EDUKACIJSKI UNIVERZITET TRAVNIK

PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA

- RAZVOJ OBITELJI KROZ POVIJEST-

- SEMINARSKI RAD-
-ŠKOLSKA PEDAGOGIJA-

Student : Mentor:

Pamela Jolić Prof.dr.Tarik Obralić

SADRŽAJ:
UVOD..................................................................................................................................... 3
1.POJAM OBITELJI KAO DRUŠTVENE USTANOVE............................................................4
2.SRODSTVO KAO PRIRODNI(BIOLOŠKI) ELEMENT OBITELJI.........................................5
2.1 Kognatsko ili bilateralno srodstvo..................................................................................6
3.FUNKCIJE OBITELJI........................................................................................................... 7
Reproduktivna funkcije:.......................................................................................................7
Privredna (ekonomska) funkcija:.........................................................................................8
Funkcije pružanja zaštite:....................................................................................................8
Funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija:.................................................9
Odgojno-obrazovna funkcija:...............................................................................................9
Socijalizatorska funkcija.....................................................................................................10
4.RAZVOJ I FUNKCIJE OBITELJI KROZ POVIJEST...........................................................11
4.1.Obitelj u prvobitnoj zajednici........................................................................................11
4.2 Funkcije patrijahalne obitelji.........................................................................................14
5.KARAKTERISTIKE SUVREMENE OBITELJI I NJENE FUNKCIJE....................................17
5.1 Funkcije suvremene obitelji.........................................................................................17
ZAKLJUČAK:........................................................................................................................ 21
LITERATURA:....................................................................................................................... 22
UVOD

Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg

kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne
funkcije. Obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. Obitelj mogu sačinjavati i
članovi koji nisu nužno u krvnom srodstvu, primjerice prilikom usvajanja djece.

Obitelj je osnovna društvena grupa, institucija i zajednica koja se općenito smatra

univerzalnom. Premda se struktura obitelji razlikuje u mnogim društvima (dvije ili više žena u
nekim društvima idealan su aranžman) takve se razlike mogu shvatiti tek kao varijacija na
temu. U svim društvima čini je brak kao jezgra s bar jednim djetetom. Norme su te koje
variraju od društva do društva kao i sama struktura obitelji. Obitelj je osnovna socijalna grupa
u društvu i obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. Obitelj je i grupa ljudi,
koji dijele zajedničke vrijednosti i imaju zajedničke ciljeve i obično žive u istoj kući, stanu,
prebivalištu. To je i grupa ljudi, koji imaju zajedničke pretke, zajedničko porijeklo. Broj
članova obitelji može biti od nekoliko do stotinjak . Osnovne funkcije obitelji su biološko-
reprodukcijske i sociološko-kulturne. Nuklearnu obitelj čine zakonski supružnici i njihova
djeca. U zapadnom svijetu, neke uloge obitelji nadomjestile su državne institucije poput vrtića
i staračkih domova. Obiteljskim odnosima u pravnom pogledu bavi se obiteljsko pravo.

SLIKA 1 : Obitelj
1.POJAM OBITELJI KAO DRUŠTVENE USTANOVE

Čovjek je sa stanovišta prirode dio živog svijeta, odnosno biološko biće, dok je sa
stanovišta društva društveno biće.

Odrediti obitelj kao društvenu ustanovu možemo ako sagledamo elemente njene društvene
osnove (društvene, materijalne i prirodne, biološke) i elemente koje upućuju na njenu
djelatnost .

- Društvene osnove obitelji objašnjavaju odnos obitelji prema društvu kao cjelini i olakšavaju
utvrđivanje nekog faktora koji pomažu određivanju pojma obitelji.

- Odnos obitelji prema proizvodnji kao društvenom procesu objašnjavaju materijalne osnove
obitelji.

-Prirodni (biološki) elementi odgovaraju na pitanje kako biološke veze (krvno srodstvo) utječu
na formiranje i održavanje obitelji.

Da bi upoznali prirodu i zadatke obitelji, neophodno je upoznati i njene osnovne funkcije tj

djelatnost koju ona obavlja. Presudnu ulogu u izdvajanju ljudi iz životinjskog svijeta odigrao je
rad, kao svjesna , organizirana , prirodna djelatnost ljudi koja se odvija u društvu . Razlika
između čovjeka i životinja je u tome što nema društva bez ljudi, ni ljudi van društva.
Kontaktirajući s drugim ljudima čovjek stupa u različite društvene odnose kao što su
ekonomski, radni, kulturni.

-Ekonomski odnosi uvjetuju izgled i oblik svih drugih odnosa i u njih čovjek stupa u procesu
proizvodnje.

Pored toga što je Glad šire društvene zajednice čovjek zasniva i uže grupe kao što su obitelj,
stambeno naselje, mjesna zajednica , općina. Najznačajniji element društvene strukture jest
obitelj „društveni i obiteljski odnosi su se oduvijek preplitali i uslovljavali“ 1(R.Grandić,2001).

Veliki dio života čovjek provodi u obitelji i brojne njegove aktivnosti odvijaju se u njoj i
povodom nje. Brojne obiteljske funkcije predstavljaju smisao i opravdanje čovjekove
egzistencije. Često se one ispreplići s društvenim funkcijama kao npr: ekonomska, zaštitna,
odgojna i druge. Porast materijalne proizvodnje dovodi do odvajanja obiteljskih grupa iz
društvene cjeline što rezultira razdvajanjem i obiteljskih od društvenih funkcija. Zbog stalne
materijalne proizvodnje u početku su obiteljske grupe bile vrlo široke (grupni brak).

Organizacija obitelji od njenih najprimitivnijih oblika do danas neprekidno se

mijenjala. Promiskuitet se smatra uvodom a javio se na nižem stupnju divljaštva. Ljudi su
živjeli u društvenim grupama u kojima nisu bile posebno izdvojene obiteljske grupe, stoga
nisu postojale zabrane seksualnih odnosa između srodnika pa i najbližih.

