su pa samo po cio dan rendišu.
    čme'. — Svojim dugačkim repom krava se brani od muva. b. 'dugo perje na zadnjem delu ptica'. — Niko n
    ma ovaj bujdo.
    votinje, jel mož repom oparmačit čovika. 2. 'nečastivi, đavo'. — Sirota žena, kažu, ima čovika ni repati mu nije ravan.

    obile, dopire sasvim do zemlje.

    ć na tako dalek put.


    osti'. — Vrime tako nadolazi da se brez da reskiraš ne mož opstat.
    emo žito za sime.
    la'. — Donesi rešeto da pročistimo gra.
    a)'. — Boli me trbuv, moram ić na reterat.
    e rakijom pa sva soba smrdi.
    adi kupovine čega)'. — Koliko imaš novaca da se revenamo pa da kupimo loptu; Da se revenamo: vi donesite vina, a ja
    o nikad ne iđu brez reverende.
    či špargu s reze da ne otvori kogod spolja.
    ć u cefru za rakiju.
    — Spremili smo za zimu dosta reže za grijanje pećivi.
    ć samo reži; Nemoj ti na mene furtom režit.
    iji su plod crvene nakisele bobice složene u grozdove; plod te biljke'. — Nasadili smo lani svud nuz ogradu ribizle.
    drugoga'. — Kako ću se očešljat s ovim ritkim češljom? 2. 'providan, proziran'. ~ ima je, al je ritka magla. 3. 'koja sadrži manju k
    — Nfje tila da je niko čuje, očla je i zatvorila se u sobu, pa je cilo veče ridala.
    ke ciire nose ridikle.
    aši na svom riđanu

    eže s desne strane rude.


    še sisala neg što joj triba.
    ato je rignila. 2. 'podrignuti'. — Dobro je kad dite posli sisanja malo rigne.
    u pisku, sadićemo nov vinograd.
    rtinu, dosta mi je njezinog rijanja po avliji.
    mlju'. — Uvućemo svinjama binjice da ne riju više po avliji.
    evaca došla u ove krajeve od rike Bune iz Ercegovine.
    e'. — Još iz daleka se čuje rika goveda i po tom znamo da se vraćaje s paše.
    nda ga se triba čuvat i ne ić blizo njega.
    ikne, sve buči, uši da se zaglunu.
    tvoja sestra da se rikta, već po sata je čekamo?!
    đa kod nas?
    aka'. — Skini jednu ringlu, prija će se skuvat.
    e, a i krupne su i slatke.
    — Rinta deran od jutra do mraka, a ti još vičeš na njeg.
    el mož naić mraz pa će se smrznit. Izr. stočna ~ 'blitva, Beta vulgaris'; šećerna — 'za proizvodnju šećera, bot. Beta vulgaris rapac
    će dajemo kravama za ranu.
    deo letine koji radnici primaju u naturi na ime zarade za obavljenu žetvu'. 3. 'zemlja koja se daje kao miraz'. — Čim se udala, do
    nose pokošeno žito.
    teoce'. — Risarski dan traje od ranog jutra do kasno u noć.

    ata je lipa i dobra riskinja, oma nosi sa sobom pet lanaca čiste zemlje.
    đe risno doba svi drugi poslova se manjivamo.
    m je rana i ristung bio u katanama?
    i Jucu ne spominjite, to je taka riškulja da joj para nema u podvaljivanju i svađi.
    odavno nema vode, zato se valdar i trska skoro osušila. — Čim se dobro smrzne, kosićemo trsku u ritu.

    gusto'. — Meni se čini, da ste malo ritko kuruz posadili. 2. 'u velikim vremenskim razmacima'. — Pazili smo se m
    za pošivanje krova.
    vrime mirilo se samo na riv.
    e dosta rizanaca u čorbu.
    radu. Rižem duvan za lulu. Izr. ~ granu na kojoj se sidi 'raditi protiv samog sebe'.
    doć na mobu u rizidbu vinograda.
    vog vrenja)'. — Volim mlado vino još dok rizi, pa kad piješ sve štipka jezik i usne.
    — Izbacili smo staru lozu i zasadili smo po lanca rizlinga.
    na uzgljancu već rče, nema većeg rkača od njeg.
    e, a davno je tribalo da dođe.

    cilog života da bi podigo brojnu dicu, a oni se razišli i ostavili ga pod starost samog.
    čitavu rnjagu.
    u rnjagaš toliko piska kad znam da se ni tako neceš u njemu sigrat.
    — Rodio mu se sin, produžiće mu se rod. — Ženin rod je posto njemu najbliži. 2. 'proizvod biljaka koji se razvija iz
    — Naša roda se nije vratila, ostalo joj je gnjizdo na odžaku prazno.
    ćke svake godine bit rodne.
    '. — Na Božić se skupila sva rodbina.
    ć iz kreveta?
    no gnjizdo.
    pošteni ljudi.
    elja' — Ostavila je čovika pijanca i vratila se u roditeljsku kuću.
    mu roditeljski bri'nio.
    Rodila mi je žena sina. fcina Pavka je rodila dvojke. 2. 'doneti (rod, plodove), poneti, uspeti (o usevima i
    poreklo (koga, čega)'. — Ja nisam nikad napušćo moj rodni kraj'; Zašto bi se stidio svog rodnog mista.
    — Znam dobro Danču, rodom je iz Tavankuta.
    vu, rod'. — Kalor je rođak moje žene.

    ~ brat, ~ sestra, ~ otac, ~ sin. — Ne date mi pivat ni u rođenoj kući. Izr. Rođenoj materi i govno sinovljevo mriši!
    enje imaće i svoj kraj: smrt. Izr. dan rođenja 'rođendan'; misto rođenja 'rodno mesto, zavičaj'.
    vi nekih životinja'. — Volovi su imali take dugačke rogove, kake ja dotle nisam vidio. b. 'takav i!i sličan izraštaj na glavi nekih m
    ove kome 'ućutkati koga'; slagat se ko rogovi u džaku (ir.) 'ne slagati se međusobno'; uvuć rogove 'umiriti se'; uvatit bika za rogo
    okupljali radi zabave (igre i pesme)'. — Na roglju se mladež izifara i izludira, pa su onda mirni j'edno vrime.
    a krava mali rogova, samo je bik rogat. b. 'nečastivi, đavo'. — Ako ne budete dčbri, doće rogati pa će odnet rđavu dicu.
    — Kad upregnem moja dva rogonje, ima se šta vidit.
    čvarnom tlu, Typha latifolia'. — Doneli smo rogoze, biće dosta za jednu veću asuru.
    atice u istoj košnici i čine posebnu zajednicu'. — Pobigo nam je jedan roj is košnice i uvatio se na granu o(d) trišnje. 2. 'mnoštvo
    košnice, skupljati se u roj (obično o pčelama)'. — Zujilo je u košnicama, pomislio sam da se roje.

    č)'. — Iznesi rojtoš da ga ponesem, moždar će bit zima kad pođemo natrag.
    treba da se dogodi, izvrši i sl.' — Neka bidne to rok od misec dana. 2. 'završni deo tog vremena kad nešto
    t, to je znak da doji prasice.
    a igramo rokoko, poljubim te u oko. Ala sam se naigrala rokokoa.
    e strugane 'neće dobiti ništa'; biće ko na Božić rokve 'nikad neće biti'.
    koje se umotava vlažan veš za rolj'anje'. — Jesi I pripravila i dva roljača kod roljke?
    pritiskom roljke (v.)'. — Nije dosta što smo branom posijano žito poravnali, ostalo je fain grudvasto, pa će tribat još i roljat. 2. 'g
    olja na kojem je učvršćena glatka debela ploča od orahovine; na ploči se nalaze dva valjka ~ oko 20 cm prečnika ~ na koje se nam
    kad sitno pada i rominja.
    o sam oko mladi voćaka ronca, moraćemo malo većma obratit pažnju da i(h) nema više, mogli bi izgrist žile voćkicama.
    anovetati'. — Nemoj samo rondzat već i uradi štogod, da vidim kako triba, kad ti moj poso nikad nije dobar.

    mogo u tako ronđavom ruvu otić med svit.


    ćeš ronit kad ne znaš ni plivat redovno? 2. 'puštati da nešto teče, sipa, lije'. — Danima je nana za baćom suze ron

    ći nahvata u vidu sitnih kapljica'. — Velika je rosa, nećemo kosit travu dok se malo ne prosuši. Izr. mlad ko rosa u podne 's
    aldar u rosno žito; — Što lipo mriši rosno cviće.
    — Gusta magla rosi put, pa se još i kliza, pored tog što se ne vidi dobro. 2. 'sipiti'. — Kiša je počela fain rosit. ~ se '
    , prava rosulja.
    provirio roščić.

    megod poklopit rovaš, bojim se da nam deranac ne padne u bunar. Izr. doć na čiji — 'dopasti kome šaka'.
    m) živinu, stoku'. — Rovašimo na nogama naše piliće.
    za Uskrs, jedno je bilo rozinkaste farbe.
    kava marama; Ovo tvoje vino nije ni bilo ni crveno već niko rozlinkavo.
    te ruže u bašči.
    aj koji se napio (fig.)'. — eno, iđe tvoj' rozmarin, fain ševelja.
    ni pokloni kada se polazi na veridbu devojke)'. — Vi ste primili našu rakiju (v. rakijare) i mi vam većeras donosimo rozoliju pa d
    piska, možemo se mi tamo sigrat.
    u, sad tako rska da sve puca.
    ćuri ima rskavi završetak.

    ćeš od mene izgubit.


    riibanje začas gotovo.
    dicu kako slatko rubaje.
    mi smetat dok rubim suknju. ~ se 'dobivati rub, ivicu'. — Taj se posiav ne rubi, on ima svoj porub.
    ta sporo iđe.
    oku, domaćica pripravlja ručak i čim su jutarnji poslovi gotovi, sida se za ručak; Ručak je rano izjutra, al je zato i užna u podne v

    Dica bi tribalo više da ručaje, dugo je njima do užne da čekaje.


    egovom ručerdom, ko da je maljom lupio.
    čnog alata i sl.) koji se drži ili hvata rukom'. — Samo ti dobro drži ručice pluga, jel će ti na tvrdoj zemlji lako isko
    ruci; koji se nosi na ruci'. — Od udarca puko mi je ručni zglob. — Smrzli su mi se ručni pisti.
    aši ratari su ručno sijali.
    oju se prežu konji'. — izvadi rudu iz kola pa je metni pod kola da ne smeta, mala je avlija. Izr. trčat prid rudu 'uplitati se u što'; le
    trišnje su već počele rudit; — Zora rudi.
    e bit više ruganja?!
    — Nane, dica mi se rugaje što imam velik nos, zovu me nosonja. Izr. rugala se tiganjica (koto) loncu, a obadvoje su crni.
    — Rujan zna bit lipči nego kolovoz.
    . Izr. ~ lad, gotov jad! 'neće dozreti voće'.
    či rukave na rukama; Mani mu rukom. 2. 'rukopis'. — To je njegovo pismo, poznam ja ruku svoga čovika. 3. 'izvo
    tako rukata, pa mož dovatit sa zemlje.
    mena do šake): kratki rukavi, dugački rukavi, široki rukavi'. — Pokido mi se rukav na laktu. Izr. zasukat rukave 'pri
    i ditetov rukavić iskinit.
    ajedno držat da ne padnemo.
    ć i rukovanje; — Ne volim to njegovo rukovanje, tako mi stisne ruku kolud; — Ostani još malo da bidnemo zajedno, i tako
    og najmlađeg sina kako rukuje s konjima i plugom. 2. 'biti pozvan na odsluženje vojnog roka'. — Kroz nedilju dana i naš sin ruk
    a kukom rukoveta formirajući snopove'. — Svaka moja rukovet je jedan snop žita.
    rukovetanju?
    šica nosi na leđi uža i od alata ima kuku.
    snopove'. — Nije lako rukovetat iza dobrog kosca.

    idite da ga je rumen oblio, tako se stidi čim mu curu spomenete.


    dica je bila visoka, tanka, crnokosa sa rumenim licom.
    da u licu, zašto nisi malo metnila rumenila.
    rumenim lice, imam ja dosta krvi u obrazima. 2.' postajati rumen'. — Štogod si smoto, čim tako rumeniš u licu. ~ se 1. 'mazati se rumenilo

    krava, najvećma volim rumenku.


    prid nas jedan veliki rundavi ker.
    va su režila na nas, pa sam se bojala da se ne zatrče.
    i ili bolesti)'. — Odavno nisam vidio ča Vranju, zdravo sam se iznenadio koliko je runio.
    vrlo jak, ima velike rogove i gusto runo.
    vezali s ruskuljom.
    Majka su otvorili vrata, al su stali ko ukopani kad su vidili kaki su rusvaj napravila dica.
    ćemo rušit stari salaš, a iduće nedilje ćemo udarit temelje novom. ~ se 'survavati se; svaljivati se'. — Dosta se
    eliku rutavu gusinu na našoj šljivi.
    nam nije lako da vas ruvarimo. ~ se povr. Izr. ruvarit i kruvarit 'othranjivati'.

    Marga prviput obukla ovo novo ruvo. Izr. o svom ruvu i kruvu 'bez tuđe pomoći'; daj Bože kruva i ruva 'samo nek se živi'.
    bila ~ (Rosa alba); žuta ~ (R. englateria); ~ puzavica (R. multiflora); Izr. ne cvataje mu ruže 'ne idu mu stvari kako treba'.
    tan utisak na oči'. ~ ima ružnu glavu. 2. 'koji izaziva neprijatno osećanje, nepovoljan, rđav'. — Ne mora to baš dan
    još jedna ružica je procvatala.
    urno su je mačke polomile sigrajuć se.
    užin zbunj se zimi mora dobro zemljom zagrnit da se ne smrzne.
    d'. — imo je velike uši al to ga nije zato ružilo. 2. 'grditi, psovati, vređati'. — Baći ništa nije dobro što uradimo, cili dan nas zbog
    nit, a bila je ko mlada tako lipa.
    ću te više vodit s nama kad se tako ružno vladaš u gostima. 2. 'nepristojno, sramotno'. — Kako možeš tako ružno divanit
    čovik ostari, već ga još i ružnoća uvati. Izr. kad bi ružnoća bolila, ti bi se dero do smrti (ir.).

    de, zemlja mu je glavno i od nje živi.


    ko je bolji rvač.
    olji drug jedan Rvaćanin iz Varaždina.

    u koštac i nastojati da se obori protivrik'. ~ rvali smo se u škuli i ja sam bio najbolji. 2. 'boriti se, nositi se s teškoća
    konju)'. ~ ržu konji ~ gladni su. 2. 'neobuzdano se smejati (pogrd.)'. — Gledaj Justu, rže ko ždribica.

    stor'. — Sabili ste tolike prasice u taj mali svinjak, pogušiće se. ~ se 'skupiti se, smestiti se u tesan prostor, stisnuti
    je ona gola i na astalu u mijani, samo da sablazni pijane goste i da njim uzme novce. ~ se 'ne moći se odupreti kakv

    o bedru i kojim se seče'. — Ja sam služio u konjici i mi smo svi imali sablje i puške. Izr. zveckat sabljom 'pretiti ratom'.

    kad mi je sabov sašio prvo ruvo.


    ći gazda i tamo su ostajale po misec dana, pa su njim svima šili što je tribalo.
    e sastojo od mašine, igle i konca.
    je dosta težak.
    e'. — Danas ćemo sabrat kruške. Evo, dico, ite, sabrala sam poslidnje trišnje. 2. 'skupiti u jedno, zbrojiti'. — Može
    o kraj mise, uvlk je prija izašo. — Sačekali su ga nike bangalole i dobro naćušale. ~ se 1. 'dočekati jedno drugo'. — Sa

    patrone lovačkih pušaka'. ~ imam i krupnijeg i sitnijeg sačma.


    sam novu sačmaricu dvocivku.
    ati do izvesnog vremena'. — Mladi neće sačuvat naše običaje od starina. 2. 'spasti, zaštititi od opasnosti'. — Od te nevolje da nas
    sašo s tavana? b. 'izići iz kakvog prevoznog sredstva'; ~ s kola, ~ s konja. — Tako su se turali oni koji se penju da sam jedva saš
    ha jareta, koristi se za postavu u čizmama ili za krpljenje kožnih odevnih predmeta)'. — Nabavio sam malo saćana, pa
    ja meda i polaganja jaja'. — Čim je saće napunjeno, pčele ga zatvaraje voskom odozgor.
    nala je ona šta radi, kad god je dolazila u goste, saćura joj je bila prazna, a s punom se vraćala.

    stog ili kamaru; žito u krstine)'. — Kad ja sadijem kamaru žita, iz daleka izgleda ko prava kuća.
    ~ luk, ~ kuruze, ~ voćke'. — Cure, lipo cviće sadite, pa ćete i vi bit još lipče. Izr. ko s vragom tikve sadi o glavu mu se lupaje. v

    đuje'. — Kupio sam nikol(i)ko sadnica zerdelija.

    a posuda za kuvanje'. — Kad se nij'e kuvalo, onda je na sadžaku stojo koto i grijala se u njemu voda.
    nika saga?

    či, šta si sagnio glavu? ~ se 'prignuti se zemlji'. — Sagni se i digni majki očale, ne vidiš da su njim pale doli kad su zasp
    si sat ako j'e gotov.
    ← mađ. szakacs.

    na koli u varoš, kažu da se tamo pojavila sakagija, pa da se ne razbole i naši konji.


    enj'e na njima'. — On je sakat u jednu ruku i teško mu je u polju da radi.
    a koji su se ranjavali i sakatiu, samo da ne iđu u rat.
    njemu štogod fali kad je uzo za ženu tu saklamu pokraj toliki redovni cura.
    )'. ~ umro je brez ispovidi i božjeg sakramenta. 2. 'posuda naročitog oblika u kojoj se čuva hostija'. — Svećenik podigne sakrame
    skloniti od pogleda drugih'. — Mačka kad se omaci sakrije od svakog svoje mačiće. ~ se 'naći sebi tajno sklonište
    že za obavljanje božije službe'. — Svi su čekali da se popo pojavi iz sakrištije.
    ik poslidnji izlazio, jel je i crkvu on zaključavo.

    rotiv da u subotu sakupiš tvoje društvo na kokice kod nas.

    i ekonomskim zgradama'. — Oko salaša zasađena je mala šuma dračova. ← mađ. szallas.
    e za salašara kad se zauvik mora odvojit od svog salaša.
    am udata za salašara i živim na salašu.
    a su znala i po snigu bosa trčat.

    u uvik bili veliki i zdravo su krupno lajali.

    vino u boce. ~ se 'sakupiti se slevajući se'. — Nije nam ravna lerna, pa se uzlivanca salila u tepciji na jednu stranu, tamo
    čak na mašini mrvljačici je od salivanca.

    pr. u trbušnoj duplji svinja)'. — Zaklali smo dva svinjčeta, imamo fain divenica, šunaka, slanine, žmara i sala.
    knuvši se desnom rukom kape'. — Zalupim petu o petu i salutiram.
    a žita i dobio sam samo dvadeset kila čistog brašna, a sve drugo je krušno i mekinje.
    a je, al samoća će me saranit.
    anja'. — istiraj svinje nek pasu samonik.
    nog školovanja ili učenja (npr. zanata)'. — Moj baćo su ko samouk naučili ziđat, šit papuče i opanke, pravit kola i okivat to

    a, danas smo dobili samrtnicu, sutra će je saranit.


    budi, da ne bidne bunovan. 2. 'osećanje potrebe za spavanjem'. — Počo je da me vaća san, ja iđem da Iegnem. 3. 'nesvesno psihi
    da ga je sanak savlado.
    s natovarili puna sonca dice, pa smo se po dana sankali.
    udi, da me lola sanjavu ne ljubi (nar.).
    e, vidiš da tako sanjavo gledaje, samo što njim se oči ne zaklope.
    Sapni kravu pa je pušti nek pase. ~ se 'splesti se'. — Šta si se sapo već kaži ka(d) te ljudi pitaje.
    Vranje igra, al ne zna igrat ona moja sapetinja.

    ašov kupio sam i novo sapište. Kad mu je počo sapištom "svirat" svatovac, borme, mislim, da neće više zaželit da u takim svato
    koga)'. — Nane, Vinko me j'e sapleo nogom, mal nisam pala na nos. ~ se 'posrnuti'. — Kata se uplašila ot kera pa se saplela i opr

    aprala šaru sa zida.


    a pranje'. — Kupio sam masne sode, pa ćemo ove nedilje skuvat onu maščurinu u sapun. Izr. bili ~, crni ~, mrišljavi —.
    punicu'. — Berber ga je sapuno. ~ se 'trljati se, mazati se sapunom'. — S jednom rukom se kvasio, a s drugom se sapuno.
    — Kako si se to opro, kad imaš sapunavice svud po leđi.
    o sapundžiji mašćurinu, a on nama to zamim' za gotov sapun.
    ud po glavi sapunjavice?
    čizama su još dobre, pa ću i(h) odnet čizmaru da i(h) naglavi i imaću opet dobre čizme.
    č mi je popravio amove.
    bi ja nju vidit kad skine onu saračiku, ima je zacigurno s po prsta na licu.
    o su ga saranili s trumbetašima. 2. 'prouzrokovati kome ranu smrt'. — Ni'kog nije tio da sluša i da se mani pića, pa ga je ono tako

    će kiselog kupusa ili u lišće vinove loze'.


    — Od velike suše i voda u bunaru je sasanila više od dva metera.

    uda koje su visile, sad mogu kola ispod njeg proć.


    didi, ja nemam vrimena, oni će te saslušat.

    ela ima po jedan put, a posli se sastanu u jedan koji vodi u varoš. b. 'skupiti se, sabrati se'. — Silan će se svit sastat na vašaru. 2.
    am neispavan: da mi je sastavit dvi noći, ne bi se probudio. b. 'naoiniti nešto od pojedinih delova'. — Vidim da si rastavio sate, k

    ću vas sastignit. — Solo ima samo dvi godine, a sastigo je po višljini Fabijana, koji ima već pune tri.
    ario sastrag šakom po glavi.
    (na koga)'. — Sasuo sam brašno iz džakova u kovčeg. — Šta je ča Boni: sasuo je na me pcovku, a ja ni kriv ni duž

    rti deo dana, čas'. — Di si tako dugo, već dva sata te čekam. Izr. vidim, znam koliko je sati 'znam u čemu je stvar'; izbrojeni su m

    ču meso satarom.

    e njegovog Luku dat da uči satarski zanat.

    kupit tri metera crnog satina za postavu u zimski kaput Tomici.


    e u obor. Izr. ~ kome stra u kosti 'zaplašiti koga'; ~ u mišju jamu 'dovesti koga u bezizlazno stanje'.

    Donela mi je strina krpa da joj satkam krpare.


    omiti koga (preteranim radom)'. — Stani malo s otim konjima, satrćeš i(h), ne mogu ni oni orat cili dan brez rane. ~ se 'silno se izmoriti'. —

    na savijutku.
    rvo se savija dok je mlado. ~ se 'zgrbiti se, zguriti se'. — Od nevolje i bolesti, čovik se savijo ko prut.
    aš je pivac savlado vašeg. 2. 'oduzeti snagu kome'. — Umor ga je savlado i zaspo je na stocu. ~ se 'uzdržati se'. — Nisam se mog

    valjaka, pa ćemo saziđat volaricu.


    tvoje staze. ~ se 'pročuti se'. — Dugo su tajili, al opet se saznalo.
    o, tribaće ga brat.

    me'. — Došo je i kaže da je gladan, ja sam se sažalila nad njim i dala mu iižnu.
    ćapio jednog vrepca. 2. 'ukrasti'. — Skloni te vile u košaru, mož i' kaki lopov sćapit.
    uneni šal u zdravo vrućoj vodi i sav se sćepeto. — Kad ćeš ti prat glavu, sva ti se sćepetala od masnoće?
    e triput toliko talovo koliko je. 2. 'zaturiti'. — Di si znala sćerdat kašiku iz brašna, a znam da je juče još tamo bila?!
    .'. — Sva dica su se sćućurila oko matere, toliko su se smizli.
    mo o svojoj koristi'. — Sebično dite uvik gleda šta drugo dite drži, al svoj komad neće ni s kim da dili.
    akav broj i sl., kladiti se na što'. — Seco je dotle dok nije sve imanje očlo, a onda se obisio.
    uz, useknjivati se'. — Dokle će već Roko da se seče, kaži mu da se mani.

    ~ imamo novog sedlara u varoši; otac mu je isto bio sarač.


    konja pa kreći i da se vratiš zavida.
    đa i služi kao sedište za jahača'. — Konj se vućio i priko glave izbacio iz sedla svog jašača.

    med divojkama.
    najstarija i ima pravo da vam zapovida.
    ja da ja dođem na gornju policu.
    ko su očli na kuruze.
    oko mladih devojaka'. — Vidi matorog sekeša kako se izmišo med mlade i samo se okreće za curama.

    ekino cviće.
    priko glave, onda ćeš znat kako mi je.
    mene i didu, jel nas dvoje smo uvik kot kuće. ~ se 'srditi se, jediti se, jesti se'. — Nek propadne, ja neću da se sekiram.
    enom imenu)'. — Sekocviće, pomozite mi postavit užnu.
    ara, a kasnije od 20 filira)'. — 2. 'mala vrednost uopšte'. — Šta se taj Remija miša med gazde, kad u kući ni seksera nema.
    mi do sektembra ne mož vratit novac, onda će mi obračunat u svinjama.
    sam salaš protiv vatre a onu zemlju u dolu od poplave.

    štogod ima, mora se furtom sa vrimenom utrkivat.


    — Ja sam seljanka nepismena, al zato moja dica iđu u škulu da ne bidnu ko slipa kod očivi.
    zovali, uvatilo se i lipo raste.
    — Sermaj nam nije velik, al što imamo to i vridi. 2. 'sve igračke sa kojima se deca igraju dok su mala'. — Opet si rastrvila svoj s
    mo nov kožni sersam za paradeše. 2. 'alat zanatlije'. — Vidim imaš dobar sersam, pa ćeš mi valdar i dobro opravit.
    kaka sesija, kad se toliki svit skupio kod vas, a ono disnotor.
    e)'. — Nju ćemo sist na sic između nas dvoje.
    doć, sicka mi drva za potpalu.
    sam nazebla, taki sič osićam u prsima.
    a duga (nar.).

    ba donet mišlingera i nasić kravama na sički. 2. 'nasečena hrana za stoku'. — Podaj u jasle sičke junicama.
    čkamo kuružnu pa ćemo mišat sa prikrupom i davat kravama.
    č, sad smo se toliko naili mesa, pa će kolač posli doć na red. 2. 'jako, s velikom snagom duvati'. — Duše gornjak da sve si

    o'. — Didi su samo brkovi i obrve sidi, a kosa je još uvik tamna. Izr. pod sidu glavu 'u starosti'.
    ma to sidalo, posli triba kogod da si'dne na taj stoc. 2. 'motka na kojoj kokoši noću spavaju'. — Čim se počme smračivat, kokoške odu na s

    ti se vidi kako sidiš. Izr. sidi s nosa ko pceto "pas počinje da sedi na nosu'.
    di i ide višnje, a drugi nek beru. Izr. ~ iza brave 'biti u zatvoru'; ~ između dva stoca 'neodlučan; dvoličan'; — izmeđ
    sam sa zdravljem, kad sam kruv morala sidećki zakuvavat.
    čenje.
    slaži i(h) lipo tamo u čošu.
    za sutra u škuli, možete u sigraniju.
    vlije kad se tako lipo sigraje?
    čicu komšiji Ivanu, on će sutra sijat.
    seme u zemlju pripremljenu za setvu'. — U tu sušu ne vridi ni sijat, ni tako neće niknit. 2. 'čistiti propuštajući kroz sito'. — Nana

    će ko zmija. — Posiko se na kosu, a krv sve sikće, jedva smo je zaustavili.


    kicu i sisa li, sisa.

    napravimo kovača, a on to ne voli. 2. 'velika i jaka država'. — Ne mož se protiv sile golim rukama. 3. 'velika količina, mnoštvo
    e njegovo po varoši. b. 'koji se sastoji od velikog broja'. — Silan narod se okupio prid cfkvom, svi su tili da vide to vin
    ćala tamo vamo po vašaru.

    curu da se uda za njeg kad ga ne voli, cilog života će patit. ~ se 'naprezati se, primoravati se'. — Morala se silit, da ne jaukne pr
    a ruku i silom uvuko u sobu. Izr. koga silom u crkvu tiraje, taj Boga ne moli.
    ć kad se bik smiri.
    ja nova biljka'. — Ove godine smo ostavili dosta krumpira za sime. 2. 'porod, popotomstvo'. — Nema on nikog, kad umre bi
    ambetuš mi je ravezani klipova simenjaka. b. 'cvet stabljika sa plodom'. — Ostavi te simenjake luka za sadnju na proliće. 3. 'onaj koji je sp

    — Sva tri sina liče na me.

    sinator i sad je svu zemlju izdo pod arendu.


    da ga vidimo.
    a) u toku mise'. — iđe sindikuš, daj novce što si spremio za lemoziju.
    o se samo obukla, svi se okreću za njom.
    u i morala sam se vratit kući. Izr. sunce će ~ i u našu avliju 'doći će bolji dani i za nas'.
    olim kako sino mriši.

    stavila pravi pustoš za sobom.

    ći, doće mi sinovac u goste.


    s ima moja sinovica.
    ca sj kod nas.
    čega postepeno izlazi (teče nekud ili u nešto)'. — Gledaj di sipaš, polak si ječma rasuo. — Ajde, ti si najstarija, pa sipaj
    ano smo morali ić, jel nas je magla pratila, cio dan je sipila.
    uo za sipljivog konja, e taj sam ja.
    om tako sipljivo diše.
    moram se povrimeno zaustavljat da me sipnja popusti. b. 'oboljenje pluća kod konja'. — Toliko ga je sipnja oslabila
    — Ništa boljeg nego kad se naidem tučenog si'ra s lukom i pečenim krumpirom u kori.
    malo sirka na kruv? 2. 'vrsta žita, slična prosu, koje služi za hranu, od čije se stabljike prave metle Sorghum saccharatum'. — Na z
    nog od njih, sirotan'. — I naš dida su bili siroče.
    č ći moji, ajte da vas naranim, ostavila vas mama (pilići).

    u s krumpirom sirćetit.
    no u kiselkastu beličastu tečnost'. — Dalo se mliko u sirdik, moram ga izlit u mošlik svinjama.
    od mleka'. — Nana su uvik pripravljali sirlšte, jel najbolje znadu koliko triba metnit u mliko.
    gruša u sir i izdvoji surutka'. — Ne prodajemo mliko, sirimo za zimu. ~ se 'pretvarati se u sir (o mleku); stvarati se (o siru)'. — V
    tla da se š njom napolju mete.
    osim šestoro dice i žene nije imo ništa. 2. 'onaj koji je za žaljenje, jadnik, nevoljnik'. — Siroma Veco, ud
    mo svoje, već je nosio stare gazdine.
    u Vinku da i on napise zadaću, vidite da sam ne zna.
    ot'. — Najčešće su dica siromašnog čovika, čim malo odrastu, išla služit. b. 'koji ima nečeg u maloj meri, oskudan
    mane, to je gotovo siromašenje.
    ica napuštila, Kazi ne iđe kako triba, polagano siromaši.
    jezini su bili zdravo protiv, jel je momak iz siromaške kuće.
    aje, al vole tako dicu siromaški oblačit.
    ako siromašno izgleda.
    ivot'. — Siromaštvo je za nji bilo i glad i zima. 2. 'siromašna imovina, sirotinja'. — Tu se nije mogo skrasit, pa je moro prodat to
    tala je, sirota, sama na ovome svitu.
    godina, stric ga je uzo posli sebi i odranio.

    čovik posli i u boljem snalazi. 2. 'siromašan, bedan čovek'. — Ja sam vam puka sirotinja, nemojte od mene čekat pomo
    . — Dono si mi sirovo drvo, so tim neću nikad potpalit vatru. 2. 'neprerađen'. — Nosili smo sirove ovčije kože da se u
    e'; odbit od sise 'prestati sisati'.
    činim mlekom, odojče, odojak'. — Uvatio se za kruv, ko sisanče za sisu.
    dojiti (o detetu ili mladunčetu životinje)'. — Nećemo više pušćat tele da sisa. 2. 'uvlačiti tečnost pomoću naročitih organa (o inse
    uge' (v.). — Razbila se sisica na đugi.
    a stolicu, ili dr. zauzeti mesto određeno za sedenje'. — Site, gosti moji, za astal pa da se malo privatimo, a posli ćemo divanit.
    da smo baš siti, al još ni ne umiremo od gladi. 2. 'koji čini da se postane sit'. — Ne mož od ove pogače tušta poist,
    je korpi, kotarica i dr. Juncus maritimus'. — Kupila sam dvi kotar(i)ce od slte.
    ca, izmrvljen, samleven ili stučen u fin prah: ~ šećer, ~ so, ~ papar'. — Sitno mak samelji, ne da mi iska pod zubima u poga
    upi jedno sito i jedan protak.

    — Ovaj prašnavi sokak me sitio mog ditinjstva. ~ se 'prisetiti se'. — Sitila se cura, al kasno je, momak se oženio.
    nesi malo sitneža, znaš da je pootpadalo u cipanju, a meni triba za potpalu. 2. 'unutrašnji organi i delovi te
    ra je ova brana, lipo sitni grudve. 2. 'sitnim korakom ići'. — Naša majka sve većma sitni kad iđe, izdaje je snaga.
    ostalo mu je samo malo sitniža u džepu. 2. 'sitni unutrašnji organi živine i sl.'. — Sitniž pućke mogla bi mi oma s jaj'ima ispe
    iješ brašno, pa ostavi i sito i brašno, jel triba da iđemo pomoć krumpir sadit. Izr. novo ~ na klinu visi 'svaki novajlija se trudi da
    — Dobro je što često siva, po ovom mraku i kiši mogli bi se izgubit. 2. 'plamteti pri jakom uzbuđenju (o očima, lic

    či'zme kad ti se tako sjaje? Izr. ~ od sriće 'biti vrlo ponosan'.


    koliko je dugačak, umor ga je savlado. Izr. sjaši Kurto da uzjaši Murto 'menjaju se ljudi a ništa se ne menja nabolj'e'.
    žat tu kad najjače sunce sja!
    co, pa didu pitajte, šta ste mene sjatili, ne vidite da se od posla ne možem okrenit. ~ se 'doći, skupiti se'. — On pao pijan na putu

    ta)'. — 2. 'uska gvozdena pločica (duž. oko 20 cm) kojom se zatvaraju vrata sa unutrašnje strane (sa spoljne strane se otvara kan
    e zasifira, već kud ja ona za mnom skakuće ko vrepčić.
    a pet jednaki dilova i svakom podaj po skalu.
    đusobnu povezanost'. — Kako si samo mogo tako skalabućit keru kućicu, nabaco si tamo svega i svacega.
    ala ti što si napravio, al da sam znala da ćeš tako makar kako skalapačat, cigurno ti ne bi dala da popravljaš.
    čiti se, rešiti se na nešto'. — Ajde, brate, skani se već jedared, jel ja neću da zbog tebe zakasnim.
    njivaš: kad je voiiš, ženi se!
    čka je bila na polici, pa je skecila jedan pladanj i sav se razbio u komhdiće.
    čit, dico, uši ćete mi probit.
    je (na nekoliko dana pre venčanja mladenci su odlazili kod fotografa, svlačili su svoj'a radna odela i oblačili venčanu ode
    gove 'psovati'.
    e maloj Mariji ispala kašika iz ruke od strava.
    i s nekog uzdignutog mesta na niže mesto'. — Pipko se popo na drač i iz gnjizda skinio tri vrepčića. 2. 'ukloniti s č

    re nfsi mogo sklepat ovaj naslam, taj se nece srušit do prvog vitra.
    ć Bartule, jeste 1 vid(i)li da vam se sklizo pošav s kuće.
    — Skloni to dite od zida, mož past ciglja na njeg. — Skloni svinje u obor. — Skloni te grablje, ostavili ste i(h) nasrid avlije, mož

    egov deo'. — Sklopi već tu bricu. 2. 'načiniti, zaključiti (ugovor, posao i sl.)'. — Bašo i Ento su sklopili poso, zajedno
    su'. 2. 'zaplesti, zamrsiti (fig.)'. — Al si pametna, ti si sklupčala, a ja sad nek se mučim dok ne razmfsim. ~ se 'saviti se kao u klu

    ijo da nije mogo da sidne na klupu, već se skljoko pored nje na zemlju.
    o kad mi je ujna skljukala forintu u džep.
    go su ga vrebale da ga ulove za obećanje, zato sad kad su ga skobile nije mogo oči da otvori. ~ se 'sukobiti se'. — Na kraju su se
    ko mesto'. — Nije dočeko listve, skočio je s kamare. — Skočio je na astal i počo tamo da igra. 2. 'naglo ustati, dići
    na kratko vreme'. — Kad uvatiš malo vrimena, skokni do mene da vidiš i čuješ, imam novu tamburicu.
    ću a sidiš, već kad ja okom a ti skokom.
    i mal nije ruku slomio.
    za podne, a vas nema, pa nema, sad se već sve ilo skorilo.
    od se kod nas nije skoro dogodilo. 2. 'umalo, gotovo, zamalo'. — Skoro sam vam zaboravila kazat; — Skoro da odem brez zbogo
    a)'; 2. 'ono što je najbolje, najvrednije (fig.)'. — Znam ja tebe: oćeš da tebi dam skorup, drugima šta ostane.
    o se pravi skorupača. Kad se puter istopi, maslo se odlije, a na dnolu ostane gustiš u koji se udare jaja, doda malo b
    Mliko se već počelo skorupit. 2. 'zahlađivati (se) do pojave mraza'. — Vidio sam napolju se barice skorupe, biće noć
    a stanu se malo drma, tribalo bi ga učvrstit.
    ma)'. — Naša maca je skotna, jmaćemo opet mačlća.
    ako skovo ovu motiku, sad je možemo bacit. 2. 'isplanirati, smisliti (obično kakvu obmanu, laž i sl.)'. — Sad već Luca je usko

    — Otkud da počnemo brat kuruze, s ovog jel s onog skraja. Izr. skraja nakraj 'od jednog kraja do drugoga'.
    anka kora'. — Kandar se pokazuje skrama od leda na barici. — Pojavila se tanka skrama na rani, valdar će onda za
    mestu'. — Štogod i njemu fali, kad ne mož nigdi da se skrasi.
    m okolo putom, već udarim priko njiva i tako skratim; — Ako mu malo skratimo rukave, biće kaput sasvim dobar. ~ se 'postati k
    kojim se dotle išlo'. — Dok smo išli putom, makar je bllo blato, kojekako su konji vukli, al onda smo skrenili s puta i slomili smo
    o)'. — Baćo su obično oćutali kad njim se štogod nije dopalo, al nana su oma skresali svakom u lice, makar kako bolila taka istina. 2. 'opsov

    i nek nema svađe.


    čuva, oma će skrkat bricu u čovika. ~ se 'sabiti se, stisnuti se'. — Kako ste se vas dvadeset mogli skrkat u tu malu sobu?!
    ć me je onaj ker Vecko skrkljušio u jednu ćošu i jedva sam se otela.
    akom skrnavom nogom? 2. 'uprljan, nečist'. — Ruke su ti od svega skrnave.
    ed mladež, a sav je skrnavan.
    t skrnavi našu svetu viru.
    adnja i samo se malo izudaro.
    g žita napravili put. — To je skroz naskroz pokvaren čovik i bolje će bit da se klonimo od njeg.
    skrpili malo novaca da kupimo na čemu ćemo ležat, a komaru nam je dao gazda.
    stina da si sve dobro naucio, ti si to začas skrućio samo da se iđeš što prija sigrat.

    ćin i skrušen virnik; Bila je to skrušena molitva bolesne žene.


    ovik da je svakom skrušeno prilazio samo da ga ne uvridi.
    džak žita s tavana i skrvo se s listava, pa je slomio ruku.
    sam dinar po dinar ostavljala i tako sam skucala novce za jednu krmaču. 2. 'skinuti ono što je nabijeno'. — Jedva sam skuco obru

    no za život za kuću'. — Ja i moja žena smo svašta radili i za deset godina smo toliko sebi skućili, da sad svoje obrađ
    Ne znam šta je s našim Matom: od nikog vrimena samo se skukulji na klupu nuz peć i ćuti.
    o da pravimo nov salaš, al zdravo je skupa ciglja i crip, nemam toliko novaca. 2. 'koji je važan, koji ima veliko znač
    — Skupi krave pa ćemo tirat na salaš, napasle su se već dosta. Skupila sam perje za dvi uzgljance. 2. 'radeći postepeno ste
    tra skupljaje milodare za crkvu.
    da za deset dinara ne možeš ništa kupit.
    organizacije, udruženja'. 2. 'ples (koji se održava naveče)'. — Oš doć doveče, kod Tezini će bit skupština?
    atora nije valjala ni kera, sad je skurlala, pa ne triba ni sebi ni svitu.
    da se žena šeta po svom stanu u skutama.
    Joj, mi sejatile divana, a ko će moju užnu skuvat. — ilo sam skuvala i eno ga na astalu, samo site pa ite. 2. 'nagovoriti koga da št
    čoveku i životinji) koji je iznemogao od bolesti'. — Slab je i ne smi na ovu zimu napolje.
    tanak, a one slabačke ruke, ko da na koncu vise.
    j u slabinu i sad krv pljuje.
    i'. — Slabim, dico, svakim danom, bliži se kraj ~ dida će nama. 2. 'gubiti jačinu, intenzitet'. — Meni se čini da kiša slabi, valdar
    e slabo ranila i sva su slabunjava. 2. 'koji nije sasvim zdrav'. — Dite joj je tako blido i slabunjavo.
    e ide, samo da mu je slade.
    ce 'štedi'; slaže u burag 'halapljivo jede'; slažu se ko rogovi u džaku 'niko i(h) složiti ne može'.
    . Slago nam je da je momak, a on, mućak jedan, oženjen vee tri godine. Neće održat rič, slagaće nas. Izr. ko jedared slaže, drukp
    vršidbe'. — Sadili smo dvi velike kamare slame. Kaka su to kola slame, di ne mož bacit još jedne vi'Ie?
    ke znadu koja je slama najbolja za slike koje one izrađivaje.
    nda zacigurno ne triba slanica na astalu, jel njevo je ilo uvik malo slanije.
    mo ga danas zaklali imo je s pet prstivi debelu slaninu. izr. avaška ~ 'užegla slanina'.
    o meso u divenice, biće zdravo masne.
    anka slaninica.
    je izmislio, pije vino iz boce na slanku.
    , porukom i sl.'. — Nemoj mene slat, neće mi virovat da ste njim to poručili. 2. 'otpremiti što da se kome uruči'. — Šaljem bratu
    mo pokraj Antuna i gledaj kako on slatko ide, pa ćeš oma i sam ogladnit. 2. 'duboko, čvrsto, tvrdo (o spavanju)'. — Žavo mi ga je
    nuti (o mnogima)'. — Valdar su se sve žene iz sela slegle na moje vinčanje. 2. 'spustiti se niže, dublje (o zemlji)'. —

    em, kad i ovo dosad što sam poijo nije sleglo.


    rovi tako sleptali.
    ve laste sletile u njeva stara gnjizda. 2. 'pasti, stropoštati se'. — Kad su ga baćo opalili po ušima, šešir mu oma sletio s glave.
    ogod slidio, sva sam se ožmurala tako sam se žurila, a i stra me uvatio. 2. 'izlaziti iz čega, javljati se, nastajati kao posledica'. — iz toga, dico

    čanu sliku. Izr. slika i prilika 'za isticanje sličnosti dve osobe'. — Deran je slika i prilika didina.
    u mu prave vašarske.
    kad sam se vinčo i više nikad.
    ma na poprečne zidove, a na nju se oslanjaju gredice, čiji krajevi leže na zidovima po dužini, paralelnim sa glavnom

    rljavu)'. — Jedva sam čekala da slindarim ove mokre i blatnjave suknje s mene.
    njkati'. — Dokle ćeš već slinit za tom loptom, kupiću ti dvi druge, samo se mani plakanja.
    ik slip od rođenja, gorio mu je saIaš i u toj vatri je oslipio. 2. 'koji nema prolaza'. — Nemoj tirat tamo, to je slip so
    ubio je oči u ratu.

    ino iz te dvi boce u jednu. ~ se 1. 'iziiti se, spustiti se'. — Sva se voda slila u do. 2. 'skupiti se u velikom b

    Perkom i sad mu ne tribaje ni dica ni rođena žena.


    že da mu je probijena suzina, teško da će ostat u životu.
    voje sloboštine i kad više nije mogo izdržat, očo je is kuće; sad ni ne znamo di je.
    omio sam bičalje; Slomio sam mali prst na livoj ruki. Izr. ~ vrat kome 'uništiti koga'; ~ vrat (sebi) 'oženiti se (ir.)'. ~
    ću grade, a nesložna je razgradivaje! (nar.).
    om redu'. — Složite ta drva lipo u kamaru. 2. 'dovesti do sloge, sjediniti, združiti'. — Dico, ako se ne manete svađe, do
    će kruv da zarade.
    — Posto sam sluga još od jedanest godina.
    jednako crni.
    ćulio uši, štogod slukti. 2. 'naslućivati, predosećati'. — Dobro sam ja sluktila i divanila da se čuvate da vas ne privare.
    ov kabo slupio?
    su pripovidali, a dica su ga slušala, podikoji sa otvorenim ustima. 2. 'pridržavati se čijih saveta, potćinjavati se kome'. — Vridan
    love, služavka, kućna pomoćnica'. — 2. 'naprava za izuvanje čizama'. — Kate, dodaj mi sluškinju da izujem čizme.

    ć ri godine. 2. 'vršiti vojnu obavezu, biti vojnik'. — Naš sin služi u Sarajevi. 3. rlg. 'vršiti neki crkveni obred
    Bože, nisam se ni okrenila, a on već sljuštrio velik batak.

    đe smak svita, svi ćete vi u pako, kako se sad pogano vladate.


    — Smalaksali su i konji a ne da ja nisam, od ranog jutra do mrklog mraka orem.
    ramicu, a tako sam je lipo smotala.
    je istina da si redovno napiso zadaću, ti si to brže bolje smandrljo, samo da se možeš ić sigrat. 2. 'izgovoriti brzo i n
    am se smanila i manje zakuvala, furtom računam da nas ima osam, a zaboravila sam didu i sebe pa nama neće doteć
    emo porcije svinjama, već duže vrimena ne poidu sve. ~ se 'postati manji'. — Pa, majko, vi ste se smanjili, suknja vam je posta
    anjkali, kad i(h) starost svlači naniže.

    on i meso i kolače. 2. 'ukrasti (fig.)'. — Mačak je smazo onaj komad divenice što smo ga ostavili na astalu. 3. 'slag
    ču dok je vruća pa će kora smekšat. 2. 'ne biti ljut, popustiti'. — Samo ti dođi s tvojim čovikom kroz jedno dvi nedilje, dot
    smeldovo sve fanke. 2. 'propustiti, pogrešiti (usled čega je radnja unapred osuđena na propast). — Da nije Nikola
    je i smeljo štogod, pa očo natrag da ni ne znamo šta je tio. 2. 'dugo žvakati'. — Nema zube pa je uvik moramo cekat dok ona ne
    liju i ambetuš. 2. 'metenjem skupiti na jedno mesto'. — Smeo sam sve lišće, na jednu rpu, sad bi tribalo odnet na đubre. Izr. nije
    ozdeni put, pa sad ne iđe ajzliban dok ne očiste.
    i koga'. — Zaobašli su i(h) da njim ne smetaje. — Ti se možeš oženit š njom, al ja ću ti smetat dok sam riva.
    đeš po travi, valdar da trag smetneš? Izr. ~ s uma 'izgubiti iz vida, zaboraviti'; ~ plod 'izgubiti, odbaciti rod (voć
    sam mogla rič da progovorim. Izr. crknit od smija; puknit od smija 'nasmejati se u sav glas'.
    po dana smićat?!
    lip nos i smiđe oči.
    čekaje da njim dođe u društvo, jel nema smijačnijeg momka od njeg.
    mije, najslađe se smije; lako je tebi ~, ~ u brk 'biti drzak'; on se na tavanu smije 'namćor, nedruštveni čovek'.
    on samo ćuti i ispod brka se smijucka.
    čula čak na treći sokak.

    k je bio mogućan al i smiran čovik da su ga svi volili koji su ga znali.


    iša, umiriti'. — Dica su toliko vikala da sam i(h) jedva smirio. 2. 'učiniti da prestane svađa među zavađenima'. — D

    e, promisliti'. — Kad smisliš da i ti dođeš, javi pa ćemo onda dalje zajedno. Izr. ne možem da ga smislim 'velika nesnošljivost i o
    či i strog: kad on štogod kaže, smista si moro krenit da uradiš.
    nema nikake smiše, pa će dobro proć.
    — Alaj ti je nika smišna šepica. 2. 'zgodan, dopadljiv'. — Znam da nije ni lip, ni visok, al je taki niki smišan... to me je privuklo...
    a kad joj štogod kažeš, samo se smiši.

    sliti može'. — Taki je mončuljak ko smišljen.


    e tvoja cura, smišljeno divani.
    eh'. — Poznat jesi, al si smišno obučen.
    gineae, snet'. — Otkud toliko smiti u žitu, sve se crni vlaće od nje.
    đem u varoš kad nisam smio ni da pitam baću jel možem ić; — Kad stariji divane, dica se nisu smila uplićat n
    amo je guto smlačen paprikaš. ~ se 'malo se ugrejati'. — Samo da se voda smlači, oma ćeš se kupat pa u krevet.

    popravit ~ probaj lipim.


    išu, pa mi kišobran ništa nije pomogo, pokiso sam do gole kože.
    ne baš normalan, blesav, glupak'. — Di vam palo napamet da šaljete tu smlatu.
    resti'. — Danas smo smlatili orase, dva džaka smo nakupili; — Led je smlatio one lipe kruške. 2. 'snažno
    elesne)'. — S jedne strane bolest, p onda smrt žene, pa najmlađeg sina, potpuno gaje smlavilo; 2. 'potrošiti, pojesti (veliku koli
    košulje, a ja ću doć da i(h) perem. ~ se 'postati mokar, pokvasiti se'. — Kažem ti da iđeš dalje od korta, smočićeš se, pa
    o'. — Ne biram ja poso, al badavad je sve, ne možem da smognem toliko novaca da izranim i dicu i ženu.
    čin'. — Peršin, šargaripa, crni i bili luk se skoro u svakom ilu dodaju ko smok za to ilo. Izr. bili ~ 'mleko i mleč

    danas smoljav, baš nisam nimalo ko što triba.


    k, vidi ga kaki je smoljo, ne zrta se ni okrenit ko drugi svit.
    ruštvo, svi se već međusobno poznadu, samo si ti smotan i stojiš sam ko ker.
    omoz(i)te mi da smotam ovu vunu u klupko. 2. 'ukrasti (fig.)'. — Dok se on okrenio, već je smotala kesu s duvanom. 3. 'spakovat

    Pod pazuvom je imo niki smotuljak.


    veliki or liti svojim granama smrači sobu još dok je napolju dan. ~se 1. 'nastati, postati mračno'. — Dok mi nismo stigli na salaš

    o u ritu kaka crkančina, kad vitar nosi vamo taki smrad da sve guši.

    i vridni na ričima, al vam smrdi radit; — Smrdi ko tvor. Izr. nit smrdi nit mriši 'ljigavac'.

    i Bože! 2. 'namrštiti čelo kao znak nezadovoljstva'. — Najdared smrkne iice, pa izađe napolje. 3. 'smračiti se'. — Č
    Đuka tu, al ja ga ništa nisam razumila šta je kazo, smrnđo je štogod i otrčo natrag na njev salaš.
    n meni sve da ispripovida, al onda je ušla komšinca unutra i on je još samo štogod smrsio i očo. Izr. ~ konce kome 'smišljeno nan
    — Glavu ću mu smrskat samo nek još jedared dođe u našu avliju. ~ se 'razbiti se u komade'. — Nemoj tamo sist, smrska
    ako se smrsko i ostario.
    šavila al joj je lipota ostala.
    e laka smrt; Osudili su ga na smrt; Snašla ga je smrt; Odnela ga je smrt. Izr. do smrti se uvridit 'osećati neoprostivu uvredu'; gled
    zvadit smrtovnicu za pokojnu majku. 2. v. samrtnica.
    a sa klipa'. — Danas smo smrvili sve kuruze. 2. 'razbiti, smrskati'. — Ako je Antun slomio ruku našem malom Bartulu, i
    emo uvrebat ko se to noćom oko salaša smuca. 2. 'provoditi život lutajući bez cilja, skitati se'. — Neradnik je on, zato se i smu
    ude, posli ćemo i(h) oprat redovno. Izr. smućaj pa proli (razg.) 'to ništa ne valja'.
    — Stigo ja kasno u noć kući, umoran i sav smućen od strava.
    čula i samo je smućeno gledala.

    ogrd.)'. — Ajd da probamo i ovo, štogod si nam na brzinu smućkala. Stra me je da su štogod izmed sebe smućkali i sad
    it ko — 'preterano piti'; pijan ko — 'potpuno pijan'.
    e), izmuLati'. — Najpre ćemo sve grožđe smuljat, p onda ćemo prešovat.
    — Veco je štogod u društvu smunđijo, čim iđe sam i smije se.
    e zvao Gašo kad se ne bi smušavo, al zato ga svi vole u društvu: on svakog nasadi, al se ne srdi kad i njeg namagarč
    uka, nemoj spominjat, nema tog koga on već nije privario.
    je sasvim smutilo pamet pa ne možem da mislim. ~ se 'postati mutno, zamagliti se (pred očima); osetiti se nelagod
    utljivca od Loke, to mu je u krvi da laže i podvaljiva drugom.
    ostala još i sad prava smutljivica.
    rista je dosta tog kazala, al nije pravila smutnju. Tuđa smutnja nas je zavadila. Izr. kamen smutnje 'ono što izaziva sva
    eš je smuvo tu mladu curu i ona je ostavila svog momka. ~ se 'zbuniti se'. — Kad sam vid(i)la kolikl su se gosti skupili, još sam s

    nevolji)'. — Kad sam polazio na put, nisam ni pomislio šta će da me snađe. 2. 'spopasti, obuzeti'. — Ta, mani me se,
    je ko da je imo snagu za trojicu, al sad ga je bolest potpuno svalila; ~ uvik sam imo najbolje snage za žetvu. Izr. ~ nije uvik u šak
    a, ~ Tonka: Tako se mladi obraćaju svakoj ženi ako nisu u srodstvu.
    je zdravo lipo.
    a sestra oslovljavaju ženu starijeg brata'. — Snašice, dođite da mi pomognete pokupit košulje.
    ak da mu se bliži kraj.
    zapanjiti se'. — Kako se ne bi snebivala kad ste me već na pragu dočekali s nevoljama. 2. 'ustezati se, ustručavati se'. — Nemoj
    og vrimena, ko da mi je kogod štogod uvračo, sve mi iđe sneruke.

    ćemo snet povezano žlto, a vi ćete sadit u krstine. 2. 'izbaciti iz sebe jaja (o pticama)'. — Danas nam kokoške nisu snele ni jed
    eveselio se jel je čuo da mu se drug razbolio.
    marit za koga ko za lanski — 'ne mariti baš ništa'.
    sko spuštila.
    na, al nije bilo posli kiše i ostala je sniska.
    ćkama, jel drugačije i(h) ne bi prodala.

    o je vrime i sve će se istopit.


    ćutiš s kenjkanjem, da znaš da ću te s ovim rukama snoktit.
    vezan u jednu celinu': ~ žita, ~ pruća, ~ kuružne. — Kupili smo deset snopova trske, pošivaćemo salaš.

    a snoplje je tako nosila ko da je od artije.


    eti'. — Radila je i ko snaja sve snosila, dok je nije bolest u krevet svalila.
    lja da nam sutra mož snovat, triba da odnesemo pređu.
    iti planove, spremati što'. — Ne virujem da štogod ne snuje kad ga nema već nedilju dana da dođe kod nas. 3. 'snivati, sanjati'. —
    (pri tkanju)'.
    mo didu tako snuždenog.
    oko njeg da ga malo razveselimo, al on je samo ćutio i snuždeno sidio.
    la ga je vist da mu se cura za drugog udala. ~ se 'postati potišten, tužan, žalostan'. — Snuždio bi se i ti da su te tako zatvorili u šk
    ga od svakog izburdali iz društva, snjušio se s onom bangalolom.
    nska'. — U čistoj sobi kreveti su visoki do gredica, toliko je uzgljanaca i dunja u njima.

    jabuku da zagrizem.
    inom, sodavoda'. Izr. masna ~ 'kaustična soda'.
    boca 'flaša za sodavodu'.
    čvršćuje đermac)'. — izvadili smo jedan drač, biće deblo dobro za soju.

    — Od solenca zavisi kako sonca siku snig i kako iđu.


    vliji su se svake nedilje skupljala dica ko ovce na solilo. Izr. doć na solilo 'pokoriti se'.
    solim, kome triba jače, lako je dosolit. Izr. ~ kome pamet 'dosađivati nepotrebnim savetima'.

    omuna kruva.
    spekla jedan somunčić.

    — Ovaj livi sonik ko da je malo otruvo, tribace ga zaminit. 2. 'na snegu utrt put za saonice'. — Dobar je sonik, pa sonce klize ko d
    ni kožuv sopako da se ne skvasi kožica.
    ć tarana za užnu nek je, al nije valdar morala bit tako soparna.
    ncurali u zapećku i Marga se sorcala doli, pa je ukvarila ruku.
    svoje'. — Samo dok te kažem baći, oćeš ti sorovat ko niko tvoj!
    v'. — Nemojte mi Bartula falit, znam ja njegovu sortu od davnina.
    ć sebi.

    vanja'. — Spadancu skupljamo u cefru, pa ćemo posli ispeć rakiju.


    što je veliko spadalo.
    — Bozo Šarčević je spado u napridne ljude.
    čan, mali seljak, a ne spajija da se razbacivam s iljadama.
    koravat spajiluku ako smo tili da naše malo zemljice ne ostane neobrađeno.
    trojica su se toliko spajtašili da nikud nisu išli jedan brez drugog.
    sti se'. — Ko momak bio je velik ženskaroš, pa i sad ko oženjen malo malo pa se s kakom spanđa, a žena nek trpi.
    na kolima kad smo svratili u mijanu, i dok nismo izašli kogod je sparjčio. 2. 'uzeti sve za sebe (brže od drugih)'. ~ oma da si dal
    ćine kad je već jiltro sparno?!
    ta ne bi uradili da nismo sparili konje; Vas dvi ste se sparile, niko vas ne mož nadivanit. 2. 'sastaviti mužjaka i ženku radi rasplod
    ča, vrime kad se mačke sparivaje.
    eru teško kad je toliko sparno.
    čega'. — Smrzli su se i spali cvatovi s jabuka. 3. 'nestati, iščeznuti'. — Spala mi je krasta s noge, 3. 'propasti, srozati se (fig.)'. —
    i ili od neke opasnosti'. — Košara je gorila, nismo znali kako da spasimo konje i krave iz plamena. — Dida su čest
    Kad je došo sebi, prvo što je učinio, zafalio se svome spasitelju, jel da nije bilo njega, on bi se udavio. b. Spasitelj isus Hristos (rl

    našeg spavača i grmit i sivat al on se neće probudit.


    čice našoj Matilki, ona bi spavala i kad bi spojili dvi noći i dva dana.
    aklijom pa spavaje pod orom u debelom ladu. 2. 'imati seksualne odnose (s kim)'. — Šava kaže da nije ni
    ak bio da nisam na vrime spazio jarak i opružio sam se koliki sam dugačak.
    češ meso pa da bidne tvrdo ko kamen. 2. 'učiniti uvelim, sparušiti'. — Kad je tribalo nije bilo kiše pa zrno nije nalilo, a sad
    nizak, al je tako spetran da bi ga svaka cura mogla zavolit.
    bure za spirine.
    išem, dok mi nije proštio na šta ću se spisat.
    vala je pismu o žetvi i risarima.
    čeno)'. — Meco sam oblogu od kupusa i otok na članku mi je splasnio.
    — Pored svog redovnog čovika splela se s onom pijandurom. 2. 'saplesti se, spotaći se'. — Potrčo je materi i u tom s
    mi se da je kogod "štrojio" moj duvan, jel nika se kesa s duvanom spljosnila od poslipodne.
    ladi ljudi, posli su se počeli svađat.
    etiti (koga ili što)'. — Toliko se ne trpe da neće jedno drugom ni ime da spomenu. — Spomenila sam Ciliki da ne zaboravi done
    ćalo se!
    čega'. 2. 'ono što sapinje, sprečava slobodu kretanja (lanac, uže kojim se vezuju noge konju, govedu i sl.)'.

    č ti'. — Kad je vid(i)la mrtvu mater, spopadne je muka, poblidila je i srušila se na zemlju. 2. 'navaliti na ko
    spor. 2. 'koji dugo traje'. — Kad je čovik bolesan, onda su mu i sati spori, makar prolaze ko i drukput.
    mišljenju, shvatanju čega'. — To je spor izmed dva brata ~ svaki bi da bidne po njegovom. 2. 'sudska parnica'. — Taj spor traje
    ati, umnožavati'. — Spori Bože! — Gledala sam skorup kako se svaki dan spori. 2. 'osporavati'. — Ko j to vidio, sporiš ro
    se napasle i sporo su se krećale.

    m da sperem farbu s rukivi, a umazo sam se kad sam farbo pendžere. ~ se 'nestati pod dejstvom vode'. — Strpaćemo te u korto, j
    e u svinjak.
    t'. — Nisam tila ništa dirat s astala, ne razumim se ja u te tvoje sprave.
    m spravit večeru. ~ se 'spremiti se, pripraviti se na kakav rad'. — Ja iđem upregnit, a vi se dotleg spravite pa da oma kre

    ili za odlazak)'. — Ajde, Lazo, sprcaj se i odnesi ručak risarima, da vidimo kaki ćeš bit frišak, jel oni cigurno već č
    To je sprdačina a ne svirka što vi svirate.
    mu)'. — Ja vama ozbiljno divanim, a vi se sa mnom sprdate.

    ao ispomoć onome koji ima samo jednog konja'. — Po poslu, komšija, naša će sprega trajat oko dvi nedilje.
    m konjem i zajedno upregnuti u kola ili za neki rad)'. — Zvao sam Tonču da spregnemo i zajedno pooremo i njegovo i moje. ~ se 'udružiti s

    e i spremaj kola za varoš. b. 'zgotoviti jelo, ručak i sl.'. — Spremi nam dobru večeru, jel kad dođemo, bićemo gladni ko kurjakov
    ću zavrtnjeva (presa za grožđe)'. — Još jedan spreš i sve je isprešovano. 2. 'lek koji se uvlači svinjama kroz uši'.

    čila ga je bolest.
    a, zna se onda koliko je sati?!
    u toliko sukna koliko je kazo, a sprkuljio je ruvo deranu, da se jedva mož uvuć u njeg, kaki je to sabov, kurtala ga bilo.
    jega, al bolje je da ne dođe u naše svatove.
    pomalo sivat, onda je najdared grunio pljusak; svi smo pokisli do gole kože.

    ospe na niži'. — Ja ću se svezat oko pojasa, a vi me polagano spuštite u bunar da vidim koliki je odron. 2. 'sagnuti; oboriti pogled
    asti, spadati'. — Taka sam već bisna, ova jedna čorapa mi se uvik spuza.
    pravi kapiju, a on je to, izgleda, na brzinu sputro i eno je opet su je svinji izvalili.

    jednu spužvu, kad sam bila redara u škuli, kogod je ukro spužvu s table.
    o. 2. 'proceniti, proračunati'. — Kod njeg je sve unaprid sračunato.

    ćkalica.
    ve bolesti, nesreće i sl. patiti, trpeti'. — Srado sam, u pilež mi je udarila kuga i sav je pocrko. 2. 'poginuti'. — Čovi

    či divanili da nisam znao šta ću od stida.


    čim vidi kaku curu, oma počme da se šali, a pokatkad kaže štogod i sramocki.
    u zatvoru, pa neće med ljude; — To je sramota živa, divojkom rodit; Ja to od sramotenikom ne bi kazala, a ona se fali kako za n
    đeš s oženjenim čovikom ko da nema dosta momaka. ~ se 'nanositi sebi sramotu'. — Losko misli da mene sramoti, a zdrav
    se'. — To mu je od rođenja tako, srasla su mu dva prsta na desnoj ruki. 2. 'zarasti, zalečiti'. — Slomio je ruku, al p
    eva'. — 2. 'govoriti koješta, brbljati (fig.)'. — Bolje bi bilo da uradiš kako ti drugovi kažu i da ne sereš više.

    ali ste brez svoje matere.


    osoba'. — Spavaj, srce moje. 3. 'sredina kakvog ploda, cveta i sl., jezgra'. — Al si pametan: sebi si uzo srce lubenice što je najsla

    čovika, ne mož mu baš potrevit žicu.


    di kako ti se kaže, nemoj oca srdit. ~ se 'biti zbog nečega u razdraženom stanju, ljutiti se'. — Al ti se zato, valdar, ne srdiš na me?
    o pogleda, a još uvik ćuti.
    đem u kujnu. Ako nađeš malo vrimena, sredi one boce na polici u špajcu. ~ se 'doći u red; dovesti u red'. — Posli one vel
    . — Bio je dobar ratar i nadasve sređen čovik.
    o, al što je reko bilo je na mistu i sređeno.

    ni vidili a već su se srepili.


    po slog'. — Zajedno su pošli u škulu, Lovro još uvik sriče, a naš deran već lipo čita.
    ojom životnom situacijom i stanjem u kome se neko nalazi'. — Bili su dobre sriće od kako su se uzeli. b. 'ispoljavanje tog ose
    đa 'veoma nesrećan'. srićne ruke 'u svemu ima uspeha'.

    ari nisu svratili na naš salaš.


    glave nosi razdiljak. Izr. u srid sride 'tačno u sredinu'; čista ~ crkv. 'prva sreda kojom počinje korizma'.
    nom prosečnog veka'. — Nuz mene je sidila jedna sridovična žena.
    omalo, uz karakterističan šum'. —- Dida su tako naglas srkali čorbu da su se dica uvik smijala.
    đ da srkiiem čorbu o(d) dunca.
    '. — Kud srljaš ko muva brez glave?!
    g, jako savinutog noža sa drškom, kojim se žanje'. — Srpom se kosilo dok nije bilo kose.

    nu brazde'. — Spušti srtalo malo niže, da dublje si6e zemlju.


    iti'. — Bartule, šta srtljaš tako, nisi sam, doteće svakom po dvoje šareni jaja. 2. 'v. srljat (1). — Zašto si srtljo u tuč
    o je moja, al kad Mara sruči, onda soba sve sjaji od čistoće. ~ se 'pasti u velikim količinama'. — Al se danas sručila velika kiša.

    Dico, dalje iđite od ti krstina, baš tamo ste se našli sigrat, pa da i(h) još srušite. ~ se 'porušiti se, razrušiti se'. — Srušio se zid s p

    Dudovo stablo ćemo ostavit, a dračovo ćemo ispilat za ogriv. b. 'drvo sa granama'. — Oluja je izvalila ono veliko stablo ora.
    da se klasovi jedva isprave.
    neveste na svadbi i izvodi je iz njene kuće u odlasku na venčanje)'. — Moja dva brata će bit staćale na mom vinčanju.
    e)'. — Bio sam već momčuljak, a još uvik sam čuvo stado ovaca. 2. 'skup vernika jedne crkve ili jedne crkvene orga
    konje i krave.
    st Isusa Hrista (molitveno mesto na putu križa na Kalvariji)'. — Kod svakog stajališta se zaustavlja i moli.
    digod stajan, jel ga često vidim da prolazi našim putom.
    eš prid konje; Zašto da stajem dok ne dođem do lada.

    jnjak na zemlju.
    svinjaku, al sve smo stamanili.

    ću ja ove zime tkat. 2. 'deo košulje od pojasa nadole'. — ispaso je stan, to je znak da je momak za ženidbu. 3. 'mesto gde se bor
    ila oko stoke (v. reduša)'. — Moja je žena ove nedilje stanarica, a tvoja je reduša.
    tanje nas seljaka nije nimalo dobro. 2. 'količina, veličina čega'. — Stanje živine se sasvim smanjilo, kuga je sve odnela. 3. 'mogu
    ala toliko stanjit tisto, za ove pogačice je bolje kad je malo deblje. ~ se 'postati tanak ili tanji'. — Džak s brašnom se fain stanjio,

    m delu šira nego gore na otvoru) u kojoj se od kajmaka pravi, tuče puter'. — Mara nek uzme stap, pa nek utuče skorup.
    aranje o svemu je baćina briga.
    da su dica kad je on bio mali, svakog starca zamišljali s velikim brkovima i sidom bradom.
    bio bolesan, umro je od staračke iznemoglosti.

    normalan život odnosno održavanje ili razvoj koga ili čega'. — Za ilo se nemoj ti starat, to je moja briga. ~ o bolesniku, o ku
    Bunjevci su živili u zajednicama, a najstariji je bio starešina.
    li u jedan džak, pa smo poklanjali prosjakovima.
    . staro i mlado 'sav narod'.

    iš, onda moraš i starit. ~ se 'ponašati se kao stari ljudi'. — Borme se svakim danom sve većma stari.
    o med mladež?
    kle godine života, staračko doba'. — Doživio je duboku starost. 2. 'briga'. — To nije tvoja starost kako ću ja živit. Izr. ~ je r
    nske strane ~ nevestine)'. — Doneli su stolac do kola i onda sam sašla, taki je red da se dvori starosvatica.
    sobi su imali samo dva starovinska kreveta i jedan dolaf. — Ne možem ja didu nagovorit, kad su oni starovinski i nece da

    omak samo malo niskog stasa.


    ad stasali i imam tri momka odjedared.

    tojim? 2. 'stanovati'. — Ćer njim se udala, al neće stat kod svekrove, mladi su oma izašli is kuće.
    svukla da dugo nije mogo stat na noge. 2. 'stupiti'. — Stao je na avlijska vrata i jedva smo ga uzvali unutra
    sadevanje krstina'. — Vi snosite u stave, a mi ćemo dit u krstine.
    omšijama da ne iđu tudak, napravili su priko žita stazu. Izr. ić utrtom stazom 'držati se isprobanog postupka'.

    i, privrediti'. — Sve što sam steko to sam uradio sa ovi moji deset prstivi. Izr. znojem ~ 'napornim radom ostvariti nešto'. ~ pame
    mi maramu i dobro stegni kukalj da se ne odrlši. 2. 'pritisnuti, spopasti (dugovi, nesreće, bolest)'. — Stegli su ga du
    poslažemo dunc od višanja.
    ovo je prava stelja.
    čvrsti steljac da se vitlo dobro okreće.
    retom, od bola ili nevolje)'. — Leži bolesan u krevetu i vazdan plače i stenje.
    ini mi se da će bit kiše.
    mi je nana zdravo bolesna. Nije imo ni kučeta ui mačeta, pa mu se i život steščo.
    ve su stevne, zato sad nemamo mlika.
    a dica istukla. 2. bot. vrsta trave, divlja mrkva (postoji verovanje da je cvet ove biljke u davna vremena b

    o stidna kad ode nikog ne pozna.


    rom. 2. 'ustezati se, ustručavati se'. — Nova mlada se uvik u početku stidila od svakoga.
    adan pa zato neće kolača.
    edo oko sebe.
    ekim koji je bio izmakao'. — Zajedno smo pošli, ja sam samo malo sio da se odmorim i nisam ga ni stigo do varoši. b. 'progone
    manji livanje da malo stine. ~ se 'utišati se, smiriti se'. — Ne vidiš da se zapinjušilo pa ne teče, pušti da se stine malo, p onda
    vatru i stinjala se.
    paš samo ga stinji.
    Jedva smo stirali dicu s trišnje toliko i(h) se popelo pa samo bobaje ko vrepci. 2. 'prisiliti sve da se skupe na jednom mestu'. — Stirali smo

    ku da je ne možem ni zakopčat. ~ se 'stisnuti se na manji prostor'. — Jel smo mi široko natovarili, jel se stisnila kapi.a, pa ne mo
    za rogove i stisko ga nu(z) zid. 2. 'osećati neku teškoću'. — Stisnili me u grlu pa da se zagušim. ~ se 1. 'skupiti se, šć
    ko stišala glas da smo je jedva čuli, znali smo da joj je došo kraj. Uzimo sam lik, nado sam se da će bol stišat. 2. 'u

    — Didina stiva lula je srebrom okovana i sa višnjovim kamišom.


    ziti jedan iza drugoga'. — Stižu se oblakovi, oće 1 kiša?!

    '. — Dokleg ću ja ode stojat? 2. 'nalaziti se (o stvarima)'. — Kuruzi nam još stoje u čardaku, nismo i(h) smrvili; — Staro vino sto
    ći na suncu sve dok nije došlo mu rđavo, pa je pao. Izr. dobro ~ 'koji ima dosta imovine'.
    , kad me puštate da vam vako stojećki divanim.
    sta stoke. Izr. krupna ~ 'konji, krave'; sitna ~ 'svinje, ovce'.
    dnem. stotica ž v. stotinjarka.
    od sebe, al to ne znači da moraš sve potrošit do poslidnjeg dinara.
    umpuje da stotinjarke lete na sve strane.
    sino s kola, posli ćemo ga unet na tavanac pod naslam. ~ se 'naglo se spustiti na nešto, negde'. — E, Roko, baš se

    pomislila da ću se oma srušit. izr. bit u stravu 'bojati se'; ~ me vaća 'plašim se'; ~ božji 'strašno, užasno'; utirat kom
    me samo onda nađu kad triba za koga vokšovat.
    su letili na sve strane, prava straota od Boga.
    čovika, al još većma za ono dvoje mali dice, da i(h) mećava ne zavije.
    ćanje straha, užasan'. — Za nas je maćva bila strašna žena, prava vištica.
    i plašenja ptica'. — Vrane se ne boje ni strašila, toliko i(h) slece na kuruze i sve će sime iščeprkat.
    me straši u mraku. ~ se 'bojati se, plašiti se'. — Nije se strašio ničeg i nikog.
    ta tako sam se uplašio jel sam strašno klapio.
    o zaprepašćenosti'. — Bila sam sama kod kuće i taka me je strava uvatila da se nisam smila pomaknit s mista sve dok ba
    dnji deo je obično duži, pa se vidi ispod kola)'. — Uvatiću za strčanicu pa ću sam zanet kola.
    padne sa čega'. — Rukama strese duda da se sve crnilo ispod drveta. ~ se 1. 'uzdrmati se, zatresti se'. — Tako je zalupio vratima da su se c

    Zašto si strgo jorgan s mene?

    e, bolesni su. 2. 'dever (odm.)'. — Stričko su kazali da danas neće jašit na vrancu.
    aljen od nas po sata oda.
    ili šepicu od strigana.

    vina'. — Odavno smo naieli bure s vinom, slabo smo ga trošili, pa se uvatio striž.
    e, biće striža ovaca.
    . — Mogo bi sać s kola da konji lakše vuku, vidiš da je tune malo strm put.
    svu zemlju odnese z grede, zato što strmo teče.

    se 'ugasiti se'. — Strnio se lampaš, cigurno je nestalo petrolina.

    a strovalila zaklopce sa stelažije.


    sve ili mnoge potrpati'. — Nemoj da strpaš u šafuner sve jedno priko drugog već sve lipo namisto. ~ se 'nagurati se

    kim, neugodnim'. — Strpi se malo, doćeš na red i ti, samo dok još skupimo koji dinar više. izr. Strpljen spašen 'strpljivost se nag
    , neugodnog'. — Najteže je u nevolji sačuvat strpljenje.
    vi visibaba.
    jedno dva struka peršina. 2. 'najuži deo tela između grudi i bedara'. — Bila je tanka u struku, da si je mogo s rukam
    a ili naprezanja)'. — Manite se skakanja, strunićete trbuv. ~ se 'dobiti bolove, grčeve u trbuhu usled nekog jakog n
    će nam strunit.
    iza sebe ostavio strv.
    ad bi mogo ovaj klin malo stuć. ~ se 'udariti se, povrediti se'. — Stuko sam palac, pa mi je otpo nokat.
    Studeni uvik donese sniga.
    ane stup u kući,
    pca. 2. 'jedan od četiri uspravna tanja drveta na saonicama na koja se osianjaju daske'. — Kad stupci popuste lako mož ispast iz s

    sitne zrnasti plodovi, stupa'. — Istuči u stupici jedno dvi šake ora.

    g pijanduru unutra, počo je skidat čakčire, taj će i gaće nasrid avlije sturit.
    . — Najdared se smračilo, a kiša se stuštila ko iz kabla da lije. 2. 'naglo i brzo jurnuti'. — Ivan istrča napolje, a Đuka se stušti za
    na uvik štogod stvara u kujni.
    ad mrziš druge ljude, a čovik si ko i svi drugi. 2. 'životinja'. — Bojim se miša, a on je tako smišan, mali stvor. Izr. stvora ti (mu,
    e)' — Nije samo čovik božje stvorenje.
    čega (o Bogu i natprirodnim bićima)'. — Bog je za šest dana stvorio svit. b. 'izraditi, proizvesti'. — Moja ž
    prid stvoritelja.
    zr. Velika ~ 'dan uoči Uskrsa'.
    su vlasnici platili za čuvanje.
    e subašluk, pa bi tio još jedan.
    će me upropastit.
    em u lice'. — Moram ja vas dvojicu sučelit, jel vako svako za sebe laže. 2. 'nasloniti jedro na drugo, uz drugo'. — Naša dva salaš
    ce starog salaša saziđali smo nov.

    Bože da s tobom na sud moram. Izr. bit pod sudom 'biti optužen'; božji ~ 'po religioznom verovanju kazna kojom Bog kažnjava z
    a, glinena, drvena, metalna ili od porcelana), koja služi da se u nju sipa jelo i da se u njoj kuva'. — Nije meni teško skuvat ve
    e samo suda, već polak zemlje je moro prodat i podavat prokatorima.
    osadi toliko se sudakat?
    đeno (od neke više sile) da se zbiva sa čovekom i oko njega'. 2. 'okolnosti i uslovi života; ono što nekoga očekuje, budu
    postupku i donositi presudu'. — Šta je zaslužio to će4 dobit, sad mu sude na sudu. ~ se 'imati posla sa sudom radi vo

    , ovaj se već sasvim iskido.


    '. — Vino je malo sudovno, osića se na plisnivo bure.
    inom određen da postane nekoj ženskoj osobi muž, suđenik'. — Doće i tvoj suđeni ako je rođen. Izr. suđeno neobađ
    uku i sl.)'. — Blaško suče tri deblje uzice, pravi štrandžice za amove. 2. 'vrteći ude šavati'. — Kad dida tako dugo suč
    ra je sukljala kroz pendžere i vrata.
    čena u ruvo od crnog sukna.
    češće šlingovane, a suknje od svile su bile rađene sa zlatom i portom. Izr. držat se suknje 'pokoravat se mišljenju svoje
    će ostat suknjaroš, to mu je u krvi i gotovo.
    i momak, devojka'.
    ć sukrvica.
    ne podigne ova sumaglica.
    nda je otrčo iz avlije ko sumanut čovik.
    sumanuto trčat po sokaku, mogu vas kaka kola pogazit.
    umnjati'. — Ako ti već sada sumljaš u nju, onda zdravo grišiš ako se oženiš š njom.
    uštaš u kuću.
    ma, al se furtom sumljivo osvrćo natrag.
    Ne da se ja bojim, al kad padne noć, sumno mi je sama bit.
    ča, možeš je zapalit o čeg oćeš, ne triba ti škatulja ko za drugu mašinu.

    ; zubato ~ 'sunčano hladno vreme'; prija sunca 'pre svanuća, pre zore'; pod našim suncom 'kod nas'; sunca mi! 'zakl
    — Ništa nije tako svitlo ko sunčev sjaj. ~ rađanje, ~ zalazak, ~ žega.
    rekorima'. — Baćo su digod malo izostali i kad su se pojavili na vrati, nana tako sunu na nji da su se oma istriznili.
    asuprot, suprotno'. — Zašto ti s bratom Antom u supor iđeš?
    amo su mi dvi krmače suprasne.
    kus, surija dice se okupila na vašarištu di je razapeta bila cirkuska šatra.
    ati, stvoriti (kao svoj poklon, učešće u čemu)'. — Ajde, Bolto, surkuj i ti jedno deset iljada, kad su svi dali da se put opravi, sramo
    ljanja sira'. — Namišaj mekinja u surutku i napoj prasice.
    odavat crip kad smo pokrfvali salaš i sa zida se survo na ciglje, obadve noge je slomio.
    aru, kaže da joj je majka umrla. ~ se 'sastati se s nekim usput, sresti se'. — Nikad da se susritnem s onim Gezom, obećo je da će nam svirat

    u došli pišce iz varoši, kako možemo tražit od nji da oma počmu radit kad su sustanuti.
    o kad se po vakoj vrućini radi od ranog jutra do mrklog mraka.
    čke'. — Ti malo požuri, pa ćeš i(h) sustignit prija varoši. 2. 'stići nekoga u razvoju, u uzrastu; izjednačiti s

    će nam žito izgorit.

    o se rane, pa nije čudo da je cila obitelj sušičava.


    ći na vazduhu, suncu ili na zagrejanom mestu)'. — Rano smo oprali košulje, prostrli i(h), pa i već na suncu su
    — Da j'e znao šta će sutra čekat, cigurno ne bi došo. Izr. danas jesmo sutra nismo 'svi smo smrtni ljudi'; danas sutra 'pre ili posle'.
    ar'. — Košulje su suve, triba i(h) skupit. b. 'koji je bez vode, presušio'. — Na našoj zemlji, prvi do je sasvim suv, moć

    nje žita'. — Odavno već nema ni jedne suvaje u našem kraju.


    '. — Evo, nalomio sam ti suvaraka, imaćeš za potpalu vatre. 2. 'neobrano i osušeno grožđe, suvo grožđe'. — Još sa
    noj duplji'. — Od radosti što mu se rodio sin, suze su same jftekle. Izr. gicat u suzama 'mnogo plakati'; natirat kome suze na o

    — Tila bi ja da ne plačem, al kad mi oči same suze.


    uzio ruvo da se jedva možem uvuć u njeg, a lipo sam mu na probi kazo da mi je tisno. ~ se 'postati uskim ili užim; smanjiti se'. —
    (o kobili)'. — Mrkuša je suždribna.
    , podaj njim prikrupe i vode, p onda i(h) zatvori.

    ine, nisi svaćen, kako si mogo puštit tu mladu curu samu na tako dalek put?
    ako ne bi bila, pa jedinog sina ženimo.
    e lica, zavaditi'. — Svadi i(h), Bože, da i(h) natučem. ~ se 'zavaditi se, posvadati se'. — Svadila se dica med sobom ni za šta; —
    njom štogod ozbiljno započet kad je ona svadljiva žena.
    zdravo za gotovo šta drugi kažu, al nemoj da bidneš ni svadljivac.
    ljivica, jel onda nema pogodbe.
    čerom. b. 'prekid odnosa zbog sukoba, zavada'. — U svađi je bio s rođenim bratom, pa se nisu zvali u goste.

    zi sa istim stvarima i samo me tu gnjavi.


    ću, samo da obučem svakidašnje ruvo.
    a po dolafu ] svaula je jednu bocu pa se razbila. — Grša i Šime su se trljali, pa je Grša svalio Šimu u pisak. 2. 'prebaciti na nekog

    čeli plest uža. 2. 'osloboditi se briga, osetitiolakšanje'. — Znam ja kad će meni svanil, kad umrem.

    — Kad si brze svardala, kad sam te još malo pre vi'dio na ćoši da divaniš sa snaš Marijom.
    — Svaki svat je dobio perlicu. Izr. stari — 'drugi svedok na venčanju, mladin svedok (prvi je kum, mladoženjin svedok)'.
    kuma. Izr. starosvatica 'žena drugog svedoka na venćanju ili druga svedokinj'a (prvi je kum i kuma)'.
    svatio šta sam ti ja kazala? 2. 'ovlaš nešto spojiti'. — Malo sam ti svatila puce, da ne spadne dok kući ne stigneš. 3
    ne pazimo se, pa nas nisu zvali u svatove.
    renutku kada devojka odlazi iz svoj'e kuće, kao i kada ulazi posle venćanja u mladoženjinu kuću)'. — Svirajte mi j
    će.
    vima'. — Bila je velika svatovska šatra za dvi stotine čeljadi.
    ra pravo svatovski i lipo.

    ćeš obuć svečano ruvo. svečano pril. 'na svečan način, praznično'. — Kad već dođe prid sam Božić, tako se niki sve
    bi zvat svećenika da ga ispovidi.
    ne zvali, al vako nije. Svedno ću i ja da odem, pa kako mi bidne.
    a svekrova prigovara.

    ala poštivat u kući.


    nije uvik pogodan za snaju. svemoguć -a -e 1. 'koji sve može, svemoćan'. — Uzeli smo mi i prokatora, al prid sudom nije ni pro
    jci i njenim delovima)'. — Zbog ranog mraza ruže su svenile. 2. 'izgubiti svežinu, fizički oslabiti, oronuti'. — Prizdravio jeste, al
    '. — Njeva kuća je bila uvik puna gostivi, a svaki doček je bio svesrdan i nasmijana lica.
    o, ako je tribalo u polju, ako je tribalo u kući, sve je svesrdno radila.
    i smo s komšijom pa smo za dva dana sve žito svezli i sadili u kamare.
    agledala kad je baš na tog sveštenjaka natrevila.
    'koji je predmet verskog kulta; koji je u vezi sa crkvom i bogosluženjem: ~ grob, ~ majka, crkva, ~ misa'; c. 'na koga je posve
    e drži. 2. 'praznik, blagdan'. — Sutra je veliki svetac, necemo ništa radit. Izr. Sveca mu, sveca ti tvog 'psovka'.
    ake svetice. 2. 'pritvoma ženska osoba koja se pravi skromnom i povučenom (ir.)'. — Al bi volio da se ja dočepam take svetice.
    ćenja: ~ vodu, ~ jelo o Uskrsu'. — Danas ćemo svetit nov salaš. 2. 'slaviti'. — Ne radimo, svetimo danas. v. po
    blizu vrata, u kojoj se nalazi "sveta" vodica'. — U staro vrime kogod je ušo u sobu, umočio je ruku u svetnjaču i prikrstio se, pa
    i, spleten u govoru, nespretan'. .~ oće on i zna, al je svezan kad sam štogod triba da uradi.
    . — Svezo sam konja za kola; — Svezo sam ti bućur i možeš krenit. 2. 'stegnuti nekome ruku užetom, lancem oko

    ćenih jednom vezom, zavežljaj, bala, smotuljak'. — Dono sam ti jedan svežanj mladog luka; — Baci koji svežanj kuružne prid

    m priživio dva svi'cka rata i meni je zdravo dosta ratovanja. b. 'koji je proputovao mnoge zemlje, koji đobro poznaj
    i sl. s provučenim fitiljom kroz sredinu koja služi za osvetljenje'. — Mi smo bili blidi, baš ko i mrtac koga su obasjavale svi

    smo bili na salašu; — Sviće, moramo požurit ako misllmo da prvi bidnemo.
    se nahvata na predmete sa kojeg kaplje voda'. — Na ambetušu su visile svićice ko dugački zubi.

    koji može potvrditi istinitost nečega'. — Šta mi ko mož, tamo nije bilo svidoka; — Pozvan sam za svidoka na sud. 2. 'kum i stari svat prilikom

    u kao svedok'. — Ja sam vidio kako se dogodilo, pa ako me pozovu zašto ne bi svidočio.
    đa što mu dam za ilo, samo zanoveta.
    dole'. — iđi svijaj Luju s trišnje, ne zna šta je dosta, pa će se priist.
    bube'. — Kupili smo pet meteri bile svile i šest meteri svile na grane. 2. 'haljina od svile'. — Kaka mi je to cura koja i priko nedi
    a svileno ruvo, a Mićo svileni prusluk sa zlatnim granama. b. 'koji je kao od svile, mekan poput svile'. ~ ima dagač

    lva se, triba utirat svinje u svinjak.


    ma sam bio svinjar priko lita.
    aru'. — I svinji su poznavali svinjarov bič, čim on pukne š njim, oni sami krenu.
    jaruša al me dika zove garavuša (nar.).
    vario tri debela svinjčeta. Izr. poljski svinji 'koji nisu u tovu'.
    ma, koji je od svinje'. — Nismo ostavili ni deku svinjskog sala, sve smo istopili u mast.
    e svinjski ponaša.
    Dopratio se kući: on naprid u jednlm karucama, za njim puna kola sviraca.
    čkom instrumentu'. — Moj dida su svirali u gajde, baćo još i danas sviraje u vrulu, a ja baš ni' u šta ne sviram. 2. 'proizvoditi zv
    ite, tamo što sidi na klupici'.

    i sve ništa zaigra.


    đenja, telesnog napora i sl.'. — Mislio sam da ću svisnit od vrućine, a nisam tio da se manem dok sve ne ugarim.

    nesložni. Izr. bižat u ~ 'odlaziti od kuće u tuđe krajeve'; bili ~ 'nepoznati, tuđi krajevi'; vidit svita 'proputovati po raznim zemljam
    nju, Margo, da sam jedva došla do šatre da kupim dici šećera.
    a. Izr. svitla pete 'sprema se za ples'.
    ko na danu. ~ se povr. — Nosio je stari, izlizani kaput, a rukavi i leđa su se svitlila ko da i(h) kogod uglanco.
    etiljka, svetlosni izvor'. — Marija, iđi naprid pa upali svitlo da vidimo uć.
    tovat dok su mala, posli je kasno.
    vitovni ljudi, al ne bi tribalo zato ni dušu zanemarit.

    ne vidiš da će ga san svladat. 2. 'obuzdati, suzbiti'. — Nije mogo da se svlada i prid didom se smijo, pa je zaradio batine. 3. 'nau
    ekriva neki prostor i oslanja se na ivične zidove'. — Podrum je bio pravljen na svodove. 2. (obično s atributom: ne
    o svojski rad, ni'ko se nije izvlačio i zato smo ga na vrime uradili.
    ski latio učenja i završio sam za doktora.
    ed je da i(h) dočekaš kako dolikuje rodu.
    bila svoljna kad se udaje za svog momka.

    e zemlje. Izr. ~ godine 'poslednji dan u godini'. — Čestltamo vam svr godine!
    svrabež po tilu, pa je osto kod kuće.

    produži, moja mijana će propast, već dvi nedilje mi nije niko svratio. 2. 'pozvati nekoga u kuću'. — Kad te nanese
    cinu za nova kola, on se oma počešo po glavi, mada ga nije svrbila. Izr. svaki se češe di ga svrbi, 'svako ima svoju brigu'; svrbl m
    će mi puce čim prviput zakopčam kaput.

    akvu školu i dobio neko zvanje: ~ doktor, ~ prokator'. — On je svršen popo, već davno je reko misu. 3. 'koji je postao zreo, izgra
    svršio užnu već je istrčo u sigranje; Dobro je učio al nije svršio za indžilira, došo je na salaš; Svršili smo sav poso
    ki je bio umoran da je zaboravio čorape svuć i lego je u njima. 2. 'vukući skinuti, spustiti sa visoka'. — Svuci mi on
    i, nigdi ga nema.

    ako šacuješ, koliki mogu bit moji ranjeniki teški?


    čega.' — Šta će ti dva džaka za tu šačicu grava?
    vi ga znadu da je neradnik i šafar.
    orius.' — Metni malo i šafranike u čorbu.
    dan šafuner.

    — Stisni tu šaku. — Otvori šaku da vidim šta skrivaš u njoj? 2. 'količina nečega što može stati u stisnutu šaku'. — Ne triba mi vi
    at da možem s jednom rukom to sve ponet.
    našu dvojicu, šakaje se.

    jel divani ozblljno jel je šala. Izr. brez šale 'ozbiljan razgovor'; ni mu je do šale 'nije raspoložen (za šalu)'; zamećat
    čovik, a dođe tu med mladež pa samo šalabaza.
    Šalaj, diko, pa šalaj, udaću se u Žabalj (nar.).
    elen ora debo lad, blago onom ko je mlad, blago onom ko se voli, srce ga ne boli — šalaj! (nar.).
    čkom biču stočara)'. ~ imam šalangov od žute kože. ← mađ. sallang.

    nama šalili. 2. 'usuđivati se, izvrgavati se opasnosti'. — S puškom se nije šalit. Izr. ne šali se s glavom 'to nipošto ne
    zora (izvana), žaluzine'. — Čini mi se da se sprema nika oluja, triba zatvorit šalukatre na penžerima.
    jel je zdravo šaljiv momak.
    n šaljivdžija pa ga nikad ne drže za ozbiljnog čovika.
    otvorio, već se šaljivo smije.
    ona, na sredini ima prorez za hvatanje rukom pri nošenju, šamla'. — Prid veče kad zaladi, ljudi iznesu mali astal i šamedle, pa se

    o vodu, pa se put dulje održavo. 2. 'dubok rov (odbrana oko grada, tvrđave)'. — Oko stare tvrđave di je crkva, bio je iskopan šana
    saznala šta je, al kažu da je štogod cura šanadna u noge.
    čiš ni taj šančić?
    ći dovuko do kola.
    ogu, kogod ga je udario batinom po nogi i ošanto.
    šta, malo se ubovo, pa sad šantika.
    s s nofee, al još iđe s batinom i pomalo šantuca.
    ani na glas, šta mi tu šapćeš ko da ie to nika tajna.
    , jel obadvoje šaplju.
    o da ti šapnem štogod.
    — Di ti je krmača šara?
    u metalu, drvetu i sl. radi ukrasa'. — Baš je lipa ta šara na marami.
    ć Marko njegovog vinom.
    m kolima, koji je privezan lancima za stranice; stražnji deo kola'. — Pazite da ne izgubite Miška kad ste ga sili u šarage.
    — Svirajte mi svirci šaranac, nek se znade da sam ja pijanac (nar.).'
    '. — Šarala sam samo sobu; — Šarala sam jaja za Uskrs. 2. 'biti neveran u ljubavi, u braku'. ~ ima ona dobrog čovika pa zato i ša
    m je otelila lipo šareno tele.
    emo ostavit za kraj.
    ne nosi šareno.

    kvir vrata, prozorska krila, poklopac na kutiji i sl. — Podmaži te šarke na vratima da ne škripe tako.
    voja tri pulina.
    ojim se da će nas kiša polit.
    a'. — Znaš li ti da ona moja šarulja daje više od dvaest litara mlika.
    Šaš je u dolu bio visok da se čovik nije vidio iz njeg.
    se samo pravi da je šašav.

    će se dobro završit.
    i ko šaške 'suviše gladni (koji sve jedu čega se domognu)'. — Nakuvala sam ja dosta, jel kad stigne ova moja šaška, sve
    iki su nam svatovi bili veliki.

    va sašivena komada tkanine ili kože'. — To je tako sašila da je od sami šavova.


    j u šavolj vruće vode, oću da na parim noge. 2. 'drvena kaca za kupus'. — Evice, peri noge, pa ćeš gazit kupus u šavolju, ostavlja

    će se ščeljavaje.
    snažno stegnuti, zgrabiti'. — Ne bi ja to sad znao da kažem, al me je tako odjedared ščepo. — Ona je prva ščepala loptu, a ja nis
    ivanje'. — Triba šporovat šećer. izr. krištalj ~ 'šecer u kristalu'; pra ~ 'šećer u prahu'; med i ~ 'veoma blage naravi'.
    ču kad je ne šećeraš.
    ć toliko šećka snaš Roza isprid naše kapije?
    glavi, al neceš sa mnom ić i gotovo.
    ak, a zarada nikaka. Izr. šegrcka škula 'škola učenika u privredi'.
    će od tebe postat kadgod kalfa. Izr. nije mu ni šegrt 'nije mu dorastao'.
    krene sokakom, onda je bolje digod se sklonit dok ne prođu.
    četri godine.
    z šenflik se ni pile ne voli provlačit jel se bode.

    ad stoji na dve noge). — Ajde lipo šeni pa ćeš dobit mesance.


    , od silnog pića šenio je sasvim.
    o da je malo šenut.

    šeperje na metli, moraćemo svezat novu metlu.

    e važan'. — Šepuri se ko naduveni pućak.


    čka)'. — Šeputka na jednoj livči se prokinila, moraćemo je nanovo okovat.

    veta, znaš da će tribat maloj curici.


    ati (oko nekog posla)'. — Kaži Bolti da ne šervanji tamo vamo, već nek iđe pomoć Stipanu kuružnu vozit.
    , šešir nakrivio, cigurno je malo trgnio.
    eširdžija propale, jel ja uvik nosim šepicu.
    pa misli da se sakrije od svita.
    iflice)'. — Jednako volim lakumiće i šeširiće. 2. 'mali šešir, dem. od šešir'.
    , triba podignit šetalicu.
    mora i razonode'. — Ako se šetam s tobom, još nisam kazala da te i volim.
    — Šta mi divaniš da si bio u šetnji, ko još u ovo doba noći iđe u šetnju?!
    ve uvik rano ujtru pivaje. Izr. pečena ~; čeka da mu padne pečena ~ s neba 'ne voli da radi'.

    velja kad obruč popušti,


    vaje na šezlonu.
    ukama. 2. 'udarac prutom, palicom'. — Borme sam danas primio od ucitelja pet šiba po dlanu. 3. 'šipka na đermu o
    da bi se dica sačuvala.
    d vidiš da su kola zapala i da i(h) sami ne mogu izvuć. 2. 'udarati pod naletom vetra (o kiši); duvati u snažnim nalet
    sam se izgrebo.

    čja, šta se tu drečite.


    uz kazivanje reči "Šic")'. — Sta da radim kad je napolju velika zima, u vrućoj sobi smo se šickali.

    Oprala sam ja već tanjire, šikarim kastrone.


    a krv sve šikće iz prsta.
    siko nogu na kosu, da mu krv sve šiklja.
    rv mu je najdared šiknila iz nosa. 2. 'naglo se rasplamsati i dići u vis, buknuti'. — Ne znamo kako se zapalila, mi s
    ov)'. — Spremam i ja desetak šildana za tov.
    pre izbušimo šilom.
    k je na debljem kraju probušen i kroz njega provučena šparga ili tanki kajiš, koji se natakne na ruku kad se gule kuruzi šiljkom.
    stojlm tu ko na šiljboku.

    esi jedan bokal šaljera. Izr. ~ dobar, odeš kući modar!


    e za proštenje.
    Iznesi mi onu kapu sa šimlom.

    anje krova'. — Tribaće popravit šindru na košari, vitar je na misti načo.


    = jedna vika)'. — Dao sam mu četri šinika simena žita.
    veterinar koji loše uradi neki hirurški zahvat na životinji (pogrd.)'. — Mani ga, to je pravi šinter, skroz je iskasapio kravu.
    sima lutalicama'. — iđem u šinternicu, moždar ću nać mog kera, ako ga nisu oderali već.
    vljen između kažiprsta i srednjaka kao znak poruge ili prkosnog odbijanja, uskraćivanja nečega (pogrd.)'. — Šipak tebi pa
    ar u svu šir sadit ripu?
    o na urlap. ← mađ. surgony.
    ta kad nam taki gosti iđu.
    rive)'. — Pušti šišaka napolje nek se malo protrči.
    ivom)'. — Veži šišakinju za kola nek se malo prođe.
    Zašto me šišate do glave?
    o sa šišeta ular?
    čelo'. — Take su joj dugačke šiške da joj se jedva oči vide.

    nine, kože i sl'. — Šijem novo ruvo. ~ se u izrazu: nit se šije nit se para 'ne menja se (obično se kaže osobi u starijim godinama)'
    kesu, kasnije medaljica (nosi se o vrpci, kasnije na srebrnom ili zlatnom lančiću oko vrata)'. — Kako si se ti pravo kad ni škapul

    na škatuljica s pucadima?
    škembave prasice, od ti nikad nece bit ranjeniki.
    eš, škembo, med debele svinje?
    . — Moramo škiljit kad smo ušli iz mraka u svitlu sobu. 2. 'odavati slabu svetlost, slabo svetleti'. — U sobi je samo jedna mala s
    kipa vode da operem noge.
    )'; 2. dem. od škip. — Mali zdravo voli da se brčka u škipiću.
    o kod dece)'. — Dite su stegli šklopci i sva je pomodrila.
    avi, makazama, zubima i sl.)'. — Čula sam da škljoca brava, cigurno je došo kući Ivan.

    oš ostala napolju.
    ako mu ne škodi šunka?!
    na, bolje bi bilo da ne pušiš.
    a, imam samo jednog škopca.
    itelj te cigurno ne uči da tako škrabaš. ~ se 'češati se. — Toliko se škrabaš ko da si pun ušivi, škrama ž 'beznačajna
    meni nisi dao juče šećera.
    ću zubima.
    o ga je škripac pa šanta na obadve pridnje noge.
    ć si se privrćo po krevetu i samo škripio, pa ni ja nisam mogla spavat; — Škripi đerma ko je na bunaru (nar.).
    g štiglinca u tako gadnoj škrljetki?
    — Kako to iđeš kad furtom škrobućeš s papučama.
    i'. — Kiša je cio dan škropila. 2. 'prskati kapima vode ili kakve druge tečnosti'. — Lišćem od zimzelena škropili su mrca svetom
    este, al ja nisam vid(i)la škrtijeg čovika od njeg.
    jeg, ni prosjaku nikad nije dao komadić kruva.
    on je velika škrtica.

    oš i ja kad sam tamo išo u škulu.


    će i omatoriti ko škularac.
    za patikarku.
    škularit dok u baće traje lanaca.
    Naša škularka je zdravo dobra žena.
    i ružit, onda škutika proradi.
    ac brez šlajera.
    tinja da se ne dodiruju)'. — Jedan kraj šlajfne je svezan za jasle, a drugi obišen o tavanicu tako da ga konji ne mogu zakora
    im, al ne vridi, uvik je on tako šlampav.
    nasađivaje kvočke.
    či pri kopanju bunara)'. — Šlig sipajte u baru, pa ćemo je tako zatrpat.
    a samo idu za mamom i šlincaje.
    e, tvom šlingeraju nikad kraja: jedno dobro ne zavrsiš, a dva nova počmeš.
    e i suknje praveći rupice i njihovo opšivanje), šlingati'. — Samo ćemo rukave košulja šlingovat.
    li željezničku prugu)'. — Danas su prodavali stare šlipere.
    daj da ti pomognem, dobio sam same šloćke.
    i za šlosera.
    ekmez od šljiva, rakija od šljiva.

    čisti šljivik.

    ivane, kad su nji trojica popili već litru šljivovice.


    čev križ.
    otriznit kad po cio dan šljoka.
    šmekle ko Lizina Marta.
    luži za glačanje i čišćenje metala i obrađenog drveta'. — Veliki nož je zarđo, triba ga šmirglom očistit, p onda podmazat maš
    glaje motike, spremaje i(h) za kopanje kuruza.
    . — Šta ta šmizla traži med poštenim divojkama?
    si zagledala u tog šmoklju?
    č ći bale kroz nos'. — Nemoj više šmicat, jel ako te baćo čuju, još ćeš dobit i batina.
    su mi taki niki šmrcavi.
    u viknem, oma šmrcavo zaplače.
    dobru smo žilu naišli da ne rnož šmrk da savlada vodu.
    os sluz, bale'. — Dokle ćeš da šmrčeš?
    o šmrkava ovca.
    momak, a otac još uvik š njim postupa ko s šmrkavcem.
    na — i ona bi svileno ruvo!
    a šmrknem, a posli mi opet teče na nos.
    čovek'. — Otkud med vama Šimun, taj šmuciger.
    ajcu Brunu.
    bolje vide šnekle na čelu.

    ć Lojzija, toliko šnjotat, već prodajte tu kravu kad vam take lipe novce hudimo za nju.

    estrin muž'. — Doće nam sutra u goste sestra i šogor sa dicom.


    a nemoj drukput meni poručivat po mojoj ženi a tvojoj sestri. 2. 'druga devojka prethodnoj Kod istog momka (pod
    rškom, šalica'. — Daj one malo vece šoljce za mliko.

    ljesnuti'. — Šopi ga po turu, pa će oma reda bit.


    oru je posaaeno cviće. 2. 'red kuća u ulici'. — Ne znam takog čovika da živi digod u našem šoru.
    na zid od salaša. 2. 'odbacivati rukom, nogom ili štapom'. — Nemoj šorat tu maramu tamo vamo, ako ti sad ne triba, smotaj je i
    čelo se i naše selo Sorit, sad se već podižu kuće s obadve strane puta.

    (sa unutrašnje strane iz dva ili više delova, od dasaka)'. — Otvori špaletne da se bolje vidi u sobi.
    ego špargu, ne možem da je odrišim.
    oši našeg sokaka otvoren je nov špeceraj.
    na levešu se minja nako kaka je i moda.
    m špica od oni veiiki bundeva. 2. 'žbica na točku (zaprežnih kola, bicikla)'. — Napukla je jedna špica na točku od kole
    na malo veća špijoda da pripnem veliku maramu.
    ći samo ja volim špinat.

    dar dono i(s) škule?

    a špotat. — Sva dica me špotaje da će me magarac vijat ako ne dobijem novo ruvo za Uskrs. ~ se 'rugati se, izrugivati se'. — Ak
    rojiš u špricerima.
    a pravilno izgovara sve glasove)'. — Fain šprljeka, jel misto "r" uvik kaže "J", pa ispadne misto mrak ~ mlak.
    i je kamara šreg. pril. 2. 'ukoso, kosimice, popreko, nahereno'. — Taj tvoj stup, kako mi se čini, sasvim šreg stoji.
    u, ne bi zakasnio ajzliban. 2. 'razmak između dve stanice, dva mesta'. — Ti si fain veliku štaciju pripišačio od Tavankuta do varo
    u štafiru pun dolaf košulja, sukanja, peškira i svega što triba za jednu kuću.
    nisu izneli štajer za ona dva lanca što smo kupili od Mukije.
    Izgubio je jednu nogu u ratu i zato je išo na štakama.
    )'. — Na godinu ćemo nadozidat štalu.
    u jel samo tako ćemo moć podignit kola i zaminit satrven točak.
    m prodavnicama'. — Kupio sam šećera dvi pune štanicle ot po pet kila.
    ri hodu'. — Sićam se dobro, dida nikad nisu izašli na sokak brez štapa u ruki. Izr, dovest koga do prosjačkog štapa 'veoma osirom
    za obradu'. — Štavili smo telećje kožice. Stecla ž v. štezla. štecna ž v. štezla.
    štediša al se to vidilo kasnije, skupio se. Izr. u štediše svega biše, u radiše još i više! (posl.).
    ogućno'. — Štedi snagu, sinko, tribaće ti i za posli.
    ke želje da se dobije hrana)'. Vidi kako ti ker štekće, mora da je gladan jel žedan.
    pis štemplu. 2. 'marka (poštanska ili taksena)'. — Koliko štemple đa zalipim na pismo?
    za onog rata, kad su još i novce štemplirali.
    zdilili tolike štence? Izr. prinet štence 'raskinuti sa starim vezama'; podilit štence 'razvrgnuti nešto zajedničko'.
    nad. 2. 'hladna prostorija (pogrd.)'. — Šta ste me metnili da spavam u čistoj sobi, ladna je ko štenara.
    čakšire sa strane (punjen vatom)'. — Štenci se tako ušivaje da kraj dođe do gornje ivice sara na čizmama.
    e slobodno dirat štene dok ne progleda; — Kera nam ima pet štenadi. Jzr. ~ jedno 'za dete (pogrd. i odm.)'.
    o ti triba, neće više da šteni. ~ se 'kotiti se (o kuji)'. — Čim se bidne štenila, dobićeš i dva šteneta ako oćeš.
    e nego što je bilo'. ~ imali smo štete u svinjama. b. 'kvar nanesen nekom mehanizmu i sl.'. — Kazala sam
    Sad ispada da bi bolje bilo da nismo sijali, pa ne bi štetovali. 2. 'propustiti priliku'. — Štetovali ste zdravo što vašeg Ma
    č čivijom učvršćuje za osovinu kola)'. — Dobro podmaži štezlu kenjačom.
    mesta)'. — Malo se štigajte vi na klupi, napravite mista još za jednog momka.
    — 2. 'nestašan, živahan dečak (fig.)'. — Di je onaj štiglinc Pajo?
    nema se za to kada.
    kom'. — Nane, Vranje me furtom štipa.

    jedu), Amaranthus'.

    a naša štirkara pravi štirku od brašna.


    ine se uvik štirkaje, manje se prljaje posli.
    posli užne legnu i štiju novine.

    ne dok ne proštije sve njegovo štivo.


    ću ti kazat. Izr. ~ što je lipo 'izuzetno lepo'.
    , ne štuje ni druge!
    e moje, a dokleg tvoje.
    — Malo deblju štrajflu triba metnit između ždripca i kobile. 2. 'mera kojom se Ietve na krovu raspoređuju prema d

    konja'. — Vranci su pokidali štrange u novim amovima.


    štrangara možeš kupit sve štrange i ulare.
    ćica i još ranit toliki josag.
    rauom'. — Neću da štrapaciram konje za dva džaka žita. ~ se 'zamoriti se (hodajući), istrošiti se'. — Zašto ja da se štrapaciram i
    u'. — Kad smo mi stigli pod salaš, kiša je već počela štrapat. 2. 'šarati zid (umakanjem vunenog prediva ili male me

    akije promelja po usti i šfrcne na zemlju.


    kola da možem okrenit u avliji.
    d štreca ispod rebara. 2. 'trzati, drhtati, prezati se'. — Sva štrecam od strava, lud je kad se napije. ~ se 'trzati se'. — Ne diraj me i
    ce ga štrecne kad mu samo spomeneš sina. 2. 'trgnuti se'. — Samo nek glas oca čuje, oma ga štrecne. ~ se 'trgnuti s
    u one tamnije vune, triba mi da zavrsim čorape.
    za Josu da mu se štogod nije dogodilo kad ga tako dokasno nema.
    '. — Nije se znalo od čega živi, a izgledo je ko pravi štricika.
    čorape i rukavice.
    keraj je uvik nosila u nikoj kotarci. 2. 'radnja za štrikanje, pletenje'. — U štrikeraju si mogo dobit svakake viine i gotovog štriker
    napolje u avliju i da mi niste više pravili štrkalj po sobi. 2. zool. 'parazit na telu životinja, Oestridae'. — Štrkalj se uvuko u ovce i
    i, taki je štrkljast momak ko doronga.
    ć okomito (radi sušenj'a)'. — Ja turam na kolicama valjke i štrocam i(h) napolju da se suše.
    i posli se sve smiri. 2. 'pogrešiti u nečemu, napraviti kiks'. — Mislio sam da je sve kako triba, al digod sam moro štrocnit el nije
    drži ravnik na plugu.
    moj štrofit tako čvrsto, ko će ga posli skinit.
    č će samo krmače štrojit, a nerista ćemo mi sami štrojit.
    čice i neristove.
    , vide ti se štrupandle na čorapama.
    am, mora bit da me kogod spominje.

    uh pri štucanju'. — Ja se nasmijem i najdared štucnem.


    ve)'. — Volio je da štucuje brkove.
    tako su študenjaki napisali, onda j'e valdar tako. 2. 'veliki račundžija, lukav čovek'. — Ako ćeš s Vecom trgovat, onda se pripaz
    grede cemo danas učvrstit trsku, a onda zabacit zemlju u kojoj je umlšana plrva i tako će bit zavrsen i štukatur, pa nek se suši.
    ulom ti njega po leđima.
    o zrno nema brašna.
    e šubaru na klepave uši.
    mesto šaraga u vožnji kukuruza)'. — Šuber naprid i natrag, a daske sa strane.
    ći'. — Nji dvi uvik štogod šuć muć i kriju od nas, samo da ne ispadne mućak od tog. 2. ~ pa proli (pa opet nado

    la salaš nikom šućmurastoni farbom. 2. 'neodređen, nejasan, zagonetan'. Ja ga pitam za ženidbu, a on mi dao taki niki šu
    bies'. — Deran nam je digod dobio šugu, kad se tako češe. 2. 'vrsta dečje igre'. — Kad se dica sigraje šuge, onda na
    avo prase. — On je pio, a žena je krala sve ot kuće ko šugavi pacov.
    reda šujtaš.
    nim prstima predstavljaju jedan šuk)'. —- Mogo si ostavit malo šira vrata, barem za jedno po šuka.
    u vis kovanog novca iz zatvorenih šaka i pogađanjem lica i naličja palog novca)'. — Šta je s ovom dicom, ne znadu se drugog si
    creva, nastali proširenjem vena na tom delu, hemoroidi'. — Muče me šuljovi, ni sidit ne možem redovno.
    đu žandari, on šumangele u kuruze.
    — Udari mi šunegle na pete i okolo na đonove.
    m; tako pripremljena svinjska plećka'. — Samo smo stražnje šunke ostavili.
    nka'. — Od šunkaša su dobre i divenice i šunke.

    ade i šunja vamo. ~ se 1. 'polako i tiho, oprezno se kretati, prikradati se'. — Poslušaj malo, ko da se kogod
    unjavijeg čovika od ovog Bence.
    ne hrane, alata i sl.'. — Čutke smo sadili u šupu.

    it šupljikanje, to je bila velika njezina dika.


    terijalu sa opšivanjem ili izvlačenjem žica i zatim radeći razne mustre'. -- Moja ćer i veze i šupljika. ~ se 'ispunjav
    i kod svinja našeg Nikolu? — Nisam, bilo i(h) je tamo šurnajst.
    e basamage prid kućom. 2. 'tajno se dogovarati, pripremati podvalu'. — Često viđam Vecka i Boltu zajedno, samo da ne šuruju št

    ar kaka šuša pa kupuje svilu. — Neću valda da mi makar kaka šuša zapovida.
    — Majka su mi naštrikali lipe šarene šuše.
    la sam niki šušanj, valdar nemamo miša u špajcu?!
    , na njoj šuška svila. 2. 'nešto tražiti po stvarima, prevrtati, čeprkati'. — Ama, šta šuškaš već toliko oko te vatre?
    ubne suglasnike, vrskati'. — Ta ni divanit ne zna ko drugi, šušnjeta pa ga ne mož razumit.
    ula, štogod je šušnilo tu u žbunju.
    e, da mi ne pokisnemo?!
    mo što nije i vamo stigla.
    zato sam ga prodo. Izr. ~ s rogatim (ne može se bit) 'goloruk ne može izaći na kraj s moćnijim od sebe'.
    čom, bogo moja!
    ćri tako bit šuturla, jel vi prija potrčite neg što ja viknem: šuturle! 2. 'dečja igra (u kojoj se deca postroje po parovima, a jed
    m Švabicom.
    — Ma, šta mi tu švabika, ništa ga ne razumim.
    a, al znam zacigurno da je Švabo.
    ja divojka zvala, kad ja ne bi švalera držala?! (nar.).
    ati se'. — Ja bi se švalerala, al je u švalera vira ko u kera. — Lipa si mi ti žena, kad ti se čovik na očigled švalera!? — Da i(h) sto
    nani pribacuju: Tvoja ćerka sveg svita švalerka! (nar.).
    nata švalja u čitavom kraju.

    aje jedan drugog kandžijom.


    ije mogo dalje švićnit kamen. 2. 'bičem udariti'. — Kad ga je onda švićnio po leđima!
    čuje kako švigar puca. Izr. na kraju ~ puca 'kad se sve završi, znaće se pravi ishod'.
    ćarac, nek se znade da sam ja švigarac (nar.).
    ko je okupila momke oko sebe.

    ko zagledaš, švorni ga tamo digod u ono trnje ni tako ničemu ne služi. 2. 'udariti'. — Miči se odale, jel ću te švomit da

    čno i nespretno nešto raditi'. — iđi vidi šta onaj tamo već toliko švraga, po sata na njeg čekamo, a triba da smo odavno krenili
    popila 'govori gluposti'.
    ka da joj i divojke mogu zavidit.
    ka po kujni, poso joj samo leti iz ruke.
    baka da jednu zavijem, ovaj moj bagov smrdi da ne mož većma.
    dobro operi. Izr. gori mu pod tabanama 'nalazi se u opasnosti'; potprašit tabane (nekome) 'naterati u bekstvo nekoga'.
    arati po tabanima'. — Josu su tabanali u zatvoru.
    čitelj pozove na tablu, ja se tako zbunem da ništa ne znam napisat.
    — Naštrikala sam ti dva tableta da i(h) mećeš pod boce na astalu.
    đaci osnovci pisali'. — Ako i ovu tablicu razbiješ, onda ću ja tvoju glavu razbit. 3. 'niz podataka o rezultatima neke ra
    š pripisat zemlju što sam prodo, bang mi nije skinio tabulaciju, a ja sam zajam vratio još lane.
    i za zajam tabuliraš kuću u varoši.
    ča i metnila na astal prid nas da idemo.
    uz koju se vezuje mlado povrće, mlado voće, loza i sl.'. — Moramo poudarat tačke i vezat paradičku. 3. 'konačna odluka'. — To
    itke (grašak, paradajz i sl.)'.
    će ili vinova loza radi višeg rasta)'. — Danas smo tačkali grašak.

    ici)'. — Kažu da je taki snažan bik bio da ga ni taglovom nisu mogli ubit. ← mađ. taglo.
    sti'. — To je naš tajan divan i nemoj da zapitkivaš ni tako ti necu ništa kazat.
    Dome, ti štogod tajiš od mene?!
    će bit više tajna.
    kod koga se sve ništa tajno radi.
    kad ti kažem ~ koliko se latio lajanja!
    kad te zovem.
    se dere ko magare, toliko je razmažena.
    akoc, kruv sam zakuvala, sad samo nek se krene, pa u pec nek se peče.
    uništava useve'. — Juče smo izlivali takunice (sipanjem vode u rupe uništavali ih).
    om bratu, triba sestrin tal. Izr. treći ~ 'treći deo'.
    ća neuredna kad po cio dan talaćka u komšiluku.
    ćkuša.

    rije i skuplja na dnu posude'. — Badavad okrećeš slavinu, nema više vina u buretu, osto je samo talog.
    i on kad mu je stric umro.
    — Natrla sam krumpira, sad triba sačekat da se štirka taloži.
    čno samo jedan u zaprezi)'.
    taljigama'. — Cio dan smo pisak taljigali. 2. 'mukotrpno raditi vući, tegliti'. — Šta drugo možem već taljigat, kad ranim petoro us
    samo jedan konj)'.
    ći i sl. istrebljivati'. 2. 'jesti i piti u velikoj količini, satirati jedući i pijući'. — Ja nikog ne čekam već uveliko tama
    alicom po žicama'. — Vollm tamburu kad svira.
    mbure, al neću da mi sin budne tamburaš.
    ema bolje tamburaške bande.
    god od njeg, po cio dan tambura.
    — Nosi tamburicu pod pazuvom ko Ciganin prase.
    koja zapaljena razvija prijatan miris'. — Ja samo čekam da popo zakadi tamjanom, to zdravo lipo mriši.
    čat koliko vas noge nose.
    i'. — Ne bi tribalo nikud da se tamoziš sa salaša, dok ja natrag ne dođem.
    tanji komad kruva osić?! 2. 'visok, vitak'. — Deran nam je još tanak, al je mlad, ima kada, ojačaće. Izr. bit tanki ušivi 'vrlo dobr
    ila baba na zvrčak, a divojka na sviću, svi je ljube a ja necu (nar.).
    ći po tvrdoj neravnoj površini'. — Žandar je obisio sablju pa š njom tandrče i šepuri se ko pućak.
    '. — 2. 'teg (za merenje na vagi)'. ~ imaš li dosta tanadi da možemo izmirit deset meteri.
    aj si mi tanko namazala kruv pekmezom. b. 'visokim tonom, zvonko'. — Ja ću tebi zapivat tanko i lipo.
    ki momak, tanucak je ko konac.
    nja, radosti i sl., pljeskati'. — Tako sam lipo deklamovala da su mi svi u škuli tapšikovali.
    — Zatvori tarabe za sobom da ne uđu pilići.

    ašeg pivca, crven ko krv i velik.


    rvice'. — Kaka mi je dika povraćena ko tarana triput podgrijana (nar.).
    me štap i ajc za ovcama. 2. 'želudac, stomak (fig.)'. — Kako možeš toliko ist, koliki je to tarčuk?!
    nipodoštavati'. — Znaš šta ću ja tebi reć, Luce, ti tarmaš Stanu, a i sebe, jel si gora od nje.
    mlade konje u tako tarna kola.
    e, skuvajte nam tašaka s pekmezom.
    kaže šta oće, toliko, siroma, tatlaca kad divani.
    u se bojali da njim štogod ne uvrača.
    rže jela, tiganj'. — Baciću ovu zagorenu tavu.
    ći, borme se i ja bojim sama. Tavna noći i ti si mi kriva, što moj đragi kod druge noćiva (nar.). 2. 'koji je zatv
    potkrovni prostor od donjih prostorija'. — Eto, jel je sramota jel nije, ja se još nisam popela na tavan otkako sam se udala za Iva
    ednim zgradama (služi kao spremište za seno i kao ostava za alate)'. — Zaključaj tavanac.
    če po krevetima i astalu, još samo da mi se i na tavanicu popne.
    anska vrata otvorena?
    2. 'osuda na zatvor i izdržavanje te kazne'.— Bio je osuđen natri godine tavnice.
    o u džaku, ja se bojim ić sam.
    često bolesan, a dica su još mala, onda znaj kako smo, tavorimo kako znamo.
    čko tecivo otkako živimo zajedno ja i moj čovik.

