014 Metalni Mostovi

METALNI MOSTOVI
1 Uvod
U 230 godina što je proteklo od izgradnje prvoga metalnog
mosta, Coalbrookdale u Engleskoj (1779, slika 1), metalni
su mostovi prešli golem razvojni put.
Slika 1: Most preko Severna kod Coalbrookdalea u Engleskoj, 1775 - 1779

Složeni, a nerijetko i teški sklopovi iz prvog razdoblja ustupili
su mjesto pojednostavnjenim i nadasve lakim oblicima. 1
1 Uvod
Nekoliko je čimbenika omogućilo ovaj razvitak:
y razvitak proizvodnje željeza i prerađevina – ljeveno je
željezo postupno ustupilo mjesto čeliku visoke čvrstoće,
y razvitak postupaka spajanja dijelova – zakovice su nestale,
a njihovo su mjesto preuzeli vijci visoke čvrstoće i
zavarivanje,
y razvitak postupaka izradbe i sklapanja,
y pojava i razumna primjena armiranog betona spregnuta s
čelikom,
y usavršavanje proračunskih postupaka i osobito razvitak
računalne tehnike,
y bolje poznavanje sigurnosti sklopova – osobito graničnih
stanja nosivosti i stabilnosti.
U zadnje vrijeme čelični sklopovi osvajaju nova područja
primjene i utječu na dokidanje uvriježenih rasponskih
granica isplativosti građenja čeličnih mostova.
2
1 Uvod
Glavne su prednosti metalnih sklopova:
y izvrstan omjer prostorne težine i čvrstoće,
y opća brzina izvedbe, što utječe na gospodarnost,
y glavnina radova izvodi se u tvornici, što jamči višu kakvoću,
y visoka točnost izmjera sklopa,
y razmjerno visoka trajnost, što se postiže obnovljivom
zaštitom od korozije,
y mogućnost naknadne zamjene dijelova,
y mogućnost prilagodbe sklopa za novu uporabu,
y mogućnost skladna oblikovanja sklopa, pri čemu uloga
pojedinih dijelova jasno dolazi do izražaja.
Treba spomenuti i nedostatke:
y razmjerno visoka cijena i
y razmjerno visoki troškovi uzdržavanja.
3
1 Uvod
Razmjerno niska cijena čelika kao gradiva i sve viša cijena radne
snage nagnale su inženjere na pojednostavnjivanje oblika
sklopova u smjeru sve češće primjene spregnutih nosača.
Pri tomu se najčešće rabe samo dva glavna čelična nosača
presjeka I gdje god je to moguće.
Ova se primjena proteže i na ukrutne sklopove ovješenih
mostova.
Naravno, u tlocrtno zakrivljenih mostova napregnutih torzijom i
u mostova velika raspona moraju se rabiti sandučasti
sklopovi.
Valja reći nekoliko riječi o nazivu ovih mostova. Naziv

metalni mostovi rabi se ne samo iz obzira prema činjenici
da se tu i tamo izvede i pokoji aluminijski most, nego i zbog
toga što su prvi metalni mostovi bili od ljevenog željeza.
4
1 Uvod
Ipak, budući da se u Hrvatskoj od metalnih mostova grade
samo čelični, u sljedećem ćemo izlaganju rabiti naziv čelični
mostovi.
Veliki su se inženjeri često bavili pitanjem granica isplativosti
građenja betonskih i čeličnih sklopova.
Tako je Fritz Leonhardt krajem ‘70.-ih godina predvidio kao
granični raspon ovješenog mosta s betonskim ukrutnim
sklopom:
y 700 m (za cestovne mostove) i
y 500 m (za željezničke mostove).
Već je ‘90.-ih godina dosegnut raspon 530 m – cestovni most
Skarnsundet u Norveškoj.
Ovo svjedoči o brzini razvitka postupaka građenja velikih
mostova.
* * * * *
5
1 Uvod
U metalnih se mostova rabe potpuno jednaki nosivi sklopovi
kao i u betonskih:
y gredni,
y okvirni,
y lučni,
y ovješeni i
y viseći.
Gredni se pak sklopovi dijele na:
y slobodno poduprte grede,
y slobodno poduprte grede u nizu (više se ne rabe),
y grede s prijepustima,
y gerberove grede (više se ne rabe),
y protežne (kontinuirane) grede.
6
1 Uvod
Okvirni se sklopovi dijele na:
y trozglobne,
y dvozglobne,
y dvozglobne okvire s kratkim bočnim poljima,
y upete okvire,
y protežne okvire i
y razupore.
Lučni se pak dijele na:
y trozglobne,
y dvozglobne,
y upete,
y vitke lukove s krutom gredom gore,
y vitke lukove s krutom gredom dolje (Langerove grede),
y dvozglobne lukove sa zategom i
y lukove s kosim vješaljkama.
7
1 Uvod
Ovješeni se sklopovi dijele s obzirom na raspored vješaljaka:
y Sa zrakastim rasporedom vješaljaka,
y S usporednim vješaljkama (harfasti raspored) i
y S mahaljkastim (lepezastim) rasporedom vješaljaka.
Viseći se sklopovi dijele po načinu sidrenja glavnog nosivog
užeta:
y Uže usidreno u temelj (sidreni blok) i
y Uže usidreno u ukrutni sklop (samousidrenje).
Još bi jedna podjela bila moguća po vrsti ukrutnoga sklopa:
y rešetkasti,
y ugođeni (engl. streamlined) limeni.
8
2 Dijelovi čeličnoga mosta
Dijelove čeličnoga mosta najbolje je prikazati na primjeru
rešetkastoa željezničkog mosta.
Pri tomu će se pojaviti i dijelovi kojih nema u drugih mostova, a
nedostajat će samo malo dijelova kojih ima drugdje.
Počnimo od uzdužnog rasporeda mosta (slika 2.1).
Slika 2.1: Uzdzužni raspored rešetkastog mosta