Pojava tzv. grupne obitelji označava napredak u razvitku i bolju opremljenost čovjeka, ali još
nedovoljnu da bi mogao živjeti u užim obiteljskim grupama. Porast materijalne proizvodnje
doveo je do prve podjele rada pa se društvo počelo dijeliti na određene generacije; djecu,
starce, odrasle. U ovom društvu nedopušteni su brakovi između predaka i potomaka i
obrnuto, ali još uvijek dopušteni među braćom i sestrama te rođacima.

1
http://bs.scribd.com/doc/119904303/Obiteljski-odgoj
2.SRODSTVO KAO PRIRODNI(BIOLOŠKI) ELEMENT OBITELJI

Uloga srodstva je jako značajna pri određivanju pojma obitelji. Njegov značaj
može se promatrati historijski i s aspekta suvremenog civiliziranog društva. Promatrano
sovog drugog aspekta srodstvo se često uzima kao sinonim za krvno srodstvo, jer izgleda
kao krvna veza, što predstavlja veliku zabludu. Gledajući historijski, pojam srodstva se
mijenjao pa su ovisno o pojedinim historijskim periodima često potpuno suprotne činjenice
predstavljale osnovu za njegovo određivanje.

Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može
biti biološke, sociološke ili pravne prirode.

Postoji nekoliko vrsta srodstva:

krvno srodstvo - biološke je naravi i temelji se na krvnoj  vezi, a definira se kao odnos dviju
osoba povezanih podrijetlom, bilo da potječu jedna od druge (npr. otac i sin), ili od
zajedničkog pretka (npr. stric i nećak).

tazbinsko srodstvo ili svojta - sociološko-pravne je naravi, a definira se kao odnos između

jedne osobe i srodnika njezinog bračnog druga (npr. svekar i snaha, punica i zet, šogor i
šogorica, itd.). Temelj tazbinskog srodstva je postojanje braka.

građansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju - temelji se na činjenici posvojenja , a

definira se kao odnos između posvojčeta (posvojenika) i posvojitelja te njegovih krvnih
srodnika.

duhovno srodstvo ili srodstvo po krštenju - kumstvo

srodstvo po mlijeku - između dojilje i dojenog djeteta i njegovih potomaka.

Čovjek se odlikovao svim karakteristikama grupe kojoj je pripadao pa je nosio i srodstvo

grupe. Individualno srodstvo bilo je nepoznato. Kod nekih naroda se i danas određuje
srodstvo po pripadnosti grupi, kao npr. u totemskom klanu. Početkom diferencijacije
obiteljskih od širih društvenih grupa srodstvo se najprije računalo po ženskoj liniji. S aspekta
običaja prvobitne zajednice srodnici po muškoj liniji bez obzira na bliskost nisu smatrani
srodnicima. U početku je ulogu oca imala čitava generacija muškaraca (grupni brak), kod
nekih majčini srodnici, najčešće njen brat. Kod nekih plemena predstavljalo je veliku uvredu
pitati dijete o njegovu ocu, čak i onda kada je poznat. Obitelj su sačinjavali samo srodnici po
ženskoj liniji. U kasnijem periodu razvoja društva srodstvo se računa isključivo po muškoj
liniji (agnatsko srodstvo). Postojalo je kod starih Kineza, Grka, Rimljana - do Justinijana,a
postoji i danas kod mnogih naroda. Srodstvo se ovdje ne zasniva rođenjem, već pripadnošću
određenom kultu i prihvaćanjem od šefa obitelji koji je svoje dijete mogao i odbaciti. Krvna
veza nije dovoljna za postojanje srodstva tako da sa stanovišta običajnog, odnosno pisanog
prava ni majka, a posebno njeni srodnici nisu ni u kakvom srodstvu s djetetom.
2.1 Kognatsko ili bilateralno srodstvo

Kognatsko srodstvo - srodstvo koje se računa i preko majke i preko oca, kognatski
srodnici su i rođaci majke i rođaci oca).

U većini civiliziranih država srodstvo se najčešće zasniva rađanjem u braku ili van braka
(bračno izvanbračno krvno srodstvo). S obzirom da se zasniva rođenjem ono je bilateralno, a
ne agnatsko. Krvno srodstvo predstavlja osnovni i najvažniji faktor za određivanje pojma
suvremene obitelji. S obzirom da i danas imamo srodstvo po usvojenju i tazbinsko srodstvo
razlikujemo slijedeće vidove obitelji:

obitelj krvnog srodstva (bračna i vanbračna)

obitelj po usvojenju i

obitelj po tazbini

Uzimajući u obzir broj srodnika koji se okupljaju i zadržavaju u obitelji postoje dva tipa
obiteljske organizacije i to :

„ velika obitelj „

„ mala obitelj „

„Velika obitelj,,

okuplja veliki broj srodnika u jednu nepodijeljenu obiteljsku zajednicu pa je nazivaju

„višegeneracijska obitelj,,. Predstavlja ostatak patrijarhalne obitelji u njenim raznim
varijantama. U ovim obiteljima roditelji ili pobočni srodnici žive u zajednici sa svojom djecom
ili rođacima. Razlozi za postojanje ove obitelji su nerazvijenost privrede i nepostojanje robne
proizvodnje i tržišta. Primjer ovoga tipa obitelji predstavlja južnoslavenska zadružna obitelj.

„Mala obitelj,,

predstavlja drugi tip obiteljske organizacije. Razlikuje se po broju članova koje okuplja i po
sadržaju unutarnjih odnosa koji u njoj postoje, po njenom odnosu prema društvu i prema
proizvodnji, tržištu, potrošnji itd. Nazivi za ovu obitelj u sociološkoj literaturi su :
„individualna, prosta, inokosna, biološka,nuklearna, suvremena, egalitarna, supružanska
porodica, supružansko društvo,industrijska porodica, radničko-službenička porodica" 2(R.
Ćatić, 2005.) . Ovaj tip obitelji sve više osvaja svijet, a javlja se kao posljedica napretka
materijalne proizvodnje. U ovu obitelj ne ulazi veliki broj srodnika kao što je slučaju „velikoj
obitelji,,.