    ću (o reci, potoku); kretati se na sličan način (o drugoj tečnosti)'. — Sav višak vode iz jezera tečeu Tisu. 2

    — Donesi mi onu caklenu teglicu da navučem malo vina u bokal.


    dem još malo teglico, opiću se od sage a ne od vina.
    legla je u krevet.
    a crvenom tintom?
    će niknit kuruzi.
    čovek slabe pameti, glupak, budala)'. Izr. Blene ko tele u šarena vrata.
    a se i rata sitim.

    Krave su se telile a u isto vrime su se krmače prasile. 2. 'dolaziti na svet (o teletu)'. — iđe dobro, teli se. 3. 'mučiti se na nekom po

    emelj smo već nabili, sutra krećemo na zidove.


    toliko tentaš, ako oće, oće, ako neće, ni ne triba mu.
    čno detetu koje počinje govoriti'. — Slatko malo bakino ditence. 2. 'nadevati reči od mila, nežno govoriti nekome'. — Lipa mo
    je sav se razbolio.

    stvo radi prenosa'. — Bacio je brime s ramena i uzdanio jel se oslobodio tereta. 2. 'težina'. — Grane su se

    prorezom na gornjoj strani za vađenje eksera'.


    sam jedno sapište za motiku i posiko sam se. 2. 'doterivati; vaspitavati'. — Tribala si ti njega tesat dok je bio deran, sad je kasno
    đ e. 2. 'neugodno, neprijatno'. — Teže mi je kad moram iskat na zajam, nego kad možem kome da dam što
    teta. tetin/tetin -a -o 'koji pripada teti'. tetka ž 1. 'očeva ili majčina sestra'. — Joso, ićeš kod tetke za položaja na Boži

    maziti'. — Strinu smo zdravo volili, ona nas je uvik tetošila kad su nas nana ružili.
    . — Kad me je steglo u prsima, počela sam se teiurat ko pijana, jedva sam se do kuće dovukla.
    đu po avliji, a korak njim sitan i teturav.
    čovik ić drugačije već teturavo.
    đem, a ti samo tevljaš.
    '. — Zašto tezmaš malog brata, nije to za tebe.
    ka kola za vako blatnjav put. 2. 'neprijatan, zagušljiv'. — Od čega je taka teška saga u podrumu? 3. 'koji je (po svo
    će i kruva.
    jem'. — Ne znam kako ste izmirili, al meni se čini da je tu veća težina neg što vi kažete. 2. 'težak osećaj (u glavi, oseć
    Mislio sam da taj vo više teži. 2. 'osećati čežnju za postizanjem kakvog cilja'. — Od malena sam težio da imam trkač

    našem dudu.
    riti za koga, što, interesovati se za koga, što'. — Šta se njega tiče za našeg sina.

    e di je toplije, ostala su na drveću sama tičija gnjizda. Izr. ~ mliko 'vrsta jela od mleka u kome su skuvane noklice od umu
    čurinu a nije roda.

    čula da o meni štogod kažu; Taj se kolač mora peć na tijoj vatri. Izr. tija voda brig roni!

    ulgaris'. — Uzmi teglicu od tikve i donesi vina. 2. (fam. i podr.) 'glava (fig.)'. — Zaslužio si da ti razbijem tu tvoju tvrdu tikvu. 3
    lnjak, gornjak, kecem 'pikovi žandar, dama, as'.

    vrlo brzo, začas'. — Za tili čas se obukla kad triba ić u varoš.


    oj celovitosti'. — Izbacio mi se niki svrabež po cilom tilu. Izr. bit dušom i tilom (uz koga ili što) 'biti vatreni pristalica koga ili
    ra za marame na glavu ženskoj čeljadi.

    će konja)'. — Kaki je timar tako će ti konj i vuć.


    e konja)'. — Mogo bi malo češće da timariš tog konja.
    u golo ko krmski mijur. Izr. Palo slime na time! 'preuzeo odgovornost'.

    na, tinj je izgorio, pa se zato utrnio lampaš.


    ćma tinj jel vako vam samo tinja lampaš. — Ta tvoja vatra ni ne tinja više.
    e tako tinjav lampaš?
    atra, nikad se neće skuvat užna.
    psom zaustavio krv.
    Nema ko da tira vrane s kuruza, prave nam štetu. 2. 'idući za domaćim životinjama, goniti ih u nekom pravcu'. — Sutra
    a su nove cipele malo tisne. 2. 'koji ne podnosi protivljenje; koji se brzo naljuti'. — Mani Stipana, on je zdravo tisnog nosa.
    ucka, pa sad i na dicu tiska. tisnit -nem svr. prema tiskat.
    ut pa se ne možemo razminit s kolima.
    č ću i dodacima)': ~ za kruv, ~ za kolače, ~ za čorbu. 2. 'jelo od testa': nasuvo (v.), kolači i sl.'. — Šta je, gaz

    . — Vidimo mi da deran već dva tri miseca samo ćuti al nece da nam kaže šta ga tišti.
    se boji nane; — Ja bi zdravo volio, al ne znam oće 1 ona tit?
    m pažnjom se odnositi (prema kome)'. — Sad kad joj je zapritio da joj neće ništa ostavit posli njegove smiti, titra ona oko njeg, samo što ga

    ponjavice kupili gotove kod tkača.


    m ja tkat, al nemam tkaoki razboj.
    če tka. tkaljin -a -o 'koji pripada tkalji'.

    sam tkala krpare, a danas ću pregače.


    e možemo s plugom ni uć na to mokro tle.
    ko tmurno vrime. 2. 'namrgođen; neraspoložen'. — Tmuran sam, brate, ko i ovo današnje vrime.
    lo'. — Ušo je ćutećki i tmurno pogledo.
    vine'. — Samo ti donesi nožove, imam ja tocilo pa ću ti sve naoštrit.
    o osovine i služi za pokretanje kakvog mehanizma, odnosno vozila'. — Ej, Stipane, pašće ti šina s točka. Izr. nisu mu svi to
    je vino i rakiju sve točio od kuće, makar nije imo na to pravo, nikad ga nisu uvatili ni kaznili.

    o ga je straćio.
    ako, a starija sestra ga je tolila.
    čit ko je bio gazda Antun kad sam ja kod njeg radio deset godina.
    stari se slomio. ← mađ. tollszar.
    tolja za trsku.
    sasvim gluv'; spavat ko — 'tvrdo spavati', ko iz topa 'iznenada (upasti, reći)'.
    c'. — Moj je čovik poginio u prvom ratu ko topdžija.
    oplote'. — Mast ćemo sutra topit. ~ se a. 'taliti se'. b. 'rastvarati se u kakvoj tečnosti, otapati se'. Izr. ~ se od miline 'jako uživati zb
    ćedu sve topole pored' puta posić.
    prati ovce u tor.

    pod arendu tu toraznu zemlju. Izr. ~ kruv 'loše pečen hleb'.


    ri torbe vise.
    sjak'. — iđe jedan torbar, podaj mu komad kruva i malo slanine.

    ć za otkivanje kose i dr.)'.

    mo našu zemlju, zato nam tako dobro i rodi.


    grdnji)'. — Tornjaj mi se isprid očivi.
    ma'. — Što je bilo lipi torta u svatovima.
    cu nosit u svatove?
    di prenošenja'. — Tovarimo ovršeno žito i nosimo u džakovima na tavan. 2. 'opterećivati koga (čime) (fig.)'.. — Do

    iroma, skrenio je pa sad trabunja.


    abuvnog derana slat.
    se samo možeš tako trackat, izgledaš ko kaka mašćara.
    će traćjt dok traje zemlje, a onđa će u prosjake; — Šta sidiš tu i traćiš vrime, kreni već jedared na poso.
    ršinif. —, Ode se viđi trag dičije cipele. 2. 'predmet, pojava ili nešto drugo što služi kao potvrda nečemu, što ukazuje na nešto;
    ču i po meter kuruza oturam do krupare.
    o po cili dan tragačat ciglju.
    od'. — Zdravo su se veselili, svirka je trajala cilu noć. 2. 'održavati se u određenom stanju'. — Dok ove čizme traju
    preko svojih mogućnosti'. — Sad se traktiraje i svaki dan mesa kupuju, a posli će ist soparne čorbe.
    Čula sam da se u njevu kuću štogod miša i ona tralja Marga, bolje bi bilo da malo spremi ono đubre po svojoj ku
    iš taj traljav kaput, ko da nemaš za čeg drugi da kupiš. 2. 'slab, bez vrednosti'. ~ ima on jednog traljavog konja i to mu je sve.
    m lubenice zdravo traljavo rodile.
    životinje ili živine'. — Nisam volila ni zaklat, a još većma trančirat zlklano pile.
    aj'. — Mi, Subačani smo imali tranvaj do Palića.
    lji u kojoj se čuva krompir, šargarepa, peršun i drugo povrće'. — Vrime je da otkopamo trap.
    e'. — Kako si mogo kupit tako trapavog konja?
    joj još kupuješ svilu. Oj, moj trapavko!
    t, uši si mi otrvo s otom trumbetom.
    a, Graminae'. Izr. kudan katanšag prođe tu trava ne raste! đa nema nosa travu bi paso 'vrlo glup'; ne lipcaj magarče doktrava nara

    ko lipa travnata avlija.


    pasu malo ovaj naš trav(i)-njak.
    bila svu travuljinu i brže bolje š njom u vatru.
    je izgubljeno, skriveno'. — Baćo, jutros su vas dida tražili, di ste bili? 2. 'zahtevati, iskati'. — Ne tražim ja od tebe
    žat se za trbuv od smija 'mnogo se smejati'; trbuvom za kruvom 'ići za zaradom'; pun ~ 'sit'; puštit ~ 'ugojiti se'.
    m ga, to je jedan mali trbušast čovik.
    kinila tu lipu suknju, bila bi u stanju trcat je u sigri (So, SM). ~ se 'krzati se, habati se, cepati se, prljati se'.
    vom kaputu ić med svit?
    o se ti ne latiš pa da okopaš taj bostan kako triba, već svaki dan pomalo trckaš, to nf.ie nikaki poso.
    čo je i on, blo je friščiji od mene i nisam ga stigo. 2. 'brzo prolaziti, teći, juriti (fig.)'. — Što si stariji, vrime sve friš
    od ne uradiš, već samo trčkaraš po sobi?
    g bi našla boljeg, al ni s takim trćkom ne bi išia, ćeri moja.
    se toliko trći, da ne mož od nje prić žagrama.
    ćinu)'. — I Losko je trećak, uzo je ove godine u arendu Troćinu zemlju na treće.
    u bio je na vratima.

    a)'. — Snaja mi je ko ren, al zato sam ja ko trenica!


    em kad trenicam ren.
    aspite džakove žitom i metnite na kola, a ja ću za to vrime malo trenit.
    ći, moje trepavice.
    ć ć oma da si kazo šta ste tamo nagazdovali?

    ve treperi. 2. 'podrhtavati'. — Ta vist me je toliko uzbunila da sam sva treperila. 3. 'pokretati se lagano, obično uz šum'. — O
    ći treptio je barjak, bilo je zdravo svečano. 2. 'svetlucati se'. — Opet je imala novo ruvo, lipo sašiveno i sve trepti.
    putu tirat kola.
    . — U bisnoći tako je tresnio s vratima, da sam pomislila da će se sva cakla sasut. 2. 'malo istresti, izlupati'. — Tresni malo napolju pokrovce
    , šta me treseš?! 2. 'izazivati drhtavicu'. — Uvatila me nika jeza pa me trese po cilom tilu. 3. 'otresti (plodove sa drve
    i, pogoditi doći'. — Baš si sad trevijo doć. ~se 1. 'desiti, dogoditi se, zbiti se'. Tako mi se trevila nesrića iznenada. 2. 'na
    ljaje i ne možedu du udiju konac u iglu.
    že za ruke, vrte se u krug po ritmu otegnuto izgovorenog teksta jednog od igrača': "trga, trganaca, suvi rizanaca, a j
    moju maramicu iz džepa; — Da nisam t'rgla dite za rukav, otrčalo bi upravo pod kola. 2. 'naglo popiti, ispiti'. — Ko
    injarski, drvarski ~.
    anjem'. — Jesi 1 trgovo štogod na peci? — Nisam, al nije bilo ni trgovaca.
    ikom nije tribalo, sad kad više nema, svi oće trišanja. Izr. nisam (kako) ko što triba 'slabo je sa zdravljem'; zlu ne tribalo 'nek se nađe za sva

    tetno'. — Tribimo višnje za dunc. ~ se 'čistiti se, biskati se'. — Tribe se od ušivi.
    — Mož on odustat od prodaje al onda mora triplirat kaparu.

    ice joj je rumeno a usne ko trišnja,


    vik, al je trišten pijan.
    k trizan kad nikad ne pije.
    iznim kad on furtom nadoliva. ~ se 'postajati trezan'. — ide kiselog kupusa i s otim se trizni.
    dared krenu u trk, a ja ispadnem is kola. 2. 'najbrže kretanje, trčanje'. — Dica su se dala u trk za kerom. 3. pril. 'brzo, žurno, trko
    ćali smo pobiglu ždribad.
    2. 'konj koji dobro i istrajno trči; trkački konj'.
    za trke': ~ staza'. 1. b. 'podešen za brzo kretanje; obučen u trčanju': ~ kola, ~ konj.

    ćemo se tikat kad ja imam mazgu a ti konja?


    on je prava trkefulja i bolje ga se kloni.
    uti'. — Mogo bi Ivan trknit do bać Luke pa da ga zovne vamo.
    on trkom ode.
    rešu'. — Lakše je prešovat grožđe kad se prvo propušti kroz trlicu.
    čega'. — Dokleg ćeš već trljat te oči, sve su ti zakrvavile od žuljanja. Izr. ~ ruke 'radovati se zbog nečega'; ~ se 'rvati se'. — Nji
    o sam se na trn. Izr. bit kome ~ u oku 'smetati, biti na putu'.

    pitomi slez Althea rosea.


    oj tinit lampaš dok ne legnem. ~ se 'gasiti se'. — Mi smo kasno polazili, sviće su se već uveliko trnile po salaši.
    ima'. — Trni me noga, valdar sam je prisidila. 2. 'kočiti se, premirati od straha'. — Sva trnem toliko sam se uplašila.
    modu, zadili mu u dupe trnodlu; Joso trči, a trnodla zvrči, Joso stane, a trnodla pane! (nar.).
    baš na ovaj trnovit put? 2. 'pun teškoća, mučan, (fig.)'. — Bio je to, dico, oma posli rata još uvik trnovit život.
    se pravi i drljača brana, poljoprivredna alatka)'. — Danas, nema više ni trnjaka ni stari drljača.

    on nije vridan ni u svojoj kući red da napravi.

    koji je od tri vrste'. — Dosad je već trojake visti o deranu čuo, to ga je zbunjivalo.
    moj komšija: cikla mi krava, u pilež nika kuga udarila, a sad mi se i konj razbolio.
    mastalundžije u čast dva čuvarastaćale i novog zeta. (Tri čaše su spojene i pri dnu imaju otvore. Kad se iz jedne čaše pije, iz drug
    a drugima koliko dotekne.

    ediljne dobre užne, svi smo tromi bili.

    ćeš me više tromfovat, svi su tromfovi u mojim rukama.


    nog dana s trona.
    ćni sud (podruglj.)'. — Di ti je mali Lacko? — Ne diraj ga, tronuje u sobi.
    — Dida njev tronožac po ciloj avliji nose, jel di stanu oma sidnu na njeg.
    u igri), propao je, stradao je'.
    Roze, mogla bi i ti štogod pomoć u kujni, a ne oma si tropnila za astal čim si došla, ko da si ti glavni gost.
    nam tropreg za oranje.

    , ~ kandžija, ~ vrengija. 2. 'tri puta veći': ~ iznos.


    i dobro potori zemlju, vratiće ti se trostruko.
    — Otac mu je vridan i pošten čovik, a vidi sin kaki je trošadžija da ne mož veći bit.
    t toliko zemlje. Izr. davat se u — 'izlagati velikim izdacima'; o jednom trošku 'istom prilikom, istovremeno'.
    ćemo nabijat novu volaricu, ova sadašnja je toliko trošna da je ne vridi popravljat.
    čnu taksu na ulazu u grad. (U Subotici se na svim ulaznim putevima nalazila zgrada "Trošarine" u kojoj su trošari napla
    de se naplaćivala trošarina'.
    Ne mož tako imat kad na glupost zaradu troši. b. 'rasipati, razvlačiti (podrug.)'. — Troše mu imanje i njegovi is kuć
    edva sirota ima i za sebe, a još i sina neradnika troškari. ~ se 's malo novca podmirivati svoje potrebe'. —
    otrov u ranu i tako trovali pacove. 2. 'vršiti rđavi uticaj na koga, kvariti'. — Šta će taj matori momak med onom dic
    Trpala je u maramu sve što joj je pod ruku došlo. 2. 'uzimati mnogo i bez reda (o jelu)'. — Samo trpaš t
    trpeljive naravi.
    čutećki i trpeljivo.
    Trpila je ona pijanog čovika, svekra i svekrovu i razuzdanu dicu u kući. 2. 'podnositi koga ko je nepoželjan'. — N
    , da dobro učiš.
    osta trsja di je bila najbolj'a trava za sino.
    a, pa izrasla tanka i visoka ko trska.
    čaru u vinogradu, baš toliko da imamo di sklonit glavu ako kiša naiđe. 2. 'kuća sa krovom od trske'. — Kuća je prava trš

    maramicom umočenom u rakiju trli po leđima i tabanama, jel sam imo vrućinu. 2. 'strugati'. — iđi tamo dalje, šta m
    repni pršljenovi, na kome raste perje; donji deo kičme kod čoveka uropygium, coccyx'.
    alo u truc tirala.
    al zato obadvoje truciraje jedno drugom.
    kolima)'. — Put je bio grudvav i smrznut, pa su kola truckala, da Bog sačuva.
    truckanja'. — Da sam znala da je tako truckav put, ne bi išla s tobom na kolima u varoš.
    bilo, morali smo polagano ić i truckavo.
    nove knjige, nećeš mi više trucovat, da ja učim iz stari knjiga (So, Bj).
    ili umnog rada'. — Tribalo je za to rada, truda i novaca. 2. 'plod, rezultat rada'. — Izgorilo nam je žito na nogama, ode naš trud.
    na prag, izdala ga je snaga od rada i gladi.
    o trudi, zamarati'. — Mlogo trudiš, Lazo, te tvoje ruke, jel što je tušta tušta je, moraje ti i drugi pomoć. ~ se 'ulagati trud, starati s
    — Bila je ona već trudna prija nego što se vinčala.

    d i trudno je nosio na ramenu velike džakove žita na tavan.


    e podnosila trudnoću i zato je toliku dicu izrodila.
    eli trudovi, bićeš, baćo, dida.
    čni rad)'. — Nosila sam trukovat, sa(d) ćemo šlingovat rukave za košulje.

    po cio dan samo tratače.


    na sokak, iđu trumbetaši.
    mi je trun u oko. Izr. Ni truna 'nimalo, ni mrve'.

    runile ispod voćke.


    trunit u mliko. 2. 'otresti, stresati'. — Ko j to vidio, otresaš gar s cigaretle i svud mi po čaršapu truniš. 3. 'činiti, na

    je truntav kad triba radit, na ilu nije.


    ijano i truntavo.

    na nikog trunja?!
    azali su nam da je njegova trupa očla na front.
    l je vako dolična. Izr. Trušan i rušan 'pun snage, svega i svečega, živi u izobilju'.
    ravila ispeć trušnice za kerove.
    đenja matice, a posle toga ga pčele izbacuju iz košnice'. 2. 'čovek koji živi od tuđeg rada, gotovan, lenština (fi

    ćetom istare.
    će valdar ni njegova vlada do'-vlka trvat.
    im je otac umro, među braćom je samo trvenje.
    — Dobro stoje i svi rade, al kod njl su uvik nike trzavice po sridi.
    žice na tamburi i sl. muzičkim instrumentima'. — Jariko je izgubio tizalicu od kože, pa sad samo prstima svira u berdu.
    ćemo odnet malog kod doktora, često se u snu trza.
    m, šarenim kuvanim jajima, pri čemu onaj čije se jaje na vrhu ne razbije, postaje pobednik'. — Ivan je svojim tucko
    e opet rodila, sad ima tuce dice.
    — Cilo poslipodne dica se tuckaje sa crvenim i šarenim jajima, koja su dobili za Uskrs.
    elo je zadirkivanjem a završilo se tučom i nožovima.
    na da bidne.
    set u špitalj dospilo!
    ći, eno, tuče ti se sin. b. 'udarati po nečemu, padajući, zapljuskujući, duvajući'. — Kiša je padala s vitrom i cilu no

    vidio, tudan je prošo.


    đeš, noge ću ti slomit.
    Ne znam šta mu bi, ušo je i sio za tuđ astal; — Sram te bilo, uvlk ti je veće tuđe. 2. 'koji je iz druge zemlje, inostran'. — Šta

    n, nismo ga nikako razumili, pa smo ga odveli kod učitelja.

    i što'. 2. 'ponašati se kao tuđin, ustručavati se, stideti se'. — U poslidnje vrime se ivša niki tuđi od nas.
    čežnjom, duševna patnja, žalost'. — Tugo moja privejika.
    b. 'izražavati tugu, žalost, žaliti, oplakivati'. — Tuguje za dragim, ostavio je; — Tugovaću dok sam živa.
    r je pao ko pokošen. Izr. udario ~ na luk 'sudar dvoje jednakih'.

    re, kad se pribllži sve tukne od njeg.


    tulibe, zna se došuljat i sve izgledat, a onda nalaže ko kera.

    oljanje zemljišta)'. — Klama se tuljak na roljki. 2. 'gvozdena navlaka (navučena na osovinu kola, drži točak)'. — Kako si metnio
    prežnih kola)'. — Odneli smo dva nova točka kod kovača da i tuljči.
    i tare pamet 'duboko razmišlja'. ~ oću da znam di ćete i ka(d) ćete doć, neću da tumarate po varoši cio dan.
    ko tumbaš taj kovčeg?
    ušta metnila dunca od tunj'a, malo je rodilo.
    i nije mogla udat neg za tog tunjavog Iliju.
    o onom kome tupim nožom kožu deru. 2. 'bezizražajan; prazan (o licu, pogledu, očima)'. — Stojo je i samo me je tupim o
    s nožom, tupiš ga tako.
    ru. 2. 'stražnji deo hlača'. — Njegove su čakčire uvik bile na turu zakrpljene. Izr. pun ~ veselja 'veliki strah'.
    ca mokri valjaka.
    olicama. 2. 'terati na nešto'. — Šta me turate, znam ja i sam tamo otić, ako oću. Izr. ~ nos svudan 'mešati se u sve'. ~ se 'gurati se'
    čovek (fig.)'. — Pravi je Turčin, uvik se svađamo kad triba ić digod u goste. Izr. puši ko ~ 'mnogo i strasno puši'.
    nisi Ture da bižiš od svog roda.
    zrile, možete i(h), dico, ist.

    — Beno, turi ruku u džep. 2. 'pomaknuti, odgurnuti (fig.)'. — Turi Antun pun tanjir isprid sebe.

    d se potpasuje suknje imaju lepše držanje, jer okruglo i ravnomerno na njemu vise)'. — Sašila sam nov turnir, stari se sav iskido
    neko ili nešto pomakne, odgurnuti'. — Nisi ga tribo tako jako turnit, mogo je deran na nos past. b. 'kratkim, brzim pokretom sta
    e za struganje metala, drveta i sl.'. ~ uzmi onu malu turpiju i naoštri veliku pilu.
    elo divo, ne možeš ga samo turpijat, triba ga najpre makljom orendisat.

    pada Turcima i Turskoj': ~ narod, ~ a vojska, ~ a vira. Izr. otić u Tursku 'samo da ne vidi nevolju oko sebe'; proć ko pokraj tursko
    dobio ništa; Izr. ~ puti 'mnogo puta'; — i tma 'sva sila'.

    pio sam tutkala pa ćemo zalipit onu uzgljančicu što se odlipila sa ama.
    aloletn:m, umobolnim i sl. osobama, staratelj'. — Rođeni stric mu je određen za tutora dok on ne bidne punolitan.
    uvio je on dobro, al je posli zaboravljo. 2. 'ubedljivo savetovati, sugerisati kome'. — Njoj su to tuvili od malena.
    a nas tužan dan.
    čega'. — Svakom se tužio na nerodnu godinu. — Unuk se tužio didi da je gladan, a nana mu ne da ist.
    a smo svi plakali.
    torius'. — Smrdi ko tvor. tvorić -ića m dem. od tvor.

    zemlja; b. 'koji ne menja oblik pod teretom': ~ postelja; ~ uzgljanca; c. 'obložen kamenom i sl.': ~ put; d. 'zamešen sa više brašna
    nje svaki dinar triput vrate u džep, p onda ga potroše.
    ć Šime tvrdi da je vidio Lazu i da su mu jednu nogu ocikli, a znaš da bać Šime nikad ne laže.
    Sve bi to dobro bilo da moj baćo nisu tako tvrdoglavi, pa kad štogod kažu, nema popuštanja.
    o ga nagovarali da i on ode s društvom, a on, ne da nije očo, već je samo tvrdoglavo sidio i ćutio.
    a još teže se sa njime upravlja u zaprežnim kolima)'. — Bolje će bit da ti ne dekaš tog tvrdoustog konja, slabe su ti ruke.
    ćemo valdar i sad tvrdovat kad sina ženimo?!
    ću natirat kola blizo, a ti ćeš onda samo ubacat bundeve.
    bacio loptu u našu avliju. ~ se 'umešati se, upasti u razgovor'. — Nisu me pitali al ja sam se sam ubacio u njev divan.
    t ubacivo ciglje u bunar?!

    v se ubalavio.
    udan si išo kad si tako ubalego čizme?
    e ti konj kaput. ~ se povr.
    aku didinu rič.
    a ja, šta doživi, da mi sin po~ stane ubica?!
    mu se kaže istinito, da veruje u nešto'. — Najpre ga zaplašiš s guskom, a onda triba ja da ga ubldim da on mož čuvat te iste guske. ~ se 'uve

    nje potribna i batina.

    reme u bilo kakvom poslu'. ~ se nesvr. prema ubit se.


    ranjav'. — Ne možem ja nikud s ovim ubijenim nogama. b. 'izubijan'. — Od voća samo jabuke nisu ubijene. 3. 'na
    id(i)li da tako tijo i ubijeno divani.

    ite i mog sina Paju. ~ se 'upisati se, zapisati se'. — Nane, pitall su u škuli čiji roditelji nemaje zemlje, ja sam se ubilužio med tak
    ati (što)'. — Ubiram sukno, Margi za suknju.
    ma u zatvoru zbog ubistva komšije. 2. 'propast, uništenje'. — Ako nam sad još i poplava uništi to malo usiva, eto nam onda pravo
    )'. — Meni bi žao bilo i zeca da ubijem. 2. 'uništiti, utući (o mrazu, poplavi i sl.)'. — Samo da nam mraz ne ubije mlade vo
    io i kudan si išo kad si do kolina čakčire ublatnjavio?
    Što se on opio, al se i sav ubljuvo.

    m i sl.'. — Nikako da mi splasne ovaj ubod čele. 2. 'bod pri šivenju'. — Sidi još malo, imam samo nikolko uboda i gotova sam s
    boga prema vašoj gazdačkoj.
    Nemoj ga sekirat, dosta je njemu što ga je bog ubogaljio, pa je osto mali i gurav.
    mora sve tako ubogo da izgleda.
    ito se lipo ubokorilo, sad samo da ga pokrije snig.
    ć čistiš tvoje čizme.

    l. raniti'. — Ne znam šta me je ubolo, al sva mi je noga pocrvenila. 2. 'neprijatno dirnuti, uvrediti'. — Kad
    s su onog starog čovika odneli u uboški dom.
    — Nemojte mene ubrajat med vaše goste, jel zvali me ili ne, ja ni tako neću doć.
    ćma ubrana suknja nego što bi tribalo.

    sama uberem voće koje ću poist. 2. 'napraviti nabore'. — Danas će mi ubrat suknju i sutra ću je već probat.
    , lutati, skitati'. — Priko nedilje ne radi već uca po selu, a nediljom spava.
    tebi noge lomit, ucmekaću te ako mi sestru ostaviš.
    na na krmači se ucrvala, tribaće je namazat kenjačom. 2. 'postati nestrpljiv od iščekivanja (fig.)'. — Dugo mi je, ucrva
    anja u tople dane), ispržiti se'. — Teško je na ovoj vrućini za njim rukovetat, sva sam se ucvarila.

    . — Nosiš te čakčire već ko vo kožu, sve su ti na turu učaklaisane.

    — Mirko, zato što čita novine, pravl se učenjak.


    ovik a velik lažov.
    ikavog ploda koji se lako hvata na odelo čoveka)'. — Di si, curo, učičkala skute? — U šenfliku, čekala sam diku! (nar.). ~ se 'nap
    činio prvi korak. 2. 'pomoći, izići u susret'. — Učini mi to, Milka, ja ću tebi vratit kad ti ustribalo. 3. 'naneti zlo, šcetu'. — K
    — Kako ne bi učio kad iđem u škulu. Izr. Ko uči znaće, ko radi imaće! (posl.).
    sitno, a ja ću tebi vratit učitavo jednu iljadarku.
    Danas mi je učitelj kazo da sam najbolji u računu.

    čoporile, vrime je da i(h) tiramo na salaš.


    oj Janko, i ostarićeš al se nećeš učovičit.
    tor'. — Nemoj zaključat vrata, ja ću uć malo posli; — Još malo pa će snaja uć u našu kuću. 2. 'stupiti u određeno d

    orist (ne baš na najpošteniji način)'. — Ako se štogod mož ućarit, onda će Lozija cigurno tamo bit (v. ćar).
    m mu glas iz kuće, a kad sam ja ušo unutra,on je ućutio. 2. 'primiriti se, utišati se'. — Cvrčak se ućutio, valdar je oč
    žeš li ti tu tvoju dicu malo ućutkat, ne čujemo se od nji. ~ se 'zaćutati, utišati se'. — Udarila je kiša, pa su se i vrepci u
    ćeš, Kristo, misliš da ućutkavaš tvog Stipana, pušti ga nek divani s ljudima, pa on je već odavno momak posto.
    Šta se on miša med pošten svit, ućvala zgažena!
    ću zaboravit, sav sokak je svatkovo kod nas.
    a da nisam mogla ajer da udanem.
    — Divani on i radi ko i drugi svit, al pokatkad izgleda ko da je malo udaren. Izr. ~ mokrim obojkom 'luckast'.
    e udario šakom po nosu. b. 'zahvatiti sobom i prodrmati ili opaliti'. — Grom je udario u dud, po sridi ga je rascipio. 2. 'pogoditi i
    — Odali smo i našu najmlađu ćer. ~ se 'stupiti u brak (o ženskoj osobi)'. — Moja nana su rano ostali brez čovika,
    kako ne bi, samo dok nađem udavaču za mene. 2. 'isprošena devojka (u periodu do venčanja)'. — Kako vaša udavač

    đi brat namučio da je ćesto znala kast da joj je žao što ga nije udavila kad se rodio. 2. 'utopiti'. — Dica su puštila pili
    on stariji, pa se malo udebljo i posto prosid.
    momak i naočit.
    udesiš tu bravu da možemo redovno zaključat vrata? — Lozika, udesi da i tvoja sestra sutra dođe u kolo. 2. 'doves
    baš bit udesno da tiraš svinje na njegovu strniku dok ga ne pitaš.

    omaku koji ne vidi u mraku" su česte izreke prosjaka prid crkvom ili na groblju.
    ma su malo kratke ruke da udijete u iglu!
    da mu udi zdravlju, al kaže ne možda se ostavi pića.
    a i tvoj otac smo se već udivanili.
    možem više udivat.
    — Bolto i Marta su toliko ili duda, pa su se obadvoje udlićkali.
    ćer udomio.
    onog udovca sa Sebešića.
    čki život nije lak.
    vi kako su fainski.

    mlja ostala neuzorana.


    se za tom udrirozom okrene i taj baš ne mora bit treću noć dočuvan.
    aviti u nešto tečno'. — Kate, za večeru dici udrobi kruva u vruće mliko.
    Mogla si ovo ilo malo i pogrijat, sve se već udrvenilo.
    to mazo zid kad si ga tako udubio? Blaško je udubio kruv, poijo je svu sridinu. ~ se 1. 'dobiti udubinu'. —
    bio žedan, kad j'e po litre vode udušak popio.
    o lane, sad ćeš, borme, morat udvostručit ako oćeš ja da ti orem.
    e bi udala za Danču, kad je momak dobar, a iz uđe obitelji je.
    že, neizmerno (molitva).
    ufa se on da će do zaoda sunca već bit kod svoje majke. 2. 'usuditi se, osmeliti se'. — Posli oni batina što je dobio, ja virujem da
    haljinu, odelo i sl. (nakon probe se šije po tome kako je ufircano)'. — Zato je samo ufircano da na probi popravimo što nije dobro
    ćka, to je znak da je bolesno.
    od flundra sasvim mokre, mora da se ufonjo. 2. 'uplašiti se (f ig.)'. — Ajde iđi, šta si se ufonjo, valdar si ti muško pa se ni

    đaj, ja ću ufugovat di triba.


    ebi je, Tome, valdar vrućina kad si se ugaćio?
    čašiti'. — Mož bit da si uganio nogu kad ne možeš na nju stat.
    ubokog oranja i novog jesenjeg sejanja'. 2. 'plitko oranje posle skidanja useva'. — Zemljište je pripravljeno za ugar.
    atru, nemoj ni jedan ugarak da ostane.
    godinu na rod'.
    staviti izvesno vreme nezasejano, da bi se odmorilo i postalo plodnije'. Izr. orat pod ugar 'ugariti'.
    eposredno do prvih kuća grada)'. — Tu nam je zemlja oma u ugarnicama iza varoši.
    dno ugasno ruvo.
    . Izr. ~ žeđ 'uzimanjem vode ili kakve druge tečnosti utoliti osećaj žeđi'. ~ kreč 'preliti živi kreč vodom radi dobivanja gašenog k
    stazu priko žita i jsve ga ugazili. 2. 'uprljati gazeći po čemu'. ~ oma da si skinio te blatnjave cipele, oćeš valdar da mi ugaziš pokr

    ća u prasicama nego lane.


    će mišovi popadat!
    čvrstiti'. — Uglavi tu bocu s mlikom da se ne privrne. 2. 'ugovoriti, dogovoriti se'. — Da, da, biće svatova, uglavili smo ve

    Gradske kuće, onda znam da sam blizo Subotice. ~ se 'poći za nečijim primerom'. — Ako se ugledaš na tvog strica, bi

    rijatno (fig.)'. — Taki zgodan momak i uglibio se u ženu s troje dice.


    Opet se roda ugnjizdila na svom starom mistu, na odžaku. 2. 'smestiti se ugodno (fig.)'. — Samo kad si se ti ugnjizdio, a drugi nek
    a se ne boj da neceš dobit novo ruvo za Uskrs; Ko bi svima ugodio, kad vas tušta ima.
    isi tribo tako ugojit bika, neće tit skakat. ~ se 'postati debeo'. — E, jesi se ugojio, izgledaš ko melak.
    ti si ugrabio najveći komad pečenja, a drugima šta ostane.
    vode za nogej Triba ugrijat peć. 2. 'obasjati, zagrejati'. — Čim se magla raziđe i Sunce ugrije: — Dobro si ga ugrijo s litrom vina

    e kera, da te ne ugrize. Izr. ~ za srce 'duboko uvrediti'. ~ se 1. 'sam sebe ozlediti zubima'. — 2. 'slepo ići za nekim,
    cin Ivan je pao s konja i fain se ugruvo.
    dida su joj ugurali atoš u šaku. 2. 'izraditi službu nekome'. — Rođenog brata je uguro za poljara. ~ se 1. 'tiskajući kroz gomilu, i

    nu i onda se obisio. b. 'onemogućiti razvoj, rastenje'. — Korov je ugušio kuruz. ~ se 1. 'udaviti se'. — Ugušio se u

    u'. — Kad sidaš, pripazi malo, nemoj da ugužvaš novo ruvo.


    mor'. — Dok vi otkujete kose, ja ću jednu uju da otspavam. — Samo da dođe vrime za uju, al izgleda do užne neće bit ništa.

    i)li kad su nji pet ujašili u avliju. 2. 'uvežbati konja za jahanje'. — Moraš najpre ujašit konja p onda se možeš pokazivat.
    ) ne tira ujac.
    da koga uvik ne u(j)ida! ~ se 'ugrizati jedno drugo'. — Moraćemo i(h) rasparit, otkako smo nabavili ovog novog kera, samo se u(j)idaje.

    e ker za nogu. 2. 'uvrediti, pecnuti (fig.)'. — Kad je to kazo, ko da me je za srce u(j)io. Izr. koga je zmija u(j)ila taj se i guštera boji! ~ se 'ugris
    vitar napolju?

    arenog cvića.
    ru orat, mokra je još zemlja
    odilo kad si tako ujurio ko brez duše?
    eda da se dite ukakalo, tribalo bi prominit pelenu.

    as pet zerdelija ukalamio.


    zo, išo kad si tako ukaljo te nove cipele? 2. 'osramotiti, obrukati'. — Sve bi mu oprostio samo da nam im
    je to ilo, kad ideš paprikaša; ti, redovno košulju ukapaš?! ~ se 'pokapati se'. — To sam se u kuvanju ukapala pekmezom.
    at da se pokaže kake konje ima.
    ru rano krećemo.
    uštrojene svinje i sav sam se ukatraniso, ne znam kako ću ruke oprat.
    emu nedopuštenome'. — Neka, neka, kad nećete da kažete ko krade grožđe iz vinograda, ukebaću ja lopova, al onda teško njemu
    čio bi on kad bi znao, vidićeš, rukom će je bacit u avliju.
    Podmazivo sam kola, pa sam se i sam fain ukenjačio.
    Bartule, privati se i ti motike, šta si se ukipio i gledaš druge kako rade.
    ć , vrenjem ili dodavanjem kultura)'. ~ ukiselili smo tri boce krastavaca; — Ukiselili smo jedan lonac od pe
    slatko.) — Juče je bilo kolača pečenog ukiselo.

    đu nogama muških dugačkih gaća'. — Uklatica pomaže da kosac može pravit veći korak pri košenju, a da ne raskine nogav
    lje kupca)'. — Nije ni primetio kad mu je uklepala motiku u ruke. — Gledaj da ti ne uklepaje kake bolesne svinje. ~ se 'uvu
    bila na groblju, neznamjesu 1 uklesali didino ime na križ?
    gonjen kletvom'. — Ne mož tamo niko dugo da se skrasi, ko da je nika ukleta kuća.
    ela i to mu je ostalo ko da ga je uklela, pa nikad više sriće nema. ~ se 'prokleti samog sebe'. — Često se i za svašta kune, samo da
    iti'. — Uklonite one andramulje isprid ambetuša, dosta mi je već vašeg nereda. Izr. ~ s puta (s očivi) 'nestati'. ~ se

    lipo uklopili vinčanu sliku Marije i Vince? 2. 'uglaviti, namestiti'. — Samo ti dobro uklopi dovratke, onda će i vrata ležat kako t
    jukali smo ove godine više od stotinu giisaka. 2. 'nešto što visi ukljukati (košulju u čakšire)'. — Ukljukaj te krajeve od marame d
    ošulje u stan kad je košulja kratka, pa se izvuče čim se sagnem.

    — Jašo se ukobo u Jelicu i sad trći za njom ko lud za Bogom. 2. 'uporno ostati pri svojim tvrdnjama čak i ako nije u
    naru i sl.)'. — Ukoči točak da kabo ne padne opet u bunar. 2. 'upraviti netremice pogled'. — Pogled ukočio pa ni da
    apeti (konja, goveda) ispod kolena'. — Ukolenči krave i pusti i(h) da pasu.
    i na dinju ko mačka na mišju jamu.
    — Nismo mogli sve ukonakovat koji su bili u prošijunu, tušta nji je moralo prinoćit pod vedrim nebom. ~ se povr.

    mo stupove za ogradu. 2. 'sahraniti'. ~ ukopali su ga pored njegove žene. ~ se 1. 'utvrditi se, ušančiti se'. — Okopal
    gledati'. — Bar da kaže štogod, već samo ukopeštio te svoje velike oči i ćuti. 2. 'tvrdoglavo, uporno tvrditi što'. — Kad si ve
    ni ukoracio u ambetuš, a baćo ga opale po ušima.
    š od zimskog mraza)'. — Ostavili smo noćos košulje na štrangi, pa su se sve ukordepile od mraza. 2. 'ukočiti se (od iznena
    e što)'. — Nana su češće znali ukorit nas dicu, al smo se većma bojali baće.
    ad se tako ukorovilo ko da gazde nema.
    denju, razgovoru), praviti se važan'. — Roza se ukosirila u pročelje, sirota, misli da je ona kogod i štogod.
    o dio kamaru kad si je tako ukosio?
    va mi je visila doli i sve mi je ništa ukoso izgledalo.
    i se rvati, gušati, tući; početi, počinjati odlučnu borbu'. — Triba brat kuruze a kiša nikako da stane, moraćemo se još i s kišom v

    ću vam ukrast ćer, a to će onda bit vaša a ne moja sramota. ~ se 'iskrasti se'. — Kad tvoji zaspu, a ti se ukradi.
    či, nemojte je u tom ukratit.
    oni kako oće.
    u stranu'. — Nemaš ogledalo ~ kad si tako ukrivo svezala maramu?
    zin sin cilu noć bančio, ukriž se dala.
    . — Sve bi dobro bilo samo da nisi ukrmačila irku (v.).
    a zdravo ukrupno divane, to je istina.
    radio kad si obašvu od košulje ukrvavio? ~ se 'umazati se krvlju, postati krvav'. — Ti ko da nisi bio na disnotoru, nigdi se nisi u
    la sama u kući uvlk je imala ukućana.

    ne'. — Ukuvat pekmez. b. 'staviti kao dodatak jelu koje se kuva'. — Ukuvala sam rizance, ako friško ne dođu da idu, sve
    će blato sridom puta, kad svaki dan dođeš ukvacan do kolina.
    ćoši sam pao i ukvario ruku. ~ se 'pokvariti se (o namirnicama)'. — Zaboravili smo za kruške i sve su se ukvarile.
    ne vidiš da ćeš i(h) tako ukvasit? ~ se 'pokvasiti se, ovlažiti se'. — Ukvasila se i sad plaće što joj je mokra suknja.
    malena je bila taka da se znala ulagat.
    mat niku narav.
    e gore prošo od drugi, al Lajčo se nije volio ulagivat.
    vodi ili se njim vezuje)'. — Kad je nov konj, nek je i nov ular.

    a jedne strane. 2. 'smestiti na spavanje (nekoga)'. — Ulegla sam dicu, sad možemo pripovidat. ~ se 'spusti
    čorba se već sva uledenila.
    uvik ostane podzemna voda.
    sobu. 2. 'neočekivano ući, dojuriti'. — Tome je uletio u sobu da smo svi zastali od iznenađenja. 3. 'preduzeti nešto (obi
    — Vince, jel ti znaš da je već podne, kad misliš ustat,kako se nisi uležo,toliko bit u krevetu?!
    dok sve po sobi ne ulicka. ~ se 'udesiti se, doterati se'. — Zna se ulickat pa se svi za njom okreću.
    volarice da ne uliću vrepci.
    se dica uligaje.
    ću više da vas uligivam, dosta ste velika dica, pa se možete i sami spremit za spavanje.
    ovik ne mož ni ulinit, furtom ste nam za petama.
    sam da vidim kako ćeš ulipčat ambetuš? 2. 'prikazati nešto lepše nego što je (fig.)'. — Poznam ja njegovo dobro, ne moraš ništa
    e divojka i triba da se ulipčava.
    Zamuti malo brašna s yodom, pa ulipi taj list što ti se iskinio is knjige. 2. 'oblepiti'. — Ulipićemo bubljama od plive kokošinjac i
    vode u lavor da operem ruke. 2. 'učiniti da neko stekne neko svojstvo, usaditi nešto'. — Moraš sam učit, sine, ja ne
    litila tvog derana? ~ se -im se svr. 'obući se u letnje odelo'.

    društvo, jel je imo samo jedno ulizano ruvo. 2. 'doterati se, ulickati se'. — Nju uvik triba čekat dok se ne uliže. 3. 'd
    m ulizicu a ne čovika.
    lizivaš, moraš ustat i na poso.
    la, toliko je velika rosa bila jutros.
    eš ulopat, zasuči i(h).
    am danas imo sriće, ništa nisam ulovio. — Naša mala cfca je ulovila miša. 2. 'veštinom steći, dobiti (fig)'. — Kako mi se
    čenog'. — Komšija mi danas vratio koto, na dva mista ga je uiubio.

    jala kollvku i friško ga je uljuljala. ~ se 'zaspati ljuljajući se'. — Sam se uljuljo.

    Josu Marica uljuljkat.

    dam, a vako otkud da znam šta si ti na umu imo. Izr. na ~ past 'setiti se'; na umu držat 'pamtiti'; pomračio mu se ~ 'p

    če u kiselnu, da ga ne mož u usta metnit.


    ćos lopova, al dok nismo izašli u avliju, umaknio je.
    ćeš se umandrat.
    ozike taj umanuti Beno?
    ra mene poso, već bolesno srce.
    , zaprljati dugim nošenjem i sl.'. — Kako sam siko slanine, malo sam umastio rukav od kaputa.
    ću)'. — Umazala sam sve pfste od pekmeza. 2. 'okrečiti, obojiti (zidove, kuću)'. — Juče sam tako lipo umazala kreč
    ćem u ovaj košar?
    rbe kad si se sav umeljo i po rukama i po licu.
    ; naknadno uneti'. — Kazo sam sabovu da umetne još jedan red vatelina u zlmski kaput. ~ se 'biti sličan nekom od
    onost'. — Nije zato što je najmlađa, ona se zna umilit, pa je zato svi vole.

    oje umiljate dice. Izr. umiljato jagnje dvi ovce sisa! (posl.).
    če naklonost'. — Stana se zna umiljavat ko mačka.
    etni rakije na zub, moždar će te malo uminit.
    majka umiru.
    ran, da prekine buku, svađu i sl. smiriti'. — Baćin samo j'edan pogled je umirio dicu: — Jedva sam i(h) umirila da se ne sva
    se ova dva nova konja, pa i često moram umirivat.
    umirove, umro je na astalu u zvaniji.
    jedan stari umirovljenik.
    . — Umišaj mekinja u spirine i napoj svinje. 2. 'uvući, upetljati (obično u nešto nepovoljno)'. — Ti ni sam ne znaš u čega su te oni umišali. Iz

    latilo'. — Donesi umit pa ćemo, kad se konji uklone još malo ono klasje bliže sridi dobro izudarat.
    o, lice)'. — Nema ručka dok ne umiješ ruke, lice, usi i vrat.
    na uvetu blata imaš.

    Ko dite, ja sam volio da umočim lepanju u kiselnu. ~ se 'ukvasiti se, smočiti se'. — Jesi 1 ti puštio štene u kreč da se umo
    i malo suknje da i(h) ne umokriš, vidiš da je velika rosa na travi. 2. 'pokvasiti ispuštanjem mokraće'. — Ej, monče, nisi ti, kandar
    emo umolovat dvi sobe i ambetuš.
    anina ona lipa otunka, s kožicom iznutra, sva se umoljčavila.
    mor'. — Znamo da se ris mora što prija uradit, pa čovik ni ne osića umor dok radi, posli ga savlada. 2. 'umiranje, smrtni
    ko do kreveta tako sam bio umoran. kr. mrtav ~ 'premoren'.
    potamnio i izgledo umoreno.
    iti'. — Umorila cura momka, šta bi bilo da ste kopali a ne igrau. 2. 'ubiti, usmrtiti'. — Da Bog da te kuga umorila.
    ola da ga ponesu.
    u novinu umotat slaninu? ~ se 'uviti se'. — Ja se uvik umotam u jorgan i tako legnem.

    š kako si se umrčio, ko da si u peći bio.


    čuna što će jednog dana i da umre.
    t da kogod nije živ.
    tintom novu knjigu.
    letu'. — Kazala sam ti da ne diraš vunicu da ćeš je umrsit.
    čitav komad kruva u šoljicu mlika.

    bi ga znao šta mu je, bio je veso i pripovido je čitavo vrime, sad se najdared umudrio.
    ć da umukne s tom vrulom, komšijin deran po cio dan u nju ćurliče.
    i se ti, Vranje, umusio, oma da si išo med dicu, sigrat se.
    umutit fanaka. ~ se 'smešati se s nečim čineći jednoličnu masu'. — Dobro su se umutila jaja sa šećerom, biće torte.
    Ne fali to ništa što nije lipa, samo da je mater nlje tako unakaradila u ruvo.
    dar Jaga nema u kući ogledalo kad se tako unakarađiva.
    Ne možeš pazit kudan šibaš kandžijom, mogo si bratu Hce unakazit.
    — Unakrst metne dvi grančice da zna di je stala sa sijanjem.
    ešto zasluženo, dobijeno'. — Meni bi zdravo tribalo ako bi mogo štogod unaprid dobit.
    ma dosta vrimena otkako mi sve iđe unatrag.
    avcu kretanja'. — Solo krene unatraški i naiđe na rudu od kola.
    da mu je priroda uncucka.
    et smislio kaki uncušag.
    al je velik uncut.
    uvaj se malo, moždar je to kaka uncutarija po sridi.
    e, umazati se'. — Moraćeš malog Lazu oprat, sav se uneredio.
    o, dvoje mladi su unesrićili. 2. 'povrediti'. — Oluja i led su načisto unesrićili cilo selo.
    utra'. — Nismo mogli sve žito da unesemo pa nam je ono napolju pokislo; — Unesi s kola pokrovce u sobu.

    mogne, ni ja necu da unosim slamu u volaricu.


    čad došla, oma je puna kuća veselja.

    je falila, u ratu mu je šrapnel otkinio, pa je s divanom unjko da smo ga jedva mogli razumit.
    čna, al to joj je donelo više zla neg koristi.
    krenili na put.
    og hodanja)'. — Čekaj malo da se oduvam, uokala sam se, došla sam pišce iz varoši.
    kim se uopće ne triba svađat.
    acu i sad su nji dvojca najjači monci u selu. 2. 'uneti u ortakluk neku imovinu, vrednost'. — Uortačili su po vola, p
    Grom udari buzo nji i sve i(h) uozbilji. ~ se 'postati ozbiljan; zadubiti se u misli, postati brižan'. — Znala sam da si štogod nagaz
    što si na me upaćio pistom, kad ja ništa nisam kriv; — Nane, Lazo je na me upačio pušku.
    č ć Nikolu da ne upačiva p'rstom na ljude.
    do kolina upadam?
    obi. — Kriste, upali letriku u ambetušu da vidimo istovarit u avliji. 2. 'poći za rukom, uspeti'. — Probo je i Nikola kod nje, al ni n
    tori, kad god kasno dođe kući, ne upaljiva lampaš.
    ti majka bidnu kazali.
    zaprepastiti se'. — Kad je Lazo čuo da mu je cura uskočila za drugog, tpliko se upanjio da se pomaknit iz mista nije mogo.
    adu'. — Kud si se ti, antune, tako uparadio?
    '. — Upario sam mog mrkova sa komšinskim riđom i sad zajedno oremo. ~ se povr. — Baš su se nji dvoje dobro uparili.
    Zatvori vrata od sobe, sve će se uparit od ove pare iz kujne. 2. 'osetiti jaku vrućinu'. — JSdva sam čekala da skinem otunku, od
    — Kako si mogo uparložit tu dobru zemlju? ~ se 1. 'zaparložiti se, zapustiti se'. 2. 'umrtviti se (fig.)'. — Sve mu je propalo, pa m
    kad si ga puštio brez ulara.
    ćeš valdar ić u varoš ko lotroš.
    mestiti'. — Nikako ne možem da upasiram vrata u dovratke. 2. 'sporazumeti se, ugoditi nekome'. — Mogo bi kad bi tio da mi upa
    m da se Beno tako naljosko da je upo u jamu s krečom. b. 'zapasti u nešto; počiniti nešto neželjeno'. — Upo je u nev
    . — Nane, Miško je uperio u me prst, a ja ništa nisam bila kriva. 2. 'usmeriti, nanišaniti'. — Nece on priznat da pušku u njeg uper
    čupala još sam i kosu uperjavila.
    sl.)'. — Upertlaj mi mider i krajeve dobro sveži.
    tvojim nogama. Izr. — iz sve snage 'zapeti svom snagom'. ~ se 'napregnuti se'. — Konji su zajedno se up
    ćeš u to upetljat. ~ se povr. — Nek se diugi mišaje, a ti se nemoj upetljat š njima.

    o se upicanio ko paradeški konj.

    razu: lip ko upisan 'vrlo lep, lep kao slika.


    e'. — Upisali smo našeg Ivana u škulu.

    co, da znate, Josica ima novo ime: zove se upišanko.


    kad si upišo flundre?
    nisam upitala, kako tvoja ćer živi? ~ se 'postaviti pitanje samom sebi'. — Kome je tiro da odan iđem, upito sam se kad sam pao
    iju i uprta pogleda'. — Vidi ga kako je upiždrio očima u konja, ko da je lipu curu ugledo.
    '. — Možeš mislit kako joj je kad se svako jutro uplakana budi.
    epasti se'. — Sta ste se uplašili?
    sl.'. — Kosu upleti u pletenicu. — Upleti štrangu, nikol(i)ko niti se pokidalo. — Mara nek uplete pantljik
    ak tira da se uplićeš u moj divan?!
    su upljuvale muve. 2. 'popljuvati'. ~ upljuvo je bradu. ~ se 'popljuvati se'. — Tako divani da se sav upljuje.

    etlu i lopatu pa očisti, ono ždribe se upoganilo baš prid vrata ot kuće.
    i sadio izgleda mi upokoso.
    polak manje rodilo žita neg lane.

    čki posao)'. — Uporužili smo volove i sad na njima oremo.


    'uprljati se prašinom, naprašiti se'. — Al si se ti, Tome, uprašio, skoro ti se oči ne vide od prava. 2. 'uvrediti se (fig.)'. — Valdar
    prva bidne, da ne bi sve oranje izašlo upokoso. Izr. ~ ko Stipićeva brazda 'orali a plug nisu držali rukama'.
    đi upravo kod uje. 2. 'uspravno, vertikalno'. — On se i danas još tako dobro drži, i'đe upravo ko svića.
    po licu'. — Ne moram te pitat šta si i'o, sav si se uprcko s pekmezom.
    oce, toliku vunu upredaš?
    či karuca iz naslama i upregni konje. 2. 'angažovati koga da radi, uvući u težak posao (fig.)'. — Tako triba,
    am te ostavila da vunu upredeš. 2. 'predući utrošiti'. ~ uprela Sam sve što je bilo da se uprede. ~ se 'uvrteti se, usukati se'. — Sva

    igani paprikaš, koji njim je bio fina rana za nikolko dana.


    vrata i ona se otvore. 2. 'napregnuti (snagu), zapeti'. — Ako svi zajedno upremo, konji će izvuć kola iz gliba. 3. 'upraviti pogled,
    kiša nas je načisto upropastila. ~ se 'biti uništen, propasti'. — Kako se ne bi upropastio kad ga bolest godinama muč
    e bi dite uprtila sa sobom. ~ se 'uzeti teret na leđa'. — Ala si se uprtio kod babe, tako ti triba kad si se udo.
    prži malo taranu, p onda je metni da se kuva. ~ se 'zgotoviti se prženjem'. — Skini meso s vatre da se ne uprži.

    đu noge'. — Upuj, vidi ti se guza.

    onzerviranja)'. — Kad izvadimo šunke iz prisolja, onda ćemo i(h) dobro upušit.
    liku nisi smila upuštit. ~ se 'nepromišljeno se predati čemu'. -r Ko bi to i pomislit mogo da će se svekar sa snajom upuštit.
    esi mu zimski kaput.
    ože, stariji si mu brat. ~ se 1. 'poći u nekom pravcu'. — Kud si se ti, Vince, tako upicanjen uputio? 2. 'naučiti, upoz
    di ne smrdi, al ko se upuva, da ga Bog sačuva!
    mala Katica sama upuzala u sobu.
    m uradio i posijo što je tribalo. 2. 'sašiti'. — Uradila sam ti rukave od košulje i dala šlingovat. 3. 'izvršiti, izvesti neki posao'. Ko
    sutra tri'ba uranit; — Al je zima uranila.
    li sto ranjenika.
    Nemoj joj gledat u oči, kažu da ona zna ureć čovika. Izr. Ko ureko u dupe uteko 'reči koje se izgovaraju za skidanje uroka'.

    arija? — Eno je u sobi prid ogledalom, uriktava se.


    Kako si se samo mogo tako nakaradit i onda ić kod divojke? — Svi ćete ismijat.

    tako urla ko da je kurjak?


    i da piva, a samo urliče (fig.)'.

    nam je uručitelj, dono je poziv za sud.

    o nuz ogradu usadit dračove.


    od toliko dice, sad nema nikog š njim, potpuno se usamio.
    amicu i usekni već taj nos, furtom tu šmrcaš. 2. 'odseći fitilj (lampe, sveće)'. — Skini cilindar s lampaša, pa makaza
    ću vam dat.
    (koje pripada drugom)'. — Mande, oćeš ić oma onamo me(d) dicu, kako se samo usićila za astal i slukti šta se tamo divani?!
    o se dite, nije čudo što je postalo nemirno.
    a ili sirevine učiniti da se mleko pretvori u sir'. — Ne možem ti, Stane, danas dat mlika, sve sam jutros usirila. ~ se
    ete 1 mi razminit sto dinara usitno?
    okazo, al triba iščekat kraj.
    zala: udat se oću, al uskakat neću.
    nila dosta šećera u dunc ot krušaka, pa mi je tri boce uskisnilo.
    a, a Ivan je uskočio i onda smo se izvrnili, pa sad plače. 2. 'udati se bez saglasnosti roditelja i bez venčanja, odbeći'. — Je 1 istin
    pa šta joj fali?!
    kraj, da ne smetaš starijima kad prolaze.
    š da to baćo vole da poidu. Uskrs m crkv. 'hrišćanski praznik koji se svetkuje na dan Hristova uskrsnuća'. — Na Uskrs sam se ro

    Pivci su se noćos dvared zdravo uskukurikali, ne znam šta i(h) je tako uzbunilo?
    kupo smo platili taj materijal za ruvo, a ćakčire su se već sve uskušljale.
    uvati manju količinu'. — Daj nam slanine i uskuvaj malo mlika da što~ god vrućeg popijemo.

    dobro bilo kad smo uslast poili sve što je na astalu bilo. Uslatko pril. 'testo spremljeno za kolače bez kvasca (supr. ukiselo)'. — N

    molbu)'. — Sam Bog mi je molbu uslišio, pa mi je sin ozdravio.


    luk i sve sam ruke usmrdila. ~ se 1. 'postati smrdljiv, pokvaren; zasmrdeti'. — Stari krumpir je proklijo i u
    bižat i on je pao doli, pa su ga kola usmrtila.
    dela usta'. — Dolnja usna mu je visila ko blenda. Izr. razvuć usne 'nasmešiti se'; ugrist se za usnu 'Jecnuti se'.
    usnata cura.

    kroz brdo'. — Najduže mi trva dok ne postavim usnovak.


    rdo'. — Niko ne mož da mi pomaže, sama moram da usnujem.
    — Meso ćemo i šunke usolit u onom starom kortu.

    žiti'. — Baćo su štogod vikali, kogagod ružili, pa su i didu uspalili. ~ se 'pasti u vatru zbog nečega, jako se razdraži

    et malog da ga uspavam. ~ se 'zaspati'. — Bio je zdravo umoran pa se uspavo.


    nao kad se đite uspentralo na tako visoko drvo.
    Odavno mi nisu vako dobro uspili kuruzi ko ove godine. 2. 'imati vremena, stići'. — Nisam uspio da skočim s kola kad su se izvr
    pozdravili, ako te uspitaje za nas.
    mo štrojili svinje pa su se zato tako usplairili.

    liban uspori, ti skači, a ja ću za tobom.


    — E, rano moja, kadgod su i moja leđa bila uspravna.
    avo rep drži uspravno.
    se jer je suviše malo)'. Izr. i to mi je čovik, ko usprdak.
    ona usprkos radi šta oće.
    — Svi smo bili zajedno, on se nije usprotivio, a sad kaže da smo ga privarili.
    čega se onaj blendavi Bolto uspuvo?!
    mož uspuzat na drvo, zašto se ja ne bi mogo na jablan?
    uti. 2. 'uplašiti se'. — Čim si čuo da baćo iđu, a ti usro gaće. Izr. ~ bičalje 'zabrljati u neiem'. ~ se 1. 'unerediti se'. 2
    — Virovali smo u zemlju i ona nas je usrićila. ~ se 1. 'postati srećan, steći sreću'. — Malo je radio u mladosti, pa se nije usri
    Da da mu neće uspit, kad je usroš uvik bio.
    sta zatvorit; — Samo da metnem koji zalogaj u usta; — Ko će tolika gladna usta naranit? Izr. bacit u ~ 'prezalogajiti nešto'; divan

    a Tona nije ustata kad su joj usta od uveta do uveta.


    položaja'. — Ustanite lini, Bog sriću dili. 2. 'napustiti bolesničku postelju, ozdraviti'. — Jel ti brat Joško još uvik bolesan? — N
    ko je ditetu da se ustegne da ne primi kad mu daju da uzme ono što voli; — Tila sam ga ćušit, al sam se ustegla, jel znam da bi m

    a, kad je noćom momak nek onda i ujtru momački ustane, a ne da spava do podne.
    om, samo mi smetaš u radu.
    olika veiika cura, pa si se ustovarila nani u krilo.
    e zeca ustrašit. ~ se 'upiašiti se'. — Ustrašili su se ijudi zatvora.
    čuje još većma ćeš ga ustravit. ~ se 'ustrašiti se'. — Lošin brat se ustravio, pa ne smi ništa pitat.
    a simena kad god ustražite. 2. 'potražiti (koga)'. — Dico, javite mi ako me ko ustraži.
    i tamo amo'. — Vidi babu, kako se ustrčala kad joj je zet u goste došo.
    aže, voii, da kad mu samo glas čuje sva ustreperi.
    u akp mi ustriba.

    se'. — ite, pite, gosti moji, nemojte se ustručavat.


    tuknio samo za po koraka, pao bi mi crip s kuće na glavu.
    si mogo da ustvrdiš da je baš Đuro tiro kola priko naši kuruza, a u to vrime si bio u varoši?!
    ustvrdoglavi, gori je neg mazga.
    e'. — Ne bi se on usudio da ode tamo ni sama da je kot kuće.
    čovik umro, Marga se sva usukala. 2. 'svenuti od suše (o biljkama)'. — Kuruzi su se usukali od suše.
    čaše. b. 'izručiti nešto rastresito, sasuti'. — Uspi iz džaka čistog brašna u krušnu kotar(i)cu.

    ma)'. — Omatoriće a neće se usvitovat.


    u saznali da neće imat svoje dice, usvojili su dvoje iz ielenca (v.).
    svuduž pasu ditelnu.
    r divanimo o svatovima, još je rano za to.
    stom, nakupićeš se ušivi od nje.
    će iz bašče, pa ćeš dobit po turu.
    što se žena ušeprtljila, ta nedolazejoj svaki dan tako velika gospoda iz varoši.
    Pukla je ušica na sikiri. 2. 'platnena traka (ušivena u gornji deo sare od čizarna, provuče se prst pri navlačenju čizama)'. — Zaklju
    čim)'. — Šta se cerekaš, nisi baš ništa ušićario, svi smo dofoili podjednako.
    koga)'. — Čekaj samo dok te ja ušikam za te velike uši, oćeš fasovat (v.). ~ se 'uhvatiti se (za što), dočepati se (čeg
    ostavio to puce što ti je otpalo, da ga ušijem. 2. 'šivenjem zatvoriti, zašiti, suziti'. — U struku mi još možete malo leveš ušit.
    Onu veliku kastronu triba lušijom ušikarit.

    ćeg pivca, zdravo se tuko s drugim pivcima.


    )'. — Potukle smo se, al kad sam se ja uškribala u njezinu kosu, nisam je puštila dok nas nisu razvadili.
    je sapuna da se operu.
    i, ne mora dite bit ušljivac.

    šmrkne nos prstima.


    o zabranjeno voće, al jednog dana će te ušocat pa šta ćeš onda?!

    ulice'. — Salaši su razbacani po zemljama, ko će i(h) ušorit.


    dared popo na komšinsku višnju i oma su me ušpicali.
    ušporovat nego što vi muški i pomislit možete.

    je vidno, jel misec sja.


    i se smrzle i uštapile se.
    čiti kožu'. — A ako ja tebe uštinem?! ~ se 'samog sebe uhvatiti za kožu i nagnječiti je'. — Uštinila se za oforaz da bidne rumen

    da sam tu lipu suknju uštrapala; — Lipo ste uštrapali ambetuš.


    m frišak, kad se ne možem uštrkljivat sam sa sobom.

    š dobro gledat kad miri meso, jel Lajčo mesar oće ušuknit tamo di mož.
    avljat nezaključana vrata, mož se kogod ušuljat u kuću.
    unjo u zapećak i spava.
    spadaš i ti u one koji dvared uzimaje ušur, jedared brez gazde, a drukput da i gazda vidi.
    se'. — Ajde, Tone, ušvrćkaj se to malo većma, samo što ti gosti nisu na prag banili.
    našeg žita utabana je staza.
    — Utamanili smo sve pacove.
    utu vamo, a mi smo već utan kopali.
    ili smo s preteljem sve za svatove našeg Ivana š njevom Marijom.
    malo da utažim glad, eto mene za vama.
    jaganjci uteknu. ~ se 'umešati se u reč'. — Znala sam da će se Ante uteć stričku u rič, a to nije lipo,
    ć se zagrijava na vrilom šporelju ili na žeravi, pa kad se ugrije, onda se š njom pegla.
    su se dica, valdar su pozaspavala.
    aj kola prit kuću. Izr. Utiro mu stra u kosti 'prestrašio ga'.

    omad kruva da malo utolim glad: ~ imate l malo rakije da metnem na zub, moždar će me malo utolit bol.
    og utorka mesa za užnu.

    Danas smo utovarili debele svinje.


    tiraš da ide u travalo, kad je deran, kako sam kaže, malopre užno.
    pacova, utrčo je u jamu pod svinjakom.

    am se vouo utrkivat, najbolje sam trčo od svakog.


    pa da legnemo. ~ se 'ugasiti se'. — Utrnila ti se cigaretla.
    ila mi noga, prisidio sam je.
    Dok nisam došo kući, ni ja nisam znao šta su mi utrpali u kola. 2. 'sa svih strana pokriti'. — Dobro utrpaj paradičk

    misto di sa se udario, pa će oma bolovi popuštit.

    e utucko bančeći. 2. 'pobiti'. — Utuckali smo sve takunice koje su nam pravile štetu u žitu.
    Šta si ti, komšija, tako utučen?
    eno izgledala, al nisam znao zašto.
    dva klina u vrata da imam di obisit staro ruvo. 2. a. 'uludo, nekorisno potrošiti, straćiti'. — Pijančio je i utuko to ma
    a je cipo, al je sasvim utupio sikiru. ~ se 'istupiti se'. — Dodaj mi turpiju da malo naoštrim motiku, utupila se od kopanja.
    . — Vidi onog luckastog derana, uturo se čak do snaše i đuvegije.

    — Dobro sam ga ututkala, neće se otkrit. 2. 'tutnuti'. — Kad smo pošli, majka su mi ututkali deseticu u ruku da dida ne vide.

    ć pazi šta divanim i utuvi da se znaš vladat kako triba.


    iš tu u mraku ko kaka utvara?
    vara se samo prid svitom.
    a'. — Iz magle se utvorio ko strašilo i uplašio me. 2. 'pričiniti se'. — I sinoć mi se utvorilo da kogod za mnom bakt
    to stoji'. — Triba dobro utvrdit vrata od bašče, da krmača opet ne provali u bostan. 2. 'učiniti odlučnim, ubediti'. — Jesi 1 utvrdil
    đivat ka(d) ću se ja ženit i koga ću uzet za ženu: — Ti, ako oš oš, ako neš, to je tvoje, ja te više neću utvrđivat kako da se vlad

    čno'. — Ne samo što sam vrimena izgubila, već me i u trošak uvalio. ~ se 'ugurati se, uvući se (u što); naći se (u č
    ko uvaljo taj nbvi kaput?
    ta da znam, pa me nemoj ni uvaljivat u nevolju.
    đuša stat.
    lu zemlju, mož ti uvar uć u uvo.
    ripovido i ulagivo se dok je nije uvaro u sobu.

    voja uvata krmača. 2. 'koji ima drške (lonac, kotao)'. — Donesi onaj uvati lonac od deset litara.
    ve moje noge niko me neće uvatit. Izr. ne moć ~ ni za uši ni za rep 'ne moći razumeti'; uvatilo ga 'dobio napad'; ~ maglu 'pobe
    ćem suncu, a uveče smo skoro već popadali od umora.
    ali, a oni još nisu ni počeli.
    vas u sobi tako ništa mriši ko uvenilo cviće? 2. 'slab, propao, oslabio'. — Đeno je za ova dva tri miseca, sasvlm uvenio, mora bit
    o lipo mriši.
    i nije zalivo cviće i polak je uvenilo. 2. 'oslabiti, ostariti'. — I ti ćeš uvenit ko i svi koji starost dočekaje.
    plakat, kad se još malo bolje uvertaš, niko neće li'pče čitat o(d) tebe.
    đeni prostor, na određeno mesto'. — Tezo, uvedi pretelja u sobu. 2. 'posvetiti, uputiti koga u što'. — Poćo je i najmla
    o uvezat da ne možem posli odrišit. ~ se 'samog sebe uvezati'. — Krava se uvezala, iđi odmrsi je.
    tako uvezivat taj bućur, ko da ćemo na kraj svita š njim.
    neposredan odgovor, okolišiti (o čemu)'. — Ja ne znam uvijat, što kažem, to je tako i nikako drugačije. 3. 'činiti kr
    lno'. — Ovik su nana otvarali kapiju kad su se baćo vraćali iz varoši s kolima.
    o nije istina. 3. 'pružati dokaze o čemu'. — Svakim danom je uviravo svojim radom da je vridan i pošten radnik. 4. 'obećavati'. — Ti si me u

    smo Gracu uvirili da pošalje jedinca na visoke škule. ~ se 'osvedočiti se: uvideti'. — Najskuplje je kad se na svojoj koži moraš uvirit.
    čega)'. — Bože, Rozika, kako si uvila to dite, kad su mu noge gole? b. 'staviti u omot, upakovati'. — Uvi to ogledalo u ar
    č'. — Evo, Tone, napravio sam ti od košcure jedno uvlačalo.
    m? ~ uzmi uvlačilo i za čas posla je gotovo.
    drugog za taj poso, mene nemoj uvlačit, ne čini mi se baš zdravo čist.
    ose nam, braca, jednog zeca, drže ga za velike uši. 2. 'sluh (fig.)'. — Za to što ne triba ima ona još kako t
    đaja (po isteku šest nedelja provedenih u komarniku (v.)'. — Luci je prošlo šest nedilja, pa ćemo je nosit u crkvu na uvod.
    dim se nesvr. prema uvest se. uvozit uvozim nesvr. prema uvest (5).
    nam šta je, al otkad je Roska kod nas bila, ko da nas je uvračala, ne dadu nam se pilići.
    a za tkanje a druga sa prorezom kroz sredinu iste debljine, služi za namotavanje otkanog materijala'. — Nosila sam uvratilo da m
    đa pri radu na njivi'. — Odnesi ručak na uvratine, pa kad tamo stignem, ja ću ist.
    , kad sarro ćuti i uvrće maramicu.
    č će 1 uvrebat miša. 2. 'izviđanjem (posebnom pažnjom) saznati'. — Neće da mi kaže, al uvrebaću ja nju s kim i
    o'. — On je taka bangalola da me ni njegova uvrida ne vriđa. Izr. uvride valja bilužit u pisak, a dobročinstva u kamen.
    mogo uvridit tog starog čovika?! 2. 'dodirom, pokretom povrediti ranu'. — Pazi da ne uvridiš ranu kad se bidneš pe
    đen'. — Bać Joško su mirno ustali od astala al se vidilo da su uvriđeno očli.
    e, nadoli još malo vode.
    ć Nikola znao uvrnit brkove niko mu u tom ravan nije bio. 2. 'smanjiti ili ugasiti lampe'. — Uvrni malo lampaš, ja
    Sta možeš od uvfnutog čovika čekat?!
    č a prstima ne možem da uvrtim ovaj štrof. 2. 'usukati'. — Uvrtila mi unuka vunicu pa je moram rasplest.
    ć velik džak brašna. 2. 'udenuti'. — Uvuči mi bilog konca u iglu i donesi vamo. 3. 'povući natrag nešto istureno; skupiti, sak

    am, pozajmiti'. — On je ove godine uzajmio žito za sime od mene a lane sam ja od njeg.

    krevecu smo se nas dvoje gurili.


    d sam stojo toliko u redu i čeko, kad sam došo na red, kazall su da nema vise takog simena za ripu.
    tri dana uzastopce.
    se, uzbuniti se'. — Ne bi ja to znao iskazat, al čim je vidim, u meni sve uzavre. 3. 'početi previrati pod uticajem fermenata'. — S
    u dici da poneseš?
    bljala da niko ne mož od nje do riči doć.
    oga)'. — Dođe tu pa svašta napripovida i samo dicu uzbuni. ~ se 'uznemiriti se, uzbuditi se, uskomešati se'. — Mo
    to, da ga uzbunjivam kad ne znam je ] to istina što kažu o njegovom bratu.
    o svoj zdili, samo ćeš ćorbu uzburlat; — Sve si uzburlo u fijoki.
    uk, naša uzdanica.
    zdanili i izdanili.
    ga, nešto), nadati se'. — Mi se još uzdamo u jednu dobru kišu. Izr. Uzdaj se u se i u svoje kljuse!
    ene za upravljanje konjima pri radovima u poljoprivredi; kožne kajase u svečanim prilikama)'. Izr. držat u rukama ~ 'gospodari
    e, ne mož da prižali svoju mater.
    onda se uzdrćo toliko da ga dugo nismo mogli smirit.
    u uzduž, p onda popriko.
    ja visi o kajišu s obe strane sedla, u koju jahač stavlja nogu'. — izmakla mi noga iz uzengije, pa mal nisam pao iz s
    uzeta mu je čitava Iiva strana.
    i krene na njivu; — Uzmi kad ti se daje. 2. 'pribaviti, kupiti'. — Moj otac nije volio ništa da uzme ne dug.
    č'. — Bać Joško su poznat uzgajivač konja.

    m suknju uzgrnit na leđa, jer mi je bilo ladno. 2. 'grtanjem prikupiti na gomilu, zgrnuti'. — Uzgrni lopatom žito još
    andžiju od nje.

    pendžere, javi mi, doću da ti pomognem.


    čanim prilikama)'. — Kate, pripravi baći uzimaću košulju i metni puca.

    avo ostati pri čemu, uzjoguniti se'. — Badavad je sad zovete, ja znam Klaru kad se uzinati ne vridi joj ništa divanit.
    pri svom stavu, zainatiti se'. — Uzjogunio se bik pa se ne da uvest u košaru.
    o ko da te kogod plaća za to, oma da si kazo kako je zapravo bilo.
    znam šta se tako uzlajo.
    ćer uzlatala, na vratu joj sve veliki dukati.
    ud pa i(h) ne možem utirat u kokošinjac. ~ se 'rastrčati se uznemireno'. — Joso se uzletio po komšiluku da svima javi da mu je brat došo is
    ćat, posikli smo mu krila.
    posuto slatkim kajmakom i pečeno)'. — Tušta je risara pa je nana morala dvi velike tepcije uzlivance da ispeče.
    uplašila, jel srce mi je tako uzlupalo ko nikad dotleg.
    ko, svi su se uzmigoljili.

    u slavu tvoju (molitva).


    nam je uzmložio izvrstitu ljubav (molitva); — I da ti nisi to rđavo uzmložio, ništa mi je tušta novaca za tri džaka mekinja.
    Čim uzmognem, doću i ja.
    ć ć sve dok ne budem uzmoro.
    vidio da je i Stana došla kod nas, Blaško se tako uzmuco da nije znao rič da kaže.

    — Da nisi podizo bure, ne bi uzmutio vino u njemu.


    — Samo nek gazdaricu opaze, guske se oma uzmuvaje.
    kala, ko nova mlada, al je posli uzela više od svi drugi.
    — Kako vidim, dobro si uznojio tvog riđana.
    bio tvoje konje, tribalo bi malo više da i(h) tiraš.
    o nemiran, od ranog jutra se uzodo po avliji, a nikom ništa ne kaže.
    m virovala da će se tako uzolit, samo zato što se udala u gazdačku kuću.
    . — Danas sam uzoro i poslidnji lanac.
    ku kako se uzrakoljila ko da druge kokoške ne nose jaja.
    m moje uzugarim, pomoću i tebi ako triba.
    ovi Anku pa ćemo je zadržat na užni.
    o smo mi ušli unutra, on se već uzventro na kola.
    — Mali Bruno se uzvero na sino, triba ga skinit da ne pane.
    vijali golubove da lete; — Nemojte, di'co, toliko trčat odan isprid kuće, samo ćete uzvijat pra. 2. 'probuditi, terajuć
    ća gori.

    ni i ti štogod da te čujemo.
    — To malo dite ste toliko uzvirili s doktorom da ga niko neće odvest tamo kad bidne bolesno.
    u onom velikom loncu još ima kiselne, sva je uzvištila. 2. 'poraniti (fig.)'. — Šta je bilo Stipanu da jutros
    valio kamaru s plivom, pa je zajedno sa slamom uzvitlo i nosi je svud po šoru. ~ se 'početi vitlati se, uskovitlati se'

    uzvrpoljio jel je ušo stra u njeg.


    de, lati se već kakog posla, šta si se tu samo uzvrtio ko prdež po turu.
    g Lojziju gori na kamaru? — Ja sam ga uzvuko. 2. 'uzbuditi, izazvati'. — Dotleg ga je grizla dok ga nije uzvukla pa je moro pobi
    ča i sl.), ugrejati'. — I kruv će se krenit dok ja ne užarim peć.
    og i u snoplje skupljenog žita'. — Risaruša koja rukoveta za risarom ima na leđi
    jenog snopa žita.
    aš u sobi; — Sveti oče, užeži ljubav u nama da te možemo slidit (molitva). ~ se 'zapaliti se, upaliti se'. — Kad sam prolazio ve
    — Smije se što su se oni tako užegurili čim su njega spazili, a Lovro ko Lovro, samo se šali al nikog ne dira.
    — Brašno je bilo dugo zatvoreno u vlažnom kovčegu i sve se užiškalo; — Žito nije bilo privrćano na tavanu pa se užiškalo.
    obnost'. — Dosta su radili, sad nek uživaje stečeno.
    su dali baći zemlju da je rade, al oni dobijaje uživljenje dok su živi i baćo ne možedu prodat zemlju brez njevog pristanka.
    u. Izr. mala ~ 'obrok između ručka i večere'.
    , pa užnajte dok se ne oladi.
    m farbom umazat salaš, ne volim što si ga toliko užutila.
    toku, pse, živinu), mamiti'. — Badavad toliko vabiš, pulin je očo za kolima.
    sit na pecu. Izr. ~ za tanji kraj 'hvatati se lakšeg posla'. ~ se 'hvatati se'. — Ajde, cure, monci, vaćajte se u kolo!
    ćo, otvorite kesu i vadite te novce; — Ajde, vadi bricu pa siči kruv. 2. 'kakvim sudom grabiti, crpsti iz dubine, sipati (iz kabla,
    tereti'. — Na ~ 'iskoristiti, podići na koso (neki predmet)'.
    ma utrt kolski put'. — Konji ni u mraku neće sać iz vagaša.
    da važe taj tvoj bik?
    će 1 ovaj moj mrkov vagnit sedam maža? 2. 'pretegnuti, pomeriti se iz ravnoteže'. — Gledaj da tiraš po ravnijem putu, bo
    met'. — Lopovi se popnu na vagon izbacivaje drva, a posli skupe i prodaju. 2. 'mera za količinu robe koja stane u vagon'. — Štro
    o ko da mi je tup vagov. ← mađ. vag 'seći' ← vago.
    ovom mojem vajnom životu. 2. 'tobožnji (prezr.)'. — I ti si mi niki vajan muški kad te cure istuku!

    kaš, bio uzet dok su nudili.


    e fanaka u velikom vajlingu.
    ine suknje?!

    amo ti pošalji Martu, kad ona počme valatat niko joj nije ravan.

    Kako se popuni valovnica taka će i porcija bit.


    i pleve, pravljena u specijalnom kalupu; ćerpič'. — Salaš od valjaka.
    ovik. — Ne bi se baš mogo pofalit da mi je zdravlje valjano.

    Kad bi ti valjala zemlja, ja bi je prvi kupio. 2. 'biti koristan ili dobar za što, služiti'. — Ne valja mi kapija pa sam je moro potpa
    te'. — Pajice, valjaj to bure, lakše će ti bi't. 2. 'prljati'. — Nemoj sad nove cipele oma da valjaš u tom blatu. ~ se 1. 'prevrtati se u
    bio valjkar.
    ezance, ali se kida vrhovima prstiju (za supu)'. — Makar na početku svaki dan krumpira i valjušaka imo u kastroni, al na svojim

    , valjuškaje bundeve po avliji. ~ se 'kotrljati se'. — Popeli su se na slamu i valjuškaje se jedan za drugim doli.

    kiše, ko da vancage padaje.


    malnih svojih mogućnosti'. — Šime bać Tunin se toliko vandiže, ko da je u sto lanaca odraso!
    vandrovač, čim nije iz našeg kraja.
    čki i očo ot kuće.

    api za dobrom kišom; — Ta tvoja zloća već zdravo vapi za batinama.


    e dobra var, onda je lako i kovat.
    nje'. — Dok ja varagujem, ti počni sa štavljenjem.
    am varalica.
    zabludu koga'. — Vara on druge za svoju korist. ~ se 'biti u zabludi, pogrešno suditi o čemu'. — Sad i mi vidimo da smo se vara

    Kate, kuvaš toliko ila, ja bi kazala da ti voliš vardat, vas je troje, a skuvala si ko da vas je devetoro.
    ica malo proladi, naii u cuclu i podaj ditetu, cigurno je gladno kad furtom plače.
    osta vareno. 2. 'probavljati (hranu u želucu)'. — Taki mi je težak trbuv, ko da mi criva ne vare. 3. 'spajati kovine, metale pomo

    đ ← mađ. varmegve.
    nam žito pored gvozdenog puta. 2. 'sevanje pred očima od udarca po glavi'. — Kad su me baćo ćušili, oma sam varnice vidijo p
    ćeš sad zaradit varnjaču po njokalici.
    ćom u varoš.

    je postala varošanka.

    opštinska zgrada'; ~ toran 'toranj gradske kuće ~ opštinske zgrade'; ~ fijaker 'fijaker za službeni prevoz opštinskih č
    š da nisam varzilala jaja, ni'gdi nisam mogla kupit varzila, već sam i(h) samo lukovinom ufarbala.
    Varzilano jaje 'jaje farbano varzilom (za Uskrs)'.
    praznicima, kada je to običaj)'. — iđu poklade, biće vašanga.
    judi na jednom mestu, gungula'. — Je, koliko vas ode ima, pravi vašar! 3. 'nered, zbrka'. ~ oma da ste pokupui te vaše drangulije
    u s vašara i da dobiju vašarfije. ← mađ. vasarfia.
    e oma kraj vašarišta.
    1 vašario štogod?
    aru'. — Počelo je vašarsko pogađanje. 2. 'nesolidan, slabo urađen, slabog kvaliteta: ~ roba'.
    ovo baš vašarski napravio.
    će, to je vašćija zdilica.
    puštamo, a danjom su svezane.
    vljanje zimskih kaputa'. — Metnila mi je sabovka u dva reda vatelina u otunku.
    imam ja dobar zimski kaput vatiran.
    Salaš je zaćas vatra progutala. 2. 'povišena temperatura tela, vrućica'. ~ imam vatru, osićam se ko da sva gorim. 3. 'žestina nekog
    vatreriku. 2. 'mlin na parni pogon'. — U Bajmaku je dobro brašno što se melje u vatrenki.

    ne vavli za škulom.
    ć vavoljit? 2. 'grudvicu u prstima ili zalogaj u ustima valjati'. — Smista da si progutala taj zalogaj, već po sata ga vavoljiš u us
    mi se vazdan vučeš, požuri malo! 3. 'mnogo'. — Kad nam teta dođu u goste, oni donesu vazdan milošće za dicu.
    i od dima (So).
    m da ti je momak, al baš ne bi moro svako veče dolazit. izr. Badnje — 'uoči Božića'.
    dan nek dođe. Izr. tajna (poslidnja) ~ 'po hrišćanstvu poslednja večera Hrista s njegovim učenicima'.
    ajka su bolesni pa nikad ne večeraje.
    č černica'. — Juče sam malo zakasnila na večernje.

    n; bezbrižan, raspoložen'. — Subota je danas, biće još i vedrog dana; — Otkako se udala nije v'iše Marga taka vedr
    — Vedrit i oblačit 'biti svemoćan'. Izr. Veđri li se travanj noću, škodi vinu ko i voću!
    Sve podnese hrabro i vedro.
    ra zobi za sime. 2. 'otvoreni sud za nošenje vode (različite zapremine)'. — Donesi puno vedro, al ladne vode (So, Č
    mu je prodala zemlju.
    sni gospodin župnik.
    ti'. — Lipo ti velim da sađeš s ote trišnje. 2. 'misliti, držati'. — Mož bit da si ti u pravu, al ja ko niki velim da se pridomisliš.

    '. — Zali cviće, počelo je da vene. 2. 'gubiti snagu, zdravlje, fizički slabiti; čeznuti'. — Već je tri godine od kako se Manda udala
    noj dici da se ne ventraje na keriteš, pokidaće se.
    jska lampa), fenjer'. — Iznesi venjer da vidimo ispregnit konje.
    onog derana, kud se vere kako gaće ne podere?!
    a, pisalo je u mijani na zidu. 2. 'novac dat na određeno vreme uz kamatu'. — Uzimo je on novac na veresiju al je uvik pošteno vr
    itavog života je veresijo.
    čke svira uvek ista melodija'. — U mijani svira jedna stara vergla.
    valdar još stariji verglaš.
    iro na verglu i prosio. 2. 'brzo i mnogo govoriti (u jednom dahu ne razmišljajući)'. —. Mani njezinog divana, ona samo vergla.
    erigama'. — Na verigama je visio velik koto. Izr. stavit u verige (koga) 'okovati (ga)'.
    ona, božem prosti, ko da is knjige štije.
    ga, nova je brana.
    da veruga, ni jedno dite ne mož da ga uvati!

    moja dica izuče velike škule. ~ se 'biti veseo, radovati se'. — Svi smo se veselili na Božić.
    ralo svu noć.
    e žena veseljačica.
    idio takog veseljaka ko što su moj dida bili.
    pi od veselja kađ je kraj njeg njegova cura. Izr. udarit brigu na veselje 'zaboravit teškoće'.
    ni objekat'. — Ajte, ostaćete zdravo iza nas jel mi već uveliko veslamo. Izr. ~ kašikom 'brzo i halapljivo jesti'.
    a kad sina ženi. 2. 'pripit, pijan'. — Ako sam dobro vid(i)la, ono je bać Nikolin Losko, čini mi se da je fain veso.
    Moja Mara šupljika i veze. 2. 'sitno igrati, plesati'. — Svi monci lipo igraje, al niko tako ne veze nogama ko Katin Miško. 3. 'na
    . ~ imala je rukom rađeni vez na rukavima od košulje.
    Šteta što je momak tako vezan.
    čom'. — Veži konje za kola. 2. 'spojiti nekom duhovnom vezom'. — Veže i(h) što su rođena braća. Izr. bi
    nu maramu.
    smo obavili svu vezidbu. b. 'vreme kad se vinograd veže'. — Od nedilje ćemo obavit vezidbu vinograda.

    ezivat krave, nek se slobodno krecu po korlatu.


    đe samo do Čantavira, a tamo je kraj svita.
    maštvu, zašto taki i da umre!? 2. 'iskusan, vešt, spretan'. — Moj brat baš nlje imo najbolji alat, al je bio vičan u svaoem.

    etka ni svršetka, koji neprekidno traje; koji nikad neće prestati, nestati, umreti'. — Toliko tvrduje i otima o(d) drugi, ko da
    Toliko trošiš na tu kuću, ko da ceš tu provest čitavu vičnost. 2. 'osobina onoga koji je vičan čemu'. — Kad se mladost i vi

    )'. — Starci štogod ozbiljno vićaje.


    ćinskog vićnika.
    e vid služi? Izr. kokošiji ~ 'slab vid, noćno slepilo'; za vida 'dok traje dan'.
    Mi smo išli kroz kuruze, a nismo se zbunili jel je bio pun mi'sec i noć je bila dosta vidna; — Ne misliš, Kate, da je to malo vidno
    ekovima), uopšte lečiti'. — Majka mu vidaje rane.
    alo bi okresat malo dud, zaklanja nam vidik. 2. 'granica do koje dopire vid'. — Na kraju vidika, ja ne vidim nikoga. Izr. bit na vid
    o na vidilo 'saznaće se'.
    e. Izr. nema ga šta ~ 'malen je, nejak, a vredi'; ne možem ga ~ očima 'odvratan mi je, mrzak mi je'; viš ti njega 'uzvi
    nost'. — Valdar si s vragom vezo kontrak, kad misliš da si vidovit...
    vik dobri drugovi, al sad se ne viđamo često, ostarili smo.
    čovik'. — Bać Joško je viđen čovik. Izr. rado ~ 'dobro primljen'; nerado ~ 'nepoželjan'.
    sam tica nikad ne bi upala u tvoj vig.

    ne uhvati)'.

    adno, a još je i snig vijo. 2. 'pomoću vetra čistiti žito od pleve'. — Baćo i braća viju žito na vitru.
    kokoške iz avlije. Izr. Vijaće te magarac 'kaže se onome ko o prazniku nije ništa novo obukao'. ~ se 'juriti se međus
    a da nismo mogli oči otvorit.

    a joj je sve vijorila.


    Dok je svita i vika 'uvek'; Otkako je svita i vika 'oduvek'; ~ vikovat 'živeti'; ~ izvikovat 'proživeti'; ko ima vika, taj ima i lika!

    a do boga amena 'galama po ceo dan (povazdan)'.


    . — Vikala je od strava. 2. 'zvati jakim glasom, dozivati, pozivati'. — Vikala je da dođu ko da kuća gori. Izr. ~ na sva usta 'prodo

    kat 'jako vikati, neprekidno'; vikom vičeš na tu dicu.

    ćine čizme viksat.

    e, mlado i lepo, s dugačkom raspuštenom kosom, koje može i leteti'. Izr. Juri ko da ga vile nose 'kao da leti'; koje s
    ćno svetlo'. — Upali vilanj; — Este 1 i viuvukli vilanj? ← mađ. villany.

    a (paroška): gvozdene ~; drvene ~. — Metni na kola i jedno dvoje drveni vila, tribaće za privrćanje sina.
    ći, štićenik vila; veštac'. — Nemojte, dida, pripovidat o vilenjaku i višticama, jel ja se onda uveče bojim.

    ivoj vilici su i zubi krivi. 2. 'viljuška'. — Mali deran i kako lipo ide s vilicom.
    — Ko pogleda u viline oči, postane začaran. 2. 'kao sastavni deo naziva biljaka; ~ kosica; ~ metlica.
    čan'. — Ovik me poplaši njezin vilinski pogled.
    am i nov vilištan. 2. 'batina'. — Ako te napadnu, a ti nji vilištanom, pa po leđi!
    , malo, pa naiđe oluja.
    sisama kod ženki sisara'. — Šta ti znaš za mužu, kad ja svaki dan sidim ispod kravljeg vimena i muzem.

    ruga'. — Jedan risar je nabro cvića, a risaruša je napravila lip vinac. 2. 'splet plodova i jestiva u krugu'. — Isprid kuć

    uvat vinograde od lopova. ← mađ. vinceller.


    anju, izvod iz matice venčanih'. — Ako nisi dobio vinčanicu, niko ti neće priznat ni da si vinčan. b) 'haljina za venč
    čanje je bilo zdravo lipo i sveoano.
    — Kažu da će ga lično biskup vinčat. ~ se 'stupiti u brak'. — Vrime je bilo da se vinčaje, jel diigo su već živili nevinč

    natskim poslovima'. Izr. Ziđat na vinklu 'zidati pod pravim uglom'.


    ka'. bilo ~; crno ~. Izr. ~ ne kaže iđi, već sidi! u sičnju vode, ~ nam ode! 'kad u januaru promrznu vinogradi nema roda'; Vedri li s
    smo i polivali vinograd.
    zemlje, ja sam samo vinogradar.
    akanjac (v.); i vinogradarski poso nije lak.
    ži za vino'. — Donesi nam vinske čaše. Izr. ~ sirćet 'sirće dobiveno vrenjem od vina'.
    nije naše vire. Izr. ni vire ni pare 'nigde ništa, niko i ništa'.

    a vrata, da ne ulaze muve u sobu.


    vaca; bdeti pored pokojnika uz čitanje molitve'. — Cilu noć smo virastovali kod pokojnika. ← mađ. virraszt.
    d(i)la tako virgasto malo dite.
    sl.)'. — Vidim jte, viriš iza slame. 2. 'pomaljati se, strčati'. — Šta ti to viri iz džepa? Izr. ispod mire tri vraga vire 'k

    e živio do smrti.
    svitom bilo malo više virnosti, lakše bi nam svima bilo.

    je zaboravila molit virovanje.


    '. — Možeš ti njemu divanit šta oćeš, kad on samp svojoj ženi viruje. 2. 'imati poverenja (u nekoga, u nešto), pouzdavati se, oslanjati se'. —

    uži za utvrđivanje vertikalnog položaja'. — Jesi 1 izmirio s viskom da nam ne iđe ukrivo zid.

    š što visi, ništa mi se zdravo ljulja da ne padne. 2. 'stalno boraviti, zadržavati se gde'. — Svaki dan od jutra do kasno
    orme, vrlo visok momak. 2. 'prodoran (o glasu)'. — Ja volim a i možem visoko pivanje.
    opo se visoko i na tanke grane, koje su se slomile i zato je pavo doli. 2. 'u visokom tonu'. — Alaj pivam visoko pa lipo, kako mo
    o nam je dono vist o tebi još prošle nedilje.
    licu i ostavi to ruvo u armar. 2. 'dva klipa kukuruza vezana u par'. — Višalice kuruza zimi skuvamo i poidemo.
    se neveštim'. — Badavad se viščiniš kad znam i tako da si nas još iz daleka pripoznala.

    po glave, a istog su dana rođeni.

    p taj višnjov kamiš. 2. 'koji je boje kao višnja (plod)'. — Kupila sam lipu višnjovu maramu.
    , al sa sobom je uvik nosio podeblji višnjovac.
    divanite: ta, to je višpidla da joj para nema.
    onjima, samo vi njemu dajte kajase u ruke, pa se ne bojte! 2. 'koji se zna izvući iz teškog položaja, prepreden'. — To je višt lopov — svi kažu

    va čini ljudima zla'. 2. 'ranoranilac (podsm.)'. — Rani ko ~.


    može ljudima nanositi zlo'. 2. 'svadljiva žena'. — Š njom ne možeš ništa ozbiljno započet, taka je ko kaka vištica. Izr. ~ te ne davi
    ~. 2. 'gasovi koji se razvijaju u crevima'. — Puštit vitar. 3. 'moždani udar'. — Siroma bać Antun, juče ga je udari
    osovinu, služi za penjanje na kola)'. — Metla nogu na vitinu pa sve veli neću (nar.).

    namotala novu pređu na vitlo. 2. 'vratilo oko kojega se namotava bunarski lanac'. — Čula sam da se lanac na vitlu odmotava i da

    leg će ovo vitrovito vrime? 2. 'vetropirast'. — Ako ste s Ivanom udivanili, onda nemojte uzet zdravo uozbilj, jel on je u svakom poslu poma
    ri godine katana.
    a tov'. — Neće se ta krmača nikad uranit kad je vižla. 2. 'spretna, okretna žena'. — Jeste Tona malo jezičava al je na poslu prava
    ma uvatio, naki vižlast kaki je, za čas je napravio reda.

    on se još uvik miša med mlade. Izr. neće mu past ~ s glave 'ništa mu se neće dogoditi'; pod side vlasi 'u starosti'.
    uradila, gazdarice, kađ ti kruv baš nije vlasan? Izr. ~ kruv 'sveži hieb, koji se može cepati tanko kao vlasi'.
    ka'. — Ni jedan vlat trave nisu ostavile krave, sve su opasle. 2. 'klas pšenice, ječma, zobi'. — Vlaće žita se leluja na vitru.
    o ako i zrno bidne tako dobro.
    ću zrna)'. — Ječam već vlata.
    je oma provirijo.
    ča kiša, zidovi od košare počmu vlažit. Izr. Vlaži kiša 'lagano i sitno pada'; vlaži zid 'probija vlaga na zidu'; vlaze
    e se upotrebljava kao tegleća životinja'. — Sve je manje volova, konji su i(h) zaminili. 2. (fig.) 'glup čovek'. — Tak

    ako dobrog voćaka i ovce za njlm bleje.


    le su samo trišnje. 2. 'voćke'. ~ imamo dosta voća u avliji, od šljiva, trišanja, jabuka do oraja.
    ćaka.
    ćnjaka iskrčit i zasadit mladice.
    eonika'. 2. 'tečnost koju izlučuje živi organizam ljudski, životinjski ili biljni: mokraća, znoj, suze, pljuvačka', Izr. ~

    verovanjem da se ispiranjem očyu, te pijenjem te vode odstranjuje urok (kod dece i glavobolja)'.
    ispred njega'. — Vodi nas, ti znaš put. 2. 'silom odvoditi, terati'. — Luku su vezanog vodili žandari. 3. 'dovoditi mladu mladože

    n vode'. — Ovaj nov krumpir je toliko vodnjikav. b. 'sličan vodi, razvodnjen, razblažen vodom. — Vodnjikavo mu vino.
    zemlje, onaj bliže dolji je baš dosta vodoplavan.
    urinu, samo ćeš piškit od nje.
    čovik vojuje već više od tri godine.

    esto)'. — Baš kroz našu avliju protiče vok.


    li bi brez vokša, ko operušana švraka!
    kad ni ja još ne znam za koga ću vokšovat.
    i si u ataru (nar.).
    i ja ove godine volarica. 2. 'štala za rogatu stoku'. — Ispregni volove, uvedi i(h) u volaricu!
    mi se vola u glavi, pa ne smim da se sagnem; — Vidla sam ti ćovika, kako se vola sokakom, izgleda da se faln "nasiso".

    na mene. — Volila bi kad bi moglo bit tako kako ja zamišljam. ~ se 1. 'voleti se'. 2. 'zabavljati se'. — Ima tom dosta vrimena otk
    e visila na volovskom vratu. Izr. Dida, jel daleko daleko?— Odaleg do volovski rogova 'toliki je njegov vidik'.
    je ugledo, toliko se iznenadio.
    a pre nego što pređe u želudac'. — Volju i criva od pileta sam već bacila maokama.
    čiti na kakvo delo ili postupak. — Nemam volju da iđem u te svatove. — Kako ne bi mogo, samo malo pokaži
    rus za oštrenje kose'. — Nali vode u vondir i ponesi ga sa sobom.
    m društvu, vucarati se, kurvati se'. — Vonđala se sa svakim, pa su svi otrli nogu o nju i ni živom vragu ne triba.
    canjima'. — Vonta ona njega za nos a on ko slipac trči za njom.

    dvi voštane sviće. 2. 'impregniran voskom'. — Pokri džakove voštanom ponjavom da priko noći ne pada vlaga na žito.
    kad to ne pomaže, nema druge već triba voštit!
    če votKa.
    ice i sl.'. — Još jedan voz i žito je svezeno.
    iti radi zabave, šetnje'. ~ oće dica malo da i(h) vozam na koli. 2. 'raditi, upravljati s kim po miloj volji'. — Krista njega napije, p
    Slabo je rodilo grožđe, nećemo imat više od jedno dvi vozenice.
    zidbu na vrime svršili, neće nam napolju pokisnit žito.
    o se svaki dan vozika na vrancima da se svitu pokaže šta oni imadu.
    rava je vračara.

    bi ulazio u vračarinu kuću.


    a, a samo izvlači novac.

    , al onda se više ne vraćaj!


    '. 2. 'naziv za bilo koje biće, predmet i dr. u ljutnji, grdnji'. 3. 'nestašno, nemirno dete, nemirna osoba, vragolan'. — Još njim i še
    vragbaba odapet ~ samo zlo čini ljudima.

    retu'. — Gotovo je vrenje, tribaće udarit vran na burad.

    a ~ 'velika retkost, nešto sasvim neobično, upadljiv izuzetak'; ~ mu popila mozak 'pošašavio, pa ne zna šta radi'; ~ vrani o
    ranci pokidaje štrange.
    ak do zemlje.

    da malo nagaravim ove moje bile obrve?

    ta ti Imaš da vraniš kad su ti obrve ko ugalj crne?!


    kog predmeta koji spaja njegova dva dela: ~ kose 'koji se grivnom učvršćuje za kosište'; ~ tambure. Izr. obisit se k
    l. kroz koji se izlazi i ulazi; krilo, krila kojim (a) se taj otvor zatvara'. — Ko je ostavio širom otvorena vrata na kuć
    tuša" koja vode na ulicu (kuća ima i veliku kapiju za izlaz na ulicu za zapregu) vratanca'. — Tone, zaključaj vrataca, sad nam i ta

    a lanac sa kablom, kada se izvlači voda iz bunara, vitlo)'. — Okrecala sam gvozdenom drškom vratilo i namotaval
    eska je vratila Stipi prsten natrag. 2. 'učiniti da ko ili što pođe natrag'. Vratio se Tome natrag na poso. 3. 'dobiti ope
    a vratna žila.
    a cakla, svega su i(h) muve usrale.

    poslovi, bolje je ne mišat se. 2. 'vragolast, nestašan, nemiran'. — Vidi ti vražjeg derana, friščiji je i ot kera.
    m tlu, Salix'. — Od vrbinog pruća smo pleli košarove. Izr. žalosna ~ 'Salix baby-lonica'; kad na vrbi rodi grožđe 'nikad'.
    . v. rbina. — Baci ove vrbine na đubre.
    med'. — Vrcaćemo dračov med. Izr. ~ se 'prezati se, trzati se'. — Baš nju briga nimalo se ne vrca što su stariji tu.
    nasrada, vrcniće se i ona na to šta je uradila.
    — Dico, izlazite iz vrčelja, nije, to misto za vas.
    ne? 2. 'boleti'. — Moraću vadit zub, cilu noć mi je vrčio.
    ilicom obavljati vršidbu'. — Stigla je mašina u naš šor, kroz tri dana i mi eemo vrć. Izr. ~ po sobi 'praviti nered'.
    Bolje je vrebac u ruki neg golub na grani!
    javi s ciljem da se napadne'. — Gledaj mačka kako vreba miša. 2. 'čekati da se nešto ostvari'. — Vrebo je ka će vrata ostat otvore
    ći voz žita natovario, pa sam moro vezat vrengijom da se ne privrnem.

    aka palicama odbacuju komad drveta ~ duž. 10 cm ~ na oba kraja zašiljenog i koja grupa prva osvoji obeleženu crtu na sredini,
    redini deblji) na koji se pri predenju namotava pređa (drži se na dole, a družica na gore)'. 2. 'drveni ili metalni valjak koji se okre
    ka vreva kod vas, dico?
    e sa krajcarom, a ustaje sa dvi!
    o one tvoje dvi. 2. 'biti od koristi, isplatiti se'. — Ne vridi š njim ni započinjat. Izr. ne vridi ni po lule duvana 'ne vredi ništa'.
    u kazat, jel Veco je zdravo vridovan čovik.
    o mesto)'. — Mogo bi ja uvatit s obadve ruke, al neću da vriđam ranu na livoj ruki. 2. 'nanositi uvredu'. — Da nisi vriđ
    i smo na zdravo dobro vrilo.
    — Al je vrilo i pripeklo.
    ne. — Vrime će to izličit; — Vrime je za berbu; — Samo da vrime bidne dobro; — Samo mi je stra od vrimena. Izr. da pro

    je ona već vrimešna žena kad se podrukput udala.


    čorba). — Ne volim vrilo ilo.
    m spolja niki vrisak diteta.
    asom'. — Vrrskala je sirota da ti srce pukne.

    zbog unutrašnje pare, stvorene jakim zagrevanjem, ključati'. — Vrije čorba. 2. 'kretati se u neredu, komešati se'. — Ne znam šta
    tikva i sl.)'. — Vriža je fain, ne znam oće 1 i lubenice take bit. Izr. Kaka ~ taka i bundeva!
    petlovi i sl.)'. — Pivac se samo vrkoči a ne skače na kokoške. 2. 'kicošiti se, kočoperiti se'. — Ne volim take monce koji se vrko
    čekamo, to je naš bivši ali i sad štovani i vrli učitelj.
    će i dr.)'. — Kako se samo miš popo na vrljiku i prigrizo dvi divenice, pa su pale doli.
    čas amo, čas tamo, vrteti se'. — Sidi s mirom na tom stocu, nemoj se furtom vrpoljit ko mačka s repom.
    a soli; tri vrtalja na četri 'četvrt do četiri ~ tri časa i petnaest minuta (So)'.
    šešir u ruki. 2. 'micati nekim delom tela tamo amo'. — Badavad vrtiš glavom, i tako moraš ić. ~ se 1. 'okretati se, o
    kad s Bencom trguješ, on je poznat ko velika vrtljiga.
    ara vršalica.
    ta raspe. 2. 'snoplje žita za jedno vršenje konjima'. — Ni konju nije lako jurit na vršalju. Izr. — Dico, da n
    ršidba, jel će ti kosa bit puna plive i prava. 2. 'vreme kada se vrše'. — To je bilo o vršidbi zobi.
    as su ti i dica mudrija, moraš š njima divanit ko s vršnjacima.
    k mislila da je tvoja Krista vršnjakinja s mojom Đulom.
    ku temperaturu, jako zagrejan, topao, vreo; ~ ko žerava. 2. 'nov, svež, skorašnji'; ~ kruv; vruća lepanja.
    mori velika vrućica.
    g toplotnog izvora'. — Nije lako bilo kosit na takoj vrućini.
    Svira vrilla, iđe moja dika (nar.).

    , tako mirlš ko da si u pateki. Izr. bit na vr jezika 'toga časa hteti reći'.
    kati se (o ljudima i životinjama)'. — Čim je cirkus došo, svit je počo da vrvi sa svi strana.
    se'. — Šta se već toliko vrzmaš oko salaša, uzmi metlu i meti redom!
    ite vazdan sa sobom?! ~ se 1. 'skitati se, smucati se'. —- Samo se po mijanama vucara. 2. 'dugo se nalaziti
    ć vucibatina.
    vršine: ~ kola, ~ plug'. 2. 'voditi silom'. ~ on se otimo, a žandari su ga vukli ko kaki džak. 3. 'voziti u kolima: ~ drva, —
    će još vućat Ioptu? ~ se 1. 'bacakati se, mlatarati nogama'. — Samo se ti vućaj, al večere nema dok se ne maneš, pa sad kako o
    prema vućat se. 2. 'ritnuti se (stoka)'. — Ne ulazi med konje, jel se lako mož kobila vućit i eto ti nevolje ako te udari.
    esadiveno nek slama malo vu'gne, lakše ćemo svozit sutra.
    arati'. — Di vukariš tu džačinu?!
    amo ovaca, pa smo i malo vune skupili.
    put ne triba vi'še, ostavi ga di mu je misto i nemoj da ga vundaraš svud po sobi. 2. 'vući za sobom, povlačiti'. — Šta tu ma
    maramu, ladno je napolju.

    m tri štrengle vunice: jednu bilu, jednu drapovsku i jednu bordovsku.


    a tušta sina, svega pet vuntova smo sadili.
    isto da se brine o kući i dici, ona zaajkala po komšiluku.
    vo, šta je furtom zabacaš ko kaki konj.
    — Daj, zabaci mi ovaj džak na rame; — Zabacio je pušku na rame i očo u lov. 2. 'pokrenuti, pomeriti unazad'. — Beć

    Prodali smo onaj lanac zabačene zemlje.


    to 'neopravdano se mešati'.
    abadavad cmizdriš ri tako neš dobit.
    ći na sebe (razne opreme)'. — Anka se tako zabadžurala ko da je srid zime, a vidi kako sunce peče.

    ati'. — Ne iđemo dobro, izgleda da smo zabasali. 2. 'zaći u tuđu njivu prilikom oranja'. — Komšija, nisam vidio koč ć
    Triba popravit ulazna vrata na zabatu, ne mogu se zaključat pa nam je tavan otključan.
    Tribalo bi mu kakogod pomoć, jel ako vako bude dalje živio, zabataljit će i sebe i kueu. ~ se 'zapustiti se'. — Mora
    za glabanje kad si dva zabatnjaka već smazo.
    to se nisam opružio koliki sam dugačak.

    abašure kartanje, počnu na glas učit. 2. 'straćiti, zabaciti, zaturiti'. — Di je samo znala taj lipi plajbas zabašurit?!

    omšiju, a to je za nju zabava za cio dan. 2. 'pogreška, mana'. — Znaš kako ono kažu: lako j gotovom ditetu nać zab
    , razonoditi, razveseliti'. — Ritko se nađe taki domaćin ko Antun što je, ili smo i pili koliko smo mogli, a još nas je i svirkom zab

    azdio, ko da sam pokraj cefre prošla.


    — Toliko me je to iznenadilo da sam se sva zabezeknila. 2. 'tupo se u nešto zagledati'. — Zabezeknio se u Boltu, ko da je ovaj iz
    am, a on samo zabezeknuto stoji i digod gleda.
    na drugo misto, da krava ima šta da pase.
    i mene da znam kad sam na redu za meljavu. ~ se 'upisati se'. — Ja sam se zabilužila za Lurd, iće se u lipnju.
    vud zabio kočiće, ti sad ukopaj kamen na misto svakog kočića. 2. 'staviti, zavući, uvući, zagnjuriti'. — Mlad momak pa si zabio g

    ne bi zablejio u nju kad je tako lipa.


    tvog zablenducanog komšiju.

    o se ko tele u šarena vrata. 2. 'zagledati se, zaljubiti se'. — Zablenio se momak u curu, pa sad nit vidi nit čuje.
    je svatio o čemu se divani kad tako zablenuto gleda po sobi.
    bmana'. — On je već kupovinu rđavo obavio, bio je u zabludi da je to dobar poso.
    pogrešiti'. — Bila je dobra cura, al velika varoš je zabludila. 2. '(nekoga) na prevaru zadobiti'. — Toliko je zabludio Anicu da mu
    ste, zaboga, mogli ostavit samo to malo dite?! 2. 'u molbi, preklinjanju'. — Nemoj, zaboga, tako na rođenu mater.
    '. — A ako se zabogmam, ni onda mi nećete virovat?!
    m delu tela)'. 2. 'naneti bol, uvrediti'. — Najvećma me zabolilo kad mi je rođena sestra kazala da moju ćer ne želi da
    čega)'. — Zaboravio sam pamet. 2. 'oprostiti'. — Mara neće zaboravit dok je živa što je rođeni otac istiro is kuće
    danom sve više zaboravljaje.
    oštrim predmetom; takav predmet zabiti u nešto'. —: Nane, Maca mi zabola iglu u prst, pa mi teče krv.
    niti'. — Kako da mu zabranim kad je moj i još jedinak.
    anjivat koliko oćete, al ja ću se udat za Jakova.
    ti'. — Ja sam zabrazdio, ti sad ori dalje. 2. 'zaorati, zaći oranjem u tuđu njivu'. — Lajčo, ti ko da si malo zabrazdio u moju njivu.
    čati se, zaneti se u brbljanje'. — Joj, ja sam se zabrbljala, a kod kuće me čovik čeka.
    ašinom kod tebe da zabrekćem.
    češće burad) stavljanjem vode da zabreknu i obruč da stegne'. — Polivamo vodom burad da zabreknu. 2. '
    o, al mene je baš fain zabridilo.
    — Kad se unuče razboli, majku zabrine većma neg rođenu mater. ~ se 'pasti u brigu, postati zabrinut'. — Cilo se selo zabrinilo kad
    je sestra tako zabrinuta?

    i'. — Pazi na Janju kad broji jaja, ona će oma zabrojit, samo ako joj se pruži prilika. ~ se 'pogrešiti u brojanju, pogrešiti u ra

    bunila me crna kosa moje unuke, pa sam od tebe pomislila da je ona. ~ se 1. 'zbuniti se'. 2. 'zalutati'. — Pazi da se ne zabuniš ka
    barice zacaklile. 2. 'zastakliti, ugraditi staklo (u vrata, prozore i sl.)'. — Zacaklio sam onu razbijenu pendžeru. 3. 'užagriti (o
    kažem da ti konj nije dobar, al, brate, zacinio si ga. ~ se 'zaceniti se, izgubiti dah, zagušiti se (od plača, od smeha, od kašlja)'. — Podigni to d
    a sam ga moro zacinovat.
    a zacinit se.
    ipio list od knjige. 2. 'sekirom ili kojim sličnim alatom napraviti rascep'. — Ja sam već zacipio divo tamo di triba.