Značenja kratica:
PN – poprečni nosač, SUN – sekundarni uzdužni nosač
KS – kočni spreg DVS – donji vjetrovni spreg
NIV – niveleta DRK – donji rub konstrukcije
9
Slijede dvije vodoravne projekcije mosta:
y tlocrt gornjega pojasa i
y tlocrtni presjek iznad razine kolnika (slika 2.2).
pomični ležaj
nepomični ležaj
Slika 2.2: Tlocrt gornjega pojasa i tlocrtni presjek iznad razine kolnika
Ovdje je sve vidljivo.
Valja samo spomenuti da su gornji pojasni štapovi rešetke
ujedno i pojasni štapovi gornjeg vjetrovnoga sprega.
Bočni je spreg na ovoj slici spreg za bočne udarce (vijuganje).
10
Pogledajmo još sve i u popreč-
nom presjeku (slika 2.3).
Pri tomu je nacrtan i čelni okvir
(portal) kako bi se jasnije vi-
dio odnos prema željezničkom
slobodnom otvoru (gabaritu).
To znači da su mjesto štapova
ispune glavnoga rešetkastog
nosača prikazani stupci čelnog
okvira, ali je jasno da se i oni
nalaze tu – suosno sa stupcima.
Slično vrijedi i za štapove gornjeg
vjetrovnoga veza.
Spreg za bočne udarce i donji
vjetrovni spreg predočeni su Slika 2.3: Poprečni presjek željezničkoga
samo u batrljcima. rešetkastog mosta 11
3 Položaj kolnika u poprečnom presjeku
S obzirom na položaj kolnika čelični se mostovi dijele u tri
skupine:
y mostovi s kolnikom gore (pokriveni mostovi),
y mostovi upuštena kolnika (koritasti mostovi) i
y mostovi s kolnikom dolje (zatvoreni mostovi).
Pokriveni mostovi odlikuju se dobrom preglednošću i
činjenicom da im poprečni razmještaj sklopa ne zavisi
od slobodnog otvora prometnice što prelazi preko
mosta.
Stoga su prikladni za autocestovne mostove, pri čemu broj
uzdužnih nosača zavisi od raspoložive visine sklopa.
Ako je broj tih nosača > 2 rasponski se sklop (RS) gradi tako da
uzdužni i poprečni nosači djeluju kao roštilj.
Na slici 3.1 predočeni su tipični poprečni presjeci pokrivenih
mostova. 12
Slika 3.1: tipični poprečni presjeci pokrivenih mostova
U željezničkih mostova teži se iz gospodarskih razloga za što

manjom širinom mosta, nerijetko malo većom od širine
kolosijeka.
Zbog toga je u ovakvih mostova nuždan dokaz stabilnosti na
prevrtanje.
Koritasti se mostovi grade pri malim i srednjim rasponima
onda kada je raspoloživa visina vrlo skučena.
Razlikujemo dva osnovna tipa presjeka (slika 3.2).
13
Rješenje s punostjenim glavnim nosačima (lijeva slika) često se
primjenjuje u željezničkih mostova.
Slika 3.2: Poprečni presjeci mostova s upuštenim kolnikom.

a) punostjeni glavni nosači b) rešetkasti glavni nosači
Međutim, rješenje s rešetkastim glavnim nosačima (desna slika)
primjenjuje se, zbog niza nedostataka (osobito za cestovne
mostove), samo iznimno.
Najvažniji je nedostatak poteškoća sa zajamčenjem stabilnosti
tlačnog pojasa. 14
Zatvorenim se mostovima nazivaju oni mostovi u kojih se
kolnik oslanja na donji pojas, a moguće je izvesti i gornji
vjetrovni spreg (slika 3.3).
Slika 3.3: Zatvoreni presjeci mostova s rešetkastim GN.

a) cestovni most b) željeznički most
U ovom se slučaju poprečni raspored prilagođuje zadanomu
slobodnom otvoru prometnice što prelazi preko mosta.
Međutim, pri većim rasponima željezničkih mostova širina može
biti i veća od one što ju nameće slobodni otvor – određuje ju
gornji vjetrovni spreg (šgvs = l /20). 15
4 Vrsti nosača metalnih mostova
Glavni nosači metalnih mostova svode se na dvije vrsti:
y punostjeni (limeni) i
y rešetkasti.
Pri tomu limeni nosači modu biti:
y rebrasta ili
y sandučasta
poprečnoga presjeka.
4.1 Punostjeni nosači

Punostjeni se nosači sastoje od pojasnica i hrptova.
Pojednostavnjeno rečeno, pojasnice prenose par sila od
momenta savijanja, a hrptovi – poprečne sile.
Cilj je sklopovnog oblikovanja punostjenog nosača postići
zdravu ravnotežu između učinkovita iskorištenja gradiva i
jednostavnosti izvedbe.
16
Kako su momenti savijanja promjenjivi duž raspona učinkovito
se iskorištenje gradiva postiže: Slika 4.1: Slobodno poduprti
Razinica čelični limeni nosači
y pojačavanjem pojasnica i
y prilagodbom uzdužnoga
lika nosača momentnom Dodatne kose
dijagramu. i vodoravne ukrute
Razinica
Na slici 4.1 prikazana su
rješenja za slobodno
poduprti nosač. Dodatne vodoravne
ukrute
Valja spomenuti da danas
potpuno prevladava Razinica
nastojanje da izvedba
bude što jednostavnija, a to
onda znači i da uzdužni lik glavnog nosača bude takav.
17
Slika 4.2 predočuje odgovarajuća rješenja za protežne nosače
(ovdje preko dvaju polja).
Razinica
Sustav okomitih ukruta

Razinica
Dodatne ukrute
I širina pojasnice može imati važnu ulogu.

U koritastih željezničkih mostova manjih raspona rabe se obični,
uskopojasni nosači.
U cestovnih mostova, s poprečno nesimetričnim prometnim
opterećenjem, poželjno je i kolnički sklop uključiti u rad
glavnog nosača. 18
Za poprečnu raspodjelbu vanjskog opterećenja bitna je i
torzijska krutost glavnih nosača. Postupni razvoj u smjeru
što povoljnije poprečne raspodjelbe predočen je na slici 4.3.
Slika 4.3: Prikaz razvitka

punostjenih glavnih nosača
19
Punostjeni se nosači načelno dijele na:
y uskopojasne i
y širokopojasne.
U prvih se uzima da su uzdužna naprezanja od M i N jednoliko
raspodijeljena po širini pojasa.
To znači da su tlačno napregnute pojasnice osigurane od mjesne
nestabilnosti i da su posmična izobličenja pojasnica
zanemariva.
Nosač mora biti otporan na izbočavanje i izvrtanje.
Prvo se postiže povoljnim omjerom poluširine i debljine lima
(pojasnice) i privarivanjem ukruta (hrpteni limovi).
Izvrtanje se sprječava ugradbom vodoravnih i poprečnih
spregova.
20
Uvriježeni presjeci uskopojasnih glavnih nosača predočeni su na
slici 4.4.
Slika 4.4: Uvriježeni presjeci uskopojasnih glavnih nosača

Radi boljeg iskorištenja glavnih nosača pojasnice se pojačavaju
privarivanjem dodatnih limova (“lamela”).
Gledano uzduž nosača, ti se limovi pružaju na potezu gdje su
statički nužni, a u poprečnom presjeku mogu biti izvana
(slika b) ili unutar (slika c) osnovne pojasnice. 21
U oblikovno zahtjevnih mostova izvode se dodatne pojasnice
jednake širine, pri čemu je obradba zavara znatno skuplja.
Obradba zavara za oba slučaja predočena je na slici 4.5.
Slika 4.5: Obradba zavara pri pojačavanju pojasnica