2
http://bs.scribd.com/doc/119904303/Obiteljski-odgoj
3.FUNKCIJE OBITELJI

Proučavajući klasifikacije obiteljskih funkcija različitih autora pedagoške i sociološke

znanosti, neminovno je uočiti kako se neke funkcije navješćuju kao elementarne, bez kojih
obitelji ne bi bilo i koje ne bi mogla preuzeti odnosno obavljati niti jedna institucija ili zajednica
na način na koji ih obavlja upravo obitelj, a riječ je o biološko-reproduktivnoj, ekonomskoj i
socijalizacijskoj odnosno odgojno-obrazovnoj funkciji. Tu je i seksualna funkcija
(zadovoljavanje spolnog nagona) koja, uzgred budi rečeno, ne mora biti realizirana unutar
same obitelji, no uglavnom se smatra kako je riječ o obiteljskoj funkciji.

Da bismo upoznali sve elemente obitelji, značajno je upoznati i njene najvažnije funkcije,
odnosno njenu djelatnost. Brojni su faktori od kojih ovisi koje i kakve su funkcije obitelji. S
promjenama u razvoju obitelji mijenjale su se i njene funkcije. U periodu primitivnih obiteljskih
organizacija funkcije obitelji bile su isprepletene s funkcijama društva. Patrijarhalna obitelj
oslobađa se veliki dijelom ovisnosti od društva te se njene funkcije izdvajaju od društvenih. U
suvremenoj obitelji dolazi do preplitanja obiteljskih i društvenih funkcija. No bez obzira na
promjene u obiteljskoj organizaciji, osnovne funkcije obitelji ostaju i postojat će sve dok
obitelj bude osnovna društvena grupa. Najvažnije funkcije obitelji koje se navode u
pedagoškoj literaturi su:

-reproduktivna funkcija,

- privredna (ekonomska) funkcija,

-funkcija pružanja zaštite,

-funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija,

-odgojna i obrazovna funkcija,

-socijalizatorska funkcija.

Reproduktivna funkcije:

Novi život nastaje u obitelji, bez obzira o kakvoj obitelji riječ bila. Život se održava
i nastavlja stvaranjem/usvajanjem potomstva. Bez toga bi nestao kontinuitet života ljudske
zajednice i upravo u tome reproduktivna funkcija nalazi svoje uporište. Ova funkcija obitelji
mijenjala se kroz povijest, ali je uvijek postojala
Privredna (ekonomska) funkcija:

Suvremena obitelj ne posjeduje sredstva za proizvodnju. Ona više nije

''zajednica proizvođača'' odnosno proizvođačka jedinica poput patrijarhalne obitelji, nego
isključivo potrošačka, konzumna jedinica odnosno ''zajednica potrošača''. Kako bi kvalitetno
ispunjavala ostale svoje funkcije, suvremena obitelj svojim radom i prihodima mora osigurati i
zadovoljiti egzistencijalne potrebe svojih članova. Ekonomsko osiguranje egzistencije
odnosno prihodi obitelji igraju značajnu rolu u njezinoj stabilnosti. Težnja obitelji upravljena je
ka porastu životnog standarda. Naime, zajednički život zahtijeva osiguranje hrane, odjeće,
obuče, stambenog prostora i sredstava za biološko održanje i duhovni život. Obitelj je pored
biološke i ekonomska grupa koja je oduvijek obavljala niže ekonomskih zadataka kao što su:
proizvodnja, potrošnja, raspodjela dobara i dr.

Ona je nekad i proizvođačka i potrošačka jedinica, nekad samo potrošačka. U sadašnje

vrijeme sve više gubi karakter ekonomske zajednice uopće.

Funkcije pružanja zaštite:

U patrijarhalnoj obitelji obiteljska zaštita bila je iznad državne,u prvobitnoj

zajednici je obrnuto, djelomično i u kapitalizmu, a posebno u socijalizmu. U osnovne životne
funkcija obitelji ubrajaju se: osposobljavanje za život, izdržavanje, pružanje pomoći
bolesnicima, onesposobljenim, starim članovima i dr. Pojedini oblici zaštite i krug srodnika
koji uživaju zaštitu obitelji uvjetovani su društveno-historijski.

Premda se sve više prenosi izvan same obitelji, jedna od funkcija obitelji jest i skrb te
pružanje zaštite. Naime, obitelj je nekad bila jedini izvor sigurnosti, zabave, rekreacije svojih
članova.

Danas sve više pravo uzbuđenje donosi život i zabava izvan obitelji: športska natjecanja,
televizija i video, računalne igre i raznorazni virtualni svjetovi komunikacije, raznovrsni
klubovi s glazbeno-zabavnim programima i mnogi drugi oblici zabave mladih koji ne
podrazumijevaju sudjelovanje čitave obitelji.
Funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija:

3
Pojašnjavajući seksualnu funkciju obitelji – koju Murdock smješta na prvo mjesto
– Haralambos i Holborn navode primjer pravila i normi ponašanja koje u većini društava
ograničuju ili pak posve zabranjuju spolnu aktivnost izvan bračne zajednice, time govoreći u
prilog tvrdnji kako je obiteljske funkcije nemoguće odijeliti od onih koje obitelj ima za svakoga
člana ponaosob. U suvremenoj demokratskoj obitelji odvaja se reproduktivna funkcija (koje je
cilj potreba za produljenjem vrste) od funkcije zadovoljenja spolnog nagona (koje cilj
predstavlja zadovoljenje najintimnijih želja obaju supružnika). Ova funkcija, prema mnogim
autorima, predstavlja bitnu sferu života žene i muškarca. Iz nje kasnije proizlazi
reproduktivna funkcija; kasnije – zbog toga što spolni život prije braka više ne predstavlja
tabu temu i sve su češća djeca rođena izvan bračne zajednice, kao i brakovi i izvanbračne
zajednice zasnovane upravo temeljem rođenja djece začete tijekom izvanbračnih odnosa.
Govoreći o seksualnoj funkciji uočava se isticanje majke i oca, a rijetko se – gotovo da i ne –
govori o zadovoljavanju spolnog nagona majke i majke, oca i oca, majke i njezinog
(privremenog) partnera koji nije članom obiteljske zajednice te oca i njegove (privremene)
partnerice koja nije članom te zajednice, ali ''služe svrsi'' zadovoljenja spolnog nagona.
Rađanje je bilo rukovođeno spolnim nagonom, odvijalo se stihijski,a iza njega stajao je
nagon za održavanjem vrste. Ova dva nagona su danas odvojena. Reprodukcija se provodi
planski i ograničava se, a zadovoljenje spolno nagona postaje glavni cilj za zasnivanje obitelji
i braka.