    Dobre su druge nji tri, a što se znadu zacirikat.


    se zato tako zacoparila.
    — Ko j to vi'dio: zacopo si se u matoru udovicu?!
    acvrkne, napuni je vodom i donesi na njivu.
    čno kad je počelo zašece Izr. Brezgrišno ~ 'začeće bez oplođavanja,. katolički praznik (8. 12)'.
    eljava njevu, pa se sad srde na nas.
    misto i jest u začelju astala. 2. 'zadnji deo kuće'. — Začelje salaša smo mazali. 3. 'zadnji deo kolone (vojn.)'. ~ on je u katanama u
    ocu s petrolinom.
    , da si ovu bocu s rakijom tiustima začepio. Izr. ~ usta (kome) 'ućutkati'. — Što možeš ~ prstom, nemoj cilom šako

    čmem po ušima! 2. 'zateudneti, zametnuti plod'. — Čujem da je Mara Josina po drukput začela. ~ se 1. 'nastati, zapo
    čimat ako nije mislio ozbiljno; — E, vidiš, tu se začima moja muka.
    ći'. — On ga dotleg vrti dok mu ne zađe za leđa p onda ga savlada. 2. 'izgubiti se, nestati iza vidika, horizonta (o Suncu, Mese
    ćapkala je malo tamo di je bilo odrto, nije imala vrimena da šara svu peć nanovo.
    ć misec dana da nisi zaćurliko.
    ušla, svi su zaćutili. 2. 'prekinuti odnose (ne dajući glasa o sebi, najiešće zbog ljutnje ili uvrede)'. — Ne dolazi Tome kod nas ve
    ćutkali, napili su i(h) pa sad spavaje.
    dana, po danu'. — Gledaj da iz varoši zadana stigneš na salaš.
    šo kraj mene, Luka me je tako zadanio, mal mi rđavo nije došlo; smrdijo je na pravu cefru.
    b je to poso kad ti u krevetu zadaniš,
    nevolje je i on nama zado dokje bio u našoj kući. 2. 'postaviti, odrediti'. — Što nam je učitelj danas zado težak rač

    su kerovi zadavili našeg velikog mačka. ~ se povr. — Moro se zadavit kad nije znao plivat.
    e ni dvi tri riči kazo već se zadijo.
    ćeš sigrat sa bać Vranjinim deranom, onda ga nemoj ni zadirkivat.
    oncima po jedno cviće kad su vas tako lipo ispolivali.
    — Ja se zadivanila, a užna nek se kuva sama.

    devojci'. — Sad su već i baćo popuštili... kupili su novo ruvo i nana je, borme, Loziku zadivojčila. ~ se 'postati devojkom'. — Da
    samo ovo bure da zadnijem i onda i(h) možemo anšlagovat.

    ituaciju, namagarčiti'. — Dobro si mu zadodala, a on sad nek se okreće. 2. 'udenuti (u nešto), umetnuti (u što)'. — Ta, zadodaj m

    n u svojim željama'. — Ko je s malo zadovoljan, taj je i srićan.


    vas je, dico, ne mož vas nana sve zadovoljit odjedared. ~ se 'postati, biti zadovoljen čime'. — Moram se još jedared
    em lupu na kapiji, sva zadrćem od strava.
    čno o licu i vratu)'. — Tuna jedva iđe, toliko je zadrigo.
    Nemoj ti da ja tebe zadrmam, pa će ti otić glava s ramena.
    a volila kad bi bio manje zadrt čovik.
    drž konje ako možeš. b. 'dovesti do odlaganja'. — Dugo si zadržo dicu, zakasniće u škulu. 2. 'učiniti da neko negde
    adržavat, iđi kud se krenijo.
    duduk'. — Gajdaš je zaduduko, a mi oma u kolo. 2. 'zatrubiti'. — Znam ja ko je, čim je dvared zaduduko.
    će bit zadugo.
    ći, vitar samo što nije zaduvo. 2. 'zavejati (o snegu)'. — Dugo mi nema dice is škule, sve me stra vaća da i(h) o
    ć Vranje proć, zadužio je već i zemlju i kuću. ~ se 'načiniti dug, zapasti u dug'. — Lako si se zadužio, samo ka ć

    oro dice podigli, a oni sad nemaje vrimena ni u po godine da nas obađu. 2. (crkv.) 'molitva poslednjeg dana u godini'. — Danas
    aš zafalnu dicu.
    u, to ti je on dono.
    valnost'. — Ne tražim ja od njl zafalnost, već samo da me poštuju. 2. 'vrsta molitve u određene dane (crkv.)'. — Dove

    je bacio kašiku, oma je zafićuko.


    la sam ti i rukav da možemo probat. 2. 'izostati noću; poći u bekrijanje'. — Čula sam da ti je čovik noćos malo zafirco?!
    vode u labošku, p onda ti nece mliko zagarat kad ga uskuvavaš.
    ne uvik nose ruva zagasitije farbe.
    tra, žar)'. — Zagasi vatru u šporelju. 2. 'hemijski sjediniti s vodom (kreč)'. — Zagasili smo kreč, sutra ćemo mazat salaš. 3. 'ubla
    eti gf.ziti; nastupiti, ući'. — Nije dobro lito ni izvuklo noge, a zima je već fain zagazila; — Koliko ja znam, on je već
    žužaljku, a Tome me je zagingo.
    kakvim predmetom preko čega'. — Zagladio je rukom kosu. 2. 'ispraviti; zabašuriti'. — Prvo ga je pcovala iz sveg
    ćuje npr. kosa, sekira i dr.'. — Zaglavi zaglavkom sikiru da ne spadne sa sapišta. b. 'sastavak, mesto gde je nešto uč
    a ne zaglaviš to sapište na motiki? 2. 'nastradati, propasti, izgubiti glavu'. — Dotleg je išo u njevu kuću dok nije sa

    m se zagledo. 2. 'zaljubiti se, zavoleti se'. — Nek se vinčaje kad su se već zagledali jedno u drugo.

    bili se s kolima u niko blato i jedva smo se živi izvukli. 2. 'zapasti u kakvo zlo, u teškoće'. — Do vrata je zaglibio u dugove.

    rat na sav glas u sobi, obadva uveta su mi zaglunila.


    . — Nikad on ništa ne čita pa je zaglupio.
    eš ko da oćeš da ja zagluvim.
    najpre malo zagojati, p onda ćemo o poslu.
    vanje'. — Site, dico, oko dide, pa ću vam zagonećivat, a vi pogađajte. 2. 'nagađati, mudrovati'. — Kaži ti Lazi da on nama ne zag
    baš morali da mu pod stare dane zagorčaje život.

    je ilo. 2. 'škrtica'. — On je poznat ~ čovik.


    u sa sudom zbog prejake vatre (o jelu); prepeći se'. — Čini mi se, Mare, da je tvoje mliko zagorilo. 2. 'biti, dugo ostati nezadovoljene želje,

    dogovoreno: posao, trgovinu, ljubav i sl., zabrljati'. — Jesam ti kazala da ga ne šalješ tamo je 1 će zagovnit sve.
    (iz molitve).
    )'. — evo ti lonac pa zagrabi masta iz velikog kabla. 2. 'požuriti'. — Borme, kad smo ga povijali, još kako je zagrabio priko njiva
    zagrajila na mene da sam se skoro poplašio.
    pojesti nešto što naglo zaguši ili nadraži dušnik'. — Zagrcnio se mfvom kruva. 2. 'zajecati grčevito, početi plakati grcaju
    em kaput. ~ se nesvr. prema zagrnit se. — Kad se vinograd zagrće, triba se dobro oznojit.
    pazio pa si vilama zagrebo zid na ambetušu. 2. 'potrčati, pobeći, strugnuti'. — Badavad sam ja vikala, dica nikako da se manu tu
    c, p(a) onda ga navuči. ~ se 'ugrejati se, postati topao'. — Trčo sam da se malo zagrij'em. 2. 'popiti malo više alkohola, napiti se'. — Zdravo

    ku. 2. 'upustiti se u što, početi, poduhvatiti se čega'. — Neću čekat ničiju pomoć, zagrišću sam, pa kako mi bidne.
    ti'. — Ne bi živ osto da koga ne zagriza.
    nepomirljiv'. — Ne možeš njemu za popove divanit, on je zagriženi virnik.
    se (o gromu ili drugim jakim zvukovima)'. — Ja se bojim da će zagrmit. 2. 'glasno povikati, glasno, gromko zapevati'. —
    inograd, ~ kuruz'. 2. 'zatrpati, zasuti zemljom: ~ jamu, ~ kanal. 3. 'ogrnuti (kaput), pokriti (maramom, nek
    — Donesi i ti tvoj zagrnjač, pa ćemo obadvoje zagrćat.

    valo. 2. 'grubo se istresti, okomiti na nekoga (obično zbog izazovnog ponašanja)'. — Dobro si mu zagruvala kad si
    čega sl.'. — Zaguli malo ljuskuru s klipa da vidimo jesu 1 dobri kuruzi za purenje.
    avrnut (vulg.)'. — Kad je toliko zaguljen, možemo mi i brež njega.

    idan je on čovik, al je toliko zagušan da uvik triba po njemu milovat, jel će na malo oštrije oma planit.
    e da sam te zagušila nego što sam te takog rodila. 2. a. 'ne dati nečemu da se (potpuno) razvije'. — Korov je zagušio ditelnu. b. 'u
    amo što su zaišli za ćošu sela, armonika se više nije čula. 2. 'zalutati'. — Mrak je, pa se bojim da ne zaiđem stranputice. 3. 'po
    od bi tribalo uradit da se Mara i Tilka već toliko ne zaidaje.
    ene da i ja zaigram. ~ se 'zaneti se, zaboraviti se u igri'. — Monci se zaigrali, pa njim i košulje mokre od znoja.

    o novac kod komšije. 2. 'zahvatati'. — Mož i s malim vilama zaimat veliko snoplje.

    postati tvrdoglav'. — Zainatio se, pa oće sam kola da podigne.


    ?!? = zainatiti se)'. — Bolje je da joj daš oma, jel kad ona zaintači, nećeš imat mira cio dan.
    u usfali, on zaište od bać Gabora.
    hrani)'. — Ko se ne bi zaio, kad je svaki drugi dan tarana na astalu.
    ne vode, a ja ću ručak spremit.

    uz obavezu da se vrati'. — Ne veselim se zajmu ni kad ga dajem ni kad ga uzimam.


    apureno je štogod viko.
    , zažareno'. — Snig je s vitrom nas tuko u lice i svi smo zajapureni bili; — Od vina su se zajapurili.
    čivši ga nogama, uzjahati'. — Ti zajašio granu, pa misliš valdar da si na konju. 2. 'zagospodariti nekim, ne puštati ga da sam od

    čki.
    zajedno? 2. 'u isto vreme'. — Toliko se volimo ko da smo se zajedno rodili.
    (koga)'. — Dobro ga je Cila zajovila i udala se za drugog. — Stipan se toliko zajovio da ga Anica mota oko pista kako ona o
    ime si tako zakaljala ruke?
    meš koju jabuku, a ti zakardašio pa napunio sve džepove.
    još nikad nije zakarto da ne dođe kući cilu noć.
    tegnem kajase, a konji se oma zakasaje. 2. 'upustiti se, zaleteti se (podruglj.)'. — Lakše, lakše, monče, kud si se zakaso? — Prvo
    akašnjenjem početi što'. — Baš smo se načekali, mašina se zakasnila dva sata. 2. 'zaostati, preostati'. — Tribaće sabrat one zakasn

    zakašnjenja.
    čio tavanska vrata? 2. 'postati katana, vojnik'. — Eto, ujo, došlo vrime da i ja zakatančim.
    čim'. — Nemoj mi sad zakerat kad smo se pogodili, već daj novce pa vodi kravu dok se nisam pridomislio.
    na meri prikraćivati. — Nije jeptiniji već skuplji, jedared uzme ušur, a još više zakine na mirenju. Izr. ~ od usta 'štedeti'.
    papra pod nos, kad je onda zakijo.
    zaklkano prase.
    om svinjaku će zakikat svako svinfie.
    ica je baš fain zakiselila ovu papriku.
    na pokrovu i sl.)'. — Tribalo je završit kamaru, jel ako naiđe kiša, zakisniće sve žito.
    ćemo sve uzorat prija neg što zakiši.
    zakitila, iđe u svatove.

    unce... pomakni se malo.

    tila sam ja dva pivca, al nema ko da mi zakolje; — Zaklali smo tri svinčeta. Izr. spavat ko zaklan 'zaspati najčvršćim snom'.
    ćala u avliji, ja sam se probudila.
    uz zakletvu'. — Na samrti je zakleo brata da mu čuva dicu. 2. 'učiniti da neko položi zakletvu'. — Svidoke su na sudu zakleli. ~ s
    se zaklinješ kad kod tebe to malo vridi.
    je zaklištio očima. 2. 'zasuziti pred plač'. — Kad sam ga pogledala, a on zaklištio i samo što ne brizne u plač. ~ se 'zagledati se, u
    aklon dok kiša ne stane.
    ć kaku zakIon(i)cu dok kiša nije prošia.
    drugoga; skloniti na sigurno mesto'. — Baćo su salaš ostavili nani da imadu di zaklonit glavu. 2. 'zaštititi'. — Zakloni me, Bože!
    i sl., poklopac'. — Imam pet lonaca, al samo dva zaklopca za nji. izr. Bit svakom loncu ~ 'trpati se svuda (pogrd.)'.

    iti'. — Toliko sam natrpo duvana da ne možem lulu da zaklopim. 2. 'zatvoriti (knjigu, oči, nožić u korice i sl.)'. — Stana lagano z
    ac. ~ se povr. — Dite nam se zaključalo u sobu.
    čavat spoljna vrata, jel Gišo još nije došo kući.
    ame, suknje i sl.)'. — Zakljukaj krajeve od pregače u pas, pa će ti lakše blt da bereš.

    ne zakokodače, nema ni jaja.


    '. — i ja sam se zakolebo. 2. 'zapasti u teškoću, zaglibiti se (obiino u materijalnom pogledu)'. — Tribalo mu je da p
    ao ove svinj'e kad njim je toliki zakolj?
    č ći za sobom)'. ~ od bisa, spopala je dite za ruku i kad ga je onda zakondrljala.
    dared?! 2. 'pokriti, ogrnuti zemljom, zatrpati'. — Zakopali smo ripu u jamu. Zakopo j'e u vinogradu j'ednu bocu rakije i sad ne m

    , uzdržan, zatvoren'. — Šta ja tu možem kad je on taki od rođenja zakopčan.


    čim slionim'. — Zakopčaj puca na košulji; — Zagrni zimski kaput i dobro se zakopčaj, jel napolju je snig.

    sam ja već zakoracio u pedesetu.


    o žilama u zemlji'. — Jagode su se dobro zakorenile.
    mu se zakorovila ko da gazde nema.
    a krenemo za tobom. 2. 'zahvatiti u košnji od susedove njive'. — Ti si, komšija, kazo da si malo, a borme
    si išo oprat glavu, još ćeš mi uši zakotit kaki si neuredan. ~ se 'rasploditi se, početi kotiti se; namnožiti se'. — U o
    nu lecu što se oparala na vratima od svinjaka? ~ se 'prikovati se'. — Ko da se za zemlju zakovo!
    čima i pao. 2. 'izvaliti neku šalu, smicalicu (usred ozbiljnog razgovora ~ najčešće na račun koga od prisutnih)'. — Ta on nika

    u skinili maramu i zakrilili dite od sunca; — Samo ti kaži bratu, on će tebe zakrilit i neće te više niko dirat. ~ se 'pre
    a njezino. zakrilje.

    njigu 7akrmačila? 2. 'zabrljati, napraviti svinjariju (ponašanjem)'. — Jesam li ti lipo kazala kako da uradiš kad odešu goste, a ti s
    e ko da je tri noći spavo!
    veliku zakrpu na guzici; — Na njegovom kaputu ima toliko zakrpa da sve jedna drugu jebe. Izr. našo džak zakrpu 'našli su se je

    Stane, uzmi iglu i konac, pa zakrpi Vranjine čakčire, sve su mu se prožuljale na kolinu. 2. 'popraviti, urediti (limeno posu
    ako to da su ti prasici tako zakržljali?!

    eta zaktivat da nosi taj veliki džak?


    majka, samo što su sili nus peć već su zakunjali.

    ušiti (lulom)'. — Ao, dida, alaj ste vi zakurili s otom vašom lulom. Biće vama oma vruće, samo dok ja u peć zakurim.
    m kruv. 2. 'zamrsiti (situaciju)'. — Ko bi mislio da će onaj Nikola sve tako med nama zakuvat? ~ se 'zamrsiti se (u

    dno zakvocale, pa ćemo tri kvočke nasadit.


    aj dobro taj klin. 2. 'početi kucati'. — Ko da su sate opet zakvrcale? 3. 'zalupati (srce)'. — Tako mi je srce zakvrcalo
    ladila lubenice? — Jesam, spuštila sam i(h) u bunar.
    o da ne zaladne.
    prema zaladit.
    aleka nanjušio i zalajo je.
    ako zalajava.
    ipo da kaže, a ne da oma zalarma.
    dok mi ne daš štogod zale. 2. 'u zajam, na zajam'. — Poslali su me baćo da nam date vaše grabljice u zale, sutra ćemo vam vratit
    skoro zaličit ranu na nogi. ~ se 'privremeno se izlečiti, izlečiti se'. — Nisam ničim mazo, zaličilo se samo od sebe.
    abo pa zali one mlade voćke. 2. 'uzeti što za piće'. — Dida su posli dobrog ila volili da zaliju makar jednom čašom vina. Izr.
    enu kosu'. — Takl je on uvik zalizane kose.
    a se stidiš, to nije otrov već šećer. 2. 'glatko začešljati (kosu)'. — imo je adet da kad divani često rukom zaliže kosu.

    Bila je bolesna i davala sam joj zalogaj po zalogaj. Izr. brojit zalogaje 'paziti koliko neko potroši'; — Zape mu ~ u grlu 'od strah

    kao lola'. — Nema ga kod kuće, zalolo se za kakom curom.


    moji su morali svu zemlju založit. 2. 'pojesti koji zalogaj, pojesti malo'. — Nemoj krecat na put gladan, si
    Grgo, za Tezom, ona će te zaluckat ko što je i Lojziju prija tebe.

    o u škulama, a sad vidim da je to sve zalud bilo.


    oga da se preterano zanese (kim ili čim)'. — Ko bi reko da lipota toliko mož zaludit, svi monci u selu samo za njom tr
    ezumljeno'. — Nije dobro kad se kogod tako zaluđeno oženi.
    m da on svaku zaluđiva al samo mene prosi.
    umpovanje'. — Zalumpovo se momak, pa ga tri dana nema kući.
    — Zalupio je kapiju prid nosom komšije.
    o prasice od krmače. 2. 'izdvojiti stoku za tov'. — Zaljučili smo mršave svinje i počećemo i(h) ranit.

    maglovitim'. — Mora da je napolju zima kad su pendžere tako zamagljene. 2. 'zadimiti, zapušiti'. — Svu ste sobu zamaglili troj(

    ipane, ne bi baš moro tako velik komad kruva zamakat u kisel(i)nu.


    t, svi ga znadu da je uvik bio zamandelija.
    vršno'. — Mi smo se dogo vorili da ćete vi salaš prvo blatom a onda i krečom umazat, a ja kako vidim, vi ste to zam
    ciljem da se udari'. — Kad su baćo zamanili s onom velikom šakom, da nije trgla glavu, dobila bi taku ćušketinu. 2. 'brzo po
    njim ne možeš divanit ko s čovikom.
    amo zamanjiva, al neće udarit.
    e vidim, pa se zamaram kad štijem svetu knjigu.
    vam je pogača, al mogli ste je malo manje zamastit. 2. 'zaprljati, nečim masnim'. — Di si bio kad ti je rukav od košulje sav zamaš
    ćivat ove godine, nismo klali.
    ći)'. —A, dite moje, dite, tebe nece zvat po imenu već zamazanko.
    e maže'. — Baš ako ostane koja neravnina na ziduja ću to krečom zamazat. 2. 'zaprljati'. — Ko j to vidio čistu košulju tako zama

    kavgu, svađu)'. — Kaki je to deran, čim dođe med dicu, oma zameće tuču. 2. 'zaturati, zabacivati, skrivati'. — Pok
    ć, nemoj zaboravit rakiju zamedljat.
    i zamedljavat, ja pijem Čistu rakiju.
    e zameljat?!
    rupa, mešanjem raznih sastojaka stočne hrane)'. — Triba svinjama zamest, da malo odmekša do doveče.
    zamete. 2. 'metenjem skloniti u kraj'. — Moram malo zarnest, da mi baš ne stoji svud strv po sobi. ~ se 'n

    aru kruparu za novu, a nisam tušta ni doplatio. 2. 'odmeniti koga, preuzeti mesto, ulogu, dužnost koga drugog'. — Sidi malo, ja ću te zamin

    o ne uradiš kako su baćo kazali, da znaš biće zamire.

    — Mlogl su rekli da nam je varoš lipa, a dosta nji je zamirilo na čistoći. 2. 'prebaciti se mereći'. — Samo ti pripovidaj, p onda kad
    mož ni momak drugačiji bit kad mu je i otac zamlaćen.
    situaciju'. — Ako je voliš, oženi se, ako neš, onda je ostavi, nemoj je vako samo zamlaćivat. ~ se 'budalasto, sulud
    eozbiljno'. — Ja se samo šalim, al nisam zamlata ko što me vi smatrate. 2. 'čovek koji pokazuje blag stepen psihičke nesigurnosti
    manuti, zaludeti'. — Zamllčili su mu oSi i sad igra kako oni sviraje!

    Pazi na malog Antuna, da ne zamoči pist u vruć pekmez. ~ se 'zaroniti, pasti u tečnost'. — Dotleg se naginjo dok nije pao u ribnj
    ba 1 da te zamolimo, p onda da nam dođeš u goste?! — Fain si nam ti niki rod!
    četi smatrati, oglasiti (koga) momkom; obeležiti čim to oglašenje'. — Marga je njezinog Stipu zamomčila, a on se još sigra s d
    ti zamor'. — iđem ja, zamorilo me čekanje. ~ se 'postati umoran, osetiti zamor'. — Mora se zamorit kad je stari čovik.
    ugom još kako je zamorno.
    — Dobre su vam bile zamotan(i)ce.
    am zamotaj cigaretlu ako ti se puši. ~ se 'uviti se, zaviti se'. — Al si se zamoto ko da napolju snig vije.
    ti, zavaravati'. — Kaži nam pravu istinu, nemoj da zamotavaš. ~ se nesvr. prema zamotat se. — Zamotava se ko pile u ku
    čeno ko da se bojiš sunca. ~ se 'smračiti se, smrknuti se'. — Odjedared se zamračilo, samo ne znam oće 1 bit kiše.
    u (o nitima, koncima, užadima i sl.), zaplesti'. — Ova nova mašina ima lip šav, ai mi se konac često zamrsi i kida. 2. 'u
    se vunica vako bude zamrsivala, oma ću se manit štrikanja.
    čini mu se da ti vollš kad se kaki zamršaj stvori, jel ti onda za sebe znaš zanajviše izvuć korist.
    umljiv; složen'. — Njegov divan je uvik tako zamišen da ga ne možeš uvatit ni za uši ni za rep.
    . mogo unaprid znat da je to tako zamršeno napravljeno.

    Zamrzio ga je da bi ga udavio u kašiki vode! ~ se 'omrznuti se'. — Koliko su se volili, sad su se još većma zamrzili.
    edi, da se prevuče ledom. — Jutros su zamrzle pendžere. ~ se 1. 'pretvoriti se u led, smrznuti se, slediti se'. 2. 'ledom se
    ko se zamrznit a rođeni su brat i sestra.
    ku, siroma, tako je zamuco, ko da ne zna redovno divauit.
    mirit što je momak malo zamucko, zbunila ga je tvoja lipota.
    va samo kad oće štogod friško da kaže.
    sam vidila kako me dida zamućeno gledaje.
    vino, misliš da ne ostim da si sipo vode u njeg.
    ćkala u ilo?!
    a je drugima, a sad je i sama popila tu gorku čašu.
    brog našli, taj će vam tako zamuđijat da svi zajedno posli nećete izać na kraj!

    od tolikog divana?!
    . 'postati zapleten, zamršen'. — Otkad su dida umrli, sve se zamutilo kod nas. 3. 'osetiti vrtoglavicu, nesv

    češće se zanašam čim se malo umorim.


    ajstora)'. — Moj mlađi brat je očo na zanat, biće čizmar. Izr. Tivat svoj ~ 'ne odustajati od svojih navika; to mu je ~ 'to je njegov
    manje zanatlija kovača'.
    z zanatlijske obitelji.

    ije'. — Kate, nadam se da nećeš tvoju Lizu unaprid zanećkat, pa da dite ostane gladno u gostima.

    čemu)'. — Neće ona zbog čovika zanemarit svoju bolesnu mater. ~ se 'postatjneuredan, aljkav prema sebi, zapustiti se'. ~

    e zano. 2. 'okrenuti zadnji kraj, zaokrenuti'. — Pere, zanesi malo kola, ne možem drugačije okrenit u ovoj maloj av
    — Vitar je najdared tako dunio da sam se ja sav zanijo.

    kim stranim naglaskom, izgovorom'. — Zanosio je na švapski. 3. 'dugotrajno oblačiti jedno isto odelo, haljinu'. — Ne možeš ti im
    nevažne stvari'. — Ako ćeš toliko zanovetat, nećeš dobit ništa.
    da je i moja unuka postala zanovetalica: furtom mi nalazi manu u ilu.

    2. 'zalazak sunea'. — Sunce je na zaodu, sa će mrak.

    deti'. — Moram i ja mog sina da zaodijem. 2. 'obilaziti'. — Ako možemo prić do, nećemo morat zaodit.
    odiva, misli da će tako nać kakog gazdačkog momka.
    ćo kod vas, malo mi je zaodno kad iđem iz varoši.
    vašem IIiji ne iđe rđavo, sav se zaokružio.
    Zašto ste toliko zaokupili uju kad vam već kojiput kaže da nema novaca kod sebe, drukput će vam kupit šećera. ~ se 'zabavit se (
    to me zaokuplja tako težak san, da se sav oznojim kad se probudim.

    ćemo ga zaorat. 2. 'zaći oranjem (u tuđu njivu)'. — Vidim ja da ti voliš malo zaorat u tuđe.

    dugo smo čekali, a onda najedared se zaori pi'sma.


    eš više zaostajat za drugima u škuli.
    gazdinstvom kad je zaostanut. 2. 'siromašan, lošeg materijalnog stanja'. — To je istina da Tome ima tušta dice i da je zdravo zao
    držati se'. — Svt koji su zaostali, nisu nas do salaša ni stigli. Marko je zaosto u selu, pa će sutra krenit dalje. 2. 'umn
    č ć da ga lakše možeš utuć u zemlju.
    samo šališ?!

    da sve većma zapadaš u blato.


    će on otkud vitar duše! 'ko mu je neprijatelj'.
    mi zapanjke kad ćeš radit oko mesa.
    ć skup'. — Opravio mi je točak al mu je račun zapapren.
    berom'. — Kijaćeš ti kad si toliko zapaprio. 2. 'učiniti nekome nešto iz osvete'. — Ko bi se to nado od Luke, dobro je zapaprio Jo
    rina'. — Nije dobro ni unutri ni napolju, svud je zapara.
    je su baš niki zaparni dani.
    tinu, brazdu na čemu'. — Ded, zaparaj mi na raboš.
    ćemo je posli podne peć. ~ se 1. 'početi puštati paru, zadimiti se parom'. — Prala sam košulje, pa mi se sva
    ću i zemlju j'e zaparložio; — Slab je to gazda kad mu je zemlja tako zaparložena. ~ se 'zapasti u parlog, zakoroviti se'. —

    u, sablju i sl.)'. — Zapaši malo suknju da je ne ukvasiš kroz tu mokru travu. 2. 'zahvatiti, odrezati veliki k
    ožaju'. — Ako nema prti i zapadneš u snig, a ti viči. 2. 'doći, dospeti u neprijatno stanje'. — Svakom je davo u zajam i pomago, a
    e dvi krave su moj zapat, a one druge sam kupio na vašaru.
    čio, a sad kažu da je Lovro zapatio čiste bile svinje; — Onaj ko ne pere redovno glavu i ne češlja se, lako m
    či'. — Taki je pogani riči, svakog zapciva.
    aslonio se u zapećak i zaspo. 2. 'nevažno mesto, zapostavljeni položaj, pozadina'. — Tako je to, kad čovik ostari onda ga svi tura
    uzu ili drugoj biljci)'. — Danas smo sikli zaperke.
    aperke (?!?)'. — Od nedilje ćemo zaperčit kuruze.
    je zaperjašio, ni zec ga ne bi stigo.
    uku u zapešću.
    ati'. — Zapni dvoger za kolečke i kreni na oranje. 2. 'zastati u kretanju, stati'. — Šta je, monci, čim je Vranje počo igrat, a vaše ko
    ć trećeg sina ženim.
    kad me slabo plaćaje.
    zapenušiti se'. — Mora da si ti zdravo tiro tog konja kad su mu se tako usta zapinjušila.
    vako divo da zapiša?! 2. 's omalovažavanjem se poneti (prema kome); poniziti (koga)'. — Šta on tebe da zapiša!
    ki zapišava.
    a više, sve je zapio. 2. 'zaprositi (devojku)'. — Ako ćete dat divojku, onda će svekar i svekrova doć u nedilju posli podne da se u
    tražiti odgovor'. — Zapitaj ga kad ga vidiš ~ moždar će čovik dat.
    zapitkiva Loziku za tebe.
    ne znamo dok ti ne zapivaš.
    toliko zapivavaje ko da je biskup umro.
    vrimena tinjalo, al kad je zaplamtilo, za čas je izgorilo.
    lašio me je pa ne smim nikud brez njeg. ~ se 'prestrašiti se, uplašiti se'. — Ko se ne bi zaplašio nesriće?!
    kako se naljosko, sve zapleće nogama. Čuješ ti, Ivane, kandar si malo bolje povuko kad tako zaplećeš jezikom.
    ela vrata. 2. 'zapetljati, zamrsiti; uvući u neki zamršeni posao'. — Nisi me baš morala u ovo zaplest. 3. 'napraviti zb
    nerazumljiv, nejasan'. — Neću da se mišam u tako zapletene stvari.
    šo sam ja šta on divani, al je tako zapleteno da ga nisam ništa razumio.
    a od Kale, kad on zaigra, same se noge zapliću.
    — Te proklete muve uvik nam cakla na pendžerama zapljuju. 2. 'početi pljuvati'. — Zakašljo se i oma zapljuvo svud po zemlji.
    ćeš ti više nikog zapljuvavat i onda sam ga šutačom tako opalio po ušima da je oma sijo na dupe.
    em s prutom, pa će oma račun krenit sam od sebe.
    a triba da radimo, ne vridi ni započimat. ~ se 'nastajati, počinjati'. — Još niko nije zacigurno utvrdio kad se naša istorija zapo

    mo mi zaposleni ijudi.
    o traži zaposlenje di ga nema.

    a, primiti na posao'. — Dicu triba zaposlit p onda neće trčat po sokaku. ~ se 'stupiti na posao, naći posla'. — Valdar
    i mi zapostili.
    apovid. Izr. Deset božji zapovidi (crkv.) 'zapovedi koje je Mojsije po predanju dao Jevrejima'.
    i, al ne volim da mi uvik zapovidaš.
    že, narediti'. — Zapovidite mu vi ako možete! Izr. Ko ne zna zapovidit, taj ne zna ni uradit.
    ko projurit s konjima kroz selo, sve je zaprašio. 2. 'otići dižući prašinu, odmagliti'. — Iz žbuna iskoči zec i zapraši

    abe zapravit, jel će se kokoške tudan provlačit.


    kazat, nismo se mi ni posvađali, već samo malo priričili.
    mali dva lipa vranca.
    Zapregni konje pa da krećemo. 2. 'pripasati (kecelju)'. — Kad je klanje, onda moram i ja zapregnit pregaču. ~ se 'pr
    šlicu i zapreli. 2. 'započeti razgovor'. — Niko nije tako znao zaprest divan ko Nanika. ~ se 'udubiti se u predenje, za

    se nas tiče, nema zaprike da se cura uda.


    jako iznenaditi (se)'. — Nisam se zapripastila, znala sam da će on tako proć.

    ti pretnju; predočiti kaznu (zbog čega)'. — Zapriti mu batinama. 2. 'postati opasan, zagroziti'. — Ovog prolića su podzemne vode zapritile d
    li nekog drugog)'. — Jel istina da su ča Remijini zaprosili Blažinu Lucu?
    ukom)'. — Ej, gazdarice, ništa zdravo mriši, da ti nije izgorila zaprška?!
    d je trizan, dobar je ko komad kruva, a čim malo popije, oma zaprzni, postane lud čovik.
    apržena ila. Izr. ~ kome čorbu 'smrsiti kome konce'.
    apucali. 2. 'pohitati; stati brzo što raditi'. — Pa zbog tog nisi moro zapucat čak iz varoši.

    pelicu da zapućpuriče.
    u je, al se sasvim zapustario; — Svi su ođseliii u varoš i salaŠ je osto zapustaren.
    vu brigu; ne starati (se), (o kome ili čemu)'. — Zapuštio je i sebe i svoje.
    iki dan smo jedva našli našeg malog Stipicu, sam se zaputio u varoš.
    rviput zapuzala.

    i(h) nama slali?\ izr. ~ sebe izać 'vršiti veliku nuždu'; ~ tebe 'tebe radi'.
    d dobije'. — A kolika će bit moja zarada? 2. 'razlika između kupovine i prodajne cene'. — Nema zarade na gajenju pileži.
    ruva za moju dicu. 2. 'svojim postupcima zaslužiti'. — Da si bila dobra, ne bi zaradila batine od baće. ~ se 'uneti se u posao'. —
    e, jel zajedno radi nji petoro.
    rana, da uvatimo što više ladovine.
    m i sl.)'. — Jeste I vid(i)li našeg komšiju, ne znam šta mu je, sav je u bradu zaraso. 2. 'preboleti, izlečiti se (o rani)'. — Kažu da b
    vat zato što nećeš da zaviješ cilu šaku.
    e pomišat s nOvima.
    o plug, pa mi je zarđo priko zime; — Brava je sva zarđala i ne možem je otključat.
    e za nešto'. — Ostaje nako kako smo zarekli: kroz misec dana ćemo se opet svi iskupit kod nas. 2. 'obećati'. — Zašto opet pitate
    ča Ivanovog Blaška. ~ se 'postati sveštenikom'. — Zaredio se ovog miseca i sad je kapelan u maloj crkvi.
    đaj po salašima, moždar ćeš digod nać. 2. 'početi nešto izreda (pevati, pričati, raditi)'. — Zaređali ovi posni sveci.

    čuvaš kera, jel on kad zareži, oće i uist.


    — Najteže mi je bilo kad je sestra zaridala.
    — Namistio je nov zarog na kamiš.
    u)'. — Nemam ni jednu zdilu praznu, sve ju zaručene. 2. 'isprpsiti, veriti (devojku)'. ~ odno joj je prsten i zaručio
    )'. — Trišnje su već zarudile.

    men'. — Kad sam se vratila u sobu, borme vina vi'še nije bilo ni kapi, a monci se zarumenili ko pupe.
    čini da su konji zarzali.
    Najviše smo zasadili jabuka i šljiva.
    i konja dok ja idem. 2. 'staviti naočare'. — Zasedlo je nos očalama, uzo knjigu i počo štit.
    sedlavam konja kad niko od vas ne zna jašit.

    ezati'. — AI si ti zasiko, dobro što nisi oma po somuna zavatio. 2. 'useći, urezati'. ~ uvik je namrgođen pa mu se duboko zasikla
    što'. — Toliko su se zasigrali da su i na glad zaboravili.
    mi je jedan lanac nezasijan.

    m se u vodenici žito zasipa u koš' 2. 'velika drvena lopata za žito'. — Zasipačom punite džakove žitom s tavana.
    ut, samo nema ko piskom zasipat.
    ona covkama, al samo kad je bio trizan, pijanom nije smila ni guknit (fig.).
    ta do varoši kad je kiša zasipila.
    došo na dvi tri riči, a on zasio cilo poslipodne.
    , a ti još uvik u krevetu.
    initi siatkim'. — Malo si zasladila ovaj dunc 2. 'pojesti ili popiti na kraju čega'. — Ostavi i meni jedan komad pogač
    a ono što je učinjeno'. — Koliko si radio, toliko si i zaslužio. 2. 'dobiti pravo na nešto'. — Dvadest godina tiram tu
    o, al pakl bolje će ić vino. 2. 'začiniti šalom (fig.)'. — Zdravo je lipo pripoviđat, a pokatkad i pomalo zasolit. 3. 'naneti štetu, zapa
    niti)'. — Kola su tako zapala u buzalicu da su se i konji i ljudi zasopili dok i(h) nisu izvukli.
    obe izašla, on je već zaspo.
    čega)'. — Samo da saznam ko nam je stazu zasro?! 2. 'upropastiti nešto što je sve unapred bilo đobro zam
    urtom zastajat.
    Čitavog puta smo zastajkivali i osluškivali, činilo nam se da kogod za nama iđe.
    stat jel bi samo gubili vrime.
    balo dite svitovat prid svima, sad si ga zastidila. ~ se 'osetiti stid'. — Možda se zastidila, znate kako je, ona je još nova mlada.
    m'. — Ne znam kud je mogo zastranit kad ga još nema.
    vio!; — Dite je čimegod zastravljeno kad se na svaku glasniju rič trza. ~ se 'prestraviti se'. — Ti si kriv što se dite zastravilo pa g
    nikim zemljama su još uvik zastrte; — Zastri virange pa da zapalimo lampaš.
    o nožom. 2. 'uteći'. — Zastrugo je papcima da varnicama umalo nije zapalio šumu!
    šla i najdared je zastudilo.
    — Vince je zasuko gaće i gazi priko bare. 2. 'uviti, ufitiljiti'. — Naš stričko ima zdravo lipe brkove, al nikad neće da i malo zasu
    va rukave kad ist triba.
    čim sipkim'. — Jutros su zasuli stazu do gencije žutim piskom. 2. 'sasuti meljavu u mlinu, pustiti da se melje'. — Sad smo mi n
    vidiia da joj sin iđe kući, živ i zdrav, oči joj se same zasuzile.
    , jedno kolo već zasviraj!
    mužu kod drugih žena)'. — Zašaro je on već odavno, samo je njegova Marga to poslidnja saznala.
    Meni možeš malo većma zašećerit, ja voiim slatko.
    njem'. — Skini taj bolondoš do ti zašijem rukav.
    ad ja tebi svaki dan moram puca na kaputu zašivat?
    ulj(i)ce di će sklonit novce pa posli ni sami ne znadu di je. 2. 'sitan beznačajan razlog da bi se nekom (nešto) zamerilo, da bi se št
    — Samo sam glasnije joj kazo, a ona je oma zašmrcala.
    Nemoj tu vazdan zašnjevat, već uzmi kad ti dida daju tako lipu jabuku.
    zašporovala tri kile tnasti.
    možem valdar prstima zaštrofit?!
    nda došla, samo njezina svila mož tako zašuškat. 2. 'dobro uviti, umotati'. — Noćom je ladno u sobi, dobro zašuškaj jorgan ditetu
    , zabašurivati'. — Nije dobro, Mare, što ti njegovu krivicu zašuškavaš prid ocom.
    '. — Nana sii dobri, oni uvik nas dicu malo zataškaje prid baćom. 2. 'ućutkati, umiriti'. — Idi zataškaj dicu, vrime je da spavaje.
    ću i tako kazat istinu.
    ared je zatavnilo ko da će sto oluja bit. ~ se bezl. 'zatamneti, smračiti'. — Sve mi se prid očima zatavnilo kad sam ga vi'dila pijan
    ć od ranije postojalo)'. — Zatekla sam svu dicu zajedno. 2. 'iznenaditi, uhvatiti (na čemu)'. — Znaš da j'e i
    čuje nikog, toliko se zatelebačio u bać Miškovu ćer. 2. 'zablenuti se (ir.)'. — Ja mu divanim, pa divanim, a on se digod z
    s bit kad svako viče zatičem Nikolu kod tebe?
    samo zatiljak.
    od nas, zatim su joa malo sidili i onda očli pi'šce u varoš. 2. 'osim toga, još'. — U staro vrime je bilo dosta ljudi ko
    ravio, jel furtom pada kiša pa ga ne možemo okopat.
    č činj'en'. — Svašta smo joj već divanili, al ne vrfdi, ona trči samo za njim, ko da je zatravljena, nit vidi nit Č
    o nimo i zatravljeno.
    čat? ~ se 1. 'uputiti se trčeći, zaleteti se u trku; potrčati'. — Lagano je krenio, pa se onda zatrčo. 2. 'u govoru se nehotice izr

    e, kad vidim Nikolu, oma sva zatreperim.


    če zatrupovo.
    aldar da i njegova dica ostanu zatucana?! 2. 'zadrt, tvrdoglav; uporan, nepopustljiv u svome uverenju'. — Ostavi ga nek zjali kad
    tucanko ko ti!
    on, sad se više neće odlipit.
    vih strana'. -— Za vinčanje smo pogodili zatvoren fijaker. 3. 'taman, zagasit (o boji)'. — Otkad je -'a znam, ona nos
    ći, da se iz čega ne može izaći ili u nešto ući'. — Zatvori pendžere u sobi. 2. 'sklopiti, zaklopiti ono što je bilo otvoreno'. —
    g pri ulasku više lica)'. — Zašto zatvorizaš toliko vrata, sačekaj da svi uđu p onda zatvori.
    ad zaudaraš na rakiju.
    mo i pokosili i zaugarili.
    napolju je štogođ zaujilo, mora da je krilatica naletila.

    — Zaukaj ti kamenčić, da vidimo ko će dalje bacit?! 2. 'zajoviti'. — Zauko je tu mladu curu, pa sad okliva da je oženi. ~ se 'zale

    dok kerovi nisu zaurlali. zaurlavat zaurlava nesvr. prema zaurlat.


    kad je taj zaurliko, uvik se kaka nesrića dogodila.
    ću na užnu, ja i(h) furtom vičem, al oni su se tamo zaurnjali oko obora.
    ćma pa ćeš dalje kečit vrepca. ~ se 'zaleteti se, postići brzinu'. — Kad se on zaušilja, niko ga ne zaustavi.

    a druga zaušljivila.
    etrovom neg sa zauvom.
    čovik kod mene noćiva (nar.).
    optu baš zauvik?!

    , eto mene. 2. 'obuzdati, savladati, držati pod kontrolom'. — Koliko ja vidim, bolje bi bilo da ti zauzdaš m

    en (oko nekoga ili nečega)'. — Badava me čekaš, ja ću bit zauzet s mužom krava dokasno uveče.
    ne misli su me toliko zauzele da ništa drugo ne znam. 2. 'čvrsto ostati pri svom stavu'. — Kako đa je zadržim kad je ona zauzela
    u zavadi, onda iđemo jedni drugima i u goste.
    đusobno posvađati'. — Zemlja je braću zavadila. Izr. Zavadio bi i dva oka u glavi 'toliko je zao'.

    zavali tu crkančinu digod dalje od salaša.


    mesto, namestiti se'. — Glavno da si se ti zavalio po svoj klupi, a drugi nek gledaje di će sist.

    ć ći je na drugu stranu'. — Zavaraj š čime dicu da ne vide kad baćo bidnu izvodili tele da ga nose na pecu. 2. 'zav
    samo tila da znam: koga ti oćeš da zavaraš, sebe jel mene?!
    ja volim gustu čorbu; — Kad ga je udario, mal nije i mene zavatio kandžijom.
    će pa joj tamo kaži. 2. 'navesti na rđav put, obmanuti, prevariti'. — Upo je mlad u pokvareno društvo, pa
    ći, spleten, nespretan'. — Ivan njim je nako najodrišeniji, a sva druga dica su zavezana.
    dr.)'. — Zaveži dobro džak, nemoj da ti se na putu odrlši. 2. 'napraviti, splesti čvor'. — Zaveži kraj da se ne provuč

    čim prodaš slamu na peci, kreni na salaš, bolje da se vratiš zavida.


    sti'. — Nismo mi zavidna čeljad, al bi volili da i mi imamo malo više.
    oram zavidit, imaš najlipču curu.

    — Ne volim kad noćom ker zavija, to, kažu, sluti na niku nesriću.
    vuat. 2. 'pokriti, zatrpati, zasuti (sneg)'. — Smetovi su zavijali putove. — iđite danas, dok se vidi prt, jel noćos mož zavijat, pa n
    o zavijavanje, da vitar ne nosi snig na sve strane.
    a mu sva zavijorila. ~ se 'početi se vijoriti'. — Rano jutros se zavijorio barjak na varoškoj kući.
    mistu se put zavijugo, a posli opet upravo iđe.
    zavoj puta, okuka'. — Ako požuriš, stignićeš ga na zavijutku staze. 2. 'zamotuljak, zavežljaj'. ~ odu dida s jednim zavijutkom pot
    i zavirandži pendžere.
    gledat ona zavisna baba kad nas vidi na novim karucama?!
    etva'. — Nemoj ga ni nudit, on već po godine ne ide nedilj'om mesa, uzo je godinu dana zavit i strogo se drži tog.
    Mare, operi ditetu prst od krvi, metni na ranu malo kriiva i zavi čistom krpom. 1. b. 'omotati oko čega; uviti, zamo
    ti, zavetovati'. — Mater ga je na samrti zavitovala da mora Margu uzet za ženu. ~ se 'obavezati se zavetom, zakleti se, zavetovati
    čeru i dobru zavitrinu za noć.

    e teško pribolit. ~ se 'početi se voieti'. — Mladi su se zavolili i rano se uzeli.


    a su mu zavračali.
    Tezo, ti si baš zavranila obrve! 2. 'zatvoriti vranom, začepiti (bure, bačvu)'. — Ako je bure puno, zavranite ga.

    ć će da se zavrće.

    ti kad zavridiš.
    atru. 2. 'ispariti đugim kuvanjem, uvreti'. — Stane, pazi na kuvanje, doli vode da ne zavre.
    ro su se zavrižile bundeve, valdar će onda bit i bundeva.
    avinu. 2. 'posuvratiti, zasukati malo zadići'. — Zavrni rukave da i(h) ne zamažeš. 3. 'skrenuti u stranu, zaviti'. — Na
    . — Kako da kaže tom zavrnutom čoviku da je žurila prid njega i pala, pa je tako ukvarila nogu. 3. 'iskrivljen, zavi
    nuti'. — Niko nije od nje bolje znao zavrtit čekrk. 2. 'okrenuti (glavu) kojiput levo desno u znak odbijanja ili negod

    čati'. — Vi užnajte brez mene, ja ću užnat dok završim oranje. 2. 'nestati, umreti'. — Eto, završio je i on svoj mu
    čen'. — Nisam znao da je tvoj salaš tako zavučen, nimalo se ne vidi od dračove šume.
    t, da mu se jedva oči vide. 2. 'odvući iza čega, skloniti kud'. — Jesi 1 zavuko kola pod naslam. ~ se 'ući, skloniti se, uvu
    Vidi se da je pravo proliće, sve se zazelenilo.
    ni ga, da mož još bi i pendžere zaziđo.

    čini čovik često zazire, pa mu se sve čini veće neg što je.
    Molim ti se i zazivam, Svemoćni, da mi pomogneš (molitv.).
    o vidio na Ivanu kad si se tako zazjo u njeg?!
    na vašaru, samo tamo da zazjavaš?! Izr. Zazjava ko šarov na ugarnicama 'dangubi u zijanju'.
    azoco se u Baru ko da nikad curu vidio nije.
    jenoj površini i sl.)'. — Nemoj zdravo pričvrstiti caklo za drvo, ostavi malo zazora da ne pukne.
    mraku pa sam zato viknila.
    će konju povadit zazubice? 2. 'natekle desni usled zapaljenja, gingivitis.'. Izr. — Narasle mu zazubice 'dobio volju, želju za jelo
    a su odan čele zazujile?!
    o sam se zaželila moje unučadi.
    tane, da se sakrivamo. 2. 'načiniti se kao da se nešto ne viđi (nečiji postupak i sl.), progledati kroz prste'. — Baćp baš ne vole da
    će on skinlit opanke, čim ga zažulje.
    sad, uzjaši ti, monče, pa da vidim kako će te konj zbacit. 2. 'skinuti (sa sebe)'. — Jedva čekam proliće, pa da zbaci
    — Zbarlala je tu užnu da je ni svinji ne bi onjušili'.
    mleko posle uskuvavanja se pretvori u sir i sl.)'. — Od čega j'e ta tvoja leveška kad se tako zbigla posli pranja, da je više ne mož
    . — Kad bi mi znali šta se to š njom zbija, mogli bi joj i pomoć.
    činiti čvrstim'. — Dobro zbijena zemlja čvršća je od valjaka. 2. 'saterati, sagnati (na nevelik prostor)'. — K
    to mislila, al kad se zbilo, nećemo zato sidit pa plakat.
    sam se zblanila ođ mačke da sam se sva ukočila.
    nenadnim događajem'. — Pa je 1 čudo što se i gazda zblenio kad je na njegov prag banio jedan stari prosjak.
    bunjen'. — i ja sam ko mater bila zblenuta.
    aleka, sve na jedno guvno.

    i. Izr. Hulje lipo zbore, al nitkovski rade!


    iji od vas: mi smo zbrali čitavu voćku.
    ko radit kad su se skupili zbrda-zdola.
    — Gledaj malo kako radi, jel ona zna to zbrzat na dvoje na troje.
    teno platit a ti da mi ne zbubaš.
    a ruku, a to ga još većma zbuni. ~ se 'doći u zabunu'. — Nije on kriv, svi smo se zbunili.
    omišljaš, ne izgledaš mi zbunljiv deran.
    n'. — Gledaj kako ćeš se ponašat, nemoj da kažu da si zbunjen momak. — Samo da ste vid(i)li Josu, očo momak na ogled, a o
    ja zbunjena zbog svoje nevolje, nemoj me još i ti zbunjivat s tvojim divanom.

    čuvo. Izr. Bolje se zdaljeg pazit, neg izbližeg mrazit!

    — Ko je jagnje zdero, mogo je i kožu uradit.


    im je puna zdila na astalu.
    u da su se samo rbine vid(i)le.
    ranji je j'iče zdoknila ona najveća krmača. 2. 'umreti (pogrd.)'. — I rođena žena već kaže: valdar će ga ker odnet pa ć
    i. Izr. ~ ko dren, ~ zdiavcat, ~ zdravcijat 'sasvim zdrav'; prav i ~ 'potpuno nevin'.
    Glavno je zdravlje, jel to ne mož ni kupit ni ukrast. Izr. na ~ 'kaže se onom ko kihne (a on odgovara: fala'.)'.
    tili? 2. 'vrlo, veoma'. — Zdravo je voli, a ona ni da čuje za njeg; — Zdravo je bolesan.
    ime skuvala, tribalo je doć ranije i onda se kuvanje ne bi zdregnilo.
    — Tako je ođ bisa udaro kalapačom da je zdrobio i lupinju i orase. ~ se 'smrviti se, razbiti se na sitne komade'. — N
    oj, nane, Ispala mi je iz ruke i'sva se zdrockala ona velika porcelanska zdila za čorbu.
    se ovo tvoje ilo oladilo, sve se zdrvenilo. 2. 'ukočiti se od iznenađenja, zapanjiti se'. — Tako si me iznenadio da sam se u prvi m
    duvati'. — Oluja je zduvala cripove sa salaša i svi su se porazbijali.
    đapio za nogu.
    uhvatiti koga na činu'. — Zđerio i(h) je baš kad su oko ponoći kopali krumpir.
    dno, a mene taka nika zebnja spopala. 2. 'zabrinutost, strahovanje (za koga)'. — Pazi kako ćeš na tom velikom putu, ne volim što
    ica'. — Ne vridi da se njemu obraćaš da te zaštiti, ta on je pravi zec! ZavPrave ražanj, a ~ u šumi! — U tom grmu leži ~ 'u tome j
    sam prusluk od zecove kožice.

    i zeca kojeg oćeš.


    ma, svojstven zecu'. — Podaj i pilićima od zečje ditel(i)ne.
    kupila jedno novo ruvo od zefira.

    kod mene sav zelen. 2. v. zeleniš. — Naberi zelena za čorbu.


    samo peršina, šargaripe imam dosta. 2. 'nezreli plodovi (voće, i dr.)\ — Nabro je jabuka i krušaka, pravi zeleniš, to nije još za ilo

    samonikle) koje se upotrebljavaju kao povrće'. 2. (šalj.) 'nešto čega ima na pretek, suvišno, malo vredno'. — Šta se bar prid nama
    koga ne ugrize.
    a, svet'. 2. 'tlo, zemljište kao podloga poljoprivredne delatnosti'. 3. 'prostor za obradu, iskorišćavanje, zemljište kao imovina, vla

    obio peticu od naše učiteljice.

    kao glavnim zanimanjem, ratar'. — I moj dida i pradida su bili zemljoradniki.


    ivanjem zemlje'.
    i je moj dida pripovido da je njegov dida još u zemunici živio.
    koja visi o kaišu s obe strane sedla, u koju jahač stavlja nogu, stremen; uzengija'. 2. 'kaiš o kome visi zengija (uzengija)'.
    u, nemoj tu napolju zepst. 2. 'osećati strah, bojati se (%)'. — Zebem šta će bit š njim kad odraste tako brez roditelja.
    ći masti i brašna, al ni zere!
    oce pekmeza od zerdelija.
    erin muž'. — Sutra će mi sva tri zeta bit na užni.
    v vinograd.
    pet bljuvat, iđi napolje, jel zgadićeš me. ~ se 'postati odvratan, gadan (kome), smučiti se'. — Došo je naljoskan i poč
    podešavati'. — Znam ja da vi većma zgađate zetu neg sinu; — Ne moram ja ni zgađat pa ću pogodit tamo di oću.
    maramicu tako zgamuždat!?
    eno požarom'. — Sve je izgorilo, od salaša ostalo je samo zgarište.
    . — Zgazi tu gusinu; — Ne bi taj ni muvu zgazio.
    čovik, a vidi kako je od silnog rada propo, sav se zgedžo.
    omio je ruku u zglavku.
    ljen? — Kako se vladaš, ne bi se baš moglo kazat da jesi.
    o društvo, da bidnem zgledan i da me ismijavaje.
    tribala tog momka prid svima tako zgledat. 2. 'sagledati, ugledati, opaziti'. — Toliko ga mrzim da ga ne možem ni zgledat.

    Naše cure dobile nova ruva, pa se sad samo zgledaje.


    .'. — Tako me zagrlio, pomislila sam da će me zgnječit.
    ripovidat o mojim zgodama. 2. 'povoljna okolnost, prilika'. — On se činio nevišt, a zapravo je čeko zgodu. Izr. Živ
    dan momak i zgodna cura.
    š nije drago.
    Zgodi kakogod pa đođi doveče, ~se 1. 'dogoditi se, desiti se'. — To se baš zgodilo lane o svetom Vranji. 2. 'naći se
    oj prilici'. — Nismo mi ni zgađali, al zgodno je ispalo.
    i bilo suvišno, naodmet'. — Ne bi bilo zgoreg da ti prvo š njim divaniš.
    la sam užnu. 2. 'napraviti; biti uzrokom čega'. — Svi nek čuju da si ti onu komediju zgotovila.
    ros dok su još vaške bile puštane nisu poznale našeg Lazu i jedna kera ga je zgrabila za rukav, svega ga je
    se)'. — Kako se ne bi zgranila, kad sam čula da dici ni kruva nisu dali, već su i(n) gladne poslali na salaš.
    la zgrebat farbu s pendžere. ~ se 'grebući se skihuti'. — Ne znam kako se mogo tako zgrebat kreč sa zida na ambetušu, a nisam g
    ću vam, samo čekajte da mi se malo prsti zgriju.
    krivo'. -- Nisam mislio da ću tako zgrišit. 2. 'stupiti u intimni odnos'. — Zgrišio bi i s tobom. Izr. — Samo živ čovik mož da zgri
    Tribalo bi ono žito na tavanu zgrnit na jedno misto, da napravimo mista za novo. 2. 'steći, zaraditi'. — Poslužila ga je sri
    m je podavio živinu i sve zgromilo u jednu jamu.
    uvala štirku kad se sva zgrudvala?!
    ii žitko)'. — Da ste oma osolili krv, ne bi se zgrušala.

    uvala bokal s astala. 2. 'uraditi, nemarno, neuredno'. — Majstore, majstore, ja sam tebe dobro platio, a ti si meni ča
    j, koru, kožu, što prilepljeno i sl.)'. — Ne daj ga, Bože, nikom, da mož tri bi kože zgulid s čovika.
    ć zgureno.
    ovik, a vidi kako ga je nevolja zgurila; — Majka je zgurena već tri godine. 2. 'saviti, pognuti'. — Šta si tako zgurio glavu ko da
    pa si zgusnila čorbu. ~ se 1. 'postati gust, gušći'. — Kandar se mogla još većma zgusnit. 2. 'zbiti se u gomilu'. — Č

    e i koji pregrađuje njen unutrašnji prostor'. — Zidove smo podigli, sad dolazi krov na red. 2. 'ograda (obično od ci

    dar'. — Kad triba, znam ja bit i ziđar.

    m je zima i prvi snig. 2. 'hiadnoća'. — Zima mi je, pušti me nuz pec da se malo ugrijem. Izr. nema zime (za nekoga) 'dobro mu j
    me kad je zimnlca u špajcu i pod odžakom puno divenica i šunaka.
    mu, ja sam vilo zimijiv.

    e, upakujte noge, znam da ste zimogrizni; Moja žena je toliko zimogrizna da zadrće čim j'oj se spomene zima.
    movat u varoši, malo na salašu.
    mam zimski kaput.
    ćemo napravit son(i)ce, pa ako bude sniga ko lani, biće sankanja. 2. 'prošle zime'. — Zimus nismo imali dosta
    titi, progovoriti'. — Šta ako i ja zinem. 3. 'povikati, grakniti'. — Svi su na njeg zinili. Izr. ~ ko na čudo 'iznenaditi
    e je gledo zinuto i namrgođeno.
    džere se ne zatvaraje đobro, ima di zire i tudan propuštaje ladnoću.
    noći spavala.
    ati ih) od pospanosti i dr.'.—-Zivaš, Margo, u po bila dana, ko da nisi noćos spavala. 2. 'padati u oči velikim otvorom, zjapiti'. Ka
    čas zvati'. — Sve mi s čini, Mare, da ćemo se uskoro orodit: u poslidnje vrime naš Mate i po dva tri puta na dan zivka tvoju Ka
    e ponaša'. — Da sam na tvom mistu, taka zjala mi ne bi smila ni prid oči izać.
    asto, neozbiljno'. — Dokle ćeš ti, Pere, bit taki zjalav, vrime bi bilo da se već jedared uozbiljiš.
    uti. 2. 'budalaštine'. — Ko će slušat njegove zjale. 3. 'otvori na kućama (za ventilaciju)'. — Tribalo bi zatvorit zjale, mož bit kiš
    uruze, a Lacko se naslonio na motiku pa zjali okolo (v. zjat).
    ponašati'. — Zašto si zvala Tunu, znaš da se on uvik samo zjali.
    . — Ne smetaj nam, zjalo jedan nikaki!
    ći, uvlk nađem da vrata od kujne zjape.
    Nemoj tamo vamo zj'at po varoši, već ćim prodaš dođi na salaš. Izr. Da je znat ko zjat! — Da je znat ko zjat i magarac bi u škulu
    liku fleku, to joj je zlamen od rođenja. 2. 'predznak, predskazanje'. — Danas se na nebu pokazalo niko veliko crvenilo, to lako m
    injava niko zlamenje!
    o da ni polak nije urađeno od onog što je za to vrime tribalo, on počme zlim na ljude; — Nemoj tako zlim na to malo dite, mož g
    ću kazat baći, pa ćeš još i batine zaradit.
    su nosili na prusluku lanac i sate od zlata. 2. 'dukat zlatnik'. — Nana su poklonili mojoj sestri dukate, koj
    ćali kad se oženim, da ću dobit zlatan lanac za sate. 2. 'mio, drag, dobar'. — Vranje, zlatni Vranje, oćeš tvojoj nani trknit u
    d zlata'. — Nana i baćo su očli kod zlatara da kupe zlatne burme, iće u nedilju zapijat divojku za mog brata Loziju.
    je svoju zlobu kad je čula da mi je dobro.
    oš su joj i oči zlobne blle.
    ; pakostiti'. — Bile su sestre, a nisu se podnosile i samo su zlobile jedna drugu. ~ se 1. 'osećati zlobu, pakost jedno
    samo se zlobno smišio.
    am dosad virovala da ti znaš tako zloćesta cura bit?
    često pogledo.
    razbisne, oma brada počne drćat, valdar od zloće. 2. 'zlo, rđavo delo'. — izgleda da je u svakom čoviku pored dobrog i zlo
    žija al nisam zlopantilo.
    — Tribalo bi mu pomoć da se ne zlopati toliko.
    tvore metnem na nakovanj, a srce da mi samo edared lupi po njima, ta ni škramice ne bi ostalo na nakovnju!
    će oma bit mir.
    orima, neprijateljski'. — Nek dođu kod nas, pa će vidit da nam kuća nije zlotvorska.
    idio, tako se mrzit ziotvorski?!
    — Samo da nas Bog sačuva ođ zlurada čovika.
    a ne zna, jel se zdravo zlurado nasmijo.
    ća'. — Prosto je bolesan od zavisti i zluradosti.
    ćen u nešto; poznavati'. — Znam ja šta on zna. 2. 'biti vešt u nečem, umeti'. — Virujem, virujem, mada niko od tebe bolje ne
    jne žlezde kroz kožne pore'. — Znoj me oblio. 2. 'truđ, naporan rađ'. — Eto, podigo je i Ivan svoj salaš, al košto ga je dosta znoja
    čizme, odmori malo te znojave noge.
    čke napore, truditi se'. — Znojio se Mate u risu više nego drugi, jel je teško zarađit da bidne dosta za njegovi petoro
    a tkanine od znoja'. — Ušila mi je znojnice. 2. 'filcani podmetač u amu konja, radi upijanja znoja'. — Zaminićemo ižuijane znojn
    šte (zrnasta)'. — Od sutra ćemo konjima samo jedared na đan zob davat.
    — Patke su zobale sve što su mogle ugrabit od svinja. b. 'jesti bobice voća, zrno po zrno'. — Vrepci su zobali trišnje č
    m'. — I priko zime konji se zobe. 2. 'dobro hraniti'. — Ako krave ne zobiš, ne možeš onda ni tušta mtika očekivat.
    — Naspi kuruza u zobnice i podaj konjima đa idu.

    ljin osinjak u jednom raspuknutom draču.


    nju dana'. — Moramo uranit da nas zora ne uvati. Izr. od rane zore do mrklog mraka 'celog dana'.
    am ja zorinu svitlost, nemoj da poslidnji bidnemo na pletenju uža.
    čini mi se da zora već uveliko zori, a mi još u krevetu.

    j strininog salaša, zovni malo strinu da dode kod nas.


    o zrakomir da vidimo kolika je.
    ema sunca, a kiša malo, malo pa sipi.
    m da trguj'e na peci, kad je po gođinama odavno stigo u doba zrilosti. Izr. ispit zri'Iosti 'završni ispit u srednjoj školi, matura'.
    o sve svoje sokove, koji je gotov za branje (o plodovima)'. — Grožđe je već sasvim zruo. 3. 'koji je dospeo u poslednji stupanj ra
    đelije počnu zrit, pa ćemo onda mećat u dunc.
    če, zrnce 'u plesu izgubio korak, ritam'.
    . — Još su to poljski svinji, jedva sam i poćo zmckat.
    li su vrepci i poslidnje zrno žita. 2. 'malen predmet okruglog ili ovalnog oblika'. — Nemoj kupit svako zrn
    etima (pila, oešalj i sl.)'. Izr. Kroz zube 'nerazgovetno'; imat ~ na koga 'biti protiv koga'; obisit zube o klin
    ožena je to zemlja, samo zubača po njoj raste.
    zubima'. 2. 'vrsta kukuruza krupnog zrna'. — Moji kuruzi zubani su zdravo dobro rodili.
    —- Veliki ker a nije zubat. 2. 'hladan, oštar, praćen mrazom'. — Došlo proliće a sunce nam je još zdravo zubato.

    nje o Luki nije badavad.


    . — Jesi 1 čula, štogod zuckaje da naš komšija prodaje vinograd?
    a više da zucneš!
    ve koja u letu jako zuji'.
    — Tri dana posli svadbe mi je još zujalo u ušima, ođ svirke.
    razaznam otkaleg dolazi ta zuka?
    ru i(s) sobe.
    mšija, malo na koli, da ne zupam toliko pišce.

    odgovara, pozvan'. — Nisi ti zvan da o njoj tako divaniš. Izr. Zvan ko i čašćen!
    a svita, al kad su sina ženili, u dvi šatre su imali zvanica.
    čniki bolje žive od nas paora.
    đi sin je dobijo zvaniju u Matičarskom zvanju a ćer nam radi u fabriki.
    žaj, stepen u službi i društvu'. — Stipe je dobio zvanje sudskog pisara, a rođeni mu brat Antun nije napridovo u njegovoj zvaniji
    bili zvati gosti.
    ali mater. 2. 'pozivati'. — Kad te, kažeš, nisu zvali, zašto si onda došo, jel znaš kako kažu: nezvanom gostu misto za vrati! ~ se 1
    zveku, izazvati zveku'. — Sasvim drugačije zveče pune a drugačije prazne čaše kad se kvrcaje.
    na konjskom amu, ~ na čizmama (plesača).
    e, a ti da ostaneš zvekan.
    e nanizane zajedno i samo su se zakopčavale u prusluk.
    iva, krvoločna životinja'. 2. 'svirep, okrutan čovek'. — Tome je dobar dok se ne napije, a onda je gori neg kaka zvir.
    e, plašljivo se ogledati'. — Ja divanim š njim, a on samo zvira oko sebe ko da se čega plaši. 2. 'blenuti, buljiti, zjati'. — Krv mu je tekla svud p

    olim kad mi zvire u avliju.


    — Dica su u ogradi izbušili dasku i napravili sebi zvirku, kroz koju zvire u komšlnsku avliju.
    se kad je vidio i samo je zvirko ispođ očivi na nju.
    o je nebo zvizda. 2. 'bela pega, pramen bele dlake na čelu (obično konja)'. — Kobila ima na čelu zvizdu. 3. 'sreća koja nekoga prati u životu

    oš imo onog zvizdastog mrkova.


    jsci'. — Pere se pojavio na vrati, a prvo što sam ugledala, to su bile zvizdice na ramenu. 3. 'snežna pahulj
    o je šakom po nosu. 2. 'baciti, zavitlati nešto velikom snagom'. — Tako je srdito zviznio jabuku, da je pala čak u drugu avliju.
    aljka'. — Kalauz dune u zviždalju i ajzliban krene.
    pa sad zviždi i sokakom. 2. 'zvižducima izvoditi neku melodiju'. — Slušaj ivacka, kako pravo kolo zviždi.
    đalju da i ja jedared zvižduknem.
    ćeš sa zubima?! 2. 'govoriti koješta, brbljati, zakerati, grđiti'. — Nije mogo đa se smiri, zvoco je cilo poslipođne.
    aspo, jel već odavno je prošlo pet sati, a on sad počo da zvoni.
    triba je istirat napolje. 2. 'zvonik'. — Zvonar je očo na zvonaru, vrime je da zvoni. 3. 'žena besposličarka i sumljivo

    često miništranti.
    oma kraj crkve.
    ot je vezan za crkvu.
    je lipo to tvoje zvonasto cviće.
    voni zvonce, tira čoban ovce (nar.).

    o zvone ova nova zvona. 2. 'biti objavljivan, oglašavati se zvom1Tia'. _ Baš je podne zvonilo kad smo za
    metal'. — Kupio sam novo zvono za ovna. Izr. Udarit na veliko (na sva) zvono 'preterano razglašavati'.
    o da je štogod zvrcnilo. 2. 'udariti lako ili hitro, brzo; udariti odapevši prst zapet o palac'. — Kad moj brat zvrcne, misliš da te kal
    i konac, koji se trzajem upreda i vrti dugme ili kost (uz zvrjanje)'.
    , ako ti on da zvrčku, nateće ti nos ko krastavac.

    ila i Luca bać Tomina, šta će vam ta zvika u društvu?


    onka u lov, a on jadan nosi štap i misli da je to puška.
    uka baš taki zvrndov kaki se pravi.

    '. — Kod potkivanja konju je povriđena žabica.


    stajalim vodama, Conferva'. 2. 'ono što je bez života i pokreta; mrtvilo, ustajalost'. — Zašto ružite curu što voli muške, bolje je t
    m niko sigrat kad furtom žackaš svako dite.
    koga u društvu. ~ se 'uplašiti se, neprijatno se iznenaditi, trgnuti se'. — Moram priznat i sama sam se malo žacnila kad sam
    Stipane, nije vrula za to da š njom furtom žagaš Loziju; on je došo da se sigra s tobom. 2. 'nekim predmet
    e)'. — Oma da si ostavio tu veliku iglu, samo mi još fali da se žagneš u oko.
    ve motke spojene okruglim prečagama, na rastojanju do 20 cm. kroz koje konji i krave sami uzimaju hranu, seno)'. — Pojideno j
    nekog postupka'. — A ti čim ti majka ne da, oma trčiš didi na žalbu.
    đaja'. — Žalibože vrimena i rada kad je sve oluja odnela.
    i tetku. 2. 'naricati'. — eto, dvi rođene sestre, pa jedna na glas žali i ne odmiče se od kovčega, a druga ni suzu da pušti. 3. 'sažalje
    e. 2. 'setan, neraspoložen'. — Taj žalosan dan ga je toliko pritisko da dugo nije mogo da povrati svoju ves
    žalosno izgleda. Izr. ~ je! 'za osudu je'.
    lost joj je skoro oči ispila i sve lice izbrazdala. 2. 'žaljenje za pokojnikom, korota'. — Red je da za ocem bidneš barem po godine
    žalost'. — Nije lako što te baš ja moram žalostit, al moram ti kazat: umro ti je dida. ~ se 'postajati žalostan, rastužiti se'. — Ne ža
    o, al mu je glas bio zdravo žalostiv.

    i, sve je tako jadno i žalovito


    ošku na žandameriju.
    oštra osoba'. — Mani Luku, ne smi on nikud maknit od njegovog žandara! 'žene, supruge'.
    bezdušan'. — Tvrd je ko žandarski kundak!
    tetom tako grubo žandarski!
    — Zašto nisi donela i ono tvoje malo slatko žapče od diteta.
    kruv. Izr. ~ i palit 'bezobzirno raditi'. ~ se 'biti obuzet rumenilom'. — Žarilo joj se lice ko dvi vatre.
    m da mi se to mora ispunit.
    e i podsticanje vatre, žarač'. — Razgrni žarlovom vatru svud po peći, nek se dobro ugrije.
    i žavo što se rastajemo?! Izr. vratit ~ za sramotu! 'osvetiti se, vratiti istom merom'; ~ mi je tebe 'žalim, sažaljevam te';
    Znao je on često tim žaškom i čovika da ubode.

    đubre.
    ća) i oblepljivanje zidova (razvojem građevinarstva, ta smesa je posle činjena od kreča, peska i vode, a zatim

    uvi, mogli su se mazat krečom.


    nce nije došo?
    oš pri zemlji'. — istrčo je zec i(z) žbunja.

    č ću'. — Kazala sam ti da ne žburaš toliko čorbe u sebe, sad ti ne triba drugo ilo. ~ se 'nadimati se, nalivati se te

    ti'. — Sad više ne ždere i ne loče, burag mu njegov prožđrljivi, razbolio se. 2. 'piti alkohol, opijati se'. — Ne žđere i do
    Šta je ako nije žđero, kad mož poist kajganu od dvaest jaja.

    pada mi ždrak upravo na mašinu i smeta mi šivenju.


    , mene gleda a tebe vidi.

    e snage; pohotljiv muškarac (pogrd.)'. — Čujemo mi šta se o tebi pripovida, kažu: Marijan ždribac.
    dribe. Izr. trčat ko ~ prid rudu 'biti brzoplet';

    a, mlada ženska osoba (pogrd.)'. —- E, moj Janko, srediće tebe ta tvoja ždribica.
    bi se kobila. Izr. Kad srića oće, i ruda se ždribi!
    ala je ždribna s bać Lozijinim žđripcom.
    Konji su tako trgli da se ždripčanik polomio.
    st (napola žvačući)'. — Diniško se uvuko u špajc i ždroka.
    Al je danas uprlo sunce, pa žeže li zeze_ — Ako mi ne doneseš mesa, onda ću tebe žeć. Sva joj noga pocrvenila od
    moram da žednim, stanite, da se napijem lađne vode iz čobanje.
    meni teško ić, žeđ me muči. Izr. ugasit ~ 'napiti se'.
    malo manemo posla dok je vaka žega.
    mi vridi kad mi ne mož bit.
    nja'. — Volim kad se skuva u čorbi pileći želdac.
    o odavno je moja želja da ostanem kovač. 2. 'ćesto pojačana pridevom "živa" "draga" i sl.) voljena, željena osoba; predmet ljuba
    m i željna razgovora.
    ivo'. — Sva su dica Božić željno očekivali.
    Zašto ta žena cili dan plače? 2. 'supruga' — Manda je moja žena. 3. (pogrd. o muškarcu) 'onaj koji nema muške odvažnosti, plašl
    Ta, eto, i naš Joso je dospio za ženidbu, al cura mu se još nika odbreca.

    dnieu sa ženom'. —- Moj komšija ženi sina, ja ćer udajem; — Došo kraj mončenja, ženim se.
    ći, došla je jedna ženska kod nas, vas traži.
    arija pa samo o muškima divane.
    ao žena'. — Volim kad'mi sestra zapiva, ima lip ženski glas. Izr. ~ a glava 'žena, žensko'; ~ a ruka 'žena ka
    onda nemoj ženski cmizdrit.

    a i rep belosivocrni), muhasti sivac'. b. 'konj sa osnovnom belom bojom i braun pegama (griva i rep belos
    zr. Sidit ko na žeravi 'biti uznemiren'.

    ak ko dolnji ~ 'lenj'; žestok ko dolnji — 'spor'.


    si u takoj žestini, onda nisi smio udarat dite, mogo si ga osakatit. 2. 'pripeka, vrućina (od jakog sunea)'. — Sunce peč
    ćma žestio, bojala sam se da se ne potuku u tom bisu.
    li, rano ujtro počece žetva. 2. 'vreme žetvenih radova'. — Tek je početak juna, a taka je vrućina ko da je žetva. 3. 'r
    — Ko je žežen tog i peče!
    stisnutu šaku'. — Šta si tako izbečio oči na taj šećer, ajde uzmi jednu žgaralju i biž napolje i(s) sobe.
    lo od gusto ukuvanog kukuruznog brašna, palenta'. — Kad se ja naidem žganjaca, onda nema zime za mene.
    a'. — Nije mogo vino da pije, oma ga je morila žgaravica.
    š to žgebavo prase?

    bi s nama momcima med cure, žgebo jedan.


    e malo žgepče se, borme, već smije.

    ću volit takog momka žgolju, da ga u iglu moš udit.


    — Otkako sam slomio ruku, čim se vrime minja, mene počme žigat u ramenu.

    ć me tako zdravo žignulo ispod rebara. 2. 'dotaći (koga ili što)'. — Ja sam tebe žignila, ti si vija! ~ se 'dotaći se (koga ili
    zemlje debele žile. 2. 'tkivo koje spaja mišićeza kosti, tetiva: vratna ~, petna ~. — On zapne iz petni žila i poso kre
    mi je kasapin tako žilavo meso2. 'izdržljiv, uporan, jak'. ~ ima snažne ruke i pleća, v'rlo je to žilav čovik.
    čuvaje svoje.
    crni žinor na suknju.
    sta baci to d'rvo u vatru i da se nisi više žiškala!

    ko da nije živo čeljade. 2. 'pun života, živahan, nemiran'. — Zdrav i mlad, pa je zato tako i živ deran. 3. 'pravi, stv
    dobro na jedno oko. Izr. pogodio ga je u ~ 'uvredio ga je'.
    e gladna pa se zato dreče.
    sta'. — Posli rata se i ode namložio živalj.

    če, bilo je u mojim kuruzima.


    Dok sam ja živ, biće po mojem. 2. 'provoditi život, imati Uslove za život'. — Žive oni zdravo lipo. 3. 'stanovati, pre

    sa fitiljom'. — U sobi je pištio žižak, pa je bio skoro mrak. 2. 'varnica, iskia'. — Pašće ti žižak u oko. 3. 'vrsta inse
    li smo dosta masti, a i žmare su zdravo lipo porumenile. Izr. Pogačice sa žmarama; vruće žmare; isciđena ko ~ 'jako mršava, suv
    — Žižak žmiri da se jedva vidimo u sobi.
    či sja. 2. 'svetlucati'. Meni se čini ko da tamo u daljini štogod žmirka.
    se ostali sakrivaju a zatim ih otkriva'. — Ja ću bit žmura, brojiću do deset i onda krećem da vas tražim.
    vno, jel se nećeš sigrat s nama.
    od žoržeta zdravo lipo ti stoji.
    čuje jetra preko žučne kesice'. 2. 'žučni mehur'. — Ne da ne možem ist, dosta je da pamislim na papreno pa mi se pokrene

    bu, samo mi se čini da si malo više metnila žućkaste farbe.

    đi (u molitvi).
    dlanovima, tabanima ili gde drugđe'. — Ruke su mu pune žuljova. Izr. stat kome na ~ 1. 'dirnuti u osetljivo mesto'. 2. spre
    anjem kroz pesak)'. — Ponesi iuljač, moždar ćemo imat malo vrimena da jčistimo brazde od trave.
    emo žuljat vinograd. 2. 'prati veš (na pralji) (v.)'. — Pušti Maru nek iđe spavat, cio dan je žuljala košulje.
    čizme, moraću i(h) prodat.

    — Tako je tijo, samo potok sumberi. 2. 'biti ćist, blistati, trepteti'. — Kaka e Marija, meni ne triba niko ništa da kaž
    čovik. Izr veliki ~ 'starešina veće administrativne jedinice'.
    ol(i)ko veliki bogataša u županiji. 2. 'nadleštvo, ustanova oblasne uprave sa svojim organima'. — Mali čovik nije mogo baš olako
    kako nam kogod dolazi žurnim korakom, nisam te pripozno.
    av poso u kući na njoj leži.
    azo nije znao lagano radit, uvik je žurio, pa su se drugi srdili na njeg.
    bolje radimo ako nas furtom žurkate?!

    ošalji, on je žustar momak za sve.


    voska, limuna, zlata'. — Za čeg ti je ovaj žuti prašak?
    će se on smirit dok ga žutača ne pokrije.
    dobiju žutu boju, icterus'. — Koliko mu je lice postalo žuto, tako mož bit da se razbolio od žutice. 2. v. žutača. — Odavno ga je

    a napravili žužaljku, po cio dan se žuža.


    '. — Moram duže žvakat, dico, kad nemam zube.
    ću dotleg malo žvaknit.
    valav. Izr. ~ ko lašče.
    a žvalavica Luca.

    le! 2. 'gvozdeni uložak u ustima konja (za koji se vezuju kajasi)'. — Triba konjima malo popuštit žvale. 3
    ati gluposti'. — Kad se napije, on drugo i ne zna nego samo žvalit. 2. 'oblivati pljuvačkom, balaviti'. — Kako mož u isto vrime i
    ogrd.)'. — Šta se taj žvalo meni priti.
    o je bilo, kaži, jel dosta si već žvavoljio. 2. 'dugo žvakati hranu u ustima (prebacivati iz leve u desnu stranu usta)'. —
    zajedno s plugom

    šao je i blag naklon, sa rukom na šeširu i istovremeno blagim podizanjem iznad glave. Danas bi takvo pozdravljanje u najman
    2.`Bemga u pos`o, od jutros ne ide nikako !; 3. `Bemti i vreme, k`o da će opet salauka i led da tuče !; 4. `Bemti politiku, ratov
    enju gospodin, a danas ima značenje za osobu „koja malo radi a dobro živi“, pa se kaže: „Au, brat ga jeb`o njegov, taj uvek ima novaca i
    sam je nikad video, ali sam se bojao kao neke strašne babaroge ili veštice; ajdamačina: 1. velik, krupan i snažan muškarac; 2. pozamašan m

    enom cigljom. Divota jedna !


    alkejska strofa od četiri stiha
    n , dobro je !“.
    ko je, a u životu kao pretnja: „Dosta“! , ili kao komanda: „Kraj“ !- nema više.
    mlje, zadavio)
    uštenog izgleda, pa još ako je i alkoholičar, zasluženo dobije nadimak ardala, kao jedan Sava Aradala iz Surčina. Nažalost u svakom selu ili

    je bog Dioniz (Bakho) jer se on sam želio oženiti Arijadnom. Arijadna je s Dionizom živjela u nesretnom braku, tugujući za Tezejem. Nad nje
    a još jednom zasvira i zapjeva; očaran njegovim pjevom izronio je iz dubina dupin i na svojim ga leđima odnio u luku Korint

    ivanja poreza

    vara, jednostavno rečeno: vrši„samovolju“ .


    pan, ožmikura, kurajber, sajkatav, bijeli orao
    oju glavu. Nakon pogibije mnogih pobijedio ju je Hipomen bacivši za vrijeme trke tri zlatne jabuke koje mu je dala božica ljubavi Afrodita.

    ov potomak Ivan na ugarskom saboru 1790, boreći se protiv uvođenja mađarskog jezika u hrvatskoj
    je jedno sveže (ukradeno) jaje.
    lmu, jer televizije tada nije bilo, što je od svih prisutnih sa velikim „odobravanjem prihvaćeno“. Evo izjave u celosti, pa i vi pres
    ru; 2. prolaz kroz ogradu između „dobrih“ komšija i rođaka, dok se ne posvađaju; 3.udubljenje u zidu štale veličine oko 50 x 50 cm., za odlag
    krevet, mucavosti itd.

    ito odnosi na rečenicu Regnum regno non praescribit leges (Kraljevstvo kraljevstvu ne pripisuje zakona), tradicija nepravilno pripisuje njemu

    ; bakalin-prodavac u bakalnici.

    og` boga švalerskog !“


    č ć, koji misli da sve zna,pa se tako i ponaša, a postoji sličan izraz „žutokljunac“

    ka- do kraja, na kraju


    viždanju, rvanju, bacanju noža,i sl.
    ima za majstore...

    k se ne obavi čin venčanja


    ke zgrade !?“

    širio i do nekolko komšijskih kuća. Danas kosačica ulepšava travnjak, a baštice se samo prisećamo
    rodna ravnopravnost polova ; bećaršag; nemoralan život, kurvarluk

    om ili kao prilog uz neko jelo ili pečenu slaninu, kobasicu…


    pratnji, ali zajednička osobina im je što su svi pre svega veseli. Slične su poskočice i svatovci, a postoje i bezobrazne izvedebe ili „lajavi be

    eglug, ili begova šuma.


    vari, unište se kola ili nalete na nekog neopreznog pa se valja što pre skloniti na sigurno. Bilo je primera da konji za
    ljeni !?. Ako te ukućani požuruju da napišeš testament, kaže se: „Ne izuvaj se, dok ne legneš !?“
    graju ( fuzbala ) po sobi, sve dok nepukne ili poruše čaše na astalu, a onda deda drekne: „ Alov i fertig !“

    fijaker; besni konji- par krupnih i izuzetnih konja obično za kak`u paradu; besni afto-nov, skupocen automobil na kom` pola sela zavidi, pa s
    zlaju se (izlajedu)

    a; 4. bombonu, čokoladu ili „ griz od leba-masti “ pre podele ili dečije grabeži na šoru
    daje ragu na vašaru, a publiku ubedi da vide Šarca Kraljevića Marka

    ega mnogo , čak u izobilju; 3. blatište; loše društvo ; 4. upasti u blato-biti u neprilici, biti u dugovima ; 4. namazati blatom; osramotiti
    znaš šta je nt je sneg nit je blato; ideš sokakom, a ono se samo čuje šljap, šljap, šljap. Ako si pravijo Sneška Belića i pogleda
    ao baš nikakve škole

    užen bokal stavljalo se cveće za ulepšavanje astala. Evo i poučnog stiha: „Naš je bata u bokalu cveće, taj se nikad oženiti neć
    eda na svijet
    Čuva dika bostan, u kolebi spava, tako čuva, da sav bostan crni se od vrana “ ! ; 3. kao zanimljiv izraz: „obro bostaan“ koristi se za osobu

    grijha. I vjerujući i nevjerujući svijet ovom frazom često se koristi

    v; raste na Kosovu, po legendi nikao iz krvi kosovskih junaka


    k Dan Republike S.F.R.J. ili dvaes`deveti ; 3. u drugim krajevima naziv za ovana ili jarca; 4. na jadranskom primorju uštrojeno svinj

    ja tvoj baba !“ ; odbreca; odbija, uzvraća


    e i ovo leto brez čestite kiše
    ; brucati, obrucati; odlakaviti, postati muško, odrasti, polno sazreti
    avaju obavezna „ljubavna junaštva“ .

    h polova i uzrasta. Čobani, svinjari, govedari, pudari nose za sobom svoje lične budže, a u baštici, vajatu, gonku ili štali uvek stoji za nedaj bo

    ima mnogo bugera pa u dnevniku izgledaju kao vojnici postrojeni u stroju


    ok se ne oprlje i oplaču.

    e daj Bože, odbijanju poziva ! To je i šansa da se rodbina izmiri ako je u svađi


    pun buva; osoba koja često zbija šale, smešan čovek, komedijaš; buvara; zatvor
    čabar; propasti potpuno, umreti; čabrica; mali čabar (od 5; 10 kg.), manja bruka, manja neprilika
    ća Jovini !“

    vi pijani i ludi. Za svako ime postoji „burgija“, kao na primer za zaovu: „Zaova sam poštena, p…a mi je gvozdena, `iljadu će d

    m u lepu devojku i jedno vreme uopšte netrepće

    no zezati ili slabije udariti nekog, ili udariti konja kad hoćeš da krene brže u kas
    . Plodovi u bure za rakiju, a grančice u snop pa u jesen za loženje rakijskog kazana
    ovima za sušenje kukuruza u klipovima; 4. stražarnica na državnoj granici
    restano nesto govori, kao da melje

    vski junak Stevan Sinđelić


    ac, klima točak, pocepan je sic itd., zove se jednostavno „ćeres(a)lo“, a može se zvati i tandrkalo, kloparalo, šklopocija itd.

    e za pokrivanje da se „ne ozebe“ danju u snu


    a to bude obično radovan; položajnik ili unuče
    a ti misliš da sam jedinica !“
    za cirka frtalj sata baciklom !?“ ; 2. cirka; naziv za celokupno alkoholno piće, ucirkati se; napiti se; cirkator; pijandura
    , na muškim suknenim pantalonama, po kojima su, verovatno, Srbi iz Banata dobili ima Lale; 4. civrasta svinja kada ima podignute uši, a ne
    rakije, u kojoj se povremeno kontroliše jačina i ukus nove rakije
    su to rado izgovarale: 1. uja Buća-Ćole ti dečije !; 2. deda Lala-Ćole ti malo al` si porast`o od lane; 3. baba Cica-Pata-ćole ti balavo, zar se p
    čenička kazna; 3. ćoškariti; svakodnevno zjakati i zevati levo; desno na raskršću ili ćošku šora; 4. ćoškara; onaj što stoji
    Eno ga, oždero se pa crkava u kućerku na otomanu, a ti kao neznaš šta ste noćas radili!; 2. pucati od smeha, glasno smejanje
    Položio sam šoferaj, tek iz petog cuga ?!?“

    čija je to obaveza.

    čka da se oslade
    z : „glup ko ćuskija“; lud , baš blesav
    a letnjem suncu onda se rasčvari i počne mast da curi
    da ga pusti kući da obavi neke poslove; kralj je to dopustio, ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti; Fintija se zadrž
    ija bila je donedavna još modelom naše srednjoškolske nastave, uglavnom kontrareformacione i reakcionarne
    u veliki valog, na kojima su se pojila nepregledna stada stoke, od svitanja do prvog sumraka. Đeram je često imao ime, on je izvor života, o

    u cementnim malterom. Na površinu zemlje se napravi zid sa jakim cementom i cigljama, a može i samo beton, tako oko metar visine. E sad
    Urlik, dao ju je ubiti
    srpskih vladara posle Kosova

    zam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave.


    da, ako je Heraklo prestane voljeti, samo njegovom krvlju natopi Heraklovu odjeću. Obzirom da je krv bila otrovana strelicom,
    alje, Didona se spalila.

    ili Poljak, po prezimenu: Dijakrych


    e ulicom i glupavo zagleda ženski svet
    vadratnog gvožđa. Iznad direka od kapidžika je, nekad, bio nizak svod, u koji su ljudi često strašno udarali glavama, i potom doma
    . izreka: „Ja tebi, ti meni!“, i kaobajagi , „svima lepo“, a država nam ode u očin !? I evo kako to stvarno izgleda u životu: „Džaba ti moj komši

    dno voditi razgovor


    upe, primire, snažno jekne: „Pažnja, pažnja daje se na znanje, i …!“ . Poslednji šimanovački dobošar bio je Nega Radosavljević

    im glagolima: radidu, (radu)-rade; pijedu-piju; pevadu, (pevu)-pevaju, jededu-jedu, sviradu-sviraju; evo nekoliko izraza: dođ

    vodom iz vedra. Svetkovina se održava obično leti, u julu ili avgustu, kada vladaju najveće suše. Ima izraz kada se neko neukusno obu
    i sama ravnica, jer nema „nji`ovi brda“ . E , ondak im se lepo preporuči: „Braća, begaj iz Srema, dok se nisi primio, jer posle ć
    i puta pritisnuli zažarenu gvozdenu krunu, načinjenu od bivoljih brnjica. "Dožinom prijestolju dotjerali su devet smrtno izgladnj
    skinjama počmu da rastu dlake na isto mesto i počmu da dobivadu sisice. E u to doba, oni osetidu da nešto ne valja. Na primer, derani, kad
    tip; 2. lenština, neradnik
    ce probudi !”

    na,ofucana i aljkava; dropljonja-pogrdan izraz za muškarca koji se potpuno zapustio; dropljuša,dropljava-pogrdan i

    e koje lepo idu zimi uz crno vino


    meštaj ili „jelo“ leba i dudinja . Lako se pelcovao, pa je na jednom stablu moglo biti sve tri vrste: beli, crni i murgast

    eji,… !“ ; 2. kada pijan čovek jedva održava ravnotežu i klati se levo-desno, kao da nezna na koju će stranu !; 3. kada se kob
    tima se kupovale: velike nekretnine, salaši, zemlja a ponekad i život u smutnim vremenima
    breskve(breske)

    e dudinjare , a sve kao fali škotski viski !“


    nabusito i ljutito obraćanje

    kovitom frazom koja govori za sebe poglavlja


    e : „Doter`o je cara do duvara !“
    e Jajce, nemajući hrane i dovoljno vojske, nađe u krajnjoj nevolji. Hrabri Krsto Frankopan, sin kneza Bernardina, odluči da mu pomogne. Na

    e osobe dvore-poslužuju hranu; 3. na Svečarima-Krsnoj slavi, domaćin, muškarac, do ponoći nesme da sedne, već služi pićem i nazdravlja
    čio !“
    je pregaze više puta pretvori se leti u finu prašinu
    što je bio uzrok trojanskog rata.
    e vidi prije nego što izađe na površinu
    ao naredba: Razlaz ! , kad neko pretera u pijanstvu ili bezobrazlucima, počne gužvanjac i na kraju bane i milicija

    e tvoje, samo kad si se živ kući vratio !“; 2. Kada sin dugo momkuje i noću često skita, mati zabrinuto kaže: „Falim te Bože, samo da se ti sin
    „fajta“ . Zbog deljenja pradedovine ili dedovine, često se odnosi pokvare i naslednici nisu u dobrim odnosima. Evo kako se to u be
    uskrsnula mlada. Simbol neumrlosti.
    a vrsta fenjera, kao i ulična rasveta koja se uveče palila, a u zoru gasila. fenjeraš-1. poslednji,zadnji; 2.poslednji na tabeli u nekom sportskom

    korist svog nećaka Franje Josipa I.

    da-radnik, država-narod i zato se kaže: „Danas ne ferma niko nikog, ni za ič, i zato nema nigde nikakvog rešpekta !?“ ferman
    ubojstava, te se konačno oženio Elektrom, Orestovom sestrom
    đutim, kako je prema proročanstvu Troja mogla biti osvojena jedino uz njegovo prisustvo, kasnije su se vratili po njega

    devojaka sa muzikom, a za uzvrat budu darivani od domaćina; okićeni „košuljama“ i „materijalima cica“. Uz vesele finfere idu i ostala seosk
    ća: „Voleo sam devojku iz grada“

    alja Aleksandra 4 metera, a sada nema ništa, i zato je ova reč potpuno zaboravljena i nepoznata
    su romi-ljudi

    cura voli tamburaša, a gajdaša i cura i snaša !“ ili: „U gajdaša gajde ječe, u bećara čaše zveče!“ . Šteta velika što nema više
    , na širokom placu od bar 16 fati i pet- šest prozora sa šora ; gazdina ći`- ćerka gazde, meta đuvegija, dobra prilika za ženidb

    jak (od latinske reči gea-zemlja) što sve predhodno pobrojano menja
    ra glacnula , i sade izgleda k`o avion !“, 3. „Kade vidim Miću švalera da se glacno , znam o`ma di će noćas zaginuti !“
    ao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesni
    ćam se divana na šoru koji ovako počinje: „Proleterijat ili lumpen-proleteri su grupa „neradnika i mutivoda“, pre Drugog Sveckog rat

    pravila vinova loza, a leti se postavljao astal, pilo olađeno vino i rakija iz bunara i pevale stare astalske pesme
    mpozicijama Vlaha Bukovca

    markgrofovstva. Zaštitnik mladeži i studenata.


    markgrofovstva. Zaštitnik mladeži i studenata.
    e sa Pirinejskog poluotoka
    oju, fuzbal vas vaš pusti, otac vas brezobrazni, otac te tvoj nedoneti, stvorac te tvoj dečiji, sunce ti bećarsko, mesec te pijani, itd. Postoji i bo
    č ćava sneg sa druma
    grombi kaput

    setih godina XX veka TV-Zagreb, sa Dudekom, Regicom ,…


    skom detetu davalo ime Kumrija, ali danas je to prava retkost.
    prkaju i traže zaostalo zrnevlje. A bećarac kaže : „Volem gazdu kad kamaru dene, a siroma kad igra do mene !“
    đarskom narodnom odelu, glasnik, ulak
    ča, itd., koji su nekada bili obavezna dekoracija po kredencima, ormanima i stolovima
    od strane mušterije i prodavca osim devedesetih godina XX veka kada ustvari ništa nije vredelo. Prilikom kupovine na veliko, kupac bez mn
    e, a kako bi se obezbedio muški naslednik. Evo i bećaraca na tu temu: a) -Meni kažu da ja nemam dike, dika jedan a inoča sedam ! b) -Ina
    koje se saznaju (ispljuskuju) različite pjesme (B. Klaić)
    a ceni!?“. E, moj braća, taki slučaj nećeš naći u Sremu, a ni u našoj državi !

    ; Da se ti, Bože, nisi rodio one noći, moja duša ne bi izbjegla mukama [paklenim!] (B. Klaić)

    ni ne vjerovat tebi [tj. tebi koji si istina] kî mi diš ne čini drugu ča neć' sebi"... "kî čudesi govor potvrdi istini (koji si čudesima potvrdio istiniti go
    eno udara korbačem kaznu, i tako je nastao izraz izlemati
    alog, kako se samo izmeto na kartaroša ujaka, taj, po ceo nosi špil u džepu i samo ih meša !“,b).promeniti se na lošije, a evo više primera : 1
    ogovora; jalovina; loša zemlja
    iji, osvojio Niš i prodro do Sofije. Od 1446.-1452. bio je regent za malodobnog kralja Ladislava V. Posthumusa. Poražen je od Turaka 1448. n
    iji, osvojio Niš i prodro do Sofije. Od 1446.-1452. bio je regent za malodobnog kralja Ladislava V. Posthumusa. Poražen je od Turaka 1448. n
    a državnim jaslima !“
    čenje, kao i naša čudna narav
    š kako se pravi bela oblatna, jel !“
    a i zapeva uz citru, `armoniku il` tamburu sve do ponoći.
    adžarizam: prost
    ešto. Recimo, obaviš poso, okreneš se na drugu stranu, al' se oma predomisliš, pa onako još zaduvan kažeš "ja bi jope". Da li ć
    le nužde, pa se onda (samo muški) za opkladu takmiče na šoru koji će se dalje popišati, pa onda ponovo za astal.

    u: „E, moj braća, kadgod su naši dedovi bili vojni graničari i skoro dva veka branili Evropu od Turaka, a da im ovi nisu kaz`li i
    o nego Abelovu

    kako; kaka; dečije govance, govance


    se pohaba, i opet se pojavi stara dobra i neuništiva turska kaldrama
    ćke; b) priključiti se, pridružiti se

    a ipak najviše, a ponekad nađe se i zaboravljeni fraklić rakije od dede ili ćaleta od lane.
    zgodna, poželjna, voli muško društvo; kamdžijast pogled; oštar pogled, od tog pogleda se presečeš i poplašiš
    ćeš se kaniti već jednom da počneš sa tim poslom !?“
    gom svjetskom ratu s bogatstvom u zlatnim polugama pobjegao iz zemlje i kome su, odbranivši jugoslovensku zajedničku državu od fašista i
    du ponad Zagreba 1531.
    propasti Troje, nitko nije vjerovao
    a, jer su svi bili pijani od čestog “isprobavanja i ocenjivanja“ čija je bolja rakija; mučenica. Nazdravljalo se na više načina: 1. stoje
    ivanje“ pijanih nasilnika

    islu: Kerempuh je čovjek lukavac, spretan, ispičutura, prokšenjak, lakoumnik, vragoljan, domišljati prevejanko, podvaljivač. Rije
    za vrijeme seljačkog ustanka pod Matijom Gupcem u 16. stoljeću. Pod Kerestincem je banska vojska sa žumberačkim uskocima razbila sel
    a je „keriti se unatraške“, to je kad ista osoba sa istim tamburašima krene kući, a ide sve unatraške, tj. unazad, a pesma se ori šorom i po` s
    i mužjaka kod životinja; Izrazi: 1. zaboleme kesa, baš me boli kesa-baš me briga, ne interesuje me ali spada u nep
    mamo alkmansku strofu tj. dva daktilska heksametra i dva daktilska tetrametra, nazvanu po starogrčkom pjesniku Alkmanu iz 7. st. prije Kris

    u, onda mu ona oštro kaže: „ Slušaj, ti švalerčino, vezaću ja tebi klečku oko vrata, pa onda idi šorom kod one tvoje „radodajke“ , nek` te sa
    o nebi štetu napravila; postoji izraz: „Ne zatvara klepetušu“; priča bez prestanka; situacija ako, dete teško progovara onda ga
    je uncutarije “ !
    mper ili majicu

    u njive. Deca su se često igrala sa kolečkom „oranja“, i oni koji su glumili „konje“, dobijali su i batine kandžijom od „kočijaša“
    adešku slanine, od koje bi tri čoveka bila fest sita celi dan !“

    lo nezadovoljnih i oštećenih pa su sudovi imali pune ruke posla, a svađa i rasperava na pretek.
    4 litre vina, 2 leba od 3 kile i 10 deka duvana. Baš lepo !
    ra koji svira kontru, čuveni šimanovački kontraš, bio je Ilija Jovanović. Udariti kontru, dati kontru-1. na sastanku govoriti mimo

    ubijaju korov, a motika se više ne proizvodi u fabrikama .


    dobijale šljagu i napuštale igranku pre vremena
    ednjoj Europi. Vodio je uspješne borbe protiv Turaka. Osvojivši 1485. Beč, prenio je tamo i svoj dvor.

    Pruske 1792-93. u neuspjelom pokušaju da se Poljsku spasi od druge podjele; na čelu narodnog ustanka protiv Rusije i Pruske 1794, koji nij

    čevićeva slika da brod s Hrvatom odlazi u tuđinu a mađarski da se vraća u Europu, prikazuje tadašnju političku situaciju da su u H

    diji sa naziva koš.


    na njegov brod
    a (oblatne) ili oni što se spremaju u tepsiji, a deca odma dobiju da ih pojedu

    e pušio je usitnjen suvi list duda, umotan u novine “Politiku“, a to je bilo ravno požaru od količine dima i smrada. Umro je iznen
    ka od koje je izgorelo mnogo seoski slama i guvna. kresnuti-polni čin, ali kao mangupski izraz-sleng

    ), privremeni vojni aerodrom kod Krnješevaca, i na ispomoć su išli naši omladinci, pa su avion nazivali samoljot (po ruski), ali najviše su se
    skog pod Bečom
    ti se, mutiti se; ispravno bi čitanje prema tome bilo krmiješati se

    sposobljavao za kuvanje hrane. Poslednji šimanovački krpiloncija bio je legendarni Sreta Jurišić-Papčina
    bnim astalom, i „izvode svoje svatove“ sa kobajagi „mladom“, “mladoženjom“, ponekad i „svojom“ muzikom i uveseljavaju sve prisutne. Posto
    stvene probleme (kostobolja, pretisak, katar itd.)

    e po preko placa nalazi do ulice, a u produžetku uz jednu među su dodatne prostorije. Obično je taj lakat bio na
    čevi greše, jer po nji`ovom svet bi odavno propao. Preterano kuđenje je omalovažavanje i zato ga treba izbegavati.
    č ćerka-podrugljiv i pogrdan naziv za decu bogatog seljaka; kulačka kuća-pogrdan naziv za kuću u kojoj živi bogati seljak
    ćina misli ! ?
    kad to neide u miru nego nastanu svađe pa i sukobi.

    prisutno i preko sto ljudi i onda ona ima pomoćnice; „reduše“ ; 3. ukrasna, vezena prostirka, iznad šporeta, od platna sa prigod
    jepote koju obožavam na ovome svijetu
    la da svoju odluku ublaži; ovaj je na to pristao uz uvjet da ona gola projaše kroz grad

    e svet !“; 3. Može se lajati, i pritom biti simpatičan, ali samo kroz pesmu: „Lajava Cajka“ ili „Lajavi bećarac“ ; nadlajati; nadprič
    čenje

    ki lampovi, mala moja kapiju otvori !“


    i sami zašto, jer da i čovek pita šta su oni bolji od lasana, nebi ni umeli da kažu ! Ovo je naš interni sremački prc !
    rao je preplivati tjesnac; jedne večeri se utopio, a kad je more na obalu izbacilo njegovo tijelo, ubila se i njegova ljubavnica Hero
    i brat „lenjog“ je „otoman“
    česnika, a on se ovako pravda: „ Ja nisam kriv, gos`n milicajac jer ja sam njega furtom šeširom a on mene levčom i eto vidiš dokle
    onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klaić)

    o, u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika imamo stihove: "Štuj svetih i Boga i božju starmi rič, ali se ovoga, človiče, grada lič'", gdje nema mje

    matra velikim kriminalom, a kod nas, baš i nije tako!


    čaša vina; 3. na ispitu kad si pokušao nešto na „blef“ ; 4. sa drveta ili tavana kad prečka na merdevinama popusti; 5. kad

    čak: „Mani me više tog ljuckog, muka mi je od svega !“


    om ruskoj vojsci i bili smešteni u ruske logore. Posle Oktobarske revolucije, većina se pešice vratila nazad, da bi ponovo bila regrutovana.
    me kada krstare oko tvrđave samo vuci i zločinci, lotari

    1534, jedan od vođa protureformacije. Autor Duhovnih vježbi.


    ja imam školovano luče !“

    bilo bi suviše bezobrazno i napisati ! ?


    bili polupani. Prema obimu „loma“ postoji više klasa: mala lumperajka, lumperaj, velika lumperajka i strašna lumperajka, a pravi be
    etica, despotica Angelina Branković, „baba“, odnosno majka, svih Sremaca, zaštitnica Srema, zove se, zbog velikog poštova

    anje tona priči i najava nekog drugačijeg razumnijeg mišljenja; govoreći pravo

    amota od sveta !”

    ćarac kaže: „Više volim kakvog kaputaša, nego moga lolu maksimaša !“
    olon mu je za osvetu oderao kožu i iskopao oči

    smaknut na budimskoj poljani

    koši ili živina

    o tvoja sigračka !“ ; 2. velika vršalica koja vrše žito u julu, po selu, od kuće do kuće
    obrazluka; masne fote-igra, pubertetska zabava na đačkim eskurzijama, sa prvim poljupcima i intimnostima

    ga njegova proricanja su se ostvarila


    esnik u borbi, posebno u dvoboju ili naš varoški sleng: šibadžija, tabadžija, silos, rokadžija, itd.
    či koje je babilonskom kralju Baltazaru ispisala plamena ruka na zidu; riječi znače prijetnju o skoroj propasti, upozorenje na opasno
    emte tako metiljava, diži to već jedared !“
    dnjem sudu. Branitelj je apokaliptične Žene i pobjednik sedmoglavog apokaliptičnog Zmaja. Ikonografski se na Zapadu prikazuje kao krilati a
    nik, autor epa Luzitanci; sva su trojica bili u prilici zaraditi imetak, ali su završili u neimaštini

    medno" [Dom Mavru kalujeru] "ne može razabrati pravo značenje"; mislim da ono proizlazi iz prethodnog konteksta gdje je riječ
    e, pastorali e satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesničke poslanice suvremenicima (Vetranoviću, M. Drži
    m stihu zarez ispred sokole, pa je smisao stiha ispadao: kad tebe od mita (tj. od plaće), sokole, gdjegod ugledam, što nije ima
    đen: „ Ala je uličio sobe svaka mu čast !“ Najbolji moleri u Sremu su bili Slovaci, i njihove stare kuće su bile pravo umetni

    ali takve žgadije ovde ?!“ ; primer B : „Najbogatija familija u selu, i država na svetu, je ona, koja ima more Božije dece !“ ; 2. m
    java se i kao opasno uružje sa kojim se može teško povrediti životinja ili drugi čovek, bacanjem ili udaranjem. Izraz 1. : „ Radić

    si i odvozi uginule životinje na svojim kolima


    m mrežom od deblje uzice u koji se stavljalo seno ili slama
    n na muke, pri kojima je sam stavio svoju desnu ruku u vatru; tom je požrtvovnošću toliko zadivio Porsenu da je ovaj napustio

    arsku osvojili Turci


    drugi opije. Muzika tada svira bećarac: „Ko ne može popiti na belo, dabogda mu čitali opelo !?“

    , po želji, ugura džem ili pekmez. Upamtite kurzovina se ne jede, već samo drži formu pri pečenju kolača ! ? .
    Postoji i „nadžak baba“; starija ženska osoba, stalno je zle volje, zanoveta sve i svima, jedino ona sve zna i zato kad je vidiš begaj

    d` ga, al` se braćela lepo nafajt`o !“


    nik puno u gorama samoborskim. (Opaska iz Vrazove ostavštine)

    našminkati, nakresati, naderati, nafajtati, naliti, nacepati, naroljati, …

    nda svako sam sebi „namešta“ špricer po želji: tanji, jači, pola-pola, jednom ili dvaput „sečen“ itd. Od kako je kisela voda zam
    rala da radi svoj posao
    rlo, pravdajući se da nategača nije „dobra“
    a, trave i raznim nečistoćama, tek kada se izveje-pročisti biće spreman za upotrebu
    o kojoj je ovisio njegov život i sudbina države; tu je vlas dala Minosu, neprijatelju očevu, na što se Nis pretvorio u kopca, a Scila u grabežljivu
    odsjekla mu je taj pramen i odnijela ga Minosu, ali ju je Minos prokleo kao izdajicu vlastitoga oca

    više naroda svojataju kao njihovu izvornu !


    agresivniji u Vojvodini !!!
    ekog iz okruženja); 2. društvena prekretnica (buna, rat, katastrofa); 3. period vladanja nekog vladara ili trajanja nek
    ća razvratnica u varoši
    anci, spasavaj se !“

    anici sa bezdana, jer tada graciozno hodaju i njišu kukovima, kao ove današnje „vrce“ na modnim revijama.
    eziteta, znači „evo ti ga na“

    vto !“ ; 2. pasti na sudu, biti kriv: „Sad ga je sud očešo , pa će se valjda malo smiriti !?“ ; 3. očistiti i urediti češagijom konje i krave kad se vra

    čin!”; 2. „Oćeš očin !”; 3. „Malo očin(a) !”; 4. „E, očina ti !”, ali se pravimo nevešti kao da neznamo šta je posredi.
    odlazi se u svatove i kupuje valjan poklon kako bi se „odužio dug“; 4. u braku treba se ženi takođe „odužiti“ , ako nisi sinoć, mora
    do kolena, onda se preko „prelaza“ postave snopovi ogrizine da možemo ići jedni kod drugi na divan
    đu nogu koža pocrveni i jako peče; to je ojed.
    a [i još neka druga] navedena u Akad. rječn.)
    a „olajisanom“ patosu upropastićeš komplet odelo i dobićeš grdnju kad dođeš kući
    čekaju negde na šoru pa se isterivaju sa njom. Za sremice kažu da imaju dugačak jezik, i često se vidi, a bogami i daleko

    ekrve i snaje kada se svađaju oko uticaja i prevlasti na sinu, odnosno mužu
    upakovana za nedaj bože kiše u putu
    blatnama i kolačima; 5. oplesti budžom po lopovu kad ga zatekneš u pušnici; 6. ople(s)ti trkom po prašini; 7. opleti po špricerima; uzvik i kom
    u je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinu
    agresivniji u Vojvodini !!!
    Đ đevdana do Mitrovdana“ k`o pravi `ajduk
    e elegija Tristia i Ex Ponto
    e elegija Tristia i Ex Ponto; ljubav od bludnih žen odnosi se vjerojatno na njegovo djelo Ars Amatoria

    e elegija Tristia i Ex Ponto.


    s ANB (Agencija za nacionalnu bezbjednost)
    svaki udarac (5, 10 čak i 20); 3. može i kao verbalno zafrkavati ili kritikovati
    ora da si o`pajala po`l sela, odjutros !“
    ka; 2. „Sve ću ti kasti u par reči !“ –ukratko ispričati nešto; upariti-spojiti, udružiti kao: momak i devojka, golub i golubica, grupa osoba oko za

    u, gorušicu po sredini reda, a druga dva blizu stabla levo i desno. Parač vuče obučen konj za taj posao, a na njušku mu s
    rediti oštrim predmetom; parač-alatka kao šilo sa kojim se ispara klip kukuruza i tako pripremi za lakše ručno krunjenje
    a. Lepo i korisno zar ne!

    tada pa ni kasnije nije imao velikog uspeha ; patentirati; raditi pametno, smisliti nešto novo; patent olovka; olovka sa mehanizmom

    ne, i naša je strana patosana !“ . Kada pada kiša, ukoliko se cigla klacka može nezgodno da poprska čak do glave. Bačvani p
    na zlo te je strašno zaudarala; zato ga drugovi ostave na otoku Lemnosu da tamo umre; bogovi su međutim htjeli drugačije,
    deca nisu smela igrati lopte ili jure blizu prozora već na sredini šora ili spram platna. Bećarac kaže: „Mali pendžer, spuštene firange, evo mo
    sigurnije mesto (?)

    kupljuju perje gusaka („na kuću“) uz glasan povik šorom : „Perje, perje !“. Nevaljala deca se uspešno zastrašivala sa perjarima i posle bila d
    omskom i svakom drugom smislu

    dotvorac ),; Petar II (Vladika Rade), knjaz Danilo; knjaz/kralj Nikola; svrgnuta s prijestola političkim igrama srpske dinastije Karađ

    time je prouzrokovala i smrt Hipolitovu pod kopitima vlastitih njegovih konja.

    klala i priredila za jelo; kad je Terej spoznao sav užas, navalio je na žene, no Prokna se pretvori u slavuja, a Filomela u lastavicu; sam Terej

    toga nije u rodnom mu gradu uspostavljena nekadanja sloboda, otišao je u emigraciju, no kasnije se vratio
    u kojima se plemstvo opijalo. Ti slavni plemenitaški vinski fakulteti traju od odlaska Turaka pak sve do konca 18. st. Per pintas multas diu viv

    a jednom mjestu
    enje opismeniti, jer narod je davno takav izraz izabrao !?
    čno zidana ograda visine oko dva metra, u gornjem Sremu nazivaju ga još „bedem“ što je možda i pravilnije

    vitlovki za gradnju kuće. Danas pleva ostaje razbacana po njivi i mlađi ne znaju ni kako izgleda. 2. kada je neko bogat, ima dosta novaca, ka
    akon toga na Berlinskom kongresu formirane su i priznate nezavisne balkanske države (Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora), a Austrij
    kao opasno oružje. Ako momak ide u noćne posete kod devojke, a dobro ne proceni visinu prošća može muškost da „ostane na prošcu“
    e ruke podboči na kukove pa liči na ćirilično slovo „F“ i kada se on dotetura,na do dve-tri kuće, ona zagalami: „Jeb`o te otac o
    pa onda laje
    čitali, deda Bogdan šesdeseti se malo više razočarao, otac Voja više gunđao nego čitao, a ja baš i nemarim mlogo i samo kada neko
    ` o`ma zatvaraj !“. U zavisnosti gde se oseti hladnoća: može polivati po nogama ili polivati za vrat.

    iku glavu k'o poluveka... )


    dnom mu se sve smuči i povrati sav jelovnik od sinoć po …. Strašno !
    anu po(d)šklobuči, itd.

    hvalu grada Dubrovnika: "(Dubrovnik) pravdom stanje tvardi, posobu i ljubav, na nj da se rasardi nitkore nima prav"; moglo bi se po
    ću !“

    Mogu biti vojnički potesi kao orijentiri na mapi (označeni poligoni), ili lokalitet lovišta regulisan propisima (označen na mapi i obeležen na tere
    boje; 5. kad se oženiš dobrom prilikom(taloškinjom), itd.

    momci, sitni seoski kradljivci, krali voće da se oslade i naprave kakvu šalu da se gazda najedi. Obrano grožđe tajno noću unesu u gonak ku
    taje se do sutra u podne, kada se uz tamburaše ispraćaju do kraja sela. Bilo je svakojakih dogodovština, šala ali i bezobrazluka koji nisu za
    rangijati; istući, onako baš dobro
    aki momak po sto puta … preki sud; ratno-revolucionarni način deljenja pravde koji nas je u istoriji uvek skupo koštao i kasnije pravio velike r

    mena, a danas, ustvari, samo raskrsnica puta Deč-Ašanja i puta Karlovčić-Petrovčić (čudno al` tako je to kod nas u Sremu), izreka : „Preko p
    d se ode gore.
    i“ na 200 pa sve zuji u ušima i nemoš` ni očima do guvna viduti; 2. ljubavni pretisak–to je kad mlad sremac odvede kakvu

    revejanko zna i gde crni đavo spava !“


    e sarcem tvard i gori od ljute tej zmije kî ti zled satvori" čini mi se da riječ pri ima značenje kao i češko pry, tj. vjerojatno, po svoj prilici, bit

    č ča izvesti značenje ijekav. priječa, tj. zapreka, što bi s prethodnom riječju zabava u značenju, prigovor, zamjerka činilo razumnu cje
    ci onda „onako“ obleću oko kuće i raspitivaju se: „Jel`, stigla prija, kad` će da je vidimo !?“
    ivan preko desetak „ćesarevih privilegija“ sve do kraja 19. veka; 2. privilegovan; povlašćen, iznad prava i zakona

    im uslovima, raste u fugni patosane avlije; prkositi-izazivati i govoriti nekome uvredljive reči kako bi se ovaj najedio i reagovao
    čokanji, a vi razmislite zašto, jer nije baš sve za priču i objašnjenja!?
    Sve do pre jednog veka vodio mesni sveštenik na staroslovenskom jeziku ili nekakvoj mešavini sa Vukovim pismom
    malno „belu kugu“
    če hleba umoči vrelu mast ili soft od pečenja, pa odmah u slast pojede; 2.osoba lakomislena, veruje u sve i svašta i loži
    čno se tragično završi

    e, ponekad, čak i od samog čobana


    no zemljište; 2. kuća, selo ili država kad ostane bez dece i podmladka

    a se zategne i pusti
    2. kukavica; 3. ništak
    go Srba je nekada u Mađarskoj dodavalo ispred svog prezimena „Rac“, što danas ukazuje da su sigurno srpskog porekla
    u, prijateljski naklonjenog i druželjubivog

    a je od: kajsije, dunje, dudinja i svakako šljive; rakijati; piti rakiju; narakijati se; napiti se; rakiještina; rakija lošeg kvaliteta; šeć
    zrasta i polova. Centar neka ostane kao: centar kruga, centar fudbalskog terena, vojni centar, centar ravnoteže, centar osovine i sli
    avi; 2. redar; dežurni na fudbalskim utakmicama i igrankama u Domu; 3. školski redar; dežurni učenik

    om, špinovanim mlekom, čajem od šerbeta, domaćim oblozima i rednja se sama povlačila jer protiv „narodne medecine“ nije imala baš nika
    nji`ovu vlast i „novu državu“. Ukoliko stvarno pobede prvo sebi udese vlast i državu, a narodu opet isto, ako ne i gore. A, šta je bilo sa rekver

    polako ispušta na ćebe, onda vetar raznosi–odvaja lagane suve listove dalje po guvnu; 3. uzrečica: „Prošao je taj sito i rešeto !“; zna
    osi ti od moje nane !“
    oji se meša sa sosom od paradajza ili „bešamel“ sosom sa mirođijom. Tek posle toga sledi glavno jelo
    1690. , ili ponekad čak i do Kosovske bitke 1389. , mada, baš nemaju čvrstih dokaza, ali na taj način, kao u epskim pesmama, iskazuju svoj

    akodnevni društveni događaj, naročito u subatu i nedelju; tu je bilo i mlado i staro; pa se pričalo, pevalo, igralo, ogovaralo, aš
    i na vašaru ili u seoskoj svađi, rovaš; ožiljak, beleg od uboda noža
    e dvostruka ruda, rakunica ili rukunice
    vinskom ili planinskom Sremu
    , slovo s, i zato vi sami odlučite !
    ko je i nema nam kud !
    beležavanje godišnjica ili sportskog takmičenja.
    bleme u svojim brzim napadima. Opevana u pesmi: „Sagradiću šajku od suvoga kedra“ , kao i u ovom bećarcu: „Šorom šajke, a Dunavom
    ezikom i kaže: „ Evo ide sssurulo, bež` te, deco pod krevet !”

    ako ih majka (baba) ne sakrije u kredenac, ili u neku šerpu sa poklopcem, da deca i matori ne vide

    avanje; prešaltovati se; preokrenuti se; ušaltovati se; priključiti se, umuvati se; U politici ima najviše šaltovanja i onomad sam č
    agresivniji u Vojvodini !!!
    e. Djelovao kao misionar u Goi (Indija), Malaki, na Molučkim otocima i u Japanu. Umro na otoku Sancian u Kini.
    gne i napravi rupa
    kog stola (Tabula banalis) i Tavernikalnog stola (Sedes tavernicalis). Sastojao se (sud sedmorice) od 21 člana. Predsjedao m
    la); kad si; kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)
    la); kad si; kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)

    skrivi, kaže mu se mirno: „Ajd`, lepo donesi Mirka !“ , i tada nastaje „preventivno“ plakanje, zapomaganje i obećavanje o „opštoj dobroti“.
    smislu da što pre napusti društvo jer može biti „bijen“. Nije lepo ni sa jedne strane, al` tako je bircuzu.
    šoru; poziv: „Ajd` da se sigramo !“- poziv u društvo na igranje; sigračka-dečija igračka.