Debljine limova određene su iskustveno, u zavisnosti od
visine nosača, a u željezničkih su mostova pače i propisane.
Pri projektiranju valja dokazati mjesnu stabilnost i
posmičnu krutost pojasa.
22
U širokopojasnih nosača valja voditi računa o sudjelujućoj
širini pojasnice.
Naime, zbog posmičnog popuštanja pojasnice u smjeru
uzdužnih naprezanja za ove nosače ne vrijedi Bernoullijeva
predpostavka o ravnosti presjeka i nakon savijanja.
Zbog međudjelovanja uzdužnih i posmičnih naprezanja u
pojasu općenito je sudjelujuća širina promjenjiva duž
raspona.
Budući da je glavni uzrok smanjenja uzdužnih naprezanja od
hrpta prema rubovima pojasnice posmična podatljivost,
sudjelujuća širina zavisi u odlučujućoj mjeri od omjera b/l.
Sljedeći je važan čimbenik vrst opterećenja, tj. je li rasprostrto
ili pojedinačno, te je li simetrično.
23
Prihvaćenim postupkom određivanja sudjelujuće širine nastaju
proračunski presjeci, predočeni na slici 4.6.
Slika 4.6: Uvriježeni proračunski presjeci

Utjecaj vrsti opterećenja na sudjelujuću širinu (bs) pojasnice
najprikladnije je predočiti u obliku dijagrama i to dvojako:
y za različite odnose b/l,
ypromjena bs duž nosača.
Oboje je shematski predočeno na slici 4.7.
24
Slika 4.7: Sudjelujuće širine

a) za različite odnose b/l b) promjena duž nosača
25
4.1a Roštiljno djelovanje
Na mostovima male sklopovne visine i razmjerno velike
širine predviđa se više uzdužnih nosača poprečno
povezanih nizom nosača krutih pri savijanju.
Pri tomu i jedni i drugi nosači mogu biti torzijski popustljivi –
to ne će onemogućiti povoljno rasprostiranje opterećenja na
više uzdužnih nosača.
Ovo zajedničko djelovanje nosača u prenošenju opterećenja
nazivamo roštiljnim djelovanjem, a odgovarajući sklop naziva
se roštiljem.
Ulogu (rasprostrtih) poprečnih nosača može preuzeti i AB
kolnička ploča.
Roštilji mogu biti pravokutni (znatno češće) ili kosi.
U mostova su u pravilu izravno poduprti samo uzdužni nosači.
26
4.1a Roštiljno djelovanje
Na slici 4.8 predočeni su jednostavni roštilji s četirima
uzdužnim nosačima.
Slika 4.8: Roštiljni sklop s četirima uzdužnim nosačima

a) čelični poprečni nosači b) ploča nadomješta PN-e 27
4.2 Rešetkasti nosači
Rešetkasti su se nosači razvili iz punostjenih u II. polovici XIX.
st. jer je pri većim visinama nosača hrbat bivao sve slabije
iskorišten.
Prvo su se rabili gusto razmješteni križni nizovi štapova od
plosnog čelika, a s vremenom se je broj štapova postupno
smanjivao.
Danas je taj razvoj doveo do posve jednostavnih oblika
rešetaka s trokutastom ispunom, u skladu s činjenicom da
gradivo biva razmjerno sve jeftinije, a rad sve skuplji.
Rešetkasti su nosači nenadomjestivi u željezničkih grednih
mostova većih raspona, dok se u cestovnih mostova rabe
iznimno rijetko.
Još im je važno područje primjene: ukrutni nosači visećih
mostova vrlo velika raspona (iznad 1.700 m).
28
Budući da je za rešetkasti nosač potrebna razmjerno velika
visina sklopa, oni su općenito krući od punostjenih, a zbog
pretežno osnoga prijenosa sila u štapovima gradivo je
znatno bolje iskorišteno nego u uskopojasnih punostjenih
nosača.
Razmjerno se jednostavno sklapaju dizalicama manje nosivosti.
Valja spomenuti da je upravo na sklapanju rešetaka prvi put
primijenjeno slobodno prepuštanje, još u XIX. st.
Opterećenje se načelno prenosi u čvorovima rešetke, ali se u
zadnje vrijeme sve češće poseže za sprezanjem kolnika i
glavnih nosača i to i AB ploča i čeličnih rebrenica
(ortotropnih ploča).
Sprezanje s AB pločom odavno je uvriježeno u cestovnih
mostova, ali ima sve više primjera i željezničkih.
29
Glavni su dijelovi rešetkastog nosača:
y pojasni štapovi i
y štapovi ispune.
I u rešetkastih je nosača prvotno bila visina sklopa promjenjiva
duž raspona, radi boljeg iskorištenja gradiva (slika 4.9).
Slika 4.9: Rešetke promjenljive visine
30
Danas se teži za što jednostavnijim oblicima iz rečenih
razloga, pa se i pri vrlo velikim rasponima rabe usporedni
pojasi.
I ispuna je, kako je već rečeno, vrlo jednostavna – trokutasta.
U stručnom štivu engleskoga govornog područja uvriježeni su
povijesni nazivi rešetaka s obzirom na ispunu.
Tako se ispuna s naizmjence uzlaznim i nizlaznim kosim
štapovima (slika 4.10a) naziva Warrenovom.
Slika 4.10a: Rešetke

s Warrenovom ispunom
31
Ispuna s nizom uzlaznih kosih štapova (pretežno tlačnih) nosi
Howeovo ime (slika 4.10b, gore), a ona s nizlaznim nizom
(pretežno vlačnih) kosih štapova – Prattovo (slika 4.10b,
dolje).
Slika 4.10b: Howeova (gore)

i Prattova (dolje) ispuna
Rešetkasti su nosači što su predočeni na slikama 4.10a i 4.10b