Odgojno-obrazovna funkcija:

U obitelji se udaraju temelji: tjelesnog, intelektualnog, moralnog, radnog, i

estetskog odgoja. Odgoj i obrazovanje djeteta nastavlja se zatim u prosvjetnim, kulturnim,
znanstvenim drugim ustanovama. Mišljenja su da je suradnja svih ustanova s obitelji jako
značajna u daljem odgoju i obrazovanju djeteta . Obitelj je jedna od najvažnijih uloga u tom
procesu. Naime, znamo da usvajanje kulture (obrazovanje) podrazumijeva usvajanje
činjenica i generalizacija do kojih je društvo/kultura došla i shodno tomu razvoj osobnosti
temeljem stečenih znanja te razvoj rođenjem danih sposobnosti, socijalizacija pak usvajanje
društveno-kulturnih normi i pravila neophodnih za funkcioniranje ljudskog bića u određenoj
društveno-kulturnoj sredini odnosno zajednici (ne zaboravimo da je čovjek i umno, i
individualno, i društveno biće), a obje strane ''medalje'' su – i odgojno-obrazovni i
socijalizacijski proces – od presudna značaja za izgradnju buduće ličnosti odrasloga
pojedinca.

3
http://bs.scribd.com/doc/119904303/Obiteljski-odgoj
Socijalizatorska funkcija

Obitelj je primarna spontana škola, što ćemo reći da ona ne djeluje organizirano i
intencijski odgojno: tu školu ne planiramo, ne gradimo je namjerno, kao što ne možemo
planirati voljenje vlastite biološke ili adoptivne djece – ona se uglavnom, u većini slučajeva,
rađaju i žžive u intimnoj, emotivnoj vezi – opet uglavnom – muškarca i žžene, a priroda je
učinila da ih roditelji jednostavno, bez ikakva planiranja, najiskrenije i najčišće – vole. U
obitelji – osnovnoj jedinici društvene strukture – grade se prvi djetetovi društveni odnosi;
uspostavljaju se prve komunikacije te grade pozitivni stavovi i odnosi prema uskoj i široj
društvenoj zajednici i svim njezinim vrijednostima. Jedna od zadaća socijalizacijsko-odgojno-
obrazovne funkcije obitelji stoga jest uvođenje svojih članova u kulturu (u širem smislu) i
povijest naše civilizacije. Obitelj je, dakle, i škola društveno-kulturnog života. U suvremenom
društvu čovjek veći dio vremena još od djetinjstva provodi van obitelji (predškolske ustanove,
škole, brojni oblici zabave i razonode, članstva u udruženjima, zaposlenje itd). Navike
socijalnog ponašanja dijete stiče u obitelji. Obitelj predstavlja društvu malom i u njoj dolaze
do izražaja brojne društvene pojave kao što su: ljubav i mržnja, solidarnost i rivalstvo,
humanizam i egoizam itd. Dijete ove pojave podražava i u obitelji stiče osnovne navike
društvenog života. Od odnosa obitelji prema druženju i društvu ovisit će kakav će stav dijete
imati prema vršnjacima u školi ili široj društvenoj zajednici. Djetetov stav i ponašanje može
biti socijalno i asocijalno. Negativna obiteljska atmosfera, nepotpuna struktura, prisustvo
sociopatoloških manifestacija i slično, može se negativno odraziti na socijalni razvoj i
socijalizaciju djeteta. Naročito otežana socijalizacija djeteta u obitelji susreće se u obiteljima
u kojima su obiteljski običaji, navike i shvaćanja konzervativniji od društvenih.

Slika 2 : Ruka u ruci sa svojim najmilijima (obitelj) .

4.RAZVOJ I FUNKCIJE OBITELJI KROZ POVIJEST

Promatrajući obitelj kroz povijest vidljivo je da je obitelj u svim društvima bila

utemeljena na nukleusnoj obitelji, koja je za sociologe značila bračnu vezu dvoje odraslih
ljudi i njihove vlastite ili posvojene djece, tako da je nukleusna obitelj bila zapravo dio šire
obitelji ili veće srodničke mreže. Ta šira, proširena obitelj proširena je srodničkim linijama ili
bližim srodnicima ( djed, baka, braća, njihove žene, sestre itd.).
4
Najvažnija zadaća obitelji je djelotvorno razvijanje i njegovanje vještina i sposobnosti i djece
i njihovih roditelja koju 5Elkind naziva "vitalna obitelj". Vitalna obitelj i dalje ima različite forme
rodbinskih odnosa, od tradicionalnog nukleusnog obrasca do obitelji s jednim roditeljem,
obitelji s posvojenom djecom, miješane obitelji i sl. Ono što razlikuje vitalne obitelji jest njena
snaga i važnost u ljudskom razvoju-njeno prepoznavanje da i djeca i roditelji prolaze stalne
promjene i rast-i njena prilagodljivost u izmjeni jednostranog i uzajamnog utjecaja".

Obitelj je oduvijek bila predmet razmišljanja, razmatranja i proučavanja od strane različitih

mislilaca: filozofa, sociologa, pravnika, pedagoga i psihologa i njome su se bavile različite
znanosti i znanstvene discipline. Mišljenja i stavove o braku, obitelji, odnosima među
članovima obitelji nailazimo u spisima filozofa od najstarijih vremena. Tu su i shvaćanja o
utjecaju obitelji na razvoj ličnosti, teorije o braku, obitelji, položaju muškarca i žene,
budućnosti obitelji, njenoj ulozi u odgoju i razvoju dječje ličnosti

4.1.Obitelj u prvobitnoj zajednici

Evidentno je da se organizacija obitelji neprekidno mijenjala od njenih

najprimitivnijih oblika. Prema postavkama Morgana i Engelsa o evoluciji obitelji etape u
razvoju obitelji su:

1.promiskuitet

2.grupni brak

3.sindijazmička obitelj

4.monogamska obitelj

4
http://obiteljskicentar.hr/vijesti/1116/
5
http://en.wikipedia.org/wiki/David_Elkind (Američki psiholog i autor)
Promiskuitet

