ANKETNA ISTRAŽIVANJA

1. Opisna anketna istraživanja, znanstveno gledano, imaju najnižu razinu zaključivanja.

O: Točno

2. Populacijska vrijednost neke istrażivane pojave naziva se još:

O: Parametar

3. Poveżite karakteristike koje vežemo uz probabilističke, odnosno, uz ne-probabilističke uzorke:

Probabilistički uzorci: Pod njih spadaju stratificirani uzorci
Ne-probabilistički uzorci: Ne možemo utvrditi vjerojatnost uključivanja elementa populacije
u uzorak

4. Osobe višeg obrazovanja pokazuju veću sklonost potvrđivanju u anketnim istraživanjima od

osoba nižeg obrazovanja.
O: Netočno

5. Povežite metode anketiranja s njihovim karakteristikama:

Izravno anketiranje: Daje najbolju mogućnost kontrole odgovora
Telefonsko anketiranje: Najmanja mogućnost postavljanja većeg broja pitanja
Poštansko anketiranje: U najvećoj mjeri pruža izbjegavanje pristranosti vezane uz anketara

6. Istraživanje na dobrovoljcima tip je probabilističkog uzorka

O: Netočno

7. Prateća pisma i požurnice korisne su kod kojeg oblika anketiranja

O: Poštanskog

8. Osjetljiva pitanja poželjno je postaviti pri početku ankete

O: Netočno

9. Poštansko anketiranje ima veće jamstvo povjerljivosti i anonimnosti u odnosu na telefonsku i

izravnu anketu
O: Točno

10. Podudaranje stvarnosti i dobivenog odgovora sudionika tiče se

O: Valjanosti anketnog istraživanja

PISANJE ZNANSTVENOG RADA

11. Sažetak znanstvenog rada poželjno je pisati na kraju - kad napišemo cijeli rad.
O: Točno

12. U kojem dijelu znanstvenog rada najčešće iznosimo istraživačke hipoteze.

O: U uvodu

13. Najvažniji odjeljak koji govori o metodi je postupak

O: Točno

14. U dijelu “Rezultati” najprije treba prikazati rezultate inferencijalne, a nakon toga deskriptivne
statistike.
O: Netočno

15. Rezultati statističke analize nužan su dio radova u kojima je korištena kvalitativna metodologija
O: Netočno
16. Rad koji sadržava već poznate objavljene rezultate znanstvenog istraživanja i težište
usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo širenje, naziva se.
O: Stručni rad

17. Metoda ________ se koristi pri pisanju uvoda znanstvenog rada

O: Lijevka

ETIČNOST I PLAGIRANJE U ZNANOSTI

18. CrossChek je najpoznatija izvanmrežna usluga za otkrivanje plagiranja.

O: Netočno

19. Koja sintagma objašnjava jedan od mogućih motiva za plagiranjem u znanosti

O: “publish or perish”

20. Povežite vrste plagiranja s njihovim karakteristikama:

Direktno plagiranje: Preuzima se tuđi rad bez ikakvih izmjena
Mozaično plagiranje: Kombiniramo vlastite ideje s već objavljenim idejama drugih autora
Samoplagiranje: Tekst koji smo već objavili prikazujemo kao orginalni u novom radu

21. Pristranost u znanstvenom objavljivanju je problem koji je povezan s:

O: Sve navedeno (Recenzentima časopisa, Autorima znanstvenih radova, Urednicima
znanstvenih časopisa)

22. Neki znanstveni časopisi dozvoljavaju da autori preuzmu i do 30 % uvoda iz prethodno

objavljenog rada.
O: Točno

23. Autor koji je na popisu autora koji zadovoljava neke ali ne sve kriterije autorstva naziva se:
O: Gostujući autor

VRSTE VARIJABLI U ISTRAŽIVANJU

24. Utvrditi postoji li razlika u učinkovitosti Bobath i Vojta terapije u radu s djecom oboljele od
cerebralne paralize:
Zavisna varijabla: Učinkovitost terapije
Nezavisna varijabla: Vrsta terapije

25. Utvrditi postoji li razlika u zadovoljstvu poslom kod fizioterapeuta koji imaju diplomu
prvostupnika i onih sa završenom srednjom medicinskom školom.
Nezavisna varijabla: Stupanj obrazovanja
Zavisna varijabla: Zadovoljstvo poslom