tz. trapezasti nosači u kojih je kolnik smješten uz donji
pojas rešetke.
32
Warrenova je ispuna najprikladnija za rešetkaste nosače
mostova jer su zbog promjenjivoga (prometnog) opterećenja
kosi štapovi i inače naizmjence napregnuti tlakom i vlakom.
Na pitanje kojoj od drugih dviju vrsti dati prednost, odgovor je:
Prattovoj.
Visina sklopa (osni razmak pojasa) bira se približno, u zavisnosti
od raspona:
y slobodno poduprte grede hk/l = 1/7 ÷ 1/9
y protežni nosači hk/l = 1/9 ÷ 1/10.
Oblikovno su prihvatljivije rešetke bez okomitih štapova
(vertikala), slika 4.9a gore.
U tom se slučaju kosnici izvode nešto strmije nego u drugih
ispuna: 55° ÷ 65° prema vodoravnoj ravnini.
33
Sljedeći je oblik ispune s dvostrukim nizom kosnika: rombasta
ispuna (slika 4.10c).
U njih kolnik može biti ili uz donji ili uz gornji pojas.
Izraz dvostruki rabi se zbog toga što u ovih rešetaka poprečnu
silu prenose po dva kosnika. Zbog toga se ovi nosači često
zovu dvostrukim rešetkama.
Slika 4.10c: Rešetka rombaste ispune
34
Na kraju spomenimo i ispunu K, koja je također s dvostrukim
nizom kosnika (slika 4.10d).
Nedostatak joj je u tomu što se javljaju veća drugotna
(sekundarna) naprezanja (od savijanja) nego u drugih ispuna,
pa se je i ranije vrlo rijetko rabila. Zbog toga se gubi osnovna
prednost dvostruke ispune: tlačni su štapovi upola kraći.
Ipak, prikladna je za vodoravne spregove širokih mostova.
Slika 4.10d: Druga vrst ispune s dvostrukim nizom kosnika: K ispune
35
Pri većim visinama RS-a (pri većim rasponima) razmak je
među osnovnim čvorovima veći od najpovoljnijih 10 ÷ 12 m,
pa se ugrađuju drugotne rešetke (slika 4.11).
Na lijevoj je slici prikazana drugotna rešetka unutar osnovne
Warrenove ispune s trima okomitim štapovima i dvama
kosnicima, čime je osnovni razmak među čvorovima
raščetveren.
Desna pak slika predočuje umetanje okomitih štapova u
rombastu ispunu.
Slika 4.11: Rešetke s drugotnom ispunom.

Lijevo: dodatne potpore gornjem pojasu Desno: dodatne potpore donjem pojasu 36
Štapovi bi teorijski trebali biti zglobno priključeni u
čvorovima i u početku se tako doista i radilo.
Međutim, to je povezano s mnogim poteškoćama, ali i
nedostatcima, pa se danas pribjegava poštovanju osnovnih
sklopovnih pravila:
y Što veća sklopovna visina jamči mali progib (≤ l /1000).
y Opterećenja se unose u nosač preko čvorova.
y Osi štapova sijeku se u čvorovima.
y Vitkost štapova ograničava se na lambda = 50 ÷ 60 kako
bi drugotna naprezanja ostala u prihvatljivim granicama.
y Čvorni limovi moraju biti najmanjih mogućih izmjera
radi smanjenja utjecaja upetosti u čvorovima.
37
4 Vrsti nosača metalnih
Prije su se (uglavnom jednostjeni) štapovi spajali
zakovicama.
Danas se rabe samo dvostjeni štapovi i spajaju se
zavarivanjem.
Čvorni su se limovi u zakovanoj izvedbi priključivali s vanjske ili
s unutarnje strane okomitih krakova dvostjenih pojasnih
štapova.
Danas su pak čvorni limovi u istoj ravnini s okomitim krakovima
pojasnih štapova i sastavni su dio pojasa.
Pojasni štapovi prolaze neprekinuti kroz čvorove, a
gradilišni (montažni) se nastavci izvode blizu čvora, ali izvan
čvornog lima.
Nastavci se izvode s pomoću prednapetih vijaka ili
zavarivanjem.
38
Izmjere štapova određuju se iz ekstremnih sila, različitih za
pojedine štapove.
Pri tomu se zadržavaju obrisi štapova, a mijenja se debljina.
Uvriježeni presjeci štapova predočeni su na slici 4.12.
Slika 4.12: Uvriježeni poprečni presjeci štapova rešetke 39

Primjeri čvorova Warrenove rešetke predočeni su na slikama
4.13a i b.
Slika 4.13a: Detalji čvorova rešetke
40
Slika 4.13b: Detalji čvorova rešetke 41

5 Kolnici metalnih mostova
5.1 Željeznički mostovi
U željezničkih su se mostova sve do nedavno razlikovali
otvoreni i zatvoreni kolnici. Ovi su se drugi izvodili u
naseljima ili na prijelazu preko drugih prometnica.
Otvoreni su kolnici imali prednost u jednostavnosti, ali i u
činjenici da željeznička posteljica od drobljenca, koja je s
kolosijekom i pričvrsnim priborom teška oko 30 kN/m, čini
znatan dio stalnog opterećenja.
Međutim, i zatvoreni kolnici imaju svojih prednosti:
y Smanjuju buku pri prolazu vlaka preko mosta.
y Zaštićuju prostor ispod mosta.
y Omogućuju strojno uzdržavanje kolosijeka poput onoga na
otvorenoj pruzi.
Zbog toga se danas grade uglavnom zatvoreni kolnici.
42
5.1.1 Otvoreni kolnici
Tračnice se polažu na hrastove pragove koji donekle prigušuju
udarce i smanjuju buku.
Pragovi mogu biti pričvršćeni za čelični sklop nepomično i
pomično (slika 5.1).
nepomični priključak
Slika 5.1: Nepomično i pomoično pričvršćenje
pomični priključak43
željezničkih pragova na otvorenom kolniku mosta
Ovi kolnici moraju biti popođeni po cijeloj širini mosta kako bi
prolaz službenog osoblja bio siguran.
Ranije je taj pod bio od drvenih mosnica, a u novije doba od
rebrastog lima (slika 5.2).
Slika 5.2: Sigurnosni uređaji na otvorenom kolniku
Na slici je prikazan i zaštitni kutnik 10 × 160 × 15 kakav se rabi

na Njemačkim državnim željeznicama.
44
U mostova raspona do 40 m pragovi se mogu polagati izravno
na glavne nosače (slika 5.3,a).
Pri većim rasponima širina mora biti veća radi stabilnosti
(b ≥ l/20), pa se mora posegnuti za poprečnim nosačima
(slika 5.3, b i c).
Sva su tri rješenja primjenjiva kada je raspoloživa visina sklopa
dostatna.
Slika 5.3: Poprečni presjeci otvorenoga kolnika željezničkih mostova 45

Pri maloj raspoloživoj visini rabe se inačice predočene na slici
5.4. Važno je nastojati da jedan od pojasa drugotnih uzdužnih
nosača (DUN) poklopi s jednim od pojasa poprečnog nosača
(PN).
Slika 5.4: Poprečni presjeci otvorenoga kolnika željezničkih mostova