Prvi se oblici «obiteljskog» života nalaze još u vremenu starijeg kamenog

doba (prije pedeset i pet stotina tisuća godina). U to vrijeme postojala je samo jedna jedina
podjela rada, a to je ona (prirodna) između spolova (uvijek muškarci odlaze u lov, dok žene
skupljaju biljnu hranu, brinu se o djeci i pripremi hrane). Zabrane spolnog općenja između
najbližih srodnika nisu postojale. Engels je isticao da ipak nije postojao potpuni kaos u
spolnim odnosima, a neki sociolozi ističu da nije nikada postojao potpuni promiskuitet.
6
Razlozi koji govore u prilog postojanja promiskuiteta su brojni. R. Grandić (2001) R. Ćatić
( 2005) navode da su to:

a) nepripremljenost primitivnog čovjeka za borbu s prirodom i nepostojanje proizvodnje u

pravom smislu,

b) podjela rada po bilo kome osnovu nije postojala,

c) nepoznat je pojam ličnost, postoji samo pojam grupe, te je primitivni čovjek mogao opstati
samo vezan za grupu u kojoj je živio,d)ne postoji pojam srodstva kao fiziološke veze, ne
postoje pojmovi otac,majka.... srodstvo je društvena veza i označava pripadnost grupi. Na
svome najnižem stupnju postojanja primitivni čovjek imao je srodstvo grupe.

Grupna obitelj

Pojava tzv. grupne obitelji označava napredak u razvitku i bolju opremljenost

čovjeka, ali još nedovoljnu da bi mogao živjeti u užim obiteljskim grupama. Porast materijalne
proizvodnje doveo je do prve podjele rada pa se društvo počelo dijeliti na određene
generacije; djecu, starce, odrasle. U ovom društvu nedopušteni su brakovi između predaka i
potomaka i obrnuto, ali još uvijek dopušteni među braćom i sestrama te rođacima.
7
Karakteristike grupne obitelji prema R. Grandiću, (2001.) i R. Catiću, (2005.) su:

a) izvršena je prva diferencijacija između društva i obitelji u okviru rodova, plemena,

b) prva podjela je izvršena na bazi prve podjele rada prema generacijama, a nakon toga i u
okviru iste generacije,c)srodstvo nije bilo diferencirano, pojmovi otac, majka, brat, sestra
poznati su kao zajedničke, a ne individualne kategorije, ono je i dalje društvena, a ne
biološka veza, pa ljudi imaju srodstvo grupe

d) spolne zabrane uvjetovane su pored ekonomskih i biološkim potrebama čovjeka,

e) pojedinac znači nešto samo u društvenoj grupi, a sam ne znači ništa,

f) pretpostavlja se da su u okviru grupnog braka postojale labilne, pojedinačne,individualne

veze između pojedinih muškaraca i žena,

g) srodstvo se u grupnom braku računa po ženskoj liniji, po majci.

Sindijazimička obitelj
6
http://bs.scribd.com/doc/119904303/Obiteljski-odgoj
7
Dr. Ruža Tomić (obiteljski odgoj) Tuzla,2008, str.26 (Grupna obitelj)
 Sindijazmična obitelj je nastala iz grupnog braka. Postepeno uvođenje
zabrane sklapanja brakova između iste generacije dovelo je do stvaranja takvih obiteljskih i
društvenih grupa u okviru kojih nisu bili dozvoljeni spolni odnosi između njenih članova. Ta
novo stvorena društvena grupa naziva se rod ili klan. Prvi rodovi počivali su na računanju
srodstva po ženskoj lozi a udruživanje u grupe vršeno je oko majčinog stabla. Grupni brak je
postepeno nestao i zamijenjen je brakom parova (sindijazmični brak).

Sa prelaskom ljudi na zemljoradnju i stočarstvo postepeno je sve više rastao značaj

muškarca u društvu. Ove promjene dovele su do stvaranja novog društvenog i obiteljskog
sustava, poznatog pod nazivom očinska obitelj ili patrijarhalni klan.

Karakteristike sindijazmičke obitelji su:

a) predstavlja dalju važnu etapu u razvoju materijalnih proizvodnih snaga, a postojanje

obitelji parova predstavlja početak individualizma u društvu i ekonomici,

b) pojedinac i dalje može opstati u širokim društvenim organizacijama kakva je rodovska

zajednica

c) srodstvo i dalje nosi obilježje kolektivnog srodstva i dijete nosi ime genska svoje majke, a
kasnije ime gensa svoga oca, raspoznavanje i diferenciranje ljudi vrši se prema pripadnosti
rodu, tako se reguliraju spolni odnosi, princip egzogamije je prisutan tj. zabrane sklapanja
bračnih veza između pripadnika jedne obiteljske odnosno društvene grupe,

d) više je reda u spolnim odnosima i veće su mogućnosti da se raspozna otac i da se približi

obitelji

Monogamska obitelj

8
Nastaje iz sindijazmičke obitelji na višem stupnju barbarstva i predstavlja uvod
u civilizaciju. Iako su se s vremenom mijenjali oblici monogamske obitelji do danas su ostale
neke zajedničke karakteristike za sve njene oblike. S obzirom na historijske i druge uvjete
sve monogamske obitelji možemo podijeliti na tri vida i to:

a) patrijarhalna monogamska porodica

b) suvremena porodica i

c) socijalistička porodica ( R. Grandić, 2001)

8
Dr. Ruža Tomić (obiteljski odgoj) Tuzla,2008, str.28 (Monogamska obitelj)
Što se tiče monogamnosti, za ženu je bila pravilo bez izuzetaka, ona nije smjela tražiti
zadovoljenje spolnog nagona izvan braka. Svako nevjerstvo žene okrutno je kažnjavano.
Naprotiv za muškarca je važilo drugo pravo. On je zadovoljenje spolnog nagona mogao
ostvarivati izvan braka. Ostatke spolnih sloboda muškarca nalazimo i danas u nekim vrlo
civiliziranim kapitalističkim zemljama.

