LIJECENJE DIJABETESA

Dijabetes je kronična bolest koju treba držati pod strogom kontrolom kako bi oboljela osoba
održala kvalitetu života i nesmetano obavljala sve svoje željene aktivnosti. Ako osoba odgovorno
pristupi bolesti, igra s djetetom, putovanja, hobiji i druženja ostat će sastavni dijelovi njegovog
ili njezinog života.
Osobe koje boluju od dijabetesa imaju značajno viši rizik od pojave moždanog udara, sljepoće,
srčanog udara, zatajenja bubrega i amputacije stopala/noge. Dobrom kontrolom bolesti moguće
je spriječiti pojavu komplikacija bolesti ili odgoditi njihov početak.

U lijecenju secerne bolesti postoji 5 osnovnih nacela:

1. URAVNOTEZENA PREHRANA
2. TJELESNA AKTIVNOST
3. EDUKACIJA BOLESNIKA
4. SAMOKONTROLA GLUKOZE U KRVI I MOKRACI
5. LIJEKOVI ZA LIJECENJE SECERNE BOLESTI

Tri stvari su bitne u liječenju šećerne bolesti i ne mogu se posmatrati odvojeno jedna od druge:

1. FIZIČKA AKTIVNOST – utiče na potrošnju šećera za ishranu tkiva i na poboljšano

djelovanje inzulina. Aktivan život i utrošak energije kroz fizičku aktivnost ne sprečava
samo gojaznost, već nizom mehanizama utiče i na bolju regulaciju šećerne bolesti.

Preporučuje se šetnja, lagano trčanje, vožnja biciklom, plivanje, odbojka, košarka, stoni
tenis, badminton…Treba izbjegavati jedriličarstvo, dubinsko ronjenje, moto-kros, kajak
na brzim vodama, alpsko skijanje, skokove u vodu jer mogu dovesti do hipoglikemije.
Preporučuje se dnevno 1 h fizičke aktivnosti.

2. NAČIN ISHRANE – redovni obroci, ne preskakanje doručka. Preporučuje se 3 glavna

obroka i 2 užine. Oralna terapija tj. tablete se piju prije jela, a inzulin se daje neposredno
prije obroka i doza inzulina zavisi od vrste obroka tj.koliko ugljeno-hidratnih jedinica
ima taj obrok.

Preporučuje se obavezan unos povrća i to 2 svježa i 1 kuhani obrok dnevno. Voće je

bitno i svakako 2x dnevno je optimalan unos ali se ne preporučuje voće koje ima visok
glikemijski index (viši od 50) kao što su banana i grožđe. 
 DIJABETIČKA DIJETA
Alkohol ima visoku kalorijsku vrijednost, a nepovoljno djeluje i na metabolizam
masnoća, može istovremeno s lijekovima prouzročiti neke nepovoljne reakcije, te se
uopće ne preporuča osobama sa šećernom bolešću.
Dijabetička dijeta ima ključnu ulogu u liječenju svih tipova šećerne bolesti. Prehrana mora biti
raspoređena u 3 glavna obroka i 2-3 međuobroka, koji se ne smiju niti izostavljati, niti spajati.
Pri odabiru namirnica, mora se postići da u ukupnom dnevnom unosu hrane 50-60% pripada
ugljikohidratima, (i to namirnice koje ne uzrokuju nagle i dugotrajne skokove glukoze u krvi -
mahunarke, neke vrste tjestenine, riže, dok se koncentrirani šećeri ne preporučuju), oko 30%
masnoćama, (i to do 10% namirnicama bogatim zasićenim masnoćama - masnoće životinjskog
porijekla: maslac, mast, mliječni proizvodi, jaja, meso - koji uzrokuju aterosklerozu, i oko 20%
namirnica bogatih nezasićenim masnim kiselinama - masnoće biljnog porijekla - maslinovo,
sojino, bundevino, kukuruzno ulje, margarin, bademi, lješnjaci, kikiriki - koji sadrže esencijalne
masne kiseline, koje su neophodne za metabolizam), a 15-20% pripada bjelančevinama
(životinjskog porijekla - meso, riba, mlijeko, jaja; ali i biljnog porijekla - grah, grašak, bob, soja,
gljive).
Izračun dnevnog unosa kalorija određuje se pojedinačno prema indeksu tjelesne mase (omjer
težine u kilogramima i visine u metrima četvornim). Alkohol ima visoku kalorijsku vrijednost, a
nepovoljno djeluje i na metabolizam masnoća, može istovremeno s lijekovima prouzročiti neke
nepovoljne reakcije, te se uopće ne preporuča osobama sa šećernom bolešću.