U svim prikazanim slučajevima nužno je stabilizirati presjek
vodoravnim spregovima.
U slučaju rešetkastih glavnih nosača rješenja su zapravo jednaka
ovima (osim onoga na slici 5.3, a). 46
Poprečni nosači najčešće su simetrični (ili blago nesimetrični)
limeni nosači presjeka I.
Na rešetkaste glavne nosače (GN) priključuju se u čvorovima
(razmak 5 ÷ 10 m).
U punostjenih GN razmaci su u pravilu manji.
U koritastih mostova oni su sastavni dio vodoravnih spregova.
Kruto se vežu s DUN i GN, pri čemu ih ovi prvi lagano uvrću
(tordiraju), a u druge su elastično upeti.
Stupanj upetosti zavisi od općega rješenja poprečnoga presjeka.
Tako u koritastih mostova zavisi od bočne krutosti pojasa
GN, ali i o opterećenju susjednih PN.
U zatvorenih mostova s rešetkastim GN određen je okvirnom
krutošću. 47
Na slici 5.5 predočen je roštilj što ga čine DUN-i i PN-i, a na
slici 5.6 priključak PN-a na GN.
Slika 5.6: Priključak poprečnog nosača

Slika 5.5: Nosivi sklop otvorenoga kolnika na viši punostjeni GN 48
Drugotni uzdužni nosači (DUN-i) izrađuju se od valjanih profila
I pri manjim rasponima, a od zavarenih limova pri većima.
spojni lim
Izvode se kao protežni
(kontinuirani nosači),
a nastavak na mjestu
PN-a prikazan je na
slici 5.7.
Proračunavaju se kao
nosači na popustljivim
potporama.
Slika 5.7: Spoj drugotnog

uzdužnog i poprečnog nosača 49
5.1.2 Zatvoreni kolnici
Kako je već rečeno na glavnim se željezničkim prugama
zahtijeva prolaz posteljice preko mosta.
Korito za smještaj drobljenačke posteljice izvodi se od AB ili
kao čelična rebrenica.
AB se ploča može i spregnuti s GN-em, iako se češće rabi nešto
skuplja, ali znatno lakša rebrenica (slika 5.8).
Slika 5.8: Poprečni presjek zatvorenoga kolnika sa zastorom od drobljenca 50

5.2 Cestovni mostovi
Kolnički sklopovi cestovnih mostova danas se isključivo grade
kao zatvoreni, s tim što ih ima dvije vrsti:
y AB ploča,
y rebrenica (ortotropna ploča).
AB ploča moče ispod sebe imati čelične nosače, a može biti i
bez njih.
5.2.1 AB ploča
Rabi se na mostovima malih i srednjih raspona i redovito se
spreže s čeličnim nosačima.
Može se sprezati:
y samo s uzdužnim nosačima,
y samo s poprečnim nosačima,
y s obojima.
51
5.2.1 AB ploča
AB ploča redovito ima višestruku ulogu, pa treba provjeriti:
y savijanje u smjeru okomitu na glavne nosače ili okomito na
poprečne nosače ili dvosmjerno savijanje,
y njezinu ulogu u raspodjelbi opterećenja na glavne nosače,bez
obzira na to ima li poprečnih nosača,
y njezinu spregnutost s glavnim i možda s poprečnim nosačima,
y njezinu ulogu u preuzimanju posmičnog tijeka sandučastih
GN,
y Njezinu ulogu u vodoravnoj stabilizaciji sklopa.
Debljina joj se kreće od 20 do 25 cm pri malim rasponima (do
4 m), a pri velikima (do 8 m) je promjenjiva: 25 cm u polju, a
40 cm nad potporama.
52
5.2.1 AB ploča
Ako se ploča betonira na samomu mjestu, s tim što joj se oplata
oslanja samo na čelični sklop, vrlo je važan redoslijed
betoniranja.
Dosta se često ploča izvodi od predgotovljenih dijelova. Pri
tomu valja davati prednost poprečnim radnim reškama.
Prednapinjanje ploče u novije je doba poptpuno napušteno.
Beton mora biti više čvrstoće, najmanje C25/30.
O ulozi ploče u spregnutomu sklopu bit će riječi kasnije.
U poprečnom presjeku ploča se redovito izvodi tako da prati
nagib kolnika.
Ravnost površine ploče mora biti unutar dopustivih
odstupanja: 1 cm na 4 m duljine u bilo kojemu smjeru.
53
5.2.2 Rebrenica
Čelični lim debljine najmanje 12 mm pojačava se uzdužnim
rebrima na razmaku 300 mm, dok se poprečna rebra
postavljaju na razmacima što ih mogu podnijeti uzdužna.
Mali razmaci ublažavaju mjesno izobličivanje lima, koje bi štetilo
asfaltnom zastoru pod usredotočenim teretom.
Ipak, ovo se izobličivanje ne može spriječiti, pa zbog toga asfaltni
zastor brže propada nego na AB ploči.
Rebrenica je sastavni dio čeličnoga GN-a, a isplativa rješenja
postižu se pri srednjim i većim rasponima (iznad oko 90 m).
Ona ima višestruku ulogu u sklopu, kao i AB ploča, s tim što je
proračun ovdje nešto složeniji.
54
5.2.3 Završni radovi
U pogledu završnih radova na ovim mostovima nema bitnih
razlika u odnosu na one na betonskima.
To će se najbolje vidjeti iz sljedećih dviju slika.
Slika 5.9: Opći presjek

cestovnog mosta (gore i desno)
Slika 5.10: Kolnički zastor

na čeličnoj rebrenici
55
6 Spregovi
Spregovi su sklopovi s pomoću kojih se više ravninskih
dijelova mosta pretvara u stabilan prostorni sustav.
Njihova je glavna zadaća prijenos vodoravnih opterećenja u
smjeru osi mosta i poprijeko na nju.
Druga im je važna zadaća očuvanje stabilnosti glavnih nosivih
dijelova.
Čelični most ima ove četiri vrsti spregova:
y spreg za bočne udarce,
y kočni spreg,
y vjetrovne spregove i
y poprečne spregove.
Prva su tri u vodoravnim ravninama, a četvrti u okomitoj, a na
krajevima mosta može biti i u kosima.
56
6 Spregovi
6.1 Spreg za bočne udarce
Osnovna im je svrha preuzimanje bočnih udaraca pri vijuganju
vlaka i ukrućivanje drugotnih uzdužnih nosača (DUN-a).
Na slici 6.1 predočene su uvriježene sheme ovih spregova.
Slika 6.1: Uvriježene sheme spregova za bočne udarce 57

6 Spregovi
6.2 Kočni spregovi
Osim što prenose sile kočenja i pokretanja vlaka ovi spregovi
prenose i utjecaj “rada” GN-a na kolnički sklop.
Obično se ugrađuju u ravnini donjega vjetrovnoga sprega, pa im
se štapovi djelomice poklapaju (uz primjereno pojačanje).
Uzdužna je vodoravna sila što otpada na jedan spreg 1000 ÷
1200 kN.
Na slici 6.2a prikazane su statičke sheme ovih spregova.
Slika 6.2a: Kočni spregovi