Karakteristike monogamske obitelji su:

a) Počiva na privatnoj svojini na čijem je čelu muškarac kao nositelj privatne svojine. Cilj
monogamije jest zaštita privatne svojine i osiguravanje rađanja djece koja će produžiti
imovinu obitelji i obiteljski kult s neospornim očinstvom,

b) zbog ekonomske nejednakosti muškarca i žene prisutna je i pravna nejednakost. Stvoren

je i veliki antagonizam između muškarca i žene. Svi članovi podčinjeni su nositelju privatne
svojine - šefu obitelji. Stanje se mijenja u suvremenoj obitelji.

c) Postoji dvostruki moral: jedan za muža, drugi za ženu. Muškarac je slobodniji,ima pravo
na bračno nevjerstvo sto je ženi zabranjeno.

d) Monogamija kao etapa u razvoju obitelji s razvojem ljudskog društva doživljava određene
preobražaje.

4.2 Funkcije patrijarhalne obitelji.

9
Patrijarhat je oblik društvene zajednice u kojoj je osnovna društvena
jedinica muški rod, a grupa je povezana srodstvom po muškoj liniji.

Patrijarhalna obitelj ima potrebu za jasnim odvajanjem uloga, prava i dužnosti, modela
ponašanja i vrlina muškaraca i žena.

Osnovne funkcije patrijarhalne obitelji jesu: reproduktivna funkcija, privredna funkcija,

funkcija pružanja zaštite, funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija, odgojna i
obrazovna funkcija i religiozno -mistična funkcija.

9
http://hr.wikipedia.org/wiki/Patrijarhat
Reproduktivna funkcija

Reproduktivna funkcija patrijarhalne obitelji jedna je od najvažnijih njenih funkcija.

Patrijarhalnu obitelj karakterizira velika plodnost žene i neplanirano, kontinuirano rađanje
djece. Slabi higijenski uvjeti, neorganizirana zdravstvena zaštita i primitivni uvjeti života bili
su uzrok smrtnosti posebno tek rođene djece. Tu su brojne epidemije koje su uništavale
cijele pokrajine. Da bi se nadvladala smrtnost i održalo čovječanstvo bilo je potrebno mnogo
djece. Žene su rađale i po desetero djece i više. Jedan broj ih je umirao, a ostajao je
dovoljan broj za produženje vrste. Poznat je slučaj gospođe Arnold koja je do 39 godina
starosti imala 20 porođaja. Ukoliko je muž neplodan ili je umro,žena je primala njegovog
bližeg srodnika kao zamjenu s ciljem dobijanja nasljednika.

Slika 3 : Majka (23) koja ima šestero djece.

Privredna funkcija

Materijalnu osnovu patrijarhalne obitelji predstavlja privatna svojina. Tokom

historije postojala su dva oblika privatne svojine:

a) obiteljska kolektivna svojina

b) svojina šefa obitelji (individualna privatna svojina).

Tako je seoska zajednica vezana uglavnom uz zemljoradničku kulturu uz tradicionalizam i

strogo pridržavanje običaja dok je društveni život u gradu razvijeniji i raznovrsniji.

Obitelji grada i sela razlikuju se kako po broju članova , poštivanju starijih članova i suživotu
sa njima tako i po položaju žene, dominaciji muškarca, broju djece i njihovom odgoju .
Patrijarhalni karakter koji je u većini društava bio dominantan donekle se i danas
transformirano zadržao na selu. Poseban problem u preobražaju patrijarhalne obitelji sela
predstavlja pitanje zapošljavanja žena na selu. Poznato je da žena radnica na selu ima jako
malo. To je karakteristična crta zaostajanja sela za gradom, zbog ukorijenjenog shvaćanja da
je ženi mjesto u kući, a van kuće samo u slučaju neposredne potrebe.
Stariji oblik privatne svojine predstavljala je obiteljska kolektivna svojina, a javila se
raspadanjem prvobitne zajednice. Sva imovina pripadala je obitelji kao cjelini.

Ovakva obitelj nazvana je „velika obitelj,, a predstavljala je zatvoreno „obiteljsko društvo,,.

Počiva na zatvoreno naturalnoj privredi. Njena karakteristika je rad za sebe, za obitelj i u
obitelji. Ne postoji rad van kuće. Patrijarhalna obitelj obavljala je sve ekonomske funkcije.
Sredstva za proizvodnju bila su njeno vlasništvo, upošljavala je svoje članove i
osposobljavala za život, vršila ja podjelu rada i specijalizaciju i vršila je i brojne druge
funkcije. „Velika obitelj,, se raspada s razvitkom robne proizvodnje i robnog tržišta. Javljaju
se ovlaštenja pojedinih članova obitelji. Poslije smrti šefa obitelji imovina se cijepa između
nasljednika. Kapitalistički ekonomski zakoni dovode do raščlanjivanja obitelji na uže
obiteljske grupe. Obitelj se raslojava prema imovnom stanju. Javlja se težnja za
ekonomskom neovisnošću, tj. individualizam članova obitelji. To je sve češći razlog konflikta
između članova obitelji. Sve ovo dovodi do slabljenja obiteljskog morala i ekonomskog
položaja patrijarhalne obitelji. Nakon očeve smrti sinovi dijele imetak,a ženskoj djeci daje se
naknada u vidu miraza odnosno sprema i udomljenje. I ženska djeca stječu nasljedna prava.

Funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija

-su jako bliske, a različite funkcije.

10
a) Prva daje objašnjenje o prirodi odnosa između bračnih drugova,

b) Druga o psihičkim vezama između bračnih drugova međusobno s jedne, i njihovom

zajedničkom odnosu prema djeci,s druge strane". ( R. Catić, 2005. )

Patrijarhalna obitelj zbog ovakve organizacije spolnih odnosa imala je i specifična obilježja
emotivne funkcije. U njoj su postojale dvije vrste morala, jedan za muškarca koji mu je
dopuštao ljubav sa svim ženama, a jedan za ženu koji joj je dopuštao ljubav samo s jednim
čovjekom. Važna funkcija patrijarhalne obitelji je zadovoljenje spolnog nagona. Ona je u
početku bila zajedno s reproduktivnom funkcijom. Proizvodnja ljudi bila je stihijska, vođena
spolnim nagonom iza koga se krio nagon za održavanjem vrste. Veoma važne funkcije
patrijarhalne obitelji jesu odgojna i obrazovna funkcija. Znanja, odgoj i obrazovanje stjecali su
se u obiteljskom krugu. Jedna od funkcija patrijarhalne obitelji koja ima više historijski značaj
jest religiozna mistična funkcija., Otuda i objašnjenja mnogih društvenih pojava dobivaju
religiozno — mistični karakter, pa i porodica. Religiozno-mistična funkcija obitelji ispoljava se
kroz različite forme: crkvene rituale pri vjenčanju, krštenju djece, sahranama, slavama i
svečanostima i si. Propovijedale su i nejednakost spolova i pokornost žena i djece ocu
obitelji.