    Hrvatske Vojne krajine, ili kako se tada govorilo Rvatske, a kada se deca međusobno posvađaju prkosili su im: „rvati, rvati“ , ali danas toga v

    oj obali, gdje je utemeljila grad Kartagu


    ekaš nešto lepše, druškane !“
    bitke kod Niša 1443. okrenuo se protiv Turaka i vratio katolicizmu. 25 godina uspješno branio Albaniju od turskih napada, koji su je nanovo o
    d njegov sanduk šlajtov da se vidi kol`ko ima novaca, trebaće mu !“; Ako je gramziva osoba jako niska, kaže se: „Kad stane na šlajtov bi

    o, odmarao ili ljubavisao u slami nije čestito ni živeo. Bećarac kaže: „Mene nana rodila na slami, pa me mladu sada slama mami !“
    era na sliki je sto puta lepši nego u prirodi !“, izraz „slikati“ znači : 1. fotografisati foto aparatom; ili 2. situacija kada devojka u s
    okalnom govoru još živa za pojam žene sumnjivog morala u malograđanskom i flistarskom smislu
    sama i pravog veselja

    pošto je Scipion razorio Kartagu


    ima neki plan; jebavati š(s)ojke; lenstvovati, krmeljati, gluvariti; juriti š(s)ojke; švalerisati se, biti ženskaroš
    o šor, i ne može biti nikako ulica !. ; šorić; manja, sporedna ulica, sokačić, sokak
    onekle pozitivno, jer to je izraženo zapažanje, ali kada je odrasla osoba špiclov, bolje se kloniti nje, jer je zla, neorginalna, pod
    ali onda to slovo „t“ često ostane i u jednini, pa onda izaziva i pravi velike rasprave čak i na šoru na klupi. Nadam se da će sa
    u raspravi, kažu: „Bolje ćuti, otkud` ti to znaš, kad` si juče doš`o !“
    emaš valjda zmiju u džepu !“
    rutost i glatkoću suvom vešu; uštirkan čovek; netolerantan, uštognjen ili krutog hoda
    i sokakom, a sremac vole štrudlu smakom !“. Kada se jede štrudla sa rogačem kaže se i štrudla s` roštiljem (?) . Neobično ali tako je !
    što, pa makar tuc-muc da znamo dal`imaš bar jezik !?“.

    zložba naše sramote i gluposti


    da vidim svojom da te (Helenu) krili" iz čega bi se moglo izvesti značenje: plašt (B. Klaić)

    šno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi Sigeta 1566.


    nom je izvrsno letnje jelo , itd.
    lje, ne bi li uspeo da "breči" Sveca i "opere mu noge"
    u, u hramu Vavedenja Presvete Bogorodice. Ostrog je glavno svetilište slovenskog juga svih konfesija

    e“ , jer ostaju crveni tragovi kao linije ..


    vinja, koje su mnogo gore od ovih domaćih sa valoga

    eš se primiriti !“, i kao pijano stanje: „Vid` ga al` se nasvir`o, pa jedva stoji na nogama !“
    e svirci, mojega bećara, ne kod mene, već kući da spava !“.
    i imale su veliku vrednost i prestiž. Danas retko ko od pušača koristi tabakeru, a mnogi i neznaju kako izgleda.
    đanju.; Tahi je bio jedan od najeksponiranijih protestanata, odiozan zagrebačkom kaptolu kao lutoran. Luther kao i papa podjednako

    ercovalo i na flašice točilo gorivo na svakom ćošku


    arca na tu temu: „Puno nebo sićani zvezdica, spoji Bože mene i jedinca !“

    st'o naziv "talandara". Koristi se za jako dobar roštilj, a najbolje se pokazala, kad se unutri prvo stavi domaća mašća, pa kad se ona ugreje,
    ma. tamburati, istamburati; 1. svirati i veseliti se uz tamburaše, 2. ljubavisati, al`do kraja, imati polne odnose, 3. istući, prebiti
    ćem koje bi vjetar odmakao kad bi ih pokušao dosegnuti
    m od Banatskih Švaba.
    ama i lažima; da bi je spriječio da o tome govori, Terej joj je odsjekao jezik; oslobodila ju je i osvetila njena prevarena sestra
    đanima pokazao vrijednost filozofije i znanosti, ali je prezirao bogatstvo
    om da na svakih 3000 aspri godišnjeg prihoda daju za rat po jednog konjanika i da sami idu u rat
    snagu u formi prisilnog rada feudalnom gospodaru odstupiti besplatno, robovati.

    deca tociljaju dok se ne umore

    va: glokna, dlokna


    e ili krštenje opali se plotun kako bi čulo celo selo; 3. top od blata je potpuno bezopasno dečije „oružje‘‘, ali jedino deca budu

    ari su ovde došli u 9. veku, sa Kavkaza, i oni su tada nekom bili „totovi“. Ajd` sad, da vidim tog pametnog ko`i će da utvrdi, ko` je ustvari o
    esna straža, svita, pratioc
    an hoda na rukama, a drugi ga pridržava za noge
    o-prodaji nečega; b). u politici, praviti saveze radi partijske i lične koristi

    estroy u jednoj svojoj lakrdiji. Vidi: cušpajz


    preveo je na hrvatski Ivan Pergošić 1574.
    dne jer on to najbolje ispipa; trtiti se-a). ubaciti se, ugurati se; b). smetati, dosađivati; v).imati polne odnose, ali više odpozadi;
    ezu jastuci, stonjaci i sva kućna potrebština i devojačka sprema. Ako je dobar truker imao je mušterije čak iz desetog sela; 2. truker- druker,
    e, biti nemiran, cimati se

    ovorom, tada nastavnik konstatuje: „Šta je tuc-muc i na kraju ništa, ajde sedi dole, i evo tebi jedna jedinica sa postoljem pa nauč

    nogo jede kolače, šunku, slaninu,…i kao biser: 5. tuče injekcije po selu-daje injekcije po kućama
    neko ne preskoči ili izmakne. Ako se ne prekine na vreme društvo se strašno oždere, pa sa kaže: „Tura po tura, do kasno dogura !“
    upotrebljava u trećem licu ili upućuje nekom nepoznatom licu; pa se kaže: „Ma nek` ide sve u očin sit sam više kojekakvi` lažija i obe
    ne otera na mesto, uz grdnju: „Marš na mesto konju jedan, ništa nisi učio !“
    a provodadžiji za obavljen posao
    no u paklu neprestano jede Ruggierovu lubanju
    kanjem blato i prljavština lako istrljaju
    !“. Ako je devojka imala još jednog momka, onda se njemu noću prospe perje ispred kuće, pa ga sutradan njegovo društvo malo zeza, uz s
    5. zeznuti, namagarčiti; uterati prc; 6. opametiti; uterati u glavu ; 7. obljubiri ali bez emocija; uterati „ono“ devojci
    ravo rešenje. Uzica nije kanap !
    mo se svi mi krstili !“
    jat je imao i posebnu ulogu za mladence i potomstvo, jer u njemu su često noćivali u „one“ dane na tesnom krevetu i tada nije bilo „bele kug

    s vreme pre i oko Kosovske bitke


    te kotrljanjem, kao bure po avliji; 4. kretanje oblaka kao kovitlanje na nebu pred letnju oluju

    uva i zatim pomeša sa proprženim lukom i alevom paprikom. Nevalja kad se čovek prejede jer nekada je samo soda bikarbona pomagala, a
    enje; prevara; Izrazi: 1. vatati maglu; pobeći; 2. vatati zjale; džabalebariti; 3. vatati maju; lenstvovati uz flašu, opijati se ; 4. vatati se posla; po
    nade (leka); 3. grdnja „Vek ga njegov zaguljeni“; život ga blesavi; 4. kao ocena vladanja bivših vladara, pa se kaže

    ceo komšiluk kad zazvoni, deca ga iz znatiželje otvarala i zato često bila bijena
    uzima stajala okačena velika tabla sa natpisom: „Čast svakome, veresija nikome !“, ili još interesantnije: „Danas prodajemo za novce, a sutr

    okovan apostol Sveti Petar u Rimu, ali u toku noći Anđeo Božiji čudesno ga oslobađa i tako dokazuje paganima svu njihovu nemo
    ete i zato peckaju domaćicu

    a i bleda, sa zamućenim pogledom


    či Hoteć zemlju težat, Virgili počni štit
    up i mogao se kupiti samo u varoši
    noj mobi, ili rade „u lancu“ na većim poslovima, kopači kukuruza ili kakvim većim poslovima u samom selu: kaldrmisanje šora, izrada rigola,
    ispadne kako treba. Prilikom uručenja poklona, proziva glasno, i tada žene daju; „prekazuju“ (prikazuju) javno poklone (jorgani, jastuci, posu
    ćom voštanicom !

    enje i smeštanje letine

    ica po našim župama i javnim službama. Vidi:"Purgarija naša"


    z: „Ajd`,vrpolje narode !“-kao obaveštenje putnicima da su stigli, tobož` na poslednju stanicu i valja izaći napolje.
    ogobrojna moba i rodbina, a žito se lagerovalo u ambare. Letnja vršidbe su bile najlepši dani i za mnogobrojnu decu koja su pratila vršalicu

    i sad, jesam ti kazo da se ne itaš sotim itd. Naravno, može to da se otnosi i na momke. To su oni što im brkovi već malko ras
    će, specijalni majstori opravljali zabat

    đarskog (disno; svinja). Bez obzira na naziv, svima lepo toga dana, dobro se jede, još bolje pije, lepo međusobno sarađ
    đarskog (disno; svinja). Bez obzira na naziv, svima lepo toga dana, dobro se jede, još bolje pije, lepo međusobno sarađ
    ge prilikom pogađanja
    reda: „Zaguljen si k`o tocki k…c “!, a onda može biti svašta. Zašto se kaže baš „tocki“ niko nezna ?! Neko koristi umesto tocki izraz turski, š
    e pošteno i čisto !“ ; zakrpiti; 1. šiti poderanu garderobu; 2. naružiti; okrpiti; povikati, opsovati, isprovocirati
    ć će i kuća uskoro na doboš !“
    a put ili njivu, pre svitanja da se stigne na vreme; 3. poći zarana iz kafane, pre ponoći, da se ljucki naspavam, itd.
    ora što grdi Boga i sve živo kad se oždere; 4. odnose sa komšijom kad njegov ker malo, malo, vata i davi moje biriće !

    eg koji se kao iglice zabada u lice; postoji vrlo interesantan izraz: Sveti Luka kad zavuka- vremenska odrednica kada može n
    rzini da nategne sirće ili varikinu; žderati-nervirati, ili pogrdno jesti i piti bez mere
    gdje su dva različita značenja iste riječi sasvim očita [Pariž Eleni, st. 1, 2]) (B. Klaić)
    a imena onih kji su bili za sporazumno i ravnopravno ujedinjenje Crne Gore i Srbije; njihovi ideološki protivnici, koji su izglasali tzv. bezuslovn
    abo bratstvo i zbog toga stalno mora biti na oprezu
    u tridesetogodišnjem ratu, otrovati rotkvom (kod Palmovića "trovna povrtnica"); Šišić, međutim, piše: "On umre iznenada za v
    pjesnika (Monaldi, Gučetić, Zlatarić, D. Ranjina...), ali i Torquato Tasso i Cesare Simonetti; živjela je u Anconi u Italiji

    dan naziv za osobu koja mnogo i bespotrebno priča


    dan naziv za osobu koja mnogo i bespotrebno priča
    mci kad se vrate iz becara ili dede kad su zdravo matori
    m poslom, pa zaklda na nama.

    čenjem pravog imp. glagola ići, poći i sl.' — Ajde, priđite i vi u našu avliju, ode je veće misto. 3. rečca za dopušta

    a ie furtom ajmeči i neće da ide.

    kolo brez tebe! — ako će! Ni tako neće nać bolju od mene.
    mi se oznojila.

    ← mađ. aldomas.

    di, al kad ga ne gledaš, oće da budne i alvatan. 3. 'darežljiv, široke ruke'. — Da da nema, kad je alvatne ruke.

    — Šta si uradio, kad si ufleko te lipe nove aljine?! Izr. Slagat ~ 'sortirati nevestinsku opremu'.

    ntalone'. — Di su moji amovi, znaš da ne možem čakčire stezat kaišom.

    sad sam baš fain izgubio na kravama.


    vo, a ostalo mi je baš fain anšlaga.

    ne je litina slabo rodila, jedva sam imo da dam gazdi arendu.

    ću Sentu (deo Subotice) sama arendirat, kudan će se dika paradirat (nar.)!


    a dotekne za kruv mojoj dici i ženi.
    donošenje poklona (najčešće hrana, ređe novac ili oprema za dete)'. — Danas sam nosila užnu rodilji za babine. 3. 'sve
    cama bacaka da ga ne mož povit. 2. 'razmetati se, hvalisati se'. — Šta se taj balo bacaka, ko da je cili svit njegov.

    sti drveni držač na kome se vozi plug'. — Metni plug na babu da ne tiraš kola kad nije daleko di ćeš orat; 4. 'plašlji

    ka)'. — Kad sam se ja porađala, nije bilo babica ~ pomogla mi je moja nana i komšinca.

    avanjoš posli risa i sad ne zna di je. Izr. ~ karte 'vračati gledajući u karte'; ~ krivicu (na koga) 'okriviti'; ~ ljagu 'osr

    uzima)'. — Kad svi sidnu za astal, nek položaj unese badnjaču.


    jak. 2. 'dan uoči Božića'. — Na Badnjak se večera zajedno i to čim se smrači.

    ćeš da se udaviš u kašlju, a nećeš da se ostaviš bagova?!


    kolima, bok'. — Na baku još od jutros drima njegov kočijaš.

    god ostavit.

    vataju i kažnjavaju)'.
    u bale i tako smo je prodavali.

    O rukav balavac tare, zgadi mi se kad ga vidim.

    ca viri iz nosa.

    . — Lud i pijan jednako balegaje u divanu.


    . — Misliš da smo dužni da slušamo šta ti svaki dan tamo bališ?!
    trave za pašu. 3. 'velika voda, jezero, more (šalj.)'. — Kažeš da je more najveća bara?!

    a. 3. 'dogovarati se o nekom sumnjivom poslu, šurovati'. — Ne znam što Ivan toliko barata sa Stipanom.

    ama. 2. 'vođa, predvodnik (fig.)'. — Zašto, dite, baš ti moraš u svačem bit barjaktar?!

    — Niste se baš obradovali gostima. Izr. Baš ste mi iz usta rič oteli (kad se sagovorniku pogodi misao); Baš me briga! Baš ko što tr

    oliko koliko voli da se baškari, ko bi š njim na kraj izašo.

    ama'. — iđite razvadite i(h), monci se batinaje.


    r. — Naš dida čim popiju fićok rakije, oma se batrgaje.
    od krevetom.
    čarstvom ~ ne iđu mi od ruke ovce.

    'razmetati se, prsiti se. — Šta se bečiš, goljo jedan?! 2. 'derati se'. — Zašto se bik već toliko beči?

    rcu ljubavnog i vedrijeg sadržaja)'. — Rodi, nane, još jednog bećara, kad lumpujem da ja imam para (nar.)!
    za trgovce koji ga kupuju.

    a beštija, pa je Ozo za ženu.

    e se na deseti salaš. Izr. Na kraju biča švigar puca 'kad bude kraj, sve će se znati'.

    t u bikove. Izr. zdrav ko bik 'sasvim zdrav, koji „puca" od zdravlja'.

    ele haljine'; ni bilo ni crno 'ni lepo ni ružno'; u po bila dana 'danju'; crno na bilom 'napismeno'; čuvat bile novce za crne dane 'šted
    , jel možeš ostat i brez onog što sad imaš.
    ono što niko nema.

    em'. — Triput su ga birali za čuvara.

    a bisnulja, uvlk moraš pazit da ne privrne punu kravljaču mlika. 2. 'goropadna oštra žena'. — Kako da izađem š njo

    e 'razbistravati se.'— Bistrl se voda u bunaru.


    ti se'; ~ naglasu 'uživati ugled'; ~ (kome) trn u oku; 'smetati kome'; ~ na pameti, na umu 'misliti o nekom ili nečem'; ~ na kraj src

    i (o vremenu)'. — E, vidićete, dico, kad bidnete stariji, kako vrime biži. Izr. ~ glavom brez obzira 'bežati u paničnom strahu'; ~ ko vrag od kr

    odan'. Ova je zima mlogo blaža od lanske. 3. 'razblažen, mek'. — Ovo je blaga rakija, možedu je i žene pit.

    diteta) 'vrlo dobar čovek (žena, dete)'; krupno ~ 'goveda'; sitno ~ 's/inje i ovce'; ni za carevo ~ 'ni za što na svetu'; ni po koje ~ 'ni
    čestih i mnogih promena na taj dan).
    ćma.— — Kako ima sica tu mladu i dobru curu tako blatit.

    u kako se blečkaje u bari.

    će se javit bližnji.

    al sad niko nema lipčeg.

    — Kati sam kupila cicano ruvo na bobice.

    moglo sisati kravu ~ svakim dodirom je ubode)'.

    m levešku curi. ~ se 'zadirkivati se'. — Dico, mir da bi'dne, samo se bockate ko zolje.
    nemo ko dica sami u sobi.
    č za naglašavanje: čak, šta više. 3. stvarno, zbilja, zaista. ~ dao, ~ uzo (kad se nešto drago izgubi). Bogu iza le
    ega ko u Boga (sa strahopoštovanjem). ~ bogova (odlično) Mali ~ (pravi se važan). ~ i batina (svemoćnik). ~ te vid
    eš da te grom udario!
    bna, umno zaostala osoba'. — On je bogalj pa zato i nije za katanšag.

    t je ko nje dužan, a mlad ko je zdrav!

    it onu veliku krmaču u boks da ne pogazi prasice kad se oprasi.


    mišljenost'.
    va bol'. — Sva su mu leđa pomodrila od bolni udaraca žandarskom sabljom.

    ne meša u tuđe stvari'; ne boli me glava 'ne marim, nije me briga'.

    grije (štetno je za poljoprivredu). Bolje crn kru\, neg crn obraz! Bolje ikako neg nikako! Bolje virovat, nego ić pitat. Bolje je svo
    olja, zlo'. — Često nas suša pogađa i to nam je velika boljetica za litinu.

    — Bos ko ker.
    bosorka da je bolje š njom nemat posla. ← mađ. boszorka.
    u srce bode, — Kaki je taj tvoj jezik, kad ti svaka rič u srce bode?! 3. 'napadati rogovima (goveče, ovan)'. — Vo je taki da rogov

    , meni su dali komad i baš u njemu je bio novčić ~ moja je srića.


    ravo lipo mriši.
    ima u njoj dosta brabonjaka.
    una šaka brade 'velika sreća'; sida (bila) ~ 'star čovek'; divanit u bradu 'govoriti nejasno'; uradit na svoju bradu 'primiti odgovorno

    sejanja. — Metni i branu na kola, pa ćemo oma i podrljat čim posijemo.


    . — Zašto mene mišate u to, ja ne branim da cura i'đe u bal, ako joj je volja. 3. 'zabianjivaii, uskraćivati'. — Šta je s tobom, Ivan

    njem drugih materija (riba, kamen, kosti i sl.)'. — Kažu da je ovo kameno brašno dobro mišat u kreč. Izr. Krušno ~ 'brašno za hl

    ć i braća od ujaka; 3. 'Pripadnik istog ili srodnog naroda'. — Sinovi smo bratskih naroda; 4. 'čovek u odnosu

    tri bravca . dvi krmače.


    ogradom'. — Brali smo po dvi brazde u vinogradu. 3. 'bora na licu'. — Na čelu se naslagale duboke brazde.

    odu oko sebe'. — Kako možeš dat ditetu da se toliko brčka u kortu, ne vidiš da je sve pokvasilo po sobi.

    eg složenog, nabacanog u gomilu'. — Napravili smo brdo od đubreta, tribaće ga vuć na zemlju. Izr. Obećavat brda i doline 'obe

    — Stani malo, pa se izduvaj i onda kaži, vako samo biekćeš, ništa te ne razumim.
    divane, al on nikog nebrenuje, pa ni baću.
    nema uživanja. — Nema dobra ~ zla! ~ volje 'nerado'; ~ zbogom 'bez oproštaja'; ~ kraja i konca 'vrlo dugo'; ~ po muke 'sasvim la
    anja, katolički praznik (18. decembra).

    zbog nekoga ili nečega'. — Zaručila se, a onda je spopala briga, kako će je u kuću primit. 2. 'staranje oko nekoga ili ne

    ća, nevolja, muka'. — Veliko je to brime za nju, ostala je sama s petoro dice.
    d kako je Luka očo na taj put moj san je stalno brimenit crnim slutnjama.

    a brkove osića blizinu. 2. 'ovršak kod nekih biljaka (loza, kukuruz na klipu i dr.)'. — Veliki klipovi pa veliki brkovi

    m sa Ivanom bać Dančinim.


    brezbrkog berbera! (muškobanjasta žena i golobrad ~ neiskusan brica).
    ćkanje mleka'. — Ako te budnu nazlabali, ti brkljačom pa po njima. 3. 'usta, grlo, vrat'. — Ako ne sluša, ti njega za brklja

    više da vidim ovaj vaš brlog po sobi. 4. 'mesto na kome se skupljaju ljudi sumnjivog morala i ponašanja'. — Ako je i birtašica, a
    (fig.)'. — Ako budne i dalje neposlušan, po brnjici ti njega!
    . 'negodovati'. — Ajde unutra, daću ti meso, samo nemoj više brojit!

    2. 'jesti, žvakati brzo mičući usnama'. Ala vi brstite, ko zecovi kupus.

    šta bubaje opet. 3. 'učiti napamet bez razumevanja'. — Da da si sve zaboravio, kad samo bubaš, a kazala sam ti da lipo polagano

    Pravili smo jednu krušnu peć u avliji od bubalja.


    nuti'. — Otkud si ti bubnio tako iznenada?

    o zeleno. 2. 'narastati, bujati'. — Voće ovog prolića zdravo rano kreće i pupovi bubre, samo da mraz ne naiđe, sve bi se smrzlo.

    cu iz bureta i dobro ga operi vrućom vodom. 3. 'brkljača' 1. (v). — Donesi bućkalicu pa ćemo pravit putera.

    p, pijuk'. — Kopaj budakom di je tvrđe, a ja ću posli ašovom.


    om bukaricom, oma ću je napunit vinom.
    buknila. 3. 'naglo oteći (o bolesnom delu tela)'. — Posll mi je sva ruka buknila.

    bio zdravo dobar katana. 3. 'abeceda'. — Jesi I naučio bukvicu štit? Izr. Očito mu bukvicu 'izgrdio ga'.

    at to ružno i'me.

    3. 'debela i gusta dlaka na životinji'. — Alaj taj tvoj ker ima bundu?!

    alom kartom. 3. (pogrd.) 'glava'. — Mućni malo s otom tvojom bundevom.

    ratuju. 2. 'uznemiravati'. — Nemoj bunit curu, kad ona kaže da ga voli, nek se onda i uda za njezinog momka. 3. 'zbunjivati pogr
    Malo je težak bunkov za zabijanje. ← mađ. bunko.

    vizovana prostorija za noćni boravak živine' v. legalo. 3. udubljenje u slami ili plevi (za psa). — Ker je napravio sebi bunju u pliv

    sušeno ~ 'bure gde su se duge rasušile usled neupotrebe ili su obruči spali'.

    ću ti ja dat!
    nje protiv tebe.

    (fig.). — Taj se valdar nikad ne trizni, samo što je naišo pokraj mene, zasmrdila je cefra mu iz usta.

    edared, neće se do sutra probudit.


    m još jedared dužinu rukava.

    u sestru dok je bila mala uvik zvali cica.

    rati'. — Ne znam šta mu je, uvik triba rič iz njeg cidit. ~ se 'slivati se kap po kap ili u tankom mlazu'. — Sveži u tu bilu krpu i ne

    avati, podizati sebe'; znat svoju cinu 'biti svestan svoje vrednosti'; imat cinu 'biti skup'; nema mu cine 'toliko vredi da se ne može
    ta potuko. 3. 'poštovati, uvažavati koga'. — Dica koja ne cine svoje roditelje neće bit dobri ljudi ni kad odrastu.

    ano masno mleko'.

    e 'razdvajati se na komade'. — Cipa mi se košulja.


    nova tako da se određene niti kreću odozgo, a druge odozdo, da bi se iza toga provele kroz nita, a zatim kroz brdo
    ć cipele na tako debele čorape.

    i, krompir i sl. — Ne zaboravi i cirkalom metnit na kola, pa čim uzoremo, oma ćemo i cirkalovat.

    te sklonili te sigračke da mi niste ravili više cirkus po sobi.

    Neste, on i Maća zajedno cokaje, dabogda njim prisilo!


    elo — intestinum ciassum'; guzno ~ intestinum rectum'; slipo ~ 'intestinum caecum'; vuku se ko criva 'otežu se u dugom redu'.

    baciva po mijanama, a ja nek s dicom crkavam na salašu.

    ni 'ma šta se desilo'.

    čeka. Izr. koga silom u crkvu tiraje, taj Boga ne moli!

    si jorganske navlake i metni u košar di su crne košulje. Izr. ne dat ni crno ispod nokata 'ništa ne dati'; u crno zavit koga 'unesre

    1. 'mazati se crnom bojom'. 2. 'ružno govoriti o sebi'. — Sam sebe srozava i crni.

    na, al je, svi to kažu, crvenperka s muškima.


    uncu. 3. 'preznojavati se (pored nekog toplotnog izvora)'. Kako možeš da se cilo veče cvariš pored te vruće peći?
    a grupa skače na leđa, koja su sada kao jedan celovit most. Ako neko padne ili dodirne zemlju, dolazi do promene uloga.
    sersam (v.).

    ogradarski ~ 'za seču korenja i izdanaka loze'; — Slomilo se sapište na čakanjcu.


    č čire 'istući (ga)'.

    čega gde čvrsto prianja'. — Zašto čapaš tu krastu, oćeš opet krv da ti teče?! ~ se 'hvatati se, kačiti se za što'. — Eno i(h), ope

    vezuje švigar)'. — Nemoj ti da ja tebe pošijem čapovom, biće masnica s podlance.


    apuje vino, da se prve čaše malo uzmute.

    eba umreti'; svaki — 'često'; u isti — 'tog trenutka'; u srićan ~ 'uspešni trenutak'; u zao — 'u nevreme, na nesreću'; ~ brže 'što pre'
    Čula sam da ste u nedilju bili u časti.
    oznata o(d) davnina. 3. 'kao epitet u nekim formulama: 'časni sude 'uvaženi, cenjeni'; (časna) časna sestra 'crkvena zvanja'.
    čaše 'pijući kakvo piće'; prilila se — 'prekipelo strpljenje'.

    di, a poso nek čeka. ~ se uz povr.—Čekaj se samo ako te ja ščepam, oćeš fasovat svoje.

    elama'. — Cvataje dračovi pa sam čelnjak tamo primistio.

    kogod istuko, cllo tilo me boli'.

    adi one dvi glupače, čerupaje se nasrid sokaka.


    svrbi, taj se češe. 'ko je nešto učinio neka odgovara'. ~ se povr.

    češijala vunu al nije prela. ~ se povr.

    kama i nogama'.

    da pucate kokice.
    agljen'. — Nebo je čisto, ne vidim ni jednog oblačka. 2. 'koji pazi na čistoću, pedantan, uredan'. — Marga poznata ko vrlo
    z njeg med. Izr. istirat na čistac 'razjasniti'.
    ebi, ne mešati se u tuđe poslove'. ~ se 1. 'uklanjati sa sebe nečistoću'. — Maca se napila mlika i sad se čisii i umiva

    ubara je kvari!

    na ~, soparna ~, krumpir ~, pileća ~, goveđa ~.


    li su krave na čordu. 3. 'neprikladno ponašanje'. — Šta ti danas fali, taki si ko da si iz čorde došo?!

    u poslu 'valjan radnik'; ~ da ga na kruv možeš mazat 'dobrodušan'; ~ koji se ne boji života 'hrabar, snalaž

    iš, moglo je gore bit da mi je greda na glavu pala. Izr. — čudom 'veoma se mnogo čuditi'.

    č čunjak, friščije je i tkanje. 2. 'limena cev za peć kroz koju prolazi dim u odžak, deo takve cevi'. — Kupio si al sad i umist

    t te zelene zerdelije. ~ se povr. — Dica se tuku i čupaje se za kose.

    d sam ga kuvala.

    u skinute bobice, zrno, ogrizak jabuke, kruške'. — Oma da ste skupili čutke od jabuka i bacili i(h) u mošlik svinjama.

    ostali su prava čuvarkuća. 3. 'pas koji čuva kuću'. — Ne brinemo mi dok je žućija u avliji, on je naš čuvarkuća.
    na pašu, napasati'. — Na kime je danas red da čuva svinje?! 3. 'starati se da se nešto ne rasipa, štedeti'. — Čuvaj bile pare za crne
    okruglast i vrlo tvrd deo u drvetu. — Kad kupuješ daske, gledaj da ne bidne čvorova u njima.

    tariji pa tako i čvrsne.


    čekinje. 3. 'otporan prema kidanju'. — Štranga je čvrsta, samo ti dobro sveži, pa se ne boj. 4. 'dobro učvršćen, usa
    rsti. 2. 'uzdržati se, ne zaplakati se'. — čvrstila sam se koliko sam mogla, al onda su soze same navrle i zajecala sam na glas.

    živine'. — Dugo sam ćibala koku, imala je puno sitnog perja. 3. 'čistiti kljunove (perad)'. — Posli kiše i kokoške se ć
    Zašto u mraku ćoretaš, šta ne upališ Jampaš. 3. 'pipavo obavljati neki posao'. — Koliko ćeš dugo ćoretat oko tog pileta, ja bi ve

    nju)'. ~ imali smo zdravo ćudljivog konja, samo ga je Stipan mogo jašit.

    ulav sokak.

    čanje; popreko i uzduž bila je bogato ukrašena portomgajtana od srebrne žice; iznutra kožica jagnjeća ili od divlje ma

    iždati, zviždukati'. — To ti, Lojzija, ćurličeš?


    čak. Izr. glupav ko ~ 'sasvim glup'; pijan ko ~ 'potpuno pijan'.

    se u grdnji deci'.

    e to sadili slamu, sva vam je ko ćušena kamara.

    i uvik smo bolji od vas!

    tajnu)'. — Dvi godine je prošlo i tek onda sam sazno zašto je Lajčo ćutio. Izr. ~ ko zaliven, ~ ko pečena riba 'uporno i dugo
    e ni znao za gvozdeni put. 3. 'koji je u slaboj rodbinskoj vezi'. — To mi je niki dalek rod, ni ne poznamo se dobro.
    bližno.' — Dobro je, dobro, al je daleko od onog što bi tribalo da je. Izr. ~ bilo 'ne daj Bože'; ~ dotirat 'mnogo postić

    e post. 3. mn. 'vreme'. — Mlada si, i'ma dana još ćeš se i naigrat. 4. 'mera za udaljenost, površinu i sl.'. — To će trajat pet dana, a
    i danas?! Izr. od ~ do sutra 'od dana do dana ne misleći na budućnost'; ~ jesmo, sutra nismo (a prikosutra bogzna d

    e prikinio na poslu. 3. 'naknada za izgubljeno vreme (kod neizvršenja dogovorenoga posla)'. — Ni dangubu nam nisu dali.

    ćemo je sić. Izr. ~ dušom 'osetiti olakšanje u životu';

    d snaje dobili lipu bilu košulju.


    č ć e raonik'. — Skini ravnik s daske i metni onaj koji smo danas naoštrili. 3. 'sinija'. — Donesi dasku da razv
    g materijala, drvara'. — Svrati u daščaru, moždar njim je stigo crip?

    ćer za Lukinog Ivana. 4. 'poslati, uputiti'. — Vidiš, i bać Stipan je njevog sina dao na zanat. 5. 'odrediti godine d

    e ne davi taj kašalj svaki dan. 3. 'ubijati bacanjem u vodu'. — Bacali su dicu pod Ied i davili i(h). 4. 'dosađivati dugim pri

    će i tebi više šećera.


    i bezobziran'; izvuć deblji kraj 'biti oštro kažnjen'; debeloj guski ne triba mazat leđa; ~ ko cop 'kao pletenica'.

    to'. — Vi već dekate, a niste dobro ni sili. Izr. Oni dekaje, a svit vuče!

    rebom trošiti, habati, cepati'. — Derem čakšire na turu. ~ se 1. 'prodornim glasom vikati'. — Čujem ja, nemoj se toliko derat. 2.

    desnica'. — Desna ti se pozlatila! Izr. postat čija ~ ruka 'bliski saradnik'; krsti se i desnom i livom 'čudi se od iznenađ

    sne strane'. — Čuvaj se konja dešnjaka, oće ugrist.

    sna! Di se svekrova i sna slažu, tamo svekar krave muze! Di ko nikne, tamo i ovikne! Di je mlogo smija, tu je malo pameti! Di je igre, onde je

    jstven deci'. — Neće se valdar matori mišat u dio(i)ju sigru.


    e vama dičit kad imate tako dobru dicu! 2. 'ponositi se'. — I ja se dičim kad čujem da lipo pišu o nama. 3. 'kočoperiti se, razmeta

    će di'da dočekat zeta na večeru? Izr. kad dida š njevom lulom zakurdače, dica s banka padaje doli 'toliko jejak du
    al. 3. 'primorati da se pomeri sa mesta, iz kreveta'. — D'igni se već sa tog stoca. 4. 'izgraditi, podići, sagraditi'. — Z

    ćana ko tarana triput pogrijana! (nar.)

    u volili da dile brašno prosjakovima. 4. 'razdvajati, rastavljati od koga ili čega'. — Samo nas dvi kuće dile od rođene tetke. ~ se 'm

    ljak, a pogađač treba da ga nađe)'.

    aje Bartula zbog cure što ga je ostavila. ~ se 'bockati se, zadevati se'. — Kazala sam njim da se ne dfraje i ne špotaje prid drugim

    ponašanju i izgledu)'. — Pušti već to dite nek iđe, šta ga toliko dišputuješ?!

    Posli Perine smrti, ja sam se brinila s naša dva diteta.

    2. 'razgovor'. — Mare, ja idem malo u komšiluk na divan. Izr. Divanu nikad kraja! Praznom divanu nikad kraja!
    su počeli divarrit s batinama. Divani nuz vitar 'protivi se, lupeta'! Bolje je pametno ćutit, nego glupavo divanit! Divani ko s badnja (sa slame
    e ti se ništa dogoditi'; nemat dlake na jeziku 'biti uočan'; ni za dlaku 'nimalo'; tražiti dlaku u jajetu 'cepidlačiti'; za dlaku 'skoro, u

    titi se posla'; svrbe ga dlanovi 'neko će dobiti batine'; vidit ko ra dlanu 'jasno videti'.

    ć s dnola kačice.

    na tok dana i noći'. — Došlo doba da se razilazimo, a ja se još nisam ni naigro. Izr. gluvo ~ 'kasno noću'; na tom dobu 'uveliko t

    3. 'jat, zdrav'. — Jeste ona mršava, al je dobrog zdravlja. 4. 'rodan, plodan'. — Ako je zima sa dosta sniga, onda se mož o
    im što sam dobio. 2. 'postići cenu za što prodato'. — Koliko ste dobili za prasice? 3. 'postići dobitak, zaraditi'. — Z

    glasnost: neka bude tako, slažem se'. — Dobro, što se mene tiče, vi, iđite... 3. 'skupo'. — Ko te ne zna, dobro bi te platio! (šalj.).
    iveti'. — Nisam mislila da ću dočekat i unukovu ženidbu. 3. 'snaći, zadesiti'. — Šta smo dočekali da nam je led sav

    a'. — Radi pa ćeš imat, ni ja se nisam lako dočepo ovog salašića


    prosti, da taj deran baš nije treću noć dočuvan.

    ći'. — Sutra će vršalica od komšije kod nas doć. 4. 'pojaviti se'. Kažu da je voda došla u naš atar. 5. 'nastaviti se na što, za
    zgovoru nastaviti na reč predgovornika'. — Sve si ti već kazala, nemam ja šta da dodam.

    er je moja bila.

    okata 'dojaditi'.
    pati se'. — Čim se Bruno dokopo boce, neće više bit divana. 2. 'doći, stići do čega'. — Sad je lako kad sam se dokopo varoši još

    — Duva dolnjak sa će se snig otopit.

    ć čak.
    dvora, živila ti domaćica tvoja! (nar.).

    bi zdravo vrime bilo.

    e. 3. 'dati zaradu, prihod'. — Doneće mu te krave veliku korist. Izr. ~ na pladnju 'dati bez uloženog rada'; vrag ga d
    s bećarca, po tom sam znala da svatovi idu.

    l nije doraso da vodi gazdašag.

    ona je prava doronga. ← mađ. dorong.

    elit u varoš. ~ se 'doći iz drugog kraja i nastaniti se'.

    mi je drago, što si mu, Lizo, tako doskočila, jel te je tio osramotit prid drugima.

    do kraja'. — Tribo je još tri miseca doslužit pa ić u mirovinu, al siroma, nije dočeko, umro je.

    Dosta je kad tuku! Dosta mu je ko pretelju kajgane! 'u svim posetama prijatelj ga je kajganom hranio'.
    dostižna, samo ti malo potrči za njom.

    emu)'. — Nemoj da se dotakneš gvožđa, vruće je.''

    ću i drćem cilu noć, oćeš li štogod odnet.


    svinja. 3. 'dovesti u red, popraviti, uraditi'. — Zovite vi samo komšiju Lazu, on će va

    meno'. — Samo što sam malo ušo u kuću, a on dotle(g) pobigo iz avlije.
    Često si oblačio to ruvo, pa je dotrajalo.

    te ja dovatim, bogo moja, biće te po svom ataru!

    ženidbe'. — Red je kad se vinčaje da mladu dovedu u našu kuću. ~ se 'doći u muževljevu kuću, udati se'.

    e dovijali na salaš. 2. 'snaći se vešto u čemu, dospeti do čega, postići'. — Dovijala se ona, sirota, kako je mogla, kad je sama osta
    akac. 2. 'nagovarajući dovesti (koga)'. — Priznajem, ja sam je dovuko, sama ne bi došla.

    o (vratit) 'odgovoriti jednakom merom'.

    k bi se drečio! 'toliko je glup'.


    u se jezik 'počinje govoriti'.

    icu, pa oma drlja posijano.

    o je zdravo grmilo da su se pendžere drmale na sobi. 2. 'voziti se na čemu što se trese'. — Bolje ću ić pišce nego da se na tom r

    putu, drmusati se'.

    — Ostavila je čovika, sad čujemo da i pije, postala je prava drolja.

    sta'. — Ako ufriško ne ućutiš, zaradićeš po drombulji!


    e drombuljaš već.
    ik, jadnik, ništarija'. — Ne vridi ga ni pomagat kad će on uvik ostat dronjak.

    rtina ni za što, kobila je omatorila, pa bi je tribalo prodat.


    Izr. Daj mi, Bože, u nevolji druga, brez nevolje i sam ću ga nać!
    nak, istovetan'. — Vi'dio sam ti ćer, toliko ličite, da je ona druga ti. 4. 'bilo koji'. — Svaki drugi bi na tvom mistu mene odbranio

    'pratilja neveste na venčanju'. — Biću družbenica mojoj drugi, u nedilju se vinčava. 2. 'životna saputnica'. — Šta ć

    palit, nisam ni znala da sam ostala brez mašine. Izr. božićno ~ 'jelka koja se kiti za Božić'; božije ~ bot. Artemisia abrotanum'.
    o ~ 'biti ukočen, bez života'.

    dobro drži tavanicu. 3. 'primoravati koga ili što da ostane na jednom mestu'. — Drž kravu za rogove dok ne donesem lanac da je

    činiti nemoguće'.
    ćemo ga izvadit iz tog dubokog bunara. Izr. imat ~ džep 'imati dosta novaca'; spavat dubokim snom 'čvrsto spavati'.

    ćan mogo bi da je prodaješ; zatvori ~ 'zakopčaj čakšire'.

    sad, a to je komšijin sin koji tamo prodaje.

    či napolje, duduče niki motor.


    za'. .-r To je naš
    osa kratka pamet! Dugačka bolest, smrt gotova.

    će, pet puti sam bio durak.

    životariti'. — Dok mi se sin nije oženio, pomalo mi je davo, pa se dalo durat kojekako.

    rijalan princip života u čoveku, koji ga veže s Bogom'. — Srušio se i prida mnom dušu ispuštio. 4. 'čovek, osoba, s

    ajgori dušmanin. Izr. Ako ti je dušman i ko mrav, čuvaj ga se ko lava!

    stupcima'; znam otkud vitar duše 'kakvo je stanje'.

    ni j'ednog korova.
    — Dužan sam u bang i moram vratit. Izr. Ko je ~ i na Božić je tužan! Ni kriv ni ~ 'nevin'.

    lavljen, jer je jedan od najvažnijih poslova uspešno priveden kraju i ,,biće kruva za sve". Žeteocirisari i žene ili dev
    ajili pa se nije znalo da njim je cura divojkom rodila.

    ć Joso je sad osto brez ikoga ko će ga dvorit kad se razboli.

    rane 'prosjak'.

    Di si tako dugo, otkad već džonjam, a tebe nema, pa nema.


    enja kabla sa vodom)'.

    voditi koga u smešnu situaciju'. — Okani se već tog momka, dokleg ćeš ga đorat?

    misec dana, a sad ga već po godine nema ni na ovu stranu.

    prija oranja. 3. 'ološ'. — Nije to čovik, on je odavno već posto đubre. Izr. Dao se u ~ 'postao neradnik'.
    ska osoba'. — Lipo je obučena i nasmijana, al je u duši đubretara.

    uma ko kaki medvid.


    Đ đevo 'biće otpušten'.
    el 'iliili, neka se odluči, neka bude uspeh ili neuspeh'.

    če obučena enga od bandašice.

    . Naizmeničnim pozivanjem po jednog igrača iz suprotne strane da zaletom raskine njihov „lanac", gube se ili osvajaju poj'edinc

    — Stipane, nemoj se sam falit kad te znarno ko staru krajcaru. Izr. Ko se fali, sam se kvari!

    moj štogod da ostane.


    čan na jedno oko. — Nećeš se udat valdar za tog faličnog čovika?! 2. 'neraspoložen'. — Mani me danas, taka sam ko fali
    linga, snašica proberu, pa te lošije meni dadu.

    at da si zdravo falila što nisi došla na skupštinu, bio je tamo i tvoj bivši momak Vranje. 3. 'izostati'. — Stipan je danas falio iz šku

    vik, Ovik faljen bio)'.


    čizmama, moraću odnet kod čizmara da metne fieke.

    lja se u maramu kojom se glava vezuje, da bi povez imao bolje i lepše držanje)'. ~ imala sam dvitri forme
    S kojim pravom ta furda viče na svoju ženu, a da nije nje, ne bi imo šta ist!

    hvatiti se teška posla'; usro ~; napunio ~ 'ustrašio se'; skrojio mu ~ 'sredio ga u nečemu'; ti su muški samo po tom što ~ nose! 'slab

    e, med pošteni svit?! 3. 'u tepanju detetu'. — Gad jedan, najdraži mamin!
    Lovro zna bit zdravo gadan sa ženama kad se napije. 4. 'nepogodan, neprijatan, nepovoljan'. — Gadan je ko lopov.
    amo nek pomislim na ilo, već mi se gadi. 2. 'osećati odvratnost'. — Gadim se na ljude koji jedno kažu a drugo rade.
    atre'. Izr. izgledaš ko ganj (obićno za nečasnog čoveka); masan ko — 'prljav'.
    a i biljaka izazvana gljivicama iz por. Ustilagineae'. Izr. Koga peče ladna gar?!

    jati (vatra, svetlost)'-To se lagano samo od sebe gasi. 2. 'rđavo goreti, ne prihvatati vatru (o drvetu)'. — Drva su mokra, pa se vatr

    je smit od gladi cigurna 'sam se mora izboriti za svoja prava'. Ako gazda nema kože na obrazu, rabadžija
    ćna devojka'.
    ca su se vrlo utajila, vidi da štogod ne gazduju.

    č koju si dao?! 3. 'pariti se (obično o živadi)'. — Šta je pivcu kad ne gazi kokoške, nećemo imat dobri jaja za nasa

    im)'. — Nji dvoje ginu jedno za drugim. Izr. Gine vene srce u menika, što mi moja ne dolazi dika! (nar.).

    Kod paora uvik postoji glad za zemljom. Izr. ~ nema oči! 'kad si gladan ~ nema biranja'; umirat od gladi 'biti vrlo gladan'.

    si jedared već nije dosta zemlje, toliko je gladan za zemljom da spava na ronđama, al sve kupuje digod se zemlja p
    ajka me s obadve ruke glade po kosi. 3. 'tući'. — Baćo Ivanu tur glade. 4. 'popravljati, doterivati, ulepšavati'. — Dokle

    nama ako glas do dide dođe. 3. 'pravo izjašnjavanja na izborima, samo izjašnjavanje'. — Ne dam ja svoj glas za makar koga. Izr.
    su se monci ponaPiii.

    e da nije kriv, ode ~. 4. 'osoba, čovek, pojedinac, stanovnik'. — Za koliko je glava to žito, što si u risu zaradio? 5. 'lič
    — Mala je glavica na špiodi, pa se iskliznila iz marame.

    edaš di je kruv. 3. 'biti usmeren, okrenut prema nekome, nečemu)'. — Zabat od njegovog salaša gleda pravo u našu avliju. 4. 'gat

    mogo bit u ovo gluno vrime?!

    nedelja u korizmi'; ~i slip 'koji ništa ne mari'.


    da sam bolesan, al sam taki niki gnjecav.

    čiš! (nar.).

    čka kaka.

    n, neosamaren; na golom konju' 5. 'koji je samo to i ništa više: ~ istina; ~ laž; ~ život. Izr. — i bos 'vrlo s
    zna koliko je staro.
    od jednog određenog dana'. — Već su tri godine prošle od kako smo se doseuli u varoš. 2. 'letina'. — Kad je dobra godina, svi sm

    ć debeli. ~ se 'debljati se'. — Dokleg ćeš se ti, Vranje, gojit, već imaš podvoljak ko kako krmče debelo.

    lanac zemlje golotinje, jel nije volio zeta.


    be moj, slušaj tvoju nanu. Izr. Bolje vrebac u ruki nego ~ na grani! Žive ko golubovi 'složno'.

    razgalit kad je golubijeg srca!

    ž goluba da ulovi.

    e gombaje oko og ko će prvi jašit.

    gore 'jako poraniti'.


    čar i rani devet duša u kući. Izr. gorka so 'magnezijum sulfat'; gorka čaša 'nesreća, zlo'.

    nci gori od goreg. — Jeste, snašla te je nevolja, al znaj, i od zla ima gore!

    o kaki gorogan!

    ko, sve je gospocko na njima.

    jima upravlja. 3. 'starešina kuće, gazda, domaćin'. — Dođite sutra, danas nam nije gospodar kod kuće.

    dnome! Milom gostu se ne dokuvava!


    i gostit po nedilju dana.

    ć bila gotova divojka kad su dida umrli. 4. 'spremljen, pripremljen'. — Samo vi na vrime budnite gotovi. 5. 'neminovan, sigur
    u, jelo)'. — Ajde, Jašo, grabi, nemoj čekat na druge, doće i oni ako su gladni. 3. sakupljati (seno i sl.)'. — Uzmi ve

    ta to je stara bunjevačka grana. 3. 'deo šake ili noge (stopalo) do prstiju'. — Povridio je granu na nogi. Izr. Pilat gra

    cala da bi podigla troje dice, a sad kadje ostarila, ni jedno da njoj pruži čašu vode!

    nimalo ne grdi. ~ se 1. 'psovati se međusobno'. — Pokatkad se i nji dva grde, makar su prvi komšije. 2. 'nagrđivati
    čka grebe, tila bi uć!
    suprot dolji)'. — Na gredi nam je kuruz malo izgorio. Izr. Perečka — 'uzvišica gde su žene kopale koren perečnjak'.

    plotu, držati toplotu'. — Je 1 ti se grije žito na tavanu? — S jednom peći se griju dvi
    iko zainatila, pa furtom grize svoju stariju ćer?! 4. 'nagrizati, izjedati (o kiselini, vodi, rđi)'. — Luk mi grize oči. ~
    ke u poslu'. — Ako bidneš još tako grišio, neću ti dat više taj poso u ruke. Izr. ~ dušu 'činiti greh; govoriti neistinu'.

    uškarca (podrug.)'. — Fala Bogu da si već jedared olinjo tu tvoju grivu, pa izgledaš ko čovik.

    emo samlit u griz.

    ća)'. — Kaži mi, koliko grla goveda imaš u tovu?


    se dogodilo'.

    a tavanu, grn'. — Mogo bi baš napravit novu grnjaču, ova je sva već ogorila.
    a didu kad je on već pravi grob?! Izr. sjednom nogom u grobu 'izgledi za skoru smrt'; leć u — 'umreti'; ponet sa sobom u ~ 'umre

    pogledavši'.

    ene groktalice i samo su one znale tako pivat.


    da sve grokti.

    m ugledo na kapiji tako gromornog čovika.


    u ~ 'razmetati se svojom snagom'; srce da iskoči iz ~ 'u velikom uzbuđenju'; srce mu se čupa iz ~ 'tuguje'.

    zateturo. 3. 'pasti, srušiti se'. — Samo što sam se okrenio, a naslam je grunio doli. 4. 'udariti, početi naglo padati'. —

    da je zapantio. ~ se 'udarati se, tući se'. — iđi razvadi tu dicu, tako se gruvaje, još će osakatit jedan drugog.

    nepotreban posao'; ~ glavu 'ginuti'; ~ iz vida 'zaboravljati'. ~ se 'mršaviti, telesno slabiti'. — Otkako e Josi sin umro, č

    — Vranjica je počo već pomalo da guče.

    kati'. ~ se 'skidati se samo od sebe, perutati se (o koži)'. — Guli mi se koža na prstima noge.

    ćma one velike s pekmezom punjene.


    do gustog 'nastala je teška situacija'; gusta magla 'tako da se ništa ne vidi, neprozirno'.
    Josom: Ivan ti je živa vatra, a Joso o svemu najpre bar po jedan dan gustira.
    kad si ovo ukuvala, to nije ćorba već pravi pravcati gustiž!

    ko te male voćke, triput bi je obrali, da ste se samo malo latili?!

    č ćuje gredelj od pluga)'. 2. 'nered, metež'. — Kad je počela gužva, ja sam pobigo.
    dobijati bore, nabore'. — Mara je kupila tako dobro i lipo sukno, ništa se ne gužva.

    salaš, a ono, vas čet(i)ri cure tako vičete. Izr. hajku na bataljku svakako ← haljka haljin(k)a'. 'lakomisleno, rep na krsti pa kud se
    Nisi tribo to novo ruvo danas oblačit, haraš ga poslendanom, šta ćeš u nedilju obuć. 3. 'provoditi život na lak način (koriste

    ← mađ. hires.
    će ta tvoja pogana usta hulit na Boga?!

    nedraga 'lutati'; ~ na put 'putovati'; ~ ko muva brez glave 'lutati'; ~ za kim ko lud za Bogom 'slepo slediti';

    di. ~ se 'osećati jad, ljutnju, gnev, ljutiti se, srditi se (na koga)'. — Kako se ne bi idio na tebe kad ništa nisi vridan sam da uradiš.

    na iglama 'biti nervozan zbog nečega'.

    u plesu na rame igrača)'.

    osobinu, odlikovati se čim: ~ bujnu kosu; ~ dobru narav' 3. 'biti u kakvom raspoloženju: ~ nadu; ~ želju; 4. 'biti u k
    i on tu ima kaki svoj interes.

    moj Vranje, i tebi je inje popadalo po kosi.

    st je nji iscidila, pase više ni ne dižu iz kreveta. 3. 'ispiti do poslednje kapi, iskapiti'. — Nema više u čobanji ni kapi, izgleda da je Jakov sve is

    e u dunc, koje vako za ilo. 2. 'dugotrajnim nošenjem pohabati, iznositi'. — Ko bi mislio da ću tako dobro moć isha

    tleg je krojila onu skupu kumašu, dok je nije sasvim iskasapila.


    ~ se 'tražiti dopuštenje, moliti izlazak, odsustvo'. — Za berbu sam se morala iskat i(s)-škule.

    pomognem?

    sve iskeverdisala da više ni sami ne znamo na po čemu smo.

    kidala. ~ se 'rastrgati se n? komade'. — Od čega je ovaj nov peškir kad se tako friško iskido?!
    ti za to, kajati se'.

    umarcu nogu, odu i criva!


    čak. Izr. Iskoraci priko praga 'idi'.

    e jedva mogu zatvorit.

    elom raniji propust ili greh'. — Dobro je što si je oženio, sad si se iskupio zli jezika.

    momak zna iskvrcat kolo.

    u. 2. 'izrugati se kome'. — Da se nisi dala ismijat, ne bi te momak ni ostavio.

    ulju 'spreman je za ženidbu'.

    čačikulače i ja sam prvi ispo. 3. 'pokazati se kakvim'. — Ako nećeš da mi pomogneš da skupimo sve šljive, ja sama ne

    e sve laju sokakom za njom, tako je zaprašila.


    će nogu prid nogu.

    što nalazi'. — Led je pod teretom puko i čovik se našo ispod leda, nisu ga mogii spasit. 3. 'manje od čega, za manje od

    ć odavno isprašila is kuće, pa nek iđe kud oće. 3. 'očistiti od prašine'. — Ispraši taj zimski kaput. 4. 'izgrditi'. — Ako do
    rvo. 2. 'usprotiviti se' — Svi su pristali, a onda se brat ispričio.

    kod tvoje nane i ispripovidala?!

    — Luka je isprosio bać Beninu Stanu i pristala je da se uda za njeg.


    da ga niko ne stigne. 3. 'leći'. — ispružio se u lad, a mi nek radimo. 4. 'platiti, podmiriti: —ča Vranje je izgubio sud, mora

    su mu bile mokre ruke i na ladnoći sve su mu se ispucale.

    štenja'. — Dida se sav priznojio dok mu nisu ispunili valovnicu. 3. 'izazvati (neko osećanje)'. — ispuni me, Bože, s

    ika je tri godine virovala da će je Joso uzet, al račun joj se ispurio, on se oženio s Mandom.

    ide ga ko crv koru! ide ko mećava, pije ko gusina! ide ko da za leđa baca 'bez apetita'.

    po selu istamburali.
    kroz tri godine vrati is katana, biće to drugi čovik, istesaće ga tamo katanšag.

    ejasno'; ~ stvar do kraja 'uspešno okončati što'.

    dribe prid rudu i sve ispripovidat komšinici, sad će cio svit čut za našu nevolju. ~ se 1. 'natrčat se u dovoljnoj meri'. — Tiraj ždri
    — Dobro, ti si tvoje istreso nako kako si mislio, a sad ćeš nam još jedared kazat al lagano i razgovitno da te svi razumu. ~ se 'izgrditi, ispsov

    činiti izlizanim, pohabanim'. — Kako se ne bi istrlo kad je ruvo staro.

    u i metni papriku, pa je sitno istuči. ~ se 'isprebijati se, izmlatiti se međusobho'. — No, dico, sad ste se istukli pa je red da se i po
    se, rastegnuti se (nešto što je bilo savijeno)'.

    častila, svašta mu je kazala. ~ se 'počastiti se do volje'.

    o(d) tebe, iščupaću ti uši!

    č će u čemu'. — Lozika se rasrdila na momka i izašla i's kola. 3. 'doći, pojaviti se, pokazati se negde, pomoli
    se 'grubo viknuti, izderati se'. — izadro se na ženu ko na vola.

    ona njega dobro izakala, ni jedna više neće ni da ga pogleda.

    najlakše je izanđat, a šta ćeš onda?

    cila što sam u podne poila. 2. 'izneti noseći (o talasima, vetru)'. — Voda je izbacila mrtvog čovika. 3. 'ukloniti, udaljiti iz sastava
    priko deset meteri duboko, kad najdared izbije voda. 3. 'udarcem o zvono označiti određeni vremenski interval'. — Znao sam d

    Bolje da sam mu oči izbola. ~ se 1. 'zadati jedan drugome rane (nožem ili nečim drugim). — Potukla su se dva ovn

    će umreti'; mož na prste ~ 'toliko je malo (čega)'; mož mu rebra ~ 'tako je mršav'.
    dati široko otvorivši oči'. — Ja ga ružim, a on se izbuljio, pa ni da bekne štogod.

    ujem da imaš unuka; dobro je to, neće ti se ugasit izdanak.

    Zašto se ne odazoveš, sve sam grlo izderala dok te nisam dovikala. ~ se 1. 'pocepati se, poderati se'. — Jedva sam do

    ošlo, bar sam se izdovoljila kolača.

    sti u zatvoru vreme određeno presudom'. ~ se 'ishraniti se, prehraniti se'. — Ja sam radim, a triba da se svi izdržimo: žena i

    ego kad to Cigani izdube u drvetu.

    čijim posebnim prohtevima. — Jesi 1 izdvorila zeta? — Svirci su lipo izdvorili sve svate.

    sli smrti nije joj ostavio ni marjaša.

    osan. 2. 'gledati, promatrati'. — Znam ja tebe dobro, ti samo dođeš da izgledaš, p onda iđeš po komšiluku pripovid
    đa izgrižena; nije lako ris radit. ~ se 'ugristi jedan drugoga'. — Ona dva kera ne triba zajedno puštat sa Ianca, oma se izgr
    a, smanjiti, umanjiti šta'. — Vita je narasla al je izgubila u težini, nije više debela ko prija. 3. 'pretrpeti štetu, gubitak'. —

    on da se sigra s (o)tom malom loptom, valdar je izgustiro, pa tiu ne triba.


    ne ispadne. Izr. iziš ga! 'mani ga, ostavi ga'. — Ne pušta on njegovog didu nikud, ne znam samo šta imaš na njemu toliko volit, iziš ga. ~ se

    ni za sime nemamo. ~ se 1. 'pobaciti plod'. — Ona velika krmača se izjalovila. 2. 'ne ostvariti se, ostati neispunjen

    Ne boj se ti za Stipana, on se uvik kod baće izlaže, pa ode u sigru, a mi ssvi drugi moramo bit kod kuće.
    zlane, a on nije dok nije usta otvorio.

    ldar bar to znam, koliko se pilića godišnje izleže.

    prema kome'. — Mater je ona, pa je izlila svu materinsku ljubav prema ćeri koja se udaje zato je plakala. ~ se 1. 'p

    ma je zdravo izlizo. ~ se 'istrošiti se trenjem ili upotrebom'. — Izlizale su se čakčire na turu.

    da si sa svinjama ila.
    Vranje koliko je izmašio, jedva se vidi (v. ispridnjačit). ~ se 'brzo odmaći napred, izdvojiti se od drugih (ubrzanim hodom ili rad

    bre na put izmećat.

    iti na koga, biti mu sličan'. — Ako se samo malo izmetne na njegovog didu biće dobro.

    d smo dug bangu izmirili, sa ćemo lakše divat. ~ se 1. 'pomiriti se'. — Brat mi je, moro sam se izmirit. 2. 'prrviknu
    vagati se'. — izmirio sam se na vašoj maži, manje pokaziva dvi kile nego naša.

    ako i!o, dida su izmolili po jedan očenaš.

    riti se'. — Ta dva kera su se dotleg klali dokse nisu sasvim izmordavili, sad leže ko crknuti.

    ćvu da je na kraju morala otić od kuće.

    u suknju si ižmuljala.
    kše je iznet koga na\rđav glas. 4. 'dostići vrednost'. — To bi

    ojaviti'. — Iz magle je najdared izniko konj brez jašača.

    a koiz kake mašine.

    li izod sunca. 3 'kraj, rezultat (čega)'. — Svi smo došli i gasili koliko smo mogli, al, eto, izod svega je rđav, sve je izgorilo. 4. 'na
    se 'potpuno se odenuti, zaodenuti se'. — — Nije tušta zaradio, al bi'o je go, pa se sad malo izodivo.

    teško, tek kad sam kući došla i sila, ostila sam koliko sam se izokala.

    ta cura ima, zdravo je izopravljana.


    s velik svetac kad su se naše cure tako lipo izopravljale.

    nanizati'. — Otari kipom police u špajcu, p onda izređaj sav dunc tako da naprid dođu najmanje boce. 3. 'po redu o

    jednu stranu.

    smo se izuli.

    zr. baš ste mi iz usta izvadili 'upravo sam to hteo reći'; ~ koga is škule 'prekinuti školovanje'; ~ novce iz banke 'podić
    lupost izvalit. ~ se 'leći, opružiti se'. — Eno Marka, izvalio se na opakliju u debo lad po(d) dudom.
    danas sve žito izvaljo. ~ se 'uprljati se'. — Kudan si išla kad se nisi izvaljala, a svud je blato napolju.

    ra ko duša, a vi, bitange jedne, zato lako i izvarate novce od nje. ~ se 'prevariti se (u čemu)'. — Ta ja sam se izvarala, pa sam man
    iko ne zna tako lipo izvest ko ona.

    ude što je niko neće. ~ se 'navikati se dosita'. — Pušti ga nek se izviče, biće mu lakše posli.

    on i za sebe zaradu. 3. 'izmamiti iznuditi'. — Kako čujem, opet je izvuko novaca od majke. 4. 'biti kažnjen, grđen'. — Kad ti ja k
    , ižvakana je ko da je krava žvakala?!

    cu pocrvenile od zime. 4. 'zaobljeni deo prsta s unutrašnje strane, vršak prsta'. — Nana nisu yid(i)li, samo su jabuč
    ~ zimska. 2. 'prednje oblučje na sedlu'. — Sjašio je i uzde zapo za jabuku na sedlu. Izr. rumena ko ~ 'lepa i zdrava'.

    ć patite.

    am pošto sam tila.


    m na ovoj a vi drugi možete se jagmit na onoj zemlji gori.

    čen još od rođenja, čak su mu i oči take nike jagnjećije.

    ~ 'bojeno za Uskrs'; Izr. bit kome sličan ko jaje jajetu 'veoma sličan'; koja kokoš mlogo kokodače, malo jaja snese! tražit dlaku u
    položaju, ekonomski, uticaju i sl.)'. On je jaki: ima sto lanaca zemlje i tri salaša. 3. 'koga je teško slomiti,

    ekoristan'. — Badavad se, Lajčo, toliko laćaš, kad je to jalov poso.

    it oko sebe.

    1. 'dati vesti o sebi'. — Još se nije javio. 2. 'odazvati se, odgovoriti na čiji pozdrav'. — Javi se kad te zovemo. 3. 'pr

    ga zdravo boli, to je sasvim cigurno, jel po cio dan se privrće po krevetu i ječi.

    ednosti'; jednom riči 'ukratko rečeno'; jedna šteta sto grija! 'mnogo sumnji dok se krivac ne nađe'; jedna lasta ne čini proli
    nedovoljan'. — Opet si dobio jedinicu iz računa. 3. 'muževljeva sestra od milja (samo ako je jedina)'. — Ja sam joj zauva, zato je

    za na dnolu. 3. 'nestrpljivo, željno'. — Jedva čekam da Božić dođe, pa da idem pača i kolača. 4. 'najviše'. — Stipe j

    čeras, nek bidne jesenas!

    vi koji ste malo jezičaviji.

    organ'. — Šta bi ti radila da tvoj jezik ima košćura?! 2. 'kazaljka na vagi koja pokazuje koja strana preteže'. — Čeka
    lo jurcaje, bolje će spavat.

    ga)'. — istiraj na strniku krave, al nemoj da juriš š njima već polagano nek se usput napasivaje.

    žurbu, hitnju, trčkaranje'. — Ivan je prvi put istiro na strniku toliki velik čopor svinja, pa da i sačuva stvorio je prav
    đivam.

    nije do zime. Izr. Privrnit ~ 'promeniti mišljenje'; 'opredeliti se za protivnika'; skrojit kome kabanicu 'osvetiti se'.

    ti slatki lubenica.

    a. 3. laskati, ulagivati se kome'. — Šta tom pisaru već toliko kadiš ko da od njeg zavisi naša porcija?! ~ se 'izlagati
    o nam je jedan kaiš neuzorane zemlje. Izr. stezat ~ 'skromnije živeti'.

    ka'. — Vinčaj se š njom, nećeš se kajat. Izr. Ko se mlad oženi i rano urani nek se ne kaje!
    e po kalanćov, vreća mu se napuni kamenjem, ciglom da bi ga nasamarili, naročito u periodu maškara)'. — Nađite vi drugog kog

    oso kad padne slime na time! ~ se 'čeličiti se, jačati'. — Kali se učeći zanat.

    dok nisam vas odranila.

    taj kamaru novaca 'mnogo'.

    r. dragi — 'kao ukras'; zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača 'upornim radom se postiže veliki uspeh'; ~ na vratu
    niti se, kloniti se čega'. — Kažem ja tebi, da se kaneš ćoravog posla.

    čani udar, kaplja'. — Udarila je kap bać Bozu. Izr. Ni kapi 'ništa (ne dati)'. ~ u moru 'neznatna količina'; udavio bi ga ko u
    ćuju oči'. — Opušteni su mu kapki, cigurno je onda zaspo.
    . — Prodo sam lanac zemlje i primio sam kaparu.

    znobojne svile ukrašene i rađene zlatnim gajtanom)'.


    ja (vrataca v.).

    divan taj kaponja.

    čane dane, a nosio ga je, samo starešina u obitelji ili njegov sin (jel nije bilo dva kaputa)'.

    Ćerku kara '(svekrova), snaji prigovara! ~ se povr.

    ću se nalazi samo stočna ripa.


    azglednica'. Izr. Bacat karte, gledat (kome) u karte 'vračati, gatati iz karata'; igrat na dvi karte 'nastojati dobiti ili sa

    h plodova'. — To su kasne jabuke. 3. 'koji je došao posle urečenog vremena'. — Stigo nam je i kasni ujo.

    uplašila da o(d) tog ni'kad neće bit ruvo.

    a, da ne triba kasnit kad je vrime za sijanje.


    no, ne triba i čekat na večeru.

    i)ji — 'nešto neznatno, beznačajno'; magareći, veliki ~ 'zarazno obolenje, hripavac pertussis; — i ljubav se ne mogu sakrit!

    m kašikom 'biti u svadbi'; ~ mazačica 'mistrija'.

    čerat. ← tur. katana ← mađ. katona.


    odaji vilama snopove, da lakše možem pružat ranjaču na dobu.

    bice rakije.

    čica u govoru mnogih ljudi'; ~ u četri oka 'udvoje'; ~ u oči, u lice 'iskreno reći'; ~ u bebicu 'u lice'.

    i haljina sašivena), kecelja'.

    oreg da ga malo kefaš.

    rat ~ a 'lumpovati, bančiti'. I ~ se raduje sloboštini, di ne bi pošten čovik! Keru i konju ne triba virovat! Viruj ~ ne v
    izokola, zaobilazno (često neozbiljno)'. — Lozija čim dođe, počme s njegovim kerefekama, svi ga već znadu po tom.

    ešika ili nešto drugo u telu ili na telu)'. — Obisila mu se kesa do kolina. 3. 'novac, bogatstvo'. — Lako je n
    sto materin kesaroš.

    olo, cure su se umorile. 2. 'mučiti se'. — Kidam se od bola u stomaku. 3. 'gristi se, jadati se'. — Kako se ne bi kido od bisa kad su

    ono što je u mladosti rđavo radio.


    uzrujan, uzbuđen'. — Ti vičeš na njeg, a u meni sve kipi, tako bi mu i ja kazala.
    rija bit u kuružni.

    'potapati u vodu, močiti'. — Triba da ispereš već te košulje, ne triba to tako dugo kiselit. ~ se 1. 'upijajući tekućinu, te

    ablara 'pljusak'.

    koji se upotrebljava kad je kiša: ~ kabanica'.

    ulepšavati se, ukrašavati se'. — Šta ima ona da se kiti tuđim perjom. 2. 'biti ukrašen'. — Kite se grane ledenim iglicama.

    . 2. 'njihati, ljuljati, činiti da nešto olabavi, popusti na čvrstini'. — Zašto klamaš to mlado drvo, valdar ti je žao što

    ljati se'. — iđe, al glava mu se klamiće, mora da je fain napit.

    alo ne otvorite pendžer da izađe dim ~ toliko me kolje da ne možem da gledam. 3. 'mučiti, pričinjati bol, tištati'. —

    nak pobožnosti, poniznosti, molbe)'. — Kleco je prid oltarom.


    io s vama, šta će vam taj klempo, ne zna ni do pet izbrojit.

    i'm se malo rasrdiš, kuneš da ne možeš gadnije pcovke izmislit. ~ se 'davati zakletvu, zaklinjati se'. — Viruj mi, nemoj da ti se k

    an na gvozdenom klinu u naslamu. Izr. Klin se klinom izbija 'vraćati nekom istom merom'. Kaka vrba taki kli'n, kaki otac taki sin

    privatiš ko i drugi rabadžije.

    la, pa se klipare, mogu se još i osakatit. 2. 'ponašati se kao klipara'. — Ti nisi više malo dite, sramota je da se klipariš.

    č đe vlasništvo pod oštrim uglom (oklinak)'. 3. 'uzvik na decu da nestanu, da se udalje od nekog predmeta'. — A sad dico,

    bidne ki'še, osušiće se. 2. 'oslabiti, malaksati, iznemoći, postati potišten'. — Od kako je majka umrla i di'da su sasvim klonili, boj
    ost je prazna radi boijeg sušerja'. Izr. škulska —; derat klupu 'ići u školu'; magareća ~ 'mesto za loše učenike'; doći na optuženi

    ugo (o pticama)'.
    moj ga kljukat kad deran nije gladan. ~ se 'jesti silom ili mnogo'. — Čovče moj dokleg ćeš se već ti kljukat s tolikim mesom?

    — Ništa drugo ni ne zna kad je kmeco.


    tu i si.)'. — Siroma zec kako kmeči.

    čen, obrazovan čovek'; sveta ~ 'molitvenik'.

    r. bilo —, ~ bilo 'ma ko; Bog (đavo) bi znao ~ 'niko ne zna'; ~ god 'ma ko'.
    čima ili tučom)'. — ilija je bio nezgodan već i ko malo dite, čim mu se štogod nije dopadalo, kad druga dica kažu, oma je

    ž od nje doć do riči.


    ace Antun armonikaš.

    oškama leć, s pivcima ustat 'rano leći, rano ustati'.


    ogu kola poneti, voz'. Nosio sam kola čutaka na pecu.
    ča s pekmezom i makom. 2. 'hleb ispečen o nekim praznicima od finoga brašna u obliku kruga ili koluta, običn

    ed vi'še roda.

    mazanje s krečom.

    či, a ne vide kuma! Izr. ~ bilo, ~ god, ~ god mu drago, ma — 'kad se dopušta bilo koja veličina'.
    aljivo. Izr. ~ bilo, ~ god, ~ mu drago, makar ~ 'kad se dopušta nedorečeno bilo koja količina'; ~ danas (juče, noćos, sutra, ve

    su mu zaklecala. 2. 'pripadnost po rođenju, poreklo'. — To su dica drugog kolina. Izr. do kolina bit kome 'sitan, mali'; s kolina na ~ 'od oca n

    —; kisel vode — ; tandrčak —; slamarsko ~; preljsko ~; divojačko —; gazdačko —; cupanica ~; tededaj ~; ćućavo ~; kad se cig
    olobari se dižu u visinu.

    onda nije bunio. 2. 'nakostrešiti se (obično za kokoši npr. kad se brane pilići)'.

    masti i tri metera kuruza. Izr. Jesi 1 pono komenciju za put 'hrana za put'. (šalj.)'.
    aki komotan čovik.
    sve lagano i komotno.

    novo ruvo, kad znaš da nema ni za kruv novaca na toliku dicu ... — Dotleg (g)a je konabila, dok joj nlje kazo šta ga mu
    eti vlast nad čim'; smrsit konce kome 'pobrkati kome račune'; tirat mak na konac; 'tvrdoglavo insistirati na sitnicama'.

    ćeš valdar konopcom svezat kravu?!

    vek, glupak (pogrd.)'. Izr. Bit na konju 'posle teškoće naći se u povoljnim prilikama'; ~ ima četri noge pa posrne 'i n
    pamo kuruze, posli kiše je nika travuljina krenila. Izr. ~ drugome jamu 'gurati drugog u propast' ~ rukama i nogama 'nastojat na s

    rime se samo smanjiva i kopni.


    rcat kako znamo samo da tebe iškulujemo.

    ra odakle kantor, svirajući u orgulje, odgovara pevajući svešteniku'.


    'osušeni komad hleba'. — Daj mi makar jednu koru kruva. 4. 'omotač nekih plodova'. — Koru od krumpira ćemo skuvat svinjam

    i paradni korak. 3. 'jedinica mere za dužinu (ražmak od vrha jednog stopala do vrha drugoga pri hodanju'. — Nije daleko, jedno d

    dario po glavi. 3. 'tvrd omot na knjizi'.

    gde ne treba'.
    čag'. — U koršovu je i liti ladna voda.

    '; vilina — a. bot. 'biijka iz por. slakova Cuscuta'; b. 'tanke paučinaste niti koje lete vazduhom u jesen'. 2. 'poljoprivredno oru
    a je posto kost i koža. Izr. do kože pokisnit 'skroz postati mokar' ostavit kosti 'pogniti negde'; stare kosti 'star čovek'; utirat stra u

    e zove, ništa te ne košta da odeš, ne moraš ostat ako ti se ne dopadne.

    njce ~ bili su bolji rabadžije.

    ~ litošnjača 'košulja za rad (obično tkana u domaćinstvu)'; ~ je bliža od kabanice 'bliži je rod nego tuđa strana'.

    čoveku ~ pogrd.)' — Ko joj kriv što koti toliku dicu. ~ se 1. 'kotiti.' — Nije ode misto da se kote. 2. 'množiti se, razmnožavati s
    — Šta ste se vas troje zavukli tamo u ćošu, cigurno štogod kujete protiv mene i Marge. 3. 'otkivati (kosu)'. — Risa

    se nika sama od sebe kovrdža.

    o sam kožu za par čizama. 2. (s odredbom svoj, vlastit) život, položaj, bezbednost, imanje'. — Čuva on i svoju kSž

    ć namrskala i uvatila kožica po njoj.

    nije iz našeg kraja. 3. 'krajnja tačka; krajnji deo odeće, kakvog predmeta i sl.': ~ sSbe; ~ pruta; ~ aljine'. Izr. Batina

    karta makovi i kralj. Izr. Sv. tri kralja, crkv. 'katolički praznik, bogojavljenje (6. I).
    četvrti par „stražnjaci". Obučene u šarene iskićene i zlatom izvezene haljine, na glavi s krunama od perlica, cveć

    rime da odeš tamo i vamo da se vratiš do mraka. Izr. bit kraći za glavu 'biti ubijen'; bit ~ 'sa malo reči se izražavati'
    anit. 2. 's malo reči, sažeto'; odlučno'. — Oćete kratko da kažem, onda vam ne možem sve kazat.
    r iz koje neko stalno izvlači korist' (fig.). 2. 'glupa ženska osoba (pogrd.)'. — Baš si krava jedna. Izr. Kud ode krava, nek i

    se kravlji ponašaš ~ dobro radiš, p onda na kraju sve pokvariš.


    naprid i krčit stazu kroz kuruze.

    og karaktera'. — Marko je kremen, a i Luka nije drugačiji, pa su se sad dva kremena sudarila.

    abolje'; krenilo je vino 'počelo je vreti'; krenilo je tisto 'počelo se dizati'. ~ se 'maknuti se s mesta, pokrenuti se'. — Di si se kreni

    a samo kreše li, kreše!; Kreše Bara svom pijanom čoviku, a on samo klama glavom.
    čima 3. otvoreno, odlučno reći kome što; opsovati'. — Ama, kresni tom balavcu!
    raviti grimase ili neprirodne pokrete (na koga ili kome)'. — Dok je on gledo u Ciganku kako se krevelji,
    živeti zajedno (o bračnim drugovima)'; pasti u ~; prikovat za ~; 'razboleti se'.

    iskošen'. — Zašto ne popraviš ona vrata na svinjaku, tako krivo stoje da se prasici mogu provuć. 3. 'koji je načinio

    (umesto: na zdravlje kod odraslih)'. — To su oni što su isusa na križu metlom tukli 'podmukli, pokvarenjaci'.
    ama dobro savijene, onda sonca po dobrom snigu sve lete.

    piš rukav na laktu. 3. 'stara iznošena odela'. — To ruvo j'e samo da ga isičeš u krpe, pa možeš sa onim drugim krpama tkat krpare
    a kojima smo spavali.

    rpež, jednog dana će se raspast. 3. 'ono što je sklepano, loše urađeno, krparija'. — Meni se čini, da je taj komšinski č

    kumaša. ~ se 'snalaziti se, životariti'. — Mi ne idemo baš svaki dan mesa, al krpimo se kako znamo i nadamo se boljem.

    pokretom ruke znak krsta. Izr. Ja ga krstim, a on prdi. 'ne haje za ono što mu se savetuje'. ~ vino, mliko 'ulivati vode u vino i mle

    uvatili krtinu.
    i da imaš posla s krtinom, a ne s čovikom. 3. 'meso bez žila i kostiju'. — Zdravija je krtina od masnog mesa.

    đeš.
    skuvani, ispasirani krompir i začinjen mleveifom crvenom paprikom'.
    ro vino, da se zalije.

    ice'. 4. 'gornji, vidljiv deo zuba koji se nalazi iznad desni; navlaka na zub da bi ga saouvao od kvarenja'. 5. 'novčan
    u u keriteš. 4. crkv. 'jedna vrsta molitve (određeno doba godine)'. — Večernja krunica. 5. 'tanka vrpca s nanizanim k
    morat krunit orase, zrili su. ~ se 'padati otkidajući se od čega, otpadati'. — Ako ove nedilje ne pokosimo, žito će se po

    vridi ništa. 3. 'gristi, sitniti'. — Take su mu zdrave i jake zubi kad ide sve krupi ono ilo.

    m izrazima govoriti, psovati'. — Znao sam da se zdravo srdi, jel je krupno opcovo.

    no 'brašno za hleb'; ~ kotar(i)ca 'korpa u kojoj se drži testo ili brašno pre mešenja'.

    Ostavi krušnicu za kvas.


    će sam rodit; brez ruva i kruva 'bez ičega'; dobar ko komad kriiva 'vrlo dobar'; isti svoj ~ 'steći svojim radom'; trbuvom za
    po godine.

    to, to je moja krv. 3. 'koleno, poreklo'. — Bili smo rod po ženskoj krvi. 4. 'ćud, karakter, temperamenat'. — Šta da
    nagu)'. — Pa, danas je Blagovist, da popijemo po jednu krvaću, p onda kako nam Bog da.
    čim se napiju, oma se međusobno krvaje.

    dice. 2. 'kožni deo ama kroz koji prolaze štrange, služi kao štitnik na konjskim bokovima'.
    e 'dobro poznavati nešto'; bit ko u svojoj kući 'biti dobro primljen'; dogovor kuću gradi 'dogovorom do uspeha', bo

    no; ~ slanina; — žena 'čuvarna, dobra domaćica'.


    ća se kući cilog života.

    esto prati druga'.


    a i da mi je izgorio kuglov.
    k, tane'. — Kuglja mu je otkinila šaku u ratu.

    sa jednim paroškom (za skupljanje pokošenog žita'). — Rjsaruša nosi kuku, a risar kosu. 3. 'klin za zavrnu

    oralno slab čovek, pljašljivac'. — Da nisi kukavica ti bi Tezu za ruku pa ajd kući i gotova ženidba. 3. 's mukom ost
    puta. 2. 'težak i naporan rad'. — Godinama sam služio kod gazda i zdravo sam se obradovo kad sam se tog kuluka oslobodio.
    nju'. ~ na krizmanju 'svedok na krizmi'; venčani ~ 'svedok na venčanju'. Izr. Ko ne žali tura do kuma dogura! 'pa će sve imati ko

    o sam da se Marga vratila Josi, ne moraš mi ništa reć, znam da si ti u tom kumovo.

    duže vrime Lazo štogod kunja, ne znam šta mu je, al mi se čini da iz dana u dan slabi.
    di kupala osim u kortu, a prala se u lavoru. Izr. ~ u znoju 'biti u znoju od vrućine ili teškog rada.

    m. Izr. Kupio je on i novaca. 'uzeo zajam'.


    ljivati odvojene delove jedne uz druge (mišiće, usta kao znak neprijatnog osećanja ili kakvog uzbuđenja)'. — Ne volim zeleno vo

    ! Mi o kurjaku a kurjak na vrati! Na kurjaka vika a lisica meso ide.

    g brašna za proju.
    deži, to je prava kusnica, bavi se ona sparivanjem.

    ne kuva. 2. 'biti izložen velikoj žezi, vrućini'. — Kuvam se od vrućine. 3. 'spremati se; razvijati se (o mislima, oseć

    ma se prokinila. 3. 'skakavica, reza'. — Vi se još uvik uzdate u staru kvaku s uzicom, nećete da je prominite.

    selo mleko, u jogurt, i sl.\ — Nisi valdar svu kiselnu poila?—Nisam, ostavila sam kvas.

    slim da se sa ovfm kvitiramo, sad niko nikom više ne duguje.

    d kvocaš nikako nećeš dobit!

    čka da nam svima dosadi.

    . 3. 'snažno udariti (podsm.)'. — Kad ga je Mate kvrcnio vilištanom, Stipan se opružio ko pokošen.
    hladnokrvan'; bit ko poliven vodom 'osećati se nelagodno zbog nečeg'; ~ juni sve pokunji; maj ~ nije svit gladan.
    postajati ravnodušan, smirivati se (u osećanjima)'. — Čim su se uzeli, on je počo da se ladi.
    e opet ladno dočekala.

    a ti je nana kupila cipele od pravog laga?

    a suknje oko nje sve laju. Izr. ne laje kera sela radi, već sebe radi 'ne priča radi drugih nego sebe radi'; ker koji tušta laje ne ujeda
    đe ona lajava Roza i njezin pijani Bruno.

    m ditetu otac bit! ~ je đavolu u ritu svirat ~ je onom ko pameti nema; lakše je spričit nego ličit! lakše je sačuvat ovce neg novce!

    ac. 3. 'mera za dužinu (50 m)'. — Nema više od tri lanca dužine. Izr. vodit (koga) ko na lancu 'držati u sle

    amo landaraje. 3. 'ići tamoamo bez cilja, tumarati, motati se'. — Poslala sam i da tresu šljive, a oni landaraje oko guvna.

    a štogod ne lane.
    e mari'; lanskom snigu ne tribaje opanke'.
    u vodenica. ← mađ. lapocka (csont).
    na krugu u vodenici.

    a u laži' ~ mu iz očivi viri.

    zboleti se'. — Vuko je bolest na nogama dok je mogo, a na kraju ga ona svalila i moro je leć u špitalj. Izr. ~ na poso
    ade polaganjem jaja'. — Naišli smo u oranju na jednu bunju di se zmija legla. 2. 'dolaziti na svet leženjem'. — Ušla nika bolest u

    mu je svl propalo, biće mu to dobra lekcija dok je živ.


    š, to ti je ko da si u lemoziju dao, nikad ne vraća.

    ći (koga)'.

    ada'. — Salaš je licem prema putu. 4. 'prava, bolja strana čega (najčešće tkanina); strana odeće s koje se ona nosi'. — Ovo je lice
    m i licka kosu. ~ se 'preterano se doterivati, kinđuriti se'. — Kate, šta se već toliko lickaš, ko da ćeš na ogled?!
    ca boli noga, a neće da je ličii.
    k deran pa da plače. ~ se 'ozdravljati, oporavJjati se'. — Kažem ti, Antune, da se ličiš, jel ćeš vako odapet.

    natrag na svoje ligalo

    bo u ovoj mojoj nevolji, al kako mi se čini, za ovaj poso nema Iika. Izr. ni za ~ 'nimalo, nikoliko'; priki ~ 'siguran koji le

    asa, tvrd više plaća! ~ ko panj; ~ ko buba; kad se lini nakane sve polje popale! Ustajte Iini, Bog sriću dili 'da bi uranili na posao'.
    ore'; ~ ko upisan; lipa rič i gvozdena vrata otvara! lipo bleji, al gadno doji'jedno misli, a drugo govori; lipe riči kupusa ne maste;

    e, dok trava ne naraste.

    ći topljeni materijal u kalupe (npr. vosak)'. — Za Uskrs su lili jaja od šećera.


    t te tvoje Iitanije.

    ovo ~ 'nikada'; mlado ~ 'Nova godina'.

    ti, opijati se'. — Ne znam ni ja di je, već tri dana digod loče.
    sve u jedan — 'pomešati sve zajedno'; mali ~ friško prikipi! Rugala se tiganjica loncu, a obadvoje Crni! u dva lonca gledat 'razro

    ništa prodaješ, a znam da nikak. dućan nemaš?!

    člana porodice'; muška ~ 'potomstvo muškog člana porodice'; izumrla ~ 'izgubilo se potomstvo'; ostavit lozu na rod, na bok

    vadit med.

    adio onaj Iudi Vranje ~ dopratio se na salaš s tamburašima, a onda puštio vaške na nji. Izr. bit ~ za kim 'silno voleti koga'; luda k
    a uveseljavanje'. — A ja luda povirovo da si mi poklonio konja! 3. 'reč odmila'. — Šta to radiš, ludo moja lipa? Izr. Ko ludi sudi

    di prid svitom, pa će koji te ne znadu pomislit da nisi ko što triba. 2. 'praviti se nevešt, lud'. — Badavad se ti ludiš da ne znaš kop
    prazna priča''; ni ~ io, ni ~ miriso 'pravi se nevešt, kao da ništa ne zna'; udario tuk na ~ 'sukobila se dva jednako tvr

    i duvan popušiš. Izr. Stiva ~ 'lula napravljena od istiva i sa dugackim kamišom'; Ne vridi ni po lule duvana 'baš ništa ne vredi'.

    i se'. — Kako, jadan, da potrči kad se jedva lunja za nama.

    )'. — Od strava mi srce lupa. 4. 'govoriti besmislice, lupetati'. — Zato i lupaš svašta, jel stalno melješ. Izr

    pa osto živ! Izr. ~ glavom o zid 'doći kasno do saznanja o nečem neprijatnom'. ~ se 'udariti se'. — Sigrali smo se vije, pa sam se

    svoju prvu ljubav. 2. 'privrženost, odanost, naklonost za koga ili što'. — Sve šta je, al konji su mu bili najveća ljubav. Izr. za ~ (

    e našo da mu kaže koju lipu ljucku rič. Izr. O, ljudi ljucki! 'u izrazu čuđenja'.
    enog 'jako ga voli'; ljubim ruke 'pozdrav dece i mlađih, upućen starijima (s tim što mlađi ljube ruke starijima, a on
    zbog pažnje ili naklonosti, koja se ukazuje nekome ili nečemu drugom, netrpeljivost prema suparniku'. — Ljubomora ga uvatila,

    nemam duvana! (nar.).

    u da se naš zabat zdravo ljulja i da neće dugo. lzr. Ljulja mi se u glavi 'zanosi se, hvata nesvestica'.

    e, jaje i sl.' — Baci ove ljuskure od jaja.

    danas mori ljutina.

    čemu; vrti se ko ćoravi ~.

    ara kada se otkine sa užeta ili šibe)'. Izr. Žive ko ker i ~ 'u stalnom neprijateljstvu', mačku u džaku kupovat 'uzimati nešto nevi
    pravi maflo, pa ga žena voda ko medvida.

    ogorodica'; majku mu staru 'blaga grdnja, umesto psovke'; bit pijan ko — 'biti sasvim pijan'; časna ~ 'igumanija'.

    e, samo da ne

    tabla nastoji da zauzme mesto onoga koji pretrčava za drugo stablo)'.

    o su pustili kerove s lanca, a on kad je onda počo makljat ko da j'e zec. 4. 'halapljivo jesti'. — Vi nikog ne čekate, ve
    maljom po glavi 'neočekivanom i neprijatnom jznenađenju'.

    rce u mijanu. 2. 'vabiti (o životinjama)'. — Pružo je ždribetu sino i mamio ga da uđe u košaru.

    nda razvlačimo krajeve mamuze, pa u čijoj ruki veća kost, taj će bit srićan (ili će mu se ispunit želja). 3. 'gvozdeni to
    agani kas)'. — Zar ne vidiš, da su kola pritovarena i nisu krivi konji što su zapala, pa i nemoj već toliko mamuzat.

    ajanja, ne možem od njeg da zaspem. Izr. mani se luckastog divana 'ne mlati praznu slamu'; mani me se 'okani me se'.

    debljih ogrtača)'; ~ kajačica 'crna marama, povezuje se u žalosti'; tilorska ~ 'nose je u toplije dane mlade žene'; atleska ~ 'za sve

    svega nauživala, zato ne marim da mi dođekraj. 2. 'hteti,pristati, ne biti protiv'. — Oćeš li, komšija, u nedilju sa mnom na vašar
    e da ga operem. Izr. nek se zna čija je kuća masna 'za onoga koji hoće da pokaže svoje bogatstvo'. iđe za mnom ko masna kesa!

    avanja prikupi sa površine vode u kojoj se iskuvaju krvavice i švargla na svinjokolju'.


    a pantljike na zlatne grane.

    nas dva dana. 4. 'šibica'. — Imaš li mašine da zapalim lulu?

    se mogo mašit neba, on bi i to uradio.

    ćer.

    još nije u godinama, al tako mi matoro izgleda.

    smo danas obadva zabata. ~ se 1. 'prljati se'. 2. 'šminkati se'. — Bolje mu kupi štogod tamnije, manje se maže od svitle farbe.

    , ponašati se kao maza'. — Razmazili su jedinicu, pa samo povazdan kmeči.


    zan'; pala mu sikira u ~ 'imao je retku sreću da nešto ostvari'; iz usta mu ~ teče 'blag na rečima'.

    kazali da ti je zasad međa do vrataca, a dok se bolje upoznamo, onda ćeš doć unutra.

    o si sa ološem ~ nestaćeš'.

    vor, brbljanje'. — E, moj, Ico, tvoja meljava radi li radi, al brašna nikad 'brbljati koješta'.
    ćem blatu gazit. 3. 'prevrtati sažvakanu hranu u ustima (ne gutajući je)'. — Ako nisi gladan, nemoj ist, jel vidim da samo m

    u ~ ko pretelj u prcov!

    ~ na stranu 'odvojiti novac za štednju'; ~ užnu, večeru 'pristaviti da se kuva'.


    dati znak okom, namignuti'.

    mijolju od jutros.

    'stvar je u redu'; mirne duše 'spokojno'.


    činiti da neko bude miran, utiaavati, stišavati'. — Čekajte malo, očo je Joso da keru da malo kruva, miri ga
    brzopleto' misečina ž 1. 'mesečeva svetlost'. 2. 'mesečna plata'. — Čim prvu misečinu primim, oma tebi vraćam zajam.

    osto mističav po licu.


    lazi neko (nešto); stražarsko ~ ; ~ za pkpuče; ~ nesriće; — Marko, ti si sio na rhoje misto. 1. c. 'služba, nameštenje'. —

    se ~ 'previše buke ni oko šta'; go ko crkveni ~ 'bez igde ičega'; pokiso ko ~ 'sasvim mokar'.
    ću, plodovima, usevima)'; ~luk, ~ krumpir'. 3. 'koji je nedavno spravljen, koji nije prošao kroz proces vrenja: ~ sir, ~ vino; 4

    zadigla konđu, oće i ona da bidne mladica, a baš joj priliči, ko piletu sisa!

    bidne strog, znate da je po naravi mlak čovik.

    voriti šta bilo (podrug.)'. Izr. ~ praznu slamu 'raditi nekoristan posao; govoriti bez smisla'. ~ se J. 'udarati se, tući se'. 2. 'i

    hleb u mleku'; prosireno ~ 'zbog kiselog mleka stvoren sir'. Izr. još mriši na materino mliko 'suviše mlad, neiskusan'; pusto ~ i m

    me mlit, nikad kraja, a divan mu prazan.


    . Izr. kolikogod može 'iz sve snage'; ne mož bolje bit 'iz vanredno je, da ne može bolje; ili: 'dobro bi bilo d

    m više side u mijani neg u crkvi.

    ~ brat 'pijanac'; mokra braća 'pijano društvo'; udaren mokrom krpom 'luckast'.
    ko grudve na njivi! 'prisiliti na nešto, namučiti'.
    o, ako se oma ne manete skakanja priko ograde, imaće morkača posla.

    ati, zavaravati' — Bruno je mlakonja i žena ga mota oko malog prsta kako ona oće. ~ se 1. 'plesti se, obavijati se oko

    će malo motrit kako se vlada.


    zaludeti, opčiniti (koga)'; pileći ~ 'mala pamet (podrug.)'.

    t'. — Mora da mu se štogod neprijatno dogodilo u varoši, jel već dva dana je taki mračan, pa ni s kim ni ne divani.
    1. 'spuštati se (o mraku), smrkavati se. — Mrači se, Joso, ti koliko oćeš, al dok ne naučiš, nećeš ustat od astala.

    ć Tomom kad on ima sina, a mi ćer pa se možemo opreteijit.

    grd.)'. — Šta si mogo drugo i očekivat od njeg, on je uvik bio mrcina a ne čovik.
    'sramotiti se'. 3. 'mrgoditi se, mršliti se'. 4. v. mrkat se.

    je moja žena veselija, ali ona se više mrgodi, nego što se smije, taka joj je narav valdar. 2. 'mračiti se, zbog pojave
    ako možeš.

    udivanili i ti nemoj sad tu ništa da mfsiš. 3. 'privikavati, dozvoljavati (nešto što je već zabranjeno)'. Zašto opet puš

    e. 2. 'neprijatno, mrzovoljno'. — Nije mu bilo misko što ga gazda rano budi, već što uvik ponavlja: „ustajte bogaljo/i"! — Ne ma

    ć oblio mrtački znoj, nije me ni poznala.

    će mobe, pa će jedni radit na mašini, a drugi na stocu i rukom. ~ se 'raspadati se u deliće, sitniti se, drobiti se'. —

    'pun mržnje, koji izaziva mržnju, odvratan'. — Kad je ušo u sobu, svi su ga dočekali miskim pogledom.
    volje za nešto'. — Mrzi me 'nemam volju'.

    logi nisu pristali.

    derana da uči taj zanat kad vldiš da ga ne voli. 3. 'dosađivati, uznemiravati'. Cilu noć me je jedan kumarac mučio,

    čemu što se nalazi u njoj)'.


    . — Dok tj mudruješ, proće lipo vrime, pa će ti propast rod na njivi.

    otkrada. 3. 'izmamiti, uzeti'. — Muzo mi je i poslidnji dinar.


    Čuvaj se Bolte, mustra je on da mu para nema!

    zovu muškara

    a, da je samo muška snaga mogla da spasi što se moglo spasit. 3. 'muškarac, muška glava'. Svi ste na salašu, a di su vam muški?
    čin, kao muškarac'. — i moj brat je nosio ko dite aljinice, al je uvik tio da obuje didine papuče, samo da bi muškije izgledo.

    '. — Baš kad je izgledalo da će se pomirit, našo se niko drugi već prvi komšija da muti. ~ se 1. 'postajati mutan, zamu

    đi napolje, nemoj se samo tu mutljat.

    ći, raditi u bezglavoj žurbi'; pala ~ na medvida, a medvid se usro 'zbog male nezgode veliki propust'.
    a on nama sad na!
    gli oma u čardak ubacit?! 2. 'nasuti odozgo, prekriti'. — Tribalo je prvo sklonit bundevu, a ne nabacat kuružnu i sad ne mož do n
    o radi nekog hitnog posla)'. — Čim su kerovi zalajali, ja samo nabacim bolondoš na leđa i istrčim u avliju. ~ se 'na brzinu se obu

    čeli nabijat zidove za novi salaš.


    aditi odozgo'. Šta si tako nabio taj šešir, pa ti se ne vide te lipe crne oči. 2. 'učiniti tvrdim, zbiti'. — Danas smo nab

    čnost. — Misec dana prija berbe nalili su svu burad vodom danabreknu.

    — Prospi vodu iz sirka, zdravo će nabubrit, pa nece bit dobar za metle.

    miša u divan.
    e njezinoj dici kad pođe na salaš.
    putom, mora da se faln nacuclo.

    da tu triba kola da stanu.

    o oboli, da počne slabiti (zdravlje, snaga)'. — Sve do sedamdesete se dobro držo, a onda ga je najdared načela opaka bolest. 4. 'po
    kala na ogradu pa gledaje kako se u avliji matori loptaje.

    provesti mnogo vremena čisteći šta'.

    čega; pretvoriti se u uho'. — Pazi kako prilaziš kolima, kobila se ništa naćulila.

    adavati'. 2. 'natući'. — Borme sam se mojoj dici nadavala bubotaka: dok su bili mali, zdravo su bili rđavi.
    nja'. — Tri dana smo išli na vašar i natrag, nadeko sam se da neću skoro poželit da sidnem na kola. 2. 'najesti se do

    su Skenderovića, niko ne zna da mu kaže ko je, al kad pitaje za Josu Kajganovog, onda ga i svako dite pozna,
    — Šta se barem prid nama nadima ko da mi ne znamo ko je on.

    ste, deranu su nadili ime po didi.


    čoperiti (se), šepuriti (se)'. 2. 'malo (se) dići, podići (se)'. — Marija nadiže svoju curu, ko da je u sto lanaca rođena. — Zašto n

    baš iadobijala ćušaka.

    a tebi divanim kad me ne slušaš, al pak, 'cad budeš jedaredsvoju dicu imo, i sam ćeš nadoć na to da starije triba slušat.

    o bure što je juče načeto, ako to vino neće bit trošeno

    čanju'. — Ja se sićam, kad sam bila mala, dida su počimali pripovitku, a majka su uvik morali nadostavit i zavrsit.

    i naporno'. — Nadotalio se oranja, ko da i sutra nije dan!

    ka je naša cura, a ti nadoveži šta ima. ~ se povr.


    ako svinjče. 2. 'početi se cepati, zakidati, cepati se'. — Tribaće ono cepe zašit, činl mi se da se malo nadrlo.

    avo napisati, naškrabati'. — Nemoj žurit i nadrljat makar šta, već lipo lagano i čisto piši zadaću. 3. v. drljat.

    jutiti se'. — Samo zato što ga nisam lipo pogledala naduo se ko zelena žaba.
    oga što ga stvarno ima, preuveličati'. — Laže da je dvadeset meteri navro, on sve naduva jel njevo mora bit najbolje i najve

    ad sam ušo u avliju kod uje i ujne.


    vik izvikovo i sit se nagazdovo!
    ći kupus, grožđe. 2. najesti se preko mere, nažderati se'. — Toliko ste me nudili da idem svega i svačega, pa sam se naga

    arape'. — Nana mi štrika čorape, a kazala je da će naglavak bit šaren. 3. 'ono što je naglavljeno na što'. — Moraćemo odnet kod

    jel je zdravo glavu nagnio. 3. 'potrčati, pojuriti; pobeći'. — Čekajte, kud ste nagnili, nismo mi vas okrivili. 4. 'nav

    ću i sl.)'. — Metnili ste zrile kruške na dno kotarce, pa su se sve nagnječile.


    aniti se'. — Baš se nisi morala s otim tvojim sigračkama tu nagnjizdit, pa ne možemo proć od tebe.
    je, al on je za života sebi nagrabio svega i svačega. 3. 'zahvatiti, naliti (o tečnosti)'. ~ se 'snabdeti se grabljenjem; otimanjem, plja
    dila u šareno ruvo i očla na saranu.

    Uzmi džak pa sam nagrni koliko ti triba.


    či sve nagruvat? ~ se 'najesti se do sitosti'. — Ja sam se nagruvo paprilcaša, ne triba mi pečenje.
    ad zapovida.

    ti se do sitosti'. 2. 'prebiti, pretući'. — Valdar će i njeg kogod nagužvarat, kad svakog zadirkiva'.
    ći se, namestiti se'. — Ne znam šta je, ne mož da mi naiđe čizma na nogu. ~ se 'nahodati se'. — Baš sam se naišo dok vas
    ve čizme i ~ naidile su se obadve noge, pa sad iđem samo u papučama.

    se'. — Živ sam se naijo zbog kobile: dok sam oro, nikako nije tila u brazdu.
    se sad najašio, već po dana sidiš u sedlu.

    am š njom ~ se 'nametniti se, vezati se (fig.)'.

    apaj lik, jel zdravo je gorak. ~ se 'kapljući natoćiti se, nacediti se'.
    '. — Pomozi joj povezat maramu da se ne nakaradi.

    eš nakasat š njim ko i bać Bozo: prodomuje užeženo žito. ~ se 'premoriti se hodanjem, kasanjem'. — On, kaki je vi

    đen, veoma ružan'. — Zašto si nam kupio tu nakaznu kravu, ni jednog roga nema.

    mu) na put, isprečiti se'. — Kažu da je (uckast, a nakečio se prid snašu, ko da je on đuvegija i jedva su ga odguraii u stranu'.

    nakiselili dosta kupusa i krastavaca.

    'opiti, napiti'. — Nakitila se braća, pa pivaje sokakom. ~ se 1. 'staviti na sebe ukras, nakit'. — Nakiti se lipo. 2. 'napiti se'. — i

    ći, umoriti se koseći'. — Odavno se nisam voliico nakosio trave, bi'će sina ko nikad.

    malom odstojanju, blizu'. — Vince, nemoj nikad više tako nakratko vezivat tele, mal se nije zagušilo. 4. 'nisko, kratko'. — Moj b

    ćnjakom zavezo za drvo.

    dob'o s" najesti, prejesti se'. — Znala sam da će te bolit trbu kad si se moro toliko nakrvat, ko da nikad nisi io.
    đu putom zagrljeni i pivaje.
    čizmama (u plesu)'. — Nadam se da ćeš u velikom kolu i ti nakvrcaf s novlm čizmama. ~ se 'napiti se'. — A moj ti se

    ka'. ~ se 1. 'napiti se'. — A ja ti kažem, moj je najgori, kad se on nalij'e, po tri dana ga nema kući. 2. 'ispuniti se teč

    'zagrejati (kakvu prostoriju)'. — Lako je vama u naloženoj sobi, a mi nek se mrznemo napolju.

    m ja mog znala nalupat i po dva tri puta na dan kad nije valjo. ~ se 1. 'mnogo i dugo lupaii, zamoriti se lupajući, udaraju

    ći, zasititi se ljubljenja'.

    dit šta ta dica rade tamo u sobi, moždar su štogod namajstorisali.

    vliju. ~ se 'biti privučen čim'. — Namamio se na lipe oči i sad samo visi kod Marge.
    ne mož bolje; namazan s kerećijom mašću 'lukav, prepreden'.
    o se na para 'našla krpa zakrpu'.
    ća su sestru namirila, pa je sva zemlja njima ostala. 3. 'isplatiti (dug), ispuniti obavezu prema nekome'. — Čim prodam žito, n

    still su mi lakat, al još me boli od udarca. 4. 'dovesti u red, raspremiti'. — Namisti krevete za spavanje. 5. 'postaviti u službu, dati zaposlenj

    ć misec dana liče.

    ćat se). — 2. v. mrsit se (masno ist). 3. 'naviknuti se'. — Ne triba njoj tako često kupovat šećera, namfsiće se na njeg, a za to ne

    m sama pet krava pomuzla.

    st avliju, kiša je toliko lišća nanela da ne mož od njeg ić. 3. 'slučajno naići, navratiti'. — Kako ga baš nanese put da ovamo svrati

    o ko da je nanjušio da ga čekaje batine, nije došo kući, čeka da mu baćo ode sa salaša na njivu.

    a u drugom ruvu, a jedno lipče od drugog.


    esto kožuv obuku naopako. Izr. zlo i ~ 'veoma rđavo'.

    rovi. ~ se 'dobro se spremiti, pripraviti za što'. — Moj Vince je miran, al jp sam se zdravo naoštrila i samo čekam zgodu, pa da n

    ini (o plodovima)'. — Zbog jakog vitra, tušta je voća noćos napadalo.

    , kažu da je to dobro za reumu.

    i koga)'. — Svalila me j'e bolest i nepomično ležim, a volio bi da bar još jedared napasem oči na žitu kad ga nako vitar zaleluja. ~

    g dana mu štogod triba, već je dosadio i Bogu i svitu.

    l kad je napast njom ovladala, zaboravila je i na gri i na svit.


    sti, obuzeti'. — Tek što je glavu metnio na uzgljancu, kad ga je kašalj napo.
    l ni tako ti ove godine neću kupit novo ruvo.

    se držati, praviti se važan'. Izr. Napela se ko gola uš' 'pravi se važna (i snažna)'.

    i; zadovoljiti želju za pisanjem'.


    asmfjem. 2. 'napeti se da ne brizne u plač'. — Ja i ružim i jednu i drugu, starija oma zaplače, a mlađa se napiskala, vidim, pune su
    1. 'ugasiti žeđ, popiti koliko je po volji'. 2. 'postati pijan, opiti se'. 3. 'upiti vlagu, natopiti se'. — Pokiso sam i kapu
    je svaki dan, sve dok se nije zadivojčila.

    ujem da si bio s drugovima, al zašto si se samo ti tako napojio da sve bazdiš.

    ko lip salaš napravit. 3. 'otkloniti kvar, opraviti'. — Probala sam mašinu, sad ne zapinje onaj točkić. Napravio sam ga danas posli

    m se ja napregnit, al mi ni onda ne dovaća kad sam siroma.

    a'. — Nisu se oni svađali, al žena mu se pošteno naprišivala, valdar je iskalila sve što joj je na duši iežalo.

    nasititi se prošnje: a) kao prosjak. b) kao prosac'.


    u vam koštat rakiju, kad ste nalili jedan naprstak, dajte mi barem po čaše, pa da i grlo malo pokvasim.

    ju protiv koga ili čega'. — Dotleg je napujkavo Loziju protiv Stipana dok se nisu posvađali i sad se sudaje.

    onda napunit u dvi sobe da ne mož krknit jedan o(d) drugog. 3. 'opremiti nabojem, pripremiti za pucanje: ~ pušku. 4. 'dosti

    u dana se nije brijo, a vidi kaka mu je brada narasla. 3. nabujati pod uticaj'em vrenja (o testu)'. — Pogledaj pogaču, vru

    žice, uskoro će zima.

    skoro sasvim stišala, još samo se naritko čula grmljai'ina izdaleka. Izr. ~ tarana 'supa sa taranom'.
    ima, a sve je narizo samo za po godine i propo.

    e samo malo sporečko sa sestrom, a baću je to toliko narogušilo, da su je strašno izružili. ~sel. 'nakostrešiti se'. — Juč

    a naroljala čaršapa, makar smo je samu ostavili. — Veco je fain naroljo sa dva konja, al je mogo ranije ustat, pa bi

    sta naružili, kad opet gazite po cviću. ~ se 1. 'postati ružan, nagrditi se'. 2. 'izružiti, ispsovati se'. — Naružila se ona svog pijanca

    sikiru'. 3. 'postaviti kvočku na gnezdo s jajima radi izvođenja pilića'. — Tri kvočke smo nasadili, ako se dobro izležu, bi
    Velika je solo vrtljiga i, vidićete, jednog dana mi ćemo se nasamarit.

    to je povirovo da i drugi pošteno misle ko on.

    žne i za sutra.

    cu, biće fanaka.

    uro, pa ne mož da potrevi vrata.

    čko i nasitno.

    j kad do njeg dođeš.

    ažderati se'. — Šta ste se tu naslagali na vrata ko laščad, pa ne mož od vas proć. — Još ni danas nisam gladan, toliko sam se ju

    arugati se, podsmehnuti se kome'.

    sam se i kod moje nane, al još i više kod svekrove dok je bila živa.
    za to vrime pišce otić u varoš.
    maš li kaki komad lanca, meni bi tribalo da nastavim, onaj u bunaru ne mož da dovati do vode. 3. 'metnuti

    sut žita koliko ti triba za sime. 3. 'napuniti čim tekućim ili sipkim'. — Naspi, Tezo, u čaše, ne vidiš da su gosti žedni.

    tobom dođe, dobro došo, mi ćemo ga naški dočekat.

    Roza je tako zdravo uštirkala bilu suknju da joj se i gornja našunšurila.

    ći (ali i neskladno)'.
    ći (od bola, udarca)'. — Konj ga je udario nogom i sva mu e ruka natekla. 3. 'tekući nakupiti se'. — iđi vidi, je

    Samo sam po glavice luka isikla al taki je bio jak da mi je suze na oči natiro. 3. 'primorati'. — Natiro je tog mladog momka da p

    o take izilice, pa smo se natovarili, te nam je sad teško i divat.

    e. 3. 'nesmotreno upasti u klopku, nasesti'. — Dotleg je haračio dok i sam nije natrčo, sa će se valdar opametiti.

    č u, nagomilati'. — Natrpali su i kriišaka i jabuka i šljiva, misto da su uzeli samo jedno al da je zdravo. ~ s

    ati, natrljati; izmasirati'.


    1. 'uložiti mnogo truda, namučiti se'. 2. 'povrediti se (o telu)'. — Natrudio mi se mali prst na nogi u novoj klompi.

    či, sagne glavu i niko ne zna šta misli. ~ se 'zadovoljiti se bijući koga, nasititi se tučenjem'.

    da grune kiša.
    a je natutkala. 2. 'nagurati, nabiti'. — U to malo bašče, nije tribalo toliko natutkat svega i svačega, ugušiće jedno drugo, pa ne
    ć na nauk. 2. 'škola, školovanje'. — Poslali smo najmlađeg u varoš na nauk. 3. 'navika'. — Teško je prominit matorom

    on se nauzimo ko rčak.

    vašario kobilu, koja neće da kreće da je ubiješ.

    jednog dana navede pored njezinog salaša i tamo se upoznaje. 2. 'nagovoriti, podstaći'. — Meni to nikad ne bi palo

    tamo i navikne!

    ne navijaš redovno, pa zato stane. 3. 'upraviti, skrenuti'. — Kad su došli do ćoše, ona navije konje na livo. Izr. Div
    či na pravu Ciganku.

    ći, pola sela je navrvilo da ga vidi.


    me da navučem. 3. 'nabiti, natući (na glavu)'. — Navući malo maramu dati pokrije te side kose; 4. 'dovući, nagomilati'. — Navukl

    alo podigli. 2. 'sazidati mnogo čega (obično kuća)'. — Ja sam za života naziđo i kuća i salaša i košara, ni sam ne znam

    j suši bit, niko to nazrit ne mož.

    — Radio je kod mene dok me nije naždero, a onda sam ga otiro.


    će u nebo. 3. 'Bog, proviđenje'. — Valdar mu se baš nebo smilovalo pa je ozdravio. 4. 'natkrovlje, baldahin

    mrit, nego za nedragog se udat.

    a i stoji sam ko kolac.

    a negleduš i ne vidiš grane.

    čak i u kruvu.
    ć dva dana. 3. 'ne biti prisutan; nedostajati'. — Nema moji drugova, pa i ja iđem kući. — Nema ni jedne zvizde na nebu.
    đi, to ga je nemilo zabolilo.
    eni cilj'. — Ne morate me sićat, znam i sam da me nemoć uvatila i da ne možem nikom više bit od pomoći.

    e (šta mi kažeš)'. — Doće vrime, pa ćeš se ti meni još i nudit. — Ma, nemoj!

    čen, zato svaki i pravi magarca od njeg.

    pripovidaje.
    sam razumio.

    m dicom, čuće pa se mogu digod izlanit. 3. 'nerazumljiv, čudan'. — Danas sam slušala u crkvi novi popo je divanio

    o izvadit onu krušku nerotkinju.

    m nego što sam bila kad sam legla.

    omijem obadve noge. 2. 'nesrećnik, nesrećnica'. — Šta češ, ti, u crkvi, nesrićo jedna!

    za onog šumarka j'e nesto. 3. 'biti ukraden, izgubiti se'. — Kako si čuvo te svinje, kad ti je najveća krmača nestala!

    e bio nesvaćen, siroma, samo je o ilu uvik divanio.


    vrime svaki je momak tio da dobije nevinu curu za ženu.
    će nama prikazat.

    Od nevištog i gora plače!

    u je cura trudna. Izr. nevolja sitno prede, al debelo nosi! nikad jedna nevolja nije ubila čovika.

    eš past i udarit se.

    ćer. 3. 'otprilike, približno'. — Bilo nas je tamo niko desetak dice. 4. 'osoba koja se nečim ističe'. — E, jesi ti niki majstor
    a)'. — Malom Josi su odjedared nikla dva zubića.

    nadu po koju nimačku rič.

    mišaš u divan, dok ja ne dođem.