58
6 Spregovi
6.2 Kočni spregovi
Na slici 6.2b predočena je statička shema kočnoga sprega za
dvokolosječni most (lijeva slika), a na desnoj polovici slike
kočni spreg kakav se ugrađuje na krajevima mosta.
Slika 6.2b: Kočni spregovi

Razmještaj kočnih spregova uzduž mosta vezan je za
međudjelovanje kolnika s GN-ima mosta.
Želi li se taj utjecaj svesti na najmanju mjeru, u kolnik se
moraju ugraditi razdjelnice tako da na jedan spreg otpadne
60 m duljine kolosijeka. 59
6 Spregovi
6.3 Vjetrovni spregovi
To su vodoravni sklopovi što bočno stabiliziraju GN-e i
ugrađuju se u razini njihovih pojasa.
Pri malim visinama RS-a dostatan je jedan vjetrovni spreg (VS),
dok je pri većim visinama nuždan i spreg u razini gornjega
pojasa.
Obično je glavni VS onaj što
preuzima djelovanje vjetra
na vozila na mostu, te bo-
čne udarce, a možda i cen-
trifugalnu silu.
Treba ga postaviti što bliže
hvatištu vodoravne sile, jer
se tako smanjuje njezino
Slika 6.3: Utjecaj vodoravnih
djelovanje na GN-e (slika 6.3)
sila na glavne nosače
60
6 Spregovi
6.3 Vjetrovni spregovi
Razmještaj vjetrovnih i poprečnih spregova pri različitim vrstima
GN-a predočen je na slici 6.4.
Slika 6.4: Razmještaj vjetrovnih i poprečnih spregova

Valja voditi računa o međudjelovanju GN-a i VS-a. Pri tomu
izobličenje pojasa GN-a od osnovnih djelovanja na nj
utječe na sile u štapovima ispune VS-a, dok se udio te ispine
u odteretnom djelovanju na GN može zanemariti. 61
6 Spregovi
6.4 Poprečni spregovi
Poprečni se spregovi (PS) bitno razlikuju u zavisnosti od
položaja kolnika u poprečnom presjeku.
Tako se za zatvorene mostove (kolnik gore) rabe PS-i predočeni
na slici 6.5.
Slika 6.5: Poprečni spregovi za mostove s kolnikom gore
U gornjem su dijelu slike prikazani lagani, rešetkasti, PS-i, a u

donjemu krući, limeni PS-i. 62
6 Spregovi
6.4 Poprečni spregovi
Osim toga bitno se razlikuju PS-i na krajevima mosta od onih
između.
Prvi prenose sva vodoravna opterećenja na ležajeve mosta i
imaju ukrutnu ulogu (čuvanje oblika poprečnoga presjeka),
dok drugi uglavnom služe kao ukrute, ali i preuzimlju torzijska
djelovanja.
Na slici 6.6 prikazani su PS-i koritastih i zatvorenih presjeka.
Slika 6.6: Poprečni spregovi

koritastih i zatvorenih presjeka
63
7 Spregnuti sklopovi
AB ploče odavna su rabljene kao kolničke ploče čeličnih
mostova, ali je do primjene sprezanja, tj. učinkovite primjene
dvaju gradiva od kojih svako dolazi do izražaja sa svojim
prednostima, došlo gotovo slučajno.
Naime, tz. Savski most (Kolni most) u Zagrebu, izgrađen 1939.
bio je proračunan kao nespregnuti, ali je spregnut zato što
su inženjeri ugradili moždanike po osjećaju. Prigodom
pokusnog opterećivanja mosta uvidjelo se je kako je
sprezanje učinkovit postupak što potpunijeg iskorištavanja
vlastitosti gradiva: betona u tlaku, a čelika u vlaku.
Moždanici kao sredstvo za sprječavanje međusobnoga
sklizanja različitih slojeva nosača bili su i otprije poznati – u
drvenih sklopova. Ovdje su samo preinačeni, u skladu s
vlastitostima sprezanih gradiva.
Valja spomenuti da se spregnuti sklopovi rabe i izvan mosto-
gradnje, pa i uz uporabu drugih gradiva (npr. drvo – beton). 64
Uvriježeni poprečni presjeci
cestovnih mostova predo-
čeni su na slici 7.1.
Valja uočiti da se pri manjim
rasponima rabe gotovi
valjani nosači, za nešto veće
simetrični limeni (sastavljeni
zavarivanjem, a za najveće –
nesimetrični limeni nosači.
Slični se presjeci rabe i za
ukrutne sklopove ovješenih
mostova.
Jedno su se vrijeme rabili
sandučasti čelični nosači, dok
je to danas znatno rjeđe.
Slika 7.1: Poprečni presjeci suvremenih
spregnutih cestovnih mostova
65
Najvažnije vrsti moždanika predočene su na slici 7.2
Slika 7.2: Uvriježeni moždanici
spregnutih mostova
Lijevo: kruti
Desno: vitki
66
Uvriježene proračunske predpostavke:
y Čelik i beton izotropna su elasto-plastična gradiva.
y Točkasto razmještena spojna sredstva nadomještaju se
protežno raspodijeljenima.
y Nema odizanja ploče od nosača, tj. jednaka je zakrivljenost
betonskog i čeličnog dijela.
y Presjeci ostaju ravni nakon savijanja.
Mehaničke vlastitosti betona i čelika opisuju se uvriježenim tz.
radnim dijagramima.
Pri tomu su razmjerna skraćenja ograničena na 3,5 o/oo, dok su
razmjerna razvlačenja čelika načelno neograničena, a
skraćenja su uvjetovana skraćenjem betona (obično na 5,0
o/ ).
oo
Djelovanju skupljanja i puzanja betona mora se posvetiti osobita
pozornost u proračunu. 67
Učinak sprezanja najbolje se vidi iz usporedbe naprezanja u
nespregnutu i poptuno spregnutu presjeku (bez djelovanja
skupljanja i puzanja betona, slika 7.3).
Slika 7.3: Djelovanje savijanja. Gore: nespregnut presjek; Dolje: poptuno spregnut presjek 68
Preraspodjelba naprezanja u presjeku pod djelovanjem
skupljanja i puzanja betona predočena je na slici 7.4.
naprezanja
Slika 7.4: Preraspodjelba naprezanja zbog puzanja betona
Valja uočiti da je priraštaj naprezanja u čeliku znatno veći uz

rub što je izravno povezan s pločom.
Za izmjere čeličnoga presjeka najčešće je mjerodavno
naprezanje na donjem rubu, ali treba voditi računa i o
naprezanjima na gornjem rubu, gdje može biti ugrožena
stabilnost. 69
Na slici 7.5 predočen je poprečni presjek spregnutoga
zatvorenog željezničkoga mosta.
Slika 7.5: Poprečni presjek spregnutoga zatvorenog željezničkog mosta