26. Ispitati razlikuju li se dvije metode podučavanja statistike u količini zapamćenog gradiva kod
studenta nakon predavanja.
Zavisna varijabla: Količina zapamćenog gradiva
Nezavisna varijabla: Metode podučavanja

27. Provjeriti uspješnost novog pristupa u rehabilitaciji kronične boli u odnosu na klasični pristup
kod pacijenata starijih od 65 godina.
Zavisna varijabla: Uspješnost rehabilitacije
Nezavisna varijabla: Vrsta rehabilitacijskog pristupa

28. Utvrditi utjecaj intenziteta buke i spola na sposobnost koncentracije.

Zavisna varijabla: Sposobnost koncentracije
Nezavisna varijabla 1: Intenzitet buke
Nazavisna varijabla 2: Spol

VRSTE HIPOTEZA

29. Hiperaktivna djeca razlikuju se po školskom uspjehu od djece koja nemaju dijagnozu
hiperaktivnosti.
O: Direktivna

30. Ne postoji znacajna razlika u stavu prema psihičkim bolesnicima između stanovnika gradskih i
ruralnih sredina.
O: Nul hipoteza

31. Roditelji predškolske djece doživljavaju više roditeljskog stresa u usporedbi s roditeljima
adolescenata.
O: Direktivna

32: Fizioterapeuti sa ortopedije se ne razlikuju u doživljaju stresa na poslu od fizioterapeuta koji

rade na odjelu onkologije:
O: Nul hipoteza

33. Pacijenti koji su pripremljeni za pojedine kirurške zahvate imaju manji doživljaj boli nakon
zahvata, u odnosu na one koji nisu imali pripremu.
O: Direktivna

34. Postoje razlike u zadovoljstvu poslom fizioterapeuta ovisno o stupnju obrazovanja.

O: Afirmativna

VRSTE NACRTA U ISTRAŽIVANJU

35. Pojava da krajnji rezultati izmjereni na bilo koji način teže u ponavljanim mjerenjima vraćanju
prema prosjeku naziva se instrumentacija (promjene u zavisnoj varijabli radi promjena u mjernim
instrumentima).
O: Netočno

36. Nacrt prekinutih vremenskih nizova spada u kvazieksperimentalne nacrte.

O: Točno

37. Osipanje ispitanika radi bolesti, zamora i sl. Predstavlja prijetnju vanjskoj valjanosti
O: Netočno

38. Kontrolna skupina gdje na ispitanicima primjenjujemo neki klasičan način liječenja zove se
netretirana kontrolna skupina.
O: Točno

39. Deskriptivni nacrti imaju za cilj prikupiti što više informacija o karakteristikama neke skupine.
O: Točno

40. Koleracijski nacrti omogućuju dobivanje informacija o uzročno posljedičnim odnosima među
varijablama.
O: Točno

41. Uvođenje kontrolne skupine omogućuje kontrolu velikog broja prijetnji unutarnjoj valjanosti u
eksperimentalnim nacrtima
O: Netočno
42. Usporedba doživljaja boli prije i poslije primjene nekog lijeka pri čemu su ispitanici po slučaju
raspoređeni u eksperimentalne i kontrolne skupine te kontrolnoj skupini dan placebo spada u
eksperimentalne nacrte.
O: Točno

43. Ako ispitanike pratimo u nekoliko vremenskih točaka radi se o longitudinalnim nacrtima.
O: Točno

44. Faktorijalni nacrti su nacrti s više nezavisnih varijabli koji uz utvrđivanje njihovih glavnih efekata
omogućuju i utvrđivanje interakcije između nezavisnih varijabli.
O: Točno

PRETRAŽIVANJE LITERATURE

45. Najpoznatija medicinska bibliografska baza podataka zove se:

O: Medline

46. Koja od navedenih baza je specijalizirana za sustavne pregledne članke

O: Cochraneova knjižnica

47. Operator “OR” postavljen između traženih pojmova proširuje pretragu

O: Točno

48. Hrčak je portal koji okuplja hrvatske znanstvenike i stručne časopise koji nude otvoreni pristup
svojim radovima.
O: Točno

49. Na “Google Znalcu” možemo pretraživati literaturu iz kojih izvora:

O: Sve od navedenog (Profesionalna društva, Znanstvenih časopisa, Knjiga i znanstvenih
časopisa)