    ć ćma nisam mogo.
    olestan'; nije mu on (ona i sl.) ~ 'nisu u srodstvu'; nije niko i ~ 'probisvet'; nikom — 'kao da se nije ništa desilo'; ~ ne mari 'sve je
    gornji deo nita)'. — Pritiskivanjem na papučicu nite se opuštaje ili podižu; tako se unakrsno provlači čunak kroz os

    d drugoga, ređati'. — Šta radiš, Lozija, tako dugo na tavanu? — Nižem papriku na vrlijku da se suši.

    od pendžerom.

    spavam od zubi. Izr. nije treću ~ dočuvan! 'pomalo je luckast'; ne bi ni crna ~ na njeg pala! 'toliko je ružan'; ~ nema o

    a vidiš šta to noćos u našoj košari tako lupa?! 3. 'iduće, naredne noći, prve noći koja nastaje'. — Kad već po danu nije padala, ba
    u više krakova odvojeni deo nekog predmeta (obično nameštaja) na kom stoji'. — Tribaće zaglavit nogu na onom malom sto

    o nije'; zubima i noktima (boriti se, otimati se) 'boriti se svim silama'; ni koliko je crno pod noktom 'nimalo'.

    od životinja koji odgovara nosu kod ljudi'. — Ako pobisni, ti samo udri bika po nosu, pa će se oma smirit. Izr. vidi se po nosu 'v

    ćavati premeštanje'. — Na soncama su nas nosili na divan. 3. 'donositi sa sobom, nagoveštavati, izazivati'. — Poštaš je donos

    dan, ne vidiš da tu raste nova trava. 3. 'drugi, drukčiji nego dosad'. — Došla snaja u kuću, pa uvodi novi red. 4. 'koji se ponovo s
    ćati odmah pri kupovini'; ležat na novcima 'biti bogat'; ni za koje novce 'ni po koju cenu'; rasipat novce 'mnogo trošiti';
    o kad žene sina jedinca. 2. 'mladi zet'. — Onda, Ivane, u nedilju ćeš na užnu kod babe i dide ko novalija, znaš da se to drži oma p
    da si uvik mogo od njeg dobit na zajam.

    podvalit'; stavit ~ pod grlo 'naprečac nešto iznuditi'.

    g'. — Zatekli su pun astal ila i počeli da se nude. 2. 'izražavati spremnost za prihvatanje čega'. — Ne možete kazat,
    com do glave.

    a (iz mokraćnog mehura ili creva) i potreba za tim: mala ~ 'mokrenje'; velika ~ 'pražnjenje creva', vršit nuždu. Izr.

    či ti Lazi da ne tura svudan njegovu njušku.

    — Samo da znaš, smrt nece obać ni tebe. 3. 'posetiti'. — Red bi bio da nas kadgod i obađete, samo obećavate, a nikad vas nema. 4

    šla sebi. 2. 'smrtno se uplašiti'. — Kad je iza ćoše iskočio i puko prida me, ja sam skoro obamro od strava.

    tko vreme u ključaloj vodi, prokuvati': ~ krvavicu.


    am sam kaže šta ima novog, obasuli ste ga pitanjima da ne mož do riči da dođe.
    da popije. Izr. Bit obaški rukava 'nastran, svojegiav'.
    avo što ga ostavlja.

    sio, a ja sam mu se obećala i ostajem pri datoj riči.


    a kule i gradove 'laže'. ~ se nesvr. prema obećat se.

    u'; narodni običaji 'običaji koji su prošireni u narodu'; priko obićaja 'neuobičajeno'.

    Kako da se friško vratim kad sam moro po sela obigrat dok nisam našo onog čovika što zna namistit iščašenu nogu.

    plača'. ~ zube na klin 'ostati bez hrane, gladovati'. ~ se 1. 'okačiti se'. 2. 'opustiti se, otromboljiti se'. — Gledam danas Josu, sav se spuštio

    se svi kupili, bio je velik obišenjak, pa je uvik smišljo kake uncutarije. 3. 'vešalica za odela'. — Daj mi jedan obišenjak da obisim
    azat. 3. 'otići na mnogo mesta uzastopno, zaći redom nekud (obično tražeći što)'. — Moro sam po komšiluka da ob

    edovno ni objašit konja.


    se'. — Ta Katica svudan pripovlda da se njoj objavila crna Gospa.

    ćemo valdar u svit krenit ko oblak pa kud nas vijar nanese!

    ja kola, mladi će oblazit, a svi drugi svati će se vamo vratit posli vinčanja.
    ga znoj oblio.

    vidio od bisa i počo udarat ne gledajuć di je ko.

    kim, al nikad šešir ne skida, samo pistom dotakne obod od šešira i to je sve.
    amo za nikol(i)ko godina se obogatio.

    at i dobar rod.

    je obraso u bradu, samo mu nos iz dlake viri.

    e došo u kuću; friško je zaboravio šta je sve divanio o nama po komšiluku. Izr. Bit debeli obraza 'nemati stida ni sr

    će jednog dana uskočit i gotovo.


    tlija koji pravi obuću'. obućarov -a -o 'koji pripada obućaru'.

    idio posli one velike kiše, pa možemo krenit.

    nova ruva; — Kaka nam je rđava godina, ništa dobrog ne možemo očekivat; — Očekivali smo kišu i na vrime je pala.
    od onog finog ila i pića.

    i'. — Susrila sam Janka kad je izlazio iz mijane, bio je blid ko kreč, mora da su ga dobro tamo njegovi kartaroši oč
    se 1. 'okrznuti se, dotaknuti se'. — Krava se očešala o onu mladu jabuku i slomila je. 2. 'počešati se'. — Kad te svrbi, ti se o
    češljat. ~ se 'češljajući se dovesti u red kosu'.

    i, pokrasti'. — Čujem da su lopovi noćos komšiji očistili sve s tavana. 3. 'otrebiti'. — Očistili smo briske za dunc. Izr. ~ tanjir 'sv
    će? ~ se uz povr. — Ona lipa morkača sva se očupala.

    avlju i životu'.
    snio je ove momke da njim nema ravni u kraju.

    stiti se kljunom'. — Stiglo je proliće, čim se kokoške tako ćibaje.

    vala bogzna kako je bio pun fale, da će dat velik dar.

    ma sklonost, strast, slabost prema čemu'. — Nikad od njeg neće više bit čovik kad je odan piću.

    ć Gušto, onaj stari pijanac, odapo. ~ se 'osloboditi se, otkačiti se'. — iđi friško vidi, kanda se krava odapela, da ne ode digod

    azati, izdati'. — Nije virovo da će ga prcov (v.) odat da je ubio čovika. ~ se 1. 'otkriti kakvu svoju tajnu'. — Lazo se

    otisnuti se': ~ u vis, ~ u stranu.

    la? — Nije, odbila je prosce. 3. 'uskratiti što kome'. — Da sam na tvom mistu, ja bi već davno malog odbila od sise. 4. 'otkucati'.
    aplatiti preteranu cenu'. — Čujem da si skupo platio sime kuruza, taj te je fain odero. izr. ~ grlo 'promuknuti (od vikanja)'. odga

    miže tamo i natrag smrkniće se.

    m, ni tako nikad neće vratit.

    za prokatora. b. 'odnesovati'. — V'iše je godina tome kako je on odgojio sime za muvariku i niko mu u tom nije ravan ni danas.
    odgovara. 3. 'snositi odgovornost za svoj rad'. — Ja ću tebe platit, a ti mi odgovaraš da i drugi pošteno urade. 4. 'bit

    eke namere, odvratiti'. — Probaj ga odgovorit da joj ne iđe više ako znaš da je istina što svit o njoj pripovida. ~ se

    mo vinograd. ~ se uz povr.
    pet godina odgudio.

    ama se odgurni od zida i gotovo uzjašićeš ko pravi.

    — Spuštaj nov kabo u bunar, odjavi na poziv bunardžija. ~ se 'odgovoriti na pozdrav'. — Moraš se svako
    etnio sam bukvice na ranu i sad ko da mi je malo odlanilo.
    kažem zašto te šaljem kod bać Stipe. 3. 'otpasti, otkinuti se, otrgnuti se'. — Nisam zdravo ni zamanio, a kandž'ja mi odleti iz ruk
    če tri miseca, pa će jedno vrime bit miran. 3. 'dužim stajanjem dobiti bolji ukus (o vinu, rakiji)'. — Dođi na košt

    nisu stigla nova zvona za našu crkvu, kažu da još nisu i(h) odlili. 3. 'odvojiti čistu tečnost iz jednog u drugi sud'. ~ ovi(h) dana tr

    grana na trišnji prid ambetušom.

    — Nisam ja ntkolko riči sa komšincom progovorila i krenem, al moj čovik je već dobrim odmako. ~ se 'pomaknuti se na ve

    u mu odmirili zatvora, sa će imat vrimena da razmišlja o lopovluku. ~ se 1. 'pažljivo pogledati jedan drugoga'. — Gledala sam pivčiće kad su

    ako zamrsio?! ~ se 'razmrsiti se, raspetljati se'.

    se još nisu odmrzle.

    em komšiji su noćos lopovi odneli sve kokoške iz kokošinjca. 3. 'oduzeti suigraču karte i sl. u igri'. 4. 'razneti, uništiti, upropastit
    ju'. — Novaca nemam da ti vratim, al ću ti dug odorat, ako se ti slažeš.

    je ta odrapila cinu, pa ni trepnila nije.

    okanoj zemlji)'.

    ć davno uklonio otale.

    ća, suknja joj je sprid fain odstojala.

    n'. — Dok je bio deran, nije bilo boljeg diteta od njeg, a čim je posto momak odulario se pa samo tira kera po mijanama.
    alo to tvoje bisno sice?!

    d pet oduzmeš dva, ostane tri.


    ono što se kome duguje'. — Ne možem zaboravit tvoju dobrotu i valdar će bit prilike da ti se odužim. 2. 'osvetiti se (fig.)'. — Di

    i vridni, već ste više od polak odvadili, ako se tako i dalje budete laćali, do podne će sve bit okopano.

    d sam usto, tako sam ga odvalio da se oma skljoko na zemlju. 3. 'reći nešto nepromišljeno'. — E, moj Martine, ti ne bi osto živ d

    id(i)li da nam košara gori, prvo smo odveli krave i konje da se krov ne sruši na nji. 3. 'silom povesti, spro

    dan prala sude i spremala, jedva sam dala odvida svemu.

    čkog društva. — Došli smo u varoš, al nikako ne možem da se odviknem ranog ustajanja ko na salašu kad smo živili.

    e 'odmotati se, razmotati se, razviti se'. ~ odvilo ti se klupče vunice, mačka se sigrala š njim.

    — Ajde, probaj ti, ja ne možem da odvrnem šrof, čini mi se da je jače zarđo. 3. 'zadići, posuvratiti'. - Malo odvrni jorgan da vidim
    d i oni vide to čudo cirkus. ~ se 'otići jedva se krećući, oteturati se'. — Dida su tako iznemogli kad su nas ispratili, jedva su se od
    žiti, otopliti (o vremenu)'. — Samo da se sunce probije kroz oblake i vrime će odvugnit.

    u je kraj, umro je'.


    le se loži u peć i gde se nalazi ognjište'.
    g.). — Kaki je to viđen čovik bio, a sad se propio, niki smanjio i ofuco.

    ako sam se povezala.

    se, otromboljiti se'. — Šta si se tu vazdan oglendžo, pa se vučeš ko pijan.

    e koje je vitar nano u avliju.

    jela u sudu u kojem je spremano'. — Nane, možem ogrebat mliko što je zagor(i)lo? ~ se 'zadobiti ogrebotinu, nači
    će nam lakše čim sunce ogrije. Izr. da i mene sunce ogrije 'da se sreća osmehne'.

    od jela'. — Neće drugi valdar za tobom ist tvoje ogrizine?!

    adno, ogrni je.

    vekrovinoj kući, a posli sam oguglala.


    ugog pa ga gnjavi koliko oćeš, a mene se okani.

    cima od žita.

    četri oka nego dva 'treba i drugoga pitati za mišljenj'e'; vrana vrani oči ne vadi 'rđav rđavom ne čini zla'; di su ti bile o

    i na maia vrata vezom).

    nji, da plane i kad mu samo spomeneš sina. 3. 'naviknuti na što (rad, način življenja)'. — Paji ne vridi divanit, čovi
    , pa njim sad ne zna dat odvida. ~ se 'doći na svet (o nekim životinjama)'.
    se 'lišiti se slobode stupanjem u brak (najčešće mimo sopstvene volje)'. — Marga se okovala za udovca.

    ?! 3. 'plesati sa nevestom na svadbi po ponoći kao deo svadbenog običaja'. — Već dva sata ot kako okreću snašu, nakupi
    nisu okrenila u sokak. 3. 'početi igrati, zaigrati (karte)'. — Došo sam da okrenemo koji durak. Izr. kud god okreneš 'ma šta uradi

    it sve u redu.

    o je ranije kosit žito, fain je već sazrijalo i dosta se okrunilo.

    o da cura ima momka, oma se oladio za njom. 2. 'prestraviti se'. — Kako si dotrčo i ko brez duše počo pripovidat,
    m di sam oladnio kad furtom kijam. ~ se 'ohladiti se, postati hladan'.
    olago je tu mladu curu, pa se tako udala za njeg.

    kvaren (obično o ženskim osobama)'. — Nije ona za tebe, nju svi drže za olaku curu.
    romišljeno'. — Moždar ja i nisam u pravu, al mislim, Vranje, da ti olako uzimaš kad si na rič sve tvoje ostavio i poklonio još za

    zvrši, izvede, razume; pomoći'. — Sve komšije su nam došle na mobu samo da nam ubrzaje i olakšaje berbu grožđ

    ; 2. 'ošišati se "do glave'". — Šta si se tako olinjo?!

    e sasvim olizali, moraćemo ga odnet sabovu da se opravi ako mož.


    sve strane, a vitar je lomio drveća i nosio crip s krovova.

    asvim blizu (prostorno)'. — Vrataca se nalaze oma do velike kapije s live strane.

    čnom postupku i sl.)'. — Šta da ti kažem drugo nego omaklo mi se, pa to ti je: ko da ne znam da je rič o n
    kog, pa sam zakuvala još jednu tepciju i tako sam se ocigurala. ~ se 'nedovoljno uzeti ili spremiti (pored dovoljnog i širokog izbo

    ani astal i stocove, moždar su prašni. 3. 'dati manji prinos od prosečnog, podbaciti (o letini)'. — Ove godine j'e omanilo i žito i j'

    o omekšali otkako su zašli u godine, 3. 'udobrovoljiti'. — Samo ti Iipo oko baće pa će on omekšat i postaćeš mu najbolji zet.

    Vitar nam je omlatio dosta jabuka, a još više krušaka.

    filanc mota oko naše Marice?

    vro, Lovro, ti si se opet omrsio u petak, vidim ja, ti ćeš završit u paklu.
    o ista ko mater?! 3. 'bez druge namere; bez razloga'. — Nisam ja tek onako došla, kazali su mi da dođem. 4. 'bez naknade, bespla
    e marama koja mi triba.
    akle'. ~ onda, nek bidne kako smo udivanili.

    ć se bio pridigo, kad ga spopadne opaka malarija i ode ćovik za nedilju dana. 3. 'naopak'. ~ opako si, Margo, povezala mara
    eti se na njoj spava u hladovini)'. — Jedva smo našli didu, a oni ozeli opakliju, pa legli pod or u debelu ladovinu.
    gornja koža zaštitila.
    že delovanjem sunca, vetra'. — Ovik je nosila maramu na glavi i jače navučenu na oči, da joj vitar i sunce lice ne o
    ćarima kartat kažu da su ga do gole kože opaljužali.

    ad se opanak potpapuči!

    (kožu, usta, oči i sl.), oljutiti'. — Di si, diko, opaprio usta? ~ se 'osetiti ljutinu začina ili jela, oljutiti se'. — Toliko

    osloboaiti se (koga)'. — Di si toliko dugo? — Nisam se mogla oparat od ludog Bolte.


    aren 'naglo pobeći'.
    mo vodit kobilu pod ždripca da je opase.
    ke suše i voda u bunaru je opala.

    To ga je opeklo, jel je mislio da mi ne znamo da je i on umišo svoje prste. Izr. ~ prste 'nastradati'. ~ se 1. 'zadobiti ozledu izlažu
    'a, ipak'. ~ on je plako i gledo kroz jednu pendžer, a ona je oped to isto činila na drugoj pendžeri. Izr. ~ i ~ 'više puta, stalno'.
    ruškali sve što su našli na tavanu.

    alkoholnog pića, biti pijan'. Izr. pijan ko zemlja 'trešten pijan'; opio se pa ne vidi leđa.

    mater i on mu je otac, zašto onda svog sina još nijedared nije opominio zbog nevaljastva. ~ se 'prisetiti se'. — Opomini se, šta sam
    ći zemlju i uklanjajući korov i travu'. — Kuruze ćemo zasad samo plugom oprašit. 3. 'oploditi biljku prenose

    ćeš oprat sramotu. Izr. ~ kome glavu 'izgrditi ga'; ~ grlo 'popiti čašicu alkoholnog pića'; ~ ruke 'ne primiti odgovornost za neš

    vicu'. — Ako se sam ne opravdaš, drugi te cigurno nece.

    i ne upregneš konje i ja ću se opravit, pa možemo oma krećat.

    ad žive zajedno. Izr. oprosti mi, Bože 'uzrečica kad se kaže nešto što bi moglo biti grešno'. ~ se 1. 'pozdraviti se pri rastanku'. —

    koliki je dugačak.

    avitljiv'; da mu čovik ora iz ruke ne uzme 'veoma neuredan, prljav'; ko nfje zadovoljan na oru, nije ni na volu.

    mo dva oraća konja, treći je još mlad za vuču.

    ad 'oranje sa razorom u sredini'.

    o izgleda pravi orgazda kad pobisni.


    e 'ovlažiti se, pokvasiti se'.

    a pušci i sl. oružju'.

    tio sebe. ~ se 'naneti sebi tešku ozledu, postati sakat'.

    ivi. 2. 'razdražiti se od polnog nagona (o biku). — Bik se osiko, sklanjajte dicul

    ijatan (o jelu i piću)'. — Kaže da mu se večera osladila. 3. 'postati primamljiv za nekoga, svideti se, dopasti se'. — Osladila mu s

    lišen nje'. — Otirali su ga u zatvor, al su ga sutradan oslobodiii. 2. 'spasti, otrgnuti od čega teškog'. — Smrt ga je o

    ko da ne smiš dalje. 2. 'naći potporu, podršku'. — Došo je u nepoznat kraj i nije imo na koga da se osloni. 3. 'pouzd
    otkiva potka pri tkanju'. — Triba postavit osnovu i pripravit stan za tkanje.

    vojku, ženu)'. — Turci su u to vrime jurili ko horda, orobe sve što nađu u kući, a divojke i žene osramote. 3. 'učinit

    2. 'postati, doći u neko stanje, neki položaj'. — Ča Stipi je umrla žena, osto je udovac; 3. 'preživeti'. — Kad sam vidio kako te je
    i što'. — Ostavili smo ilo na astalu i svi istrčali napolje. 3. 'prestati upotrebljavati što'. — Nikola je lani ostavio duv

    oveku, podšišati (fig.)'. — Kosa ti je zdravo ostrižena. Izr. Ko za tuđim umom pođe, sam kući ostrižen dođe!

    o, ostruži ove moje dlake, samo dobro naoštri tu tvoju britvenjaču. ~ se 'skinuti sa sebe nešto struganjem, očistiti se'.

    joj se osule po Hcu i po rukama.

    n furtom govori kako će sina osvetit kad tad. ~ se 'kazniti nekoga iz osvete'.

    ušakom po nosu, zdravo sam se uplašila. 2. 'zahvatiti, zapljusnuti'. — Kad sam naišo ispod salaša, najda
    če ošišali; izgleda da se namirio na prave kartaroše!
    eljadi u kući a samo čovik radi, pa mje čiido što su oškudni i u kruvu i u mesu.

    se od napora'. — Dobro sam se ošmuro privrćući lopatom žito na tavanu. 3. 'okupati se'. — ivice, sav si od piska, oma da si se oš
    zima. 3. 'koji izaziva jake probadi, koji se jako oseća'. — Već dva tri dana ispod live plećke osićam oštar bol. 4. 'str

    Vrane su oštrile kljunove o tvrde grudve. ~ se 'spremati se, uvežbavati se (fig.)'. — Već dvi nedilje se oštrim na tvog brata, jedva

    ti šugu'. — Ošugavio sam se.

    j; oca mu njegovog 'psovka'; sveti ~ papa 'poglavar katoličke crkve'; kaki ~ taki sin, kaka mati taka (k)ći!

    lo, kad se tako otanjila, a bila je fain punačka.

    uti'. Mene ne dirajte, ja ću da otegnem prisnac; 3. 'otpočeti nadugačko i naširoko izlagati (fig.)'! — Gišo, ti baš ote

    'osloboditi se, istrgnuti se'. — Jedva smo se oteli od bisni kerova tako su nas napali; 2. 'početi prezdravljati, otrgnuti se od bolest

    đišta ni tako neće ništa bit. Izr. ~ pogaču, prisnac 'razvlačiti testo za savijaču'; oteže se ko čorapin početak 'spor'.
    nat. 3. 'nestati, propasti'. — Prodavo on tako lanac po lanac i jedared sve očlo, a on osto goljo. 4. 'umreti'. — Jesi 1 č
    či, drugi će razvuć njegovu muku.
    ati'. — Stipane, tribaće otirat krave na do da pasu; — Ivan je otiro kola na salaš. Izr. ~ daleko 'prevršiti meru'; ~ u grob 'nedelima upropasti

    ara s komšijom, skoro je čovik poludio.

    o i kupi nam petrolina. 3. 'otrčati, odjuriti'. — Pošaljite našeg derana, on će to začas otkasat i tamo i vamo.

    osloboditi se'. — Bik se otkinio sa štrange.

    drugo oko. ~ se 'otvoriti se, rastvoriti se'. — Dida, otklopila vam se lula.

    čiti'. — Otkopčajte štrange konjima i skinite njim oglavnike, pa bacite malo sina da idu. ~ se 'odvojiti se (o kop

    i otkos, a veliki čovik i ode više otkosi.

    dobro okovano. 2. 'klepanjem naoštriti (kosu, motiku)'. — Pajo, uzmi babicu i kalapač pa otkuj kosu.
    otaj ta dva pileta što su se smrzla, pa će se ugrijat i otkravit. ~ se 1. 'odmrznuti se, otopiti se'. 2. (fig.) 'povratiti se, doć

    tkriješ istinu, ne vraćaj se. ~ se 'zbaciti pokrivač sa sebe'. — Svaku noć sam morala ustajat i pokrivat dicu kad se otkriju.

    Da se otkud ja pitam, bilo bi to drugačije. Izr. otkud tebe anđeli nose 'kojim dobrom'.

    e. Izr. ~ dušu 'spasti se'. ~ se 1. povr. prema otkupit (1). 2. 'iskupiti se'. — Sad kad je bolesna tila bi se otkupit za sve zlo što je
    no stanje, rastopiti se'.

    i'. — Mora bit čovik na mistu kad je od naše grane otpo. Izr. otpale mi ruke 'od teškog rada, zamora'; dabogda mi ruka otpala 'u

    iti (dug)'. — Zbog poplave koja nam je uništila usive, otpisali su mi polak porcije za ovu godinu.

    Krista je cigurno otpravila, jel se zdravo ćuti, a nikako da se porodi.

    tpušti konjima kajase, da mogu pit vodu iz kabla. ~ se 'prestati se držati za nešto, odvojiti se'. — Marko se najdared otpuštio i(s)

    re. ~ se 'osloboditi se vezanosti za što; izvući se iz nekog stanja'. — Dogo je trajalo, al je uspio da se otrgne iz svog siromaštva.

    mreti (vulg.)'. ~ se 1. 'stresti se'. — Stane prid vrata, otrese se od sniga i zakoraci u sobu. 2. 'osloboditi se, otarasiti se'. — Di si već tako du
    zolja ubode. 2. 'opak, pakostan (fig.)'. — Čuvajte se babinog otrovnog jezika.

    a svojim poganim jezikom samo okolo olajava pošten svit. 3. 'zool. otrovna zmija Solenoglypha.

    njezinim: kupit pa kupit! ~ se — 1. 'ukloniti što sa sebe (rukom, maramicom, peškirom), obrisati se'. —

    islim ispašće mi criva. 3. 'otrčati, odskakutati'. — Od velikog veselja što će i on sutra ić u varoš, otskako je za svinjama na jedno

    kamen. 3. 'dići se, ispeti se'. — Sunce je već vlsoko otskočilo kad su oni krenili sa salaša.
    anšag, vrime niiu je da se ženi.

    ukat, toliko ga je žega usukala.

    setu'. — Poslipodne ću se još jedared otšetat u vinograd.

    godine on se sasvim otuko.


    ud i obogatio. 3. 'stoga, zato'. — Ja, otuda ni necu njoj divanit kako je prija bilo.

    su se noževi svi otupili, tribaće i(h) naoštrit.

    nja, ostavit bure otvoreno. Izr. igrat otvorenim kartama 'ništa ne skrivati'; ić otvoreni očivi 'biti oprezan'; ostat otvoreni usta 'biti i
    čevidno, nesumnjivo, jasno'. — To se otvoreno vidilo da mu se komšija sveti.
    'rastvoriti, rasklopiti, raširiti'. — Otvorio je usta ko lašče. 4. 'započeti s radom'. — Naš sin je posto trgovac i otvorio je refeški du
    t džak, a ja ovako star bi ga i na tavan odno.

    '; po ~ (prodati, kupiti i sl.) 'po ovoj ceni'.

    nešto) kao spas'.


    znojav'. — Oznojio sam se da sve teče voda s mene. 2. 'zamagliti se, orositi se (čaša, prozorsko okno)'. — Mare, uz

    tit. ~ se 'opeći se, opaliti se'.

    aznih strana'. — Mlad jeste, al on pametno pabirči znanje od stariji.

    itelj našo niku packu od dračove žile, strašno peče dlan kad š njom opali.

    m pladnjove u koje je razlila skuvano meso i čorbu, počelo se već pačat.

    , po ~, pot ~, pri ~, ras ~ (se), u ~, za ~.


    ogo spavat od dragosti što ću putovat. b. 'odlaziti odakle protiv svoje volje'. — Kad ti nije dobro u našoj kući, pakuj se i traži seb
    o je mogli uvuć u am kad nije dovaćala do ždripčanika.

    ni j'aram, pa pušti volove da pasu.


    sobu. 3. 'nanositi štetu vrućinom, peći, žeći (obično o sunčanim zracima)'. — Sunce toliko pali već danima, da će s
    izgovarajući reči': križalicebogalicepukac i zatim ljube ruku)'. Izr. Bit na palori 'naći se pod udarom neke kritike'; d

    žaje dok mu sve ne odnesu.


    ovik kratke pameti 'umno ograničen'; palo mu je na — 'setio se čega'; dugačka kosa kratka ~ razg. (ir.) 'žene rasuđuju površno'; p
    3. 'mudra reč'. — Pustite Josu da nam i on kaže koju pametnu, pa ćemo se onda dogovorit.

    čo za pandura, i sad još izigrava vlast.


    vota'; — Taj ožiljak nosim na vratu otkad sebe pantim; panti pa vrati 'ne zaboravi obavezu vraćanja'.

    e oženili, vuku panj' kroz selo'; uništit do panja 'sasvim uništiti'; stari ~ kad se zapali 'star čovek kad se zaljubi'.

    kaje, a siltra će zajedno u mijanu.

    orme, platili paprenu cinu.


    če. 2. 'gvozdena kočnica koja se podmeće pod kolski točak'.

    lu, pa njim triba obuća. 2. 'dve osobe povezane nečim zajedničkim; dvoje (muška i ženska osoba)'. — Baš su lip pa
    će i doć, pa se zato nismo dobro spremili.
    '. — Olakšaj, sinko, malo korake, majki je nestalo pare, ne možem ja tako žurit. 3. 'novčana jedinica ravna stotom delu dinara'.

    aiše i upropasti materijal.

    i grejale peći u stanu)'.

    naš dida, al nisu ga dali iznet iz špitalja, paraće ga da vide od čega je umro. 3. '(obično s dopunom: grudi, srce, dušu) pri

    lica'. — Za vrime onog rata često smo parili košulje i gaće, al nikad se nismo mogli otarasit ušivi. 3. 'grejati parom, vrelom vodo
    ad nisam vidio kako se laste pare.

    — Parnim danima pridajemo mliko.

    aru smo jači'.


    laru Kuclalovu.

    o stezale u pasu, da bi bile što vitkije.


    će, povrće)'. — Ja uvik prvo pasiram paradičku, p onda je kuvam.

    i ostavio kabo prid vrata, mogo sam da padnem priko njeg. 2. 'spustiti se gubeći snagu'. — Toliko mi je bio težak d
    vodit pod ždripca.
    če, jedino njoj nisi đala.

    ni s prolića kiše.

    more i ona ga je u grob otirala. 3. 'trpeti zbog oskudice'. — Patio je jel je bio i ladan i gladan. ~ se 'biti izložen patnjama, mu

    u pazili na najmlađe unuče. Izr. Pazi (-te) 'molba, želja, zapovest da se pažljivo sluša, da dobro razmisli o onome št
    prodaje stoka'; zelena ~ 'pijaca gde se kupuje i prodaje voće i povrće'; mlična ~ 'pijaca gde se kupuje i prodaje mleko i mle

    ože biti i ovako i onako'; pečen i kuvan 'biti s kime u najprisnjim odnosima'; pečen si ti 'gotov si, svršeno je s tobom'.

    čka (v.) —; 2. 'količina onoga što za jedan put ispeče u jednoj peći'. — Za ris smo morali ispeć dvi peći kruva lzr. istrgnut is pe
    ovanjem vatre (kuvanjem, destilacijom i sl.): ~ rakiju'. 3. 'izlagati vatri kakvu materiju radi dobijanja njenih novih svojstava (

    2. 'mali neznatan deo prostora'. — Nema kod mene ni pedlja neobrađene zemlje.

    ko, a i da jeste, nisi valdar od pekmeza.

    ćete proć bol u trbuvu. 2. 'goroina, j'ad, čemer'. — Ostala sam sama na svitu sa svojim pelinom u duši.

    o pendžeraš kad padne na leđa.

    aziti'. — Dida su se i u osamdesetoj penjali po listvama na tavan.

    mazala salaš krečom. 3. 'čekinje na leđima svinje'. — Ovi bili svinji su tako okrugli leđa, nemaje peraje ko oni domać
    prekor'. — Dobit ~ 'biti grđen'.
    paperja. 2. 'naprava kojom se udara u tamburu, trzalica (v.)'. — Kupio sam tri koštana pera za tamburicu. 3. 'čelična ili od drugog

    mama krive?! 3. 'deo čarapa koji pokriva petu'. — Znam naštrikat čorape, al petu ne znam završit. Izr. bacit pod pet

    činjena veća ili manja očica kao kod pletenja za prihvatanje ili pričvršćavanje'. — Na kraju napravi petlju i natakni na ko
    furtom štogod petljate i smišljate podvale. 3. 'raditi nevešto'. — iđi vidi šta Tome, tamo petlja već čitav sat ga nema, a ja
    ćam po rakiju. 3. 'svečanost u devojačkoj kući, kada je postignut sporazum o udaji, veridbi'. — Naša Marica se udaje za S

    čas livo, čas desno pa je mislio da su kuće pijane, a ne on. Izr. drži se ko ~ plota 'slepo slediti kakvo mišljenje

    oji jako iskorišćuje drugog, zelenaš'. — Daje on zajam i pije krv paorima ko pijavica, uzimajući im zeienašku kam

    ine 'potpuno se smesti (fig.)' ~ ispod naše kvočke 'naš čovek'.

    — Morali smo ubit onog kera pilićara.

    la ga je padavica, zato su mu puna usta pine. — U galopu je dojašio iz varoši na salaš, siroma konj je bio
    o, ne žuriti se'. — Ajde, šta pipaš toliko ko da po jajima gaziš, pruži te noge i požuri. ~ se 'dodirivati sebe ili što na sebi'. — Umis
    ašnji mi je tako dosadan i pipav.

    na svakog obrlatit i propuštit kroz svoje ruke.

    nja, samo sidiš prid ogledalom i pirlitaš se.

    č će o detetu i nekim pticama)'. — Puštio je piskove 'zaplako'. 3. 'deo lule koji se stavlja u usta prilikom pu
    ra'. — Polak naše zemlje je pisak, zato smo i posadili u njemu vinograd i voće.

    kav tekst'. — Kad svi legnu spavat, moja nana uzmu plajbas i počme pisat pisme. 3. 'obraćati se kome pismeno, sla

    m'. — A, dite, dite, di si bio kad si sav piskav. — Voće je zdravo piskavo, triba ga najpre oprat, p onda ćete ga ist.
    doli i kupimo.

    čuje vesela pisma pa se i društvo ufriško razveselilo. Izr. Pismi je kraj 'svršetak čega'.

    metne pismo u kuvertu i zalipi je. Izr. Sveto ~ 'Biblija'.

    još ni trinest godina.


    lo popravit tu vatru u katlanki, da tako ne pišti, jel vako se nikad neće voda ugrijat. 3. 'slabo osvetljavati (o lampi, sve
    nika i bangalolu, on ne da pije, već se nikad ni ne trizni. Izr. ne zna se ni ko p'ije ni ko plaća 'svako radi što lioće': ~ za dušu 'ispi

    čvorno ~ 'najvažnija stvar'; dovest što u — 'dovesti što u nesigurnost'; goruće — 'vrlo važno'; fala na pitanju 'društvena forma
    ko da me pita da 1 je to istina? 2. (za koga, što) 'mariti'. — Ni on nije pito za nju dok je zdrav bio. 3. (koga, što) 'ispitivati, prover

    zvukove (o pticama)'. — Svako jutro ranim i uvik čujem kako lipo pivaje.

    adat — 'uzdržati se od suza', gorak ~, grčevit —.


    ći za njom. Izr. ~ iza glasa 'ridati'; ~ ko kiša 'jako plakati'; to je Bogu — 'to je žalosno'. ~ se (kome) bezl. 'hteti plakati, ose

    je šuškala i plamsala svila da je nisi mogo očima gledat.

    Kad si plandovo dok su drugi radili, sad kukaj.


    sti i sl.)\ — Čim se rasfdi, lice mu plane. 3. 'puknuti, opaliti (o vatrenom oružju)'. — Bili smo već blizo salaša, kad kogod istr

    3. 'osvetiti se'. — Slomio mi je najlipču voćku, ako ga uvatim platiće mi to. 4. 'imati neugodne posledice zbog kak

    ćkast (o kosi)'. — Zareko se da se dotleg neće ženit dok ne nađe divojku, lipu, visoku i plave kose.

    sloboditi se kakve teškoće'.


    icu, ~ košar'. 2. 'smišljati nešto da se kome nanese šteta, uvreda'. — Pazi ti na Bonu, sve mi s čini da on štogod ple
    vik znali taki lip kolač ispeć za Božić, a pletenice okolo i priko po njemu.

    ogo'; pliva pliva po vodi 'što je loše to ispliva na površinu'.

    jo vode. 2. 'kretati se u dubini vode pomoću naročitih organa, prilagođenih za tu svrhu (o ribama i životinjama koje

    kolska široka crna tabla na kojoj se piše kredom'.

    što ne okopate danas, završićete sutra.

    č'; slušat na po uveta 's nedovoljno pažnje'; uradit što s po muke 'uraditi bez napora'; uradit s po snage 'uraditi sa lako

    obu da svud pobacate vaše sigračke. 3. 'bacati jedno za drugim'. — Kad mu više ne triba, pobaca sve u pec.
    osnu. 4. 'udaljiti se u nekom smeru'. — Stidi se, pa je pobigla u sobu i eno je sakrila se pod krevet. 5. 'usl
    egom, snežnom belinom'. — Kad smo jutros ustali, imamo šta i vidit: svi krovovi pobilili.

    3. 'postati obestan, uzoholiti se'. — Starim, to se ne mož zaustavit, al kad mi je dobro, još pomalo i pobisnim.

    izmeniti se na bolje'.

    Čini mi se da sam ja tebe pobrko s kim, nisi ti Vranjin sin. 3. prouzrokovati pometnju, pokvariti'. — Baba Jela je pobrkala sv

    a pri sahranjivanju mrtvoga veraika'.


    da se curice potuku, al kad se to desi, onda su se i kose počupale.
    o pošli s kolima, a svi drugi su morali pišce poć. Izr. ~ za koga 'udati se'; ~ za rukom 'uspeti'; pošla mu karta 'počeo

    e pripovidat. Kad se Ante oženio, stric je zdravo podadro: nije ni došo u svatove.

    hranu životinjama'. — Podaj konjima zob. Izr. Podaj dici na volju, a sebi na nevolju! Podaj rukama pa traži nogama.
    čvrsto, da se bolje drži'. — Zid nam se iza kuće malo nakrivio, tribaće ga podbit da se ne svali. ~ se povr. prema podbit (1
    ko vijor. 2. a. 'podstaći na kakvu radnju'. — Nikad ona to ne bi uradila, da je nije ona kera, naša prva komšinca, po

    a bit da i(h) je kogod podbunio.

    čire na gujci. 2. 'postati star i nemoćan (fig.)'. — Nećeš se ni ti poderat, umrićeš kad ti dođe vrime.

    čeru. ~ se 'zagrejati se aikoholom'. — Vidim da ste se malo podgrijali iz boce, zato vam je vrućina.

    gušobolje (2. odnosno 3. februara)'.

    sin je dobar đak.


    m je vidim, mene žmarci podiđu.
    a da si podigo te višnje, nećemo valdar svud rasipat. 3. 'odgojiti'. — Nije bilo lako da majka samohrana podigne tro

    li na kolina.

    a razmaku vrha palca i vrha malog prsta, pedalj'. — Za podlancu mu je duži kaput. 3. 'mali neznatan deo prostora (fig.)'. — Šta n
    či su mu krvljom podlivene. ~ se 'ispuniti, zaliti se čime'. — Od jakog udarca sva mu se krv podllla po desnoj nogi.

    naša cica gladna, malo, malo pa se podliže.

    merava skretanje kola u levo i desno'.

    a ovaj je znao koga dalje triba i tako nije ni očo u zatvor. Izr. Kerećijom mašću podmazan 'lukav, prefrigan'.
    prase'. — Nije čudo kad se med tolikim prasicima nađe i jedno podmeče.

    snat, odebljati se'. — Dosta friško su se podmesili tvoji svinji; Vidio sam Remiju, znaš kako se podmesio, sve mu se podvoljak o
    — Toliko je bio pijan da su mu davali vodu misto vina, a on je furtom nazdravljo. Izr. ~ kome nogu, klip pod noge 'napakostiti k

    m uvik na vrime i podmirio svoj dug. ~ se 'smatrati se zadovoljenim'. — Svi' su se podmirili brez svađe, a i zašto bi kad je svako

    m odgojio od mog podmlatka, ne volim da kupujem od drugog.


    i mlad izgled'.

    mo 1 užnat?. — Podne će bit onda kad baćo dođu na užnu. Izr. Pravit ~ 'odmarati se'.
    ositi se'. — Či'm se i drugi sin oženio, biće nevolje, jel se jetrove neće podnet.

    doj'ke'. — Slabo stojim s mlikom, dite začas podoji svo mliko i ostane gladno, pa ga moram ranit na cuclu.

    umpir, peršin i šargaripu držimo u karmiću.

    je bolila glava da je moro glavu rukama poduprit. 3. 'podbočiti, osloniti'. — Kad nana podupni ruke o kukove, onda znamo da će bit bisa. 4

    pomen na umrlog (na sam dan sahrane, na šest nedelja, pola godine ili na godišnjicu smrti)'. — Javite strini i njezinima da

    m za njegovog sina.
    e kazo ni zašto.

    u radi obezbeđenja zajma'. — Podvezo sam za Janka kad je kupovo zemlju i, borme, sad, kad je propo, moram ja i pla

    tro prigovoriti kome, izgrditi'. — Sama si kriva što te dica ne slušaje, triba njima podviknit.
    noge pod sebe, puši lulu i gleda digod daleko. c. 'skupiti, saviti pod što, između nogu (rep)'. — Još nisam vid(i)la

    votinja'. — Ne znam kaki su ovo svinji ko da njim rana samo u podvoljku ostaje, tamo se debljaje, a slanina njim tanka.

    polagano sprema, jel triba nam i vrimena da stignemo prija ponoći.

    mi se Stipan pofalio da je najbolji u računu u njevoj škuli.

    siji)'. Izr. ~ ukiselo 'savijača sa kvascem umešena'; ~ uslatko 'savijača bez kvasca u testu'; traži proju priko pogače 'nije zadovolja

    — Ala su ti, Verka, male pogačice ko da si i(h) naprstkom pravila.

    gazit ne samo obećanje nego i svaku zakletvu.

    pa dok mi ne dođemo iz varoši, ti da pogladiš sve po sobi. ~ se povr.

    ~ bokalu u dno 'ispiti do dna'; popriko ~ 'pokazati svoj'e nezadovoljstvo ili mržnju prema kome'; ~ kome kroz prste 'oprostiti kom

    či i nije mogla da pogodi ko je. c. 'unapred odrediti, predvideti'. — Vračala baba da ne bidne mraza, kad ujtru sniga do

    a od kako je bolesniku pogoršalo. ~ se 'postati gori, lošiji'. — Mi smo očekivali bolj'e vrime, a kad ono, danas se još pogoršalo.

    i nedilju dana u gostima.


    pa sad ni rođena dica za njeg ne mare.
    Kerovi zalaju, a zecovi poiskaču iz kuružne i biž priko njiva. 2. 'naglo se pojaviti, izbiti (fig.)'. — Meni se činilo da

    činjenog'. — Živa ću se poist što nisam dala ćeri da se uda za onog koga je volila.

    spravno. ~ se 'izvaliti se jedno kraj drugoga, svi odreda'. — Kad sam došla kući, imam šta i vidit: moji se gosti poo
    ankaje i na jednoj gredi su se svi poizvrćali.

    i lita, a već se pojavila jesen.

    slomio ruku.

    đi zovi Martina nek on pokaže kako se jaši na takom konju. 3. 'osvetiti se kome zbog onog što je učinio'. — Samo da te ja vi'd
    čla u štetu u komšinski kuruz. ~ se 'prekinuti se, raskinuti se'. Izr. ~ od smija 'mnogo i bučno se smejati'.

    ti se dogodiio kad si taki pokisnut?!


    ažem, samo iđe za mnom i pokiva; istiraće me to is pameti.
    ća, vašanga i svakaki uncutarija. b. 'posledoji dan uoči korizme, pokladrci utorak'. — Danas je poslidnji dan poklada, triba

    su se monci ponapijali i u tuči se poklali među sobom.

    r je dobro došao'.
    Majka me je često vodila prid oltar Crne gospe, da joj se poklonim i molim da mi pomogne ako me kako zlo snađe.
    m loncu — 'mešati se u sve'.

    pokljukuše, samo da je ne bidne često, jel onda će motika, slabo da kopa.

    d i u tom času i(h) je sve neprij'ateljska mašingevera pokosila. 3. 'oboriti, srušiti'. — Kad je došo na prag, pao je ko da ga je kogo

    i pokraj svega volila i doiekivala.

    ć s klupe, svi se sigraje a t i sidiš ko da si se zalipila za klupu.


    i krov nad čim'. — Zasad smo naslon pokrili slamom dok ne kupimo crip. 2. 'imati na svojoj površini mnogo čega'

    Je 1, Grgo, nisi ti ovo tvoje vino pokrstio?! ~ se 'postati hrišćanin putem krštenja'.

    vaj naš pivac će jednog dana skočit i na astal kad budemo ili, tako je već pokućar posto.
    . 'od raznih osoba sakupiti'. — Znali su pokupit poljarinu, a sad niko ne čuva polja od štetočina. b. 'skupiti na jedno

    a u moralnom smislu'. — Nije on bio taki, dok nije pošo da se druži s Matom i Lukom, oni su ga pokvarili. ~ se 1.

    rodo bikove, mogli bi malo digod svratit da pokvasimo grlo.

    g sve izvuko i sazno što je tio.

    više lanaca.

    o travi, žitu)'. — Što kiša pada, to još nije nevolja, ja se bojim jakog vitra, od njeg će moždar žito poleć.

    u veliko jato. b. 'početi se kretati u vazduhu (o čemu bačenom)'. — Svi smo mi dobro bacali kamen po vodi, al kad je Joso njegov zaušiljo, p

    be starijeg brata ili udaje sestre)'.

    ako jutro polije redom sve za umivanje. ~ se 'izliti na sebe nešto tečno'. — Čvrsto drž taj lavor, nemoj da se poliješ.

    Izr. ne bi ni mačke polizale 'koliko je neugodna laž'.

    ka'. ~ imamo novu kvočku, metnila sam zasad polog pod nju, a sutra ćemo je nasadit.

    od naslam. 3. 'dati ispit'. — O, da ti se pofalim, danas je naš Đeno položio ispit zrilosti u gimnaziji.
    nila i u padu poljubila astal. Izr. ~ vrata 'naići na zaključana vrata'; poljubi pa ostavi 'okani se'.

    u se dida očalama al i tako jedva vide štogod proštit.

    je donela milošće. 2. 'oprostiti ili ublažiti kaznu kome'. — Sve su osudili i povišali, n'ikog nisu pomilovali.

    đu, uspostaviti mir, prijateljstvo'. — Dico, neću više da čujem da se svađate, oma da ste se pomfrili i lipo da se sigrate. 2
    zr. ni u snu ne bi pomislila 'nipošto, ni po koju cenu'.
    ajapurili od pića, on je pomišo vodu u vino. 2. 'dovesti u nered, smešati'. — Šegitje pomišo farbe kako ne triba i ma
    resti (o voću)'. — Danas smo pomlatili sve orase. ~ se 'potući se'.

    ć u novcu i radu, pa se malo otrgo posli nesriće, kad mu je sve izgorilo; — Drž se, Kate, evo stiže tebi pomoć
    čitav dan plaču, što ne mogu da pomognu baći, a oni su zdravo bolesni. Izr. Bože pomozi 'izraz pri početku nekog rada ve

    e nije tio ženit, a onda se brže bolje oženio i očo kod žene u kuću. ~ se povr.

    so da su ga metli pod jarca da ga pomuze.


    iti neželjen obrt'. — Malo su živili posli vinčanja, a onda se pomutio njev život i počeli se svađat i tuć. 3. 'doći u bo

    m sva creva napuniti mesom'. — Za dva sata smo ponadivali sve divenice i krvavice, i u mala i u debela criva.
    jedno po jedno'. — Tušta lasta se ponamišcalo na telefonske žice, izgleda da se spremaje za odlazak iz naši krajeva.

    o sve redom do marame na glavu. 2. 'navući sve navlake za jastuk, jorgan i dr., jedno po jedno'. — Danas smo ponavla
    m bolesnoj majki. 2. 'odlazeći uzeti sa sobom'. — Kad god je išo u varoš, pono je štogod na pecu da proda. 3. 'postati trudna'. —

    adi. 2. 'koji izražava pokornost, poslušnost'. — Manda klekne prid oltar i poniznim glasom počme molit.

    na noge; Zato što su te nagradili jel si dobar đak, to je i naš ponos.

    d, buktio je već u trećem. 2. 'snabdeti koga novim odelom, haljinama'. — Vecu ćemo ponovit za Božić, a Marko nek
    o da ne, ponudili smo ga s pićom i nasikli smo šunke da ide. ~ se povr. 'ponuditi (1.)'. — Ponudio se sam da nam kupi i donese š

    'grubo otkan vuneni pokrivač'. — Ako ti se spava, a ti se podvuči pod ponjavu i malo odžonjaj.

    ko kilometeri, zato smo uveče svi popadali od umora.

    i na salaš, uveliko su se već popalili lampaši po kućama, zato znam da je bio mrak.
    naprave štetu.

    puštili to malo dite da se popne na te rđave listve? — Moramo ga friško odnet kod doktora, zdravo mu se popela vruć

    mu ukrali buđelar.

    kovati'. — Bili su i(s) suda kod baćBode, sve su mu popisali i biće prodato da bi se namirio dug bangu.

    ć velik deran, nemoj se više upišat u krevet, jel ćete sva dica zvat popišanko, a to je sramota.

    popije. 3. 'biti pod uticajem alkoholnog pića, opijati se'. — čim popije dvi tri čaše, onda krene po mijanama i nema ga ku

    ćeš da ga popraviš, nemoj furtom vikat na njeg, lipa rič će prija pomoć. ~ se 1. 'ispraviti pogrešku, propust'. — Malo sa

    a gojiš, jel će svi konci na ruvu ti popucat. Izr. ~ od smija (od bisa, od muke) 'jako se smejati'.
    labašan, sad se baš fain popunio i niki zaokruglio.

    Nismo zbacili snig s naslama i grede su popuštile. 2. 'prestati se protiviti, postati pomirljiviji, blaži'. — Dobro, ja ću popuštit, rad

    a ne brinite, ja ću porađivat sama koliko bidnem stigla.


    š poranimo za dva tri miseca.
    oranili s branjem kuruza.
    — Sidi i nai se ko čovik, ne dajemo mi na porcije ko u mijani. 2. 'porez'. — Nisu nam smanjili porciju za ovu godi

    u mi se tako poremetio mišalj, da ne znam šta sam tio kazat. 2. 'doći u bolesno stanje, poludeti'. — Kad je čula za č

    e na svet'. — Porodiće se ovi dana.

    ili ste da dođemo danas i evo mi smo došli. 3. 'dati porudžbinu da se uradi, nabavi, donese'. — Poručio sam dva bureta od po sto

    gde da sedne'. — Ni danas ne znam zašto su me u svatovi ko malog derana posadili između snaše i đuvegije.

    ć ta posna rana. 3. (u imeničkoj službi) ono što služi post'. ~ imamo mi i mrsno, al sad je posno na redu dok ne dođ
    se 'porezati se, ozlediti se'.
    nu i sve su mu plikovi poskakali po tilu.

    mliko. 2. 'pokriti (se) tankom ledenom skramom'. — Jutros je malo poskorupilo al samo di je manja voda. ~ se 'na

    e jedini ostao na kraju'. — Či'tava grana je pomrla, poslidnji je osto i jedinijoš didaAntun. 3. 'najbeznačajniji, najgo

    uradi kako ti on kaže, pa nećeš imat nevolje.

    davno prišo devedesetu.

    atak, obaveza'. — Tvoj prvi će Poso danas bit da krave pomuzeš. b. 'ono što neko radi'. — Neću valdar ja prat košu

    d je kupovo zemlju, pa mu je sve imanje propalo. 2. 'neželjeno zatrudneti (za devojku)'. — Milka je posradala s Boltom, a on sad

    g nekog neuspeha'. — Ako si posrnio ne triba oma izgubit nadu, pa konj iđe na četri noge te posrne, di' neće čovik na dvi. 3. 'u

    a, post je do Uskrsa. 2. 'vreme kada se posti'. — Šta mi se fališ sa šunkama i divenicama kad je post. 3. 'blaža psovka'. ~ oma da

    čovik.

    a se suše. 2. 'smestiti na određeno mesto'. — Postavili smo strašiia na njivu, da sačuvamo sime od vrana. 3. 'sprem
    ć su pivali i svirali, pa nije čudo što su najutro malo svirci posustali od umora.
    glavi da je operem, sav sam prašnjav.

    ovr. — Pijani se posvaljivali u jendek ko da su džakovi a ne ljudi.


    am uskršnje jutro, pa da se naidem posvetilišta, dosta mi je bilo ove posti do Uskrsa.

    t kandžijom po leđima.

    opo malo poškropi i ni jedna kap ne padne na sve nas koliko nas tamo ima.
    katane. b. 'zgrada u koj'oj se nalazi takva ustanova'. — Nisu nam napravili novu zgradu već su poštu metnili u jednu staru ku

    čuvala.

    zacigurno manje bit.


    ći znanje, iskustvo'. — Ako oćeš da bidneš sam svoj gazda, onda se moraš na vrime i dobro potkovat.

    kožio, furtom kupuje zemlju i vinograd digod nađe.

    ala i sebe i dicu.

    a kvascem)'. — Jesi 1 potkuvala kvas za pogaču?

    e bio potop svita.

    — Ajde, potuj i ti koju kašiku brašna, pa ćemo za sve ispeć fanaka; — Vidi ga, ništa nije potovo, a sad stao u red da dili sa svima.

    kome j'e razastrt veš za sušenje'. — Morala sam s dva potpačala potpačit košulje tako se štranga istegla. ~ se 'podboč

    ojasom, kaišem'. 2. 'dobro se pripremiti za neki posao (fig.)'. — Moraće se momak dobro potpasat ako oće da se pokaže prid curo

    o malo našeg siromaštva podilit njima da rastuckaje.


    đusobno se pomoći'. — Dica su ostala brez roditelja, pa sad će se sami potpomoć i tako izlaze kojekako na kraj sa životom.
    — Kažem ti da mi ne gaziš bašću, jel ako nećeš da me poslušaš, potpujkaću kera na tebe.
    potrevim, biće nam kraći put. 3. 'učiniti što baš kako treba; doći kuda u pravi čas'. — No, ovaj je baš potrevio kad ć

    povinu i sl.'. — Novac je samo teško zaradit, a zdravo ga je Iako potrošit. c. 'pojesti'. — Pušeno meso se priko zime potroši. ~ se

    a na kola i otkaso da stigne prija mraka. ~ se 'strpati se redom svi'. — Stričko su došli na soncama, a mi smo se bržebolje svi pot
    piso p onda piši nanovo, al lipče da bidne. ~ se 'slomiti se, uništiti se'. — Kola su se privrnila i potrvo se jedan toč

    a mi paori radimo, radimo, a onda naiđe led i sav rod nam potuče. ~ se 'pobiti se'. — Puštite dicu nek se svađaje, samo nek se ne

    ~ se 'udati se redom jedna za drugom'.

    oustaju i onda smo mi sili za užnu.

    tražim, a on se povalio na opakliju i baš ga briga što mi radimo.

    i dida ležo. 2. 'uzeti koga sa sobom'. — Bilo mu je draže nego da su ga poveli jutros u varoš. Izr. ~ kolo; ~ razgovor. ~ se 1. 'po
    onja za ogradu. 3. 'staviti preko glave svezavši rubove'. — Obradovala se marami i oma je povezala na glavu. ~ se 1. '

    . 2. 'posetiti koga samo na kratko vreme'. — Ako ujtro naiđem pored vašeg salaša, gledaću da makar malo povirim

    '. — Od juče na danas, povisila se cina kenjači.

    žem ja mog malog brata povit? 3. 'povezati, previti ranu'. — Operi ranu rakijom i povi je čistom krpom. ~ se 1. 'saviti se'. — Vit

    gli do povlate, ja ne znam dit povlatu.


    . Bit u povoju 'biti u prvim počecima razvoja'. izać iz povoja 'postati samostalan'.

    sta, izbljuvati'. — Friško podigni dite, sve je mliko povratilo na sebe. 3. 'dovesti natrag, vratiti'. — Jesi 1 mogo da povratiš svinj

    tariji brat, kad se rasrdi, prvo što uradi uvik povuče šešir na oči. 3. 'naglo trgnuti'. — Bolto bisno povuče za štrangu

    od koga) uzeti na zajam, na upotrebu šta tuđe'. — Pozajmio sam sime od Vece, neće da primi novce, kaže da mu vratim u novom

    aše komšij'e kad stignete kući'. 2. 'poručiti, javiti što preko koga'. — Pozdravili su vas baćo i nana da dođete u svatove našeg Ivan
    zvoni na pozdravljenje, a ja se još nisam naspavala.

    e rabadžija čim ga vidim kako kosu drži. ~ 'prepoznati se'. — Nisam još ni oči otvorio, pozno se po glasu moj stari drug.

    o pozobali, nestalo je ilo s astala ko da je pometeno.

    ~ se povr. — Ako me ne pozovu, ja ću se pozvat i sam.

    će ona još majku kad joj padne kuća na leđa, a uvik se svađala š njom dok je bila živa. ~ se 'potužiti se'. — Sama je kuvala n
    sam se požderala što sam je puštila samu na tako dalek put.
    smo mu da dobro uči i da postane dobar doktor. 2. 'osetiti prema kome sklonost'. — Ko bi te takog odfpanog i prandavog poželio
    ak (o muškarcima)'. — Malo je momaka ostalo u selu, jedni su našli poso u varoši, drugi se poženili i cure nam ostale neudate.

    i sa jednom požunskom merom (1100—1200 kv.hv.)'.

    berete, vrlo se naoblačilo, da vas kiša ne uvati. ~ se povr.

    adujem se što sam se opet dočepo mog kućnog praga. Izr. obijat tuđe pragove 'potucati se po tuđim domovima'. prikora

    kom pranja)'. — Kad pođeš u varoš kupi mi jednu pralju, ova se već raspala, pa ne stoji čvrsto kad se pere.

    prasica'. — Prasećiji rep uvik stoji uspravno ako je prase zdravo.


    ek kupi praška za glavu.

    . ~ se 'rastajati se s kim, pozdravljajući se pri rastanku'. — Došlo je vrime da se prašćamo i idemo kući.
    ne kiša, ugušiće nas ovo prašenje.
    mož od nje oči otvorit.
    ćemo prašit kuruze, jel vrlo se stvrdla zemlja. ~ se 'stvarati oblak prašine'. — Kod vršidbe ne samo što leti sitna pliva nego

    sa sebe odgovornost'; ruka ruku pere 'uzajamno se pomagati'. ~ se povr. 1. prema prati. 2. 'pravdati se, opravdati se (fig.)'. — Ne
    du pratili na groblje. 3. 'posmatrati'. — Pratim ja vas i ako nisam tamo med vama. Izr. ~ očima 'gledati pažljivo (ko

    stvaran, istinski'. — Dok je bila divojka, nije pokazala pravo lice. 4. 'onakav kakav treba da bude'. — Pogodićemo i mi svirce pa

    r. — Ružili su Tomu, a on se pravdo da nije kriv što se Teza okliznila i pala.

    to nisam izašla da vam otvorim kapiju. ~ se 1. 'davati sebi svojstva koja ne odgovaraju stvarnosti'. — izno je baćin
    m otkale je došo u naš kraj. 3. 'kako odgovara čijoj želji, po volji'. Moj je čovik taki po naravi, sve mu je pravo, nikad se ne tuži.
    ćeš valda prazna kola tirat čak u varoš. Izr. Prazno bure većma buči; Praznom divanu nikad kraja '(v. 'divanu nikad kraja')

    ča kaže da je kod ubistva vetar naneo jedan prcov, što je ubica, posle dugog vremena ispričao svojoj ženi, a pr

    đuje kao svoje (služi mu kao materijalna osnova u razvoju sopstvene porodice iako živi u zajedničkom kućanstvu)'. — Ba
    kaiša di je pređica.
    će tražit po njegovom da bidne.
    šotoška ~ 'svečana pregača tkana vunicom raznih boja'.

    ga koliko može stati u tako sastavljene dlanove i prste'. — Ujna mi je dala punu pregrštu ora.
    pravi ga Marija snaš Tinkina; 2. 'doček zeta na godišnjicu braka'. — U nedilju će moja nana da prave prelo svome
    e, i ja prelja kod Kate kad je u nedilju pravila prelo.

    uzmi je za prem da se ne posičeš.


    tona koji se prelivaju'. — Veliki žuti mačak se namistio u zapećak i počo je tako zdravo da prede da smo ga svi u sobi

    iran, furtom pribaci jednu na drugu nogu. 3. 'baciti dalje nego drugi (u nadmetanju)'. — Bartul je pribacio jedan plosnat pirjak od svi najda

    gi sokak i tamo se izgubio.

    3. 'izravnati se u obračunavanju, namiriti jedno s drugim'. — Dosad si, komšija, ti davo meni sime za žito, ja davo tebi kuruz, najbolje da sv

    je manje, mora da si se pribrojio, moraćeš još jedared brojit.


    čest. b. 'obred pričešćivanja'. — Za pričest svi kleknu i onda dobiju u usta po jednu ostiju.

    čuvaj se vode.
    '. — Najpre smo išli na koli, a onda smo od Bajmoka put do Subatice prišli pišce. 2. a. 'promeniti mesto p

    sve nako što su mi propisali. ~ se 1. 'prestati protiviti se'. — Nisam se prido, mene su zarobili u borbi. 2. 'prepustiti se potpunoj nezi i brizi

    lim, a ti pridigni da još koji put okrenemo, jel sa će žena vikat da je dosta kartanja. ~ se 'malo se oporaviti'. — Samo što su se did
    amet da uj(u)tru dođe kući.

    olio je naprid a za njim su svi ponavljali. 3. 'prednji vo u jarmu, konj u zaprezi, predvodnik u stadu'. — Samo dobar vo mož bit p
    estane želja za hranom'. — Bio sam jedno vrime zdravo gladan, al izgleda da sam prigladnio kad mi sad ne triba ilo.

    e doktor prigleda.
    e da znamo oće l danas snet koja. 2. 'propustiti, prevideti'. — Kako to brojiš, kažeš da ima deset džakova, a ima samo devet. —

    e tvoja pućka prigorila.


    n izraditi, preudesiti'. — Niki dan sam bio kod Lozije, na mom starom salašu, on ga je tako prigradio da ga nisam više pozno.

    rigrizem, jel od jutros još ništa nisam io. Izr. jezik prigrizo, dabogda! 'prekor onome koji kaže nešto uvredljivo'.

    ija se mladež drugačije vladala. 4. 'radije'. — Prija bi te dala i za Vranju, samo ne za onog pijanca Đuru.

    se prijavio žandarima.

    dravlje je najpriče od svega, jel ga ne mož ni kupit ni ukrast. Izr. Prika pila 'dužna pila' (sa kojom rade dva radnika istovremeno).

    iša. 3. 'raskinuti poznanstvo'. — Kata je prikinila s Matom. 4. 'narušiti (mir, tišinu, ćutanje)'. — Svi smo najdared zaćutili dok komšija ne vik

    (z) špajca prikokvasac da ga metnem na vajling s fankima.


    g snažnog osećanja'. — Kad je Vince ugledo snaš Marijinu lipoticu Lucu, prikovo se na mistu, ko da ga je kogod uvra

    i bilo pa nije.

    ili u njevu viru, drugačije se nije mogla udat za Jovu. 3. 'dati novo ime'. — Je, Antune, ja tebi furtom Lazo, eto prikrstila sam te.

    štile svu slast.

    ležo, jel taj povazdan krevet gnječi.

    o lep, lep kao ikona'; na priliku 'poput čega'; na svoju sliku i priliku 'poput sebe'.

    čiva bola.

    e teško, al kogod će morat prilomit ovo stanje, pa kako nam bidrie. Izr. ~ priko kolina 'doneti odluku bez razmišljanja'. ~ se 'odlu

    acko se uvik po dvared primetne, dok se druga dica primetnu jedared.


    crna zemlja 'sahranjen je'; ~ na sebe 'preuzeti s voljom'; ~ na noć 'dati prenoćište'; ~ prsten 'veriti se'. ~ se 1. 'preuzeti brigu o kom

    ćke ne okrešem, borme, sad osićam da sam se primorio.

    e duže nego što se očekuje'. — Čekali smo još prošle nedilje, al nije još rodila, fain je prinela. 3. 'učiniti nešto čijim vlasništvom'. — Zato što

    će u našoj košari.

    buku u muško. ~ se 'obući se u drugo odelo, u druge haljine'. — Ženski svit obično kad je u svatovima, za veče se priobu

    m došla sebi.
    otleg snosit pokošeno. 2. 'ptica selica iz porodice jarebica, zool. Coturnix coturnix'.

    — Dodaj mi magarčiće da pripnem košulje kad prostrem da se suše. ~ se 'propeti se'. — Ako ne možeš dovatit, a ti se pripni malo

    '. — Bolest je lipo pripolovila, a bilajeuvik puna i okrugla.

    sam se tušta lipi pripovidaka naslušo.

    smo ga svi razumili. 3. 'neobrazovan'. — Osto je sam i siroma, a tako će valdar i umrit ko priprost čovik.

    drugog pritiskati'.
    stariji su njim poumirali i sad su dica pripuštena sama sebi. 3. 'pariti se (o životinjama)'. — Tribalo bi prip

    đivanju'. — Zato i ćuti, što se priračuno na našu štetu.

    e ti priradio.

    na. 3. 'zavoleti što'. — Tako mi je taj deran za srce priraso.


    vanja'. — Baćo su se priselili u varoš, a mi smo ostali na salašu. Izr. ~ na onaj svit 'umreti'.

    eš izbit na gvozdeni put. 3. 'sprečiti, onemogućiti kakvu radnju'. — Kiša mu je prisikla put. 4. (kart.) 'prepoloviti pre po

    radio da nisam ni ostio, a prisidio sam nogu.

    dosti se prisilio radom.

    pregnu u poso. ~ se 'naglo se prekinuti, prestati na neko vreme delovati'. — Kad sam ga vid(i)Ia na pragu, rič mi se u grlu prisikla. Izr. prisik

    e, gazdarice, prisnac, sve se "razbolio" pa ga triba kašikom vadit iz tepcije.

    se nije udala, a već je i mlađa joj sestra prispila zaudaju. b. 'biti zreo, sazreti'. — Ove godine je, zbog lipog vrimena
    vanu i Loziji; Ivan se oma javio da zna, al štogod zamuca pa ga Lozija pristigne i prvi odgovori. 3. 'postići veći usp

    e on najglavniji.

    ula u šoljcu, da sam trag pravila do moje kuće. ~ se 'prepuniti se'.

    nu)'. — On je tako naučio: čim dođe kući is škule, oma se prisvuče u njegovo staro ruvo.
    . prišit prišijem svr. 1. 'prićvrstiti šivenjem'. — Roze, oćeš mi prišit puce na košulji? 2. 'nadenuti kome drugo ime, nadimak'. — S

    čovika.

    da je već pritiro šalabazajući.

    če cilom rukom, nemoj samo sa dva prsta. 2. 'dovesti u stanje koje izaziva osećanje tereta'. — Nije lako kad ostaneš sam, a v
    'opominjati plašeći posledicama'. — Šta se na me dika priti da moram njegova bit, jel će mi porazbijat pendžere, ako ne

    — Mislim da smo pritovarili, teško da će to jedan konj odvuć. ~ se 'prejesti se'. — Toliko smo poili i pritovarili se, pa nam je sa

    v na kući, ima dosta polupani crfpova.


    anju (ir.)'. — Daće on, nije da neće, al se nece pritrgnit.
    čo u svinjak, jedva smo ga lopatama pritukli.
    — Zet se s početka tuđio, al posli jedno po godine se sasvim pritumio i bio je ko i svi naši.

    e stanje, primiti sasvim drugi oblik'. — Općinar uzme u ruku artiju, a ona mu se pritvori u goluba. 2. 'prikazati se druk

    štogod privagne novaca.


    skočila, nisi moro privalit toliki put. 3. 'prekopati, pripremiti za sađenje'. — Malo dok vrime otopli, oma ćemo privalit bašču. ~ se povr. priv
    zborio i s otim nas je privario. c. 'ne opravdati očekivanje, nadu'. — Kad sam sveo sve račune, onda sam vidio da su me moji računi privaril

    palo'. — Pruži ruku, da ti privatim taj rukav, kad si ga moro pokidat. 2. 'podržati ono što je drugi započeo'. — Joso
    edno dite zatečeno, moj sin sa prvom ženom, dvoje privedeni i sad imamo najmlađe, naše iz ovog braka, svega četvoro,

    iti uza što'. — Kad je konj krenio galopom, Joso se privije po njemu. 2. 'naći utočište u koga'. — išo je on svud po svitu, a sad se

    u), okrećući je na naličje'. — Još je to sasvim čitav kaput, samo ćemo ga dat privrnit. c. 'okrenuti list knjige'. — Kako ti, Blaško, čitaš, kad ni

    čivi prizir viri.

    sve sino i sadili ga u kamaru. 3. 'izazvati interesovanje, pažnju prema sebi'. — Trkački konji su ga privukli da i on do

    đ ćemo naslam, pa ćemo dobit veliko zatvoreno misto za mašine.


    oš jedan pono.
    o ko ukopan.

    đoj nevolji, al Tune se mlogo prnjio dok mu je gazdašag rasto.

    upak'. — Probajte samo dirat tu curu, da vas moje oči vide. 3. 'obukavši odelo (obuću) utvrditi da li odgovara za upotrebu'.
    o se i samo tira kera.

    idi, naš je deranac posto momak, probili su mu brčići. 3. 'prodreti, provaliti'. — Ako voda probije nasip kod gvozd
    e je tako štogod probolo ispod rebara da sam se savio do zemlje.

    ko te je istuko?!
    at. 2. 'zadati nekom bol čupanjem za kosu'. — Budi dobar, jel ću ti pročupat tu tvoju gustu kosu. ~ se 'zadati jedan drugome bol
    u volili posli užne malom šumicom da prođu. 3. 'probiti se, prodreti kroz što'. — Tio je priskočit lecu i u tom stane na nju, a klin

    ako (pošto) čuo tako (poto) i prodo 'reći nekome tačno onako kako se čulo'; ~ žito na nogama 'prodati još dok je zeleno u polju'; p

    čisto produvo.

    žio samo na koji dan, a sad se već fain vraćanje produžilo. ~ se 'nastaviti se'.
    rpim. Izr. ~ kome kroz prste 'postupiti blago, popustljivo'.

    ori. Izr. Bog iz tebe progovorio 'neka se obistini ono što si rekao'.
    je progrizla bakarni koto.

    ati, pretrpeti'. — Ko snaja dosta je progutala dok joj je svekar bio živ. 4. 'ne izreći potpuno do kraja'. ~ bolje je da p
    će tako biti slađa).

    čovik prokarto?!
    niji u košari.

    ati kiseo, uskisnuti'. — Na ovoj vrućini prokiso nam je gra od podne.

    o, samo kad ne bi tribalo ti(h) prokleti novaca. Izr. ~ bio (bila) 'grdnja u velikom gnevu'.

    ći iz jajeta, probiti koru ili ljusku kljunom'. — Danas se prokljuvalo prvo pile.

    u se na drugoj prokurvala.

    — Proletilo mi je dvaest godina ko ništa.


    a'. — Toliko si napunila zdilu da mi se prolila čorba iz nje.

    dane u nedilji prolumpuje.

    — Ajde, promeljaj već jedared da te čujemo šta oćeš, kaži.


    obio sam nov. 3. 'razmeniti krupni novac u sitni'. — Duka, možeš mi prominit jednu stotinu, triba mi sitnog novca. ~ se 'zameniti se jedno

    . — Tamburaši su svirali pod Stankinim pendžerom, a mi, 5im smo zapivali, ona se promolila kroz pendžer.

    sin posto prokator. 3. 'početi nositi jaja'. — Juče sam čula da kokodaču kokoške, valdar će onda pronet. ~ se 'poznati, postati poznat svim

    o se ko niko njegov i sa svakim se samo svađa i dotirava. 2. 'odati se nemoralu, pokvariti se'. — Na žalost, moja je
    dovo moro je dočekat propast.
    postati mršav, omršaviti'. — Našo sam se s Vincom, dugo ga nisam vidio, čini mi se da mu je lice požutilo i propa

    jel je i ona u sobi. 2. 'podići se na zadnje noge (o životinjama na četiri noge)'. — Čim joj pokažem komadić kruva, kerica se oma

    čoporu, a onda su mene propuštili naprid. 3. 'omogućiti prelaz u viši razred'. — Kažu da baš ne uči najbolje, al valdar

    e kuruzi proridili, moraćemo popunjavat.

    raj našeg salaša.

    — Prosili su je već dva momka, al ona ni da čuje za udaju.

    ma 365 dana'.

    a mu i na godinu dobro bidne.


    al uvik prostft. 3. 'raširiti veš na uže da se suši'. — Prostri košulje još dok ima sunca, nek se suše.
    će kad izraste.

    oj dužini'; leži ko — 'paralizovan'.

    tegnem tilo, vi me probudite kad tribalo ić. Izr. ~ noge 'prošetati se'. ~ se a. 'ispružiti svoje telo'. ~ oma da si išo napolje, šta mi s

    ekakim bitangama.
    čala, tako je friško prošla. ~ se 'proskakati se'. — Puštio sam sve svinje iz obora, nek se malo protroe po avliji.

    utra nakupilo'. — Provalio mi se čir i sad me ne boli više. 2. 'postati nezasitljiv (fig.)'. -Ta, on ne ide već ždere, ko da mu se trbuv

    u, velikog bika prodali.


    me negde'. ~ ujo mi je obećo da ću kod njeg da provedem cilo lito. ~ se 1. 'probaviti neko vreme u zabavi, proveseli
    Mrak jeste, al je noć providna.
    ratima od tavana većma izrizat da se mačke mogu provuć.

    zr. zabadat u ništo svoje prste 'mešati se nepozvan u tuđe poslove'; imat nešto u malom prstu 'nešto temeljno poznavati'; imat du

    ko ~ 'jako drhtati'.

    i'. — Kaki bi mi bili ljudi kad ne bi prosjaku pružili komad kruva. ~ se 'leći ispruživši se'. — Kad se umori, onda se pruži na krev
    iži'. — Marko mu je prvi komšija, a kažu da je prvi komšija najbliži rod. 3. 'koji se javlja kao početak čega'. — Ula
    do krenio po mijanama.

    m'. — Kad ja puknem bičom, taki se pucanj čuje ko da je puška pukla.


    a nas dicu i pućkali dim iz lule sa dugačkim kamišom. 2. 'izvoditi glasove "pućpuć" (o ćuranu, prepelici)'. — Čim se pojavim s k

    dar sam senaio voća kad sam cio vik provo radeć u pudarini.

    ča i pudaruša kaku triba tražit.

    ćete, al moj sin je puki otac! 3. 'neznatan'. — Zamisli: tužio je čovika za puki sto dinara.
    2. 'ispaliti metak iz vatrenog oružja, proizvesti pucanj'. — Daj mi pušku da i ja jedared puknem. 3. 'naglo

    lije su pune ploda. 3. 'koji je navršio određeno doba života'. — Nije joj sin imo ni puni šesnest godina kad je umro. Izr. ~ misec '

    đemo u polje. Izr. ~ kome glavu, uši 'siviše mnogo govoriti o čemu'. ~ se povr. — Boce su se punile dok je trajalo vina u bu

    ći drugome'.
    druglj.)'. — Vidi onog purovka: trpa se med najlipče cure, ko da su ga one željne.

    oji voli samoću i izbegava iz raznih razloga druženje s ljudima'. — Ni s kim se on ne druži, provodi život ko pustinjak.

    konzerviranja'. — Izr. Ne puše jedan duvan 'mrze se'. ~ se 'dimiti se'. — Lipo j vidit kad snig sve pokrije: crveni krovovi salaša po
    ala duguljasti limeni šuplji valjak, koji se punio rukom sitno iseckanim mesom — izmešanim prethodno s
    ivenice u pušnici.
    primimo na jednu noć, mi smo ga puštili da spava kod nas. 3. 'osloboditi'. — Zarobili su ga, al su ga friško i puštili iz zarobljeništ
    gvozdenog puta, p onda skreni livo. 3. 'život, trajanje'. — Nema smrti dok se ne stigne do kraja puta. Izr. Stat kome na — 'omes

    njeg, rabadžija je to.

    ćanje troška'. — Bio je siroma al nikad nije živio na tuđ račun. 3. 'spor, razmirica; zajednički posao'. — Nas dvojica imamo da

    ću pod stare dane kod ćeri bit. 3. 'određivati, odmeravati cenu'. — Ja sam očekivo da ćete mi jeptinije računat.

    ć tri godine ne rade zemlju, izdaju je pod arendu. Izr. Malo radi, malo kradi, malo će dat Bog, pa će se pošteno živit.
    one radne kajase donesi.
    če rafiju, triba je isić za vezivanje vinograda, jel sutra ćemo, ako ne bidne kiša, vezat vinograd.

    ola, kaki si, nikad ti duša raja neće ugledat 2. 'prekrasno mesto, ugodno za život'. ~ imam salaš sav u cviću, a oko njeg samidra

    —, ~ dudovača (od duda), ~ od zerdelija (kajsijevača), ~ brbljača 'rakija uopšte (fig.)'.


    )'. — Nek bidne sve kako triba, rakijare se moraje lipo primit, a na nama je da se odlučimo.

    ako kiše bidne. Izr. dok mi je na ramenu glava 'dok sam živ'; slegnit ramenima 'pokazati pokretom ramena svoje pristajanje' uvu

    ka bila rana zbog smrti matere, kad joj umre i otac. Izr. na keru rana, na keru i zarasla 'nije to ništa (kad je reč o lakoj rani)'.
    č odmila u tepanju'. — To si ti, rano moja. — Zašto, rano, ne slušaš tvog baću?
    — Rana trišnj'a je već procvatala. — Od ranog ditinjstva je volio konje.

    pravi ranilac, uvik prvi ustanu.

    će je naša trišnja procvatala. 2. 'pre određenog ili uobičajenog vremena'. — Ranije su se manili posla. 3. 'na po
    se posli rasanio, tek sam prid zoru malo zaspo.

    ascipila se ona debela daska od koje smo tili listve pravit.


    e, jel ako ti ispadne, sva će se rascopat.
    rascvatale, možem i(h) bacit na đubre.

    ru. ~ se povr. — Rasiko sam se na nož kad sam kruv siko.


    sve potrošit.

    od blata nikud.

    — Raskidali su se oblaci, valdar neće više ni padat kiša.


    je primila rakiju, a sad oće da raskine š njim, udaće se za drugog. ~ se 'prestati postojati'. — Raskinili su se oblaci.

    im je popio koju rakijicu, raskokodako se, pa ne mož od njeg do riči doć.

    i se udobno i bez ustezanja, osećati se prijatno'. — Tolikojeveć dolazio kod nji u goste, al nikad se nije znao raskomotit, osi
    čavši se rastvoriti odeću'. — Raskopčaj se da vi'dim taj lipi prusluk.

    la. ~ se 'stati raširenih nogu'. — Bandaš naoštri kosu, raskoraci se i počme kosit.

    im je malo napunio stomak, oma se i naš gost raskravio.

    čit prija vršidbe, jel nećemo imat di sipat žito.

    a vidim šta imaš u tom tvom bućuru. ~ se 'raširiti se'. — Šta si se raskrilila s tvojim sigračkama na srid sobe.
    e iz leca, već koji put sam se na njl raskrvavila.
    ćilo se, sad moraje u nadnicu da ne umru od gladi.

    metnit u dunc višnje, al su se raskuvale, pa ćemo i(h) poist.

    čizme su mi se raskvasile od blata po kojem sam moro ić.


    upovat jaja.

    ra'. — Kome je to palo napamet da se raspare ona dva dobra konja.

    ta ne spališ te tvoje stare opanke, vidiš da su se raspale; — Volim ovo ruvo i nosiću ga dok se ne raspadne.

    će ništa da da.

    elu i ne vraćaj se dok ne saznaa istinu.

    rasplako, kad izgubiš najdraže.


    rukama, moždar će se vrane rasplašit i odletit da nam ne prave štetu.
    ldar joj se štogod nije dopalo i rasplete svu, pa krene ispočetka. ~ se 'raspustiti pletenice, kosu; razmrsiti se, razvez

    aspustiti se'. — Badavad su njegovi to pokrivali, al kad se on raspojaso znao je i po tri noći bančit.

    ugu'. — Za raspon na plugu se obično vežu uzde i tako je lakše držat plug i upravljat konjima.
    asporu od pluga. 3. drvena motka (oko 80 cm. dužine, čiji se krajevi vezuju za alke upregnutih konja)'. — Moramo
    čega pa i raspradle.
    me raspravit pivca. 2. 'rešiti međusobni spor'. — Neću s tobom, to ću ja raspravit s tvojlm baćom.
    ad kraja njevom raspravljanju.

    stavit da bidne dobro.

    prelje late i raspredu, milina i(h) je gledat, pa još kad uz to i zapivaje preljske pisme.

    Raspuštili su dicu i sad niko š njima ne mož na kraj izać. 3. 'rasplesti, opustiti kosu'. ~ imala je pletenice, a sad je raspuštila kos
    č, a ne znam zašto mi se u peći sav raspuzo?!
    dit, razljutiti se, naljutiti se'. — Rasrdio se na me samo zato što sam jedared s komšijom očla u kolo.

    Raste trava po ciloj avliji. 3. 'povećavati obim, narasti'. — I naše selo raste, sve nas više ima. — Frišak je bio kvas

    o se više rastanjila neg što triba, pa je friško vatra stegnila, zato nije narasla pogača.

    rastavio i sastavio. ~ se 1. 'rastati se, odvojiti se'. —Jedva su se rastavili toliko su se zakrvili. 2. 'raspasti se na delove'. — Konji s

    — Bure se rasteklo, triba stegnit obručove.


    ći kazivanje; otegnuto, lagano govoriti'. — Kad bać Nikola rastegne divan, niko ga ne mož iščekat da kaze šta je tio. ~ se 'ra

    strembuvalii.
    vi štogod da mi pomognete. Izr. ~ od posla 'rastrgnuti se'.

    ala, sva su se jaja rastroćkala.


    kakvog reda'. — Rastrvilo se svudan alata di su radili, sad moramo svi za njima kupit.

    , to ga je i upropastilo. ~ se nesvr. prema rastrgnit se.


    ću i tebi novo ruvo.
    drugom materijom praveći rastvor'. — Rastvori malo više modrog kamena, a manje kreča. ~ se 1. 'otvoriti se, raskl

    ratko vrime je rasuo sve što je imo. ~ se 'prosuti se'. — Rasuli su se klinci i(z) škatulje. 2. 'rasturiti se, razići se'. — Kako to
    s knjige pridičiš. ~ se 1. 'osvetliti se'. — Odjedared se rasvitlila cila soba, zato što je sivalo i grmilo napolju. 2. 'pos

    dok ne rašcešljamo vunu.

    m, vako je zdravo jak sirćet.


    če da triba raščupat peršin i šargaripu, a vi još ni danas niste to uradili; — Kako si se samo tako znao raščupat, ko da si se s vit

    e dice, al sve se to poženilo i poudavalo, a onda se raštrkali svaki za svojim putom.

    mi to klince dono, ni jedan nije ravan. 3. 'pun, ceo, čitav'. — Sad je ravno misec dana kako je uzajmio a kazo je da mu triba sam

    e'. — Jutros se tako razastfla magla da se prst prid nosom ne vidi.

    zbisnili se ovnovi pa se već dva sata buckaje ko ludi.


    driti se (o vremenu)'. — Kako se sinoć smiknilo, a vidi jutros se sasvim razbistrilo. 2. 'osloboditi se zbrkanosti'. —
    av razbolio, ne mož ga sić, već ga kašikom moramo vadit iz tepcije.

    ćem broju lica'. — Razdo je novac mlogima, računajuć da će od kamate živit, a dužnici sad neće da mu plate kamatu ni d

    mo jednu pcovku od tebe, usta ću ti razderat. ~ se 'razvikati se'. — Šta ćeš ti kod nas? ~ razderu se baćo na komšiju s kojim ve
    e staro ruvo je razdilio prosjakovima. ~ se 'izvršiti međusobnu podelu, podeliti se'. ~ oma posli očeve smrti, braća su se razdilila i sad svaki

    e, razvezati se'. Izr. razdrišio mu se jezik 'počeo je govoriti'.

    je gori. ~ se 'početi jako duvati'. — Alaj se danas vitar razduvo.


    e uleti; Jel tako triba sist na stoc i razđapit noge da ti se guzica vidi?!
    ovu njega badavad razgala.
    'osvežiti se, okrepiti se'. 2. 'oraspoložiti se, razveseliti se'. — 3. 'razvedriti se, razbistriti se'. — Kaka te kiša spopala, valdar vidiš

    gazio. 2. 'nošenjem učiniti udobnim (čizme, obuću uopšte)'. — Uvik sam imo nevolje s čizmama dok i(h) malo ne razgazim.

    će ni imat velikog roda.


    ma, pa se mož užeć. ~ se 'razmaći se, raširiti se'. — Ako se ne razgrne viranga na vratima, ne možemo unet astal u sobu.
    mišljenju; doći u sukob, zavaditi se'. — Skoro smo se već bili dogovorili, a onda se umišo i njegov brat, posli tog
    ko je sam zamislio, pa se zato razidio i manio se posla.

    čuna. ~ se 'postati jasan, razumljiv'. — Danas je došo ča Gabor pa se sve razjasnilo.

    i razlupala se.
    Dico, razmaknite se malo, ne mož od vas proć čovik.

    popio i razmavo se, pa je sve društvo razveselio.


    se razmazila.

    sti, došla je, kaže, na malo, a onda razmetnila divan o njezinom divojčenju. 3. v. razmaknit. — Pazi kako ćeš razmetnit zupce na

    od razminili, valdar nismo išli istim putom.

    postelju'. — Razmisti dici krevete nek iđu spavat.

    četom vune i sve se razmotalo.

    erazumljivo'. — Baš je dobro, Ranko, što si došo, triba kogod da nam pomogne da razmrsimo ko je kome veći rod.

    voda i kvas se već razmutio.

    anata mu je u ratu raznela. 3. 'učiniti da se nešto raziđe, iščezne'. — Dobro je što je dunio vitar i razno onaj crni oblak. ~ se 'proneti se, odj
    et što sam ga sad kupio je zdravo jak, triba ga razridit s vodom.

    č či, izbečiti se'. — Razrogači se ko uplašeno tele.

    o je razularilo pa je počela svima u kući zapovidat, a sama se nije privaćala nikakog posla. ~ se v. razuzdat se. — Č

    umi se on u konje, još kako. 3. 'shvatiti nečije pobude'. — Ona furtom plače i kaže kako nju niko ne razumi, pa ni rođeni čovik. Izr. Divani li

    daje ko crkvena vrata. 2. a. 'otvoriti, rastvoriti'. — Ko j to vidio, tako razvalit vrata, ko da kroz njl volovska kola triba da u

    — Ko se ne bi razvedrio na tako veselu svirku.


    čašicu vinca.

    đe Lazo, samo njemu ne dajte da dođe do riči, jel kad on razveže, nikad kraja. ~ se 1. 'osloboditi se veze, odrešiti se'. — T

    ve više zajedno.

    će razvili.

    u veliku kamaru slame.

    će više gostivi. c. 'povlačeći razmaći u stranu'. — Razvuči malo virange, mrak je u sobi pa da se bolje vidi. 2. 'opširno izlažu
    ica. — Od zla oca i zle matere, šta mož bi't drugo već rđava dica. 2. 'koji je slabog kvaliteta'. — Od iđavog žita n

    mu se rebra 'jako mršav'; polomit kome rebra 'izudarati koga'; s neba pa u rebra 'iznenada'.

    ćeš dovest konja, pa di je taj konj? — Tvoj otac je reko da će ti dat prćije, zašto sad ćuti? Izr. može se mir
    đe svaki dan barem jedared našim sokakom.

    čovik.

    uke i nevolje kroz koje je prošla za dvi godine. ~ se 'ići po redu, smenjivati se, nizati se'. — Nevolje su se samo ređ

    ošnji, a po dužini doseže do pojasa)'. — Reklija tako stoji na njoj ko da je salivena.

    o od kako je ona došla u kuću.

    satro! 'zaplakao dabogda!'.

    cio dan rendišu.


    o nema taki rep ko paun. c. 'zadnji deo tela kod riba, vodozemaca, zmija, insekata'. — Kad staneš na rep g

    mu nije ravan.
    onesite vina, a ja ću divenice i šunke.

    gradu ribizle.
    la. 3. 'koja sadrži manju količinu određenih sastojaka'. — Ti valdar nemaš rizanaca kad ti je taka ritka čorba. 4. 'koji se javlja u v

    a, bot. Beta vulgaris rapacea altissima'.

    miraz'. — Čim se udala, dobila je lanac zemlje u ris.

    ili smo se mi, al smo ritko u goste išli jedni drugima. 3. 'kao malo koji drugi, neobično, izuzetno'. — Srićna je ona, što je njezin M
    iz cveta ili pod zemljom, plod'. — Tunje su lipo cvatale al nisu dale roda. — Ove godine je rod krumpira

    o usevima i sl.)'. ~ or je rodio ko nikad; — Žito je rodilo, fala Bogu, napunili smo ambar. Izr. kad na vrbi rodi grožđ

    n izraštaj na glavi nekih mitoloških bića'. — istina je, nane, da vrag ima rogove? 2. (obično u mn.) 'pipci, ticala u nekih insekata'
    riti se'; uvatit bika za rogove 'odlučno postupiti'.

    đavu dicu.

    u o(d) trišnje. 2. 'mnoštvo insekata u letu'. — Prid veče, kad smo se vraćali kući, pravi rojevi kumaraca su nas napadali

    na kad nešto dospeva, treba da se obavi, izvrši i sl.'. — Sutra do podne moram isplatit vekslu u bangu.
    će tribat još i roljat. 2. 'glačati (veš, haljine, košulje i dr.) pri. tiskajući roljkom'. ~ uvik sam nani moro pomagat r
    čnika ~ na koje se namotava materijal za glačanje. Na valjcima se nalazi sanduk, napunjen kamenjem da bude teži. Povla

    ćkicama.

    om suze ronila, niko je nije mogo utišit'. — Roni suze ko da joj je u očima potok niko. ~ se 1. 'survavati se'. — Ronila se zemlja

    r. mlad ko rosa u podne 'star'.

    rosit. ~ se 'postajati vlažan, kvasiti se (rosom, suzom)'. — Gledam je kako joj se oči rose.

    as donosimo rozoliju pa da zaručimo vašu Macu za našeg Đuku.

    al je zato i užna u podne već gotova.

    j zemlji lako iskočit iz brazde.

    d rudu 'uplitati se u što'; leć na rudu 'pokoriti se'.

    badvoje su crni.
    zvor, poreklo'. — Zašto sumljaš, kažem ti da ti prodajem iz prve ruke. 4. 'strana (leva ili desna)'. — Baš m

    t rukave 'prioniti na posao'; ko iz rukava (sipat, trest, divanit). 's lakoćom nešto izvesti'; obaški rukava 'nastran'.

    a bidnemo zajedno, i tako će skoro doć rukovanje, p onda me dugo neće bit is katana.
    nedilju dana i naš sin rukuje, neće nam baš bit lako, odlazi na dvi godine u katane. 3. 'veriti, zaručiti (devojku)'. — Borme

    . ~ se 1. 'mazati se rumenilom'. — Moja sestra garavi obrve i rumeni se. 2. 'rumeneti se'. — Rumeni se nebo, biće sutra vitra.

    — Dosta se stari salaša ruši. Ruše se klupe kuružne jel jak vitar duva.

    'samo nek se živi'.


    stvari kako treba'.
    a to baš danas bit, kad je tako ružno vrime. 3. 'nepristojan, sramotan'. — Nikad se u našoj kući nije čula pcovka ili kaka ružna ri

    radimo, cili dan nas zbog čegagod ruže.

    možeš tako ružno divanit pri(d) dicom?!

    se s teškoćama (fig.)'. — Morala sam se rvat kako sam znala, ostala sam sama sa toliko dice i, kako vidite, podigla sam i(h) na n
    stor, stisnuti se'. — Pitate nas kako smo svi postajali u jednu sobu, sabili smo se. Izr. sabit godine 'ostariti'.
    dupreti kakvim grešnim željama'. — Grijota je sablaznit se, al kad smo svi mi grišni ljudi i ne znamo se oduprit u svako doba.

    om 'pretiti ratom'.

    ti'. — Možem ja sabrat i pet puta, kad nemam dosta novaca. 3. 'pribrati misli, snagu i sl.'. — Moraš sabrat svu snagu, jel samo tak
    o drugo'. — Sačekajte se pa iđite zajedno. 2. 'dohvatiti se, zadržati se'. — Mačku baci kako oćeš, ona će se uvik sač

    i'. — Od te nevolje da nas Bog sačuva. Izr. Bože sačuvaj 'kaže se o nečemu što se uopšte ne želi'. ~ se 'ostati čitav, nepovre
    se penju da sam jedva sašla s ajzlibana. 2. 'zaći, nestati s vidika'. — Davno je već sašlo sunce. 3. 'poći pogrešnim p
    ćana, pa ćeš mi zakrpit kožu(v) na laktovima.

    di o glavu mu se lupaje. v. vrag (izr.).

    njim pale doli kad su zaspali.

    ćenik podigne sakrament iznad glave.


    no sklonište, skloniti se pred drugima'. — Ja sam se sakrio u slamu, sva su me dica tražila i niko me nije našo dok se sam nisam p
    ednu stranu, tamo će bit debela, a na drugom kraju sasvim tanka. Izr. ko saliven (kaput) 'savršeno stoji'.

    ravit kola i okivat točkove.

    egnem. 3. 'nesvesno psihičko stanje koje se javlja za vreme spavanja'. — Bila je još uveliko noć kad sam se trgo iz

    še zaželit da u takim svatovima bidne staćala.


    ot kera pa se saplela i opružila po travi kolika je dugačka.

    i ~, mrišljavi —.
    rugom se sapuno.
    ća, pa ga je ono tako mladog saranilo.

    e svit sastat na vašaru. 2. 'živeti u zajednici nevenčano'. — Diniško i Nanča su se sastali, al neće da se vinčaje.
    Vidim da si rastavio sate, ko će ti sad sastavit? — Po godine je nadničarila dok nije sastavila novce da kupi jednu krma

    kriv ni dužan. ~ se 'razbiti se'. — Ona pletena boca od deset litara mi je ispala i sva se sasula u paramparčad.

    mu je stvar'; izbrojeni su mu sati 'na samrti je'.

    e. ~ se 'silno se izmoriti'. — Već šest dana orem, al sav sam se satro i jedva čekam nedilju da se odmorim.

    ržati se'. — Nisam se mogo savladat, a tribo sam ćutit.

    tamo bila?!
    u da se sekiram.

    ći ni seksera nema.

    — Opet si rastrvila svoj sermaj svud po sobi.

    — Duše gornjak da sve siče. 3. 'boleti, probadati'. ~ ima već nedilju dana da me u prsima štogod tako siče da jedva d

    smračivat, kokoške odu na svoja sidala u kokošinjac. 3. 'deo čovečjeg tela na kojem se sedi, stražnjica, zadnjica'. — Ajde, podigni malo to tv
    an'; — između četri zida 'ne izlaziti iz kuće i ne održavati veze ni s kime'; ~ na vratu 'dosađivati'; ~ na žeravici v. uz

    ći kroz sito'. — Nana siju brašno, oma će doć.

    velika količina, mnoštvo čega'. — Sva sila se momaka i divojaka sjatila na proštenje. Izr. na silu 'uz upotrebu sile'.; paklena sila '
    ili da vide to vinčanje.

    la se silit, da ne jaukne prid ditetom.

    on nikog, kad umre biće mu sime sasvim zatfto. Izr. čuvat koga (ko) za sime 'paziti koga'.
    na proliće. 3. 'onaj koji je sposoban da produžava svoje potomstvo'. — Imam dva ovna, al samo je jedan pravi simenjak, najviše ovaca od n

    si najstarija, pa sipaj čorbu svima i nek se ide. — Sipaj prašak na ranu. 3. 'obilno padati. ~ o snegu, kiši i sl.'. — Ako smo

    pnja oslabila, da ga više ne možem ni uprezat za teret, moraću kupit drugog konja.
    hum saccharatum'. — Na zimu ćemo napravit koju sirkovu metlu, imali smo dosta sirka ove godine.

    ; stvarati se (o siru)'. — Već se pocelo sirit.

    ma Veco, udario ga je konj, pa su ga odneli u špitalj. Izr. ~ ko crkveni miš 'bez igde ičega'; nije sramota bit ~ već nepošten.

    eri, oskudan'. ~ imamo i mi, al nam je siromašan bostan. 2. 'koga je snašla nesreća'. — Žao mi je te siromašne žene, imala je jedn

    rasit, pa je moro prodat to malo svog siromaštva i otić na drugo misto.

    čekat pomoć. 3. 'mala, neznatna, siromašna imovina'. — Eto, nije mi rodilo zbog suše i sad moram prodat
    ije kože da se učine.

    čitih organa (o insektima)'. — Čela leti od cvata do cvata i samo se uvuče pa sisa. 3. 'držeći što u ustima i vlaže

    ćemo divanit.
    e tušta poist, orasi su sita rana. Izr. ~ gladnom ne viruje; i kurjak ~ i ovce na broju 'svi zadovoljni'; ~ se naist 'do mile volje'; ~ ko

    a pod zubima u pogači. b. 'nedorastao, maloletan; nedovoljno razvijen, koji se ne oseća zdrav, slab'. — irotinja je to, a puna ku

    ni i delovi tela zaklane životinje i živine'. — Sitnež od zaklani kokošivi bacite mačkama. 3. 'sitan novac, sitnina'. —

    i mi oma s jaj'ima ispeć pa da idem. 3. 'sitna deca'. — Stariji su se poženili i poudavali, a sad je u kući osto sam sitniž, najstarija
    vaki novajlija se trudi da prvi put što bolje uradi'; proć kroz — i rešeto 'proći kroz mnoga iskušenja u životu'.
    čima, licu)'. — Kad je srdit, sve siva od bisa. 3. 'probadati, žigati (o bolu)'. — Čim se sprema kiša, meni oma po

    enja nabolj'e'.
    . — On pao pijan na putu, a svitina se sjatila ko na čudo.

    oljne strane se otvara kanapom koji j'e pričvršćen za skakavicu i provučen kroz jednu rupicu)'. — Uvuči uzicu na skakavicu unu

    č čanu odeću radi slikanja, skidali su se)'. — Jesu I išli na skidanje!

    'ukloniti s čega ono što je nataknuto'. — Skini mi štrangu s klina. 3. 'ukloniti s koga ili čega ono što je oko njega, š

    i ste i(h) nasrid avlije, mož kogod naić na nji pa će ga udarit. Izr. bože (ti) skloni 'bože sačuvaj (od zla)'; ~ glavu 'nać

    poso, zajedno će vuć pisak. Izr. ne ~ oka 'ne spavati'; ~ brak 'stupiti u brak'; ~ oči 'umreti'; ~ ruke 'zamoliti'. ~ se 1
    m. ~ se 'saviti se kao u klupko (o čoveku i životinji)'. — Zmija se sklupčala na panju i sunča se.

    biti se'. — Na kraju su se i nji dva brata skobila među sobom.


    ustati, dići se'. — Kad je on otvorio vrata i ušo u sobu, svi su skočili koji su za astalom sidili. 3. 'potrčati, poleteti, pojuriti'. — P

    Skoro da odem brez zbogom.

    doda malo brašna, pa mož malo i slatkog skorupa i to se sve isprži zajedno, pa je možeš mazat na kruv i ist.
    će noćos ladno.

    ć Luca je uskočila, to je gotovo, al da mi je saznat ko je to skovo, ne bi mu ostala dužna.

    će onda zarast. 2. 'mrvica'. — Ni skrame mu više ne dam jel znam da će sve popit.

    svim dobar. ~ se 'postati kraći, smanjiti se'. — Tako je bilo veselo da mi se činilo kako se i noć skratila.
    krenili s puta i slomili smo točak. Izr. ~ pameću 'poludeti'.
    o bolila taka istina. 2. 'opsovati'. — Dida su već zinili da skrešu kaku covku čim su vidili porcijaša.

    li skrkat u tu malu sobu?!

    . — Jedva sam skuco obruč da možem prominit jednu istrulu dugu na buretu. 3. 'proćerdati, potrošiti uludo'. — On nije pijo ve

    d svoje obrađujemo.

    a veliko značenje'. — Njegova je rič zdravo skupa. Izr. skupo ruvo, skupa rana, nek te rani tvoja nana (nar.).
    ći postepeno steći imetak'. — Radili su nikolko godina ko crv i mrav, al su i skupili zemlje i salaš. 3. 'saviti po

    e. 2. 'nagovoriti koga da što učini (fig.)'. — Marga je, izgleda, skuvala Števu, čujem da se ženi. ~ se 1. 'biti priprem

    čini da kiša slabi, valdar će pristat.

    r. ko jedared slaže, drukput mu se ne viruje!


    či'. — Šaljem bratu pak u katane.
    avanju)'. — Žavo mi ga je budit kad tako slatko spava.
    o zemlji)'. — Od velike vlage se zemlja slegla, dobro je što nam se i zid od salaša m'je srušio. 3. 'spustiti se na dno odvojiti se (o

    mu oma sletio s glave.


    o posledica'. — iz toga, dico, slidi: da su često ljudi slatki riči, gorka srca!

    m sa glavnom gredom'. Izr. Palo slime na time 'preuzeta odgovornost (kada mladi bračni par pođe iz kuće da samos

    to je slip sokak. izr. slipi miš m zool. 'šišmiš (hiroptera)'; ~ oko 'slepoočnica'.

    u velikom broju'. — Sve živo se slilo na proštenje. 3. 'staložiti se na jedno mesto'. — Neravna nam je peć, pa se uzlivanca u tepc

    iti se (ir.)'. ~ se 1. 'razbiti se, prelomiti se'. — Konji su u bižanju s kolima slomili rudu, a slomio se i jedan točak. 2

    manete svađe, doću i složiće vas batina.

    vate da vas ne privare.

    javati se kome'. — Vridan i sposoban je čovik bio, al nije tio nikog da sluša. 3. razg. 'upotrebljava se kad se sagovorniku želi obr
    čizme.

    rkveni obred'. — Mladomisnik danas služi prvu misu. 4. 'trebati'. —Koliko bi vrimena to tebi služilo? 5. v. človit.
    oriti brzo i nejasno'. — Ništa te nisam razumila, tako si smandrljo štogod kroz nos. 3. 'lakomo pojesti, proždreti (fig.)'. — Valda
    će doteć lakumića.
    njili, suknja vam je postala dugačka. smanjivat (se) smanjivam (se) nesvr. prema smanjit (se).

    talu. 3. 'slagati (fig.)'. — Ne virujem ti da si bio tamo, opet si nam smazo.


    kroz jedno dvi nedilje, dotleg će i baćo smekšat prema zetu. Izr. vrime je smekšalo 'otoplilo je'. ~ se 1. 'postati mek
    nije Nikola smeldovo novce s onom kupovinom ovaca, mogli smo kupit Ianac zemlje. Izr. Smeldovano je sve šta smo imali 'goto
    moramo cekat dok ona ne smelja.
    odnet na đubre. Izr. nije dika ko sobu smete već ko đubre iznese!

    citi rod (voća)'. — Posli onog mraza, sve zerdelije su smetnile plod.

    enima'. — Dugo sam njim divanio da je sramota da se komšije svađaje, al nisam mogo da i(h) smirim. 3. 'pojesti i

    m 'velika nesnošljivost i odvratnost prema nekome'.

    me je privuklo...

    ćat njima u divan. Izr. da je smit ko tit 'volja postoji ali se ne sme'. ~ se (samo bezl.) 'dopušteno je'. — Ode se ne smi puši

    . 2. 'snažno udariti, premlatiti, isprebijati'. — Da nisam derana otela, otac bi ga smlatio samo zato što nije u škuli znao ra
    šiti, pojesti (veliku količinu jela)'. — izneli smo risarima kiselne i lakumića za malu užnu, a oni su to sve začas smlavili.
    č ćeš se, pa ćeš još i batine zaradit.
    'mleko i mlečni proizvodi'.

    u s duvanom. 3. 'spakovati, složiti'. — Smotaj pregače i složi i(h) u dolaf. Izr. smotala ga oko prsta 'zaludela ga'. ~ se 'le

    ok mi nismo stigli na salaš sasvim se smračilo. 2. 'natmuriti se, namrgoditi se'. — Kako se ne bi smračio kad su ga uvridili do crn

    iti se'. — Čim smrkne, kreći na put./zr. dok jednom ne smrkne, drugom ne svane 'dok jedan ne izgubi, drugi ne dobija'. ~ se 1. '

    once kome 'smišljeno naneti kome zlo'.


    tamo sist, smrskaće se jaja u kotarci.

    neoprostivu uvredu'; gledat smiti u oči 'biti izvrgnut neposrednoj opasnosti po život'; između života i smrti 'u krajn

    malom Bartulu, iđem tamo i naćisto ću ga smivit.


    adnik je on, zato se i smuca po svitu.

    ćkali i sad čekaje ko će se nasankat.

    jeg namagarče.

    i se nelagodno'. — Glava me zabolila da mi se smutilo prid očima, mal nisam pala na putu.

    što izaziva svađu'.


    se gosti skupili, još sam se većma smuvala, pa mi je zato pogača izgorila.

    , mani me se, čovče, šta te je snašlo, da me u po bila dana napadaš. Izr. snašla ga je smrt 'umro je'. ~ se 'umeti izvuć
    etvu. Izr. ~ nije uvik u šakama već u srcu i oštroj pameti 'silom se ne postiže sve'; izdala ga ~ 'iznemogao'; iz sve sn
    čavati se'. — Nemoj se snebivat ko da si u tuđu kuću došla, oma da si sila za astal i užnala, kad znam da si gladna.

    m kokoške nisu snele ni jedno jaje.

    nas. 3. 'snivati, sanjati'. — Dica su odavno već legla i snovaje. Izr. Čovik snuje, a Bog određuje!

    da su te tako zatvorili u škrljetku ko ovu malu ticu.


    sonik, pa sonce klize ko da su podmazane.

    d drugih)'. ~ oma da si dala svakome po jedan šećer, kako si samo mogla spapčit sve za sebe.

    užjaka i ženku radi rasploda (parenje ~ o životinjama)'.

    ropasti, srozati se (fig.)'. — Bogastvo je profrćko, sad su ga svi ostavili i spao je na prosjački štap. Izr. ~ s neba 'iznenada do
    često spominjali kako njim je u ratu kaciga dvared glavu spasila. ~ se povr. — Ona nije mislila na se kako da se spasi. Iz
    b. Spasitelj isus Hristos (rlg.).

    že da nije ni s klm spavo dok se nije oženio, ako ne laže. Izr. ~ vičnim snom 'biti sahranjen'; vrag nikad ne spava 'tr

    e pa zrno nije nalilo, a sad će ga još i sunce speć, biće slabo i malo žita ove godine. ~ se 'osušiti se, sparušiti se'. — Speklo se liš

    eri i u tom se spleo i pao. 3. 'zbuniti se, smesti se'. — Kad je vidio punu sobu svita, toliko se spldo da nije znao rad č
    Ciliki da ne zaboravi donet sa salaša jaja i pileži.

    valiti na koga, napasti koga sa svih strana'. — Samo što je ušo u sobu, svi su ga spopali: je 1 istina da se ženi, pa, ko je cura, pa,

    parnica'. — Taj spor traje već pet godina.


    j to vidio, sporiš rođenom bratu, a on toliko želi da iđe u škulu. ~ se 1. 'voditi spor o čemu, prepirati se'. — Kaka ste vi

    ćemo te u korto, jel samo tako će se sprat to blato s tebe.

    te pa da oma krećemo.

    cigurno već čekaje ilo.

    egovo i moje. ~ se 'udružiti se sa nekim radi zajedničkog posla, vezati se uz nekoga'. — Spregla se s onom bitangom pa sad zajedno piju.

    ćemo gladni ko kurjakovi. 2. 'dati spremu udavači, opremiti za udaju'. — Mi smo svoje učinili, a ti, pretelju, sad spremaj udava
    a kroz uši'. — Spreš je na jednom kraju tvrd ko igla ~ lako ćeš ga provuć kroz uvo svinčeta.

    kurtala ga bilo.

    2. 'sagnuti; oboriti pogled'. — Samo je spuštio oči i očo. 3. 'učiniti nižim, smanjiti'. — Tri dana smo se pogađali dok mi nije spu

    Čovik joj je srado u ratu. Izr. ~ na pravdi Boga 'stradati bez svoje krivice'.
    ala, a ona se fali kako za njom muškarci trče.
    i da mene sramoti, a zdravo se vara, sam se sramoti.
    je ruku, al posli misec dana je lipo srasla i kaže da ga više ne boli.

    srce lubenice što je najslađe. Izr. bit bre(z) srca 'biti bez osećanja'; bit dobrog (mekanog) srca 'imati osećanja za dr

    o, valdar, ne srdiš na me?

    sti u red'. — Posli one velike nesriće, sad smo se već sasvim sredili.

    b. 'ispoljavanje tog osećanja spoljašnim znacima'. ~ oči su joj se sjajile od sriće. 2. 'uspešan svršetak u čemu: ~ u kartama'. — Ne

    i srtljo u tuču med starije, vidiš, sad si sa razbijenim nosom, nizašto!


    čila velika kiša.

    iti se'. — Srušio se zid s puta.

    ono veliko stablo ora.

    čanju.
    crkvene organizacije'. — Župnik je bio uznemiren jel mu se stado počelo osipat i sve manje dolazit u crkvu. 3. 'vel
    nidbu. 3. 'mesto gde se boravi, kuća, boravište'. — Nemam ja moj stan, živim u baćinoj kući.

    ga je sve odnela. 3. 'mogućnost'. — Ja sam pomogo koliko mi je moje novčano stanje dopuštalo. Izr. bit u blagoslovenom stanju
    s brašnom se fain stanjio, moraćemo mlit ovi dana.

    če skorup.

    a. ~ o bolesniku, o kući, poslovima.

    u ja živit. Izr. ~ je rđavo oružje; pod ~ 'u vreme starosti'; na starosti je ogledalo života u mladosti!

    tarovinski i nece da čiije za cipele, kažu: u opankama sam se rodio, u opankama ću i umrit.

    uzvali unutra. 3. 'prestati'. — Oko podne kiša je sasvim stala. 4. 'naći mesto, smestiti se'. — Nismo stali u sobu tolik

    om ostvariti nešto'. ~ pameti 'prenositi mudrost na mlađe'; — Siroma čovik ako za života i ne stekne ništa drugo da ostavi dici, al
    dugovi, pa ne mož da diše. b. 'stisnuti (o zimi, mrazu i sl.)'. — Dok je pado snig, kojekako je bilo, al onda
    a vremena bio crven, ali da se vremenom, onako kako je opadao stid (moral) ljudi, smanjivao crveno obojeni deo tako da je ostal

    go do varoši. b. 'progoneći, dostići nekoga'. — Trojica su potrčali za lopovom, al ga nisu stigli. c. 'izravnati se sa d
    se stine malo, p onda ćeš napunit bocu.

    dnom mestu'. — Stirali smo sve guske u jedan čopor.

    e stisnila kapi.a, pa ne možemo da prođemo.


    'skupiti se, šćućuriti se'. — Pilići su se stisnili pod krila kvočke i samo njim glave vire. 2. 'ograničiti se'. — Valdar
    l stišat. 2. 'umiriti, obuzdati'. — Stišajte tu dicu malo, ništa se ne čuje od njeve graje. ~ se 'smiriti se, umiriti se'. — Č

    ) smrvili; — Staro vino stoji u velikom buretu. 3. 'biti u rđavom ili dobrom stanju'. — Obašo sam žito jutros, sve n

    oko, baš se nisi moro stovarit na moj kaput, vidi kako si ga izgužvo.

    ; utirat kome ~ u kosti 'silno zaplašiti koga'; ~ Boga 'veoma'. — Stra Boga su vfkali na sokaku. straćit -im svr. 'zaturiti'. — Di si

    mista sve dok baćo nisu došli kući.


    e zalupio vratima da su se cakla stresla. 2. 'zadrhtati celim telom'. — Popio sam fićok nike bisnjače rakije i sav sam se streso.

    'nagurati se, natrpati se'. — Strpali ste se svi na jedna kola, a ona druga iđu za vama skoro prazna.

    n spašen 'strpljivost se nagrađuje'.

    mogo s rukama obavatit. Izr. ruvo u ~ 'odelo (haljina) tesno pripijena u struku'.
    kog jakog naprezanja (skakanja ili podizanja teškog tereta)'. — Mora bit da se Solo strunio, pa sam pozvala baba Margu da mu p

    puste lako mož ispast iz sonica.

    Đuka se stušti za njim.

    i stvor. Izr. stvora ti (mu, vam itd.) 'blaža psovka'.

    i'. — Moja žena je pravi majstor u ilu, ti njoj samo štogod spomeni, a ona to začas stvori. Izr. bit ko stvoren za kog
    drugo'. — Naša dva salaša smo sučelili, samo nas zid razdvaja. ~ se 'stati licem jedan prema drugome'. — Kad smo se su

    zna kojom Bog kažnjava za počinjene grehove'; posiidnji (strašni) ~ rlg. 'božji sud ljudima do koga će doći kad nastupi kraj sveta
    e meni teško skuvat već što posli triba iza nas deset sude prat.

    čekuje, budućnost'. — Badavad se otima, kad mu je taka sudbina.


    sudom radi vođenja spora'. — Ja se za života ni s kim nfsam sudio. Izr. Bog nek mu (njim) sudi 'neka stigne zasluž

    eno neobađeno 'šta je ko zaslužio dobiće'.


    tako dugo suču brkove, cigurno štogod veliko šnotaje. 3. 'zasukivati, posuvraćati (o odeći ili delu odeće)'. — Kako, di sam, evo m

    oravat se mišljenju svoje žene ili majke'.

    nca mi! 'zaklinjanje suncem'; ~ ti tvoje (vaše) 'blaža kletva, psovka'; ~ mu božje, kalajisano! 'psovka'; tako me ne ogrijalo — 'u za

    ma istriznili.

    ali da se put opravi, sramota je da ko gazda Čovik izostaneš.


    m, obećo je da će nam svirat jedared na skupštini.

    čiti se, poravnati se s nekim ko je bio napred i sl.'. — Mlađi brat ga je skoro sustigo po višljini.

    na suncu sušimo. Divenice sušimo u odžaku. 2. 'držati strogi post, postiti'. — Kad sušimo, onda osim vode i kruva drugog nema
    danas sutra 'pre ili posle'.
    svim suv, moćemo dobro kosit travu. c. 'koji ima malo padavina'. — Jesen nam je bila suva, ne znam oće 1 sve nik

    e'. — Još sam našo malo suvarka u vinogradu, dono sam ga da se zasladimo.
    ; natirat kome suze na oči 'učiniti da neko zaplače'; ku će suza neg na oko 'svoj svome'; lak na suzi 'koji brzo i lako zapla

    im ili užim; smanjiti se'. — Ne znam šta je mojim čizmama, jel su se one suzile, jel su moje noge narasle, tako me stežu da jedva

    a med sobom ni za šta; — Svadili se momci oko cura.

    sak. 2. 'prebaciti na nekoga tuđu krivicu, natovariti'. — Tili su na me da svale svu krivicu, a bilo nas je trojica u krađ

    doženjin svedok)'.

    ne stigneš. 3. 'održati se'. — Toliko zaradimo da kakogod svatimo kraj s krajem. ~ se 'početi čvrsnuti'. — Blato i voda se nisu sva

    Svirajte mi jedan svatovac, pa kolo da se malo razdrmamo.


    ć, tako se niki svečano osićamo.

    , al prid sudom nije ni prokator svemoguć. 2. m 'Bog'. — Šta možemo, svi smo mi u rukama Svemogućeg.
    uti'. — Prizdravio jeste, al je zdravo svenio i oslabio.

    sa'; c. 'na koga je posvećenjem prenet božji blagoslov i čudotvorna moć: ~ pričest, ~ krizma'. 2. m 'svetitelj, svetac'. — Koji je d

    čepam take svetice.


    danas. v. po ~. ~ se (kome) 'kažnjavati nekoga iz osvete'. — Neću se ja njemu svetit, nek mu Bog sudi.
    ču i prikrstio se, pa tek onda prišo i sio za astal.

    kovima i sl.'. — Ja sam vidio da su ga žandari svezali i onda su ga prid konjima tirali. 3. a. 'stegnuti otvor

    i koji svežanj kuružne prid krave.

    obro poznaje svet'. — SIušo sam ga niki dan kako pripovida i meni se učinilo da je on svicki čovik.
    oga su obasjavale sviće. Izr. vidit sto ~ 'videti svetlace pred očima (obično od udarca glavom u nešto)'; ledena — 'k

    d. 2. 'kum i stari svat prilikom sklapanja braka'. — Mi smo ti čvrsti svidoci na vinčanju i nema više raskida.

    e to cura koja i priko nedilje svilu oblači. 3. 'tanka vlakna koja u jesen po lepom vremenu lete u vazduhu kao pauč
    ~ ima dagačku crnu i svilenu kosu.
    e sviram. 2. 'proizvoditi zvuke slične zavijanju, pištanju (o crevima i dr.)'. — Kad će već ta užna, criva mi sviraje od gladi. Izr. ig

    dok sve ne ugarim.

    utovati po raznim zemljama'; daleko od svita 'u zabačenom kraju'; dva svita 'dva različita shvatanja'; dok je svita i vika 'za ve

    je zaradio batine. 3. 'naučiti, izučiti'. — Naš Miško je već svlado kovački zanat.
    ributom: nebeski) 'nebo koje daje utisak svedenog na luk'. — Kad smo pogledali nebeski svod bio je pun zvizda.

    d te nanese put na našu stranu, svrati malo kod nas, pokazaću ti novo ruvo naše Cilike.
    o ima svoju brigu'; svrbl me nos 'znak da ću se nešto ljutiti'; svrbe me dlanovi 'biće novaca'; svrbe ga leđa 'traži batine'; svrbio ga

    . 'koji je postao zreo, izgrađen'. — Si'ćam ga se još ko malog derana, a on je sad svršen momak.
    mo sav poso, sad se možemo malo odmarat. 2. 'umreti'. — Čula sam da je snaš Kata svrsila svoje. ~ se 'dospeti do k
    Svuci mi onu gornju granu, ja ne možem da je dovatim, a tamo su najlipče trišnje. Izr. svuć krevet 'promeniti posteljinu'. ~ se 'sk

    u šaku'. — Ne triba mi više od jedne šake šećera. 3. 'mala količina'. — Valdar ti nije teško da sabereš tu šaku trišan
    ćat, tirat šalu 'ialiti se'; ko od šale 'lako, bez muke'; ne znat za šalu 'ne voli da se šali'; nema tu šale 'to je oz

    'to nipošto ne čini'.

    mali astal i šamedle, pa se kartaje na sokaku.

    crkva, bio je iskopan šanac i napunjen vodom.

    te ga sili u šarage.