10
http://bs.scribd.com/doc/119904303/Obiteljski-odgoj
5.KARAKTERISTIKE SUVREMENE OBITELJI I NJENE FUNKCIJE

Suvremena je obitelj premjestila vlastito težište s područja institucionalnog

u područje intimnog, odnosno s područja zakona, tradicije, običaja u područje osobne
ljubavi. Nagli razvoj industrijalizacije te razvoj potrošačkog društva ugrozio je obitelj u
njezinoj gospodarskoj i društvenoj samostalnosti. Nekada je obitelj bila sama sebi dovoljna.
Ona je bila ne samo 'dom', nego i 'škola', štedionica i posudionica, bračno savjetovalište i
savjetovalište za zvanja. Stara je obitelj bila i osiguravajuće društvo u slučaju bolesti i
starosti, bolnica i dom za iznemogle. Najznačajnija obilježja suvremene obitelji su:

1. Ova obitelj s ekonomskog aspekta čini obiteljsku grupu koja radi tuđim sredstvima za
proizvodnju i za drugog, jer ne posjeduje svoja sredstva za proizvodnju, pa se naziva
radničko - službeničkom obitelj.

2. S obzirom da suvremena obitelj predstavlja s historijsko - sociološkog aspekta jednu etapu

u razvitku obitelji, njene karakteristike su:

• sačinjavaju je bračni par i maloljetna i za rad nesposobna djeca ( dvogeneracijska obitelj)

• osnove za zasnivanje obitelji je brak, pa se naziva i supružnička i bračna obitelj

• broj članova obitelji je minimalan, sveden je na biološku grupu(biološka, prosta, mala,

inokosna i nuklearna obitelj)

• ona je i industrijska obitelj jer izrasta u uvjetima urbanizacije i industrijalizacije,

• naziva se i egalitarna obitelj jer počiva na osjećajnim vezama i faktičkoj ravnopravnosti.

3.S pravnog aspekta zastupljena je:

• pravna jednakost supružnika

• pravna zaštita obitelji kao cjeline i posebna zaštita žena i djece

4.Sa socijalno — političkog aspekta visoko je zaštićena (državno): socijalno,zdravstveno,

osiguranje, socijalna zaštita i sl.

5.1 Funkcije suvremene obitelji

Funkcije suvremene obitelji su brojne, a to su :reproduktivna funkcija, ekonomska

funkcija, funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija, funkcija pružanja zaštite,
odgojna i obrazovna funkcija i funkcija zabave i razonode.
Reproduktivna funkcija

Novi žživot nastaje u obitelji, bez obzira o kakvoj obitelji rijeć bila. Žživot se
održava i nastavlja stvaranjem/usvajanjem potomstva. Bez toga bi nestao kontinuitet žživota
ljudske zajednice i upravo u tome reproduktivna funkcija nalazi svoje uporište. Suvremena se
obitelj odlikuje niskim natalitetom uvjetovanim dezintegracijom i dezorganizacijom obitelji.

Dezintegracija obitelji označava raščlanjene odnosno raspad obitelji na sve manji broj
članova. Pod ovim pojmom ne podrazumijevamo samo razbijanje obitelji na biološku skupinu
– roditelje i djecu – nego i daljnje razbijanje već sužene obitelji na sve manji broj članova
smanjenjem broja djece. Naime, sve je veći broj roditelja jednog djeteta ili s tek dvoje djece.

Dezorganizacija odnosno kriza obitelji također utječe na slabljenje natalitetne slike, a

pod ovim pojmom podrazumijevamo ''poremećaj'' suvremene obitelji. Neki od uzroka procesa
dezorganizacije su porast životnog standarda, socijalizacija kapitalističkog društva,
sveobuhvatna uloga države na zaštiti pojedinca, prijelazan karakter suvremene obitelji
(naime, ona ne predstavlja idealnu obitelj, nego tek fazu u procesu prerastanja patrijarhalne
u suvremenu demokratsku obitelj kao prijelazne faze do postmoderne obitelji).

Ekonomska funkcija

Suvremena obitelj ne posjeduje sredstva za proizvodnju. Ona više nije

''zajednica proizvoðaća'' odnosno proizvođačka jedinica poput patrijarhalne obitelji, nego
isključivo potrošačka, konzumna jedinica odnosno ''zajednica potrošača''. Kako bi kvalitetno
ispunjavala ostale svoje funkcije, suvremena obitelj svojim radom i prihodima mora osigurati i
zadovoljiti egzistencijalne potrebe svojih članova.

Ekonomsko osiguranje egzistencije odnosno prihodi obitelji igraju značajnu rolu u njezinoj
stabilnosti. Težnja obitelji upravljena je k porastu životnog standarda. Naime, zajednički život
zahtijeva osiguranje hrane, odječe, obuče, stambenog prostora i onih sredstava za biološko
održanje i duhovni žživot.
Funkcija zadovoljenja spolnog nagona i emotivna funkcija

Dijete više ne predstavlja ''sredstvo'' produljenja ''vrste'' i očuvanja obiteljsk e

imovine, nego postaje centrom obitelji, poklanja mu se sva pozornost. Odrastanje u stabilnu,
zrelu osobu koja zna primiti i poklanjati ljubav predmnijeva učenje istoga, a i ovdje prvu školu
stjecanja tog znanja – učenja prepoznavanja i iskazivanja vlastitih pozitivnih emocija i
kanaliziranja negativnih te uočavanja tuđih emocionalnih stanja i djelovanja u skladu s
prepoznatim (intraprsonalna i interpersonalna inteligencija) – čini upravo obitelj.