No, postojeći dokazi nastavljaju dokazivati da ne postoji idealan postotak kalorija iz

ugljikohidrata, proteina i masti u prehrani za sve osobe s dijabetesom.
Osobito je važno za svakog bolesnika individualno složiti za njega odgovarajuću raspodjelu
makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti) na temelju procjene njegovih trenutnih
prehrambenih navika, preferencija i metaboličkih ciljeva. Dodatno je potrebno obratiti pažnju i
na obrazac prehrane te pažljivo isplanirati obroke.

ZLATNA PRAVILA PREHRANE ZA DIJABETIČARE

Bolesnik s dijabetesom bi se trebao pridržavati sljedećeg:
 jesti češće i manje
 izbjegavati namirnice koje sadrže dodane šećere (glukozu i saharozu)
 kuhati na pari ili u vodi i minimizirati pečenje
 konzumirati puno zelenog povrća i cjelovitih žitarica
 konzumirati voće (uključuje naranče, dinje, bobice, jabuke)
 iz prehrane izbaciti brzu hranu, gazirana pića te nezdrave grickalice
 izbaciti alkohol
 piti puno vode.
Pravilnom prehranom ne regulira se samo glukoza u krvi, već i koncentracija masnoća u krvi,
kao i krvni tlak.
IMAM DIJABETES. DA LI TO ZNAČI DA MORAM DA SE
ODREKNEM SLATKIŠA?
Početak kontrole ili prevencije dijabetesa ne znači i rigorozno odricanje. Naprotiv, potrebno je
okrenuti se ukusnoj i izbalansiranoj dijeti koja će podignuti vaš nivo energije na maksimum i
popraviti vaše raspoloženje.

Ne treba u potpunosti da ignorišete potrebu za kolačima i čokoladom i da prihvatite život bez

grama šećera.

Ispravite glavne greške i smanjite unos kalorija.

Sa ovim savetima, možete uživati u obrocima, bez ’’vezanih ruku’’ i osećaja gladi, a da dodatno
ne štetite svom zdravlju.

TJELESNA AKTIVNOST
Tjelesna aktivnost ima veliki značaj u liječenju šećerne bolesti jer pospješuje cirkulaciju krvi,
povećava potrošnju glukoze u mišićima čak i do 20 puta u odnosu na mišiće u mirovanju, a
povećava i broj receptora za korištenje glukoze u stanicama. Također povećava korištenje
masnoća, smanjuje razinu masnoća u krvi i tako smanjuje nastanak ateroskleroze.
Edukacijom o šećernoj bolesti Edukacijom o šećernoj bolesti, osobe sa šećernom bolešću lakše i
potpunije prihvaćaju bolest, edukacijom o dijeti, tjelesnoj aktivnosti, samokontroli i liječenju,
svakako se postiže bolja regulacija šećera u krvi.

ŠTO SVAKAKO MORATE UČINITI PRIJE VJEŽBE

Važno je naglasiti da neodgovarajuća tjelesna aktivnost, osobito ako nije praćena
odgovarajućom prehranom i uzimanjem terapije, nosi opasnost od pojave preniske vrijednosti
glukoze u krvi (hipoglikemija) koja je podjednako opasna kao i hiperglikemija. Stoga je poželjno
mjeriti vrijednosti glukoze u krvi prije i poslije tjelesne aktivnosti te prilagoditi prehranu.
Prije početka tjelesne aktivnosti potrebno je dobro se zagrijati, a nakon vježbanja se istegnuti i
dobro pregledati stopala postoje li oštećenja; bolesnici s dijabetesom su podložniji infekcijama i
svako oštećenje je potrebno čim prije sanirati.