    čovika pa zato i šara pored njeg. ~ se 1. 'počinjati zreti (o grožđu)'. — Kadarka je počela da se šara, ako vako vrime potra
    a moja šaška, sve će to nestat.

    kupus u šavolju, ostavljaćemo za zimu.

    čepala loptu, a ja nisam tio otimat.


    lage naravi'.

    đermu o kojoj visi kabao'. — izgleda da je u bunaru sve manje vode, moraćemo produžit šibu.
    nažnim naletima (o vetru)'. — Kiša je šibala po vratima ko da je kogod bubo u nji.

    apalila, mi smo vid(i)li samo kad je vatra šiknila iznad kamare slame.

    d se gule kuruzi šiljkom.

    je iskasapio kravu.

    .)'. — Šipak tebi pa ću ja ić misto tebe.

    sobi u starijim godinama)'.


    i se ti pravo kad ni škapular nisi skinio s vrata?

    sobi je samo jedna mala svića škiljila.


    čajna, sitna stvar, mrva'. — Ako me sad ne poslušaš, ne čekaj više od mene ni škrame.

    na bunaru (nar.).

    a škropili su mrca svetom vodom.

    onji ne mogu zakoračit.

    p onda podmazat mašćom.


    momka (podruglj.)'. — Pazi ti na njeg, još uvik on pogleda na tvoju šogoricu.

    ti sad ne triba, smotaj je i osta/i.

    čku od kolečke.

    ti se, izrugivati se'. — Ako se lipo ne obučete, svi će vam se špotat.


    io od Tavankuta do varoši.

    čkog štapa 'veoma osiromašiti koga'.

    Kazala sam ti da ne diraš sate, sad si napravio štetu, pa ne iđu, 2. (u službi uzvika) izražava žaljenje'. — Šteta što n
    vo što vašeg Maću niste dali na veće škule kad je tako dobro učio.

    uju prema dužini crepa'. — Napravio sam vam dvi štrajfle, pa ćete friščije prikivat lece na rogove.

    što ja da se štrapaciram i iđem tamo? Ako mu tribam, nek dođe vamo i gotovo.
    ili male metlice od sirka u farbu, boju i zatim treskanjem po zidu, ostaje šareni trag'. ~ v. ćapkat)'. — Ko vam je tako lipo štrapo

    rzati se'. — Ne diraj me i tako se već strecam od svačeg.


    se 'trgnuti se'. — Kata se malo štrecne a srce joj oma zalupa.

    ake viine i gotovog štrikeraja.


    — Štrkalj se uvuko u ovce i imamo dosta bolesni.

    d sam moro štrocnit el nije ispalo po mom mišlju.

    m trgovat, onda se pripazi, jel on je velik študenjak.


    tukatur, pa nek se suši.

    a opet nadoli) i tako i ovako, u stvari bezvredno; glupost, besmislica'. — To što vas dvojica kujete, to je šuć muć pa proli!

    mi dao taki niki šućmurast odgovor.


    naprave krug ijedan stane u sridu. Kogod od nji vikne: "šuga" i svi se razbiže. Ako koga onaj sa sride dot

    om, ne znadu se drugog sigrat, već se po cio dan šukaje.


    da se kogod šunja ispod pendžera?! 2. 'besciljno hodati, lunjati, tumarati'. — Ko j to vldio, samo se šunjaš od salaša do salaša, a

    se 'ispunjavati se šupljikama'. — Najviše se rukavi na košuljama i bile suknje šupljikaje.

    edno, samo da ne šuruju štogod?!

    postroje po parovima, a jedan stane na čelo parova i kad vikne: "šuturle", poslednji od parova potrče u želji da se ponovno sastan

    ed švalera!? — Da i(h) stotinu ima, samo sam mu ja vinčana žena, a sve druge su švalerke!

    u te švomit da ćeš se oma prikošedit.

    iba da smo odavno krenili.


    stvo nekoga'.

    ultatima neke računske radnje do određenog iznosa odnosno računanje u tim okvirima'. — Kaži ti meni, monče, znaš li ti tablicu

    čna odluka'. — To će tako bit kako ja kažem i tačka!

    ljigat, kad ranim petoro ustivi.

    veliko tamanim batakove. ~ se nesvr. 'uništavati se, upropašćivati se'. — Kad su gladni, onda se pacovi tamane međ
    . bit tanki ušivi 'vrlo dobro čuti'. ~ na ~ led navest 'prevariti'; past na tanke grane.

    'koji je zatvorene boje ili nijanse, mrke, crn'. — Nisi tribala toj mladoj curi kupit tako tavno ruvo.
    tkako sam se udala za Ivana, bojim se listava.

    eu Tisu. 2. 'kolati, strujati (o krvi, struji i dr.)'. — Kako se ne bi razljutio, pa i u njegovim žilama krv teče. 3. 'curiti'. — Digod j

    čiti se na nekom poslu (fig.)'. — Mani me, već tri dana se telim s ovim orom i nikako da ga raspilam.

    voriti nekome'. — Lipa moja medena čeiica, jedina curica nanina.


    Grane su se lomile pod teretom velikog roda. 3. 'nevolja; briga'. — Ne mogu da danu od tereta, a kupuju kožni sers

    je bio deran, sad je kasno kad je posto momak.


    da dam štogod. 3. 'tužno, bolno'. — Svakoj materi je teško kad joj sin odlazi u katane. 4. 'veoma, u velikoj meri'. — Sestra mi je
    ložaja na Božić. 2. 'vaši'. — Imaš tetke u glavi.

    ji je (po svojim negativnim osobinama) iznad proseka, velik'. —: On je teška pijanica; Osuđen je na tešku robiju. 4

    j (u glavi, osećaj gađenja, muka'. — Najdared me je spopala nika težina u prsima i da nisam oma legla, cigurno bi pala.
    a imam trkačke konje i evo kad sam odraso, želja mi se ispunila.

    ane noklice od umućenih jaja sa šećerom'.

    jem tu tvoju tvrdu tikvu. 3. 'boja karte'. — Tikva je adut.

    atreni pristalica koga ili čega'.


    ravcu'. — Sutra ćeš ti tirat svinje na strniku. 3. 'upravljati kolskom zapregom'. — Tiraj te konje da malo friščije iđu, nikad ne
    zdravo tisnog nosa.

    — Šta je, gazdarice, danas je nedilja, a nema tista? Izr. Mrak ko — 'mrkli mrak'.

    a ona oko njeg, samo što ga na rukama ne nosi.

    a. Izr. nisu mu svi točkovi na mistu 'u psihičkom pogledu nešto nije u redu'; bit peti ~ (u kolima) 'suvišan'.

    e od miline 'jako uživati zbog čega'.


    fig.)'.. — Dotleg su tovarili poslove na njeg dok se deran nije razbolio.

    u, što ukazuje na nešto; đokaz'. — Moždar je odan prošo, al nigđi mu traga ne vidim. Izr. brez traga nestat 'otići ne ostavivši bele

    čizme traju, druge necu kupovat. 3. 'biti dovoljan za. nešto, doticati'. — Svi su trošili dok je trajalo lanaca.

    ubre po svojoj kući.


    g konja i to mu je sve.

    če doktrava naraste 'suviše dugo čekafi'.

    m ja od tebe da ti ne vratim, al sad mi triba a ja nemam. 3. 'imati potrebu za čim, iziskivati'. — Velika trava traži da se pokosi. Izr

    stariji, vrime sve friščije trči. Izr. ~ prid rudu 'uplitati se'.
    čno uz šum'. — Ođ vitra je kuruzovo lišće treperilo i šuškalo.
    no i sve trepti.

    resni malo napolju pokrovce, p onda i(h) smotaj i unesi u sobu.


    lodove sa drveća)'. — Tresemo šljive, sve ćemo skupit u cefru. 4. 'igrati živo, cupkajući'. — Svi lipo igraje al pogl
    a iznenada. 2. 'naći se, zadesiti se'. — Ja sam se tamo trevio i sad moram da snosim. Izr. trevio si ko prstom u pekmez 'veoma us

    rizanaca, a ja sio pa poio, p onda kazo hop"! ~ zatim, naglo čučne i ko to, od suigrača, istovremeno ne učini, ispada iz igre)'. — A
    spiti'. — Komšija, došli stno, ako ti je još u životu ona tvoja šljivka, da trgnemo koju. 3. 'naglo poteći, pocuriti'. —

    e tribalo 'nek se nađe za svaki slučaj'; malo je tribalo 'zamalo'; tako mu i triba 'zaslužio je'; kako triba, ko što triba 'valjan, pošten čestit'.

    . 3. pril. 'brzo, žurno, trkom'. — Ajde, Joso, trk za njima.

    ega'; ~ se 'rvati se'. — Nji dvojica se uvik trljaje.


    m se uplašila.

    čaše pije, iz druge i treće vino se u nju uliva)'.

    oj su trošari naplaćivali taksu svim zaprežnim kolima prilikom ulaska u grad)'.

    egovi is kuće i oni što mu dođu radit. 2. 'uništavati, kvariti'. — Dabome da se vrata troše kad se furtom otvorizaje.
    potrebe'. — Zarade toliko da se troškare od dana do dana.
    ed onom dicom, samo i(h) truje svojim glupavim divanom. ~ se 1. 'izlagati se (svesno ili nehotično) delovanju otrov
    Samo trpaš toliko u sebe, a posli te boli trbuv. Izr. ~ ko pijan u tur! ~ u svoj džep 'prisvajati'. ~ se 'gurati se gde ne tr

    eljan'. — Ne trpi snaju, jel je ona drugu curu tila sinu za ženu. ~ se 'podnositi jedan drugog'. — Braća su, al se ne trpe.
    ća je prava trščara, nije cripom pokrivena.

    dalje, šta mi ode pod nosom tareš ren da i ja moram od njeg plakat. 3. 'brisati'. — Nemoj oma trt čim si napiso, sa

    na nogama, ode naš trud.

    ~ se 'ulagati trud, starati se'. — Trudi se on, nije da neće, al ne iđe mu od ruke.

    činiti, nanositi kome neprijatnosti'. — Nemoj mi trunit pod nos.

    , lenština (fig.)'. — Dica i žena mu rade povazdan, a on samo ko kaki trut dođe na gotovo i jos zanoveta.
    ma svira u berdu.

    svojim tuckom svima porazbijo jaja. Izr. Zdrav ko tucak 'puca od zdravlja'.

    a s vitrom i cilu noć je tukla u pendžere. 2. 'udarati u kratkim i ritmičkim kucajima'. — A srce mi je tuklo samo što ne isko

    mlje, inostran'. — Šta ćeš ti u tom tuđem svitu? Izr. vodit tuđu brigu 'mešati se u život drugoga'.; kitit se tuđim perjem 'nezasluže

    čak)'. — Kako si metnio livču kad si zaboravio tuljak sa točka?

    amo me je tupim očima gledo. 3. 'potmuo, prigušen, nejasan (o zvuku)'. — Čuli su se tupi udarci al nismo znali od č

    ti se u sve'. ~ se 'gurati se'. — Đuka se tura kroz svit i, vidićeš, prvi će stignit mladence.
    o i strasno puši'.

    v turnir, stari se sav iskido.


    tkim, brzim pokretom staviti, gurnuti u nešto'. — Stričko su nam uvik davali novaca kad smo kod nji išli u goste, a

    ć ko pokraj turskog groblja 'praviti se nevešt'.

    d. 'zamešen sa više brašna': ~ kruv; 2. 'načinjen od čvrstog materijala'. — Salaš smo ziđali s tvrdim valjkima. 3. 'škrt'. — Luka je

    , slabe su ti ruke.

    u njev divan.

    uvat te iste guske. ~ se 'uveriti se u istinitost nečega'. — Odvedi ga da vidi ždribe koje si kupio, pa će se i sam ubidit da je istina što kažeš.

    ijene. 3. 'nabijen, utaban'. — Sad je ovo dobar i tvrdo ubijen put. 4. 'utučen, slomljen (bolom, nevoljom)'. — Nemo

    a sam se ubilužio med taku dicu.


    usiva, eto nam onda pravog ubistva.
    z ne ubije mlade voćke u cvatu. 3. 'dovesti do propasti'. — Dugovi su ga ubili. 4. 'izmučiti, satrti (snagu, zdravlje)'. — Obi me ov

    olko uboda i gotova sam sa šivenjem.

    diti'. — Kad mi je to kazala, ko da me je nožom u srce ubola.

    go mi je, ucrvaću se od čekanja.

    sam diku! (nar.). ~ se 'napuniti se čičkovima'. — Naš veliki ker se sav učičko.
    3. 'naneti zlo, šcetu'. — Kako si mogo to učinit, bratu rođenom?! 4. 'uštaviti (kožu)'. — Učinili su mi ovčije kožice, ima

    đ doba života, starosti i sl.'. — Borme je naša cura ušla u šesnajstu godinu. Izr. ~ u volju 'dopasti se'; ~ u g

    valdar je očo na spavanje.


    u se i vrepci ućutkali.
    omak posto.
    a je rascipio. 2. 'pogoditi izazivajući oduzetost ili smrt'. — Bać Lazu je vitar udario i samo što je još živ. 3. 'naleteti
    čovika, poginio je u ratu, al su se nanovo udali kad smo se ja i sestra podomile. Izr. Kako sam se nadala, dobro sam se i udal
    o vaša udavača, je 1 je spremate za vinčanje?

    a su puštila piliće u vodu da vide kako znadu plivat i sve piliće su udavili. 3. 'mnogo namučiti, izmoriti (npr. dosadnim pri

    lo. 2. 'dovesti koga u nepriliku'. — Kako nas je Lujo udesio, to nije svakidašnje: napravio se bolesan i mi ga odneli na le

    udubinu'. — Zemlja se od vode prid košarom sasvim udubila, moraćemo je nasut. 2. 'zadubiti se (fig.)'. — Koce, t

    što je dobio, ja virujem da se neće više ufat da i jednu rič prozbori.


    popravimo što nije dobro.

    i ti muško pa se ničeg ne bojiš.


    jeno za ugar.

    radi dobivanja gašenog kreča'. ~ se 1. 'prestati svetleti'. — Baš sad se jedna zvizda ugasila na nebu. 2. 'umreti'. — Sva
    š valdar da mi ugaziš pokrovce u sobi.

    atova, uglavili smo već i dan vinčanja.

    a tvog strica, bićeš valjan čovik. 2. 'videti svoj lik (u ogledalu, vodi i sl.)'. — Nisam virovo da mi je toliko nateko nos, od uboda

    se ti ugnjizdio, a drugi nek gledaje di će sist.

    o si ga ugrijo s litrom vina. Izr. ~ tabane 'žurno ići, mnogo plesati'. ~ se 1. 'postati topao, zagrejati se'. — Site nuz peć

    i za nekim, ugledati se u nekoga'. — Ugrizo se u Mandinu ćer, pa je 1 ona, jel nikoja druga. Izr. ~ za jezik 'pokajati se zbog nepr

    ći kroz gomilu, ići'. — Dotleg se guro dok se nije uguro u prve redove i opet je najbolje od nas vidio svat

    Ugušio se u dimu kad je spašavo konje iz košare koja je gorila. 2. 'zadaviti se (zalogajem, gutljajem, od grča u grlu pri jakom uzb

    do užne neće bit ništa.

    možeš pokazivat.

    kera, samo se u(j)idaje.

    se i guštera boji! ~ se 'ugristi samoga sebe'.


    o da nam ime nije ukaljo. ~ se 'uprljati se, zaprljati se blatom'. — Valdar ste se u blatu sigrali kad si se do vrata ukaljo?
    kapala pekmezom.

    pova, al onda teško njemu.

    lonac od pet litara kiselne za risare. ~ se 'postati kiseo'. — Ukiselili su se oni krastavci što smo metnili na sunce, probala sam i(h

    nju, a da ne raskine nogavice od gaća.


    esne svinje. ~ se 'uvući se, ugurati se, nametnuti se'. — Ti si kriva, zašto si je puštila da se ona uklepa do tvog momka.

    e i za svašta kune, samo da se ne uklete naposlitku.


    estati'. ~ se 'skloniti se, izmaknuti se'. — Ukloni se, ne vidiš da ne možem od tebe proć; — Ukloni se dalje, da ujo sidnu.

    će i vrata ležat kako triba. ~ se 'naći mesta, prilagoditi se'. — Valdar zato što su oni druge vi're, nikad se nije mogla uklopit
    aj te krajeve od marame da ti ne vise ko balci i'z nosa.

    i ako nije u pravu'. — Svi kažu da nisi stigo na vrime, samo si se ti ukobo da je istina ono što ti kažeš.
    čio pa ni da trepne. ~ se 1. 'zaustaviti se u kretanju, u radu'. — Ukočio se točak i kola su stala. 2. 'izgubiti sposobnost kretanja k

    m. ~ se povr.

    '. — Okopali smo se mi, a ukopali su se i oni, pa je tako počo rovovski rat. 2. 'čvrsto ostati pri svome stavu (fig.)'. —
    diti što'. — Kad si već ukopeštio, onda ni ne popuštaj. ~ se 1. 'usprotiviti se tvrdoglavo'. — Vo se ukopeštio s pridn

    čiti se (od iznenađenja) (fig)'. — Kreći već, šta si se ukordepio, valdar se nisi uplašio zime?
    ćemo se još i s kišom vaćat u koštac.

    a disnotoru, nigdi se nisi ukrvavio.

    đu da idu, sve će se zgusnit. ~ se 'zgusnuti se pri kuvanju'. — Pa moalo se ukuvat, otkad se već kuva a vas nema rna užnu.

    e su se ukvarile.

    . ~ se 'spustiti se, slegnuti se'. — Kamara se malo ulegla, samo da ne bidne kiše, mož žito zakisnit.

    duzeti nešto (obično nepromišljeno)'. — Da si se malo raspito, nS bi tako uletio u tu kupovinu.

    vo dobro, ne moraš ništa da ulipčaš.

    ma od plive kokošinjac i za kokoške i onaj mali za piliće. 3. 'umazati, uprljati'. — Ulipila si tistom rukav od kaputa.
    , sine, ja ne možem da ti ulijem znanje ako se sam ne potrudiš.

    e uliže. 3. 'dodvoriti se, ulagati se'. — Zna se cura ulizat i zato je tako vole.
    g)'. — Kako mi se čini, ode je baba ulovila zeta.

    io mu se ~ 'poludeo je'; s uma smetnit 'zaboraviti'; što na umu, to na drumu 'otvoreno govoriti; izbrbljati (podsm.)'; ~ caruje, sila

    umazala krečom salaš, a noćos mi kiša sve uštrapala. ~ se 1. 'uprljati se, umrljati se'. — Kako si to io, kad si se pe

    n nekom od rodbine'. — Umetnio se na njegovog dida Nikolu.

    ) umirila da se ne svađaje.

    aš u čega su te oni umišali. Izr. ~ piste u nešto 'imati udela (skrivenog) u nečemu'. ~ se 1. 'preduzeti neke mere; uplesti se'. — Da se ja nisam

    č da se umoči?
    če, nisi ti, kandar, malo umokrio flundre?!

    umiranje, smrtni čas'. — Javili su nam da je strina na umoru. Izr. padat od umora 'biti potpuno iscrpljen'.
    će torte.

    u po vola, pa sad sve zajedno rade. ~ se 'stupiti u ortakluk s nekim, udružiti se u nekom poslu'. — Nji dvoj(i)ca su se uorta
    la sam da si štogod nagazdovo kad si se tako uozbiljio.

    je i Nikola kod nje, al ni njemu nije upalilo. ~ se 'početi goreti, zapaliti se'. — Upalila se slama kod bać Stipana.

    iz mista nije mogo.

    voje dobro uparili.


    ala da skinem otunku, od vrućine sva sam se uparila.
    — Sve mu je propalo, pa mu se i život uparložio.

    go bi kad bi tio da mi upasiraš da se ja nađem s Veckom.


    Upo je u nevolju ni kriv ni dužan; — Upala je u tešku bolest. 2. 'iznenada doći, banuti'. — Upo je u kuću kad smo m
    iznat da pušku u njeg uperiš.

    jedno se upeli i izvukli kola iz blata. Izr. ~ iz petnih žila 'zapeti svom snagom'.

    upito sam se kad sam pao u jendek.

    lete pantljike u kosu. 2. 'umešati (nekoga u nešto)'. — Žao mi je što sam i mlađeg brata upleo u moju nevolju. ~ se

    rediti se (fig.)'. — Valdar se Stipan nije zbog te jedne riči uprašio, pa sad ćuti.
    Tako triba, malo i mladog gospodara upregnit u ovaj parasnički poso. ~ se a. 'ući u jaram i povući kola (plug itd.)
    teti se, usukati se'. — Sva se vriža uprela od suše.

    gliba. 3. 'upraviti pogled, oči'. — Deran upro oči u kesu i sve misli da će štogod dobit. 4. 'udariti (o svetlosti)'. — Kad smo izašl
    odinama muči.

    sa snajom upuštit.

    čiti, upoznati se'. — Kako se ne bi uputio u sav poso, kad već treće lito radi kod nas.

    ti, izvesti neki posao'. Ko je to tako lipo uradio? 4. 'učiniti nešto neprilično'. — Šta ste uradili od tog dobrog čovika!

    u za skidanje uroka'.

    , pa makazama usekni malo taj tinj da bolje svitli. ~ se 'obrisati nos šmrčući'. — Kad se dida useknu u veliku crvenu maramicu,

    ti šta se tamo divani?!

    usirila. ~ se 1. 'progrušati se, ukvariti se, pretvoriti se u sir (mleko)'. — Ne fali ništa što se usirilo mliko, volim ja i sir. 2. 'zgruša
    anja, odbeći'. — Je 1 istina da ti je noćos ćer uskočila?

    a'. — Na Uskrs sam se rodila, nane (nar.).

    vasca (supr. ukiselo)'. — Nane, pečite nam bundevare, al uslatko.

    e proklijo i usmrdio se. 2. 'pustiti vetar'. — Koji se od vas trojice tako usmrdio ko tvor?!

    o se razdražiti'. — Nana su se toliko uspalili da smo svi pobigli i(s) sobe.

    im s kola kad su se izvrćala, zato je na me palo žito.

    erediti se'. 2. 'jako se uplašiti (fig.)'. — Mani ga, taki je ko baba, samo nek kaka nevolja stigne, on se oma usere.
    adosti, pa se nije usrićio ni u starosti. 2. 'srećno se udati ili oženiti'. — Oženio se al se nije usrićio.

    prezalogajiti nešto'; divanit na sva ~ o nekome, nečemu 'javno govoriti'; začepit ~ kome 'ućutkati'; pogana ~ imat 'zlo govoriti'; i
    ko još uvik bolesan? — Nije, usto je prija dva dana.
    e ustegla, jel znam da bi mi posli bilo žavo.

    č čizama)'. — Zakljukaj ušicu u čizmu da ti se ne vidi. 3. 'otvor na igli kroz koji se udeva konac'. — Nije lako udit u iglu, k

    čega ili koga)'. — Ušikaj se za grivu, al iz sve snage, pa te neće konj zbacit.
    ožete malo leveš ušit.
    za oforaz da bidne rumenija.

    paj paradičku, nek još jedared i u bocama provre. ~ se 1. 'pokriti se s mnogo pokrivača'. — Samo se ti dobro utrpaj, pa

    utuko to malo zemljice, sad su mu komšije krive što on ništa nema. b. 'prekratiti (vreme)'. — Nemam snage da štogod radim, pa
    pila se od kopanja.

    ruku da dida ne vide.

    mnom bakti, a kad sam se okrenila, nigdi nikog nisam vid(i)la.


    , ubediti'. — Jesi 1 utvrdila Bencu, da nikom ne kaže da ćeš večeras uskočit za mene. 3. 'dogovoriti se o nečemu, u
    đivat kako da se vladaš.

    ći se (u čemu)'. — On se, nako pijan, uvalio u zakoš ko da su njegova kola.

    o napad'; ~ maglu 'pobeći'; uvatilo ga piće 'opio se'; ~ zeca 'pasti'. ~ se svr. 1. 'ući u igračko kolo'. — Uvatio se i Beno. 2. 'udružiti

    sasvlm uvenio, mora bit da ga kaka bolest tišti.

    ćo je i najmlađeg sina da uvodi u poslove ratara. 3. 'namestiti, sprovesti neke uređaje'. — I mi smo uveli letri

    činiti kružne pokrete nekim delovima tela, izvijati'. — Tako lipo igra, uvija se ko da nema košćura u njemu. 4.

    4. 'obećavati'. — Ti si me uviravo da nećeš ništa tražit ako i mi ne tražimo, a sad se sudaš sa sestrom. ~ se 1. nesvr. prema uvirit se. 2. 'po

    oj koži moraš uvirit.


    i'. — Uvi to ogledalo u artiju da se ne razbije.

    a još kako tanko uvo. 3. 'polukružna drška (na sudu), petlja (na čizmi, cipeli i sl. za koju se hvata pri obuvanju)'. — Je 1 bi ti zna
    nosit u crkvu na uvod.

    Nosila sam uvratilo da mi pripreme novi usnovak, tkaću maveske pregače.


    u ja nju s kim iđe.

    se bidneš penjo na kola. ~ se 'primiti nešto kao uvredu'. — Al ti ma!o triba, makar zašto se uvridiš!?

    vrni malo lampaš, ja ću ga utrnit kad se svučem.

    nešto istureno; skupiti, sakriti'. — Ne mož on uvuć trbu kad je debo; — Kako mačka zna kad se sigra da triba uvuć č

    uticajem fermenata'. — Sve smo šljive metnili u cefru, čekamo dauzavru pa ćemo peć rakiju.

    i se'. — Mora bit da koga ima u avliji kad su se vaške tako uzbunile.

    žat u rukama ~ 'gospodariti (nečim, nekim)'; popuštit ~ 'dati više slobode'; uzet ~ u svoje ruke 'zagospodariti (nekim, ne

    sam pao iz sedla; — Pokido se kaiš koji drži uzengiju, moraćemo kod sarača kupit nov.

    zme ne dug. 3. 'sklopiti brak, oženiti'. — Kadgod su se uzeli mladi, a da se prija vinčanja nisu ni vid(i)li. 4. 'angažovati za izvršen

    tom žito još malo okolo, da rpa bidne deblja. ~ se 'zagrnuti se, zadići malo presavivši, posuvratiti, zavrnuti (svoje r

    išta divanit.
    ma javi da mu je brat došo is katana.

    tri džaka mekinja.

    diti, terajući iz kreveta'. — Baćo su me rano uzv jali i moro sam na oranje, a znali su da sam kasno lego. ~ se 'poče

    nu da jutros još u dva sata uzvišti, nisam mogo posli od njeg zaspat.
    kovitlati se'. ~ uzvitlala se prašina, triba zatvorit pendžere na sobi.

    e uzvukla pa je moro pobić od kuće.


    — Kad sam prolazio već su se užegle sviće. 2. 'pokvariti se od stajanja i vrućine (o slanini, masti i dr. masnoćama)'. — Dali su na

    vanu pa se užiškalo.

    rez njevog pristanka.

    z dubine, sipati (iz kabla, činije)'. — Ujo, vadite čorbu vi prvi, gost ste nam. 3. 'iskopavati (krompjr, repu i sl.)'. 5. 'spasavati, oslo

    tiraš po ravnijem putu, bojim se da ne vagnečitav voz. 3. 'doteći, imati da se pokrije'. — Čujem da bać Joso prave v
    oja stane u vagon'. — Štroco je juče prido vagon žita.

    a pa sam je moro potpačit. 3. 'biti u dobrom zdravstvenom stanju'. — Cilog prolića štogod ne valjam. Izr. ne valja
    latu. ~ se 1. 'prevrtati se u ležećem položaju (životinje se valjaju na suvom, u vodi ili blatu)'. 2. 'prljati se'. — Eno d

    o u kastroni, al na svojim nogama stoj!


    mi vidimo da smo se varali u procini.

    ti kovine, metale pomoću plamena'. — Odnesi ravnik kovaču da ga vari.

    oma sam varnice vidijo prid očima!

    opštinskih činovnika'; nosi se —.

    pokupui te vaše drangulije, neću da trpim po sobi vašar. Izr. Lako je tuđu kožu na vašar nosit!

    a gorim. 3. 'žestina nekog osećanja ili uzbuđenja; zanos, oduševljenje'. — Kad sam opet čuvo tambure, a u meni vatra samo što n

    ć po sata ga vavoljiš u ustima.


    ga taka vedra ko prija. Izr. ko grom iz vedrog neba 'iznenada'; pod vedrim nebom 'napolju, izvan kuće'.

    vode (So, Čo).

    lim da se pridomisliš.

    e od kako se Manda udala, a Joso još uvik vene za njom.

    esiju al je uvik pošteno vraćo.

    vana, ona samo vergla.

    ma ko Katin Miško. 3. 'naširoko i kićeno pričati'. — Kad počme da veze, nikad kraja.

    ća. Izr. bit vezan za postelju 'ležati bolestan', bit vezani rukivi 'nemati slobode odlučivanja'; ~ mačku o rep 'odba

    čan u svaoem.

    ma o(d) drugi, ko da će imat vioni život.


    Kad se mladost i vičnost udruže.

    Kate, da je to malo vidno ruvo za tebe?

    idim nikoga. Izr. bit na vidiku 'padati u oči'; držat na vidiku 'motriti'; izgubit s vidika 'nestati'; Izać na ~ 'pojaviti se'; svom svitu n

    i njega 'uzvik blagog ukora'; ~ sve zvizde 'posle udarca u glavu'; ~ svoga Boga 'u pretnji: zapamtiće ga'; volio bi to ~ 'sumnja u m

    đusobno'. — Monci i divojke se vijaje ko da su mala dica!

    ma vika, taj ima i lika!

    ri. Izr. ~ na sva usta 'prodornim glasom vikati'; viče ko z badnja (tavana) 'govoriti povišenim tonom'.

    a leti'; koje su te vile donele 'otkuda si se tu našao'; vile te ne grlile! (u kletvi); kad dođu vile očima (v. izr. pod oko).
    — Isprid kuće su visili vinci paprike i bilog luka. Izr. bit pod vincom 'biti venčan'.

    aljina za venčanje'. ~ običaj je da đuvegijina strana pravi vinčanicu za mladu.

    živili nevinčano.

    radi nema roda'; Vedri li se travanj noću, škodi vinu ko i voću!

    vraga vire 'kaže se za onoga ko je naoko miran, a u stvari je pravi đavo'.

    ouzdavati se, oslanjati se'. — Bać Vranje ne viruje ni samom sebi. 3. 'biti religiozan, držati se taćno onoga što vera nalaže'. — On viruje u o

    utra do kasno u noć fvša samo kod Cile visi. Izr. ~ kome o vratu 'biti na čijoj brizi'; visi, visi visuljak, trči, trči trčulj

    m visoko pa lipo, kako možeš da ne čuješ, diko? (nar.). Izr. ~ uzdignit nos 'uobražen'.
    — To je višt lopov — svi kažu da krade, a niko ga ne mož da uvati na dilu. Izr. ~ lakumog privari!

    ka vištica. Izr. ~ te ne davila (u kletvi).


    e ga je udario vitar. Izr. divanit u ~ 'govoriti uzalud'; kako ~ duše 'prilagođavati se prema prilikama'; doletio (ušo) ko ~ 'naglo u

    nac na vitlu odmotava i da je kabo bućnijo u vodu.

    on je u svakom poslu pomalo vitrovit.

    ava al je na poslu prava vižla!

    a se leluja na vitru.

    zidu'; vlaze se košulje 'pre peglanja'. ~ se 'postajati vlažan'. — Vidim da joj se oči vlaže od suza; — iđe veoe, pokupi košulje sa š
    vek'. — Tako mi i triba, kad ja s onim Lukom volom trgujem. Izr. teglit ko — 'raditi teško i dugo'.

    čka', Izr. ~ te odnela idi bestraga; vatra i ~ dobre su sluge, ali zli gospodari! vuć vodu mrtvima 'hrkati'; ko malo vode na dlanu '

    'dovoditi mladu mladoženjinoj kući'. — Čuje se svirka, vode šnašu. 4. 'brinuti se o poslovima (u granicama čega)'. — On u polj

    dnjikavo mu vino.
    a se faln "nasiso".

    ma tom dosta vrimena otkako se Mara i Janko vole.

    mo malo pokaži čvršcu volju. Izr. bit po volji 'dopadati se'; imat volju (za nešto, nekoga) 'zavoleti nešto, nekoga'; bi

    da vlaga na žito.

    — Krista njega napije, p onda ga voza kako ona oće!

    ragolan'. — Još njim i šećera dajete, a to nisu dica, već pravi vragovi! Izr. ~ ne spava, već o zlu misli! do vraga! ne

    a šta radi'; ~ vrani oči ne vadi! 'istomišljenici jedan protiv drugog ne rade'.
    e kome oko vrata 'zagrliti koga'; bit kome na vratu 'biti na teretu'; do vrata 'preko mere'; savit ~ 'pokoriti se
    vrata na kući? Izr. gledat ko tele u šarena vrata 'blenuti'; otvorit ~ kome 'dati slobodan pristup'; počistit, pomest pri
    čaj vrataca, sad nam i tako neće više niko doć.

    i namotavala lanac, al kad sam tila uvatit pun kabo s vodom, izmakne mi se drška iz ruke, lanac se odmota i kabo padne u bunar.
    pet ono što je bilo izgubljeno, što se imalo'. — Meni se u starijim godinama vratio vid. Izr. ~ žao za sram

    đe 'nikad'.

    će vrata ostat otvorena pa da i on utrče u avliju.

    obeleženu crtu na sredini, izlazi kao pobednik)'.


    metalni valjak koji se okreće oko svoje osovine (i namotava pređa)'.

    — Da nisi vriđala rođenog brata. ~ se povr. — Zato se ne moramo vriđat ako se srdimo jedan na drugog.

    vrimena. Izr. da prođe ~ 'radi zabave'; doće i naše vrime 'sačekaćemo i mi naš trenutak'; traćit ~ 'uzaludno što raditi'; na ~ 'u prav

    mešati se'. — Ne znam šta se tamo događa, sokak je pun svita i vrije ko u košnici. 3. 'biti zahvaćen kakvim snažnim ose

    m take monce koji se vrkoče ko kaki pućkovi!


    kretati se, obrtati se (u krug)'. — Vrti se kolo. 2. 'vrpoljiti se'. —- Nemoj se vrtit na tom stocu već sidi s mirom. 3. 'vrzmati se, m

    — Dico, da niste pravili vršalj u sobi! (opomena deci, kada o Božiću na slami igrajući se, dižu prašinu u sobi).

    o se nalaziti u neregularnim intimnim odnosima'. — Ta vucara se ona š njim već dvi godine, ne znam zašto se ne vin

    olima: ~ drva, — đubre, ~ žito'. 4. 'nositi što stalno uza se'. — Nikad ni s kim se nije priričio, al zašto je furtom sa s
    e ne maneš, pa sad kako oćeš! 2. 'bacati se (kamenom i sl.), gađati'. — Kaže da ga je ker ugrizo, a ja sam lipo kazala da se ne vu
    je ako te udari.

    čiti'. — Šta tu mačku vundaraš vazdan sa sobom ostavi je već jedared!

    azad'. — Bećarski je zabacio šešir na potiljak. 3. 'zagubiti, zaturiti'. — Opet si zabacila onu lipu maramicu što ti je

    am vidio kočić pa sam malo zabaso u tvoju zemlju i odoro dvi brazde. 3. 'raspričati se nadugačko i naširoko o neva
    se'. — Mora bit da ga štogod boli kad se toliko zabataljio i niko mu ne triba.

    ć zabave. 3. 'razonoda, veselje'. — Lopta njim je zabava.


    , a još nas je i svirkom zabavio. 2. 'prigovoriti, naći mane nekome'. — Pretelje triba lipo dočekat, nemojte da nam štogod zabavit

    se u Boltu, ko da je ovaj iz mrtvi usto.

    Mlad momak pa si zabio glavu, još ti samo fali da i zaplačeš što te cura ostavila. ~ se 'uvući se, sakriti se'. — Ja ga vič

    o je zabludio Anicu da mu je sve novce dala.


    enu mater. 3. 'za isticanje'. — Ko kaže da nije istina, zaboga, pa ja sam rođenim očima vid(i)la.

    er ne želi da vidi u svatovima svog sina. Izr Duša me zabolila 'jako se ožalostila'; Zbog tog nece da te glava zaboli 'ne
    će kad se po drukput oženio. Izr. I Bog ga j'e zaboravio 'dugo se zadržao'. ~ se 'izgubiti kontrolu nad svojim postupcima

    o zabrazdio u moju njivu. 3. 'preterati u nečemu, zastraniti'. — Pa neće baš valdar tako bi't? Čini mi se da si malo zabrazdio!

    abreknu. 2. 'napuniti se, odebljati'. — Ivan je toliko zabreko da mu se oči ne vide!

    Cilo se selo zabrinilo kad je Markova košara izgorila.

    ojanju, pogrešiti u računanju'. — Ja se ritko zabrojim, al, Šime, izračunaj i sam, pa da bidnemo mirni obadvoj(i)ca.

    — Pazi da se ne zabuniš kad uđeš u varoš; — Kad ga je ugledala, toliko se zabunila da nije znala na koju su stranu vrata.
    ndžeru. 3. 'užagriti (očima), dobiti sjaj u očima'. — Posli treće čaše i Joso je zacaklio očima! ~ se 'dobiti sjaj stakla, zasjati se'. —
    a, od kašlja)'. — Podigni to dite, vidiš da se već zacinilo od plača.

    ojn.)'. ~ on je u katanama uvik bio na začelju kad smo maširali zato što je mali.

    j cilom šakom! ~ se 'zapušiti se, zatvoriti se'. — Ne znam od čega se teglica začepila?

    ~ se 1. 'nastati, započeti. — Valdar će štogod i bit o tog kad se začelo. 2. 'zametnuti se (u utrobi)'. — To je samo u staro vrime va

    horizonta (o Suncu, Mesecu)'. — Zašlo je sunce. 3. 'pOći zaobilazno, poizdalje'. — Kad budeš tio doći, malo zađi da te ne vide

    dolazi Tome kod nas već dva miseca, zaćutio je otkako sam tražio da mi vrati dug.

    do težak račun! ~ se 'predati se čemu, zaneti se u što'. — Ko j to vidio tako se zadat u mengule ni za šta.

    'postati devojkom'. — Danas je Nanika očla s curama u bal i tako se pravo zadivojčila.

    (u što)'. — Ta, zadodaj mu to cviće digod, šta već toliko pipoijiš!

    e još jedared i ja zadovoljit ko momak, jel borme, sutra je kraj tom, ženim se.
    neko negde ostane'. — Zadrž Mandu na spavanju kod nas. 3. 'sačuvati, ostaviti'. — Ne brini, zadržo sam ja dosta ž

    ća da i(h) ovaj snig digod ne zaduva. ~ se 'zadihati se'. — Trčali smo dok se nismo zaduvali.
    žio, samo ka ćeš se odužit?! Izr. ~ priko glave 'zapasti u velike dugove'.

    dana u godini'. — Danas ćemo se ranije manit posla, tribalo bi ić na zafalu.

    rkv.)'. — Doveče na šest sati će bit zafalnost u velikoj crkvi.

    os malo zafirco?!

    emo mazat salaš. 3. 'ublažiti, utažiti (žeđ, glad)'. — Prvo mi daj veliku čašu vode da zagasim žeđ. ~ se 'prestati goreti'. — Zagas
    nam, on je već dobrim zagazio u dugove.

    eg glasa, a kad je vid(i)la da se i on razbisnio, probala je sve zagladit, al je kasno bilo. ~ se 'pogladiti, dote
    de je nešto učvršćeno zaglavcima'. — Tako škripe zaglavki na pragovima kad prođe mašina.
    dok nije sasvim zaglavio i oženio se. ~ se 'zapasti u što odakle je teško izići'. — Zaglavila mu se košćura u grlu; — Zaglavila su

    e zaglibio u dugove.

    ti Lazi da on nama ne zagonećiva, već što prija nek ispripovida kako je zapravo bilo.

    ostati nezadovoljene želje, prohteva'. — Nije čudo što je zagorio, siroma, dvi godine nije vidio ženu.

    ako je zagrabio priko njiva!


    eti plakati grcajući'. — Dica su se zagrcnila od plača za materom.

    dica nikako da se manu tuče, al kad je moj Antun dreknio na nji, tako su zagrebali da se zacas avlija ispraznila. ~ se svr. 'ste
    kohola, napiti se'. — Zdravo je dobra ta tvoja rakija od zerdelija, samo sam dvared nako malo bolje povuko iz boce, al borme sam se fain z

    omko zapevati'. — Čim je ušo u avliju, a on zagrmi iz sveg glasa da se sve orilo.
    ramom, nekim plaštom i sl.)'. — Samo kaput da zagrnem.

    uvala kad si mu kazala da mu je džep pun, al da mu glava nikad neće sazrijat, pa nek se više ne vrti oko naši(h) cura.

    ov je zagušio ditelnu. b. 'umanjiti zvuk neoega, učiniti da se nešto ne čuje'. — Velika zvona su zagušila sva mala zvona.
    em stranputice. 3. 'poći redom, zaredati'. — Nisi ti ni luckast, ako zaiđeš po selu, skupićeš više neg što ti triba.

    m, ne puštati ga da sam odlučuje'. — A ti zajašio tog čovika, pa ga držiš ko zmija žabu,

    a oko pista kako ona oće.

    kud si se zakaso? — Prvo triba svi da čuju, p onda ćemo krenit, pa ko prrja stigne.
    će sabrat one zakasnile jabuke prija zime.

    pridomislio.
    ~ od usta 'štedeti'.

    čvršćim snom'.

    oke su na sudu zakleli. ~ se 'obećati nešto uz zakletvu; ustvrditi nešto uz zakletvu'. — Zašto da se zakunem?! izr. Z

    č. ~ se 'zagledati se, uperiti pogled'. — Baćo su je izružili, a oči joj se zaklištile i suze same liju.

    ti'. — Zakloni me, Bože!


    da (pogrd.)'.

    ce i sl.)'. — Stana lagano zaklopi oči i zaspe. Izr. ~ ooi 1. 'umreti'. 2. 'zaspati'. ~ se 'zatvoriti se, sklopiti se'. — Zaklopila se mišol

    o mu je da pravi take velike svatove, sad se do vrata zakolebo u dugove.

    dnu bocu rakije i sad ne mož da je nađe. ~ se 'povući se u samoću'. — Zakopo se u kuću pa nikud ne izlazi.
    alo, a borme, ja sad vidim da si ti fain zakosio od mog žita. 3. 'učiniti kosim, postaviti koso'. — Lipo sam vam reko
    i se'. — U onom kožuvu zakotili se moljci i svega ga izgrizli.

    prisutnih)'. — Ta on nikad redovno ne divani, već samo gleda di će kome zakovrnit. zakrčit zakičim svr. 1. a. 'učiniti neprolazni

    rat. ~ se 'prekriti se, zakloniti se, zaštititi se'. — Zakrilila se maramom.

    adiš kad odešu goste, a ti si zakrmačila i ispala glupava!

    džak zakrpu 'našli su se jednaki'.

    editi (limeno posuđe) i sl.)'. — Ako čujete kad naiđe drotar, zovite ga da zakrpi onaj veliki lonac od deset litara, na dva mista se

    ć zakurim.
    mrsiti se (u odnosima)'. — Štogod se zakuvalo u njevoj kući pa nemaje mira.

    ce zakvrcalo, valdar od radosti. 4. 'dati kome znak kucanjem'. — Kad naiđeš, zakvrcaj na pendžer da i ja krenem.

    ale, sutra ćemo vam vratit.


    mo od sebe.
    čašom vina. Izr. ćutit ko zaliven 'ne progovoriti ni jedne reči'.

    m zaliže kosu.

    Zape mu ~ u grlu 'od straha ili uzbuđenja ne može da guta'; mastan ~ 'bogat deo'.

    ut gladan, sidi i malo založi, makar koji zalogaj. 3. 'zapaliti (vatru)'. — Oko podne, Kristo, založi u šporelj, pa nek se po
    amo za njom trče.

    vu ste sobu zamaglili troj(i)ca, ne možemo oči otvorit. 3. 'pobeći, odjuriti, nestati kao magla, odmagliti'. — Ja se sa

    amandrljali, a za taki poso ja ne možem platit, jel cina je bila za redovan posp. ~ se 'zaprljati se, umrljati
    ušketinu. 2. 'brzo poći, krenuti, pojuriti'. — Dok je radio, radio, jednog jutra zamani glavom brez traga. Izr. ~ glavom 'odlutati'.

    ukav od košulje sav zamašćen?!

    čistu košulju tako zamazat. Izr. ~ oči kome 'zavarati da ne vidi pravo stanje stvari'.

    vati'. — Pokaži i nama šta si napravio, nemoj uvik tvoje zamećat, ko zmija noge. — išo je i Lovro priko žita, al on tako zame

    sobi. ~ se 'nestati, izgubiti se (o tragu ljudi i sl.)'. — Otkud ja da znam di je, zameo mu se svaki trag ot kako je prije tri godine o

    . — Sidi malo, ja ću te zaminit. ~ se 'razmeniti se, učiniti međusobno zamenu'. — Sutra ću se zaminit na poslu s Vranjom, a on će mene u s

    o ti pripovidaj, p onda kad zamiriš, drugi će ti bit kriv.

    alasto, suludo se odnositi; neozbiljno se ponašati'. — Dokle ćeš se ti, Marjane, zamlaćivat, vrime bi bilo da se ponašaš ko i drugi
    epen psihičke nesigurnosti'. — Valdar neće ženit tu zamlatu?!

    aginjo dok nije pao u ribnjak i sav se zamočio.

    čila, a on se još sigra s dicom u pravu.


    čovik.
    ava se ko pile u kučine.
    će 1 bit kiše.
    mrsi i kida. 2. 'učiniti nejasnim, nerazumljivim'. — Ja sam tebe, Joso, poslo da završiš pogodbu s komšiom, a kako mi pripovidaš

    ma zamrzili.
    se'. 2. 'ledom se čvrsto privezati uz nešto'. — Ja uvatio rukavicom drvo pa povuko, a rukavica ostala, zamrzla se za drvo.

    avicu, nesvesticu; osetiti muku, bol'. — Dajte malo da sidnem, ništa mi se zamutilo u glavi.

    a; to mu je ~ 'to je njegov posao'.

    prema sebi, zapustiti se'. ~ odo se piću pa se i zanemario. Izr. zanemario se pa sere poda se! 'postao neuračunljiv'.

    avliji. 3. 'ostati u drugom stanju, zatrudneti'. — Snaja nam je zanela. ~ se 1. 'nagnuti se na jednu stranu, z

    haljinu'. — Ne možeš ti imat čestito odilo, kad svakoje oma zanosiš! Izr. zanosi mi se glava 'osećam nesvesticu'.
    ćera. ~ se 'zabavit se (čime)'. — Zaokupio se oko svoji novi čizama.

    šta dice i da je zdravo zaostanut, al su to poštena čeljad.


    dalje. 2. 'umno se nedovoljno razviti'. — Njegovo dite mora ponavljat svaki razred jel je malo zaostalo. 3. 'zakasniti u razvoju'. —

    Luke, dobro je zapaprio Josi.

    a mi se sva komara zaparila. 2. 'ispuniti se zagušljivim vazduhom'. — Ajde malo med svit, zaparićeš se, uvik si sama u ku
    u parlog, zakoroviti se'. — Vidi kako se basča zaparložila otkad tebe nema da je obrađivaš. 2. 'moralno se zapustiti, zanemariti se

    zati veliki komad (o hrani)'. — Ti si baš zapaso u taj somun, a valdar i nama triba kruva. 3. 'zaputiti se okolišnim pravcem'. — A
    davo u zajam i pomago, a sad je i sam zapo u nevolju.

    o mož zapatit ušivi. ~ se 'rasploditi se, namnožiti se, nakupiti se'. — Vranje je danas izoro zmijina jaja; do

    vik ostari onda ga svi turaje u zapećak.

    čo igrat, a vaše kolo zapelo?! 3. 'naići na kakvu prepreku, spotaći se; zakačiti se'. — Kako je nosila u dvi ruke, zapne za

    edilju posli podne da se udivanite za rukovanje i kad će se divojka zapit. ~ se 'zadržati se duže pijući'. — Dobar je on
    'napraviti zbrku'. — Kad Tome uzme stvar u ruke, zaplete tako da niko živ više ne mož na kraj izać. 4. 'početi prep

    zapljuvo svud po zemlji.

    d se naša istorija započima i kako je nastalo ime Bunjevac.

    a'. — Valdar se zaposlio kod ca Bone, al kaki je, ni tamo nece dugo ostat.

    ec i zapraši priko njiva. ~ se 'prekriti se prahom, postati zaprašen'. — Protirali su ovce i sav se sokak zaprašio.

    ču. ~ se 'primiti se teškog posla, upregnuti se'. — Zapregli smo se svi da izvučemo zapadnuta kola.
    predenje, zaboraviti na vreme'. — Ja se zaprela, a ovce mi očle u štetu.

    u podzemne vode zapritile da će mlogo njiva poplavit.


    e na gajenju pileži.
    ~ se 'uneti se u posao'. — iđi zovi baću na užnu, izgleda da su se štogod zaradili kad me ne čuju da i(h) zovem.

    i se (o rani)'. — Kažu da bać Nikoli nikad neće rana zarast, jel ima niku šećernu bolu.

    ati'. — Zašto opet pitate oćemo 1 dat našu ćer za vašeg Antuna, ja kad jedared zareknem, ne minjam datu rič. ~ se 1. 'dati re

    vi posni sveci.

    čio je. ~ se 'veriti se (o momku ili devojci)'. — Zaručili su se prija dvi nedilje, a danas su već svatovi.

    pa mu se duboko zasikla brazda na čelu. ~ se svr. 1. 'sekući porezati se'. — Zasiko sam se. 2. 'useći se, urezati se'.

    n komad pogače s makom, oću na kraju da zasladim.


    ina tiram tu kobilu, valdar je zaslužila da se malo i odmori. Izr. ~ batine 'dobiti batine'.
    solit. 3. 'naneti štetu, zapapriti (fig.)'. — Bio je uvriđen i čeko je zgodu kad će mu zasolit.
    đobro zamišljeno'. — Ja sam š njima sve udivanila i bili su pristali da je isprose taku kaka je, a onda dođe onaj pijani Bolto i na

    ona je još nova mlada.

    što se dite zastravilo pa ga tiši.

    će da i malo zasuče. Izr. ~ rukave 'latiti se posla'.

    e melje'. — Sad smo mi na redu pa će mlinar zasut naše žito da se melje.

    nešto) zamerilo, da bi se što osujetilo ili učinilo'. — Dida side na stocu i samo smišljaje zaškulj(i)ce kako bi mogli č

    obro zašuškaj jorgan ditetu iza leđa, da ne ozebe. 3. 'prikriti, sakriti'. — Cilo posli podne tražim šećer, nana su ga digod zašuškali

    dicu, vrime je da spavaje.

    o kad sam ga vi'dila pijanog.


    Znaš da j'e i moja curica postala divojka: zatekla sam je kako se udešava prid ogledalom. 3. 'prihvatit decu iz ranijeg braka svog
    a divanim, a on se digod zatelebačio, pa ni ne haji šta mu ja kažem.

    osta ljudi koji nisu znali ni štit ni pisat, zatim je bilo dosta taki koji su samo naučili štit štampana slova.

    , nit vidi nit Čuje.

    . 'u govoru se nehotice izreći, otići predaleko'. — Eto, viđiš, da se nisi zatrčala, niko ne bi ni dozno da ti nemaš novo ruvo.

    — Ostavi ga nek zjali kad je zatuean čovik.


    am, ona nosi ruva samo zatvorene farbe. 4. 'koji ne otkriva svoje misli, svoj'a osećanja, povučen'. ~ on je malo težak na ri
    što je bilo otvoreno'. — Čim je kiša pristala, Mara zatvori kišobran. 3. 'uvesti, smestiti u ograđen prostor ili prostor

    kliva da je oženi. ~ se 'zaleteti se, učiniti da se što ubrza'. — Zauko se s pićom i to će mu bit kraj; — Zauko se ko da radi

    i zauzdaš maJo tu tvoju ženu. ~ se 'savladati se, obuzdati se'. — Nece se ona zauzdat dok ne zaradi batine.

    adržim kad je ona zauzela ić pa ić dalje u škulu. ~ se 'zabaviti se, zaposliti se (čim)'. — Zauzela se danas oko sudi, pa ni užnu nij

    pecu. 2. 'zavesti, namamiti'. — Vranje ga je dotleg zavaravo dok ga nije zavaro u kuruze i tamo ga dobro nalemo. Izr. ~ trag 'veš

    društvo, pa su ga zaveli i sad ga je teško vratit na pravi put. 3. 'uvesti, postaviti red'. — iđi med nji, Stipane, ti si najstariji i zaved

    se ne provuče kad budemo stezali voz sa slamom. 3. 'pričvrstiti vezom (za nešto), privezati'. — Najbolje bi bilo da zavežeš ždrib

    ćos mož zavijat, pa nećete moć otić.


    a s jednim zavijutkom pot pazuvom.

    se drži tog.
    ; uviti, zamotati (cigaretu)'. — Stipane, donesi mi tozlu s duvanom, oću bar jednu da zavijem, još danas od silnog posla nisam ni
    tom, zakleti se, zavetovati se'. — Šta ga nudiš vinom, čovik se zavitovo.

    Na kraju ovog sokaka zavrni nalivo. 4. 'govoriti uvijeno, dvosmisleno'. — Voliš ti, kandar, malo da zavrn
    rivljen, zavijen'. — Meni ne da nije lip, nego je baš ružan, i nos mu je sav zavrnut.
    nja ili negodovanja'. — Ništa mi nije kazo, samo je jedno dvared zavrtio glavom, sve mi je bilo jasno. ~ se 'početi se vrteti'. —

    i on svoj mukotrpni život zauvik. 3. 'dospeti do nekog stepena u životu'. — Kako se latio lopovluka, još će na višal

    , skloniti se, uvući se'. — Zavukli se, ko ker podvijenog repa pod čardak.

    'dobio volju, želju za jelom gledajući druge kako j'edu'.

    ćp baš ne vole da Luka dolazi u našu kuću dok se ne uzmemo, al zato nana malo zažmure. 3. 'smelo se odluč

    pa da zbacim ovaj teški kožuv s mene. 3. 'ukloniti, odstraniti (s položaja)'. — Čuvo sam da su zbacili s glavnog mista onog filan
    i pranja, da je više ne možeš ni obuć.

    ostor)'. — Kako ste mogli tolike prasice zbit u j'edan svinjak, mogli su se pogušit. ~ se 'sabiti se, stisnuti se'. — Tribalo bi vidit za

    o momak na ogled, a oči upro u zemlju, pa iđe zbunjeno ko da će ga kogod zaklat.

    ker odnet pa će zdoknit od tog silnog pića.

    made'. — Nisi dobro poslagala jaja, pa se pet zdrobilo u kotarci.

    enadio da sam se u prvi ma(h) sav zdrvenio!

    elikom putu, ne volim što me nika zebnja obuzima.


    tom grmu leži ~ 'u tome je problem'.
    vi zeleniš, to nije još za ilo. 3. 'zeleno rastinje i lišće'. — Nakosi malo zeleniša za telad.

    o'. — Šta se bar prid nama razmeće kad mi znamo da tako zelje svud po putu raste!

    emljište kao imovina, vlasništvo: privatna ~, općinska ~. 4. 'država kao geopolitička celina'. Izr. pokriće ga crna ~ 'umre

    engija (uzengija)'.
    brez roditelja.

    ljoskan i počo tako baljezgat da mi se zgadio.

    ne možem ni zgledat.

    odu. Izr. Živa (prava) ~ 'izvanredna prilika'; od zgode do zgode 'ponekad'.

    ći se, susresti se'. — Nikako da se zgodi, pa da se i taj poso svrši.

    svega ga je iskidala'. — Nemoj da ja tebe zgrabim. 2. 'ukrasti, smotati'. — Bolje da sklonite taj novac, jei nikad se ne zna, kad je
    da na ambetušu, a nisam ga davno ni mazala.

    čovik mož da zgriši.


    Poslužila ga je srića pa je zgrnio milijune. Izr. ~ novac, ~ blago. ~ se 'hitro se skupiti, sabrati, zgomilati se'. — Zač

    ti si meni čardak zgruvo. ~ se 'survati se, srušiti se uz tresak'. — Tako je štogod lupilo, ko da se kogod s tavana zgruvo.

    i tako zgurio glavu ko da ćeš se buckat s kime.


    omilu'. — Čim se ovce uplaše, one se oma zgusnu.

    čno od cigle iii kamena)'. — Komšijski zid se srušio. 3. 'strana suda, posude, cevi i sl.'. — Sa će provrit, jel mijurić

    e (za nekoga) 'dobro mu je'; ciča ~ 'jaka hladnoća'.

    imali dosta drva pa smo morali po onom velikom snigu pilat i cipat.
    'iznenaditi se'; ~ ko neslan 'zagalamiti (neopravdano)'; ~ ko lašče 'čekati nešto od drugih'.

    likim otvorom, zjapiti'. Kad je bik povijo, nije znala kuće, s jedne strane je bila ograda, a s druge je zivala duboka jama. 3. 'vikat
    uta na dan zivka tvoju Katicu.

    zatvorit zjale, mož bit kiše. Izr. Prodavat ~, vaćat ~, 'zijati, besposličiti, budaliti'.
    o zjat i magarac bi u škulu išo!
    veliko crvenilo, to lako mož bit kaki zlamen.

    im na to malo dite, mož ga stra uvatit.

    dukate, koje je ona nosila oko vrata. 3. 'zlatne niti, konac kojim se veze skupocena tkanina'. — Rukavi i nidra od košulja, k
    ćeš tvojoj nani trknit u dućan rad kvasa.
    brata Loziju.

    no prema drugome'. — Da se vole, ne bi se zlobili. 2. 'ljutiti se'. — Znam da ti nisu ništa dali zato što si se

    pored dobrog i zloća, jel već i malo dite sve ruši i razbija.

    mada niko od tebe bolje ne zna. 3. 'biti u stanju, moći, hteti'. — Kaži mu da se strpi još nedilju dana, p onda nek radi kako zna. 4.
    , al košto ga je dosta znoja.

    za njegovi petoro čeljađi. 3. 'zamagljivati se vodenom parom'. — Noćos je fain moralo stegnit kad su se naše pendžere tako jutro
    ćemo ižuijane znojnice na amu.

    zobali trišnje čim su porumenile. — Ana je zobala ono krupno grožđe.

    oli, matura'.
    peo u poslednji stupanj razvoja, do potpunog fizičkog i umnog razvitka'. — Vranje je već ođavno zrio čovik; — Č

    pit svako zrno piska, samo gubiš vrime s otim. 3. 'metak, tane'. — Siroma, zrno ga je u ratu baš u glavu pogodilo. Iz
    zube o klin 'gladovati'; nije ni na jedan ~ 'suviše maio'; pokazat zube 'odupreti se kome'; stegnit zube 'trpeti i ćutati'; poklonu se z

    ridovo u njegovoj zvaniji.

    ostu misto za vrati! ~ se 1. uz povr. — Tavankućani se nikad nisu zvali po imenu, svaki ima svoj nadimak i po tom

    neg kaka zvir.


    ti'. — Krv mu je tekla svud po licu, nike žene se skupile pa zvire u njeg ko u čudo, misto da mu pomognu.

    a koja nekoga prati u životu, ono što štiti od nesreće; sudbina'. — Svaki ima svoju zvizdu vodilju i ona ga prati do smrti.

    nežna pahuljica'. — Snig je pado, a doli se sjalo ko da su zvizdice se poslagale. 4. bot. 'lep žut cvet (cveta odmah iza ljubi
    čak u drugu avliju.
    đne.

    a i sumljivog morala (pogrd.)'. — Zvonara je ona a ne domaćica.

    kad smo završili oranje. Izr. Zvoni mi u ušima 'snažno brujati'.

    rat zvrcne, misliš da te kalapačićom udario.

    u što voli muške, bolje je tako neg da joj se uvati žabokrečina.

    alo žacnila kad sam čula.


    kim predmetom podsticati (vatru i sl.)'. — Mrzilo vas je da kogod ' vatru žaga pa se sasvim utrnila.

    ranu, seno)'. — Pojideno je sve sino i(z) žagara; — iđi vidi, ima 1 sina u žagrama!

    i suzu da pušti. 3. 'sažaljevati (koga), saosećati (s kim)'. — Zdravo žalim to malo dite, ostalo je siroče posli materi
    ati svoju veselu narav. Izr. ~ ja; ~ ti majka; ~ vrba Salix babylonica.

    m bidneš barem po godine u žalosti. Izr. Nigdi sriće brez trunja, nigdi žalosti što kraja nema.
    stan, rastužiti se'. — Ne žalosti se, moglo je i gore bit.
    sažaljevam te'; činit nekom na ~ 'naneti nepravdu, uvrediti (nekoga)'.

    de, a zatim se dodavao i cement, pa su tako malterisani zidovi od cigle i dr.)'.

    se, nalivati se tečnošću'.

    đere i dođe kući trizan kad nema novaca. 3. 'jediti, uzrujavati, sekirati'. — Kako me ne bi žderalo kađ sve p

    crvenila od koprne, tako je žeže da ne mož da spava. 2. 'probadati (o bolu), boleti'. — Moraćemo didu odnet kod doktora, furtom

    jena osoba; predmet ljubavi, pažnje, naklonosti'. — Dođi, Kate, zagrli me, živa željo moja! Izr. gorim od želje 'jak

    a muške odvažnosti, plašljivac, kukavica, slabić'. — Znamo, Joso, da kod tebe „Šimun" deka (žena gospodari, jer je on slabi
    uka 'žena kao radnik za ženske poslove'; ~ svit 'žene uopšte'.

    a i rep belosivobraun), pastrmasti sivac'. c. 'konj sa osnovnom belom bojom i okruglastim tamnijim sivocrnim pegama, jabu

    — Sunce peče, velika je žestina.

    e žetva. 3. 'rod, letina, prinos'. — Napunio sam obadva tavana, odavno već nije bila tako dobra žetva. 4. 'rezultat ne

    ći se (koga ili čega)'. — Ne bi se ni trunka žignili da smo znali đa drva vama tribaje.
    a i poso krene. 3. 'krvni sud, vena, arterija'. — Ko da mojim žilama ne teče krv. 4. 'palica od volujskog uda'. — Kad ga je onda o

    3. 'pravi, stvaran'. — To je živ vrag od žene. 4. 'presan, nekuvan, nepečen'. — Nisi dobro ispekla pogaču, mak ti je
    anovati, prebivati, boraviti'. — Nisu me pitali di živim. Izr. ~ ko bubrig u loju 'živeti u izobilju'; ~ ko golubovi 'živeti u velikoj lj

    3. 'vrsta insekata, kukaca na žitu, grašku i dr., Gurcu lionidae'.


    na ko ~ 'jako mršava, suva'.

    papreno pa mi se pokrene žuć. 3. 'zajedljivost, pakost, zloba'. — Možeš ti nju grist koliko oćeš, ta nema žući. 4. 'lju

    ljivo mesto'. 2. sprečiti u nameri, osujetiti'.

    ništa da kaže, riba samo pogledat kako je ruvo na njoj, sve žumberi.

    ovik nije mogo baš olako uć u županiju.

    ča. — Odavno ga je pokrila žutica.

    štit žvale. 3. 'oboljenje sluzokože na uglovima usana'. — Lipo si se nakitila na ustima sa žvalama.
    Kako mož u isto vrime i pit rakiju i žvalit lulu u ustima.

    ranu usta)'. — Zašto ne uzmeš tu ranu od diteta, vidiš da samo žvavolji.


    nje u najmanju ruku bilo smešno i zato je „najbolje samo proći“ i praviti se k`o da ne postoji onaj drugi tamo. Da je deda, ko`im slu
    politiku, ratove, krize, i reforme, kanda nema ništa lepše u životu !?
    egov, taj uvek ima novaca i živi k`o aga !“. mićaga-mangupski izraz za: druže, burazeru; pa se može čuti: „Di si mićaga, oćemo po jednu, da
    n muškarac; 2. pozamašan muški organ
    . Nažalost u svakom selu ili varoši ima takvih nesretnika.

    ći za Tezejem. Nad njezinom se nesrećom i patnjom sažalila božica Artemida i usmrtila je strijelom. Bogovi su je prenijeli na nebo i odre
    božica ljubavi Afrodita.
    ti, pa i vi presudite: „Ja sam devojkom dvared rodila, ali ovakvog bećarluka kao što je danas, nikad za veka nije bilo !?“ .
    e oko 50 x 50 cm., za odlaganje sitnog pribora za stoku
    a nepravilno pripisuje njemu, ali je te riječi izrekao ban Ivan Bakač Erdödy god. 1790.
    azne izvedebe ili „lajavi bećarci“ koji se samo posle ponoći pevaju . Evo jednog, zagonetnog : „Opa-cupa, Deso i ovo je meso, ono nema ko
    ra da konji završe u drugom selu, delovi kola i stvari budu rasuti po celom ataru.
    a kom` pola sela zavidi, pa se međusobno ljudi zapitkuju:„ Samo da mi je znati odakle mu novci za takav besni afto ?… Jesil`, ti nešto
    zati blatom; osramotiti
    daš zaitra kad ustaneš, a on se smanjio na pola. Otpo mu nos od šangarepe, lonac na glavu mu se jako nakrivio, a
    ad oženiti neće !“
    bostaan“ koristi se za osobu koja je uhvaćena u vršenju nekakvih nedozvoljenih radnji: krađa , preljuba , varanje u kartama itd. )
    orju uštrojeno svinjče zove se „gudin“
    ili štali uvek stoji za nedaj bože „kućna“ budža za nezvane goste; 2. čovek na visokoj državnoj funkciji naziva se „budžovan“ il
    će dobiti, ko` je može probiti !“, nastavak odma sledi: „Stante, stante svatovi da uteram zaovi, moju k..u mekanu u tu njenu plekanu
    ada ima podignute uši, a ne klompave pa ništa ne vidi kad ide
    ćole ti balavo, zar se piški u gaće!; 4. deda Zlata-Ćole ti tvoje, ajd` `oćemo da jašimo mog Vihora!
    ra; onaj što stoji često na ćošku, tamo vata zjale, krade bogu dane, žicka novce za piće i cucka pivo po celi dan. Strašno !
    asno smejanje
    Fintija vratiti; Fintija se zadržao zbog različitih neprilika, pa je Damon već stajao pod vješalima kada se u posljednji čas Fintija
    mao ime, on je izvor života, orijentir u ravnici, sunčani sat i mesto gde su čobani divanili, svađali kere, duvanili, ispijali gutljaj-dva rakije,

    tako oko metar visine. E sad, to je sve bunar. Đeram se zove ondak kad se za vađenje vode napravi jedna veeeelika ruka. Uzme se jedan b
    na strelicom, Heraklo je, kada se to dogodilo, umro; Dejanira je potom počinila samoubojstvo
    ma, i potom domaćinu spominjali „sve po redu i spisku“.
    životu: „Džaba ti moj komšija što su ti deca k`o anđeli, čestita, vaspitana, izučili velike škole, kad oni neće u politiku, a ti opet tvrd na džepu
    a Radosavljević, upamćen po rečenici: „Otac te slatki jeb`o, `oćeš ćutati više !“…To je izgovarao kad prisutni počnu da kobaja

    o izraza: dođeš mi-dođi, dužan si mi; dođem ti-doću, dužan sam ti; došlo-koji je došao. I evo jednog jutarnjeg dijaloga ispred pekare:

    se neko neukusno obuče pa se za njega kaže: „Vid`ga obuko se k`o dodola “ !


    mio, jer posle će biti kasno !“. Međutim, kasnije , obično dovedu , još pola naroda iz svog sela , i ponekog iz okolnih sela i bliži brda. Ve
    mrtno izgladnjelih seljaka. Na muziku svirala, violina i zviždanja morali su igrati kolo, i poslije svakog zaokreta morali su, kao gladni vuci i svin
    valja. Na primer, derani, kad ujutru ustanedu mokre im gaće, a kad se kav slucajno dodirnu sa nekom ženskinjom, u gaćama im kita odsko
    va-pogrdan izraz za neuglednu i zapuštenu žensku osobu, ili domaćicu čija je kuća u haosu
    rni i murgasti. Od kada nema dudova nema ni musave dece. Kada neko „skrene“ ili poludi, kaže se: „Čini mi se, k`o da je pao s`duda !“

    kada se kobila oždrebi pa ždrebe prvi put stane na svoje noge pa se klati i kao drhti
    či da mu pomogne. Na udivljenje cijelog kršćanskog svijeta, Krsto izvede (ljeti 1525) svoju nakanu tolikom vještinom da

    služi pićem i nazdravlja sa gostima, tj. „dvori kućnog Sveca sa ikone“ ; 4. šegrt takođe dvori majstora; 5. u velikim poljopr
    m te Bože, samo da se ti sine već jedared oženiš, pa mogu na miru umreti !“
    vo kako se to u bećarcu kaže: „Iju, iju, jebeš familiju, samo gledu da me zajebedu !“
    na tabeli u nekom sportskom takmičenju; 3. zaostao ili zakasneo u nekoj radnji

    ta !?“ ferman, verman; sultanov ukaz (turski), naredba, carska zapovest, pisana vladarska uredba
    atili po njega

    ele finfere idu i ostala seoska deca koja uvećavaju celu paradu
    to nema više gajdi, gajdaša i prelepog zvuka od koga se koža ježi !.U nekim krajevima se zovu još i egede.
    lika za ženidbu; gazdovati; upravljati, rukovoditi, šefovati; gazda od gore; Bog, svevišnji. Kada se ulazi u tuđu avliju, gost treba glasno da vi
    , te pjesme i pjesničke poslanice suvremenicima (Vetranoviću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)
    da“, pre Drugog Sveckog rata, ustvari obična gologuzija, ali koja je posle opšte ludinje uspela da ukeči vlast i od tada sebe nazivaju drugovi !
    sec te pijani, itd. Postoji i bogatanje: božiju ti kapiju, božiju ti čiviju, božije ti sunce, svetac te dečiji, slavu ti tvoju . Ako se u besu ispred grdn
    vine na veliko, kupac bez mnogo pogađanja, predočava nameru da će pazariti za celu iljadu, i zato očekuje popust. Primer s
    ča sedam ! b) -Inaćica popreko me gleda , `oće jadna da pukne od jada !
    udesima potvrdio istiniti govor) kâ človik kî je stvor (tj. smrtnik) ne može da čini" (B. Klaić)
    lošije, a evo više primera : 1. kada se čovek oda piću ili kriminalu ; 2. kada seme daje loše prinose ; 3. kada priplodna život
    Poražen je od Turaka 1448. na Kosovu
    Poražen je od Turaka 1448. na Kosovu
    bi jope". Da li ćeš uspeti, zavisi od više stvari - da li si bio dobar prvi put, pa oće da te nagradi ili, ako ona i oće, da li ti jope m
    i nisu kaz`li i spomenuli, ni fala, il` bar molim lepo, nikad za ljudskog veka !“
    čku državu od fašista i njihovih domaćih pomagača i slugu (četnika, ustaša, belogardejaca, balista…), vlast preuzeli komunisti, i uspos
    čina: 1. stojeći, ali samo na početku, jedna k`o nijedna, dve k`o jedna i tri puta Bog pomaže, 2. sedeći po imenu svih 12. Apostola, a bilo j
    č. Riječ kao slika jedne do danas književno neizražene fiigure živi još i danas. Knjiga o Petrici Kerempuhu od Jakova Lovren
    kim uskocima razbila seljačke mase 6. II. 1573. pod zapovjedništvom feudalnog magnata Gašpara Alapića, koji je jedini od generala Niko
    a pesma se ori šorom i po` sela se razbudi
    spada u nepristojne izraze; 2. kume izgoreti kesa-poziv kumu na svadbi da baci malo para narodu posle čina venčanja; seci kesa-lopov, pre
    ku Alkmanu iz 7. st. prije Krista)

    voje „radodajke“ , nek` te sav svet vidi takvog`!“


    ara onda ga seoske babe; gatare „poje vodom“ iz klepetuše i ako „preteraju dozu“ , to dete kad poraste postaće „najmanje a
    čijaša“
    govoriti mimo dnevnog reda; 2. naglo zaustaviti bicikli okretanjem pedale u nazad; 3. oponirati u raspravi, kao u svađi: svekrve i snaje, zaove
    Rusije i Pruske 1794, koji nije uspio i koji je sljedeće godine doveo do konačne podjele Poljske.

    čku situaciju da su u Hrvatskoj gospodarili tuđinci pa se narod morao iseljavati)


    Umro je iznenada u osamdesetšestoj, a šta bi bilo da nije svakodnevno pušio krdžu i pio dudinjaru!?
    (po ruski), ali najviše su se svi bojali aviona nemačke štuke , zbog strašne sirene prilikom poniranja aviona
    seljavaju sve prisutne. Postoje razlike u običaju ali svi narodi Srema nekada su imali krtane u svatovima.
    lakat bio na jednu vodu (krov samo na jednu stranu),uvijek prema vlasnikovom dvorištu.
    vi bogati seljak
    atna sa prigodnim tekstom i slikom, kao: „Kuvarice manje zbori da ti ručak ne zagori“, i slično
    ajati; nadpričati, kao na primer: a). žena-ženu u tračarenju na bezdanu; b). političari u TV-duelima kad možeš čuti svakojake reč
    ljubavnica Hero
    čom i eto vidiš dokle smo došli !
    č'", gdje nema mjesta pomišljanju ni na kakvo liječenje nego valja uzeti glagol ličiti se u značenju odricati se, čuvati se, kaniti se (v
    opusti; 5. kad pijan zabasaš i sletiš, niz stepenice kod „Ike“ u kafani, a posle pričaš kako te je neko, kobajagi, gurnuo. Ima toga još…… oljolja
    i ponovo bila regrutovana.
    perajka, a pravi bećar morao je da učestvuje u svim pobrojanim. Sutradan se ide na „sravnjenje“ računa kod gazde kafane, a
    ikog poštovanja, „Majka Angelina “ . Unuci su svojoj majki uvek ljubila ruku, u znak poštovanja, i pritom izgovarali reči: „ Ljub
    pasti, upozorenje na opasnost
    apadu prikazuje kao krilati anđeo, odjeven u tuniku, s plamenim mačem ili kopljem u ruci ili u vojničkoj opremi, u oklopu, kacigi, sa štitom i k
    a gdje je riječ o jednom prijatelju koji je Hektoroviću pripovijedao što je sa dom Mavrom govorio o pjesniku; na taj se konteks
    ću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)
    , što nije imalo mnogo smisla; ali ako se stavi zarez ovako kako je ovdje stavljeno, dobiva se sintagma od mita sokol, koja može odgovarati
    u bile pravo umetničko delo.Evo jedno duhovitog bećarca na tu temu: „Je li, kćeri, je l` to taj, što piša po zidu, jeste, majko, to je taj , što nam

    2. more, velika slana voda, Sremci ga od skora, leti masovno pohode, radi odmora, ali pradeda kada se kao invalid
    raz 1. : „ Radiće usrana motka“; znači više obrukati ili osramotiti, i izraz 2. : „Radiće motka po leđi“; znači otvoreno pretiti ukoli
    ovaj napustio opsadu (Ostavši samo s lijevom rukom, Mucije je prozvan Scaevola, tj. Ljevoruki)
    kad je vidiš begaj
    ela voda zamenila soda-vodu, nestao je i „nameštaj“, i sada se piju gemišti, nekako , bez romantike i uživanjcije. Kada se vino meša sa obi
    u kopca, a Scila u grabežljivu morsku pticu ciris (ciridu).
    i trajanja neke države. Primer: „Drugi Svecki rat je bio velika nacionalna i ljudska tragedija mnogih naroda širom sveta, i o`to do
    om konje i krave kad se vrate iz polja
    ć, moraćeš jutros, ili kako bećarac kaže: “Moj dragane, što si poranio, kad se nisi ženi odužio !“
    bogami i daleko čuje, omiljena „sportska disciplina“ ili seoski „dramski skeč“: „Olajavanje sa isterivanjem !“
    ti po špricerima; uzvik i komanda: „Ajd` opleti !-kreni, počinji !
    olubica, grupa osoba oko zajedničkog interesa itd.

    njušku mu se stavi korpa kako nebi štetu pravio. Od skora se proizvodi čudan špartač na ljudski pogon od točka „poni“ bicikla, ali posle jutro
    a sa mehanizmom

    čvani patosanje nazivaju flasterisanje; popiti patos; biti nokautiran


    č je, pa kako je Filoktet bio posjednik nepogrešivih Heraklovih strijela, odredili su da od njegove ruke ima pasti Paris;
    er, spuštene firange, evo moje pijane bitange !“
    a sa perjarima i posle bila dobra
    e dinastije Karađorđevića i tzv. bezuslovnim ujedinjenjem Srbije i Crne Gore na Podgoričkoj skupštini krajem novembra 1918. godine

    mela u lastavicu; sam Terej pretvorio se u pupavca koji stalno goni slavuja i lastavicu.
    st. Per pintas multas diu vivat clara facultas! Francuski: pinte
    bogat, ima dosta novaca, kaže se: „Taj ima para k`o pleve !“
    Srbija, Crna Gora), a Austrija je okupirala BiH.
    st da „ostane na prošcu“
    b`o te otac ožderani, kad si se na njega izmeto, a ni deda ti nije bio bolji, kao i svi oni tvoji što leže na groblju !“
    m mlogo i samo kada neko poznat umre, virnem odpozadi, čisto da snimim, ko` su mu prijatelji i ko` ga se setio ; 3. gadna r
    av"; moglo bi se poći od tumačenja koje daje Vladimir Mažuranić u Prinosima za hrvatski pravno-povijesni rječnik; tamo se posoba tuma
    n na mapi i obeležen na terenu)
    ću unesu u gonak kuće i poređaju po astalu da čim se izjutra ustane ima šta da se vidi. I zato se peva: „Al, uživam kad se neko jedi,
    i bezobrazluka koji nisu za ovu priliku
    oštao i kasnije pravio velike razdore među narodom

    s u Sremu), izreka : „Preko preče, naokolo bliže“; a ustvari znači „drž` se proverenog puta i mani se fantaziranja“ ;izraz: preko k…a; nerado,
    odvede kakvu priju u mrak iza Doma pa je onda pretisne, izljubi i celu prepipa da ona onako crvena i raščupana nesme ući na sigranku bar p
    ojatno, po svoj prilici, bit će i sl. (B. Klaić)

    zamjerka činilo razumnu cjelinu (isp. i glagol priječati, ikav. pričati, koji znači sprečavati, a priječati se; prepirati se, svađati se) (B. Klai
    dio i reagovao; prkositi u inat-isto što i predhodno, ali mnogo gore i opasnije jer preti razračunavanje batinama; prkosan(na)-osoba previše po
    svašta i loži se na gluposti; 3. u Banatu se zove kvašenica, u Bačkoj pofezne i nema naroda na svetu koji nema takvo jelo na jelovniku
    kvaliteta; šećeruša; rakija pravljena od pretežno šećera; batrgača; jaka rakija preko 25 gradi, od koje se sav protreseš
    centar osovine i slično, i upamtite samo je jedno „raskršće“
    edecine“ nije imala baš nikakve šanse
    gore. A, šta je bilo sa rekveriranjem ili obeštećenjem ?. E, moj braća, moraćeš pitati na zadušnice čukundede,pradede i dede pa

    aj sito i rešeto !“; znači ima bogato životno iskustvo, ali nije isključeno i sumljivih situacija, tj. „sone strane zakona“; 4. devojka koju prati takva
    kim pesmama, iskazuju svoju veličinu i junaštvo preko predaka. Kumstvo se smatra istinskim rodom i u mnogo slučajeva traj

    ogovaralo, ašikovalo, svirale gajde, frule, divanilo o svemu i svačemu i lepom i tužnom; taj društveni život je mnogo viže zbliža
    „Šorom šajke, a Dunavom čeze, teško onom ko se za me veže !?“. (Malo ćaknuto al`tako je u bećarcu zapisano)
    onomad sam čuo na raskršću: „ Milence, znaš onaj, naš iz šorića, sveca mu njegovog politikanskog, opet se prešaltovao u dr
    mu je palatin ili kraljevski namjesnik, a u njihovoj odsutnosti dvorski sudac (iudex curiae regiae). Uz predsjednika
    avanje o „opštoj dobroti“.
    vati, rvati“ , ali danas toga više, na sreću, nema
    napada, koji su je nanovo osvojili tek nakon njegove smrti.
    „Kad stane na šlajtov biće najvišlji !“

    ada slama mami !“


    a devojka u suknji nezgodno sedne, neoprezno se sagne ili dune „bezobrazan“ vetar onda muški svet „svašta“ vidi i odma upita damu: „Gos
    alna, podmukla i kod nje si kao na polaganju ispita Samo gleda neku svoju korist i makar to bila i glupost .
    će sada svi biti zadovoljni ovim objašnjenjem ?!. Imamo mi još i svoje lične nadimke, i oni su stečeni u našem životu,
    čno ali tako je !
    uther kao i papa podjednako su bili protivni seljačkim pokretima. Kada ban i biskup Drašković skida glavu Gupcu, on samo nastavlja Tahijev
    a, pa kad se ona ugreje, stavidu da se pečedu razna vrsta mesa i svinjeće i pileće i kobajsce i slaninice i kremenadle i svo
    arena sestra Prokna, tako što je Tereju zajedno s Filomelom za večeru pripremila njegovoga omiljenoga sina; bogovi su ih ka
    o deca budu kaljava od glave do pete dok ga naprave i upotrebljavaju

    e da utvrdi, ko` je ustvari ovde dođoš-tot-prišelac ?!? Izreka narodna kaže „i nad popom ima pop“ , i zato mante me tak`i prič
    še odpozadi; natrtiti se-stati na prolaz, tako da niko nemože da prođe
    setog sela; 2. truker- druker, štampar a može biti i čovek koji ceo dan sedi u birtiji, pijucka i sluša šta se tamo dešava, pa ond
    stoljem pa nauči za sledeći čas !“
    do kasno dogura !“
    ojekakvi` lažija i obećanja !”
    ovo društvo malo zeza, uz sledeće reči: „Ko je to juče nama otperj`o ?!”. Kasnije se sve zaboravi, ali ta ista snaja ponekad kritikuje sli
    vetu i tada nije bilo „bele kuge“. Bećarac kaže : „U vajatu noćas biću sama, diko svrati, nećeš se kajati “ !
    soda bikarbona pomagala, a danas „festal“ ili „Koka-Kola“.
    ati se ; 4. vatati se posla; početi raditi; 5. vatati se u kolo; pridružiti se u radu ili društvu; 6. vatati aftobus-čekati autobus na stanici.
    a, pa se kaže: „Za njegova veka se lepo živelo, a sad je nastala kriza sačuvaj nas Bože !“(molim, bez komentara i prozivanja, da se nebi ne
    prodajemo za novce, a sutra dajemo na veresiju !“.

    svu njihovu nemoć pred snagom i pravičnošću nove Hristove Vere


    rmisanje šora, izrada rigola, kopanje jendeka ili krčenje šume. Evo i bećarca, na tu temu: „Na bezdan su vodonoše došle, sve nalile i ku
    oklone (jorgani, jastuci, posuđe, kućni aparati i sl.), a muškarci „napijaju“, tj. javno daju novce (danas je to „keš“), i pri tom sa vojvodom nazd
    decu koja su pratila vršalicu po celom selu .

    malko rastu, a ništa ne rade, stalno bi nekud da idu. Eto, opet je očo, a nije se ni javio, a sad je bio tu. Stalno začikiva dru
    usobno sarađujemo i u svemu razumemo. Ajd` živeli, i srećan pos`o domaćine ! Dogodine k`o i svake godine !
    usobno sarađujemo i u svemu razumemo. Ajd` živeli, i srećan pos`o domaćine ! Dogodine k`o i svake godine !
    i umesto tocki izraz turski, što je malo logičnije.
    kada može naglo da nastupi pravo zimsko vreme. Situacija kada se ode na svečare po lepom vremenu, a u povratku kući dođ
    oji su izglasali tzv. bezuslovno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, nazvani su bjelašima
    znenada za vojne protiv Mansfelda u Požunu (18. decembra 1626) u 28. godini. Već su suvremenici šaputali da je "otrovan rotkvom", ali za to
    a za dopuštanje: pa neka, ako'. — Ajde, da je jedinac al nji ima petoro u kući. 4. 'u čuđenju: nije valjda'. — Ajde, t
    za babine. 3. 'svečani ručak koji tazbina priređuje zetu prve nedelje posle venčanja'. — Zet iđe na babine.
    at; 4. 'plašljivac, kukavica'. — E, moj Ivane, kad ti ne bi bio baba, drugačije bi igrala tvoja žena. Izr.: baba šumom, dida drumom

    ~ ljagu 'osramotiti'; — (koga) na sokak 'ostaviti (ga) bez sredstava za život'; ~ oko (na koga, na što) 'pogledati; poželeti (fig.)'; ~
    aš me briga! Baš ko što triba!
    e novce za crne dane 'štedeti za nevolju'.
    đem š njom na kraj, kad je Marga taka bisnulja ko zolja.

    čem'; ~ na kraj srca 'ljutiti se za sitnicu'; ~ načisto 'uviđati'; ~ po volji 'dopadati se, sviđati se'; ~ pod papučo

    nom strahu'; ~ ko vrag od križa 'stalno se svega kloniti'; ~ u svit 'ostaviti svoju kuću'.

    na svetu'; ni po koje ~ 'ni po koju cenu'.


    ubi). Bogu iza leđa. Di je ~ kazo laku noć (vrlo daleko). ~ te dono (dobro došao). Zbogom (pozdrav u odlasku). Bo
    vidio. ~ s tobom. Za Boga miloga. ~ bi ga znao. ~ sveti zna. ~ zna. Pitaj Boga. Sam Bog zna. ~ zna kaki.
    ć pitat. Bolje je svoju zemlju orat, nego na tuđoj novce brojat! Bolje je nosit, neg prosit!

    n)'. — Vo je taki da rogovima bode. 4. 'dražiti, vređati, nadraživati'. — Snig je napado, al se i smrzlo, pa mi ladnoć
    bradu 'primiti odgovornost za nešto'.

    i'. — Šta je s tobom, Ivanka, ne viđam te s Joškom? — Moji mi brane da iđem š njim. Izr. Ne ~ 'ne marim, slažem se'. ~ se 1. 'od

    zr. Krušno ~ 'brašno za hleb'; čisto — 'oštro brašno za kolače'; nulaško ~ 'fino mleveno brašno'.

    ek u odnosu prema drugim ljudima'. — Svi ljudi na svitu triba da žive ko braća. Izr. Brat je mio koje vire bio. Ako smo i bra

    ćavat brda i doline 'obećavat više nego što se može dati'. brdo s (mn. brda gen. brda) 'deo tkačkog razboja s gusto pore

    ugo'; ~ po muke 'sasvim lako'; ~ riči 'odmah'; ~ srca 'nemilostivo'; ~ brige 'bezbiižan.'
    ko nekoga ili nečega'. — Ostavljam na tebi kuću i na tvoju brigu. Izr. baš me briga 'ne tiče me se'; voclit tuđu brigu 'mešati se u tu

    veliki brkovi. Izr. gladit ~ 'ispoljavati zadovoljstvo'; omastit brk(e) 'dobro se najesti'; smijat se ispod brka 'smejati se krišom'; u ~

    e sluša, ti njega za brkljaču.

    ja'. — Ako je i birtašica, al dosta je od njezinog brloga.


    a sam ti da lipo polagano čitaš dok ne naučiš.

    đe, sve bi se smrzlo.


    momka. 3. 'zbunjivati pogrešno upućivati'. — Uradi, Tome, kako sam ti kazo, a ti, Antune, ćuti, jel ga tvojim divan

    napravio sebi bunju u plivi i tamo spava zimi.


    — Sveži u tu bilu krpu i nek se cidi sir.

    oliko vredi da se ne može izraziti cenom'; ni po koju cinu 'nikako'.


    m kroz brdo i tako potpuno pripremilo za tkanje. — Ovi nioji cipci nisu baš glacki, pa roalo zapinje podikoja nit od osnove.
    otežu se u dugom redu'.

    crno zavit koga 'unesrećiti koga'; ~ Božić, bili Uskrs! 'ako sneg ne padne o Božiću, biće ga o Uskrsu'; ~ ko gavran (ko sotona) 'za
    o promene uloga.

    se za što'. — Eno i(h), opet se čapaje oko te male lopte.

    ću'; ~ brže 'što pre'; ~ posla 'vrlo bizo'; ni časa 'odmah'.


    ra 'crkvena zvanja'.
    rga poznata ko vrlo čista domaćica. Izr. ~ račun duga ljubav 'uzajmljeno treba na vreme da se vraća'; čista soba 'gostinska soba';

    isii i umiva. 2. 'razvedravati se (o nebu); prolepšavati se (o vremenu)'. — S gornjaka se već čisti, ja mislim da neće više bit kiše.
    abar, snalažljiv'; ~ koji je posto gazda od svi' putova i staza 'vlastodržac'; ~ na svom mistu 'čvrstog karaktera'; ~ se uč

    — Kupio si al sad i umisti čunjak, jel brež njeg ne možem ložit u šporelj.

    ošlik svinjama.

    Čuvaj bile pare za crne dane. Izr. ~ ko oči u glavi 'najbrižljivije paziti'. Čuvaj dok imaš, kad nestane ne možeš!;
    č ćen, usađen'. — Samo ti obisi na njeg, čvrst je to klin. 5. 'potpun, dubok, tvrd (o snu). — Zavirila sam u sobu, č
    zajecala sam na glas.

    i kokoške se ćibaje.
    at oko tog pileta, ja bi već tri oćupala.

    ili od divlje mačke, dok su ivice opšivene krznom, najčešće od lisice; zakopčava se sa 4—5 pari srebrnih dugmadi ili „toka" pom

    a riba 'uporno i dugo ćutati'.


    mo se dobro.
    mnogo postići'; držat se ~ od čega 'ne mešati se u nešto'; nije ~ vrime 'uskoro'; što je ~ od istine 'to je laž'; ~ od očivi, ~ od srca.

    će trajat pet dana, ako oreš lanac na dan. Izr. biće dana za mejdana 'biće prilike'; čuvat bile pare za crne dane
    ra bogzna di smo) 'kratkoga smo veka'. — Bolje je ~ jaje nego sutra kokoš! ~ meni, sutra tebi 'svakoga će nevolja da stigne'.

    gubu nam nisu dali.

    asku da razvijem tisto za krpice. Izr. falimu jedna ~ 'sulud, luckast'; leć na daske 'daske umesto kreveta, nameštene do pe

    diti godine doba života'. — Lorka tako dobro izgleda, ne bi joj dala ni pedeset godina. 6. 'zapretiti'. — Daću ti ja, samo probaj oti

    đivati dugim pričanjem, gnjaviti'. — Eno ga, Vranje opet davi snaš Mariju š njegovim nevoljama. Izr. davi ga ko
    nemoj se toliko derat. 2. 'drečati, plakati'. — Dere se ko magare prid kišu! 3. 'kidati se, cepati se'. — Deru se opanke, i'štu nove!

    se od iznenađenja'.

    lo pameti! Di je igre, onde je i svađe! Di ima put ne iđi stranputice!

    čoperiti se, razmetati se'. — Šta se on diči, a nije vridan ni to malo zemlje sam da uradi. Izr. Čega se pametan stidi, tim se

    liko jejak duvan'; izgubio je kašiku kod dide 'ne prima ga u goste'; ~ šumom, baba drumom 'nesporazum'.
    raditi'. — Za dvi nedilje smo digli zidove. 5. 'krenuti se, uputiti se kuda'. — Šta si se digo, sidi još imaš kada, otićeš. Izr. ~ ruke '

    đene tetke. ~ se 'međusobno deliti što'. — Braća se dile pa njim pomažem.

    e i ne špotaje prid drugim svitom.

    Divani ko s badnja (sa slame) 'suviše glasno'.


    čiti'; za dlaku 'skoro, umalo'.

    u'; na tom dobu 'uveliko trudna'; niko ~ noći (dana) 'odmaklo vreme'; zrilo ~ 'godine života pune stvaralačke sposobnosti'.

    ga, onda se mož očekivat i dobra godina. 5. 'koristan'. — Keru je i košćura dobra rana. 6. 'lekovit'. — Bili luk je do
    araditi'. — Znao sam da na žitu možem samo dobit. Izr. ~ batine, ćušku 'biti batinan, šamaran'; ~ kotaricu 'biti odbi

    dobro bi te platio! (šalj.). Izr. bit ~ 'osećati se zdrav'; odrečno: 'biti bolestan'; ćinit — 'pomagati'; ~ doć 'biti od koristi'; ~ pro
    am je led sav godišnji rod uništio. ~ se 'pasti tako da se pri padu ne dari'. — Mačku da kako baciš, ona se uvik na noge do

    . 5. 'nastaviti se na što, zaređati se'. — isprva je sve bilo lipo, a onda je počo niki divan ukrupno i na kraju je došlo do prave sva
    sam se dokopo varoši još zavida.

    a'; vrag ga dono 'došao je nepozvan'; koja te voda donela 'kojom zgodom si došao'.
    e mogla, kad je sama ostala s petoro dice.
    šce nego da se na tom rđavom putu drmam na kolima s tobom.
    vom mistu mene odbranio. Izr. gledat drugim očima 'suditi na drugi način'; na jedno uvo uđe, na drugo izađe 'ne ma

    ca'. — Šta ću i kako živit brez moje družbenic, umrla je i ostavila me samog.

    . Artemisia abrotanum'.

    ok ne donesem lanac da je svežem. 4. 'činiti da ko ili što bude u jednom stanju, položaju'. — Povrimeno meći na v

    čvrsto spavati'.
    , stanovnik'. — Naše selo broji iljadu duša. 5. 'osobito mila i draga osoba'. — Stane, dušo, ustani, svanilo

    žene ili devojke ~ risaruše, koje iza kosaca drvenom kukom kupe žito i slažu u snopove, po završenoj žetvi, na če
    be se ili osvajaju poj'edinci i tako se gubi ili dobija igra)'.
    me danas, taka sam ko falična.

    Stipan je danas falio iz škule, bio je bolestan. 4. 'poludeti (fig.)'. — Jesi 1 čula, kažu da je Joža falio pameću?!
    dvitri forme, a sad mi triba za ovu maramu i ni jednu ne možem nać. 3. 'oblik, izgled'. — Ne kažem, kobila je lipe
    mo po tom što ~ nose! 'slabići'.

    e ko lopov.
    a drugo rade.
    Drva su mokra, pa se vatra često gasi. 3. 'izumirati, nestajati'. ~ umro je bać Tome, pa se tako gasi njegova loza.

    u, rabadžija nema dlake na jeziku 'poziv na borbu za svoja prava'.


    jaja za nasad. ~ se 'stajati jedan drugom na nogu (u gurnjavi)'. — Zašto se gazite po nogama?

    di 'biti vrlo gladan'.

    a prodaje. 3. 'postan, neplodan' — Ne mož ta zemlja rodit kad je gladna, godinama nije torena. Izr. gladna
    avati'. — Dokle ćeš ti, Mace, već gladit to ogledalo, mogla si svu sobu dosad počistit. ~ se 1. povr. prema gladit (1)

    j glas za makar koga. Izr. ~ puko o njemu 'pročulo se'; brež glasa 'nem'; bije ga dobar (loš) ~ 'govori se dobro (loše) o njemu'; pro

    zaradio? 5. 'ličnost koja upravlja, poglavar, starešina'. — Dok su baćo živi, zna se ko je ~ u kući! 6. 'komad nekog
    pravo u našu avliju. 4. 'gatati'. — Ne znam u čega gleda, al znam da vrača. 5. 'biti naklonjen, voleti'. — Gleda u nju ko u Boga! 6.
    i bos 'vrlo siromašan'; ~ golcat 'vrlo siromašan'; bit gola voda 'vrlo oznojen'; golim rukama 'bez oružja': golim okom 'bez pomo

    ad je dobra godina, svi smo pametniji. 3. 'doba čovekova života, starost'. — Život je kratak, godine ko da lete. — Našoj majki ko
    otovi. 5. 'neminovan, siguran (o nesreći)'. — Ako se napiješ ladne vode tako vruć, to je gotova bolest. 6. 'gotovina,
    velike grablje i pocni grabit mršavinu. 4. 'žuriti, hitati'. — Gledaj kako se Marko izmašio i grabi ko da ga

    granu na kojoj se sidi 'raditi protiv samog sebe'; na grane šare 'utkane u samu tkaninu ili utisnute boje u sv

    đivati se, ružifi se'. — Tako lipa cura a grdiš se s otim rumenilom.

    čnjak'.
    č . ~ se 1. 'jediti se, ljutiti se'. — Ne vridi da se grizeš zbog njeg. 1. a. 'kajati se'. — To je sad tako, badavad

    ponet sa sobom u ~ 'umreti a nikom ne kazati (tajnu)'.


    lo padati'. — Žuri se, kiša samo što nije grunila. 5. 'skresati u oči'. — Borme sam ja njemu sve grunila, pa sad nek on misli šta

    osi sin umro, čovik se samo gubi.


    eno, rep na krsti pa kud se stigne'.
    čin (koristeći najčešće tuđa sredstva i posećujući tuđe žene)'. — Otkako je došo iz rata ništa ne radi samo pije i hara po s
    lepo slediti'; ~ od ruke 'uspevati'; ~ ko po loju 'sve zamisli uspešno ostvariti — ide kao podmazano'; ~ ko bos po trnju 'mukotrp

    nisi vridan sam da uradiš.

    ; 4. 'biti u kakvom odnosu s kim: ~ sestru; ~ komšiju; ~ gazdaricu'; 5. 'nositi na sebi (što od odeće)'. — Dosta ti je što imaš na se
    pi, izgleda da je Jakov sve iscidio. 4. 'reći polako, nerado, preko volje'. — Ajde, oćeš li već jedared iscidit, valdar ti se nije jezik zavezo?! ~ s

    ć ishasnirat ovaj moj kožuv, nosio sam ga po svakom vrimenu, još sam i spavo na njemu.
    o sve šljive, ja sama neću do mraka moć uradit i kazaću baći pa ćeš ti ispast kriv. 4. 'dogoditi se, zbiti se'. — Koliko smo se boja

    ega, za manje od čega (po meri, vrednosti i sl.)'. — Bio je to već pravi momak, a] još uvik ispod dvadeset godina. I

    . 'izgrditi'. — Ako dođe kod vas vi ga dobro isprašite. ~ tur (kome) 'istući'; ~ koga 'izgrditi'.
    e izgubio sud, moraće se sad dobro ispružit da pokrije troškove.

    me, Bože, snagom da okajem svoj gri. 4. 'ostvariti, privesti u delo ili život, izvršiti potpuno što je namišljeno, naruč

    voljnoj meri'. — Tiraj ždribad u košaru, dosta su se istrčala. 2. 'istrčati (2)'. — Lipo sam ti kazo da se ne istrčiš prid Martinom, a
    razumu. ~ se 'izgrditi, ispsovati (koga)'. — Zašto si se istresla na to dite, ko da je on kriv, što njegov otac, a tvoj čovik, već tri dana tira kera

    istukli pa je red da se i pomirite.

    gde, pomoliti se'. — Tamburaši su tijo zasvirali, a mi smo čekali da će Mara izać na pendžer. 4. 'dogoditi se, desiti

    ukloniti, udaljiti iz sastava čega'. — Peru triba izbacit i(z) sigre, nek najpre nauči, sad nam samo smeta. 4. 'istaći, is
    i interval'. — Znao sam da je ponoć prošla, jel je sat izbijo dvared kad sam se probudio. 4. 'izići otkuda na kakav p

    se dva ovna i dobro su se izboli. 2. 'izvikati se na koga, odbrusiti kome; upasti u reč' — Nisi se baš moro tako izbost na derana,

    Jedva sam dočekala da se izdere ona moja suknja od paje. 2. 'podviknuti, izgalamiti se (na koga)'. — To nije lipo, Kriste, tako s

    svi izdržimo: žena i četvoro dice.

    ku pripovidaš. Izr. ~ ko ispod postelje 'izgužvan'; ~ ko sa slame 'neuredan'.


    uštat sa Ianca, oma se izgrizu, tako su bisni.
    štetu, gubitak'. — Čuo sam da je bać Vranje i po treći put izgubio sud. 4. 'pogrešiti, zabuniti se'. — Uvatio nas je m

    emu toliko volit, iziš ga. ~ se 1. 'sekirati se, žđerati se'. — Živ se izio, što nije održo obećanje. 2. 'istrošiti se, pohabati se'. — Kažem ja baći d

    neispunjen (o nadi, planu, želji i sl.)'. — I Tezina je mater uvlk pripovidala kake će ona svatove napravit dok joj se ć

    la. ~ se 1. 'preliti se'. — Suviše ste napunili, izlilo se vino iz bureta. 2. 'pljusnuti'. — Kiša se izllla u pljuskovima.

    h (ubrzanim hodom ili radom)'.

    2. 'prrviknuti se na što'. — Prošlo je dosta vrimena, pa su se i baćo izmirili, što sam se tako mlada udala.
    av, sve je izgorilo. 4. 'način kojim se rešava izlazak iz teške situacije'. — Šta je, tu je, led nam je sve žito potuko, sad moramo u

    3. 'po redu obuhvatiti nekom radnjom'. — Mani ti Josu, sve poslove je već izređo, a nigdi se nije mogo skrasit. ~ se

    z banke 'podići novac (sa svoga uloga)'.

    m se izvarala, pa sam manje brašna metnila.


    đen'. — Kad ti ja kažem, izvuće on za to. 5. 'pojačati (svetlost)'. — Izvuči malo jače tinj da lampaš bolje svitli. ~ se 1. 'iza

    mo su jabučicama prstivi pipali. Izr. Adamova ~ anat. 'jabučica 2'.


    epa i zdrava'.

    o jaja snese! tražit dlaku ujajetu 'cepidlačiti'; na umak~ , 'meko kuvano jaje'; 2. 'testis'. — Kečiću te u jaja; Izr. kilavo ~;
    ško slomiti, izdržljiv, otporan'. — Kapija ti je jaka ko na kakoj tvrđavi. Izr. ~ na ustima (o čoveku) 'hvalisavi strašljivac'; (o konj

    vemo. 3. 'prijaviti se'. — Znaš da se Vince sam javio žandarima. 4. 'pokazati se'. — Šta mi Lozika pripovida da joj se pokojni

    a lasta ne čini proliće!


    — Ja sam joj zauva, zato je od milošće zovem jedinica.

    e'. — Stipe je imo tri, a i Marko je imo jedva šest godina. Izr. ~ je dared 'napokon'; ~ jedvice 'jedva (pojačano)'.

    Čekaj dok na maži jezik stane p onda gledaj koliko je priteglo. 3. komadić kože na cipeli preko koga se obuć
    vorio je pravu j'urnjavu. 3. 'gurnjava, gužva, metež, nered'. — Možeš mislit ko'iko je svita bilo na vašaru, kad u toj jurnjavi nisam

    ~ se 'izlagati se dimu, udisati dim'. — Side oko vatre i kade se.


    đite vi drugog koga ćete slat rad kalanćova.

    uspeh'; ~ na vratu čijem bit 'veliki teret'; ko tebe kamenom, ti njega kruvom 'vratiti zlo dobrim'; plavi ~ 'bakreni sul
    čina'; udavio bi ga ko u kapi vode 'bezgranična mržnja'.
    dobiti ili sa jedoe ili sa druge strane'; igrat otvorenim kartama 'otvoreno govoriti'.

    v se ne mogu sakrit!
    Viruj ~ ne viruj švaleru! Bisnog ~ ne triba milovat! Na keru nema slanine!
    znadu po tom.

    — Lako je njemu marvašit se s punom kesom. Izr. Debela, masna — 'mnogo novaca'; udarit po kesi 'izložiti ga trošku'; odrišit ke

    e ne bi kido od bisa kad su mi sve rekvirirali.


    ć ćinu, tečnost, omekšavati'. — Nadrobi taj tvrdi kruv dok je mliko vruče, nek se kiseli. 2. 'biti neraspoložen, nezadovoljan

    edenim iglicama.

    i je žao što nije slomljeno. — Ako budeš i dalje klamo taj klin, ispašće i pašće ti daska na glavu. ~ se 'stajati labav

    l, tištati'. — Kad je trizan, onda ne mož bit bolji, a kad se napije, onda me kolje po cilu noć. ~ se 1. 'tući se, boriti s
    Viruj mi, nemoj da ti se kunem. v. za ~ se, zaklinjat se.

    aki kli'n, kaki otac taki sin!

    e da se klipariš.

    predmeta'. — A sad dico, klis od mašine, iđite u avliju pa se tamo sigrajte.

    i'da su sasvim klonili, bojim se da neće dugo. ~ se 'držati se po strani, uklanjati se kom (čemu), izbegavati koga (št
    ći na optuženičku klupu 'odgovarati pred sudom'.

    kat s tolikim mesom?

    ad druga dica kažu, oma je išo u kob.


    oluta, obično sa ukrasima na površini'. — ispekla sam i kolač božićnjak. Izr. nadat se (tome, ovome) kolaču 'očekiv

    č ćos, sutra, večeras) 'već danas (jučer, noćas, sutra, večeras'; ~ i ~ (puti) 'vrlo često'; ~ ~ toliko 'barem nešto'

    mali'; s kolina na ~ 'od oca na decu'; kolina mi klecaje 'vrlo je umoran; u velikom strahu'; na kolinama molit nešto 'vrlo ponizno moliti nešt

    ć ćavo ~; kad se cigo zaželi ~; vićići ~; 2. 'popodnevna priredba sa zabavom i plesom'. — Kod Margini će u nedilju bit ko
    je kazo šta ga muči.
    na sitnicama'.

    'i najpametniji može pogrešiti'. i mi konja za trku imamo 'nismo ni mi gori od vas'; radit ko ~ 'mnogo i nap
    ma i nogama 'nastojat na sva'ci način', ni oro ni kopo 'ništa nije radio'; ko drugom jamu kopa sam u nju padne!

    ćemo skuvat svinjama u mošlik.

    u'. — Nije daleko, jedno dvi stotine koraka odale. Izr. ić ~ po ~ 'lagano'; na prvom koraku 'odmah na početku'.

    2. 'poljoprivredno oruđe kojim se kosi'. — Stani malo da naoštrim kosu gladalicom. Izr. kosa livade 'površina livade, koju jedan
    čovek'; utirat stra u kosti 'jako prestrašiti koga'.

    množiti se, razmnožavati se.' — Kote se ko pacovi.


    su)'. — Risari kuju kose. 4. 'udarati kljunom po drvetu (detlić)'. — Kako ta tica kovač mož tako dugo kovat, da je ne zaboli kljun

    n i svoju kSžu! Izr. debelu kožu imat 'biti neosetljiv prema uvredama, grdnjama'; derat kome kožu s leđa 'nemilosrdno iskoriš

    Izr. Batina ima dva kraja 'nešto što ima dvostruki ishod'; izvući deblji ~ 'loše se provesti u nekom obračunu'; di bi

    perlica, cveća i traka, bosonoge; na Duhove ~ katolički praznik ~ polaze od kuće do kuće u hodu ili uz kratko zadržavanje, pocu

    ati'; bit kratkog vida 'biti kratkovid'; bit kratkog vika 'živeti malo vremena'; kratka pamet 'slaba pamet'; os

    ud ode krava, nek iđe i tele! 'kad se gubi nek se gubi do kraja'. Ko nema konja, ne zna šta je lako, ko nema kravu, n
    enuti se'. — Di si se krenio?

    se krevelji, Ciganin mu je izvadio novce iz džepa. 2. 'prenemagati se'. — Kaži lipo glasno i jasno kad te dida pitaje, nemoj se tu

    č nio nešto što ne valja, koji je odgovoran za neko deio'. — Vidim ja, da je pendžer razbijen, al triba da mi
    drugim krpama tkat krpare.

    j komšinski čardak običan krpež, dobro ga je majstor namagarčio, ne virujem, da će izdržat ni jednu zimu. Izr. Krpež ku

    adamo se boljem.

    o 'ulivati vode u vino i mleko'. ~ se 'stavljati znak krsta na sebe (uz izgovaranje crkv. molitve: u ime oca i sina i duha svetoga, am

    čana jedinica nekih država: austrougarska ~. Izr. Neće mu past ~ s glave 'neće izgubiti ništa od svoga (umišljenog, uobra
    nanizanim kuglicama, brojanice' (crkv.)'. — Fratrovima visi krunica o boku. 6. v. kruna (4.).
    će se počet krunit.

    vojim radom'; trbuvom za kruvom 'poći za zaradom'; ~ sv. Ivana 'bot. rogač Coratonia ciligua'.

    da radim š njom, taka joj je krv. 5. 'težak naporan rad, stradanja (fig.)'. — Tribalo je mnogo znoja i krvi do
    o uspeha', božja — 'crkva'; luda ~ 'nered, haos'; ne gori ti kuća nad glavom 'ne treba žuriti'; ni kuće ni kućišta 'bez igde i

    lin za zavrnutim krajem o koji se može nešto obesiti'. — Ostavi štrangu na kuku.

    mukom ostvarena minimalna zarada'. — Šta ja zaradim koju kukavicu i još kradom od babe polak pošaljem čoviku u katane.
    e tog kuluka oslobodio.
    ogura! 'pa će sve imati ko i kum"; Kolike su oči pa ne vide kuma! 'nešto je na dohvat ruke, a ne uočava se'.

    a)'. — Ne volim zeleno voće, kupi mi usta. ~ se 1. 'skupljati se na jednom mestu'. — Kupićemo se kod Loske u kolo. 2. 'skupljat
    mislima, osećanjima)'. — Već odavno se u meni kiiva i sad je prikipilo!
    ker koji tušta laje ne ujeda; ker laje, a vitar nosi.

    čuvat ovce neg novce!

    'držati u slepoj poslušnosti'; puštit s lanca (nekoga) 'ostaviti bez nadzora, raspustiti'.

    daraje oko guvna.


    zr. ~ na poso 'prionuti, svojski se predati poslu'; ~ na rudu 'pokoriti se'; ne lezi vraže 'na nesreću'; stvar je legla 'smirila se'.
    em'. — Ušla nika bolest u moje golubove i ništa mi se neće leć.
    e ona nosi'. — Ovo je lice kumaše. Izr. ~ i naličje 'dobra i rđava strana čega'; licem u ~ 'neposredno'; minjat se u licu 'neprijatno s

    ~ 'siguran koji leči'; prija bio ~ neg što si pitala 'za lek se ne pita ,,šta je to'"; dok je svita biće i lika'.

    ili 'da bi uranili na posao'.


    či kupusa ne maste; na lipog di'm iđe (a lud podnosi); lipa je ko beba od porcelana 'veoma lepa'.
    i! u dva lonca gledat 'razroko gledati'.

    ostavit lozu na rod, na bokal 'pustiti lozu na pupanje'.

    'silno voleti koga'; luda kuća 'haotično stanje'; ne budi ~ 'kaže se nekome ko je daleko od stvarnosti'; obećanje ludom radovanje
    oja lipa? Izr. Ko ludi sudi, tog luda poludi.

    se ti ludiš da ne znaš kopat, al motika te neće obać.


    jednako tvrdoglava i jaka protivnika'; crni — 'Allium cepa'.

    vana 'baš ništa ne vredi'.

    o melješ. Izr. to mu se Iupa o glavu 'sveti mu se, ispašta' ~glavu 'naporno razmiljati o nečemu'; šta lupaš ko da si pamet kod ku

    ali smo se vije, pa sam se udario o drvo.

    ća ljubav. Izr. za ~ (ime) božju 'uobičajena izreka prilikom usrdne molbe'; za tvoju (njegovu) ~ 'radi tebe'; čist ra
    rijima, a oni odgovaraju: fala, fala, rano)'; ni božji grob se ne ljubi badavad! 'ništa bez novca'.
    — Ljubomora ga uvatila, zato što mu je Blaško oto curu.

    vat 'uzimati nešto neviđeno'.


    čekate, već samo sili i makljate. ~ se 'tući se, udarati se'. — Dica se makljaje, triba i(h) razvadit.
    3. 'gvozdeni točkić za sečenje testa'. — Mamuzom sičemo samo krpice.

    e 'okani me se'.

    de žene'; atleska ~ 'za svečane prilike (od svilene tkanine)'; ~ na dva kraja 'povezana je tako da se ispred brade, vezuju

    nedilju sa mnom na vašar? — Ne marim.


    a mnom ko masna kesa!

    e maže od svitle farbe.


    j ist, jel vidim da samo meljaš po usti.
    uva, miri ga da nelaje. 3. 'dovoditi u saglasnost, navikavati na nešto'. — Gazde su uvik probale sirotinju uviravat da se mire sa sv
    ćam zajam.

    nameštenje'. — Čim je okupator ušo u našu zemlju, svi su ovi naši izgubili misto. 2. a. 'predeo, kraj'. — Kad je kod nas u Ba
    ces vrenja: ~ sir, ~ vino; 4. 'mladunci, mladunčad'. — Tamo je mačka na tavanu, doji svoje mlade. Izr. ~ ko rosa 'veoma mlad'; ~

    ći se'. 2. 'ići bez pravog cilja, tumarati'. — Kad prodaš svinje, oma kreni kući i nemoj se mlatit po vašaru.

    ad, neiskusan'; pusto ~ i mačke loču 'imovinu bez nadzora svi razvlače'; teče mu med i ~ 'ima svega u izobilju'; gled
    obro bi bilo da je bolje ali ne može biti; 'mogla bi 'taman posla'; ~ bićeš, ti Maro, još moja cura! mogla bi, samo ti to neš do
    bavijati se oko čega'. 2. 'vrzmati se'. — Ne volim kad se nepoznati ljudi motaje oko salaša. 3. 'obletati oko koga, na

    ni ne divani.

    bog pojave tamnih oblaka'. — Požurimo mi s vožnjom, jel kako mi se čini, nebo se počelo štogod mrgodit.
    što opet puštaš tele da sisa, samo ga mrsiš, a znaš da smo ga već zaljučili. ~ se 1. 'zaplitati se'. — Mrsi mi se vuna.

    tajte bogaljo/i"! — Ne marim, iću i ja s vama, aj moram vam priznat da mi je zdravo mrsko

    obiti se'. — Šta ste uradili, snaš Marija, kad vam se kruv tako mivi? — Stari kruv ne triba bacit, već malo još osušit u lerni, p on

    čio, nisam oka sklopio od njeg. ~ se 1. 'podnositi, osećati muku, bol, patiti se'. — Toliko se siroma muči i r
    alašu, a di su vam muški?
    mo da bi muškije izgledo.

    ti mutan, zamućen'. — Ne znam od čega se tako muti voda u bunaru? 2. 'gubiti jasnost, vedrinu, raspoloženje'. —
    kuružnu i sad ne mož do nje doć. ~ se 'najesti se'. — Nemojte me nudit, ja sam se već nabaco do vrva.
    iju. ~ se 'na brzinu se obući (samo deo odeće, najnužnije)'. — Vi krenite, ja ću se samo nabacit i požuriću za vama.

    nas smo nabili zidove novog salaša. ~ se 'nagurati se, nadebljati se'. — Ko j to vidio, taki mlad momak, a nabio si se, pa izgledaš
    čela opaka bolest. 4. 'početi govoriti o čemu'. — Ja nisam tila to da spominjem, al kad ste već načeli i pitanje tala, onda da

    najesti se do sitosti, nabokati se'. — Ne brinite vi za Nikolu, on najfriščije ide, al se zato nadeka.
    o lanaca rođena. — Zašto nadižeš, Lizo, tu suknju, oćeš guzica da ti se vidi?!

    rije triba slušat.

    vit i zavrsit.
    a bit najbolje i najveće. 3. 'naneti strujanjem vazduha, vetrom (prašinu, lišće i sl.)'. — Čim se vitar stiša, moraćeš omest avliju, pu

    čega, pa sam se nagazio da jedva dišem.

    ćemo odnet kod kovaća onaj stražnji točak, činl mi se da je obruč popuštio, pa nek ga metne na naglavak.

    ivili. 4. 'navaliti'. — Lagano, dico, šta ste tako nagnili, ko da će to ilo od vas kogod otet.
    abljenjem; otimanjem, pljačkom'.

    Baš sam se naišo dok vas nisam našo.


    n, kaki je visok, koraca po dva metera, a ja mala nakasala sam se sa njim da ga stignem.

    ga odguraii u stranu'.

    lipo. 2. 'napiti se'. — iđe Losko, al kandar se fain nakitio, zdravo ševelja nogama.

    4. 'nisko, kratko'. — Moj baćo su se uvik nakratko šišali. Izr. ~ nasađen 'rđavo raspoložen.'
    . — A moj ti se čovik fain nakvrco u Pajinim svatovima.

    puniti se tečnošću'. — Taka je oluja naišla, da nam se pun podrum nalio vode.

    ći, udarajući po čemu'. 2. 'najesti se i napiti'. — Nalupo sam se ića i pića.