70
8 Rebrenice
Već je spomenuto kako se rebrenice (ortotropne ploče)
sprežu s pojasima GN-a radi učinkovitijega djelovanja.
Rebrenica se sastoji od ravnog lima deb. 12 ÷ 20 mm ukrućena
nizom uzdužnih rebara (UR) na razmaku od oko 300 mm
što protežno prolaze kroz poprečne nosače (PN).
Razmak PN-a zavisi od krutosti
UR-a i kreće se od 1,8 m do
4,5 m.
Ravni je lim ujedno i pojas UR-a
i PN-a.
Shema razmještaja UR-a i PN-a
predočena je na slici 8.1.
PN-i su u pravilu obrnuta pres-
jeka T, a UR se rade dvojako:
kao otvorena ili zatvorena. Slika 8.1: Tlocrtni poprečni
raspored dijelova čelične rebrenice
71
8 Rebrenice
Uvriježeni poprečni presjeci UR predočeni su na slici 8.2.
Obje vrsti rebara imaju svoje prednosti i nedostatke, ali valja
istaknuti tri ključne činjenice:
y Zbog osjetno veće krutosti
zatvorenih UR-a PN-i se
izvode na većim razmacima.
y Zavarivanja je u zatvorenih
UR-a upola manje nego u
otvorenih, što je njihova
nakjveća prednost.
y Izvedba je zatvorenih UR
znatno složenija i zahtjevnija,
što je njihov jedini nedosta-
tak.
Slika 8.2: Poprečni presjeci uzdužnih rebara.
a) otvorena UR; b) zatvorena UR
72
8 Rebrenice
Na slici 8.3 prikazani su detalji priključaka otvorenih i
zatvorenih UR-a na PN-e.
Slika 8.3: Detalji priključaka UR. Gore: otvorena UR; U sredini i dolje: zatvorena UR 73
9 Izvedba
Tri osnovna postupka izvedbe čeličnih mostova jesu:
y sklapanje na stojećoj skeli,
y postupno navlačenje i
y postupno prepuštanje (slobodna konzolna gradnja).
U prvom slučaju predgotovljeni se komadi dopremaju na
mjesto ugradbe s pomoću autodizalica ili plovnih dizalica i
spajaju na mjestu zavarivanjem ili s pomoću prednapetih
vijaka.
Pri postupnom navlačenju
predgotovljeni se komadi
prvo okrupnjavaju na pri-
kladnoj skeli, a zatim nav-
lače s pomoću kolica s
valjcima (slika 9.1).
Postupak je osobito prikladan
za gredne mostove i nadluč-
ne sklopove lučnih mostova. Slika 9.1: Kolica s valjcima
za uzdužno navlačenje
74
9 Izvedba
Lijep primjer ovako izvedena mosta jest kolnički sklop mosta
preko Krke na AC Zagreb – Split, slika 9.2.
Slika 9.2: Postupno navlačenje čeličnog nadlučnoga sklopa

mosta preko Krke na AC Zagreb – Split75
9 Izvedba
Postupno prepuštanje izvodi se s pomoću dizalica derrick, koje
su načelno slične nosivom sklopu krletke za izvedbu
odsječaka betonskih mostova (slika 9.3).
Predgotovljeni komadi dopremaju se
pod mjesto ugradbe plovilima
ili kopnenim prijevoznim sred-
stvima, a odatle ovim dizalicama.
Na takav su način građeni, primje-
rice, ukrutni sklop ovješenog
mosta dr. Franje Tuđmana kod
Dubrovnika (slika 9.4), te luk i
nadlučni sklop obnovljenog
mosta preko Novskoga ždrila
(stari Maslenički most, slika
9.5). Slika 9.3: Dizalica derrick za sklapanje
dijelova čeličnog mosta (gore)
Slika 9.4: Prizor građenja Dubrovačkog mosta (dolje) 76
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
a) Kolni most na Savskoj cesti u Zagrebu
Prvi most u svijetu sa spregnutim kolničkim sklopom, izgrađen
1939. slika 10.1.
Slika 10.1: Uzdužni raspored i poprečni presjek kolnoga mosta na Savskoj cesti u Zagrebu
77
10.1 U Hrvatskoj
b) Most preko Save kod Stare Gradiške
Prvi veliki most u Hrvatskoj s Warrenovom rešetkom, izgrađen
1956. slika 10.2.
Slika 10.2: Poprečni presjek i uzdužni raspored

mosta preko Save kod Stare Gradiške
78
10.1 U Hrvatskoj
c) Most preko Save kod Orašja (Županje)
Čelični gredni most najvećeg raspona u Hrvatskoj, izgrađen
1968. srušen 1991. obnovljen 2000. slika 10.3.
Slika 10.3: Uzdužni raspored i poprečni presjek

mosta preko Save kod Orašja (Županje)
79
10.1 U Hrvatskoj
d) Most preko Drave kod Donjeg Miholjca
Čelični gredni most nepromjenjive visine sanduka, najveći
raspon mosta preko Drave, izgrađen 1974. slika 10.4.
Slika 10.3: Uzdužni raspored

i poprečni presjek mosta
preko Drave kod Donjeg Miholjca
80
10.1 U Hrvatskoj
e) Most preko Drave u Osijeku (kod Tvrđe)
Na mjestu cestovnog mosta izgrađena 1962. pa srušena 1991.
izgrađen je jedan od najljepših gradskih mostova u Hrvatskoj
(slika 10.5).
Slika 10.5: Uzdužni raspored i

poprečni presjek mosta preko
Drave u Osijeku (kod Tvrđe)
81
10.1 U Hrvatskoj
f) Most preko Dunava kod Erduta
Najmlađi od triju velikih mostova što povezuju Hrvatsku sa
susjednom Vojvodinom, izgrađen 1984. (slika 10.6).
Slika 10.6 82
10.1 U Hrvatskoj
g) Cestovni most preko Kupe u Karlovcu
Primjer gradskog mosta s čeličnim rasponskim sklopom u
zakovanoj izvedbi, izgrađen 1947. (slika 10.7).
Slika 10.7: Uzdužni raspored i poprečni presjek ceste preko Kupe u Karlovcu
83
10.1 U Hrvatskoj
h) Obnovljeni most preko Novskoga ždrila (stari
Maslenički most)
Čelični luk najvećeg raspona u Hrvatskoj, izgrađen 1959. srušen
1991. obnovljen 2005 (slika 10.8).
Slika 10.8: Poprečni presjek i uzdužni