No, unatoč zadovoljenju spolnoga nagona, koje je čisto biološke prirode, ako u obitelji ne
postoji zadovoljenje i ispunjenje emotivne funkcije minimalne su šanse da se takva obitelj
opstati kao potpuna i kvalitetno obavljati svoju primarnu funkciju. Korespondencija emotivne i
funkcije zadovoljenja spolnoga nagona kod obaju partnera/roditelja (neovisno o spolu,
bračnom ili izvanbračnom statusu) učinit će obitelj potpunom u svakom pogledu, a kad njima
pridodamo i – najvažniju – odgojnu funkciju, tek tada moći ćemo reći da su mnogo veče
šanse da unutar svoje primarne škole dijete ''izvuče'' maksimum pozitivnih obiteljskih i uopče
pred životnih iskustava.

Često pretjerana ljubav roditelja prema djeci dovodi do negativnih posljedica. Ukoliko u
obitelji nema djece, supružnici se odlučuju na usvajanje tuđe djece. Ljubav roditelja i drugih
članova obitelji prema djetetu je prva najdublja ljubav koju dijete prima i daje. Djetetu je
neophodna obitelj koja će mu pružiti normalne uvjete za razvoj i odrastanje.

Funkcija pružanja zaštite

Funkcija pružanja zaštite je dužnost i obaveza svake obitelji uvijek prije države. Ona
podrazumijeva:

- biološku, prirodnu zaštitu koja uključuje podizanje, njegu i čuvanje djece,moralnu zaštitu
koja uključuje pomaganje, podršku i obiteljsku solidarnost,

- pravnu zaštitu (zastupanje) i

- ekonomsku zaštitu koja uključuje izdržavanje i nasljeđivanje.

Odgojna i obrazovna funkcija

Upravo je odgojno-obrazovna funkcija obitelji ono je što je obitelj najčešće

održavalo na okupu. Kad bi se ova funkcija počela prenositi izvan obitelji odnosno ako bi
obitelj počela slabiti u obnašanju te zadače, moglo bi doći do uništenja i raspada obitelji, do
gašenja njezina funkcioniranja kao primarne zajednice, a time do svojevrsnog narušavanja
društva, budući da se obiteljska zajednica smatra okosnicom izgradnje šire društveno-
kulturne zajednice. Manje bezbolno obitelj može prenositi izvan sebe svoju reproduktivnu ili
ekonomsku funkciju, no kad bi se isključivo na društveni kontekst prenosila odgojna funkcija,
obitelj bi prestala funkcionirati. Bila bi to najveća kriza obitelji. Ponekad obiteljski odgoj može
biti konzervativniji ili napredniji od društvenog i obrnuto. Obitelj igra malu ulogu na pružanju
obrazovanja svojim članovima. Obrazovanje se vrši u školama i drugim odgojno obrazovnim
institucijama.

Funkcija zabave i razonode

Ova funkcija postaje sve značajnija za suvremenu obitelj iz razloga što roditelji
posvećuju puno više pažnje tom periodu zabave i razonode , koja ukida granice
svakodnevnice. Imamo puno različitih vidova razonode za cijelu obitelj, to mogu biti : godišnji
odmori, rekreativni centri, izleti, logorovanja, razne manifestacije...
11
Prema N. Ekermenu (1966), R.Ćatić (2005.), te funkcije su:„- zadovoljenje materijalnih
potreba članova u uvjetima društvenog jedinstva i suradnje ,

-stvaranje uvjeta za zadovoljenje emocionalnih potreba,

-razvijanje ličnog identiteta svakog člana vezanog za identitet porodice,

- podsticanje učenja i podrška individualnoj kreativnosti i inicijativi,

-oblikovanje seksualnih uloga te,-pripremanje za integrisanje s društvenim ulogama i

prihvaćanje društvene odgovornosti".

11
Dr. Ruža Tomić (obiteljski odgoj) Tuzla,2008, str.36 (Funkcije zabave i razonode)
ZAKLJUČAK:

“Obitelj je…institucija kojoj

dugujemo čovječnost.

Ne poznajemo drugi način na koji se

stvaraju ljudska

bića osim odgoja u porodici”

(Margaret Mead)

Ja sam stvorila svoju malu zaštitnu ljusku, to su moja uža obitelj, moj muž, moj sin i ja. Što
se tiće šire obitelji tu su, kao i uža svaki dan uz mene i sa mnom. Obitelj je jedan od stupova
života, lako ih uništiti, a jako teško i sa mnogo truda se uspiju zadržati, ali zadržati u
normalnom obliku. Svi mi imamo ljude oko sebe koji nas čine sretnima i koji nas čine svojim,
to su naša obitelj, članovi našeg malog klana, da , tu su i prijatelji ali to nije današnja tema.
Koliko vidimo mnogo toga se promijenilo iz prošlosti samog poimanja obitelji, ali mnogo
toga i zadržalo. Ali ako mogu reći da današnja – suvremena obitelj nema onu tradicionalnu
vrijednost koju je imala obitelj iz prošlosti, nema onu osnovnu vrijednost , vrijednost skupine.

Danas je za nekog obitelj čisto nametnuta dodatna smetnja u ovom ubrzanom životu kojeg
živimo, ljudi nemaju vremena za svoje bližnje i to smatraju samo nametnutim obvezama, ali
ja s ponosom mogu reći dok ima običaja ima i sela, tj dok ima mene i moje obitelji biti ćemo
jedan mali moćni klan koji je uvijek jedan uz drugog, i uvijek smo tu kad nam je najpotrebnije,
i znamo i želimo zadržati staro poimanje obitelji i obiteljskih vrijednosti.
LITERATURA:

1.Obiteljski odgoj -Dr.Ruža Tomić, Tuzla- 2008, (Razvoj obitelji kroz povijest, poglavlje III)
stranice (19-41).

WEB LITERATURA :

1. http://bs.scribd.com/doc/119904303/Obiteljski-odgoj - (27 travanja i 28 travanja)

2. http://www.psihoportal.com/index.php/hr/str-prilozi/808-funkcije-obitelji - (27 travnja i

28 travnja).

3. http://www.kbf-st.hr/~mparlov/2.pdf - (27 travnja i 28 travnja).

4. http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/171/175 - (27 travnja i 28 travnja).