    Čim prodam žito, namiriću sve što sam dužan. 4. 'nagoditi se, uskladiti, pomiriti'. — Kažu da se jedan mlad

    aviti u službu, dati zaposlenje'. — Mariju je njezin otac namistio za poštaricu. 6. 'krišom postaviti, podmetnuti (nekome)'. — Neka, neka, na

    će se na njeg, a za to nema novaca.

    anese put da ovamo svrati.


    čekam zgodu, pa da njim sve saspem u lice.

    ad ga nako vitar zaleluja. ~ se 1. 'nasititi se pasući; 2. 'nauživat se slušanjem, gledanjem (što ili koga)'.

    e napiskala, vidim, pune su joj oči suza, al se drži. 3. 'napiti se, opiti se'. — Još iz daleka se vidilo da se napisko, pa sve sik
    o sam i kaput mi se toliko napio vode, da ga jedva možem podignit.
    pravio sam ga danas posli podne. ~ se 'učiniti se, predstaviti se'. — Napravio še lud pa su ga oma poslali kući.
    nje: ~ pušku. 4. 'dostići određeni broj, određenu meru, navršiti, namiriti: — 30 godina. Izr. ~ gaće 'uplašiti se'. ~ se 1. 'postati pun

    ču, vruće je vrime, moždar je već i narasla. 4. dostići veći iznos'. — Ne znam kako oni to računaje, al meni je kamata n

    ešiti se'. — Juče sam gledo kako se kokoš naroguši kad brani svoje piliće od kobe. 2. 'naoštriti se'. — Kaka je to narav, kad se om

    ustat, pa bi i više uradio. ~ se 'napiti se (vulg.)'. — Pritakali smo vino i na kraju smo se tako naroljali, da smo jedva izašli iz pod

    ružila se ona svog pijanca čovika, al ništa nije pomoglo.

    e dobro izležu, biće pilića. 4. 'prevariti, namagarčiti (vulg.)'. — Ne virujem ja njemu, jel jedared nas je već nasadio. Izr. Nakratk
    gladan, toliko sam se juče na disnotoru naslago.
    . 3. 'metnuti, pristaviti na vatru (da se kuva ili greje)'. — Dico, ja idem na pecu, a vi oko podne nastavite užnu, ako ja

    su gosti žedni.
    đi vidi, jel je nateklo masta iz prese u kabo, pa triba izlit u bure.

    e tog mladog momka da pop;je tri čaše vina. 4. 'doterati do određenog (većeg) iznosa, povećati, podići'. — Ispočet

    zdravo. ~ se 'okupiti se u preteranom broju na jednom mestu, zbiti se'. — Natrpali ste se u jedna kola, a druga su ostala prazna, n

    će jedno drugo, pa nećete imat ni cvića ni povrća.


    prominit matorom čoviku nauk o(d) ditinjstva.

    d ne bi palo na um, a ti si me naveo na gri. 3. 'dovesti na određenu temu, skrenuti (razgovor)'. — Toliko je želila da uda

    ivo. Izr. Divani ko navijen 'kao mašina'. ~ se 'nakrenuti se, nagnuti se'. — On se malo nasmije, navije se na stranu i ošine konje k
    i, nagomilati'. — Navukli ste žute zemlje, ko da ćete tri salaša nabljat. 5. 'nagovoriti'. — Mene neće navuć na tana

    ni sam ne znam čega sve nisam, kad sam bio trideset godina zidar. ~ se 'naraditi se u zidanju'. — Naziđo se on salaš
    lje, baldahin (na procesijama)'. ~ osam ljudi je nosilo nebo u prošijunu nad biskupom'. 5. 'nepce'. — Ne znam od č

    edne zvizde na nebu.


    po je divanio, al možem ti kast da je to bila za mene nika nerazumna pridika.

    a nestala! 4. 'poginuti, umreti'. — Stariji sin mi je nesto u ratu. 5. 'potrošiti se, utrošiti se'. — Kasno si došo, užne je nestalo.
    '. — E, jesi ti niki majstor! Izr. nikim čudom 'na čudan način'; niki dan 'nedavno, pre nekoliko dana':; u niko doba (dana, no

    a desilo'; ~ ne mari 'sve je u redu'; ni mu je —.


    unak kroz osnovu pri tkanju. Tkanje može da bidne sa dvi ili četri nite.

    žan'; ~ nema očlvi! gluvo doba noći 'kasno'; laku ~ 'pozdrav na rastanku uveče ili noću'; pod — 'na kraju dana'; pod ~ tikve cvata

    ć po danu nije padala, bar da noćos padne jedna dobra kiša.


    u na onom malom stoćiću za mrvljenje kuruza. Izr. bižat što ga noge nose 'trčati iz sve snage'; bit na nogama 'staja

    irit. Izr. vidi se po nosu 'vidi se što po čijoj spoljašnosti'; vuć koga za nos 'praviti budalu od koga'; dat kome priko n

    zivati'. — Poštaš je donosio pisma, a š njima često i žalost u kuću. 4. 'podupirati'. — Nikolko gredica koje nose krov su popucale

    vi red. 4. 'koji se ponovo sreće, koj'i se ponavlja (vremenski ili u sličnom vidu): ~ misec, ~ godina, ~ dan. 5. 'nove
    ovce 'mnogo trošiti'; čuvat bile novce za crne dane 'štedeti'; veliki ~ 'krupna novčanica';
    a, znaš da se to drži oma prve nedilje posli vinčanja. 3. 'nov radnik'. — Kažeš da je dobar radnik, nemoj ga još falit, znaš da je on

    ožete kazat, ja sam se nudio da radim kod vas i kad niko nije tio. — Niko ne bi pomislio od Roske da bi se ona nudila tom bando

    nuždu. Izr. ~ zakon minja 'u nevolji se snalazi kako ko može'.

    avate, a nikad vas nema. 4. 'prestići'. — Ja mislim da žurim, a svaki me obađe.


    čašenu nogu.

    m danas Josu, sav se spuštio i usne obisio, ko da mu je sav svit pao na leđa. 3. 'oduzeti sebi život vešanjem'. — Svi su mu pomrli, pa se od tu

    jedan obišenjak da obisim ruvo u armar.


    šiluka da obijem dok nisam našo veliku priku pilu. Izr. ~ vrata (pragove) 'obratiti se mnogima moljakajući za pomoć
    ti stida ni srama'.; kaljat ~ 'gubiti poštenje'; ruka ruku mije, obraz obadvije! (posl.); kako ti ~ ne izgori od sramote 'iažov'.
    vrime je pala.

    kartaroši očerupali.
    Kad te svrbi, ti se oćeši.

    ke za dunc. Izr. ~ tanjir 'sve pojesti'. ~ se 1. 'postati čist'. — Očisti se od blata. 2. 'izvedriti se'. — Nebo se očistilo.
    a odapela, da ne ode digod u štetu.

    '. — Lazo se sam odo, da je zapalio komšiji slamu. 2. 'prihvatiti se čega, posvetiti se'. — Joško je sasvim napuštio sto

    dbila od sise. 4. 'otkucati'. — Ako sam dobro čuo, to je tri odbilo, moraćemo ustat. ~ se 'odskočiti zbog sudara sa č
    uknuti (od vikanja)'. odgađat odgađam nesvr. prema odgodit. odgajat odgajam nesvr. prema odgojit.

    tom nije ravan ni danas.


    'biti okrivljen, biti izveden pred sud'. — Krao je i sad odgovara prid sudom. ~ se 1. nesvr. prema odgovori

    povida. ~ se 'opravdati odbijanje, izgovoriti se, izviniti se'. — Kazala sam mu i ja, a i dica su mu već govorila da ne

    raš se svakom odjavit kad ti kaže "faljen isus", makar ga ne poznaš po imenu.
    a kandž'ja mi odleti iz ruke, ko da sam je vućio.
    đi na koštanje, otvorio sam jedno bure od dvadeset litara, rakija je cigurno zdravo dobra, odležala je u tom buretu od dudovog

    rugi sud'. ~ ovi(h) dana tribaće odlit vino, jel vrenje je već davno stalo.

    'pomaknuti se na veće odstojanje, udaljiti se'.

    — Gledala sam pivčiće kad su se tukli, najpre su se dobro odmirili i onda se zaletili jedan prema drugome. 2. 'oprobati snage, sukobiti se, po

    azneti, uništiti, upropastiti'. — Došo je onaj čovik, opet mu ne znam ime, brez live ruke je, u ratu mu je bomba odnela ruku. Izr.
    era po mijanama.
    2. 'osvetiti se (fig.)'. — Divojke su bile zdravo uvriđene i čekale su zgodu da se moncima oduže. 3. 'otegnuti se, razvu

    Martine, ti ne bi osto živ da ne odvališ štogod čim progovoriš. ~ se 'odvojiti se od podloge, od celine, utrgnuti se'. —

    ovesti, sprovoditi'. — Došli su žandari i odveli ga u zatvor, niko nije znao zašto. 4. 'udati se, poći u kuću mladoženje'. — Dana(s

    u kad smo živili.

    alo odvrni jorgan da vidim tu lipu ponjavicu. 4. 'vrteći otkinuti'. — Da sam znala da ćeš taki bit, bolje bi bilo da sa
    nas ispratili, jedva su se odvukli natrag do kreveta.
    botinu, načiniti sebi ogrebotinu'. — Malo sam se ogrebo na onaj zarđali drot, nisam ga vidio da visi na velikoj kapiji.
    čini zla'; di su ti bile oči 'kako nisi zapazio'; vidit i golim okom 'bez pomoćnih sredstava' gutat očima 'željno gledati'; dat što na

    čovik je sasvim okorio u pijanstvu. ~ se 'pretvoriti se u koru, stvrdnuti se na površini'. — Malo ti se, ženo, okorila poga
    ću snašu, nakupiće puno rešeto novaca.
    god okreneš 'ma šta uradiš'; ~ leđa 'napustiti'. ~ se 1. 'obrnuti se; prevrnuti se'. 2. 'osvrnuti se, obazreti se'. — Dida

    pripovidat, mi smo se svi u sobi skoro oladili, pomislili smo da vam se salaš srušio na ukućane. 3. 'umreti'. — Čim se matori ola

    ostavio i poklonio još za života.

    berbu grožđa. ~ se povr. prema olakšat (1).


    č o njezinom sinu, ja np.valila, Ivan je lopov, pa Ivan j'e lopov.
    d dovoljnog i širokog izbora)'.

    odine j'e omanilo i žito i j'ečam, a očekivali smo rod bar ko lani.

    ćeš mu najbolji zet.


    m. 4. 'bez naknade, besplatno; bez ograničenja'. — Dao mi je komšija Šime pun džak lubenica. Zašto? — Samo onako.

    o si, Margo, povezala maramu.

    nce lice ne opali. 3. 'udariti, ošinuti'. — Kad ga je onda opalio šutačom posrid lica, nije imo kad kazat ni joj. 4. 'ispaliti hitac iz v

    '. — Toliko sam se opaprio paprikom da su mi usne natekle.


    1. 'zadobiti ozledu izlažući se dejstvu nečeg vrelog'. 2. 'doživeti neuspeh, pretrpeti štetu'. — Nećeš mi virovat, dok se i sam ne op
    i ~ 'više puta, stalno'.

    e'. — Opomini se, šta sam ti kazo.


    biljku prenoseći cvetni prah, polen na semeni zametak'. — Kad nema vitra, čele su glavne jel kupe med i opraše voć

    primiti odgovornost za nešto ili nekoga'. ~ se 1. 'perući se ukloniti nečistoću sa sebe'. 2. 'opravdati se, skinuti sramo

    draviti se pri rastanku'. — Sinoć mi je bio sinovac, oprostio se jel sutra odlazi u katane. 2. 'osloboditi se, spasiti se'.
    pasti se'. — Osladila mu se karta zato što je ispočetka dobijo.

    Smrt ga je oslobodila muka. Izr. oslobodi Bože! 'ne daj Bože (uzvik u brizi)'. ~ se 1. 'postati slobodan, steći slobodu: ~ ropstva, ~

    ni. 3. 'pouzdati se u koga ili što'. — Vi se samo oslonite na mene, a dalje je moja briga.
    činiti da se neko zastidi, posrami'. — Ajde, Janko, uzmi kad ti daju, valdar nas nećeš osramotit. ~ se 'obrukati se'. — Puš

    Kad sam vidio kako te je udario konj, nisam virovo da ćeš ostat (živ). Izr. ~ brez kruva 'gladovati'; ~ brez riči 'zanemiti'; ~ kratki
    ostavio duvan, a sad opet puši. 3. 'napustiti koga, prekinuti vezu (s kim)'. — Trpila ga je dok je samo pio, al kad je po

    čistiti se'.

    alaša, najdared me ošine niki fini miris, pomislio sam, valdar pečete kakog kolača.
    od piska, oma da si se ošmuro, al od glave do pete.
    'strog'. — Kad god smo skrivili, mi dica smo bili kažnjeni oštrom kaznom. 5. 'krupnije samleven'. — Ope

    trim na tvog brata, jedva čekam da dođe, pa da se počerupamo zbog njegovog poganog jezika.

    o, ti baš otego, pa od pamtivika, ko da mi ne znamo šta je prija bilo. 4. 'umreti, crći (vulg.)'. — Otego nam konj, on

    ljati, otrgnuti se od bolesti'. — Liči se on već dosta dugo, al nikako da se otme i ozdravi; — Friško otvorite kapiju,

    etak 'spor'.
    ti'. — Jesi 1 čula, dida Vranje je očo Bogu na istinu! Izr. ~ u staro gvožđe 'biti odbačen'; kako došlo tako očlo 'lako ste

    u grob 'nedelima upropastiti (koga)'.

    dvojiti se (o kopči, izvući se iz petlje ili rupice (dugme)'.

    ovratiti se, doći sebi, odobrovoljiti se'. — Čim je popijo dvi rakije, oma mu se jezik otkravio.

    icu kad se otkriju.

    tkupit za sve zlo što je činila za života.


    dabogda mi ruka otpala 'u kletvi'.

    o se najdared otpuštio i(s) kola.

    rgne iz svog siromaštva.

    asiti se'. — Di si već tako dugo? — Ta, nisam mogo da se otresem one dosadne babe, ja pođem a ona me za ruku, pa još to, još ovo.
    risati se'. — Uzmi maramicu i otari se, dosta je bilo šmrcanja. 2. 'izbrisati se, skinuti se (o boji)'. — Šara na zidu se sasvim otrla.

    o je za svinjama na jednoj nogi.

    ; ostat otvoreni usta 'biti iznenađen'; pod otvorenlm nebom 'napolju'.

    ovac i otvorio je refeški dućan. Izr. ne dat (kome) oka ~ 'ne dati da predahne'; ~ vrata na svu miru 'širom otvoriti'; ~
    — Mare, uzmi jednu mekanu krpu i otari pendžere napolju je zima, pa su se toliko oznoj'ile da se ništa ne vidi.
    ći, pakuj se i traži sebi drugo misto.

    će sve izgorit. 4. 'pucati iz vatrenog oružja'. — Ala lovci pale is pušaka, čak se vamo čuje. 5. 'pušiti'. — Nemoj mi davat
    ke kritike'; dobit na paloru 'na gotovo, bez rada, na dlanu'.

    'žene rasuđuju površno'; poremetit pameću 'poludeti'; ne bit pri čistoj pameti 'biti lud'; ne izlazi mi iz pameti 'neprestano mislim
    Baš su lip par Joso i Anka. 3. 'dve istorodne životinje'. ~ jaganjaca, ~ pilića. 4. 'dve istorodne životinje različitog po

    vna stotom delu dinara'.

    di, srce, dušu) pričinjavati oštar bol'. — Još i sad mi se srce para kad se sitim kako mi je dite na rukama izdanilo. 4. 'vuku

    ejati parom, vrelom vodom radi lečenja'. — Dida su nazebli, pa su parili noge i pili vruće vino. Izr. ~ oči 'uživati gledaju
    e bio težak džak da su mi ruke prosto pale kad sam džak ostavio; Od umora uveče kad je lego na krevet, glava mu j

    zložen patnjama, mučiti se'. — Patila se ona više od deset godina sa pijanim čovikom i bolesnim svekrom.

    o onome što mu se govori', pazi ti njega, pazi ti nju! 'izraz čuđenja zbog čijeg postupka'. ~ se 1. 'čuvati se'. — Pazi se u tom tu
    prodaje mleko i mlečni proizvodi'.

    no je s tobom'.

    i kruva lzr. istrgnut is peći 'nedopečen'; taj je iz tušta. pećivi kruva io 'mnogo se potucao'.
    enih novih svojstava (čvrstoća i dr.): ~ ciglju'. 4. (samo 3. I.) 'paliti, žeći zracima (o suncu)'. — Ove jeseni je sunce peklo ko u sr

    e ko oni domaći.
    č čna ili od drugog metala načinjena naprava kojom se piše mastilom'. — Ti samo umačeš u tintarnicu, a ništa ne pišeš. Iz

    acit pod pete 'pogaziti, prezreti'; bit kome za petama 'stalno ga slediti'; podbrusit pete 'pobeći glavom bez obzira'; g

    pravi petlju i natakni na kočić, pa će krava sama past okolo koliko je štranga dugačka. 3. 'ušica na haljini ili obući kroz koju se pr
    sat ga nema, a ja čekam da mi donese drva. 4. 'teško živeti, mučiti se'. — Kako smo podigli toliku dicu u siromašt
    Naša Marica se udaje za Stipicu, u subotu je bilo piće. Izr. odat se piću 'postati pijanac'; manit se pića 'prestati piti alkohol'; slab

    vo mišljenje'; mrtav —, trišten ~, ~ ko zemlja, ko majka 'potpuno pijan'; pijanog i Bog čuva.

    enašku kamatu. 3. 'onaj koji se pripija uz drugoga, a taj ga se ne može rešiti'. — Nikad se ti nje nećeš oslobodit, drži se ona tebe

    konj je bio sav u pini. 3. 'ženski polni organ'. — Sta sve ti mišaš, pinu tvoje mame (psovka)'.
    be ili što na sebi'. — Umisto da izvadi buđelar, on se počme pipat po džepovima, svi smo mislili da je izgubio novce.

    prilikom pušenja'. — Dico, oma da ste našli i vratili didi pisak s kamiša, jel biće batina ako se ne nađe.

    pismeno, slati pismo'. — Pisali smo našem Josi pismo još prošle nedilje, a on nam još nije odvratio. 4. 'ostaviti kome u nasle
    i (o lampi, sveći)'. — Šta, ti nemaš petrolina, kad ti lampaš tako pišti, jedva se vi'dimo u sobi. 4. 'slabo se razvijati
    će': ~ za dušu 'ispijati, sećajući se pokojnika'; ~ u čije zdravlje 'nazdravljati'.

    a pitanju 'društvena forma u razgovoru'; ne pravit ~ iz čega 'preći preko čega'; veliko je ~ 'vrlo je nesigurno'.
    oga, što) 'ispitivati, proveravati čije znanje'. — Šta ti je, Perice, rekla učiteljica za račun? — Ništa. — Kako ništa?
    me) bezl. 'hteti plakati, osećati potrebu za plačem'. — Plače mi se nad mojom tugom i nevoljom.

    o salaša, kad kogod istrče is kuće i puška plane, a čovik se opruži koliko je dugačak. 4. 'naglo doći u razdraženo sta

    ice zbog kakvog propusta'. — Nismo tili kalamit svinje, pa su nam pocrkau i skupo smo platili tu glupost.
    n štogod plete da tvoje društvo zavadi. ~ se 1. 'rasti obavijajući se oko čega'. — Naš bršljan je tpliko već naraso da se plete

    tinjama koje žive u vodi ili na vodi)'. — Peraje pomažu ribama u plivanju. 3. 'biti u velikoj meri snabdeven čime'. — Ba

    age 'uraditi sa lakoćom'.


    revet. 5. 'usled jake vatre izliti se preko posude u kojoj se kuva'. — Kako si to pazila, kad ti je pobiglo mliko?! Izr. Pobigo je ko d

    — Baba Jela je pobrkala sve račune za udaju Marijine ćeri. ~ se 'smesti se, zbunili se'. — Ja sam se pobrko u vašim i

    čeo j'e dobivati na kartama'; pošlo je naopako 'nastala je promena na gore'.

    a traži nogama.
    ~ se povr. prema podbit (1.).
    omšinca, podbola. b. 'izazvati žestinu, podjariti'. — Tako je graknio na mene ko podboden.

    a podigne troje dice na noge; — Vinograd nam je ove godine dono piin rod, a podigli smo ga prije četri godine. 4. '

    o prostora (fig.)'. — Šta nisi veći komad zemlje uzela za bostan, šta ćeš na toj podlanci zasadit. 4. 'donji deo jarma
    o desnoj nogi.
    sio, sve mu se podvoljak obisio.
    ip pod noge 'napakostiti kome, učiniti zlo'. ~ se 'zaštititi koga, preuzimajući odgovornost na sebe'. — Niko te nije n

    e, a i zašto bi kad je svakom doteklo.

    onda znamo da će bit bisa. 4. 'pružiu podršku kome'. — Znaš, sestro, ako me ti ne podupres, ne virujem da će me puštit baćo i nana. ~ se 'n

    trini i njezinima da ćemo davat poduše na godinu dana smrti naše nane.

    moram ja i plaćat. 3. 'učvrstiti na sebi odeću'. — Podvezala je suknju da je ne uloćka. Izr. ~ gaće 'uhvatiti se u koštac sa ozbiljni
    la takog kera: ja ga izružim, a on podvije rep poda se i opet se mota meni oko nogu. d. 'malo sagnuti, pog

    anina njim tanka.

    če 'nije zadovoljan onim što ima'.

    me kroz prste 'oprostiti kome pogrešku'; ~ oči u oči 'suočiti se'. ~ se povr.

    mraza, kad ujtru sniga do kolina. 2. 'upasti neočekivano u što, naići neočekivano na što'. — izađem ja, tako is kuće

    o, danas se još pogoršalo.


    činilo da pivanje njemu zdravo teško pada, jel kad zapiva oma mu poiskaču žile po vratu.

    se gosti poopijali i poizvaljivali se po krevetu uzduž i popriko.

    nio'. — Samo da te ja vi'dim još jedared u našoj' avliji, oću ti pokazat tvog Boga! ~ se 1. 'pojaviti se'. — Pokaži se, brate, šta mi d
    oslidnji dan poklada, triba se dobro omrsit, jel ot sutra će bit: šic, guzo, do Uskrsa mesa!

    đe.

    ag, pao je ko da ga je kogod pokosio.

    čega'. — Put do salaša je sav pokriven jamama i barama. 3. 'izravnati neku obavezu ili potrebu'. — Ja ću vam
    nom mestu ono što je porazbacano'. — Kate, oma da si pokupila tvoje andramulje, svudan i(h) imaš po s

    arili. ~ se 1. 'oštetiti se, onesposobiti se'. — Pokvario se kazan i danas neće vrći. 2. 'izopačiti se u moralnom smislu'. — Viruj ker

    ad je Joso njegov zaušiljo, poletio je čak na drugu obalu. 2. 'početi se brzo kretati po zemlji'. — Satima ga je pogledala iđe 1, a kad ga je sp

    da se poliješ.
    mfrili i lipo da se sigrate. 2. 'složiti se, zadovoljiti se čim'. — Stani baš nije bilo pravo što joj je baćo dao manji tal n

    ne triba i majstor ga je pcovo zbog zbrke koju mu je na| ravio. — Šta si pomišo vaše i naše ovce, ko će i(h) sad poljuč

    iže tebi pomoć starijeg brata, pa ćemo onda vidit ko je jači.


    četku nekog rada većeg obima'; i Bože pomozi 'kako tako, još nekako'. — Dok i(h) gledaš, rade još i Bože pomozi. ~ se 'im

    ći u bolesno, abnormalno stanje'. ~ imala je ona dosta nevolje s dicom, a ni čovik joj nije bio ko "rano moja"

    naši krajeva.

    nas smo ponavlačili uzgljance, jorgane i dunje, sutra ćemo prat košulje.
    oda. 3. 'postati trudna'. — I naša snaja je ponela, već se unaprid radujemo prinovi. 4. 'doneti rod (o biljkama)'. — Voć

    , a Marko nek čeka Uskrs, pa će onda dobit novo ruvo. ~ se l.'dogoditise, pojavitisejošjednom'. — Juče je došo sav
    m da nam kupi i donese što nam triba iz varoši.
    se popela vrućica. 2. 'uzdići se'. ~ oma da si usto, linčino jedna, da vidiš kako se visoko već sunce popelo, a ti si jo

    nama i nema ga kući po tri dana. 4. 'primiti neku tečnost, upiti'. — Toliko je nadrobio kruva u mliko da je kruv zač

    ešku, propust'. — Malo sam se zatrčo i kazo što ne triba, al sam se friško trgo i popravio se. 2. 'postati bolji oslobod

    Dobro, ja ću popuštit, radićemo prvo kod vas, p onda kod mene. 3. 'oslabiti'. ~ odavno nisam vidio bać Loziju, zdr
    za ovu godinu, a lani je litina fain omanila. Izr. dobit svoju porciju 'zasluženu kaznu'.

    čula za čovika da je poginio na fronti, pala je na zemlju i poremetila se u pameti.

    sam dva bureta od po sto litara; — Svaki svat je poručivo pismu, a svirci su redom svirali poručeno. Izr. ko poručen 'u pravi

    du dok ne dođe Uskrs.


    a. ~ se 'napraviti se skorup na mleku': poskorupilo se mliko.

    ajniji, najgori od svih'. — Moraš i ti zaigrat, ne smiš da bidneš poslidnji u selu.

    ošulje, to je ženski poso. c. 'sporazum, pogodba'. — Evo ruke, sad kad smo se za poso udivanili. Izr. ne va

    sradala s Boltom, a on sad neće ni da čuj'e za nju kad je ponela.

    ć čovik na dvi. 3. 'učiniti greh, zgrešiti (vulg.)'. — Posrnila je pa je rodila divojkom i sad ne triba ni momku ni svojima.

    . 'blaža psovka'. ~ oma da ste izašli iz bašče napolje, post vam dičiji. Izr. stroga ~ 'može se jesti samo hleb i piti voda'; ne zna gos

    emiti što i metnuti sve što je potrebno da se može jesti i piti'. — Ajte na užnu, astal je postavljen u lad pod
    etnili u jednu staru kuću. 1. 'ono što se šalje putem takve ustanove'. — Jeste 1 dobili kaku poštu od brata? — Nema nikako pošte
    tao u red da dili sa svima.

    . ~ se 'podbočiti se'. — Snaja se potpačila pa gleda kako svekrova radi.

    će da se pokaže prid curom kaki je risar.

    ekako na kraj sa životom.


    potrevio kad će doć. Izr. Potrevio je ko prstom u pekmez 'baš kako treba'. ~ se 'zgoditi se, zdesiti se'. — Tako se potrevilo da su n

    se priko zime potroši. ~ se 'trošeći doći do kraja čega'. ~ imali smo mi fain samlivenog brašna, al davno nismo mlili i dosta smo p

    mi smo se bržebolje svi potrpali i krenili na sankanje.


    se jedan točak.

    đaje, samo nek se ne potuku.

    o; ~ razgovor. ~ se 1. 'poći za kim sledeći ga, ugledati se na koga'. — Kako se mogla samo povest Stana za tom pok
    glavu. ~ se 1. 'čvrsto se opasati, stegnuti se'. 2. 'pokriti svoj'u glavu maramom'. — Dočekaj me da se povežem.

    alo povirim kod vas. 3. 'pokazati se, pomoliti se'. — Lasta naleti pored gnjizda, a tri male laste povire iz gnjizda.

    m. ~ se 1. 'saviti se'. — Vitar zdravo povija one mlade voćke, bojim se da i ne slomije. 2. 'prilagoditi se'. — Vrime j

    1 mogo da povratiš svinje iz kuruza? ~ se 1. 'doći natrag, na mesto odakle se pošlo'. — Bilo je i drugi koji nas osta

    e za štrangu, a tele, koje j'e bilo š njom svezano, opruži se po zemlji, ko da ga j'e kogod pokosio. 4. 'uvući u sebe,

    aže da mu vratim u novom žitu.

    đete u svatove našeg Ivana. ~ se 'izmeniti pozdrave među sobom pri susretu ili rastanku'. — Kad su svatovi došli
    su moj stari drug.

    ti se'. — Sama je kuvala na čitavu čeljad od nji deset u kući, a nikad se nije požalila da joj je teško.

    panog i prandavog poželio.


    ure nam ostale neudate.

    movima'. prikoračit ~ 'ući u kuću'; neće mi više prikoračit priko praga! 'ne treba mi u kuću'.
    mo što leti sitna pliva nego se i praši da ne mož većma. Izr. radit da se sve praši; 'raditi i sl. što vrlo živo', ist da se sve ~; tu

    opravdati se (fig.)'. — Neće te oprat sva voda iz bunara, pa se badavad pereš prid nama.
    pažljivo (koga ili što)' — ~ uvom 'slušati'; ~ svaki korak (u stopu) 'paziti na koga najpažljivije'; srića (nesrića) ga prati 'sre

    ćemo i mi svirce pa će i kod nas bit pravo veselje. 5. 'koji odgovara prilikama, vremenu, željama, pogodan': u

    ćinu pušku i prid dicom se pravio silan ko da je njegova. 2. 'pretvarati se'. — Pravio se ko da Matilku ne vidi pa je o
    e pravo, nikad se ne tuži.
    a '(v. 'divanu nikad kraja'); Prazan klas u vis strči, a pun se zemlji svija; Prazna glava, prazna i avlija.

    joj ženi, a preko nje je saznala i vlast, pa je tako ubica dobio zasluženu kaznu).

    ćanstvu)'. — Baćo su nam dali jedan lanac zemlje i kravu u prćiju od ove godine.
    relo svome zetu, to je njegova prva godina od kako se vinčo s mojom lađom sestrom. Izr. Veliko ~ 'javna zabava o pokladama'.

    mo ga svi u sobi čuli.

    n plosnat pirjak od svi najdalje. 4. 'učiniti više nego što je predviđeno (fig.)'. — Dobro je mirio, al uvik je još malo i pribacio više po koju višn

    vo tebi kuruz, najbolje da sve pribijemo i tako sve izravnamo. 4. 'zakucati'. — Uzmi klinaca i pribi one lece koje su popuštile u keritešu. Izr.
    niti mesto prebivanja'. — Kad ti nij'e dobro tamo, zašto ne priđeš kod nas? b. 'doći u viši razred'. — Kalor dobro uč

    ustiti se potpunoj nezi i brizi (kome), uz ustupanje svpjih materijalnih dobara'. — Bać Lazo se prido svom rendašu Ivanu, i ako ga dodvori, o

    viti'. — Samo što su se dida pridigli, baćo su se razbolili.

    — Samo dobar vo mož bit pridnjak.


    d ne triba ilo.

    va, a ima samo devet. — Valdar sam prigledo, izbrojiću još jedared. ~ se povr.

    a ga nisam više pozno.

    dva radnika istovremeno).

    d zaćutili dok komšija ne vikne i prikine tišinu. 5. 'upadajući u čiji govor ne dati da završi započeto'. — Dosta je tvog praznog divana, prikin
    a je kogod uvračo.

    Lazo, eto prikrstila sam te. ~ se 'učiniti pokretom ruke znak krsta nad sobom'. — Dida nikad nisu sili za astal ist da se ne prikrste.

    ez razmišljanja'. ~ se 'odlučiti se, rešiti se'. — Odjedared se prilomio, pa ode kod komšije s kojim već godinama nije divanio.
    se 1. 'preuzeti brigu o kome, čemu'. — Primila se najstarija ćer da ga dvori. 2. 'uhvatiti klicu, početi rasti'. — Dobro se primio lu

    jim vlasništvom'. — Zato što mu stariji sin očo sa salaša, odlučio je da će svu zemlju i salaš prinet još za života na mlađeg sina.

    če se priobuče u drugo ruvo.


    dovatit, a ti se pripni malo.

    ibalo bi pripuštit ždripca na našu kobilu, mislim da se pase.


    prepoloviti pre početka igre snop karata'. 5. 'pobiti adutom drugu kartu u igri (karata)'. — Izr. ~ koga okom (pogled

    i se u grlu prisikla. Izr. prisikle se noge (kome) 'ukočiti se od straha'.

    pog vrimena, sve prispilo ranije. c. 'biti koristan za što'. — Čim voće prispije, biće i novaca.
    ć ći uspeh, nadmašiti'. — Sva tri brata su dobri paori, al najmlađi i(h) je sve pristigo, radi najviše zemlje. ~ se

    drugo ime, nadimak'. — Svi ga zovu "Pućak", a niko ne zna ko mu je prišio to prdačno ime.

    lako kad ostaneš sam, a vamo te starost pritisla.


    pendžere, ako neću. 3. 'pokazivati znake opasnosti'. — Silna kiša je pala, priti opasnost da nam usiv propadne. Izr. — Ben se pri

    pritovarili se, pa nam je sad teško i divat.

    rikazati se drukčije nego što jeste'. —- Pritvara se samo da ne iđe u škulu, a ne fali mu ni ker.

    rivalit bašču. ~ se povr. privaliti (1.).


    a su me moji računi privarili. 2. a. 'izneveriti (muža, ženu), izvršiti preljubu'. — Ko bi to povirovo, al istina je bila, sa rođenim slugom me je

    eo'. — Joso zapiva, a svi gosti su privatili i odjedared je bučila sva soba ot pisme. 3. 'latiti se s voljom čega, počet
    četvoro,

    on svud po svitu, a sad se već dosta dugo privijo kod nas.

    Kako ti, Blaško, čitaš, kad nikad list ne privrćeš u knjigi. 3. 'pretražiti'. — Kako si samo znala tako ostavit onaj poziv od porcije, svu sam kuć

    ukli da i on dođe u našu kuću. ~ se 1. 'vukući se približiti se čemu'. — Privuče se lagano krevetu i uvuče se pod jorgan. 2. 'prišul
    govara za upotrebu'.

    p kod gvozdenog puta, ode naše žito. Izr. ~ uši kome 'dosaditi kome ponavljanjem jednog te istog'.

    zadati jedan drugome bol čupajući kose'.


    u tom stane na nju, a klin mu prođe kroz tabanu. 4. 'osloboditi se čega (fig.)'. — Popi malo ladne vode, moždar će te pro

    oš dok je zeleno u polju'; prodo bi i rođenu dicu (mamu) 'prodati sve samo da se domogne novaca'; prodo bi i gaće sa sebe (govn
    bolje je da progutam nego da vam kažem. Izr. proguto ga je mrak 'nestao je, ubijen je'; ~ jezik 'kaže se nekome koji nešto r
    vca. ~ se 'zameniti se jedno s drugim'.

    poznati, postati poznat svima ili mnogima (o glasu, vestima i sl.)'. — Čula sam, čula, da se udaješ, prono se taj glas i do nas, još prošle nedil

    ost, moja je, al moram priznat da se sasvim pronevaljanila i nema u nje više ni škrame srama.
    utilo i propalo. 3. 'izgubiti svoju imovinu, imanje'. — Losko, Bartul i Nikola iđu zajedno, a svi su propali ko gazde

    ć kruva, kerica se oma propne na stražnje noge.

    najbolje, al valdar će ga propuštit u višnji razred. 4. 'ne dopustiti da nešto prođe'. — Toliko volim igrat da ni jedno
    da si išo napolje, šta mi se tu vazdan protežeš. b. 'leći ispruživši se'. — Ustaj, vidi ti njega, protego se tu pa ne možemo od njeg

    ždere, ko da mu se trbuv provalio.

    vi, proveseliti se'. — Bili su veliki svatovi i lipo smo se proveli. Izr. — Provo se ko bos po tinju 'vrlo rđavo proći'.
    meljno poznavati'; imat dugačke prste 'biti sklon krađi'; imat na svaki ~ po jednog (jednu) 'imati na izbor koliko se hoć

    mori, onda se pruži na krevet u ambetušu.


    ega'. — Ulazili smo s kolima u avliju, baš kad su prve zvizde izlazile. 4. 'koji se prvi put javlja u godini'. — Tetak nam je dono
    Čim se pojavim s kuruzima u kotarci, znadu da ću i(h) ranit i oma sve pućke potrče pućkajuć.

    m. 3. 'naglo se raširiti (o glasu)'. — Borme je o vašoj ceri puko glas i u varoši. 4. 'naglo prestati živeti, kucati (o srcu)'. —

    kad je umro. Izr. ~ misec 'uštap'; ~ glava (koga, čega) 'mnogo misliti i brinuti se o čemu'; ~ tur imat 'veliki strah';puna usta koga,

    le dok je trajalo vina u buretu.


    vot ko pustinjak.

    e: crveni krovovi salaša pobile i samo se iz odžaka puši.


    prethodno sa belim lukom, biberom i sitnom crvenom paprikom. Drvenim okruglim "klinom" (valjkom) se ovo meso potiskival

    ško i puštili iz zarobljeništva. 4. 'učiniti da što teče'. — Kad se toliko ugojio, onda su mu puštili krv i mećali pijavic
    zr. Stat kome na — 'omesti rad, želje nečije'; bit na dobrom putu 'živeti čestito'; poć lošim putom 'živeti poročnim ž

    — Nas dvojica imamo da izravnamo još jedan stari račun izmed sebe. 4. 'matematika kao školski predmet'. — U rač

    čunat. ~ se 1. 'imati o sebi kakvo mišljenje'. — Oni su se uvik u gazde računali. 2. 'razračunavati se, obračunavati se'. — Sa

    e se pošteno živit.
    ću, a oko njeg samidračovi, pa mriši cile godine, ta, pravi raj; — Šta mi pripovidaš o raju, pako je moj život, a ne

    ena svoje pristajanje' uvuć glavu u ramena 'pokunjiti se'.

    č o lakoj rani)'.

    posla. 3. 'na početku života (u detinjstvu, mladosti)'. — Rano si počo da se momčiš.


    u se oblaci.

    znao raskomotit, osićo se ko tuđin.


    ti se, razvezati se'. ~ uvik se ona štogod bunila, pa je zaradila ćušku, da joj se sva pletenica rasplela.

    — Moramo metnit raspor med konje da se ne mogu grist.


    ce, a sad je raspuštila kosu i skoro joj dođe do pojasa. ~ se 1. 'postati neposlušan'. — Raspuštila se dica i nikog viš

    je bio kvas i kruv dobro raste. ~ se 'pariti se (o kokoškama i pticama uopšte'. — Rastu se kokoške, biće dobri jaja za nasa

    i se na delove'. — Konji su bižali, a ja sam mislila da će se kola u komade rastavit.

    da kaze šta je tio. ~ se 'razvući se; izdužiti se'. — Kad su svatovi krenili, tako su se kolija rastegla da se nije vidio ni po
    riti se, rasklopiti se, rastaviti se'. — Rastvori se, o zemljo, pa da propadnem prid ovom sramotom. 2. 'pomešati se s drugom mate

    ći se'. — Kako to ćuvaš kad su ti se ovce svud rasule.


    polju. 2. 'postati jasan, razgovetan (fig.)'. —-Sve se med nama na kraju rasvitlilo i mi smo očli kući zadovoljni.

    čupat, ko da si se s vitrom tuko.

    a kazo je da mu triba samo na dva tri dana.

    rkanosti'. — Al kad mi se razbistrilo u glavi, proradio mi je i jezik.


    e da mu plate kamatu ni da vrate novac.

    na komšiju s kojim već odavno ne divane.


    aća su se razdilila i sad svaki za sebe živi.

    e kiša spopala, valdar vidiš da se razgalilo.

    (h) malo ne razgazim.


    net astal u sobu.
    at, posli tog smo se ufriško sasvim razišli, od pogodbe nije bilo ništa. 3. 'prekinuti uzajamne odnose, razdvojiti se, rastati se'. — J

    ćeš razmetnit zupce na pili.

    ći rod. ~ se 'rasplesti se, raspetljati se'. — Kad smo izašli s vinčanja, jedva smo se razmrsili dok svaki nije našo svoja kola.

    i oblak. ~ se 'proneti se, odjeknuti'. — Dobar glas se friško raznese, a rđav još i prije.
    zdat se. — Činili su sve da mu bidne što bolje u njevoj kući, a on se od svega razulario i tražio sve više i više.

    ni rođeni čovik. Izr. Divani lipo bunjevački, da te cio svit razumi. ~ se 'poznavati što, biti vešt u čemu'. — Samo mene nemojte slat da trguje

    vska kola triba da uđu a ne čovik. Izr. razvaljeni kreveti 'kreveti pripremljeni za spavanje ili posle spavanja nenamešteni'. ~ se 1.

    i se veze, odrešiti se'. — Trči sveži kobilu, razvezala se s jasala. 2. 'početi naširoko govoriti'. — Izr. razvezo mu se jezik 'po

    vidi. 2. 'opširno izlažući, otegnuti, produžiti'. — Popo je danas razvuko pridiku, jedva sam dočeko kraj. 3. a. 'vukuć
    avog žita ne mož bit dobro brašno. — Ove godine je sva litina vrlo rđavo rodila. — Rđavo vrime nas je snašlo. 3. 'neždrav, slab

    može se mirne duše ~ 'može se tvrditi'; na to se nema šta ~ 'nema prigovora' rekla kazala 'brbljanje'; ~ misu 'održati misu'; ~ po d

    se samo ređale ko da su se sve slegle na našu kuću.

    aneš na rep gušteru, on se otkine i gušter se tako spasi a rep mu opet naraste. Izr. bit brez glave i repa 'smušen'; obisit ma
    orba. 4. 'koji se javlja u većim vremenskim razmacima'. — evo, iđe naš ridak gost.

    ćna je ona, što je njezin Miško ritko dobar čovik. — Nadaleko ne mož nać tako ritko dobrog domaćina; — Paorsk
    od krumpira veliki. 3. 'pol (ljudi, životinja)'. — Moramo se mi žene borit za ženski rod. Izr. bit (padat) ~ kome, bit

    bi rodi grožđe 'nikada'; kako ga je mater rodila 'go golcat'. ~ se 'doći na svet rođenjem (o detetu)'. — Ćerkica se rodila u nedilju u

    ci, ticala u nekih insekata'. — Spuž je izašo iz kuće i puštio je rogove. 3. (obično u mn.) 'kosa greda krovne konstru

    a su nas napadali
    o pomagat roljat, da ne vuku sami roljku. ~ se 'igrati se roljke (v. roljka 3.). — Ko će se sa mnom roljat?
    em da bude teži. Povlačenjem sanduka napred i natrag veš se glača. 2. 'drvena naprava za roljanje zemljišta (do dva metra duga

    i se'. — Ronila se zemlja pored puta. 2. 'teći, curiti, liti'. — Sva dica su suze ronila, žaleći svog učitelja.
    )'. — Baš mi je dobro došo na llvu ruku. Izr. bit vezani rukivi 'zavisiti od koga'; bit srićne ruke 'imati u svemu uspeha'; goli ruku

    devojku)'. — Borme ćemo i mi u nedilju rukovat Mariju za našeg Šimu. ~ se 'pružiti jedan drugome ruku': a. 'u zna

    će sutra vitra.

    a pcovka ili kaka ružna rič. Izr. ~ je ko smrtni gri.

    dite, podigla sam i(h) na noge.


    e oduprit u svako doba.

    rat svu snagu, jel samo tako ćeš oslobodit se nevolje u koju si upala. ~ se 'pribrati se'. — Čekajte, čekajte, moram s
    e se uvik sačekat na noge.

    čitav, nepovređen, zdrav'. — Čuvaj se pa ćete i Bog sačuvat.


    pogrešnim putem'. — Zbog mraka smo se zbunili i sašli s puta. Izr. sašlo sice u pete 'uplašio se'.

    e našo dok se sam nisam pokazo.


    m se trgo iz sna, štogod sam strašno klapio. Izr. ko kroz ~ 'nejasno'; lak na snu 'lako se budi'; tvrdim snom spavat 'č
    upi jednu krmaču. ~ se povr. 'sastavit (a)'. — Dok se sastavi sva zemlja oko salaša, lakše ćemo je obrađivat. Izr. ~ kraj s krajom
    e da jedva dišem. 4. 'u igri karata predvojiti snop izmešanih karata'. — Siči, Pajice, pa da dilim. Izr. siče uši pa krp

    . — Ajde, podigni malo to tvoje sidalo, da izvučem pokrovac ispod tebe. lzr. svaka koka dođe na svoje sidalo 'svakog će stići što je zaslužio
    eravici v. uz žeravica (izr.); ~ ko na iglama uz igla (izr.); ~ na ušima 'ne slušati'; ~ ko urečen 'bezbrižno, a posao stoji'; ~ ko kvo

    otrebu sile'.; paklena sila 'đavoli'; ni silom ni milom 'nikako'; ~ Boga ne moli 'u velikoj opasnosti sva su sredstva dozvoljena'; ~ B

    imenjak, najviše ovaca od njeg potiče.

    ši i sl.'. — Ako smo čekali kišu, sad se napadala, cilu noć je sipala.
    ć nepošten.

    mašne žene, imala je jednu kravu i ta joj je crkla.

    oram prodat svoju sirotinju i platit gazdi arendu. Izr. ~ i Bogu si teška; nije ~ od Boga.

    u ustima i vlažeći pljuvačkom rastvarati i gutati'. — Sisa dugaćak šećer, pa se pravi ko da puši.

    naist 'do mile volje'; ~ ko buva daske 'gladan'.

    irotinja je to, a puna kuća sitne dice. Izr. isplatit sitnim novcima 'toliko je bogat'; ~ stoka 'domaće životinje manjeg rasta'; do

    c, sitnina'. — Kad je odlazio dao je svakom ditetu po niki sitnež. 4. 'mala deca, životinjska mladunčad'. — Nije tribalo puštit mat

    osto sam sitniž, najstarija ima svega osam godina.

    meni oma pocme da siva u kolinu. 4. 'brzo odlaziti, kupiti se odakle'. — No, dobro, dobićete još po jedan komađ, al onda sivajte n
    i uzicu na skakavicu unutra, da ne bi kogod noćom otvorio vrata.

    oko njega, što ga prekriva, opasuje, veže'. — Kad bi smili prić keru bliže, mogli bi mu skinit lanac sa kočića i on b

    ; ~ glavu 'naći utočište'. ~ se 1. 'pomeriti se, pomaći se s kakvog mesta'. — Skloni mi se s puta, iđe baba ljuta (nar.). 2. 'oti

    oliti'. ~ se 1. 'sastaviti se u jednu celinu, zatvoriti se (o onome što je otvoreno)'. — Ođ jutros tako pada kiša, sve se

    ati, poleteti, pojuriti'. — Počeli su me tuć trojica, a brat kad to vidi skoči da mi pomogne. 4. 'povećati se, popeti se (o cenama)'. —
    udo'. — On nije pijo već ždero i sve je skuco što je imo.

    3. 'saviti poda se, podviti'. — Vidi Luku kako je skupio noge pa sidi ko Turčin. 4. 'stisnuti, stegnuti (usta, obrve, ramena)'. —

    biti pripremljen na vatri (o jelu)'. — Ovaj matori pivac se nikad nece skuvat. 2. 'pretrpeti velike neugodnosti od velike vru
    ti se na dno odvojiti se (o hrani, tečnosti)'. Vidi je 1 se slegla štirka od krumplra pa triba vodu prolit.

    e da samostalno živi)'. — Vrata kažu: smrkni Bože! Krevet kaže: svani Bože! Slime kaže: kako mi je tako mi je!

    ć, pa se uzlivanca u tepciji slila na jednu stranu.

    čak. 2. 'popustiti u svom otporu, uverenju'. — Dugo su se baćo čvrstili posli udaje njeve ćeri, al čiijem da su

    ad se sagovorniku želi obratiti pažnja na ono što će se reći'. — Slušaj, Pajo, nije naše da se mišamo u njevu svađu i

    č it. — Naš pulin samo brata sluša, jel kad on kaže: "služi" ~ oma se propne na stražnje noge. Izr. (ne) služi
    proždreti (fig.)'. — Valdar nisi već smandrljo obadve jabuke?

    ek ili mekši'. — Dobro je došla ova kiša, od vlage su se i grudve smekšale. 2. 'raznežiti se, biti ganut (fig.
    o je sve šta smo imali 'gotovo je, propalo je'.

    3. 'pojesti ili popiti (fig.)'. — Glad me je toliko obuzela da sam sve smirio štogod su mi na astal doneli. ~ se 1. 'prestati biti uzne

    je'. — Ode se ne smi pušit.

    ije u škuli znao račun.


    čas smlavili.
    udela ga'. ~ se 'leći savivši se kao u klupko'. — Mačak se smoto na banak i spava ko zaklan.

    o kad su ga uvridili do crne zemlje.

    , drugi ne dobija'. ~ se 1. 'postati mračno, nastati noć'. — Ako misliš da te niko ne vidi, sačekaj da se smrkne p onda kre

    rajnje opasnom položaju po život'; na život i ~ se borit 'do poslednje snage'; pitanje života ili smiti 'nešto s

    'umeti izvući se iz teškoća'. — Samo vi iđite, a ja ću se već i sam snać.


    ao'; iz sve snage 'što se najviše može'; povratit snagu 'oporaviti se'; stat na snagu 'ojačati, odrasti'.
    am da si gladna.
    ~ s neba 'iznenada doći'; ~ s kruške 'govoriti gluposti'.
    na se kako da se spasi. Izr. strpljen spašen.

    ne spava 'treba biti oprezan'; spava ko zaklan 'obuzet je dubokim snom'; ić s kokoškama ~ 'rano leći'; spava ko zec

    rušiti se'. — Speklo se lišće na kuruzima.

    nije znao rad čega je došo.


    se ženi, pa, ko je cura, pa, kad će se vinčat. 3. 'uzeti maha, napasti'. — Spopalo me zivanje od gladi. — Spopala me

    '. — Kaka ste vi čeljad, kad se nikad ne možete složit, već čim se sastanete, oma se sporite. 2. 'uvećavati se, gomilati se'. — Tešk

    gom pa sad zajedno piju.

    retelju, sad spremaj udavaču. 3. 'staviti na određeno mesto'. — Podmaži plug i spremi ga pod šupu; — Nikad još n

    đali dok mi nije spuštio cinu. ~ se 1. 'sručiti se, pasti (o kiši)'. — Nebo se najdared zacrnilo, a kiša se spuštila
    ćanja za drugog'; bit nakraj srca 'rasrditi se za najmanju sitnicu'; ležat kome na srcu 'biti predmet nečije brige'; veliko ~ 'veoma d

    emu: ~ u kartama'. — Ne bi bilo veće sriće za mene nego kad bi se ti udala za me. 3. 'draga i mila osoba (najčešće u tepanju'. —

    rkvu. 3. 'velika grupa ljudi, masa (pogrd.)'. — Baš su ko stado, sve cviće oko grobova su izgazili kad je bila ona velika popovska
    t u blagoslovenom stanju 'biti noseća'; žalosno ~ 'siromaštvo'; ratno ~ 'rat'.

    liko nas je bilo. 5. 'koštati, izneti (o izdacima prilikom kupovine)'. — Stala nas je ta šala baš fain novaca.

    šta drugo da ostavi dici, al stekne bar pameti.


    bilo, al onda se izvedrilo i stego mraz. 3. 'ukociti'. — Steglo ga je u grlu da nije mogo rič izustit. Izr. steglo me u sr
    bojeni deo tako da je ostala samo mala crvena tačka na sredini cveta. Stari su nekad svakog leta gledali cvet ove biljke traže

    vnati se sa drugim u uspehu, radu, rastu'. — Ako ne ideš, nikad nećeš stignit Josu, on će onda uvik bit višlji od tebe. 2. 'do

    e'. — Valdar smo se stisnili kad nas je sedmoro u jednoj sobi.


    miriti se'. — Čim je pao mrak, sve se stišalo.

    utros, sve nam dobro stoji. 4. 'imati cenu, koštati'. — Ova dva konja toliko stoje, da sam za te novce mogo četri kra

    im svr. 'zaturiti'. — Di si straćio onaj lipi plajbas? 2. 'uludo potrošiti, spiskati'. — Trošio je i rasipo na sve strane, nije virovo da
    sam se streso.

    zvala baba Margu da mu pomogne.

    oren za koga 'potpuno odgovarati'. bit stvoren jedan za drugog 'slagati se u svemu'; kako ga je Bog stvorio 'onakav kakav je po p
    — Kad smo se sučelili, baš mu nije bilo svedno.

    ći kad nastupi kraj sveta'.

    tigne zaslužena kazna'; ko friško sudi friško se i kaje 'brzopletost ima štetne posledice'.

    e)'. — Kako, di sam, evo me, sučem rukave od košulje, oću da vam pomognem nadivat divenice.

    ko me ne ogrijalo — 'u zaklinjanju'.


    vode i kruva drugog nema. ~ se 1. 'postajati suv gubeći vlagu'. — Dugo nije bilo kiše, zemlja se suši, već digdi je poč

    e 1 sve niknit što smo zasijali. 2. a. 'koji n;je svež'. — Nemamo drugog kruva ~ ovaj je zdravo suv. b. 'uveo'. — Ne znam od

    i brzo i lako zaplače'.

    sle, tako me stežu da jedva koracam kad I(h) obujem.

    trojica u krađi trišanja. ~ se 'pasti, srušiti se'. — Svalio nam se stari salaš. — Biž dalje od kola, j'el ako se voz sval

    — Blato i voda se nisu svatili, onda se ni ne mrzne.


    titelj, svetac'. — Koji je danas Svet, to ćemo ime dat našem malom sinu. Izr. ~ knjiga 'molitvenik' ~ slika, prilika 'ikona'; Svi sve

    egnuti otvor nekom vezom'. — Nisu dobro svezani džakovi. b. 'pričvrstiti čvorom, maramu, zavoj i sL'. — Svezala

    ledena — 'kapljanica sa strehe'; prav ko ~ 'potpuno uspravan'.

    hu kao paučina'. — Puno svile leti, biće dugačko babačko lito. 4. 'biljna vlakna na vrhu klipa kukuruza'. — Kad je n
    mi sviraje od gladi. Izr. igrat kako drugi svira 'činiti ono što drugi hoće'.

    k je svita i vika 'za večna vremena'; donet na — 'roditi'; 'doć na ~ roditi se'; začepit svitu usta 'ućutkati okolinu'; izać

    a 'traži batine'; svrbio ga jezik 'izbrbljao se'.

    dospeti do kraja, završiti se'. — Svršila se i današnja hajka na zecove.


    meniti posteljinu'. ~ se 'skinuti sa sebe (odeću)'. ~ oćeš li se već jedared svuć, samo tebe čekam da legneš, pa da utinem lampaš.

    šanja? Izr. golim šakama 'nenaoružan', davat i šakom i kapom 'izdašno'; past šaka 'dobiti batina od nekoga
    šale 'to je ozbiljna stvar'; primit za šalu 'uzeti neozbiljno'; udarit u šalu 'početi se šaliti'; šalu na stranu 'govorimo ozbiljno'; šale b

    šara, ako vako vrime potraje, friško će sazrijat. 2. 'sedeti'. — Jel od briga jel od starosti, al našem se baći šara kosa.
    — Šteta što nisi došla u kolo, tu je bio i tvoj bivši momak. 3. 'uništeni plodovi ili usevi'. — Leđ nam je napravio štetu u kuruzima,
    Ko vam je tako lipo štrapo pec u sobi?

    ć ć pa proli!

    sa sride dotakne, onda je taj u sridi misto njeg ili ne mož više stat u krug dok svi ne poispadaje.
    njaš od salaša do salaša, a ništa ne radiš.

    želji da se ponovno sastanu obilazeći šuturlu. Ako to postignu, čelni nastavlja igru, ako uspe da uhvati jedno od parova, raspareni
    če, znaš li ti tablicu mloženja?

    i tamane međusobno.
    če. 3. 'curiti'. — Digod je popuštio obruč i počelo je vino iz bureta da teče. 4. 'liti, slivati se (o suzama, znoju i sl.)'. — Tako je
    u kožni sersam. 4. 'zalog nekretnine za dobijeni zajam, hipoteka'. — Ne mož on uzimat novi zajam, sva mu je zemlja ve

    likoj meri'. — Sestra mi je teško bolesna već godinu dana. 5. 'nerado, s negodovanjem'. — Teško se rastaju kad su zajedno od ml

    šku robiju. 4. 'koji ugrožava život, opasan'. — Pribolio je tešku bolest i zato je taki slabašan. 5. 'nesnosan, nepovoljan, mu

    , cigurno bi pala.
    čije iđu, nikad nećemo stignit u varoš. 4. 'puštati pupoljke, izdanke (o biljci)'. — Možem vam kazat da žito zd
    ći ne ostavivši belegu'; zavarat ~ 'vešto izbeći poteru'; zamevo mu se ~ 'izgubio se'; ni traga ni glasa 'ništa se ne zna'; u

    rava traži da se pokosi. Izr. ~ dlaku u jajetu 'cepidlačiti'; ~ proju kraj pogače 'ne biti zadovoljan onim što se ima'.
    graje al pogledaj Ciliku kako ona trese. ~ se 1. 'drmati se; podrhtavati, ljuljati se'. — Blizo nam je salaš i kad naiđe ajzliban, uvik
    stom u pekmez 'veoma uspešno'.

    čini, ispada iz igre)'. — Ajte, dico, vaćajte se po ruke, da se sigramo trganaca.


    pocuriti'. — Kako ga je udario šakom po nosu, oma mu je krv trgla na nos. — Ošine konje, oni trgnu, a mi se svi poizvr

    ba 'valjan, pošten čestit'.


    otvorizaje. 3. 'slabiti, iscrpljivati (snagu, zdravlje i sl.)'; gubiti (vreme)'. — Badavad trošiš vrime, tu nećeš iskopat vodu. 4. 'upot

    ovanju otrova': ~ rakijom, ~ duvanom. 2. 'potpadati pod tuđi uticaj, kvariti se'. — Truje se on od pića a ne od bolesti.
    se gde ne treba, nametati se'. — Šta se ti, Mace, trpaš med divojke, ti si se rastala od čovika i nemaš mista med mladim curama.

    su, al se ne trpe.
    si napiso, samo trošiš tu gumu. Izr. trla baba lan da joj prođe dan! ~ glavu 'razmišljati'. ~ se 1. 'žuljati se jedno o dru
    klo samo što ne iskoči iz grudi. 3. 'vršiti neku radnju udaranjem (u kućnim poslovima)': ~ maslo, 'bućkati'; ~ j'aja u č

    đim perjem 'nezasluženo prisvajati nečije zasluge'.

    mo znali od čega dolaze. 4. 'koji se neprijatno oseća, neprijatan (o bolu)'. — Tupo stezanje ispod pleća nije prolazilo.
    šli u goste, a strina je, da niko ne vidi, znala nam turnit u šaku od svog novca.

    jkima. 3. 'škrt'. — Luka je tvrd na ričima, al i na novcu. Izr. ~ na ušima 'nagluv'; ~ na ustima (o konju) 'ne prima zauzdavanje (žv

    bidit da je istina što kažeš.

    m)'. — Nemojte zvat nanu, sva je ubijena od kako su nam majka umrli.
    u, zdravlje)'. — Obi me ova vrućina. 5. 'prekratiti, utoliti'. — Daj mi makar koji gutljaj da ubijem žeđ. 6. 'skratiti vr

    čije kožice, imaćemo lipu i veliku opakliju. ~ se 'pričiniti se, prikazati se'. — Divanio sam s Gezinom Tezom, uč

    sti se'; ~ u glavu 'razumeti'; ~ u godine 'postati stariji'; ~ u trag (kome, čemu) 'otkriti (koga, što)'; ušo vrag u njega 'pomamio se'.
    teti na nešto, lupiti o nešto'. — Nismo se mogli s kolima zaustavit i rudom smo udarili u zid. 4. 'propisati,
    adala, dobro sam se i udala!

    (npr. dosadnim pričanjem)'. — Sinoć me je Lacko skoro udavio, tri sata mi je dosađivo pripovidajuć već po ne znara koji put ka

    mi ga odneli na leđima kući, a on se onda prid svima poćo tako smijat da se sav zacinio. ~ se 1. 'urediti se, doterati

    . — Koce, tako si se udubila u to šlingovanje da me ni ne vidiš ni ne čujes.


    'umreti'. — Svačiji će se život jedared ugasit. 3. 'izumreti'. — Umro je brez roda i grana mu se ugasila.

    iko nateko nos, od uboda čele, sve dok se nisam ugledo u ogledalu.

    — Site nuz peć pa ćete se ugrijat. 2. 'biti pripit'. — Nazdravljajući često, gosti su se fain ugrijali.

    ezik 'pokajati se zbog nepromišljenih reči'.

    s vidio svatove. 2. 'ugurati (2.)'. — Kako se uguro to on zna, al glavno je da radi.

    ča u grlu pri jakom uzbuđenju i sl.)'. — Kažu da se ugušila od suza.


    do vrata ukaljo?

    na sunce, probala sam i(h), možemo i(h) trošit.

    o tvog momka.

    alje, da ujo sidnu.

    kad se nije mogla uklopit u njevu kuću.

    biti sposobnost kretanja kao posledica kakvog psihičkog stanja'. — Od strava su se svi ukočili. 3. 'biti paralizovan, oduzeti se'. —

    tavu (fig.)'. — Ne volim kad se kogod ukopa i ne popušta od svog a vidi da nije u pravu.
    peštio s pridnjim nogama pa niko da ga krene. 2. 'zagledati se ukočeno, iskolačiti oči'. — Ante se ukopeštio u strinu, ko da je nika
    va a vas nema rna užnu.

    av od kaputa.
    i (podsm.)'; ~ caruje, sila klade valja! (posl.).

    kad si se pekmezom umazo svud po licu. 2. 'samo u izrazu: Jeste 1 se umazali (da li je završeno krečenje onoga što je zapo

    uplesti se'. — Da se ja nisam umišo, ti bi se zlo provo. 2. 'upasti, ubaciti se (u razgovor)'. — Tako vam i triba, kad ste puštili da vam se dica
    dvoj(i)ca su se uortačili i sad niko š njima ne mož izać na kraj.
    u kad smo mu se najmanje nadali. 3. 'umešati se, uplesti se u govor'. — Kako si smila baći da upadneš u divan? Izr. upala mu sik

    evolju. ~ se 1. 'zapetljati se, upetljati se u nešto'. — Triba odmrsit kravu uplela se u šenflik. 2. 'umešati se'. — Nisam ja ni dobro
    d.)'. — Triba 1 ja da se upregnem u plug i da orem?! b. 'angažovati se u nekom teškom poslu (fig.)'. — Vi

    etlosti)'. — Kad smo izašli napolje, a ono sunce već uprlo u oči, ne mož gledat. 5. 'pokazati, upraviti, uperiti'. — Jo

    čovika!

    veliku crvenu maramicu, čak se u drugu sobu čuje.

    o, volim ja i sir. 2. 'zgrušati se (krv)'. — Tribalo bi saprat usirenu krv i zavit ranu.
    ana ~ imat 'zlo govoriti'; iđe mi voda na ~ 'gladan sam'; iz tvoji ~ u božje uai 'daj Bože da tako bude'; iz ~ mu teče med i mliko 'le
    — Nije lako udit u iglu, kad je tako mala ušica.
    dobro utrpaj, pa ćeš se iznojit i sutra će te već proć unkavica. 2. 'uvući se, uvaliti se (fig.)'. — Graco se utrpo med gazde.

    nage da štogod radim, pa šetam da utučem vrime.


    čemu, ugovoriti'. — Mi smo tako utvrdili, s pretelj Mijom, da se naš sin Vranje i njeva ćer Ana uzmu i na jesen vin

    atio se i Beno. 2. 'udružiti se s kim'. — Šteta što se Lajčo uvatio s onom bitangom Vecom.

    o uveli letriku u kueu u varoši. 4. 'zavesti, ustanoviti'. — Otkad su uveli trošarinu riđe iđeu na pecu. 5. 'vozeći uneti, dovesti (nek

    4. v. vijat. — Dotleg su ga vijali, dok ga nisu uvijali u avliju i tu su ga uvatili. ~ se 1. nesvr. prema uvit se

    esvr. prema uvirit se. 2. 'postepeno, sve više postajati uveren u što'. — Što je češće viđo, sve se većma uviravo da ne mož brez nje.

    buvanju)'. — Je 1 bi ti znala zašit ovo uvo na čizmi, pokidalo se. Izr. bit tvrd na ušima 'nagluv'; vuć koga za uši 1. 'kao kazna'; 2.
    a triba uvuć čapke; — Vidićeš, kuća je na put leđa, malo uvučena. 4. 'upiti'. — Virange su uvukle dim pa tako smrde, mora

    dariti (nekim, nečim)'.

    i. 4. 'angažovati za izvršenje nekog posla'. — Moraćemo uzet indžilira da nam izmiri i razdili zemlju. 5. 'najmiti, zakupiti'. — Ka

    nuti (svoje rukave, nogavice, suknju i sl.V. — Tezo, kako si se to uzgrnila kad su ti kolina gola?
    o. ~ se 'početi vijati jedno drugo, juriti j'edno drugo, razigrati se'. — Vi ste se baš uzvijali ko da ste mlada ždribad.
    ćama)'. — Dali su nam za ručak slanine koja se sva bila užegla.

    pu i sl.)'. 5. 'spasavati, oslobađati'. — On se napije pa u zatvor, p onda ga otac mora vadit. ~ se 'oslobađati se, spasavati se, braniti

    Joso prave velike svatove sinu Ivanu, a ja kažem, panek, ako će mu vagnit!

    zr. ne valja ti poso 'loše radiš'; ne valja ni keru 'nije ni za šta'.


    se'. — Eno dica se valjaje u pravu, izgledaje ko prasici. Izr. ~ od smija 'grohotom se smejati'.
    , a u meni vatra samo što ne plane. Izr. nać se između dvi vatre 'biti u dvostrukoj opasnosti, nevolji'; bojat se koga k
    u o rep 'odbaciti kao bezvredno'. ~ se — Tuna se vezo pijan za drvo, pa kuka što neće da ga pušte; — Nije luda da se za njeg veže
    'pojaviti se'; svom svitu na vidiku 'javno'.

    ; volio bi to ~ 'sumnja u moguće'; vidi trn u tuđem oku, a ne vidi balvan u svom! Vidi se otkud vitar duše 'sve je jasno'; vidi se da

    zr. pod oko).


    era nalaže'. — On viruje u ono kako mu vira kaže.

    trči, trči trčuljak, moli Boga trčuljak da padne visuljak 'mačak i kobasica ←zagonetka)'.
    letio (ušo) ko ~ 'naglo ući'.

    e veoe, pokupi košulje sa štrange da se ne vlaže.

    '; ko malo vode na dlanu '(gledati, paziti, čuvati) kao nešto vrlo dragoceno'; ko kap vode u more 'sasvim rrialo, neznatno'; ko! vru

    čega)'. — On u polju radi, a Marga kuću vodi. 5. 'pružati se, protezati se u određenom pravcu'. — Tragovi tv
    nekoga'; bit dobre volje 'raspoložen'; 'bitizagrejan alkoholom (fig.)'; do mile volje 'koliko hoćeš'; bit rđave volje 'biti neraspolože

    nek te ~ nosi! ~ te odno! 'kletva kojom se nekom želi zlo'; koji mu je ~ 'što mu je'; ne da mu ~ mira 'uvek
    ~ 'pokoriti se'; sidit kome za vratom 'stalno ga kontrolisati'; stat kome nogom za ~ 'uništiti ga'; slomit ~ 'stradati, (fig
    pomest prid svojim vratima 'urediti prvo svoje stvari'; obijat ~ 'prositi'; zaglavit ~ 'pobeći u paničnom strahu'; zatv

    mota i kabo padne u bunar.


    žao za sramotu, milo za drago 'odgovoriti istom merom'. ~ se 'doći natrag, doći onamo odakle se pošlo'. ~ oma da si se vratio nat

    dno što raditi'; na ~ 'u pravi čas'; s vrimena na ~ 'pokatkad'; prigazilo ga je ~ 'postao je nesavremen'; s vrimenom 'po

    vim snažnim osećanjem'. — U meni sve vrije.


    s mirom. 3. 'vrzmati se, motati se'. — Ne vrtiš se ti, monče, oko Cilike? Izr. vrti mi se u glavi 'hvata me nesvestica'.

    zašto se ne vinčaje, pa da se srede ko i drugi svit?!

    e furtom sa sobom vuko veliku batinu, to niko ne zna. 5. 'izvlačiti, vaditi' ~ trn, ~ zub. 6. 'sisati'. — Mater mu je dala sisu u usta,
    m lipo kazala da se ne vuća grudvom na kera.

    micu što ti je kuma kupila. ~ se 1. 'udobno se smestiti na sedištu'. — Di si se ti, Bartule zabacio u pročelje, to je misto za starij'u

    evažnim detaljima'. — Al si ti zabaso u tvom divanu, skrati malo ako možeš. 4. 'prevršiti meru, preterati,
    ojte da nam štogod zabavit mogu. 3. 'privući, zadržati neiju pažnju, zadržati nekoga'. — Zabavi kera dok ne izađu g

    e'. — Ja ga vičem, a on se zabio u slamu pa spava.

    lava zaboli 'neće ti se ništa desiti (samo uradi kako ti se kaže)'.


    olu nad svojim postupcima, zaneti se, predati se osećanjima'. — Samo ti svakog zapiši kome šta daš, ljudi se zabora

    da si malo zabrazdio!

    badvoj(i)ca.

    u su stranu vrata.
    ti sjaj stakla, zasjati se'. — Od dragosti, majki se oći zacaklile.
    je samo u staro vrime važno bilo kad se dite začelo.

    đi da te ne vide s koje strane dolaziš. 4. 'poći redom, zaređati'. — išpan zađe od reda do reda, oie svakog
    ta žita za sime. ~ se 1. 'proboraviti, ostati'. — Antun se kod nas zadržo skoro po dana. 2. 'zaustaviti se'. —

    'prestati goreti'. — Zagasila se vatra u peći.

    ogladiti, doterati kosu'. — Zagladio se ko da mu je tele kosu lizalo.

    ura u grlu; — Zaglavila su se ona velika kola u blatu.


    raznila. ~ se svr. 'steći ogrebotinu, zagrepsti se'. — Skupljala sam granje za potpalu i tako sam se zagrebala da mi još i sad krv te
    oce, al borme sam se fain zagrijo.

    o naši(h) cura.

    a sva mala zvona.


    nem?! izr. Zaklela se zemlja raju da se sve tajne saznaju 'ništa se ne može sakriti'; ne bi se zakleo, ne bi se smio ~ 'ne mogu da tv

    se'. — Zaklopila se mišolovka, al miš nije bio u njoj.


    m vam reko da triba prvo isparat, p onda sadit pod motiku, a vite kako ste zakosili redove. ~ se 'zaći u košenje, dat

    činiti neprolaznim, nepristupačnim, preprečiti'. — Tome mu zakrči put. b. 'pretrpati, zauzeti, zapremiti ne

    set litara, na dva mista se probušio.

    relj, pa nek se počme kuvat.


    samo našalio da on mož i batine da zasluži ~ kad je onda zamaglio! ~ se 1. 'prekriti se maglom, postati m

    se, umrljati se (zbog površnog i neodgovornog posla)'. — Od svega vi ste se samo dobro zamandrljali, a niste nlkako pos
    a. Izr. ~ glavom 'odlutati'.

    o žita, al on tako zameće trag da ga nikad ne uvate. 3. 'podizati, stavljati iza ili preko nečega'. — Sta mu ne pomognete ve

    kako je prije tri godine očo iz našeg sela.

    Vranjom, a on će mene u subotu, p onda ćemo moć ić u svatove.

    o da se ponašaš ko i drugi svit.


    iom, a kako mi pripovidaš, ti si sve još većma jzamrsio.

    amrzla se za drvo.

    nu stranu, zaljuljati se'. — Ko da se kamara malo zanela. 2. 'zadubiti se, udubiti se (u što)'. — Zano se u poso. 3. 'prepustiti se n
    3. 'zakasniti u razvoju'. — Već tri miseca nema kiše i sve je zaostalo.

    e, uvik si sama u kući.


    se zapustiti, zanemariti se'. — Mlad čovik a tako se zaparložio, samo zato što ga je žena ostavila.

    okolišnim pravcem'. — A vi zapasaii pa oko pet salaša.

    ijina jaja; dobro je, mogle su se zmije zapatit tu blizo salaša.

    osila u dvi ruke, zapne za prag i pruži se kolika je dugačka. 4. 'zaplesti se u govoru, zamucati'. — Lip si mi ti divan

    — Dobar je on čovik, al kad upadne u društvo, zna se zapit pa ga po tri dana nema kući.
    četi preplitati (nogama)'. — Kad je Stipan kolo zapleo. ~ se 1. 'naći se negde odakle nije lako izaći; upetljati se,
    č. ~ se 1. 'dati reč, zavet; dati svečano obećanje'. — Zareko se na dvi godine da neće pit. 2. 'obreći se jednp drugome, obe

    urezati se'. — To je toliko bilo strašno da mi se duboko zasiklo u pamet... godinama sam patila.
    đe onaj pijani Bolto i nako će s vrata: čujem da udajete onu ludu curu... sve je zasro!

    ko bi mogli čantrat.

    nana su ga digod zašuškali i ni za onog amena da ga nađem.

    ecu iz ranijeg braka svog partnera'. — Zatečena dica; supr. privedena dica 'stupanjem u novi brak'. ~ se 'naći se, os

    ti nemaš novo ruvo.


    je malo težak na ričima, a sad je još posto i zatvoren, valdar se zato ni ne mož oženit. Izr. Naić na ~ -a vrata "biti odbijen'.
    toriju: ~ svinje u svinjak, ~ kokoške u kokošinjac, ~ stoku u staju'. 4. 'oduzeti kome slobodu, staviti u zatv

    auko se ko da radi đuture; — Kad se onda zauko, ni sam nije znao kako je strmoglavce upo u ritinu.

    s oko sudi, pa ni užnu nije skuvala.

    ro nalemo. Izr. ~ trag 'vešto izbeći poteri'.

    pane, ti si najstariji i zavedi red, ne daj njim da se svađaje. 4. 'osvojiti, zaluditi'. — Vidiš tog matorog magarca kako

    je bi bilo da zavežeš ždribe uz kobilu, pa će on lagano kasat pored matere. ~ se 1. 'svezati se, splesti se u čvor'. —
    s od silnog posla nisam ni jeđnu cigaretlu popušio. 2. 'saviti unazad; zavrnuvši malo podići'. — Luce, oma da si za

    alo da zavrneš u divanu. ~ se 'posuvratiti se, zavrnuti se'. — Zavrnio ti se rukav.

    četi se vrteti'. — Čim su tamburaši zasvirali, kolo se zavrtilo. Izr. Zavrtilo mu se u glavi 'dobio je vrtoglavicu'.

    će na višalima završit. 4. 'pokriti stog (sena), kamaru žita'. — Još dva voza ćemo dovest, s tim triba da završiš kam

    melo se odlučiti za nešto'. — Ta, zažmuri, pa kud pukne da pukne.

    s glavnog mista onog filanca.


    i se'. — Tribalo bi vidit zašto su se sve ovce u jednu ćošu zbile, šta i(h) je moglo uplašit.
    e ga crna ~ 'umreće'; gori mu ~ pod nogama 'u opasnosti je'; plače mu ~ pod nogama 'zbog lenjosti'; laka mu ~ 'da

    jei nikad se ne zna, kad je Mate u sobi, šta mož zgrabit. 3. 'grabljama sakupiti (seno, slamu i sl.)'. — Zašto niste zg
    ti se'. — Začas se toliko svita zgrnilo, ko na čudo!

    s tavana zgruvo.

    vrit, jel mijurići se već vaćaje za zidove lonca. Izr. bit zatvoren u četri zida 'ne izlaziti medu svet'; blid ko — 'potpu

    ala duboka jama. 3. 'vikati na koga (obično bezrazložno)'. — Šta zivaš na tog derana, sama si kriva.
    i i nidra od košulja, koje su nosile za svece moje sestre, bile su zlatom izvezene; — Najlipča svilena suknja imala j

    zato što si se za Tomu udala, al ne vridi da se zbog tog zlobiš.

    onda nek radi kako zna. 4. 'rečca u obraćanju za skretanje pažnje'. — Znaš, ja imam, to je istina, al nema tog mlogo

    e naše pendžere tako jutros znojile.


    ovik; — Čim čir bude zrio, izgnječićeš ga, pa te neee bolit.

    pogodilo. Izr. bit manji od makovog zrna 'biti sasvim ponizan'.


    ćutati'; poklonu se zubi ne gledaje!

    mak i po tom su se znali. 2. 'imati, nositi ime, nazivati se'. ~ imaš pravo, i mater i ćer su se zvale Marija.

    ta odmah iza ljubičice)' Crocus luteus. — Vidi, sestro, šta ti je brat dono: čokor zvizdica. Nije velik al bar lipo izgleđ
    posli materine smrti. 4. 'štedeti nešto'. — Žališ orase od te dice, a pun ti je tavan. ~ se 'izražavati žalost, nezadovoljstvo, jadati se;
    đ sve popije što zaradi. ~ se 1. 'jediti se, uzrujavati se, sekirati se'. — Ne bi tribo, al taki je, da se sa svačim ždere. 2. 'sva

    odnet kod doktora, furtom se žali da ga ništa ispod pleća žeže. žedan -dna -dno 'koji oseća žeđ, koji oskudeva u vo

    od želje 'jako želim'; da me ~ mine 'da se zadovoljim'; obuzima me ~ 'hoće mi se'; ispunit nekome želju 'zadovoljiti

    spodari, jer je on slabić)'. Izr. Žena čovika nosi na licu a čovik ženu na košulji! Žena se smije kad može, a plače kad o
    pegama, jabučasti sivac'.

    . 'rezultat nekog rada'. — Kad budneš bolje znao da radiš, biće i žetva obilnija.

    uda'. — Kad ga je onda oparmačio volovskom žilom. 5. 'sloj vode u zemlji'. — Friško smo naišli na dobru žliu vo

    u, mak ti je osto živ. Izr. bojat se ko žive vatre 'jako se bojati čega'. ~ ikad mrtav nikad 'nikad nije kasno'; ~ a vaga
    olubovi 'živeti u velikoj ljubavi'; ~ na velikoj hogi 'živeti raskošno'; ~ na veresiju 'biti stalno dužan'; ~ ko mali car '

    ći. 4. 'ljutina, bes, jed'. — Samo se glože med sobom dok ne proliju žuć jedna drugoj. 5. 'goriina; trpljenje'. — Snosila sam ga
    je deda, ko`im slučajem, živ i vidi ovo što sam poslednje napis`o, sigurno bi dobio lepu grdnju, a možda i dobru ćušku za usput.
    ćemo po jednu, da drmnemo…..
    su je prenijeli na nebo i odredili joj mjesto blizu zviježđa Zmije (da joj u dar neumrli / usred neba zvijezda krunu).
    i ovo je meso, ono nema kosti, neće te ubosti !“ (?)
    fto ?… Jesil`, ti nešto čuo za njegove mutne rabote ?ˮ. izraz: izvoditi besne gliste-previše se glupirati; pobesniti- 1. izgubiti kontro
    ko nakrivio, a ondak deca pravu grudve, (a zna se da se od mokrog snega pravu najjače grudve, zdravo boledu, pa ga sotim ga
    u kartama itd. )
    „budžovan“ ili „budža“ , i ukoliko zglajzuje ondak ga zovu „budžica“; 3. kada je neko dužan novaca, a kako stvari od stoje, od povra
    mekanu u tu njenu plekanu !“ , pa onda sledi: „Baš je čudan ovaj svet, daš mu jednom on opet !“. Posle sata ludinje mala pa
    as Fintija vratio; vidjevši takvu vjernost, Dionizije je oprostio kaznu Fintiji
    pijali gutljaj-dva rakije, čvarili slaninu i razlađivali se od letnje žege. Noću kada sve utihne i vetar dune, čula se škripa đermova kao ljudsko st

    eelika ruka. Uzme se jedan bagrem, dugačak bar 5-6 meteri, koji na gornji kraj ima rašlje, a donji deo se ukopa. U rašlje se na
    tiku, a ti opet tvrd na džepu i nećeš one gore malko da podmažeš , pa da im o`ma dadu kak`i lep pos`o u kombinatu, opštini il` preduze
    nu da kobajagi zapitkuju i prave šale na sadržaj obaveštenja. Dobovale su se: državne naredbe, objave ratova, mobilizacije i proglasi novih

    aloga ispred pekare:


    ih sela i bliži brda. Već njihova deca su postala pravi Sremci. I tako prirodnom evolucijom od dođoša nastane nađoš !
    rali su, kao gladni vuci i svinje, da jednom zagriznu u vođino tijelo i da te krvave dijelove njegove progutaju. Onoga pak, koji n
    ćama im kita odskoči, pa postane budža. Onda oni primetu da im je lepo kad je ( kitu ) sami dodirnedu, pa odu iza sla
    k`o da je pao s`duda !“
    ještinom da je uz neprekidne bojeve u više dana izgubio samo tridesetak ljudi, dok je Turaka poginulo mnogo stotina"

    elikim poljoprivrednim poslovima mora da se zna „ko vodi pos`o, a ko dvori“ !?


    iju, gost treba glasno da viče: „Gaazdee, gaazdee ….imali koga !?”, jer ako se ne oglasiš, a zateknute na po avlije možeš i budžom dobiti po
    tada sebe nazivaju drugovi !”. Dal` se ovo nekom sviđa, il` nesviđa, nije ni važno, jer `vako je deda Triva oprič`o na šoru šesd
    Ako se u besu ispred grdnje doda : „`Bem ti“, e onda je to već psovka , i nije mu ovde mesto
    r sa pijace: 1. ako je kilo krompira 2o din. , u iljadu ide 60 kg. (?) , 2. ako je kilo sira 150 din. , u iljadu ide 8 kg. (?) .
    iplodna životinja daje loše potomke ; 4. kada se vojnik odmetne u hajduke ; 5. može i vreme kada u sred zime cveta voće , a u leto od hladn
    da li ti jope možeš. Mlogi bi teli, ali ocov, ne možedu, pa se samo brukadu.
    t preuzeli komunisti, i uspostavili stabilan socijalistički poredak u Jugoslaviji koji će početkom devedesetih godina XX vijeka završiti u opštem
    nu svih 12. Apostola, a bilo je i 3. ležeći u ime svih 40. Mučenika, dok žena ne dođe, a onda fajront, pa levo-desno i „Marš kuć
    hu od Jakova Lovrenčića (1787-1842), štampana u Varaždinu 1834. pod naslovom: "Petrica Kerempuh iliti čini i življenje človeka prokšenog
    koji je jedini od generala Nikole Šubića Zrinskog preživio sigetsku katastrofu (1566). Kerestinečki poraz bioje zapravo uvod u stubi
    anja; seci kesa-lopov, prevarant
    „najmanje advokat ?!“ Tako se divanilo u Sremu ali advokati su ipak uglavnom bili crnogorci jer njihove klepetuše su sigurno kvalitetnije ili m
    đi: svekrve i snaje, zaove i snaje, dve jetrve itd.
    ti svakojake reči iz kafana ili sa vašara
    čuvati se, kaniti se (v. Akad. rječn.), a veznik ali u značenju ili, pa je onda značenje rečenice ovakvo: "Štuj Boga... ili se ovoga grada o
    rnuo. Ima toga još…… oljoljati se-napiti se fest
    zde kafane, a ceh je nekad bio i jutro-ipo neobranog kuruza na njivi ! ?. Posle se godinama pričalo koliko i šta je polomljeno k
    či: „ Ljubim ruke, majka !“ , a ona bi im zatim blago odgovarala: „ Živ bio dete majkino!“. Danas više nema takvog razgovora i poštovanj
    oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem.
    aj se kontekst nastavljaju citirani stihovi, pa mora biti jasno da su to isto Hektoroviću govorili i drugi s kojima ga je ljubav dom Mavrova spom
    sokol, koja može odgovarati ovoj stavci u Akad. rječn. (s. v. soko): "kao apozicija nalazi se imenica mitar, trojemitar, plemić, tišnji
    te, majko, to je taj , što nam kvari moleraj !”

    e kao invalid, 1918. vratio sa Soluna, kratko je, kroz zube, rekao: „Bolje da more nisam ni vid`o !? “; 3. More ! uzvik, oštra ko
    o pretiti ukoliko se osoba ne primiri, izvini i ne promeni ponašanje
    Kada se vino meša sa običnom vodom to se zove bevanda
    sveta, i o`to doba ništa više nije isto !“
    a „poni“ bicikla, ali posle jutro kukuruza „gurač“ se jedva kući dobatrga. Obično besan kaže: „ E, jeb`o ga onaj i koga je izmislio !“ Pardon !
    a pasti Paris; to se i dogodilo i odatle "prispil na rasap od Troje", gdje je ozdravio te nije trebao "nogu pritarti."
    embra 1918. godine
    o ; 3. gadna rabota u koju se mi Srbi kao i ostali Balkanci slabo razumemo, a evo šta Sremac misli o političarima: „Svi su oni
    k; tamo se posoba tumači kao riječ koja znači "združenje ili udruženje u svrhe političke ... družba u boju, udruga za pomoć međ
    Al, uživam kad se neko jedi, pa od jeda nemož`da me gledi !“
    “ ;izraz: preko k…a; nerado, bez volje
    ći na sigranku bar po`sata; pretiskati; pritiskati, gnječiti
    đati se) (B. Klaić)
    rkosan(na)-osoba previše ponosna, izazovna i važna
    takvo jelo na jelovniku
    adede i dede pa ćeti oni lepo kasti !?

    “; 4. devojka koju prati takva uzrečica nije baš „prilika“ za ženidbu. Bećarac kaže: „Što da mene savetuje tetka, kad je tetka retka k`o rešetka
    ajeva traje i sto-dvesta godina, i zato se kaže: „Kum nije dugme !“

    go viže zbližavao ljude nego danaske; danaske se komžije u soliterima skoro i ne poznavadu - Komlov
    šaltovao u drugu partiju i zato njemu svaka vlast odgovara i nikad mu ništa ne fali !“
    redsjednika u sastav suda ulazila su 4 prelata, 7 velikaša i 9 običnih plemića. Adam Patačić bio je jedan od prelata suda sedmorice u vrijem
    idi i odma upita damu: „Gospođice kad će slike biti gotove ?!“ Neka frajla pocrveni, a one drčnije vrisnu: „Iju !“ , i još ti odbruse: „Sram te bilo
    ašem životu, i ako su uvredljivi bude ljutnje, zezanja i „prkošenja u inat“. Zaključak je da špicname(t) nije isto što i nadimak
    , on samo nastavlja Tahijevo djelo iz feudalne solidarnosti
    menadle i svo ostalo. Ondak sve to, uz mlado vino il' pivo, a mora biti i vruća leba, pa divani, pa se pričadu vicovi, a na kraj i zapeva. Neki je
    govi su ih kaznili tako što su Tereja pretvorili u pticu Kukumavku, Filomelu u lastavicu, a Proknu u slavuja
    e me tak`i priča, nikad ne izađu na dobro.
    šava, pa onda tajno „truka“ ili „druka“ pandurima, a mi ga svi znamo i nevolemo ga uopšte. Zovu ga još: žbir, špijun, uvo, cinkara, taster, ušo
    a ponekad kritikuje slične postupke i drži moralne pridike, dok je neko ne podseti.
    utobus na stanici.
    a i prozivanja, da se nebi neko naljutio ?)
    oše došle, sve nalile i kućama o`čle, samo osta`ja sa dikom sama, u poteru došla s`štapom nana !“
    , i pri tom sa vojvodom nazdravljaju i ispijaju piće „na balo“. Često se vojvoda zabroji sa čašama i završi u „belutku“ i tek sutradan do
    čikiva druge i stalno gledi di su devojke, a baba neka radi na njivu sam... ; "RazTolmačijo" - Komlov iz "Kíkinde"
    ći dođeš po pravom kijametu
    e "otrovan rotkvom", ali za to nema nikakvih dokaza."
    , ta nikad ne bi povirovala tako štogod o njemu. Izr. ta, ajde! 'ma, nemoj, ma, šta mi kažeš'; — Ta, ajde, K
    aba šumom, dida drumom 'o nesporazumu među sabesednicima'; što se babi tilo ~ to se babi snilo 'o neostvarljivim željama'.

    ogledati; poželeti (fig.)'; ~ pod noge (obraz, čast) 'osramotiti (se); ~ prašinu u oči 'obmanuti, prevariti'; — (koga) u zape
    čom 'pokoravati se u svemu ženi'; ~ svakom loncu poklopac 'mešati se u svašta'; ~ u godinama 'biti stariji'; ~ u pravu 'im
    odlasku). Boga mu. Boga ti! Boga maminog! (psovka). ~ neka mu duši prosti (za pokojnika). Sakloni bože. Bože sač
    ~ zna kaki. ~ zna kako. ~ zna koliki. ~ zna koliko. ~ zna šta. ~ zna di. ~ zna zašto. Fala Bogu. Milom Bogu fala. Bogu fala. Oti
    pa mi ladnoća bode oči. ~ se 'bosti samog sebe; izlagati se ubodima'. — Monci su se posvađali sa žandarima i sad se bodu s briga
    rim, slažem se'. ~ se 1. 'odupirati se napadu; štititi se, čuvati se od čega'. — Znam se ja i sam branit ako me budu d

    re bio. Ako smo i braća, nisu nam kese sestre! Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare prodavaje! Složna bra

    zboja s gusto poređanim žicama između kojih su provučene niti osnove, te se njim sabija potka'. — Tkala sam cio d
    đu brigu 'mešati se u tuđe stvari'; okrenit brigu na veselje 'zaboraviti brigu'.

    ka 'smejati se krišom'; u ~ reć, kazat 'otvoreno reći'. — Lolo moja, brkovi ti crni, još i malo bećarski zavrni! (nar.)
    anom samo buniš! ~ se 1. 'ispoljavati nezadovoljstvo, protiviti se'. — Ni'ki kažu da su se Bunjevci uvik b
    ikoja nit od osnove.
    ~ ko gavran (ko sotona) 'zao u duši'; crno nam se piše 'stići će nevolja'; dat crno na bilo 'pismeno'; crni dani 'oskudica'.
    sta soba 'gostinska soba'; čista srida 'početak velikog posta pred Uskrs'.

    slim da neće više bit kiše.


    aktera'; ~ se uči dok je živ, opet lud umre! ~ se za rič veže, a vo za rogove!; ~ blage ćudi 'mekan'; ~ srićne ruke; ~ je č

    ne možeš!; ~ ko zenicu oka svog, ko malo vode na dlanu 'brinuti se za koga'; Čuvaj snagu za starost a litinu za zimu (v. litina)! ~
    a sam u sobu, čvrsto deran spava.
    nih dugmadi ili „toka" pomoću „punki"; takva dva dugmeta, sa resastim kićankama pričvršćena su pozadi na prevoju struka)'.
    čivi, ~ od srca.

    ne 'biti štedljiv'; dani lete ko ti'ca, a godina ko voda 'brzo se stari'; ~ za danom, iz dana u ~, od dana do da
    e nevolja da stigne'.

    , nameštene do peći, na kojima se spava'.

    ću ti ja, samo probaj otić brez mog pitanja! 7. 'udarati, zadati udarac'. ~ batina, ćušku. 8. 'doneti kao porpd, plod'

    ko zmija žabu 'gnjavator'. ~ se 1. 'gušiti se, teško disati'. — To se di'da dave od bolesti. 2. 'naglo i halaplji
    Deru se opanke, i'štu nove!

    a se pametan stidi, tim se lud diči!


    š kada, otićeš. Izr. ~ ruke 'prestati brinuti (o nekome ili nečemu); ~ glavu 'ohrabriti se, uzoholiti se'; ~ hajku na koga 'po
    čke sposobnosti'.

    Bili luk je dobar za srce. Izr. bit dobre volje 'biti raspoložen, biti napit'; bit kome ~ 'biti kome prijatelj'; ~ konj jel ošanta, jel o
    cu 'biti odbijen'; ~ misto 'zaposliti se'; ~ po glavi (po nosu, po prstima) 'biti sprečen na grub način'; ~ svoje 'biti kažnjen po zasluz

    biti od koristi'; ~ proć 'uspeti'; ić (kome) ~, stojat — 'živeti u povoljnim prilikama'; ~ je sve znat, al je zlo sve činit
    se uvik na noge dočeka.

    aju je došlo do prave svađe. 6. 'pribaviti, steći'. — Čim dođem do dobrog vina, napuniću ono bure od tri hekta. 7. 'n
    đe 'ne mariti za ono što se savetuje'; nemam druge 'nema izlaza'; okrenii drugi list 'postupiti sasvim drukčije'; otić

    ći na vatru nek se drži žerava dok ja ne donesem kuruza za purenje. 5. 'čuvati, održavati'. — Jeste on udovac, al komšinca m
    ani, svanilo je. Izr. bit brez duše i srca 'biti okrutan'; bori se s dušom 'umirati'; dat Bogu dušu, rastat se s dušom 'umreti'; prodat d

    žetvi, na čelu sa najboljim risarom—bandašom i njegovom risarušombandašicom, vraćaju se na salaš, okićeni ~ b


    obila je lipe forme, samo da nema kaku unutrašnju falingu?!
    . Izr. gladna godina 'sušna godina'; otego se ko gladna godina! gladnom čoviku svašta padne napamet 'neimaština g
    ma gladit (1). 2. 'ulepšavati se, lickati se, doterivati se'. — Mačak se naijo i po sata se već gladi.

    dobro (loše) o njemu'; prono se ~ 'pročulo se'; izgubit ~ 'nemoći govoriti (ili pevati)'; izgubit dobar ~ 'izgubiti ugled'; na sav ~ 'št

    mad nekog prehrambenog proizvoda u obliku kupe ili lopte'. — Ja nisam donela torte, al evo, tu je jedna čitava ~ šeć
    Gleda u nju ko u Boga! 6. 'voditi računa, obazirati se'. — Ti gledaj svoja posla. 7. 'podnositi, trpeti'. — Nije mogla više o
    : golim okom 'bez pomoćnih sredstava': pokisnit do gole kože 'skroz mokar'; navalio ko zima na golog čovika!

    da lete. — Našoj majki ko da su godine stale. Izr. vuć se ko gladna ~ 'sporo prolaziti, ići'; gladna — 'nerodna godina'; za
    . 'gotovina, gotov novac'. — Nemam gotovog novca da te oma isplatim.
    abi ko da ga kogod vija. ~ se 'otimati se, boriti se za nešto'. ~ on njim je baco, dica su se grabila za orase, ko će više da uzme za s

    ute boje u svileni materijal'. — Lozika je dobila puno plišano ruvo na grane.
    ko, badavad je da se grizeš. 2. 'uzajamno se ujedati'. — Svinji se grizu ko kerovi. grišan -šna -šno 'koji čini ili je učinio greh'. — S
    pa sad nek on misli šta će i kako će. 6. 'izvaliti neku glupost'. — Grunio je prid svima i osto živ! ~ se 'udariti se'. — Grunio se o
    e radi samo pije i hara po selu.
    ko bos po trnju 'mukotrpno'; ~ ko gajde 'sporo, lenj'o'; ~ ko gajtan 'krivudavo, pijano'; ~ za odžak se smijat 'biti nedruštven'; i

    Dosta ti je što imaš na sebi kožuv, šta će ti i opaklija?! 6. 'sadržavati, meriti, obuhvatati: ~ oko tri litre'. 7. 'imati odre
    r ti se nije jezik zavezo?! ~ se 'postepeno posve isteći, iskapati'.
    se'. — Koliko smo se bojali, još dobro je ispalo.

    set godina. Izr. ~ ruke 'tajno'; ~ žita 'krišom'; ~ postelje 'skriveno'; ~ mire tri đavola vire!
    išljeno, naručeno'. — Cigurno mu nije bilo lako, al zavit je do kraja ispunio, deset godina nije ni kap popio. ~ se 1.

    čiš prid Martinom, a ti, čim je došo, razvezala ko da si na ispovidi.


    čovik, već tri dana tira kera po varoši.

    iti se, desiti se'. — Ti samo tako radi kako sam ti kazo, na kraju mora dobro izać. 5. 'proći, minuti'. — Svačem dugač

    ći, isturiti'. — Vidi onog Benu kako je izbacio stomačinu, ko da ima bure prid sobom tako se ugojio. Izr. ~ i
    a na kakav prostor, vidno mesto'. — Mi još nismo ni do polak stigli, a on je već izbio na kraj njive, tako je vridan bio. 5. 'nastati,

    oro tako izbost na derana, moždar on i nije kriv za sve.

    To nije lipo, Kriste, tako se izderat na čovika ko neslana.


    atio nas je mrak i izgubili smo put, pa smo se zato tako zadržali. 4. 'potrošiti, propustiti'. — Svi su ranije počeli, pa

    abati se'. — Kažem ja baći da bace već taj stari bolondoš, na laktovima su se rukavi sasvlm izili od žuljanja.

    it dok joj se ćer uda, a sad joj se sve izjalovilo: Teza je sinoć uskočila.
    žito potuko, sad moramo uzorat, pa posadit ono što će do jeseni sazrijat, drugog izoda nema.

    skrasit. ~ se 'dolaziti redom jedan iza drugoga'. — Niste se dobro izređali, najpre triba da stanu curice, p onda muškar
    paš bolje svitli. ~ se 1. 'izaći vukući se'. — Po sata triba čekat da se izvučeš iz kreveta. 2. 'spasti se čega'. — Srića tv

    ja; Izr. kilavo ~;


    alisavi strašljivac'; (o konju) 'koji se teško zauzdava'.

    ovida da joj se pokojni čovik javio u snu.


    koga se obuća vezama steže'. — Namisti dobro jezik na cipeli da ti posli snig ne pada unutra. 4. 'pomični deo na bravi koji isko
    u, kad u toj jurnjavi nisam našo rođenog brata.
    'bakreni sulfat'; pao mu ~ sa srca 'osetiti olakšanje'; ko od kamena odvaljen 'čvrst, pouzdan'; stat na ludi ~ 'izgubiti pamet, oženit
    ložiti ga trošku'; odrišit kesu 'dati novac'; stegnit kesu 'škrtariti'.
    eraspoložen, nezadovoljan, bezvoljan'. — Neću ić, tamo nikog ne poznam i dok se drugi zabavljaje, ja se samo kiselim.

    stajati labavo na nekoj podlozi'. — Klama mi se zub, moraću ić kod zubara. 2. 'njihati se, ljuljati se'. — Tribalo bi uč

    i se, boriti se, ratovati'. — Ljudi se u ratu kolju, a da n'išta nisu jedan drugom skrivili. 2. 'svađati se, kavžiti se'. T- Ro
    vati koga (što)'. — I bolje je da me se kloniš, jel kad se ja rasrdim, ne gledam di udaram.
    č čekivati ili doživeti nešto neprijatno'; ko bi svom svitu napeko kolača 'ko bi svemu svetu ugodio'; ~ ukiseo

    barem nešto'; vidit, znat ~ je sati 'videti, znati stvarno stanje stvari'.

    što 'vrlo ponizno moliti nešto'; past na kolina 'kleknuti'; priko kolina lomit 'raditi što na prečac'; savit ~ prid kim 'pokoriti se'; rođak u devet

    će u nedilju bit kolo. 3. 'vodenički točak'. — Izr. Ko se u kolo vaća, u noge se uzda! U kakom si kolu nako i igraj; uvatit s
    mnogo i naporno raditi'; s konja na magarca past 'pasti sa boljega na gore'.
    ovršina livade, koju jedan čovek može na dan da pokosi (800—1200 kv. hv.)'.
    ovat, da je ne zaboli kljun?!

    a 'nemilosrdno iskorišćavati'; do (gole) kože (pokisnit, opljačkat) 'potpuno pokisnuti, opljačkati'; lako je tuđu kožu

    unu'; di bi mi bio ~ 'bolje bih prošao'; do kraja tirat 'ne odstupati od čega'; izać na ~ s kim 'svladati'; na kraju konca 'na svršetku

    kratko zadržavanje, pocupkujući, pevaju pesme, na kraju svakog teksta dodaju reć: „ljeljo". Torbonoša nosi torbu za darove koje

    a pamet'; ostat kratki rukava 'ne uspeti'; u laži su kratke noge 'laž se brzo otkrije'; u najkraćem vrimenu 'vrlo brzo'; ~ termin gotov

    ma kravu, ne zna šta je slatko! Koja se krava ne teli, ta i ne liže! ima jezik ko krava rep!
    e dida pitaje, nemoj se tu samo kreveljit. 3. 'plakati, iskrivljujući usta, derati se'. — Ona se samo u plaču kreveljila, a suze su sam

    triba da mi kažete ko je kriv za to?! Izr. Ni kriv ni dužan 'ispravan, nevin'.


    mu. Izr. Krpež kuću drži!

    a i sina i duha svetoga, amen): ~ sa četri prsta 'biti katoličke vere'. ~ sa tri prsta 'biti pravoslavne vere'.

    d svoga (umišljenog, uobraženog) dostojanstva'.


    noja i krvi dok nismo ovo stekli. Izr. crven ko ~ 'vrlo crven'; čovik naše krvi 'ćovek našeg plemena'; ~ mu je pala na oč
    ćišta 'bez igde ičega'; piši kući propalo je 'nema leka, nema spasa'; Divaniš ko da si pamet kod kuće zaboravio! Da je ku

    čoviku u katane.
    Loske u kolo. 2. 'skupljati se, uvlačiti se u sebe (od zime, straha)'. — Sva sam se kupila od zime.
    je legla 'smirila se'.
    njat se u licu 'neprijatno se osećati'; na licu mista 'na mestu gde se nešto dogodilo'; pravit kiselo ~ 'primati nešto s n
    ćanje ludom radovanje 'ne treba se oslanjati na obećanja'; pravi se ~ 'pretvara se da ne zna, ne vidi, ne čuje'; ~ ne zna za šalu; ~
    š ko da si pamet kod kuće zaboravio.

    adi tebe'; čist račun duga — 'uređeni odnosi osnova su prijateljstvu'.


    d brade, vezujući u isto vreme oba kraja, nalazi ravan mali čvor, a na obe strane po jedan kraj — izgleda kao leptir mašna'; mave
    u uviravat da se mire sa svojim stanjem. ~ se povr.

    — Kad je kod nas u Bačkoj padala kiša, u planinskim mistima pado je snig. 2. b. 'naselje (selo, varošica, grad)'. Izr. bolno ~ 'nepr
    ~ ko rosa 'veoma mlad'; ~ ko rosa u podne' (već odavno nije mlad ~ podrug)'.

    zobilju'; gledat ko kroz mliko (nekoga) 'nipodaštavati, ne primećivati (ga)'.


    bi, samo ti to neš dočekat! mož podnet 'izdržljivo je'.
    ko koga, nametati se'. — U poslidnje vrime se naš komšija sve češće mota oko strinine Kate, oće I tu bit svatova?
    mi se vuna. 2. 'gubiti jasnost, brkati se'. — Šta mi je sve mi se u glavi ništa mrsi?! 3. 'navikavati se'. — Nemoj da se prasici mrse

    alo još osušit u lerni, p onda se lako mfvi, pa ćemo imat prezle.

    či i radi od ranog jutra do mraka, a nikako da uvati kraj s krajom. 2. 'truditi se, upinjati se, da se u čemu uspe'. — Teško g
    oženje'. — Još od jutros mi se tako muti u glavi, a ništa me ne boli. 3. 'oblačiti se (o nebu)'. — Muti se vrime.
    u za vama.

    a nabio si se, pa izgledaš ko gumboc!


    i pitanje tala, onda da čujemo šta ko dobija.
    ćeš omest avliju, puno je naduvo lišća. ~se(tr. pr. naduven -ena -eno) svr. 1. povr. prema naduvat (1). 2. 'postati zaokruglje

    na naglavak.
    ad sudija namirio. ~ se 1. 'ostvariti želje, zadovoljiti se; podmiriti potrebe; najesti se'. — Lozika, ti uzmi k

    nekome)'. — Neka, neka, namistiću i ja njemu pod glavu, pa će se češat i tamo di ga ne svrbi. ~ se 1. 'zauzeti mesto, smestiti se'. 2. udesiti
    napisko, pa sve sikće od nj'eg.
    šiti se'. ~ se 1. 'postati pun; biti zauzet mnoštvom čega: ~vode (o sudu) ~ ljudi (u kakvoj prostoriji)' 2. 'navršiti se, iste

    unaje, al meni je kamata narasla ko i glavnica.

    Kaka je to narav, kad se oma narogušiš ko kaki pućak, a baš te nisam mislio uvridit.

    da smo jedva izašli iz podruma.

    ć nasadio. Izr. Nakratko nasađen 'mrzovoljan'. ~ se 'zametnuti se, naleći se'. — Lazo je jutros našo jednu kvočku u slami, sam
    te užnu, ako ja dotleg ne dođem kući. ~ se 'nadovezati se na ono gde se stalo'.
    četka su se kartali nasitno, a posli su natirali na iljade. Izr. Teško je žabu na vodu natirat! ~ se 'nagnati se'.

    a druga su ostala prazna, necu krenit dok polak od vas ne sađe s moji kola.
    o je želila da uda ćer, da je uvik navela divan o udaji svoje ćeri.

    e na stranu i ošine konje kandžijom i začas ostane samo pra za kolima.


    ć na tanak led. Izr. —bolest 'oboleti, razboleti se; ~ ria sebe sramotu 'osramotiti se'. ~ se 1. 'obući se'. 2. 'namuč

    o se on salaša, ima pet sinova i svakom je, kad se oženio dao salaš i zemlju da sam gazduje.
    e znam od čega mi se izbacila nika mraka na nebu u ustima. Izr. Do neba 'u vrlo veliku visinu'.; Ko grom iz vedrog
    i došo, užne je nestalo.
    u niko doba (dana, noći) 'vrlo kasno'; u niku ruku 'na neki način, kao'; niki put 'ponekad'.
    u dana'; pod ~ tikve cvataje! priko noći 'na brzinu, odjednom'; progutala ga je ~ 'nestao u mraku, ubijen'.

    ogama 'stajati'; branit se rukama i nogama 'braniti se svim silama'; gorit pod nogama 'biti ugrožen'; doć kome na noge 'do

    kome priko nosa 'izgrditi'; dignit ~ 'uzoholit se'; stavit pod ~ 'sve uraditi za koga'; duša mu je u nosu 'umire'; turat ~ 'mešati se u sv

    oje nose krov su popucale, moraćemo i izminit. 5. 'imati na sebi kao pomagalo'. — Didi su toliko oslabile oči, da su uvik nosili c

    an. 5. 'nove pojave u životu'. — Tako je to, nova doba pa novi i običaji, a staro se pplagano zaboravlja. 6. 'nove ves
    ga još falit, znaš da je on kod nas još novalija.

    i se ona nudila tom bandoglavom čoviku. — E, bio uzet, kad ti se nudilo.


    Svi su mu pomrli, pa se od tuge obisio.

    ći za pomoć'.
    od sramote 'iažov'.
    m napuštio stočarstvo, sad se odo vinogradarstvu. 3. 'podleći, prepustiti se; upustiti se u što nepovoljno'. — Od nik

    sudara sa čim'. — Klis se odbio od d'rveta i udario u pendžer.


    ma odgovorit se. 2. 'omalovažavati ili pobijati ono što je neko (stariji) rekao, protivrečiti'. — Dva rođena brata, stariji dobar i mek

    vorila da ne daje novac btlo kome u zajam, al kad je on taki, ne zna se odgovorit kad od njeg kogod štogod traži.
    u tom buretu od dudovog drveta pune tri godine.

    robati snage, sukobiti se, potući se'. — Odmirili su se oni i u trčanju i rvanju i još se oko tog istiravaje ko je jači.

    e bomba odnela ruku. Izr. ko rukom odneto 'potpuno izlečeno'; ~ sa sobom u grob 'ostati tajna'.
    gnuti se, razvući se, oduljiti se'. — Priviše se odužilo to tvoje obećanje, sve se bojim da se nikad neće ni ispunit.

    trgnuti se'. — Odvalila se jedna grana duda i pala je na put. Izr. ko od briga odvaljen 'pun zdravlja, snage'.

    u mladoženje'. — Dana(s) su odveli i našu Margu, vinčala se s Antunom.

    bi bilo da sam ti glavu odvrnila kad si se rodio. ~ se povr. — Stegni malo onaj muter na plugu, odvrnio se u oranju.
    velikoj kapiji.
    'željno gledati'; dat što na lipe oči 'dati na poverenje'; otvorit oči 'obratiti naročitu pažnju'; dok okom trepneš 'za čas

    ti se, ženo, okorila pogača.


    se'. — Dida su toliko bolesni da njim se i okrenit teško. Izr. okrenila mi se sva kuća 'zaprepastila sam se'; okrenilo se sve natraške

    Čim se matori oladi, raspašće se i njegov gazdašag, sinovi će se oma podilit. Izr. Kad se oladi, oma se osladi 'o pokojnik
    — Samo onako.

    ni joj. 4. 'ispaliti hitac iz vatrenog oružja'. — Vaške su već dosta dugo i bisno lajale, a on otvori pendžer i dvared op
    irovat, dok se i sam ne opečeš ko ja.
    d i opraše voćke. ~ se 'očistiti se od prašine'. — Opraši se napolju, p onda uđi u kuću.

    kinuti sramotu sa sebe (fig.)'. — Opro se jesi, al biluga je ostala.

    , spasiti se'. — Fala Bogu, sirota Cilika se oslobodila od onog pijanog Nikole. Izr. ~ sa životom 'umreti'.
    ći slobodu: ~ ropstva, ~ tuđinske vlasti, 2. 'odbaciti od sebe, otkloniti što: ~ tereta, ~ bolesti'. 3. 'postati slobodni
    ~ se 'obrukati se'. — Pušti mene, ja se necu osramotit.

    či 'zanemiti'; ~ kratki rukava 'loše proći'; ~ u zakošu 'izostaviti iz neke raspodele': ~ na mistu mrtav 'poginuti'; ~ u životu 'pre
    pio, al kad je počo i da je tuče, ostavila ga je. 5. 'sačuvati (obično kakvo imanje) da ga ko posle smrti ima naslediti'
    ven'. — Opet su nam smanjili kod mlivenja oštro brašno. 6. 'pronicljiv'. — Sićam se našeg dide, taj je imo tako ošt

    , onaj lipi vranac. Izr. ~ papke 'umreti (vulg.)'. ~ se 1. 'izdužiti se'. — Tolika kolija, otegla se, kraja njim se

    orite kapiju, oteli su se konji Grgi i biže vamo prema salašu, moždar će utrčat u avliju. Izr. čoviku se ništa nije otelo '
    člo 'lako stečeno, lako i izgubljeno'; ode mast u propast! 'propala stvar'; očo u bili svit 'odskitao'; odu volovi 'kaže se zamišlje
    ku, pa još to, još ovo.
    a na zidu se sasvim otrla. 3. 'očešati se'. — Ker se otro o moje noge.

    m otvoriti'; ~ dušu, srce 'poveriti se'; ~ karte 'otkriti prave namere'; dobro ~ oči 'pripaziti'; ~ usta 'progovoriti'; ~ uši
    ušiti'. — Nemoj mi davat duvan, neću da palim. ~ se 'pojavljivati ispuštajući svetlost, počinjati sijati'. — Si'ćam se da je mrak po

    ameti 'neprestano mislim na što'; imat više sriće neg pameti 'uspeh je nastao sticajem okolnosti a ne prema sposobn
    čitog pola (mužjak i ženka)'. — Sicaš se da mi je lani komšija poklonio par golubova, a da vidiš koliko i već i'

    a izdanilo. 4. 'vukući paraču ravnati pooranu zemlju'. — Stipan neka ore, a ti, Vranje, upregni konje u paraču, pa om

    i 'uživati gledajući'. ~ se 'biti izložen jakoj toploti, podnositi vrućinu, znoijti se'.
    , glava mu je skoro pala na uzgljancu. 3. 'rasprostreti se po zemlji (o svetlosti, mraku i sl.)'. — Zadivanili smo se pa nismo ni opa

    se'. — Pazi se u tom tuđem svitu. 2. 'živeti u prijateljstvu'. — Mi se pazimo ko braća. 3. 'voleti se'. — Kaži mi, Đule, o
    eni je sunce peklo ko u srid lita. 5. 'delovanjem čega us'janog proizvoditi opekotine'. — Bio je tako velik pušač, da
    arnicu, a ništa ne pišeš. Izr. latit se pera 'početi pisati'.

    ez obzira'; gori mu pod petama 'preti mu opasnost'; od glave do pete 'sav'; sašlo mu srce u pete 'vrlo se uplašio'.

    ći kroz koju se protura uzica'. — Moraš mi pomoć petlju svezat na rukavima. 4. 'obrubljeni prorez na jastucima i sl. kroz
    u u siromaštvu? — Petljali smo i krparili kako smo znali i mogli. ~ se 1. 'mešati se, plesti se u što'. — iđi i nađi što
    prestati piti alkohol'; slab na piću 'lako se opiti'; jak na piću 'koji mnogo pije'; uvatilo ga piće '~nio se'; u piću učinit što 'u pijanom

    slobodit, drži se ona tebe ko pijavica.


    zgubio novce.

    'ostaviti kome u nasleđe, pokloniti'. — Pripovida se da je gazda Marko piso svu zemlju, salaš i kuću u varoši onoj ć
    se razvijati, napredovati (za sadnicu)'. — Zasadio sam zerdelije, sve su se uvatile, al ima nikoI(i)ko komada koje samo pište i m

    Kako ništa? — Pa, nije me pitala. 4. 'propitati devojku'. — Bać Ivanovi su slali rakijare da pitaje bać Lazine oće 1 dat
    zdraženo stanje'. — Imo je naprasitu narav i za svaku sitnicu plane. 5. 'potrošiti se, nestati'. — Kako donesem tepciju fanaka na a
    naraso da se plete čak do vrva dračova. 2. 'motati se oko koga s određenim ciljem'. — Vranje se dotleg pleo oko

    čime'. — Bać Tome dobro stoji, a ja mislim da on pliva u novcima. Izr. Pliva ko sikira u vodi 'ne zna plivati'; ~ u dugu 'biti
    ! Izr. Pobigo je ko da ima četri noge 'hitar čoveiv'.

    ko u vašim imenima; — Bono su se toliko pobrkali kad su krenili kući da su baćin kaput zagrnili.
    godine. 4. 'izgraditi, sagraditi'. — Dida nam je poklonio zemlju, a sami ćemo salaš podignit. 5. 'učiniti višim'. —-

    ji deo jarma (koji dolazi ispod vrata volovima)'. — Triba popuštit malo podlanicu, kandar vako žulja vrat volovima.
    iko te nije nagovaro, sam si se podmetnio, i da znaš: niko ti sad neće pomoć.

    me puštit baćo i nana. ~ se 'nasloniti se, osloniti se'. — Podupro se na drvo i oma su kola krenila.

    titi se u koštac sa ozbiljnim poslom'. ~ se 1. 'učvrstiti na sebi odeću'. — Podvežite se, žene, jel je zdravo velika rosa, da suknje n
    sagnuti, pognuti'. — Kad ovan podvije glavu i krene naprid, onda je najbolje sklonit mu se s puta. Izr. ~ rep 'pokunjiti se'.

    će i kako koracim pogodim u srid velike jame. 3. 'naći, pronaći (kao rezultat traženja, snalaženja)'. — Kre
    — Pokaži se, brate, šta mi divaniš iz mraka, oću da znam ko si. 2. 'postati jasnim, očevidnim'. — Dok se nije udaia, bila je skromn
    ću vam dat malo novaca, al nemam toliko da vam pokrije svu štetu. Izr. pokrila ga crna (žuta) zemlja 'umro je'.
    h) imaš po sobi. c. 'uzeti sve odreda'. — Nane, vi ste kazali da svi beremo grešove, a Antun je zašo i sve pokupio za sebe. ~ se 'ok

    lnom smislu'. — Viruj keru, al ne viruj švaleru, on će se pokvarit ko mućak.

    gledala iđe 1, a kad ga je spazila, poletila je prma njemu ko brez duše. b. 'brzo se pokrenuti'. — Mirno je posmatro sve oko sebe i ćutio, al
    o manji tal nego bratu, al da ne pravi kavgu, pomirila se sa stanjem kako je.

    i(h) sad poljučit?! ~ se 1. uz povr. — Jedno vrime sam ga pratio pogledom, a onda se pornišo s drugim svitom i izgubio se. — B

    š i Bože pomozi. ~ se 'imati pomoć od koga'. — Ako na Lazu čekate, nećete se zdravo pomoć š njim.