SAMOKONTROLA GLUKOZE U KRVI

Danas se smatra nužnim određivati šećer u krvi najmanje 2x dnevno.
Samokontrola glukoze u krvi, i glukoze i ketona u mokraći, uporabom osjetljivih test-trakica i
aparatića omogućava česte provjere vrijednosti glikemije u svako doba, više puta dnevno, kako
bi se pravile potrebne korekcije liječenju, u cilju bolje regulacije šećera u krvi. Bez redovite
samokontrole glukoze u krvi nema dobre regulacije glukoze u krvi, niti zadovoljavajućeg
liječenja. Danas se smatra nužnim određivati šećer u krvi najmanje 2x dnevno, i to u određenim
vremenskim periodima (pred doručak, dva sata poslije doručka, pred ručak, dva sata poslije
ručka, pred večeru, dva sata poslije večere, pred spavanje, i u 3 sata ujutro), tako da se kroz
nekoliko dana oblikuje profil glukoze u krvi.
ORALNI ANTIDIJABETICI
Kada se dijetom i tjelovježbom ne postiže zadovoljavajuća regulacija glukoze u krvi započinje
se liječenje oralnim antidijabeticima (tabletama). 
Oralni antidijabetici djeluju na više načina, te je zbog toga moguća i njihova kombinacija u cilju
bolje regulacije šećerne bolesti.
Jedni djeluju već u crijevima, usporavajući i smanjujući apsorpciju hrane iz crijeva, drugi
povećavaju lučenje inzulina iz beta-stanica gušterače, treći smanjuju proizvodnju i otpuštanje
glukoze iz jetre, ili smanjuju inzulinsku rezistenciju. Uključivanje jednog ili više lijekova
istovremeno, kao i dozu ijeka određuje liječnik - dijabetolog.

INZULIN
Trudnice sa šećernom bolešću moraju biti liječene inzulinom.
Inzulinom liječimo bolesnike koji boluju od šećerne bolesti tip 1, ali i u tipu 2, kada
maksimalnom dozom oralnih antidijabetika ne možemo postići zadovoljavajuću regulaciju
šećera u krvi.
Inzulinom moramo liječiti i bolesnike koji imaju akutne komplikacije šećerne bolesti i komu,
kad imaju i neke druge bolesti (infekcije, kirurški zahvat), bolesnike kojima su uništene beta-
stanice gušterače (operacijom, kroničnim upalama, tumorima). 
Trudnice sa šećernom bolešću moraju biti liječene inzulinom. Inzuline dijelimo na inzuline
kratkog djelovanja (brz početak i kratko vrijeme djelovanja), inzuline dugog djelovanja (kasniji
početak i ravnomjerno dugotrajno djelovanje od 16 do 24 sata,) i predmiješane inzuline -
kombinacije ova dva inzulina u različitim omjerima.
Inzulini u liječenju dijabetesa tipa 2 daju se u jednoj ili više doza, samostalno ili u kombinaciji sa
oralnim antidijabeticima (tabletama). 
Svi načini liječenja šećerne bolesti imaju samo jedan cilj- dobru regulaciju šećerne bolesti i
sprečavanje nastanka komplikacija šećerne bolesti. Živjeti sa šećernom bolešću nije lako,
bolesnici su prisiljeni na mnoga odricanja, promjenu načina života.
Komplikacije dovode do trajnih invalidnosti i povećanja smrtnosti, što uz porast broja oboljelih
postaje svjetski zdravstveni problem.

Glikemijski indeks hrane je mjerna jedinica za brzinu kojom nivo šećera u krvi poraste nakon
konzumiranja određene vrste hrane. Glikemijski indeks je pokazatelj koliko svaki gram dostupog
ugljikohidrata u namirnici (ne računajući vlakna) povisuje nivo glukoze u krvi, u referenci sa
čistom glukozom.
Prije nego “procijenite” namirnice s visokim GI kao loše, pročitajte više o glikemijskom indeksu
hrane ovdje. Kako biste mogli lakše planirati svoj jelovnik, donosimo vam tablicu s pregledom
GI-namirnica.

NAMIRNICE S VISOKIM GLIKEMIJSKIM INDEKSOM – GI VEĆI OD 70

Smatra se da učestala konzumacija hrane s visokim glikemijskim indeksom potiče debljanje.

Također, može doći do nepravilnog izlučivanja inzulina i razvoja dijabetesa tipa 2. Namirnice s
visokim glikemijskim indeksom jedite i pijte u manjim količinama.