raspored staroga Masleničkog mosta
84
10.1 U Hrvatskoj
i) Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku
Prvi (i za sada jedini) ovješeni most u Hrvatskoj sa spregnutim
ukrutnim sklopom, izgrađen 2002. (slika 10.9).
Slika 10.9
85
10.1 U Hrvatskoj
j) Most preko Krke kod Skradina na AC Zagreb - Split
Prvi veliki lučni most sa spregnutim nadlučnim sklopom i jedan
od pet najljepših mostova u Hrvatskoj, izgrađen 2005. (slika
10.10)
Slika 10.10 86
10.1 U Hrvatskoj
k) Most preko Mirne na Istarskoj AC
Najdulji spregnuti most i jedan od najljepših u Hrvatskoj,
temeljen na zabijenim čeličnim pilotima, izgrađen 2005. (slika
10.11).
Slika 10.11 87
10.1 U Hrvatskoj
l) Obnovljeni most preko Save kod Jasenovca
Prvotni rasponski sklop od PB mosta izgrađena 1973. i srušena
1991. nadomješten je 2005. čeličnim, jer bi onaj od PB bio
pretežak uz poštovanje zahtjevâ na trajnost (slika 10.12).
Slika 10.12 88
10.1 U Hrvatskoj
m) Most hrvatskih branitelja u Rijeci
Malen, ali vrlo skladno oblikovan čelični most, izgrađen 2001.
(slika 10.13).
Slika 10.13
89
10.1 U Hrvatskoj
n) Dolinjak Martinšćica na istočnom prilazu Rijeci
Most sa spregnutim RS izgrađen 2006. u izvanredno
nepovoljnim okolnostima geometrije ceste i građenja (slika
10.14).
Slika 10.14
90
10.1 U Hrvatskoj
o) Most preko Drave na Zapadnoj zaobilaznici Osijeka
Čelični most preko Drave najvećeg raspona u Hrvatskoj,
izgrađen 2007. (slika 10.15).
Slika 10.15
91
10.1 U Hrvatskoj
p) Most preko Mure na AC Zagreb - Budimpešta
Zajedničko djelo hrvatskih i mađarskih inženjera. Mađari:
projekt i nadzor; Hrvati: izvedba i ispitivanja. Izgrađen 2008.
(slika 10.16).
Slika 10.16 92
10.2 U svijetu
a) Viseći mostovi velikih raspona u SAD
93
10.2 U svijetu b) Most Akashi Kaikyo u Japanu
94
10.2 U svijetu
b) Most Akashi Kaikyo u Japanu
95
10.2 U svijetu
c) Europski viseći mostovi
96
10.2 U svijetu
Utjecaj vrsti ukrutnoga sklopa na utrošak čelika
97
10.2 U svijetu
d) Razvitak ovješenih mostova
98
10.2 U svijetu
d) Razvitak ovješenih mostova
99
10.2 U svijetu
e) Most Normandie na ušću Sene u Francuskoj
100
10.2 U svijetu
f) Most Øresund između Danske i Švedske
101
10.2 U svijetu g) Kamenarski most
(Stonecutters Bridge) u Hongkongu
102
10.2 U svijetu
h) Dolinjak Millau u Središnjoj visoravni u Francuskoj
103
10.2 U svijetu
i) Most Rion – Antirion preko Korintskog tjesnaca u Grčkoj
104

014 Metalni Mostovi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

014 Metalni Mostovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

METALNI MOSTOVI

Slika 1: Most preko Severna kod Coalbrookdalea u Engleskoj, 1775 - 1779

Valja reći nekoliko riječi o nazivu ovih mostova. Naziv

Slika 2.1: Uzdzužni raspored rešetkastog mosta

Slika 3.1: tipični poprečni presjeci pokrivenih mostova

U željezničkih mostova teži se iz gospodarskih razloga za što

Slika 3.2: Poprečni presjeci mostova s upuštenim kolnikom.

Slika 3.3: Zatvoreni presjeci mostova s rešetkastim GN.

4.1 Punostjeni nosači

Sustav okomitih ukruta

I širina pojasnice može imati važnu ulogu.

Slika 4.3: Prikaz razvitka

Slika 4.4: Uvriježeni presjeci uskopojasnih glavnih nosača

Slika 4.5: Obradba zavara pri pojačavanju pojasnica

Slika 4.6: Uvriježeni proračunski presjeci

Slika 4.7: Sudjelujuće širine

Slika 4.8: Roštiljni sklop s četirima uzdužnim nosačima

Slika 4.9: Rešetke promjenljive visine

Slika 4.10a: Rešetke

Slika 4.10b: Howeova (gore)

Rešetkasti su nosači što su predočeni na slikama 4.10a i 4.10b

Slika 4.10c: Rešetka rombaste ispune

Slika 4.10d: Druga vrst ispune s dvostrukim nizom kosnika: K ispune

Slika 4.11: Rešetke s drugotnom ispunom.

Slika 4.12: Uvriježeni poprečni presjeci štapova rešetke 39

Slika 4.13a: Detalji čvorova rešetke

Slika 4.13b: Detalji čvorova rešetke 41

Slika 5.2: Sigurnosni uređaji na otvorenom kolniku

Na slici je prikazan i zaštitni kutnik 10 × 160 × 15 kakav se rabi

Slika 5.3: Poprečni presjeci otvorenoga kolnika željezničkih mostova 45

Slika 5.4: Poprečni presjeci otvorenoga kolnika željezničkih mostova

Slika 5.6: Priključak poprečnog nosača

Slika 5.7: Spoj drugotnog

Slika 5.8: Poprečni presjek zatvorenoga kolnika sa zastorom od drobljenca 50

Slika 5.9: Opći presjek

Slika 5.10: Kolnički zastor

Slika 6.1: Uvriježene sheme spregova za bočne udarce 57

Slika 6.2a: Kočni spregovi

Slika 6.2b: Kočni spregovi

Slika 6.4: Razmještaj vjetrovnih i poprečnih spregova

Slika 6.5: Poprečni spregovi za mostove s kolnikom gore

U gornjem su dijelu slike prikazani lagani, rešetkasti, PS-i, a u

Slika 6.6: Poprečni spregovi

Slika 7.4: Preraspodjelba naprezanja zbog puzanja betona

Valja uočiti da je priraštaj naprezanja u čeliku znatno veći uz

Slika 7.5: Poprečni presjek spregnutoga zatvorenog željezničkog mosta

Slika 9.2: Postupno navlačenje čeličnog nadlučnoga sklopa

Slika 10.2: Poprečni presjek i uzdužni raspored

Slika 10.3: Uzdužni raspored i poprečni presjek

Slika 10.3: Uzdužni raspored

Slika 10.5: Uzdužni raspored i

Slika 10.8: Poprečni presjek i uzdužni

You might also like