    "rano moja" i sirotoj se štogod pamet pomutila, pa je samo bižala od kuće.


    ama)'. — Voće nam je ovog prolića lipo ponelo, ako tako ostane biće ga dosta. ~ se 'ophoditi se prema kome na odre

    e je došo sav umazan od blata, danas se to opet ponovilo. 2. 'opremiti se novom odećom'. — Prodali smo ranjenike i sad smo se s
    elo, a ti si još u krevetu. 3. 'zauzeti mesto'. — Sad kad ti se stariji brat oženio, ti si se popo na gornju policu. Izr. ~ na glavu kome

    je kruv začas sve mliko popio.

    bolji oslobodivši se kakvih mana, poroka'. — Toliko se izminio i popravio da ne liči više na onog pijanog i propalog č

    Loziju, zdravo je popuštio u zdravlju. 4. 'sniziti cenu'. — Neću više popuštit makar ne prodo. 5. 'učiniti većim, širi
    zr. ko poručen 'u pravi čas (stiglo, uradilo se što)'.
    li. Izr. ne valja ti ~ 'ne radiš pametno'; to je drugi — 'to je nešto drugo'; imat posla s kim 'imati mnogo briga zbog koga'; mišat se

    ni momku ni svojima.

    leb i piti voda'; ne zna gost šta j'e post.

    en u lad pod orom. 4. 'namestiti u kakvu službu'. — Antun se fau da su mu sina postavili za rendera. 5. 'staviti postavu na unutr
    a? — Nema nikako pošte već više od po godine.
    Tako se potrevilo da su njim se dica u isti dan rodila.

    o nismo mlili i dosta smo pekli kruva i kolača, pa se potrošilo.

    pokvarenjakušom Lizom. 2. 'izgubiti ravnotežu, zateturati se'. ~ on se kojekako podigne sa klupe, napravi
    — Vrime je tako da se triba povit kako vitar duše, j'el drugačije nam nema života.

    koji nas ostave i odu, al posli se opet povrate. 2. 'ponovo se pojaviti, obnoviti se'. — Stariji ljudi stalno čekaje kad ć

    ći u sebe, udahnuti'. — Kad smo bili dica, prvo smo pušili kiku od kuruza; ja zapalim, povučem dva tri dima, pa

    atovi došli po nju, prvo se pozdravila s materom i ocom p onda je diver izveo na kola.
    ', ist da se sve ~; tuć da se sve ~.

    ća) ga prati 'srećan je, nesrećan je'. ~ se 1. povr. pratiti (1) 2. 'nalaziti se u društvu sa prij'ateljima uz pesmu, i sa svirkom-mu

    pogodan': u pravo vrime, izvest na pravi put'. — Triba mu prić s prave strane i onda mož osedlat. Izr. Prava muka ne propada; P

    Matilku ne vidi pa je očo kod drugi cura. Izr. ~ lud 'ćiniti kao da ga se ništa ne tiče', ~ mikast 'činiti se neveštim'.
    na zabava o pokladama'.

    o i pribacio više po koju višnju. 5. 'položiti što preko čega radi prelaza'. — Pribaci dasku priko tog jarka, pa ćemo moć prilazit priko. 6. 'prem

    su popuštile u keritešu. Izr. Ni pribijene krajcare 'bez ičega ostati'.


    alor dobro uči, al Bolto je jedva prišo u drugi razred. 3. 'napustivši jednu veroispovest postati pripadnik druge'. — M

    šu Ivanu, i ako ga dodvori, ostaće mu sva zemlja i salaš.


    tvog praznog divana, prikine ga otac. ~ se l.'raskinuti se na jednom ili više mesta'. — Štranga je istrunila i prikinila se. 2. 'namučiti se, pretr
    astal ist da se ne prikrste.

    odinama nije divanio.


    sti'. — Dobro se primio luk u tvom bostanu.

    na mlađeg sina.
    kom (pogledom) 'neprijateljski koga pogledati'. ~ pogodbu, okladu 'kaže se kad se dvojica pri klađenju ili pogodbi rukuju, pa tre
    emlje. ~ se 'ovladati nekim poslom'. — Pristigle su se i naše komšije u oranju, a zdravo su strepili da neće moć na vrime uzorat.

    opadne. Izr. — Ben se priti.


    a, sa rođenim slugom me je privarila. b. 'zavesti devojku'. — Loško je privario moju Anku i kad se zagledala u njeg, ostavio je. ~ se 1. 'pasti

    četi što raditi'. — Stariji sin nam je osto paor, a mlađi se privatio knjige i za godinu dvi imaćemo prokatora. ~ se 1. 'prim

    oziv od porcije, svu sam kuću privrnila dok ga nisam našla. Izr. ~ kabanicu 'promeniti svoje uverenje ~ tanjir 'ne dati jesti (kome)'. ~ se 1. 'o

    e se pod jorgan. 2. 'prišuljati se (fig.)'. — Mačak se privuče jednom čoporu vrebaca i samo sam vidio da već jednog vrepca nosi
    će te proć muka. 5. 'proteći (o vremenu)'. — Ona je samo divanila kako bi ga što duže zađržala i da joj vrime pro

    će sa sebe (govno ispod sebe); prodo bi i očev križ 'prodaje sve da zapije'.
    nekome koji nešto rđavo nagoveštava'.
    las i do nas, još prošle nedilje.
    ali ko gazde. 4. 'srozati se u moralnom pogledu'. — Otkako mu je umrla žena, čovik je načisto propo i samo pije. Izr. u zemlju da

    t da ni jedno kolo ne možem propuštit. Izr. ~ koga kroz šake 'dobro istući'.
    tu pa ne možemo od njeg sist na klupu.
    r koliko se hoće'; isisat nešto iz malog prsta 'izmisliti što nema nikakve veze'; ić na prstima 'oprezno ići'; nije ni malim prstom m

    ni'. — Tetak nam je dono prve jagode iz njegove bašče. 5. 'poćetni dan u mesecu'. — Sutra je prvi veliki dan za zvani
    kucati (o srcu)'. — Kad joj jedinica umrla, svi su se uplašili da i materi srce ne pukne od žalosti. Izr. kud puklo da p

    iki strah';puna usta koga, čega'vrlo pohvalno govoriti o kome, čemu'; pune ruke posla 'okupiran poslom'; ~ vondir obe
    m) se ovo meso potiskivalo u creva, koja su bila navučena na metalne cevi, pričvršćene za kraj metalnog valjka i od č

    ć vice po tilu. 5. 'ostaviti što da slobodno raste'. — Borme je i naš sin puštio bikove. 6. 'izbaciti list, mladic
    čnim životom'; izgubit ~ 'zalutati'; izvest koga na — 'odgojiti'; nanet ~ koga 'slučajno doći, sresti se'; ~ pod n

    met'. — U računu je on najbolji đak. Izr. vodit računa o kome, čemu 'brinuti se'; ne iđe mi to u ~ 'ne odgovara mi'; pokvarit kome

    čunavati se'. — Samo nek dođe, oćemo se računat nas dvoje.


    j život, a ne raj. Izr. batina je iz raja izašla 'batina kao vaspitna mera'; zaklela se zemlja raju da se svake tajne znaju (v. zemlja)'.
    a i nikog više ne slušaje. 2. 'prekinuti' igru, rasturiti se'. — Čim se kolo raspuštilo, ona je potrčala a ja za njom.

    e dobri jaja za nasađivanje.

    e nije vidio ni početak ni kraj.


    omešati se s drugom materijom čineći rastvor'. — Neće se katranj rastvorit u ladnoj vodi.
    zdvojiti se, rastati se'. — Jesi 1 čula da su se Tona i Đuro razišli, a pravo smo mislili da će se uzet; — Luca i Tome

    vaki nije našo svoja kola.


    mene nemojte slat da trgujem, ja se u to baš ništa ne razumim. 2. 'shvatiti jedno drugoga'. — Nji dvoje samo nek se pogledaje, već se razu

    anja nenamešteni'. ~ se 1. 'raširiti se, razrogačiti se'. 2. 'rastvoriti se, početi zjapiti'. 3. 'ispružiti se, zavaliti se'.

    zvezo mu se jezik 'počeo je govoriti otvoreno i naširoko'.

    j. 3. a. 'vukući otpremiti na razne strane'. — Razvukli smo po njivama mitrađ. b. 'razgrabiti, odvući'. — Ne mož on nikad toliko z
    e snašlo. 3. 'neždrav, slab, bolestan'. — Danas se ništa rđavo osićam. Izr. dospit na ~ glas 'izneti koga na javnost'; nema r

    misu 'održati misu'; ~ po duši 'iskreno reći'; ~ svoje 'dati svoje mišljenje'; ~ u vitar 'uzalud reći'; reče i ostane živ 'bu

    mušen'; obisit mačku o ~ 'savetovati, govovoriti, činiti nešto uzaludno': zavlačit se kome pod ~ 'podilaziti (vulg)'; povu
    a; — Paorske žene su zdravo ritko išle u varoš; — Ritko kome je rodilo žito ove godine ko nama. Ritko se viđamo.
    ~ kome, bit u rodu (s kim) 'biti u rodbinskim vezama'. ni ~ ni pomoz Bog v. uz Bog (izr.); pronet rodu glas 'pročuti se'; ~ ro

    erkica se rodila u nedilju uveče, a posli godinu dana rodio mi se sin. Treći sin se rodio na salašu. Izr. ponovo se rod

    ovne konstrukcije; kraj grede koji strši izvan strehe'. — Rogovi su već podignuti samo da
    jišta (do dva metra dugačak valjak ~ prečnika 30—50 cm ili tri komada od po metar dužine: jedan napred, dva iza njega, sve pod
    svemu uspeha'; goli ruku doć 'bez poklona'; Dat komad kruva u ruke 'spremiti koga za život'; bit, postat desna ~ 'postati oslonac

    ku': a. 'u znak pozdrava'. — Nisam to volio, on se znao i po triput rukovat kad polazi. b. 'u znak obećanja, davanja reč
    te, moram se malo sabrat, toliko ste me zbunili da ne možem da mislim.
    om spavat 'čvrsto spavati'; ni u snu nije pomislio 'ni na kraj pameti mu nije bilo'; vičnim snom spavat 'biti mrtav'.
    ivat. Izr. ~ kraj s krajom 'živeti u nemaštini'.
    e uši pa krpi tur 'dug na dug'; ~ na panju 'brzo rešavati što'.

    vakog će stići što je zaslužio'.


    o, a posao stoji'; ~ ko kvočka na jaji 'ima vremena pa zaseo'; što ker duže na repu sidi, ovce dalje odmiču 'što više odlažeš neki po

    sredstva dozvoljena'; ~ Boga 'beznačajno malo (ir.)' na silu Boga 'protiv Božje volje'.
    tinje manjeg rasta'; doć u sitne sate 'posle pola noći'.

    — Nije tribalo puštit matore kokoške di su pilići, izgaziće taj sitnež.

    đ, al onda sivajte napolje i(z) sobe.


    č ća i on bi se oma odmrsio. 4. 'ukloniti sa sebe ili drugog odeću, obuću ili deo toga'. — Tome, pomozi mi skinit č

    a ljuta (nar.). 2. 'otići na kakvo sigurno mesto'. — Digod se skloni dok ne prođe ova hajka.

    kiša, sve se nebo sklopilo. 2. 'naglo se promeniti u izgledu, stanjiti se (o čoveku, stoci)'. — Kako je naš komš'ja izmršavijo, sav s

    e, popeti se (o cenama)'. — Čuo sam da će skočit cina žitu, pa neću dotle da prodajem. 5. 'oploditi (kod životinja)'.
    sta, obrve, ramena)'. — Čim tako skupi usta, onda znam da će bit njakanja. 5. 'pribrati, nakupiti'. — Tribalo joj je dosta snage da

    nosti od velike vrućine'. — Bila sam danas po tom jakom suncu risaruša, al zapravo sam se skuvala od vrućine
    tako mi je!

    iijem da su se slomili i sad su zdravo zadovoljni sa zetom. 3. 'iscrpsti se od napornog rada'. — Radio je danjom noć

    đu i ti se kloni dotleg druženja s Ivanom. ~ se uz povr. 'slušati jedan drugoga'. ~ uzeli su se od svoje volje, slušaje se i do

    zr. (ne) služi me zdravlje 'nisam zdrav, zdrav sam'; služi ga karta (srića) 'dobija na kartama'. ~ se 'koristiti se čim, u
    i ganut (fig.)'. — Koliko je bio protiv, sad se smekšo, pa su mu puna usta fale o snaji.

    . ~ se 1. 'prestati biti uznemiren'. — Čim smo i(h) naranili, krave su se smirile, nisu više mukale. 2. 'umiriti se (posle sva
    mrkne p onda kreći. 2. 'namrgoditi se, namrštiti se'. — Šta si se smrko ko da su ti svi kod kuće pomrli?! 3. 'izgubiti mo

    miti 'nešto sudbonosno'; poslat nekoga po ~ 'kaže se za onoga ko je vrlo spor'; nema smrti brez sudnjega dana; od smiti nema lik
    spava ko zec 'lak na snu'; mirno ~ 'bezbrižno'. ~ se (bezl.) 'imati potrebu za snom, biti pospan'. — Namisti krevet, zdravo mi se sp
    Spopala me bolest. ~ se 'pokupiti se, udaljiti se naglom odlukom'. — Nisam ni pomislila da je uvridim, kad se ona spopala i brez

    ati se, gomilati se'. — Teško je bilo počet, sad se to već i samo spori.

    Nikad još nisam došla kod nje da sam našla da štogod nije spremito (spremljeno). ~ se 1. a. 'pripremiti se; obući se

    a se spuštila ko iz kabla; — Spuštio se veliki pljusak. 2. 'nastati, nastupiti'. — Naoblačilo se tako da je izgledalo ko da se no
    e brige'; veliko ~ 'veoma dobar čovek'; veselo ~ kudelju prede 'ljubav prema nečemu je najjači podstrek za rad'; dit

    češće u tepanju'. — Dođi, srićo didina. Izr. ~ nagrnila u kuću 'krenulo nabolje'.; sriću nije dobro tražit dvi go

    bila ona velika popovska sarana.


    fain novaca. Izr. jednom nogom ~ u grob 'biti na kraju života'; stani pani 'po svaku cenu'; ~ za zvaničnika 'postati pisar'; ~ kome n

    eglo me u srcu 'osetio je jak bol'; ~ kaiš 'lišiti se mnogih potreba'; ~ kesu 'škrtariti'; ~ petlju 'skupiti svu snagu'. ~ se 'podvr
    cvet ove biljke tražeći crvenu boju ~ stidak. Izr. dok je stida biće i svita, kad nestane stida nestaće i svita!

    višlji od tebe. 2. 'doći, prispeti na određeno mesto'. — Ako vako lagano bidnemo i dalje išli, mi ćemo stignit na vašar kad sve pro

    četri krave kupit. 5. 'boraviti, živeti negde'. — Baba Kliderka stoji u onoj žutoj kući priko puta. 6. 'pristajati, prili

    sve strane, nije virovo da će tako friško straćit sve svoje imanje.
    orio 'onakav kakav je po prirodi od rođenja'. ~ se 'pojaviti se, nastati'. — Nisam ni vidio otkud se tu stvorio.
    digdi je počela i pucat. 2. 'mršaviti, slabiti (fig.)'. — ide, nije da ne ide, al zašto se iz dana u dan suši? Izr. grlo mi se suši 'ose

    . 'uveo'. — Ne znam od čeg je lišće na kruški tako suvo? 3. 'omršavio, mršav'. — Šta je s tobom, Đuso, suv si ko da si na dimu su

    se voz svali na tebe, teško tebi. Izr. svalio mi se kamen sa srca 'osetio sam veliko olakšanje'.
    ka, prilika 'ikona'; Svi sveti 'katolički praznik 1. 11. 'Sveti Matija led razbija 'praznik 24. 3'; Sveta Kata snig za vrat

    — Svezala je maramu na dva kuklja. ~ se 'samoga sebe sputati kakvom vezom'. — Svezo sam _se za tebe i to mi je baš dosta za

    je na kuruzu lipa svila onda je i klip dobar. Izr. nosit svilu i kadivu 'živeti bogato'; ~ s portom 'opšivena sa
    okolinu'; izać na ~ 'pojaviti se'; otisnit se u bili — 'poći neznano kud'; izvan svita 'izdvajajući se od drugih'; mrzi sa

    eš, pa da utinem lampaš.

    a od nekoga'; ~ duše 'slabašan'; što možeš prstom, nemoj cilom šakom!


    govorimo ozbiljno'; šale bogataša uvik su smišne!

    i šara kosa.
    apravio štetu u kuruzima, dosta je potuko. — Krmača je u komšinskim kuruzima napravila štetu. Izr. jedna ~ sto g
    edno od parova, raspareni postaje tuturla i ide na čelo)'.
    a, znoju i sl.)'. — Tako je peklo sunce da mi je znoj i u gaće teko. 5. 'proticati (o vremenu, životu)'. — Vrime teče i
    a mu je zemlja već pod teretom.

    staju kad su zajedno od mladosti. 6. 'zlo, rđavo, mučno'. — Svi su vid(i)li da mi je teško, pa su mi pomogli da legne

    an, nepovoljan, mučan'. — Nadošli su teški dani strogog posta. 6. 'trom, spor, nezgrapan'. — Poznala sam ga po nje
    at da žito zdravo lipo tira. 5. 'svojim postupcima dovoditi nekoga u neko stanje (obično nepovoljno), nagoniti'. — Valdar ne
    lasa 'ništa se ne zna'; uć u ~ 'uhvatiti'.
    đe ajzliban, uvik nam se penđžere tresu. 2. 'biti zahvaćen drhtavicom (od zime, straha, jakog uzbuđenja i sl.).' — Sva se

    a mi se svi poizvrćali u koli. 4. 'osvestiti'. — Mora bit da si štogod veliko smišljala kad sam te trgla ulazeć unutra. ~
    eš iskopat vodu. 4. 'upotrebljavati (hranu, piće)'. — Sidajte za astal, mi već trošimo i koiač od juče. ~ se povr. prema trošiti (2,

    ne od bolesti.
    mista med mladim curama.
    e jedno o drugo'. — Razmrsi uzde, vidiš da se tako taru. 2. 'gložiti se, prepirati se'. — Svaki dan se taru, ko da nisu ro
    ti'; ~ j'aja u čorbu 'razmutiti jaja u čorbu'. ~ se 'biti sklon tuči'. — Šta da radim š njim, kad voli da se tuče?

    nije prolazilo.
    ne prima zauzdavanje (žvalu u usta)'.
    6. 'skratiti vreme, ubiti dosadu'. — Cio dan pada kiša, pa moram čimegod ubit vrime i zato radim tako makar šta. 7. 'povrediti, oz

    m Tezom, učinila mi se bolesna.

    ag u njega 'pomamio se'.


    4. 'propisati, nametnuti'. — Oni nama udare porciju, ne pitaje možemo 1 i ne možemo platit. 5. 'ukucati, zabiti'. — Udari ko

    ć po ne znara koji put kako su ga privarili kad je pućke prodavo. ~ se 'utopiti se'. — Nemam ja nikog, imo sam jednog brata, al

    se, doterati se'. — Za koga si se ti, Tezo, tako udesila? 2. 'nagoditi se, složiti se'. — Jesmo, udesili smo se i od sutra su vranci va
    paralizovan, oduzeti se'. — Vranji se ukočila ruka, ništa ne mož š njom da radi.

    štio u strinu, ko da je nikad dosad nije vidio.


    je onoga što je započeto)'.

    ad ste puštili da vam se dica umišaje u divan.


    u divan? Izr. upala mu sikira u med 'poslužila ga sreća'. ~ u dug 'zadužiti se'; ~ u oči 'privući pažnju'; ~ u šake 'nać

    se'. — Nisam ja ni dobro počela, kad se Vranje uplete i sve pokvari.


    (fig.)'. — Vidili smo da dolazi oluja i svi smo se upregli da sadijemo žito u krstine.

    periti'. — Još samo da ste i pist uprli na me, ja bi u zemlju propo; — Žandar sjaši s konja i oma upre pušku u baću.
    če med i mliko 'lep na rečima'; iz ~ si mi izvadio 'to sam baš hteo reći'; od~ do ~ 'širiti vesti'; na sva ~ (vikat, falit'i sl.) 'n
    utrpo med gazde.
    mu i na jesen vinčaje, i sad njim triba to kazat da znadu; — Dobro, Tome, ondaker smo i to utvrdui, koliko ću ja tebi sad dat braš

    ći uneti, dovesti (nekoga ili nešto) na određeno mesto'. — Čim komšija uveze njegovo, oma ćemo i mi naše u

    rema uvit se. 2. 'povijati se, savijati se'. — Taki si lin da se pod tobom zemlja uvija kad iđeš. 3. v. svijat se.

    o da ne mož brez nje.

    ga za uši 1. 'kao kazna'; 2. 'kao običaj pri čestitanju rođendana'; začepit uši (kome) 'onemogućiti da nešto sazna'; išč
    pa tako smrde, moraćemo i(h) oprat. 5. 'uplesti koga u što (obično neprijatno)'. — Žao mu je bilo što je i rođenu ženu uvuko u ne

    5. 'najmiti, zakupiti'. — Kad nađeš misto, uzmi i meni krevet di ću prispavat. 6. 'uputiti na odsluženje vojnog roka, regrutovati'. —
    da ždribad.
    ati se, spasavati se, braniti se'. — Neću ja da se mišam, vadi se sam kako znaš.
    jat se koga ko žive vatre 'jako se bojati'; dat ruku u vatru za nekoga 'čvrsto jamiiti'; sipat ulje na vatru 'pogoršavati ve
    ije luda da se za njeg veže, takog neradnika.
    še 'sve je jasno'; vidi se da mu mudrost počima rđat 'postaje zaboravan, sklerotičan'; ne ~ ot posla 'preopterećen radom'.
    m rrialo, neznatno'; ko! vrućom vodom poliven 'neugodno iznenađen'; krov (kuće) na jednu vodu (iii na dve, četiri vode) 'ku

    — Tragovi tvora vode upravo u kokošinjac. 6. 'dovoditi do čega, imati za posledicu'. — Ti, samo piješ, a znaš li čem
    ave volje 'biti neraspoložen'; izać iz volje 'zasititi se koga ili čega'; ostavit kome na volju 'prepustiti da odluči po že

    ~ mira 'uvek nešto kopka'; ko s vragom tikve sadi, o glavu mu se lupaje! ~ bi ga znao, ~ zna 'niko ne zna'; vragu dušu prodat 'pre
    ti, (fig.) oženiti se, udati se'; zadužit se do vrata 'preko mere se zadužiti'; zakrenit ~ 'uništiti koga'.
    strahu'; zatvorit kome ~ 'odbiti koga'; ~ kažu: smrkni bože! krevet kaže: svani bože! slime (v.) kaže: kako mi je, tako mi je! '(i da

    . ~ oma da si se vratio natrag u sobu, jel sa će bit svašta o(d) tebe.

    rimenom 'postepeno'; sve u svoje ~ 'sve po redu'; u naše ~ 'kada smo bili mladi'; u prvo ~ 'u početku'; za vičita vrimena 'zauvek'.
    e nesvestica'.

    er mu je dala sisu u usta, a dite je oma počelo da vuče. 7. 'povlačiti čime, ostavljajući vidljiv trag'. — Vuče plajbas

    je, to je misto za starij'u čeljad. 2. 'pomeriti se, naheriti se'. — Vranje je dotrčo ko brez duše a šešir mu se zabacio n

    u, preterati, prekardašiti'. — Ja sam ti malo s društvom zabaso i fain sam se navuko.


    đu gosti iz avlije. ~se 1. 'zadržati se, provesti vreme'. — Očla sam na po sata, a toliko sam se tamo zabavila. 2. 'zaposliti

    udi se zaborave, pa je bolje tako, da ne bidne posli nevolje kad tribaio vraćat.
    oie svakog radnika da vidi šta i kako radi. 5. 'pogrešiti put, skrenuti, zalutati'. — Puštite konje da sami iđu, pa se ne bojte da
    taviti se'. — Da se krov nije zadržo na tavanici, svii bi nam stoku poubijo. 3. 'savladati, suzbiti nešto (u sebi)'. — T
    bala da mi još i sad krv teče iz ruke.
    se smio ~ 'ne mogu da tvrdim'.
    košenje, dati se na košenje'. — Zakosio se i zaboravio za užnu.

    zapremiti neki prostor mnogim stvarima, mnoštvom ljudi i sl.'. — Zakrčila kola pa ne mož od nji proć. ~ se 'zaglav
    m, postati maglovit'. 2. 'zamutiti se, ne videti se jasno'. — Ne bi bilo dobro da sad krenete na pflt, toliko se zamagl

    a niste nlkako poso uradili!

    u ne pomognete već puštate da taj stari čovik sam sebi zameće te teške džakove. 4. 'zavejavati'. — Ni ne pada krupan snig, samo
    u poso. 3. 'prepustiti se nekom osećanju, oduševiti se nečim'. — Velika je šteta što ga ne možemo iškulovat, a on se, siroma, zdr
    i mi ti divandžija kad si u po divana zapo ko nimak. 5. 'napregnuti se, upotrebiti svu snagu'. — Nema druge, vec svi da zapnemo
    upetljati se, umešati se'. — Sam si se zapleo u njev divan. 2. 'postati nejasan, zamrsiti se — Mara to neće razgalit već
    i se jednp drugome, obećati se'. — Zarekli su se jedno drugom i uzeli su se.
    ći se, ostati'. — Ja sam se udala u bogatstvo koje se zateklo posli didine smiti.
    vrata "biti odbijen'.
    staviti u zatvor'. — Kažu da su onog lopova uvatili i zatvorili. 5. 'obustaviti, prekinuti rad'. ~ imali smo jednog jedinog šustera u

    magarca kako je znao zavest tu mladu curu i sad radi š njom šta oće. ~ se 'poći, povesti se za kim'. — Povirovala je njegovim lipim

    čvor'. — Zavezo mi se konac, pa ne možem da odmrsim. 2. 'pričvrstiti se vezom (za neato), privezati se'. — Joso
    oma da si zaviia te rukave, p onda peri. 3. 'promeniti pravac, skrenuti (levo ili đesno)'. — Samo ti, kad dođeš do raskrš

    je vrtoglavicu'.

    a završiš kamaru. ~ se 'dospeti do kraja; prekinuti se'. — Završila se i ova dugačka zima. — Nikad se taka jurnjava ne mož dobro
    da pooiva u miru'; ni na nebu ni na zemlji 'nesiguran'; pijan ko ~ 'sasvim pijan'; zaklela se ~ raju, da se sva

    ašto niste zgrabili sino. ~ se povr. — Kad su se onda nji dvojica zgrabili, kosti sve pacaje.
    tpuno bled'; dotirat do zida, pritisnit nu(z) zid 'pritisnuti koga razlozima da se ne može braniti'; i zidovi im
    knja imala je porub od zlata. 4. (fig.) 'naziv od milošte, u maženju'. — Ajde, Kate, zlato moje, kaži nani šta bi ti za Boži

    a tog mlogog što se ne mož potrošit. — Znaš kako mi sice od sriće i'gra i lupa! Izr. ~ ga ko stari fijaker 'znati sasvi
    bar lipo izgleđa.
    nezadovoljstvo, jadati se; saopštavati (kome) da se oseća bol, nelagodnost i sl.'. — Kad god se nađemo, Kata se žali na njezinog
    čim ždere. 2. 'svađati se, gložiti se'. — Ne razumim ja to, kako su braća kad se toliko međusobno žderu?!

    kudeva u vodi'. - Kad pogledaš suve biljke, vidiš da je i zemlja žedna. Izr. ~ i mutnu vodu pije! privest žednog (čov

    'zadovoljiti nekoga'; poslidnja ~ 'ono što se izrekne pred smrt, oppruka'.

    če kad oće!
    obru žliu vode. Izr. ~ kucavica 'glavna arterija'; iz petnih žila 'svom snagom'; puštit ~ 'ukoreniti se'; ~ vode; zlatna ~ med. rectum

    o'; ~ a vaga 'težina žive životinje'; ~ se poijo od ida; ~ a vatra 'vredan'; živom čoviku nikad dosta! 'uvek se želi više
    ar 'živeti u izobilju'; ~ od danas do sutra 'životariti'; ~ ko ker na lancu (u bunaru) 'patiti'; ~ al ne uživat 'ne

    pljenje'. — Snosila sam ga dok mi nije sukla žuć.


    ušku za usput.
    gubiti kontrolu kad se zdravo čovek najedi, ili 2. izgubiti meru kada se odjedared nađe mlogo novaca i onda se umisli da će
    pa ga sotim gađaju, pa i on postane Bljuzgavi Sneško. Bljuzgavica je znak da se zima koleba i da joj je blizu kraj - Komlov
    od stoje, od povraćaja nema ništa, onda se kaže: „Dobićeš budžu Marijanovu“ ! Niko nezna zašto baš Marijanovu ! ? ; 4. bu
    dinje mala pauza, pa muzika opet „pabar“ do zore, i ko preživi pričaće !
    đermova kao ljudsko stenjanje ili ječanje što je decu itekako plašilo. Evo lepe zagonetke: „Danju klanja, a noću broji zvezde !“, Šta je to

    U rašlje se napravi jedna osovina i na nju postavi jedna duuuugačka motka, ali tako da baš nije na sredini. Na duži kraj motke se stavi duuug
    natu, opštini il` preduzeću !“
    mobilizacije i proglasi novih vlasti i vladara, ali i lične vesti i oglasi o kupovini ili prodaji stvari, kuća i zemlje. Bilo je brojnih šala
    ga pak, koji nije htio da grize, a to se moglo poznati po tome, da li su mu usta bila crvena od krvi ili nisu, na mjestu su posjekli. Trojica,
    a odu iza slame u vr avlije, pa se diradu. Ondak se diradu dotle, dok ne počnu da im idu sline, dok im se oči ne iskolaču, uži zacrvenidu i ond
    je možeš i budžom dobiti po leđi ! Da, da….
    na šoru šesdeset i neke godine, prošlog veka, pred tuce ljudi i istu noć otperj`o na „lep“ informativni razgovor od dve noći i dv
    de 8 kg. (?) . Kupac upita: „Jel` tako ?“. Prodavac ako je saglasan, malo razmisli i kratko odgovori: „Ajd` može !“ , il`: “Ne mož
    će , a u leto od hladnoće se loži vatra; izmećar-čovek odpadnik od društva ili porodice
    a XX vijeka završiti u opštem građanskom (vjersko-nacionalnom) krvavom haosu i ratu.Jugosvavija se raspala, republike su s
    no i „Marš kući !?“. U današnje vreme kazan ili „vesela mašina“ ide na točkovima od kuće do kuće, na brzinu ispeče rakiju, b
    človeka prokšenoga", prijevod je jedne njemačke varijante Tilla Eulenspiegela, bez ikakve samostalne književne vrijednosti, napisa
    ravo uvod u stubički slom nekoliko dana kasnije (9. II). Kada se Gošetić i Gregorić, u španjolskim čizmama, u bečkoj mučionici sje
    e su sigurno kvalitetnije ili možda veće. Ko to zna !?
    j Boga... ili se ovoga grada okani..." (B. Klaić)
    polomljeno kao da je to bila, u najmanju ruku, prava „Kosovska bitka“ .
    akvog razgovora i poštovanja.
    e ljubav dom Mavrova spominjala) (B. Klaić)
    ć, tišnjićar. Na ruci im stahu sokoli mitari. Marulić. Moj sivi sokole, mitaru prilijepi. Vetranić..." (mitar inače znači: ptica mužjak koja s
    ra komanda: dosta !, kao konflikt u kafani oko „vlasništva“ nad muzikom: „More !… Puštaj tu muziku već jedared, imamo i mi dušu i
    oga je izmislio !“ Pardon !
    : „Svi su oni meni isti, ne volem ni jedne. Od sve politike, ja u kafanu ulazim pravo a izlazim nesigurno čas levo, čas desno, kad se predhodn
    ć međusobnu", odakle do pojma "saveznici" zacijelo nije daleko; slično značenje ima i riječ obljuba (tj. obećanje, zadana rije
    ad je tetka retka k`o rešetka !“
    ata suda sedmorice u vrijeme kada mu Katarina posvećuje Pesme Horvatske.
    još ti odbruse: „Sram te bilo šta podvirivaš !“
    , a na kraj i zapeva. Neki je pravidu od raznog pleka i gvožđa. Može, al nije to - to !!! "RazTolmačijo" - Komlov ...
    jun, uvo, cinkara, taster, ušonja, ušlja, špija i ko zna kako već !
    ku“ i tek sutradan dođe sebi.
    — Ta, ajde, Kate, otkud komšiji toliko novaca da radi u arendu sto lanaca zemlje?!
    ostvarljivim željama'.

    — (koga) u zapećak 'ostaviti koga iza sebe'; ~ (koga) u trošak 'izložiti (koga) nepotrebnim izdacima'; ~ čini 'začarati'. ~ se 1. (ne
    ma 'biti stariji'; ~ u pravu 'imati pravo'; ~ u stanju 'moći'; ~ u čemu 'valjati, vredeti'; ~ ben 'dobiti batine'; ~ u sporu 'sporiti se'; ~ na
    ože. Bože sačuvaj! Sačuvaj bože! (uzrečica za prihvatanje nečega kako jeste, da ne bude gore). Ni Boga jokinog (bez igde i
    Bogu fala. Bogu fala. Otić Bogu na istinu (umreti). Dao Bogu dušu (umro). Božem prosti. Bože moj! Daj bože! Da
    arima i sad se bodu s brigama.
    o me budu dirali, nisam više mali. 2. 'protiviti se, opirati se, pravdati se'. — Kad su je skobili, počeli su je vaćat, a ona se branila

    vaje! Složna braća kuću grade, a nesložna je razgrađivaje!

    ala sam cio dan pa me je brdo zamorilo. Izr. Bit tkan na isto ~ s kim 'jednak sa nekim'.
    jevci uvik bunili, pa su po tom i ime dobili; nisam ciguran baš da je to istina. 2. 'uznemiravati se'. — Mani se već te iupe, ne
    dani 'oskudica'.
    ne ruke; ~ je čovik, ako je čovik!; ~ ostrog zuba! 'naprasit'; ~ da pukne od bisa! 'zbog neke nepravde'; duša od čovika!; drvo se n

    itinu za zimu (v. litina)! ~ postelju 'ležati'.


    adi na prevoju struka)'.
    d dana do dana 'neprekidno'; danima 'vrlo dugo'; dobar ko dobar ~ 'vrlo dobar'; do sudnjega dana 'do smrti'; ~ ti tvoj! 'blaga psov

    porpd, plod'. — Triba da si zadovoljan što ti je žena dala tako lipog sina. — Samo dobro natori, zemlja će ti dvostr

    lo i halapljivo jesti'. — Nemoj tako trpat u usta i davit se. 3. 'tonuti'. — Ja sam se već dvared davio, zato i nisam nauč
    ajku na koga 'početi progoniti koga'; ~ nos 'napraviti se važan'; ~ rep na krste 'krenuti na put nerada i lakog života';
    ~ konj jel ošanta, jel oćoravi! ~ ko komad kruva! Lud i ~ to su braća rođena 'uvek su na udaru'; dobro zdravlje! 'zdravica'; dobrog
    voje 'biti kažnjen po zasluzi'; ~ volju (za čim) 'zaželeti što'.

    činit! ~ bi ga bilo rad smrti poslat 'suviše je spor'; ~ ga nasadio 'prevario ga u nečemu.
    . 'narasti, prispeti'. — Znaš li, Vranje, da mi je ona moja ditelna do pojasa došla?! 8. 'prohteti se (kome)'.
    čije'; otić na drugi svit 'umreti'; s druge strane, 'drukčije'; u drugom stanju; 'bremenita (o ženi)'.

    on udovac, al komšinca mu drži kuću u redu. 6. 'izdržavati koga'. — Nema on više ništa, srićan je što ga snaja drži u ku
    s dušom 'umreti'; prodat dušu vragu'; 'krenuti rđavim putem'; ~ me boli 'jako mi je žao'; ~ mu je u nosu 'teško je bolestan': ~ od

    ćeni ~ bandašvencem ~ ostali perlicama od žita. Žitni venac se predaje domaćinu, koji ga veša u ambetušu (v.),
    neimaština goni na razmišljanje'; gladan ko kurjak! gladan trbuv gotova bolest! Gladan kruva ne dopeče! Mrtav ~ 'vrlo gladan'.

    zgubiti ugled'; na sav ~ 'što glasnije'.

    čitava ~ šećera. 7. 'v. glavica'. Izr. Teško nogama pod ludom glavom! Ko nema u glavi ima u nogama! Bolje ti je
    Nije mogla više očima da ga gleda. Izr. gledaj ti samo njega 'ne valja što radiš'; ~ zube 'suviše meriti vrednosti'; ~ ispod o
    rodna godina'; zać u godine 'ostareti'; zrile godine 'zrelost'; iz godine u godinu 'neprestano'; Nova ~ 'prvi dan u godini'; najlip
    će više da uzme za sebe.
    ini ili je učinio greh'. — Svi smo mi grišni ljudi.
    udariti se'. — Grunio se o zid.
    ijat 'biti nedruštven'; iđi u peršin; iđi u dupe! iđi u očin! iđi u maminu! 'izrazi grdnje i psovke'; Krtina ispod zemlje iđ

    '. 7. 'imati određeno vreme života, starosti'. — Možda ona ima i dvadeset godina. 8. 'traj'ati, ne biti utrošen: Grabite
    opio. ~ se 1. 'postati pun'. — Samo što su vrata otvorili, narod nagfne i cfkva se začas ispuni. 2. 'isteći, proteći (o vr
    čem dugačkom izađe kraj. Izr. ~ iz dugova 'osloboditi se dugova'; ~ na glas 'pročuti se'; ~ na moje 'postati onako kako ja misl

    ojio. Izr. ~ is pameti 'zaboraviti'; ~ na sokak 'iseliti iz stana, ne dajući drugi stan; lišiti sredstava za život'. ~ se 'izbi
    o je vridan bio. 5. 'nastati, pokazati se'. — Već je četrdeset godina prošlo od kako je izbio drugi svicki rat. Izr. ~ iz
    čeli, pa se moram latit da uradim što sam izgubio. Izr. ~ glavu, ~ život 'poginuti'; ~ pamet 'poludeti'; ~ dobar glas 'poljuljati u
    p onda muškarčići.
    ća tvoja što si se izvuko da ne dobiješ batinom. Izr. izvuko se ko debo iz lonca 'spretno izbegao (neku) nezgodu'.
    ni deo na bravi koji iskoči i čini da su vrata zatvorena'. — Jezik na skakavici se slomio, pa sad ne možemo vrata zatvorit. Izr. dr
    i ~ 'izgubiti pamet, oženiti se (šalj.)'.
    se samo kiselim.

    Tribalo bi učvrstit onaj stup na velikoj kapiji, tako se klama, samo što ne padne.

    vžiti se'. T- Rođena braća, a kolju se ko da su najveći nepretelji.


    o'; ~ ukiseo 'sa kvascem zamešen'; ~ uslatko 'u tanko razvijenom testu nadev bez kvasca'.

    'pokoriti se'; rođak u devetom kolinu 'nikakav rođak'.

    i kolu nako i igraj; uvatit se u ćije ~; u njegovom kolu niko ne igra!


    đu kožu na vašar nosit; kost i —, sama ~ i kost 'vrlo mršav'; ~ mi se ježi 'u velikom strahu'; krojit kSžu 'samovoljno raspolag

    a kraju konca 'na svršetku čega'; rii na ~ pameti 'ni pomislio nisam'; privest kraju 'završiti'; ni'kad kraja 'oteglo se u nedpgled'; sta

    a nosi torbu za darove koje dobiju kraljice)'.

    'vrlo brzo'; ~ termin gotova laž!


    u kreveljila, a suze su same tekle.
    mu je pala na oči 'izgubio vlast nad sobom, obnedivio je'; ko da nema kapi krvi 'bled od straha'; ~ nije voda 'svoj ide
    aboravio! Da je kuća dobra i kurjak bi je imo! Ne stoji kuća na zemlji, već na ženi! Ne plaču joj dica kod kuće! 'nema ih, pa mož
    s neraspoloženjem'; nestat sa lica zemlje 'izgubiti se'; okrecat ~ 'izbegavati nekoga'; osvitlat ~ (obraz) 'pok
    čuje'; ~ ne zna za šalu; ~ se sam fali; ~ i dobar čovik to su braća rođena 'oba stradavaju'; ~ se u oči fali; ~ ko i pus
    a kao leptir mašna'; maveska ~ 'pamučna marama zagasite plave boje (nosile su je starije žene)'; kumaška ~ 'maram
    , grad)'. Izr. bolno ~ 'neprijatna strana koga ili čega'; ugrijat ~ 'marljivo se prihvatiti kakvog posla'; mista! 'sklanjaj(te) se' smista
    Nemoj da se prasici mrse na vruće, nećemo njim valdar furtom kuvat ilo?

    čemu uspe'. — Teško ga pada, al mora da se muči kad oće da postane prokator.
    t (1). 2. 'postati zaokrugljen (od bolesti), oteći'. — Ne znam kaka je to boiest, sav se naduvo a lice mu se sjaji ko da je namazano
    ka, ti uzmi koter(i)cu, popni se na krušku pa se namiri koliko ti je volja. 2. nagoditi se, poravnati se'. — Najpametnije bi bilo da s

    mesto, smestiti se'. 2. udesiti se, nagizdati se'. 3. 'opremiti se, snabdeti se za stanovanje — Ne mož bit i rava i kruva i još salaš namistit sa sv
    navršiti se, isteći'. — Juče se napunilo dvi godine kako su se uzeli.

    čku u slami, sama se nasadila.


    'nagnati se'. — Naš Joško se natiro svinja i krava na pašu: bioje većuveliko momak kad smo pogodili svinjara na njegovo misto.
    '. 2. 'namučiti se vukući'. 3. 'zastrti, prekriti (što)'. — Posli podne su se navukli crni oblaci i malo posle je pala kisa.
    m iz vedrog neba! 'nenadano'; ko da je s neba pao. 1. 'iznenada se pojavio'. 2. 'ne ume se snaći; Ko ~ i zemlja 'kad se želi ista
    kome na noge 'doći lično'; ić kud oči vode i noge nose 'ići bez cilja'; jedva se držat na nogama 'osećati se slabo'; ko

    mire'; turat ~ 'mešati se u sve'; zabost ~ u zemlju 'prućiti se'; zabost ~ u što 'udubiti se u što'; zatvorit kome vrata prid nosom 'ne pu

    či, da su uvik nosili crne očale. 6. 'imati na licu ili glavi, puštati da izrastu'; ~ brkove, ~ bradu, ~ dugačku kosu. 7. 'držati na

    vesti, novosti'. — Ajde, sidi kod dide, pa mi pripovidaj, šta ima novo kod vas? Izr. ~ novcat (novcit) 'potp
    '. — Od nikog vrimena sasvim se odo kartanju, zapuštio je i kuću i zemlju.
    a brata, stariji dobar i mekan ko duša, a mlađi, da Bog sačuva, samo se odgovara i meni i ocu.
    se u oranju.
    čas'; imat (držat) na oku 'motriti, vrebati'; zavadio bi dva oka u glavi 'veliki spletkaroš'; zažmurit na jedno oko 'praviti se
    e'; okrenilo se sve natraške 'sve je pošlo rđavo'; ~ nabolje 'poboljšati se'; ~ nagore, na zlo 'pogoršati se'; ~ od koga 'p

    oma se osladi 'o pokojniku samo lepo'.


    r i dvared opali iz dvocivke. ~ se 'zacrveniti se, zažariti se'.
    ati slobodniji u držanju, ponašanju, ohrabriti se'. — Vrime bi bilo da se već maio oslobodiš i da poćmeš mislit svojom glavom. 4
    v 'poginuti'; ~ u životu 'preživeti neku nesreću'; ~ na po puta 'započeto ne dovršiti'; ~ pod sramotom 'biti osramoćen'; ~ pri ri
    ma naslediti'. — Dida su testamentom svu svoju zemlju ostavili unucima. 6. 'biti nadživljen od članova svoje porod
    mo tako oštro oko, ništa nisi od njeg mogo sakrit. 7. 'žestok, jak (o piću)'. — Nikad nisam bio ljubite ljoštri pića. Izr. ~ mogo bi š

    kraja njim se ne vidi. 2. 'odužiti se, potrajati'. — AI se ova zima otegla. 3. 'biti visoka rasta, izrasti'. — Bio je mali deb

    šta nije otelo 'čovek može sve postići'; oto se ko Bibićev Lisac 'kada su Subotičani bili u donjoj Bačkoj na konjima kao predstraž
    u volovi 'kaže se zamišljenom'; očo je na onaj svit 'umro'; očo u levente 'u bitange'; očo u svit ko Mišakovo prase 'n
    oriti'; ~ uši 'obratiti pažnju'. ~ se 1. 'rastvoriti se, razdvojiti se'. — Vrata se sama otvorila čim sam za kvaku uvatio.
    ćam se da je mrak počo da se spušta, jel su se palili prvi lampaši.

    ma sposobnostima'; nije mi ni na kraj pameti 'ni pomisliti o čemu'; pomutit, zavrtit kome ~ 'zaludeti, zavesti koga'; pi
    ć i'mam izleženo. 5. 'onaj koji je kome po kakvoj osobini jednak'. — Meni je svedno s kim ćeš se ti družit

    ču, pa oma za njim paraj. 5. 'drvenim šiljkom skidati red kukuruza (pripremati za ručno krunjenjemrvljenje)'. — ~ kuruze. Izr
    ili smo se pa nismo ni opazili da je noć pala. 4. 'poginuti (obično u borbi, na bojnom polju)'. ~ obadva sina su nam

    Kaži mi, Đule, oće 1 se tvoja Liza skoro udat, znam da se Ivan i ona već odavno paze. Izr. paze se ko ker i mačka 'stalno su u sv
    č, da mu je cigaretla uvik pekla prste, al on je tio do kraja da je popuši. 6. 'biti nadražen, zahvaćen bolom'. — Soba je bila
    orez na jastucima i sl. kroz koju se zakopčavaju dugmad'. — Sašila sam nove uzgljance, još samo da napravim petl
    đi štogod sebi da radiš, nemoj se petljat u moj poso. 2. 'baviti se, zadržavati se'. — Malo štogod i ja razumim u tu mašinu,
    ć činit što 'u pijanom stanju'.
    varoši onoj ćeri koja ga dvori, sve će bit njezino ako ga dodvori. Izr. lip ko pisan 'vrlo lep'; ne piše mu na čelu 'neka kaže šta želi
    mada koje samo pište i možda od nji nikad ni neće bit drvo. 5. 'ispuštati oštre, visoke zvukove (o muzičkim instrumentima, pišta

    će 1 dat ćer za njevog Grgicu, Izr. Bog te pita 'ko bi to znao'; da se ništa ja pitam 'da ja imam vlast'; ko te pita 'šta te se ti
    nesem tepciju fanaka na astal, ono začas plane.
    eg pleo oko Stane dok joj nije zavrtio glavu. 3. 'uplitati se u što nepozvan, upadati u reč'. — Dico, koliko puta sam vam ve

    zna plivati'; ~ u dugu 'biti prezadužen'.


    višim'. —- Podigni ti taj zabat još za jedan red cigalja. 6. 'povećati, povisiti'. — Čuo sam da su podigli cinu debeli

    rat volovima.
    o velika rosa, da suknje ne uloćkate. 2. 'obavezati se za izvršenje čega'. — Podvezo sam se da ću kroz tri miseca p
    ~ rep 'pokunjiti se'.

    nja)'. — Krenili smo mi na vrime, al kroz onu vašu šumu nismo pogodili put i zato smo se zadržali. 4. a. 'udariti u cilj, metu pri g
    nije udaia, bila je skromna i povučena, a borme, čim je u kuću došla, pokazala se, sa svima se već pokavgala.
    mlja 'umro je'.
    e pokupio za sebe. ~ se 'okupiti se'. — Strička su zdravo volili sva dica, čim on dođe, oni se pokupe oko njeg.

    atro sve oko sebe i ćutio, al kad mu je dozlogrdilo njevo vriđanje, poleti ona njegova šaketina i pravo se sruči na nos onom koji je najbliže
    m svitom i izgubio se. — Bać Kazo se, borme, već pomišo s velikim gazdama.
    kome na određeni način'. — Ne bi baš mogla kazat da si se lipo ponela prema tom momku, a on se toliko trudi oko tebe.

    o ranjenike i sad smo se svi ponovili.


    olicu. Izr. ~ na glavu kome 'iskorišćavati koga za ostvarivanje svojih želja'.

    og i propalog čovika. 3. 'ozdraviti, oporaviti se'. — Čim se podigo iz postelje, počo je šetat i bolje ist, pa se sasvim popravio.

    ćim, širim, produžiti što'. — Mogo si još koji centi popuštit ovu kapiju, već vako jedva možemo uć s kolima. 6
    briga zbog koga'; mišat se u čije poslove 'nepozvan mešati se u ono što drugi rade'; nisu to čisti poslovi 'postoji sumnja'; ~ nije ze

    'staviti postavu na unutrašnj'u stranu odeće, obuće i sl.'. — Baći su zimski kaput kožicom postavili. ~ se 'zauzeti mesto stoje
    upe, napravi korak dva, pa se opet povede i padne natrag na klupu.
    čekaje kad će se povratit davno dobro vrime. Izr. ~ u život 'oživeti'.

    tri dima, pa dam drugom i tako redom, nas po pet šest smo pušili jednu cigaretlu. Izr. povuči potegni 'mučno, naporno'; ~ kra
    z pesmu, i sa svirkom-muzikom ići u posete'. — Dva dana smo se na Uskrs pratili po komšiluku.

    Prava muka ne propada; Pravim putom iđi pa nećeš zaić.


    o moć prilazit priko. 6. 'premestiti, prevesti, preneti koga (što) sa jednog mesta na drugo'. — Kad već iđeš mlit, mogo bi i meni jedan džak
    druge'. — Marga se udala i prišla u kalvinsku viru. 4. 'napustivši jedno prihvatiti se čega drugoga'. — Nosite ovu rakiju, mi smo
    nila se. 2. 'namučiti se, pretrgnuti se'. — Ona nije znala kazat da neće jel da ne mož, sve dok se nije prikinila u poslu.
    ili pogodbi rukuju, pa treći dlanom "preseče" njihove ruke'.
    ć ć na vrime uzorat.
    eg, ostavio je. ~ se 1. 'pasti u zabludu, pogrešiti'. — Privario se on, siroma, s curama i to ne jedared. 2. 'polakomiti se (fig.)'. — Privario se š

    mo prokatora. ~ se 1. 'primiti se čega, uhvatiti se za što'. — Majka se zanesu i da se nisu privatili za dovratak, pali b

    dati jesti (kome)'. ~ se 1. 'okrenuti se, obrnuti se'. — Ja ga probudim, a on se privrne na drugu stranu, pa opet zaspe. 2. 'zamutiti se (o vin

    ć jednog vrepca nosi u usti.


    a i da joj vrime prođe. 6. 'prestati boleti (fig.)'. — Dobila je od patikara niku mast i oči su joj od tog prošle. 7. 'prod
    samo pije. Izr. u zemlju da propadnem 'osećaj velike neprijatnosti, stida zbog nečega', ko da je u zemlju propo 'izgu
    '; nije ni malim prstom maknio 'nije baš ništa uradio'; neću ga ci prstom taknit 'n'šta nažao učiniti'; ne vidi dalje od prsta prid nos

    i dan za zvaničnike, dobiće plaću. 6. 'koji je preko potreban'. — Čim stane kiša, prvo što ćemo uradit to je da ćemo
    d puklo da puklo 'bilo šta bilo'; pukla tikva 'izašlo nešto na javnost'; ~ od smija 'mnogo se i glasno smejati'; ~ od bisa (zavisti, zlo

    m'; ~ vondir obećanja 'prazno obećanje'.


    g valjka i od čije debljine su zavisile i nadevene kobasice. Kasnije je izrađena puškamašina, koja je istovremeno sitnila meso i p

    list, mladicu, ispustiti koren (o biljci)'. — Moj ruzmarin je puštio koren, sa(d) ću ga usadit u zemlju. 7. 'prepustiti
    se'; ~ pod noge 'krenuti na put'; ~ kola nosi 'kaže se za dobar put'; ostat na po puta 'ne dovršiti započeto'; trnovit ~ 'mu

    govara mi'; pokvarit kome račune 'onemogućiti kome da ostvar1 svoje planove'; polagat ~ 'odgovarati'; čist ~ duga ljubav 'jasni m
    tajne znaju (v. zemlja)'.
    Luca i Tome su se razišli; Tome se nikad nije triznio, Luci je to doj'adilo, spopala je svoji dvoje mali dice i ostavila ga.
    ek se pogledaje, već se razume; Nas dvoje se dobro razumimo ko čovik i žena.

    Ne mož on nikad toliko zaradit, koliko ga njegova rođena žena razvuče. ~ se 1. 'rastegnuti se, izgubiti povezanost vlakana'. — D
    na javnost'; nema rđavog vina već rđavog stomaka.

    stane živ 'bubnuti glupost'; tamo di je Bog (vrag) reko laku noć 'u zabačenom kraju'; tu oma na panju 'reći na početku, odmah raš

    ziti (vulg)'; povuć mačka za ~ 'stradati'; ne možeš ga uvatit ni za glavu ni za ~ 'vetropir(ast)'; ni ~ da makne 'ne haje ni za šta'; pod
    đamo.
    čuti se'; ~ rođeni 'najbliži rod'.

    novo se rodit 'osetiti radost, živnuti'; tresla se gora rodio se miš (v. uz miš).
    red, dva iza njega, sve podešeno za vuču konjima)'. 3. 'dečja igra (deca su okrenuta leđima jedan drugome, uhvate se pod ruku i j
    at desna ~ 'postati oslonac kome'; dignit ruku od koga, čega 'napustiti koga, okaniti se uzaludnog posla'; dignit ruku na koga 'fizi

    ja, davanja reči, pogodbe i sl.'. — Rukovali smo se i time je pogodba bila završena.
    u 'što više odlažeš neki posao, sve je teže'.
    zi mi skinit čizme s nogivi. 5. 'skupiti rod, ubrati'. — Ove godine smo na vrime skinili litinu. Izr. ~ kletvu 'oprostiti'. ~ se. — Ski

    š komš'ja izmršavijo, sav se sklopijo.

    d životinja)'. — Badavad sam vodio kravu pod bika, nije tio skočit'. Izr. Najpre skoči, p onda kaži op 'ne hvali se unapred'; sko
    balo joj je dosta snage da skupi, da ne zaplače tu oma pri(d) dicom. ~ se 1. 'sabrati se na jednom mestu'. — Toliko se svita jutros
    e danjom noćom dok se sasvim nije slomio, pa sad iđe od doktora do doktora.

    svoje volje, slušaje se i dobro žive.

    čim, upotrebljavati što'. — Kupio sam dvoger, al ne služim se još š njim. Izr. služite se 'ponuda jela ili pića'.
    miriti se (posle svađe, kavge)'. — Sivale su varnice u tuči, al kad su došli žandari sve se smirilo. 3. 'smanjiti se, ublažiti se (o kakv
    3. 'izgubiti moć rasuđivanja (fig.)'. — Bolje ga ne dirajte kad se srdi, jel ako mu se smrkne, onda bolje da bižimo od ku

    ga dana; od smiti nema lika!


    sti krevet, zdravo mi se spava.
    , kad se ona spopala i brez zbogom očla.

    ći se'. — Jeste 1 se, dico, spremili, samo još na vas čekamo. b. 'uputiti se, zaputiti se'. — Ko vam je kazo da se i vi sprem

    izgledalo ko da se noć spuštila. 3. 'postati niži, smanjiti se'. — Malo joj se spuštila vrućica, valdar će joj bit lakše.
    k za rad'; dite pod srcom nosit (o ženi) 'biti u drugom stanju'; za ~ prirast 'postati vrlo blizak'; zečje ~ 'vrlo plašljiv č

    tražit dvi godine u istom usivu 'potrebno je negovat plodored'; divojačku sriću pokvarit 'sprečiti da se devojka uda za voljenog m
    ka 'postati pisar'; ~ kome na rep 'sprečiti ga'; ~ kome na žulj 'pogoditi ga u osetljivo mesto';—rič u grlu 'od iznenađ

    snagu'. ~ se 'podvrći se strogoj štednji'. — Moramo se stegnit ako oćemo da priživimo ovu nerodnu godinu.
    ignit na vašar kad sve prođe. 3. 'neočekivano zadesiti'. — Dugo ne dolaze, da i(h) nijestigla kaka nevolja usput? 4.

    pristajati, priličiti, odgovarati'. — Zadovoljna sam sa sabovkom kako ti je sašila ruvo, zdravo ti lipo stoji. 7. 'nalaziti se na odre
    ? Izr. grlo mi se suši 'osećati žeđ'.

    suv si ko da si na dimu sušen? izr. osićat se ko riba na suvom 'vrlo neprijatno'; 'hrana koja nije kuvana'; suvog grla
    snig za vrata 'praznik 25. 10.'; Sveti otac 'Papa'; Svete pisme pivat.

    tebe i to mi je baš dosta za života; — eno ča Nikola se opet naljosko i svezo se za drvo.

    'opšivena sa zlatnim gajtanom'; ~ od nevidlš na nemariš grane svila sa utkanim somotskim šarama (u osnovu tkanine)'; atleska —
    gih'; mrzi sav ~ 'mrzi svakoga'; na kraju svita 'negde daleko'; na mlađima ~ ostaje 'mladima pripada budućnost'; ok
    edna ~ sto grija 'dok se ne utvrdi pravi krivac'; živa ~ 'veliki gubitak'.
    če i godine prolaze, tio ti il ne tio. 6. 'stvarati, sticati'. — Pokojni bać Vranje je teko, a sin mu sad rastiče.
    ogli da legnem. 7. 'pogrdno, ružno'. — Sramota je tako teško pcovat prid dicom. Izr. — Teško meni; 'teško tebi kad ba

    am ga po njegovom teškom batu. 7. 'pogrdan, uvredljiv'. — Moj otac nikad nije u kući izgovorio koju tešku rič. 8. 'nemiran (o sn
    agoniti'. — Valdar nećete tirat tu lipu i dobru vašu ćer da se uda za matorog čovika samo zato što on leži na lancima. 6. 'živeti na
    đenja i sl.).' — Sva se trese od groznice.

    ć a. ~ se 1. 'naglo se probuditi iza sna'. 2. 'cimnuti unatrag (o vatrenom oružju)'. — Ako je dobro ne nasloni
    se povr. prema trošiti (2, 3).
    , ko da nisu rođena braća.
    makar šta. 7. 'povrediti, ozlediti, nažuljiti'. — Desna čizma mi je ubila n'ogu. 8. 'karte odneti jačom kartom'. — Ja ć
    iti'. — Udari kočiće da se vidi da je zemlja izmirena. 6. a. 'sav se predati nečemu'. — Majka su se diigo suzdržavali, al onda

    imo sam jednog brata, al on se davno udavio u Paliću.

    o se i od sutra su vranci vaši.


    u šake 'naći se u nečijoj vlasti'.
    ću. ~ se 'odupreti se'. — Stipe se upro u zid pa ni da se pomakne.
    a sva ~ (vikat, falit'i sl.) 'ne uzdržavajući se (vikati, hvaliti i sl.)'; od svoji ~ otkidat 'davati kad ni sam nema'dovoijno'; otvorit ~ '
    ću ja tebi sad dat brašna, a koliko ćeš ti meni u žitu vratit kad ovršeš, i nemoj da posli bidne nikog divana o(d) tog. 4. 'ispituj

    o i mi naše uvest. I~.r. ~ red 'urediti'. ~ se 1. 'uputiti se u što, snaći se'. — Ne starajte se vi za njeg, uvešće se on friško, kad voli ta

    o sazna'; iščupat uši (kome) 'kazniti povlačenjem za uši'; iz tvoji usta u božje uši 'želja da se ostvari zamišljeno'; jedno drugom d
    đenu ženu uvuko u nevolju. ~ se 1. 'neopaženo, tiho ući, ušunjati se'. — Eno ga spava u sobi, da mi je znat sam

    ojnog roka, regrutovati'. — Čula sam da Miškovog Luku m'su uzeli u katane. Izr. Bog ga uzo sebi 'umro'; ni uzmi ni podaj 'bezli
    pogoršavati već ionako tešku situaciju'; di ima vatre, tu ima i dima 'u dobru ima i zla'; igrat se vatrom 'lakoumno, ne
    ćen radom'.
    četiri vode) 'kuća na jednu stranu (ili dve, četiri krovne strane)'; krv nije — 'ne može se biti ravnodušan prem

    čemu to vodi?! 7. 'tražiti bika, pariti se (o kravi)'. — Vodim kravu pod bika. Izr. ~ brigu 'brinuti se (o čemu)'; ~ tu
    či po želji'; drage volje 'rado'; poslidnja volja 'testament'; činit kome po volji 'ugađati'; protiv svoje volje 'nerado, pod moran

    na'; vragu dušu prodat 'predati se zlu'.


    ko mi je, tako mi je! '(i danju i noću mora da drži gredice i tavanicu)'.

    čita vrimena 'zauvek'.


    če plajbasom po zidu. 8. 'micati, pomerati'. — Nemaš više šta da vučeš, sve sam ti kuruze odno (u dečjoj igri mice (v.). 9. 'uvla

    se zabacio na jedno uvo. 3. 'zaturiti se, zagubiti se'. 3. — To je uvik tako, kad se štogod uzme i ne vrati posli na misto, mora se z
    mo zabavila. 2. 'zaposliti se nečim'. — Dala sam njim da motaje vunicu, pa su se s tim zabavili.
    đu, pa se ne bojte da ćete zać. Izr. ~ daleko 'preći svaku meru'; ~ u godine "ostareti'.
    i)'. — Teško mi je bilo zadržat se da se ne nasmijem prid popom. 4. 'održati se'. — Jedva sam se zadržala na nogama.
    ~ se 'zaglaviti se, zbiti se gusto da se ne može kretati'. — Toliko ste svi nasrnili da ste se zakrčili u vrata i zato smo tušta vrimen
    e zamaglilo da se ne vidi pist prid nosom! 3. 'pomutiti se'. — Kad sam se sagnila, a meni se sve zamaglilo u glavi.

    e pada krupan snig, samo da ga vitar ne zameće. 5. 'stvarati klicu, zametak'. — Gledo sam jutros višnje, sasvim lipo zame
    lovat, a on se, siroma, zdravo zano za knjigom.
    druge, vec svi da zapnemo. 6. 'navaliti, poći, uputiti se'. — Stani, Nikola, kud si zapo, valdar ćemo prvo ist, p onda možeš i
    e razgalit već će još većma zaplest. 3. 'zbuniti se, pomesti se'. — Ako joj Ivana spomeneš, oma će se zaplest. 4. 'spota
    jednog jedinog šustera u selu, zbog starosti i on će zatvorit dućan. 6. 'prouzrokovati otežano pražnjenje creva, tvrdu stolicu'. — N

    ovirovala je njegovim lipim ričima, pa se zavela za njim, a on i oće i neće.

    i se'. — Joso se uvik zaveže za drvo, p(a) onda se spušta u bunar.


    đeš do raskršća, zavi nalivo i ne možeš se zbunit. 4. 'zaboleti, biti zahvaćen grčem'. — Ne znam od čega me je na

    aka jurnjava ne mož dobro završit.


    ju, da se svake tajne znaju! suvoj zemlji je i slana voda dobra! ne stoji kuća na zemlji, već na ženi! bolje je svoju zemlju orat, ne
    ; i zidovi imadu uši 'treba biti oprezan da ko ne prisluškuje'.
    ni šta bi ti za Božić najvolila?

    'znati sasvim dobro, potpuno'; ~ u glavu, u dušu, u prste 'poznavati sasvim dobro'; i šta ti ga ja znam 'mnogo ima toga, ne može
    o, Kata se žali na njezinog čovika pijanca.
    čovika) priko vode 'prevarit nekoga; i gladan i žedan 'puki siromah'.
    ode; zlatna ~ med. rectum.

    k se želi više'; ~ a ograda 'živica'; ~ a rana 'otvorena rana'; ~ bio pa vidio, živi bili pa vid(i)li 'uverićete se'; živi inve
    e uživat 'ne znati živeti'; ~ i dat da i drugi žive 'biti nesebičan'.
    se umisli da će tako biti doveka, pa se troši na sve strane, kao da se utrkujemo ko će više.
    budžiti, budžerisati; popravljati nešto, preopravljati da koristi svrsi, ali nije baš sigurno, budžator; nazovi kao majstor
    u broji zvezde !“, Šta je to ?. (rešenje: Pa , naravno đeram ! ). Svoje mesto našao je i u narodnoj ljubavnoj pesmi: „Škripi đ

    uži kraj motke se stavi duuugačak lanac o koji se okači drveni šavolj ili limena vedra. Na kraći kraj se okači neki teret, taman m
    e brojnih šala oko sadržaja dobovanja i tako je nastao stih u pesmi „ode kuća na doboš“.
    tu su posjekli. Trojica, četvorica su tako platila svojim životom" (Gergely Sandór: "Historija Dožine seljačke bune".)
    ču, uži zacrvenidu i ondak bude već ono što znadu svi stariji, baš ne moram sve do kraja da vam kažem, jer to već bidne brezobrazno.
    ći i dva dana. Kada se vratio nikad više nije nije tako nešto prič`o!?. Danas ista fela ljudi sebe naziva gospoda, a ljudi
    “Ne može !“. Postoji jedan interesantan izraz, kada vidiš zamišljenog i zabrinutog čoveka, i onda ga priupitaš: „I šta kažeš, kolko ide u
    epublike su se osamostalile (Crna Gora referendumski 21. maja 2006)
    e rakiju, bez pesme, šale i divana i onda bež` dalje u drugu avliju.
    književne vrijednosti, napisan živim jezikom
    čionici sjećaju Kerestinca ("kerestinečki dečki"), ta je evokacija u pjesmi, prema tome, bila historijski konkretna. "Balade Petrice Ke
    či: ptica mužjak koja se mitari, tj. mijenja perje) (B. Klaić)
    jedared, imamo i mi dušu i želja, inače upamtićeš Mitu zagulu !“
    as desno, kad se predhodno ljucki „politički okrepim dudinjarom“, pa onda kući, sredom šora svima majku redom ! A bećara
    anje, zadana riječ) od koje opet nije daleko do riječi ljubav, pa ako se uzme da stanje može značiti država, a tvrditi isto što i utvr
    čarati'. ~ se 1. (nečim na nešto) v. bacit. — Spopadne batinu i baci se za kerovima. 2. 'brzo se sagnuti, leći'.
    ~ u sporu 'sporiti se'; ~ na koga 'ličiti'; ~ od riči 'biti čvrst'; ~ kost u grlu 'ometati neki posao'; ~ na palori (v) 'izlože
    a jokinog (bez igde ičega). Ni rod ni POmoz ~ (potpuno tuđ, stran, nepoznat). Uvatit Boga za bradu (postići nešto nemogu
    aj bože! Da te ~ vidi! Znati svoga Boga. Vidit svoga Boga. Iđi s (milim) Bogom! Bogu plakat! ~ je najpre sebi bra
    ćat, a ona se branila i rukama i nogama.
    ć te iupe, ne čuješ da se sva marva buni. 3. 'grešiti u nečemu, zbunjivati se'. — Dite se bunilo čim izađe na tablu ra
    čovika!; drvo se na drvo oslanja, a ~ na čovika!; ~ mekana srca 'milosrdan'; gotov ~ 'zreo'; drugi ~ postat 'sasvim se izme
    mrti'; ~ ti tvoj! 'blaga psovka'; gubiti dane 'gubiti vieme'; i moj je ~ svanio 'došlo je i moje vreme'; jasno ko ~ 'posve

    će ti dvostruko dat. 9. 'dopustiti, dozvoliti'. — Ne dam da naši konji budu najgori u selu. Izr. ~ blagoslov 'blagosloviti'; ~ pristan

    o i nisam naučio plivat.


    kog života'; ~ ruku na koga 'udariti, napasti, hteti ubiti'; ~ ruku na sebe 'pokušati samoubistvo'; ~ sve četri u vis 'izležavati se'. ~ s
    dravlje! 'zdravica'; dobrog konja u košari nađu 'štedi se od rada'. dobijat dobijam nesvr. prema dobit, dobivat. — Ni ja ne dobijam
    se (kome)'. — Kad su mi kazali šta je Mate nagazdovo, došlo mi je i da se smijem i da se zaplačem. 9. 'dogoditi se
    ga snaja drži u kući i rani. 7. 'postupati s kim dobro ili zlo'. — Sve je dida dao unucima, a sad ga oni drže ko kera...
    'teško je bolestan': ~ od čovika 'vrlo dobar čovek'. imat koga na duši 'biti uzrok nečije nesreće'; mirne duše 'bez gri

    mbetušu (v.), a zatim im nazdravlja vinom iz bokala i nastaje opšte veselje).


    e! Mrtav ~ 'vrlo gladan'.

    a! Bolje ti je izgubit glavu nego svoju ogrišit dušu! Mala ~ volik mišalj 'i siromašan čovek može biti uman'; iđe ko
    rednosti'; ~ ispod očivi 'kradom posmatrati'; ~ kroz prste 'propuštati'; ~ crno 'biti pesimista'; ~ popriko 'ne trpeti, ne mariti'; ~ prav
    vi dan u godini'; najlipče godine 'godine snage, zdravlja, stvaranja; s godinama 'kad prođe dosta godina'; čovik u godinama 'stariji
    spod zemlje iđe, al je ljudi opet uvate! Konj iđe na četri noge pa posrne, kako ne bi čovik! ~ pišce 'pešačiti'.

    šen: Grabite dok ima! ima li kod vas vode? 9. 'želeti, nameravati, biti gotov, voljan'. ~ imam i ja štogod vama da kažem. 10. 'nav
    ći (o vremenu)'. — Kad se ispuni godina dana tvog služenja, doće ti baćo pa će odnet tvoju komenciju.
    postati onako kako ja mislim'; ~ prid oči 'pojaviti se pred kim'; ~ ususrit 'pomoći'; ~ navidilo 'pročuti se, doznati se'; ~ na nos 'doz

    ot'. ~ se 'izbiti na licu, telu (ospe, kraste, crvenilo)'. — Crven mu se izbacio svud po tilu.
    at. Izr. ~ iz glave 'zaboravit'; klin klinom — 'vratiti istom merom'.
    '; ~ dobar glas 'poljuljati ugled'; ~ se 1. 'nestati, iščeznuti'. — U komišanju se izgubio. 2. 'zalutati: ~ unoći,—u šumi'. — Izgubio
    (neku) nezgodu'.
    emo vrata zatvorit. Izr. držat ~ za zubima 'ćutati'; imat dugačak ~ 'brbljati'; ~ mi se zavezo 'ne mogu da govorim (od straha, uzbu
    Sžu 'samovoljno raspolagati čijom sudbinom'; uvuć se pod kožu 'ući u volju kome, dodvoriti se'; svoju kSžu čuvat 'spasti sebe n

    'oteglo se u nedpgled'; stat kome na ~ 'dovestiga u red';


    oda 'svoj ide svome'; kupa mi se u krvi 'smrtno ga mrzi'; pit nečiju ~ 'iskorištavati koga do krajnjih granica'; omastit ruke krvlju 'b
    će! 'nema ih, pa može po selu vreme provoditi.
    (obraz) 'pokazati se na delu'; pokazat pravo ~ 'otvoreno izneti'; prid licem cilog svita 'javno'; marama s dva lica 'dvoli
    li; ~ ko i pust 'treba se kloniti od njih'; ~ popo, luda i pridika! kad je ~ ne budi mu drug! s Iudim se nije šalit; nošalji ludog u vojs
    ka ~ 'marama od somota'; striganska ~ 'marama od astrahanske (čupave) tkanine'; ~ na ne vidiš grane 'utkane šare u svili'.
    ta! 'sklanjaj(te) se' smista 'odmah'; na svom mistu 'tačan, pravilan, (o ličnosti) čestit, valjan; radno ~ 'mesto vršenja
    se sjaji ko da je namazano mašćom. 3. 'postati nadmen, uobraziti, uzoholiti se, naljutiti se'. — Alaj tebi triba malo, oma se naduv
    Najpametnije bi bilo da se namirite i ne iđete na sud pravdu tražit.

    uva i još salaš namistit sa svim i svačim. 4. 'zaposliti se'. — Sin njim se namistio, saće lakše divat. namisto 1. predl. — Vrime je da i ti uzme
    vinjara na njegovo misto.
    je pala kisa.
    zemlja 'kad se želi istaći velika razlika nečega'.; Ko da se ~ otvorilo 'pljusak'; ni na nebu ni na zemlji 'nešto neodređ
    se slabo'; ko nema u glavi i'ma u nogama 'ko ne misli, taj se mnogo nahoda'; krit ko zmija noge 'tajiti nešto'; na čvrs

    me vrata prid nosom 'ne pustiti koga da uđe'; imat dobar ~ za što 'biti pronicljiv'; otrt kome ~ 'zameriti'; ne vidit dalje od nosa 'bit

    čku kosu. 7. 'držati na određeni način pri hodu, u radu i sl.': ~ uspravno glavu, ~ lipo tilo kad igra. 8. 'imati kakav strani predm

    novcit) 'potpuno nov, neupotrebljavan; nova mlada 'nevesta'.


    urit na jedno oko 'praviti se nevešt'; zaklopit oči 'umreti'; zamazat kome oči 'zavarati koga'; zapet za oko 'obratiti pažnju, svideti s
    ~ od koga 'prekinuti s kim vezu'; svit se naopako okrenio 'sve je suprotno ranijem'.
    š mislit svojom glavom. 4. 'steći zvanje kalfe'. — Naš se Kalor oslobodio šegrtovanja i posto je kalfa. Izr. ~ brimena 'poroditi se'
    ćen'; ~ pri riči 'održati obećanje'; ~ svoj na svome 'zadržati samostalnost'.
    svoje porodice'. ~ umrla je i ostavila nezbrinutu dicu. 7. 'zaboraviti, ne uzeti što sa sobom'. — Spremila sam i ostavila na stocu p
    ća. Izr. ~ mogo bi š njim vodu sić 'mekušac'.

    Bio je mali debeljuškast, a vidi sad kako se otego, najvišlji je med svojim vršnjacima. 4. 'opružiti se'. — Našo si di ć

    j na konjima kao predstraža, naleteše na Turke. Bibić se uplaši i pobegne kući. Njegova je „priča" bila kako mu se
    kovo prase 'nestao mu trag' (Mišakovo prase je neko uhvatio i zaklao, pa mu se zaturio trag).
    vaku uvatio. 2. 'ispovediti se'. — Prid nama je tajio, a onda je očo kod plebanoša i njemu se otvorio. Izr. otvorile mu se o
    avesti koga'; piće mu popilo ~ 'od pića postao nesposoban'; solit kome ~ 'nametati kome svoje mišljenje'; ~ u glavu
    š se ti družit, al mislim ti i Naco niste par, ti velik a on do pojasa, pa vas je smišno gledat kad iđete zajedno; — Nema mu para. 6

    rvljenje)'. — ~ kuruze. Izr. Para mi uši! 'zvuči oštro, neugodno za uho'.


    sina su nam pala u ratu. 5. 'sniziti se (o ceni)'. — Danas je na peci pala cina debelim svinjama. 6. 'desiti se'. — U to vrime je palo

    čka 'stalno su u svađi'; paze se al se ne zovu na disnotor.


    en bolom'. — Soba je bila puna čeljadi, svi su pušili i na glas divanili, a ja sam tu učio i skoro plako jel mi je dim peko o
    apravim petlje i prišijem puca. Izr. bit jake petlje, imat petlju 'biti smeo, odvažan'; bit slabe petlje 'biti slabić, ići često mokriti'.
    ja razumim u tu mašinu, al neću da se petljam u to što nije moj zanat. 3. 'vrteti se, motati se'. — Dida, odvedite di
    čelu 'neka kaže šta želi'; zlo se piše 'neće biti dobro'. ~ se 'potpisivati se, prijavljivati se'. — Jeste 1 se i vi pisali za Rim? — N
    kim instrumentima, pištaljci i sl.)'. — Mani se već te tvoje vrule, po cio dan mi pištiš oko ušivi.

    st'; ko te pita 'šta te se tiče'; ne pitaj, bolje da ne pitaš 'ne traži da ti se kaže; biće ti neugodno da čuješ'; pitaću te posu za zdravlje
    o puta sam vam već kazala, da se ne pletete kad stariji divane. Izr. plete/plete mi se po jeziku 'ne može da se seti odgovaraju
    cinu debelim svinjama. 7. 'uzeti na zajam novac'. — Malo sam se priračuno kad sam kupovo ovu zemlju, pa sam m
    tri miseca prodat debele svinje, a slabo idu i sad ne znam kako ću proć.
    a. 'udariti u cilj, metu pri gađanju, bacanju čega i sl.'. — Ako ga kamenom ne pogodiš, a ti njega batinom po nogama. b. 'sna
    a nos onom koji je najbliže stojo do njegovog astala. 3. 'naglo se izdići'. — Vatra se nije vidila sve dok plamen nije poletio visoko u nebo. 4
    iko trudi oko tebe.
    a se sasvim popravio.

    s kolima. 6. '(koga, što) napustiti, ostaviti'. — Tako ga je štogod steglo oko srca, malo je lego i kaže da ga je sad popuštilo.
    'postoji sumnja'; ~ nije zec da triba trčat za njim 'hvata se u koštac', gledat svoj ~ 'ne uplitati se u tuđe stvari'.

    se 'zauzeti mesto stojeći'. — Šta ste se postavili tu u vrata, pa ne možemo od vas proć ni tamo ni vamo. Izr. ~ na glavu 'u
    čno, naporno'; ~ kraći, deblji kraj 'rđavo proći u nekom poslu'; ~ rogove 'popustiti'; ~ za jezik 'izreći se'. ~ se 'poć
    , mogo bi i meni jedan džak žita pribacit da se melje, a ja ću otić rad brašna. 7. 'preneti što (obično neugodno) na drugoga'. — Kad smo se
    Nosite ovu rakiju, mi smo već prišli na vino. 5. 'prekoračiti starosnu granicu'. — Još uvik se dobro drži makar je već
    miti se (fig.)'. — Privario se što su ga dočekivali i nudili svačim, pa kad se sitio, već je bio njev zet.

    vratak, pali bi. 2. 'okrepiti se jelom, prezalogajiti'. — Strina, mi smo gladni, ako bi se mogli malo privatit.

    zaspe. 2. 'zamutiti se (o vinu)'. — Privrnilo se vino.


    ošle. 7. 'prodati se'. — Bojo sam se malo, danas je bila velika peca, da mi neće proć prasici, al svi su prošli. Izr. bilo
    u propo 'izgubio se'; nek oma u zemlju propanem (ako nije tako) 'zakletva'.
    vidi dalje od prsta prid nosom 'ograničen'; omotat koga oko prsta 'zaluditi koga'; gledat kome kroz prste 'biti popust

    ćemo uzorat još onaj jedan Ianac i onda sijat. Izr. Nije u prvoj mladosti 'poodmakao u godinama (iron.)'. ~ korak 'na po
    ati'; ~ od bisa (zavisti, zlobe) 'kaže se kad se hoće da istakne visoki stepen kakvog osećanja'.
    ovremeno sitnila meso i punila kobasice)'. — iđi, Lovro, pa donesi od bać Bože pušku za diven(i)ce, pa ćemo sutra

    iti drugome nešto svoje'. — Šta mu ne puštiš da on jaši tog konja, kad toliko želi. Izr. ne ~ glasa 'ne pisnut
    o'; trnovit ~ 'mučan život'; za putom bit 'neposredno pred polazak'; pitan s puta ne salazi 'ko pita ne skita'.

    ist ~ duga ljubav 'jasni materijalni odnosi'.


    ce i ostavila ga.
    povezanost vlakana'. — Deranu su se čakčire razvukle na obadva kolina. 2. 'potrajati duže vreme'. — Ovaj mi se misec tako razv
    četku, odmah raščistiti'; reci mi s kim se družiš, pa ću ti kazat ko si.

    kne 'ne haje ni za šta'; podvit ~ 'podvući se'; ~ nakrste 'umaći'; metnit soli na ~ (šalj.) 'uzaludno se truditi'; stat kome na ~ 'dosko
    me, uhvate se pod ruku i jedan drugog naizmenično podižu u vis i spuštaju dole)'. — Ti si težak meni za roljku.
    dignit ruku na koga 'fizički napasti; ubiti'; dignit ruku na se 'pokušati (ili izvršiti) samoubistvo'; držat uzde u svoji
    vu 'oprostiti'. ~ se. — Skinio sam se u mraku i lego.

    e hvali se unapred'; skočila mu cina 'porastao ugled'; ~ iz kože zbog nečega 'razbesneti se'; ~ sam sebi u usta 'doći sam sa sobom
    '. — Toliko se svita jutros skupilo na genciji, svi oće ajzlibanom u varoš, kad je Mavo vrime. 2. 'spremiti se za brz
    njiti se, ublažiti se (o kakvom bolu, osećanju i sl.)'. — Rekla mi je da se probadanje u prsima smirilo i onda je zaspala.
    da bižimo od kuće.
    m je kazo da se i vi spremate, vi nećete ić nikud. 2. 'radeći na čemu pripremiti se za obavljanje kakvoga posla, obuč
    rlo plašljiv čovek'; iz sveg srca 'snažno'; naštesrce 'na prazan želudac'; sašlo mu ~ u pete 'uplašio se'; puno mi ~ 'isp

    evojka uda za voljenog momka'; ima više sriće neg pameti 'kad je uspeh nastao iz povoljne situacije, a ne na osnovu sposobnosti
    'od iznenađenja ili straha'; ~ na po puta 'ne uraditi nešto do kraja'; ~ na svoje noge 'osamostaliti se'; ~ na čiju stranu
    ja usput? 4. a. 'odrasti'. — Šta se vi brinete o ženidbi, još će tušta vrimena proć dok vaš deran ne stigne do pravog momka. b. 'do

    oji. 7. 'nalaziti se na određenom mestu (o Suncu, Mesecu, zvezdama)'. — Nemoj da mi lažeš da si uranio, kad sam te vidio da si i
    '; suvog grla bit 'biti jako žedan'; ~ zlato 1. 'neko, nešto od najveće vrednosti'. 2. 'naziv od milošte (momka, devojke, roditelja det
    snovu tkanine)'; atleska — 'teška svila'.
    ćnost'; okrenio mi se cio ~ 'neprijatno sam se iznenadio'; otić na drugi — 'umreti'; smak svita 'propast zemaljske
    ško tebi kad baćo dođu kući, očeš fasovat, monče! teško je rastavit nokat od mesa, 'svoj svom teži'; teško onom na

    č. 8. 'nemiran (o snu)'. — Noćos sam tako nemirno spavala, mučio me je niki težak san. 9. (samo u ž. rodu)
    ži na lancima. 6. 'živeti na određeni način'. — Ona je uvik tirala modu, zato se i atar pomalo smanjiva. 7. 'podsticat
    o ne nasloniš na rame, puška se trgne pa mož vilicu da slomije.
    om'. — Ja ću punit, a ti ubi ako možeš. Izr. Bog te (ga, vas) ubio! u kletvi: 'neka da Bog da nestaneš'; jednim udarc
    diigo suzdržavali, al onda su najdared tako udarili u plač i žalenje' da smo se svi gušili u suzama. b. 's apetitom jesti ili piti'. — D
    nema'dovoijno'; otvorit ~ 'progovoriti'; otet rič iz ~ 'reći iznenada'; prst na ~ 'treba ćutati'; puna su mu ~ (koga, čega
    divana o(d) tog. 4. 'ispitujući saznati'. — Ko je utvrdio da je baš Tuna krao kokoške? — Žandari su to utvrdili kad su ga uvatili.

    e se on friško, kad voli taj poso. 2. 'vozeći se prispeti, stići kuda'. — Uvezlo se, borme, sve ž'ito a sad samo čekamo mašinu pa

    mišljeno'; jedno drugom do uveta 'kad su se deca često rađala, pa je mala razlika među njima'; magareće uši 'zavrnuti listovi knjig
    je znat samo kad se i kako uvuko?1 — izgleda da nam se uvuko miš u špajc. 2. 'skloniti se, povući se'. — Jedva smo do

    o'; ni uzmi ni podaj 'bezličan'; uzmi vraga brez blaga, pa plači dok si živ! ~ se 1. a. 'uhvatiti jedno drugo za ruku'. 2. uz povr. 'skl
    , nepažljivo rukovati opasnim stvarima'; nema dima brez vatre 'sve ima svoj uzrok'; padat u vatru 'razgnev
    dušan prema nekom srodniku'; luk i ~ 'nešto bezvredno'; tušta će vođe proteć 'mnogo vremena';, pitka ~ 'voda za pić

    čemu)'; ~ tuđu brigu 'mešati se u tuđe posiove'. ~ se 1. 'biti evidentiran, uknjižen'. — Ne vodlm se ja ode, ni
    e volje 'nerado, pod moranjem'; uvuć se kome u volju 'dopasti se, dodvoriti se'; uz najbolju volju 'i pored želje (ne m
    joj igri mice (v.). 9. 'uvlačiti dimove pušeći'. — Većma vuči na tu lulu, ako oćeš da se duvan zapali 10. 'privlačiti

    i posli na misto, mora se zabacit.


    adržala na nogama.
    ta i zato smo tušta vrimena izgubili ni za šta.
    aglilo u glavi.

    , sasvim lipo zameću. 6. 'zabacivati, zaplitati'. — Zategni bolje štrangu, jel onaj ždribac čim je labavo, zameće nog
    ist, p onda možeš ić. 7. 'tvrdoglavo ostati pri svome mišljenju, zainatiti (se)'. — Svi kažu da je momak tog dana bi
    zaplest. 4. 'spotaći se, saplesti se, zapeti (za nešto)'. — Zaplela sam se u tu vašu štrangu.
    e creva, tvrdu stolicu'. — Naš Stipa je Iežeći bolesnik i zato mu se stolica morala zatvorit. Izr. ~ nekome usta 'ućutkati'; ~ o
    ega me je najdared zavio trbuv. ~ se svr. 'umotati se, uviti se, obaviti se'. — Zavila si se u pokrovac pa još drćeš!? Izr. Zavit se u
    je je svoju zemlju orat, neg na tuđoj novce brojat!
    mnogo ima toga, ne može se sve izređati'; radi kako (šta) znaš 'ne mogu ti pomoći'; ne zna di mu je glava 'zbunjen'; ne zna se ni k
    e'; živi inventar 'živa stoka'; živi pisak 'pesak vejavac'; i ja sam ~ čovik 'i ja imam potrebu kao drugi ljudi'; ni za živu glavu 'nipo
    i kao majstor; 5. Budža; „ono“ bezobrazno što „Marijan ima“, kao i sav muški svet
    smi: „Škripi đeram, ko je na bunaru !?“

    eret, taman maaaalko teži od prazni šavolj il' vedre. E, tu ide šta oćeš i šta imaš (komadi starog gvožđeta, kamenja i štogod slič
    ć bidne brezobrazno. To se zove intima. Što se stariji tiče, to radidu i oni, ali ćutu o tome i pravidu se da to ne radidu. A radidu...
    poda, a ljudi k`o ljudi opet svašta divane na šoru. Onomad, gle čuda, jedan od naše opštinske gospode prolazeći dobaci, iz b
    aš: „I šta kažeš, kolko ide u iljadu !?“ . Često se dobije odgovor: „Mani me moji muka !“ Ustvari to je situacija kada se ima: malo para, a mno
    nkretna. "Balade Petrice Kerempuha" međutim, napisane zimi 1935-36, štampale su se jula 1936. u Domžalama kraj Ljubljan
    ćarac na to kaže: „Dok mog diku po skupštini viju, ja u pomoć pozvala komšiju !“ ; politikant-prevrtljivac, smutljivac; mindže
    tvrditi isto što i utvrđivati, onda se spomenuti stih može shvatiti tako da Dubrovnik pravdom utvrđuje državu i svoje saveznike i pomaga
    ći'. — Da se nisam bacio u dno kola, grana bi mi otkinua glavu. 3. 'latiti se, prihvatiti se.' — Kad su se nji
    ri (v) 'izložen kritici'; ~ u sosu 'zapasti u nevolju'; ne ~ ko što triba 'biti bolestan'; bilo kako bilo 'svejedno'; bilo pa prošlo 'svršeno
    ći nešto nemoguće ili uobraziti takvo ostvarenje). Daj bože zdravlja (nada, vera u moguće). Ne triba ni Bogu ni
    radu stvorio. Na pravdi Boga (ni za šta). Na si'lu Boga (silom). Ne da ni Bogu tamjana (tvrdica). Skidat b
    đe na tablu računat.
    gi ~ postat 'sasvim se izmeniti'; nikaki ~ 'nečovek'; živom čoviku nikad dosta!
    ko ~ 'posve jasno'; jednog lipog dana 'jednom zgodom'; krast Bogu dane 'lenčariti'; dani su mu izbrojani 'blizu je smrt'; ne pro

    ov 'blagosloviti'; ~ pristanak 'pristati'; ~ maglu 'pobeći'; ~ slobodu 'osloboditi'; ~ glasa o sebi 'javiti se'; ~ glavu (ruku, život) 'jam
    etri u vis 'izležavati se'. ~ se 'ustati, podići se'. — Digo se i izašo brez: zbogom. 2. 'oporaviti se, ozdraviti, kretati se (posle bolesti
    obivat. — Ni ja ne dobijam, al zato moram davat.
    'dogoditi se, zbiti se'. — Samo još jedno dvi nedilje da ne dođe kaka ampa. Izr. ~ do gustog 'jako se zaoštrit stanje'; ~ do ri
    že ko kera... 8. 'ceniti, smatrati'. — Ivan je taki, zdravo drži do sebe. 9. 'misliti, verovati'. — Svi smo držali, da će ena izvu
    duše 'bez griže savesti'; ne dat kome dušom danit 'bez prekida ga goniti'; poznavat koga u dušu 'intimno ga znati'.
    đe ko muva brez glave 'bez ikakvog reda, smušeno'; ~ pada 'gine se'; glavom kro(z) zid 'kad nešto nije moguć
    ne trpeti, ne mariti'; ~ pravo u oči 'ne stideti se'; rado — 'voleti'; ~ s visine 'prezirati'; ko što sad tebe gledam 'svojim o
    čovik u godinama 'stariji čovek'.
    d vama da kažem. 10. 'navršiti se, proteći'. ~ ima tom više od godine, da se nismo vid(i)li. 11. 'stupati s kim u seksualne odnose'.
    , doznati se'; ~ na nos 'dozlogrditi'; ~ čerez (rad) sebe 'obaviti nuždu'; ~ za rukom 'uspeti'; ~ napolje 'obaviti nuždu'.
    ći,—u šumi'. — Izgubio se ko magarac u magli.
    govorim (od straha, uzbuđenja)'; ~ mož gore posić nego sablja! ~ prigrizo dabogda! 'zato što je nešto neprijatno re
    čuvat 'spasti sebe ne brinući za druge'; tiče se čije kože 'tiče se koga'; kurjak u ovčijoj koži 'rđav čovek, pod maskom'.
    ica'; omastit ruke krvlju 'biti ubica'.
    dva lica 'dvoličnost'; u znoju svoga lica 'sopstvenim radom'; u ~ reć 'neposredno, u oči'.
    šalit; nošalji ludog u vojsku, pa sidi i plači. Ko se ~ rodi, ~ i umre! Mlado ludo, a staro nema pameti!
    utkane šare u svili'.
    esto vršenja službe' srce mu je na mistu 'zadovoljan je'; nezvanom gostu je ~ za vrati!
    triba malo, oma se naduvaš ko pućak.
    edl. — Vrime je da i ti uzmeš u ruke, dosta sam radio namisto tebe. 2. pril. — Namisto da se sklonila od kiše, ona je trčala na salaš, pa je po
    ešto neodređeno, nejasno; pod jednim nebom 'u istoj zemlji'; 'skidat sve bogove s neba 'nekontrolisano psovati'; s n
    čvrstim nogama 'biti siguran'; noge ga izdaju 'iznemogao je'; nogu prid nogu 'polagano ići' (zbog slabosti);

    ne vidit dalje od nosa 'biti ograničen'; obisit ~ 'snužditi se'; padat na nos 'suviše se zamarati radom'; nije vridan ni ~ da otare 'glup

    . 'imati kakav strani predmet u telu; trajnije osećati što'. — Nosio je komad šrapnela u butini cilog života. 9. 'imati
    o 'obratiti pažnju, svideti se'; iđi kud te oči vode 'idi kuda znaš'; izdale ga oči 'oslabio mu vid'; u četri oka 'nasamo, bez tre
    zr. ~ brimena 'poroditi se'.
    a sam i ostavila na stocu papuče, a tribala sam i(h) odnet
    — Našo si di ćeš se otegnit, baš na klupu di triba ljudi da sidnu 5. v. 'otegnit (4)'. — Nikad se ne zna kad će ko da se

    kako mu se konj „Lisac" oteo i da ga nije mogao zaustaviti do kuće'; oto se, pa je sad sam svoj Janoš 'oteo se ispod
    . otvorile mu se oči 'uvideo kako stvari stoje'; otvorilo se nebo 'pljusnula je kiša'.
    e'; ~ u glavu 'saberi se'; vrana mu je ~ popila 'ne misli normalno'; pameti ni za krajcaru 'lud'.
    dno; — Nema mu para. 6. 'mala količina čega, nekoliko'. — Šta samuzo, samo par kolača, a vi me ružite da ću sve izist.
    se'. — U to vrime je palo i rođenje trećeg diteta. 7. 'biti kriv zbog čega'. — Ako se čuje da si i ti bio tamo, mož i n
    mi je dim peko oči. 7. 'zadavati fizički bol (o rani i sl.).' — Svi su žurili, pa sam i ja držo korak š njima, a žulj me peko da bi mo
    ć ć često mokriti'.
    odvedite dicu u avliju, da se ne petljaje furtom tu oko nas.
    e i vi pisali za Rim? — Nismo, skup nam je put.
    ću te posu za zdravlje 'pretnja osvetom'.
    da se seti odgovarajuće reči'.
    lju, pa sam moro podignit ništa novca u bangu. Izr. ~ ruku na sebe 'izvršiti samoubistvo'. ~ se 1. 'pojaviti se nad horizontom, iza
    m po nogama. b. 'snaći, zadesiti'. — Znam za nesriću koj'a je pogodila vašu obitelj. 6. 'učiniti pogodbu, utvrditi cenu'. — S trojic
    nije poletio visoko u nebo. 4. 'otkimivši se od čega pasti na zemlju, sručiti se'. — Kola malo vagnu na jednu stranu, štranga popušti i snoplje
    a ga je sad popuštilo.
    Izr. ~ na glavu 'učiniti sve što je moguće da bi se nešto sprečilo'. — Možeš se derat koliko oćeš, ravno da se na'glavu, postaviš,
    se'. ~ se 'poći natrag, povući'. — Manda otvori vrata, pogleda unutra i friško se povuče, ko da se od koga uplašila.
    na drugoga'. — Kad smo se vrepčau, Grgo je razbio pendžer, a sad bi tio da na nas pribaci krivicu. 8. 'preneti, upraviti na što drugo (razgov
    makar je već prišo sto godina. 6. 'minuti, proći (o vremenu, pojavama, događajima)'. — Samo što j'e prišla ponoć, mi smo kreni
    bilo pa prošlo 'nema smisla spominjati'; kako prošo da prošo 'bilo šta bilo'; prošlo kroz giavu 'sinuti'; ~ kro
    'biti popustljiv prema kome'; ~ božji 'sticaj okolnosti koji je sudbonosan za čiji život'; stavit ~ na čelo 'zamisliti se'; stavit ~ na u

    a (iron.)'. ~ korak 'na početku od svih'; u prvom redu 'pre svega'; u prvo vrime 'u početku čega'; prvi se štenci u vod
    ćemo sutra pravit disnotor. Izr. Bit ko zapeta ~ 'biti spreman za što'; bit pod puškom 'služiti vojsku'; nosit ~ 'biti vojnik'; prazne

    sa 'ne pisnuti'; ~ koga neka ga voda nosi 'napustiti svaku brigu o kome'; ~ korake 'početi brže hodati'; ~ uzde 'napus
    Ovaj mi se misec tako razvuko, ni sama ne znam zašto.
    ti'; stat kome na ~ 'doskočiti kome'.
    uzde u svojim rukama 'gazdovati, upravljati'; imat zlatne ruke 'biti vešt radeći rukama'; imat pune ruke posla 'biti zauzet poslcm';
    ći sam sa sobom u protivrečnost'; u vatru i vodu ~ za koga 'sve žrtvovat za nekoga'.
    iti se za brzi, nagli odlazak'. — Još smo svi sidili oko astala za večerom, a on se najdared skupio i brez zbogom oč
    onda je zaspala.
    a posla, obučiti se'. — Dobro se spremio i položio je za gvožđarskog kalfu.
    uno mi ~ 'ispunjen sam zadovoljstvom'; rana na srcu 'velika nesreća'; ruku na ~ 'iskreno, otvoreno'; sad mi je ~ na m

    ne na osnovu sposobnosti'; ko rano rani dvi sriće grabi (posl.); di je srića tu se i pućka oteli; nema sriće brez trunja, ni žalosti ko
    čiju stranu 'opredeliti se za koga'; to je da ti pamet stane 'neshvatljivo'.
    do pravog momka. b. 'dozreti'. — Jedva sam dočekala da stignu prve trišnje. 5. 'moći učiniti, izvršiti u pravo vrem

    io, kad sam te vidio da si išo kad je sunce već visoko stojalo. 8. 'nalaziti se u kakvom nepromenjenom stanju'. — Već
    mka, devojke, roditelja detetu i sl.)'; suva pogača (v. pogača).
    t zemaljske kugle i svega na njoj'; široki — 'ogromno zemaljsko prostranstvo'; — ćuti ko da ni'kom jezik u ustima
    ko onom na koga pistom pokazivaje! teško kurjaku za kojim kerovi ne laju!

    o u ž. rodu) 'u drugom stanju, bremenita (o ženi)'. ~ ima tome već dva miseca da je Teza teška. Izr. bit teške ruke, im
    7. 'podsticati na nešto, dražiti'. — Ne podnosim pivo, oma me tira napolje. Izr. ~ kera 'bećarski živeti'; ~ mak na konac 'cepidla
    ednim udarcom ~1 dvi muve 'u isti mah obaviti dva posla'. ~ se 1. 'oduzeti sebi život'. — Dida Piko su se ubili. 2. 'jako se udariti
    apetitom jesti ili piti'. — Dobro ste osolili pečenje, sad kad udarimo u vino, biće pisme do zbre. 7. 'krenuti, poći unekom pravcu'.
    čega) 'pohvalno govori'; skakat sam sebi u ~ 'raditi nešto protiv samoga sebe'; mećat kome rići u ~ 'naturati svoje mišljenj
    utvrdili kad su ga uvatili.

    čekamo mašinu pa da vršemo.

    e uši 'zavrnuti listovi knjige'; kroz jedno ~ uđe kroz drugo izađe 'olako uzimati, brzo zaboravljati'; naćulit uši 'podić
    . — Jedva smo dočekali lipo vrime pa da bidnemo napolju, a ti si se sad uvuko u sobu. Izr. ~ kome pod kožu 'dodvoriti se'; ~ u se

    o za ruku'. 2. uz povr. 'sklopiti brak, venčati se'. — Mara i Loko su se uzeli. 3. 'paralizovati se'- — Osto je posli bolesti bogalj, uz
    atru 'razgneviti se, razjariti se'; sasut na koga vatru 'napasti ga oštrim rečima'; skočit za nekoga u vatru i vodu 'žrtvo
    ~ 'voda za piće'; mutit kome vodu 'stvarati neprilike nekome gde se nije nadao'; privest koga žednog priko vode 'ob

    se ja ode, nisam se još prijavio. 2. 'tražiti bika, pariti se (o kravi)'. — Krava je zdrava, al ne znam zašto se j'oš ne vodi.
    d želje (ne mogu)'; ~ božja 'tako je Bog hteo'; od volje ti je ko Šokcu post 'radi kako hoćeš'.
    čiti, primamljivati'. — Lako je sad kazat "da nije išo", al njega je štogod tamo vuklo. 11. 'raditi teško, naporno, mu
    će nogu. ~ se 'stvarati klicu, zametati'. — Al se lipo zameću kuruzi.
    bio u varoši, a ti zapo na njeg: lopov pa Iopov! Izr.~ za oko 'dopasti se', ~ iz petni žila 'upotrebiti svu sna
    ćutkati'; ~ oči 'umreti', 'praviti se nevešt'; ~ dućan (podrug.) 'zakopčati šlic na čakširama'; 'upozoriti žensko dete da sastav
    ćeš!? Izr. Zavit se u crno 'pasti u duboku žalost'.
    a 'zbunjen'; ne zna se ni ko pije ni ko plaća 'nered, haos'; zna na čem svit stoji, na čem se svit okreće 'lukav, iskusan'; zna izvu
    udi'; ni za živu glavu 'nipošto'.
    nja i štogod slično) taman toliko da bide malko teža od pune vedre ili šavolja. I ondak vadiš vode kad oćeš i kolko oćeš. Nekad je svaka ku
    o ne radidu. A radidu...
    i dobaci, iz besne limuzine, kroz aftomacki pendžer, društvu na klupi: „Šta je gologuzio opet nešto mvđate i kvivite vlast ! ?“ Siroma nezna d
    a se ima: malo para, a mnogo želja.
    a kraj Ljubljane u nakladi Silvestra Škerla, ljubljanskog nakladnika Akademske založbe, više-manje kao krijumčarska rabota.
    , smutljivac; mindžeća politika-pokvarenost i zlonamernost prve vrste
    je saveznike i pomagače, te da nitko nema prava da se na nj rasrdi (B. Klaić)
    Kad su se nji dvojica bacili na vezivanje, nisu mogli oni drugi da skupe snopove iza nji.
    no'; bilo pa prošlo 'svršeno je, neće se više vratiti'; ne bi bilo zgoreg 'dobro bi bilo'; Bili su i oni ispod postelje 'nigde, nikada nisu
    a ni Bogu ni svitu (moralno propao, probisvet). Bože pomozi (želja za uspeh u čemu ili na početku dana). Triput ~ pomaže (uzre
    ca). Skidat bogove s neba (strašno psovati). ~ je spor al je dostižan. Kome ~ tome i svi sveci. Čovik snuje, a ~ određ
    ni 'blizu je smrt'; ne prođe ~ a da... 'svaki dan'; ne zna se šta nosi —, šta noć 'neizvesno je šta će biti'; u po bila dana 'danju'; po jut

    ~ glavu (ruku, život) 'jamčiti za koga'; ~ kruv u ruke 'osposobiti za život'; ~ kotar(i)cu, kome 'odbiti ponudu'; ~ leđ
    ti, kretati se (posle bolesti)'. — Dugo ga je mučila bolest, al je glavno da je uspio da se digne.
    oštrit stanje'; ~ do riči 'steći priliku da govori'; ~ kome glave 'ubiti ga'; ~ na svit 'roditi se'; ~ kome šaka 'biti uhvaće
    će ena izvuć još koju godinu... 10. 'kretati se u određenom pravcu, ne odvajati se od čega'. — Drž se samo dra
    o nije moguće učiniti'; da na glavi dubi 'sve što čini je uzalud'; podić glavu 'osmeliti se'; zavrtit glavu 'zaneti, očarat
    edam 'svojim očima sam video'. ~ se 1. 'gledati (1)'. 2. 'pokazivati uzajamno raspoloženje, odnos'. — Gledaje se ko ma
    kim u seksualne odnose'. — i ti si našo koga ćeš uzet za ženu: kažu da je samo onaj nije imo ko nije tio! Izr. ~ pravo 'biti u pravu
    aviti nuždu'.
    neprijatno rekao za sugovornika'; maternji — 'svoj jezik (za razliku od stranog), jezik zavičaja; na vr jezika mi je 'n
    ovek, pod maskom'.
    na je trčala na salaš, pa je pokisla ko puće. namišat namišam svr. 1. 'staviti mnogošta zajedno, izmešati'. 2. 'mešajući namestiti, podesiti'. —
    psovati'; s neba na zemlju past 'osloboditi se iluzija'; s neba pa u rebra 'iznenada'; uzdizat do neba 'prekomerno hvaliti'.
    og slabosti); od mali noga 'od malena'; podmetnut kome nogu 'načiniti zlo'; poć nogom 'prohodati'; vešt nogama 've

    e vridan ni ~ da otare 'glupan'.

    ta. 9. 'imati kao obeležje, karakteristiku'. — Brat ga je udario kandžijom po licu, pa je nosio bilugu sve do smrti. 10. 'stvarati jaja
    a 'nasamo, bez trećeg lica'; kad dođu vile očima 'kad bude u krajnjoj opasnosti'; kud ona okom, tud on skokom 'poslušan'; kud
    će ko da se otegne. Izr. ~ ko gladna godina 'beskrajno sporo se rešava'.

    teo se ispod roditeljsle vlasti'; oto se pa sere poda se 'osamostalio se i sve naopako radi'.
    ću sve izist.
    i na tebe past krivica. 8. u predloškim izrazima: ~ u nesvist, 'onesvestiti se'; ~ u ropstvo 'biti zarobljen'; ~
    a, a žulj me peko da bi mogo vikat od bola. 8. 'pričinjavati duševne, moralne patnje'. — U tom srcu, svašta sam mu kazala, pa i d
    ti se nad horizontom, izaći (za mesec, sunce)'. — Sunce se već visoko podiglo kad smo krenili sa salaša. 2. 'ustati'.
    , utvrditi cenu'. — S trojicom je razgovaro, a š četvrtim je pogodio vranca. 7. 'uzeti koga za platu da izvrši kakav posao, najmiti'.
    nu, štranga popušti i snoplje poleti na sve strane.
    da se na'glavu, postaviš, ruvo za Božić nećeš dobit.
    praviti na što drugo (razgovor, misli i sl. (fig.))'. — Čim smo joj spomenili švalera, ona oma pribaci divan na drugo. 9. 'učiniti zamerku, prek
    rišla ponoć, mi smo krenili na uža. 7. 'prestati boleti, proći'. — Moram malo leć da me glava priđe. Izr. ~ priko pam
    sinuti'; ~ kroz sito i rešeto 'svašta doživeti'; ~ kraj koga ko pored turskog groblja 'mimoići koga ne obraćajući nikak
    zamisliti se'; stavit ~ na usta 'upozoriti koga da ćuti'; to nije ni na mali ~ 'suviše je malo'; udarit koga po prstima 'spre

    štenci u vodu bacaje 'ne raduj se prvom uspehu'; prvi komšija najbliži rod; prvi Bog pa komšija rod.
    osit ~ 'biti vojnik'; prazne piiške se dvoj(i)ca boje!

    uzde 'napustit vlast'; ~ srcu na volju 'dati potpunu slobodu osećanjima'; ~ suze 'proplakati'; ~ pivcu krv 'mokriti'; ~
    posla 'biti zauzet poslcm'; ispod ruke 'tajno'; ić na ruku 'pomagati'; kaljat ruke 'raditi što nedostojno'; ko rukom odn
    zbogom očo. 3. 'taložeći, nakupiti se u velikoj količini'. — Svudan mu se skupilo salo, već su mu i oči skoro zarasle. 4. 'postati k
    a mistu 'ispunjena mi je želja'; srcu puštit na volju 'prepustiti se svojim željama'; teret mi je pao sa srca 'os

    e brez trunja, ni žalosti koja kraja nema.


    eme'. — Nismo stigli da zavrsimo kamaru, pa se bojim da je od ovog pljuska zakisnilo nam žito. Izr. bož

    stanju'. — Već su tri cure stigle jedna drugu, a sve stoje neudate. Izr. ne zna ni glava di mu stoji 'vrlo zaposlen'; ne
    ik u ustima izraso nije 'strahovlada'; ~ nije stvoren samo za jednog čovika 'na znanje sebičnjacima'.
    eške ruke, imat tešku ruku 'imati jak udarac rukom'; glava mi je teška 'boli me glava'; srićan koliko je ~ 'veoma sreć
    ~ mak na konac 'cepidlačiti'; ~ u laž (nekoga) 'dokazati da ne govori istinu'; ~ svoje 'raditi po svome'. ~ se 1. 'sporiti se, parni
    se ubili. 2. 'jako se udariti, ozlediti se'. — Nemoj da zaspeš i padneš s kola, možeš se ubit. 3. 'mnogo se truditi oko č
    ći unekom pravcu'. — Najbolje ćeš naći njegov salaš ako oma iza našeg salaša udariš priko njiva. 8. 'početi padati; snažno
    u ~ 'naturati svoje mišljenje'; što mu na ~ dođe 'ne birajući reči'; ~ ko pusta 'nekontrolisano, suvišno pričanje'.
    lit uši 'podići uvis (kod životinja da se bolje čuje)'; punit kome uši 'svašta napričati'; ne virovat svojim ušima 'biti iznena
    kožu 'dodvoriti se'; ~ u sebe 'odvojiti se od ljudi (najćešćezbognepoverenja)'.

    o je posli bolesti bogalj, uzele su mu se obadve noge.


    vodu 'žrtvovati se za koga'; vadit za koga kestenje iz vatre 'izvrgavati se opasnosti za drugoga'; živa ~ 'živahan, vatren
    iko vode 'obmanuti, prevariti koga'; tija ~ brig roni 'upornim radom savladavaju se i najveće poteškoće'; u mutnoj vodiiovit 'koris

    se j'oš ne vodi.
    i teško, naporno, mučiti se'. — Ostala je sama i vukla dok je mogla ... dok je bolest nije svalila. Izr. ~ bolest, 'biti bolestan'; ~ na
    ebiti svu snagu (da se što postigne)'. ~ ko sivonja (magarac) 'na silu'; bit ko zapeta puška 'uvek spreman na akciju'. ~ se 'zaka
    oriti žensko dete da sastavi raskrečene noge i da se pokrije'. ~ se 1. 'ostati u sobi, u stanu zaključavši vrata'. — Mali Ivan se zatv
    ukav, iskusan'; zna izvuć rokvu 'doskočiti, našaliti se'; ne ~ za miru 'neumeren'; ne ~ za ođmor 'stalno raditi'; ne ~ ni a
    ćeš. Nekad je svaka kuća imala đeram, iz kog se pojila stoka, prao veš i sl
    ite vlast ! ?“ Siroma nezna da izgovori slovo r, ali t
    rska rabota. Pod bojkotom štampe i nakladnika, zabranjivan i plijenjen godinama, autor "Balada",
    ostelje 'nigde, nikada nisu putovali izvan mesta'; biće, biće 'da, možda, verovatno'; Biće ko na Božić
    a). Triput ~ pomaže (uzrečica da tri put treba okušati sreću). Da ~ da (nešto pozitivno «i negativno da se ostvari). O
    uje, a ~ određuje. Ko se čuva i ~ ga čuva. ~ ne bije batinom! ~ nije nagal, al je dostižan. ~ nije Mate, s Bot,om niko nije pravio ko
    po bila dana 'danju'; po jutru se ~ poznaje 'ispočetka se vidi šta će biti'; poslidnji ~ 'kraj života'; pod stare dane 'u st

    nudu'; ~ leđa, petama vitra 'pobeći'; ~ lekciju kome 'naučiti ga pameti'; ~ na znanje 'saopštiti'; ~ nogu 'izbaciti k
    'biti uhvaćen'; ~ sebi 'osvestiti se'; ~ na pamet, na um 'setiti se'; ~ na noge (kome) 'moliti'; ~ na san 'usniti'; ~ na
    Drž se samo dračove šume, ona ćete odvest baš do šumarove kuće. 11. (o vremenu) trajati, ne prolaziti'. — Davno je vako dugo dr
    čarati'; igrat se glavom 'dovoditi sebe u opasnost'; izbit iz glave 'učiniti da se zaboravi'; izvuć živu glavu 'ostati živ'; imat b
    ledaje se ko mačka i miš. 3. a. 'voleti se'. Miško i Marica se već odavno gledaje. b. 'slagati se'. — Tribalo bi da se gleda
    o! Izr. ~ pravo 'biti u pravu; ~ usta ko pećna vrata 'alapača'. ~ š njim više posla nego Rudić s Kunbajom! (baron Rudić
    zika mi je 'ne mogu da se setim (ali znam dobro)'; nemat dlake najeziku 'govoriti otvoreno, u oči'; omaklo mu se s jezika 'slu
    šajući namestiti, podesiti'. — Kad je on dilio k
    omerno hvaliti'.
    nogama 'vešto plesati'; protegnit noge 'razmrdati se posle dugog sedenja'; put pod noge 'krenuti, poći'; spast s nogu 'malaksati'; s

    do smrti. 10. 'stvarati jaja u telu i oslobađati se njih': jaja '(o pticama)'. 11. 'donositi kakvu vrednost kao poklon, miraz i sl
    skokom 'poslušan'; kud će suza nego na oko 'svoj svome u nevolji'; mrak mu pao na oči 'obnevideo od besa';
    arobljen'; ~ u zaborav 'zaboraviti'; ~ u vatru 'oduševiti se; razbesneti se'; Izr. ko da je s badnja pao 'ni o čemu pojma nema'; nec
    ašta sam mu kazala, pa i da je lopov, a posli me je ta rič zdravo pekla. Izr. Čekat pečene ševe iz neba 'da se dobij
    a. 2. 'ustati'. — Ante se podigne od astala, a za njim svi skoče ko na komandu. 3. 'postati veći, porasti'. — Lipo su vam se jabuke
    vrši kakav posao, najmiti'. — Baćo su pogodili pet nadničara za branje kuruza. Izr. ~ kome žicu 'učiniti nekome ono što skriveno
    go. 9. 'učiniti zamerku, prekoriti koga zbog čega, prigovo
    ~ priko pameti 'što zamisliti'; ~ u krv 'postati navika'; ~ na koga 'postati nečije vlasništvo'.
    ći nikakvu pažnju'; ~ dobro 'imati uspeha'; ~ na miru 'biti pošteđen'; ~ ko rano moja 'nemati uspeha'; ~ ko rane trišnje 'im
    o prstima 'sprečiti koga da nešto uradi'; u prste 'savršeno do sitnica'; prida mnom ne mož lagat, jel ga ja znam u pr
    v 'mokriti'; ~ piskove 'zaplakati'. ~ se 'prestati igrati izašavši iz kola, napustiti kolo'. — Štogod se uvridila na
    rukom odnešeno 'brzo je prošlo (o bolesti)'; ljubim ruke 'pozdrav dece i mlađih starijima'; dobit na ruke 'primiti čisto'; bit
    skoro zarasle. 4. 'postati kraći i uži (o tkanini)'. — Skupila se u pranju. 5. 'radom steći'. — Lipo su se skupili, al su i pošte
    o sa srca 'oslobodio se velike brige'; teška srca (pristati na što) 'nerado'.
    ito. Izr. božja te kletva stigla! suza te moja stigla! 'teška kletva'; di stigne 'na svakom mestu'.

    aposlen'; ne mož ~ na nogama 'slab je od bolesti'. 2. 'sasvim je pijan'; ~ brez riči, ~ ko kip, ~ ukopan, ~ ko skamenjen 'biti jako za
    ~ 'veoma srećan'; ~ ko top 'o nepokretnim ljudima (šalj.)'; s teškim srcom 'bezvoljno, nerado'; teško nogama pod ludom glavom (v
    se 1. 'sporiti se, parničiti se, suditi se'. — Kako njim nije sramota, dva rođena brata i već tri godine se tiraje sudom. 2. 'pariti s
    truditi oko čega (fig.)'. —-Joško se ubi svirajuć, a ona nikako da se uvati u kolo i da zaigra.
    četi padati; snažno grunuti (o vetru, mećavi)'. — Sve je bilo dobro dok kiša nije udarila. 9. 'izazvati povremene promene
    ušima 'biti iznenađen'; ni uvom maknit 'ne hajati'; niko te nije po ušima šibo (tuko) 'nepotrebno se istrčava'; otvorit
    'živahan, vatren čovek'; ~ i voda su dobre sluge, al zle gazde!
    ; u mutnoj vodiiovit 'koristiti se nesređenim prilikama'; ušla mu ~ u uši 'uobrazio se zbog slave'; ko u rešetu ~ 'nepouzdan'; mrišl
    olest, 'biti bolestan'; ~ na svoju stranu, za sebe 'biti sebičan, gledati svoj interes'; ~ za jezik (koga) 'navoditi
    na akciju'. ~ se 'zakačiti se za što'. — Zapela sam se za vaše tarabe i pokidala keceljac.
    rata'. — Mali Ivan se zatvorio u špaj'c. 2. 'povući se u sebe'. — Prvo se odvojila od svoji, a posli se sasvim zatv
    aditi'; ne ~ ni a đa kaže 'ne zna ništa'; neće da zna za nju 'ne mari za nju, ne tiče ga se'; ni broja se ne zna 'vrlo mnogo'; to
    e ostvari). Oprosti Bože (da ne uzme u greh). Krade Bogu dan
    Bot,om niko nije pravio kontrak! ~ ne plaća sva
    e dane 'u st
    — Davno je vako dugo držala zi
    vu glavu 'ostati živ'; imat b
    lo bi da se gleda
    ! (baron Rudić, bunjevački sp
    klo mu se s jezika 'slučajno je re
    spast s nogu 'malaksati'; stat

    o poklon, miraz i sl
    emu pojma nema'; nec
    — Lipo su vam se jabuke podigle. 4.
    nekome ono što skriveno želi'; ~ u
    '; ~ ko rane trišnje 'im
    ke 'primiti čisto'; bit
    kupili, al su i pošte
    ko skamenjen 'biti jako zap
    ama pod ludom glavom (v. izr. glava);
    tiraje sudom. 2. 'pariti s
    vati povremene promene u
    ava'; otvorit
    ešetu ~ 'nepouzdan'; mrišljav
    a 'vrlo mnogo'; to

    You might also like