Brak i obitelj

CILJEVII SVRHA LEKCIJE

Nakon ove lekcije moi ete
razumjeti postanak braka kao druatvene institucije,
niegov razvoj promjene
i obitelji koje su nastale posljednjih desetljea. Nauit ete kako
u

ie za brak potrebna, osim spolne, i duhovna zrelost i ekonomska

sigurnost te pristanak
zajednice. Kao pravna institucija, brak donosi i neke obveze, kao i sankcije za nepoatovanje
branih pravila.

PoMO KOJL IE
MoEELNO USVOITI S
R U EVANIEM

promiskuitet
brani ugovor
punalua brak
sindijazmika porodica
otmica ~ena
kupovanje ~ene
brane du~nosti
odgovorno roditeljstvo
brana ljubav
udoviatvo
razvod braka
djeca i obitelj

Brak kao institucija

Brak
je, u hrvatskom pravnom sustavu, zakonom ureena ~ivotna zajednica ~ene
i muakarca. Povijesni razvoj braka poinje u hordama
promiskuitetom, neogranienom
slobodom spolnih odnosa izmedu ~ena i muakaraca. Od tada do danas
razne zabrane vezane za
pojavile su se
odr~avanje veza izmedu roditelja i potomstva. Krvno srodstvo
razlog je za iskljuenje branih veza ak i medu najprimitivnijim narodima, premda se
krvno srodstvo ponegdje mo~e tumaiti
U Egiptu su se faraoni ~enili
drugaije no ato je uobiajeno u Europljana.
svojim sestrama. U povijesti je takoder i grupni
brak, u kojemu nije bilo spolnih veza izmedu pojedinaca, nego izmedu poznatSvaki
grupa. rod
dijelio se na nekoliko grupa ~ena i muakaraca. Dogovorom izmeu voda
se kojoj je grupi ~ena bilo
grupa odluivalo
dopuateno da odr~ava seksualne odnose s kojom grupom
muakaraca. Najpoznatiji oblik grupnog braka je punalua brak, kakav
joa i danas postoji
na Havajskom otoju, a nastao je u vrijeme prelaska s nomadskog na sjedilaki nain
~ivota. U takvim se brakovima zabranjuju spolni odnosi medu krvnim srodnicima i
po
oevoj i po majinoj lozi, premda krug tih srodnika
nije posvuda isti. Veze muakaraca i
~ena nisu vrste. Nevjere su
dopuatene mu~evima, ali ne i ~enama. Ako se veza raskine,
djeca pripadaju majci.
 Sljedei su brakovi parova, tzv. sindijazmike porodice. S pojavom dr~ave usta
r~ave usta
novljuje se monogamni brak. Neka druatva toleriraju i poligamiju. Kod nekih je naro
dopuatena poliginija (jedan muakarac i viae ~ena), kod drugih poliandrija (jedna z
~ena
supruga je viae muakaraca, obino brae).

Sklapanje braka
Brak se mo~e sklopiti razliite naine, u skladu s normama i moralnim pra
na
vilima koja vladaju u nekom druatvu. Jedan od naina u proalosti bio je otmica
s
djevojke
kojom se trebalo sklopiti brak. U povijesti je najpoznatija otmica Sabinjanki, legenda o
tome kako su si Rimljani
pribavili ~ene. Sjeanje na taj dogadaj vjerojatno je sauvano u
obiaju prenoaenja mlade preko kunog praga. Kupovanje ~ene drugi je nain
~ene. Taj je obiaj bio poznat u pribavljanja
Babilonu, Grëkoj, Rimu, kod Germana, Slavena i drugih.
Mlado~enja je djevojinu ocu bio obvezan isplatiti odatetu za ker,
korisnom radnom snagom, koja se smatrala
pa se raunalo ato bi ona sve mogla raditi kod oca da
kod njega ostala. Tako
je ~ena postala roba, kao i svaka druga, ato je
uvjerenje muakaraca kako ~ena nije je joa viae uvrstilo
sitne stoke, orudai ravnopravna, jer je mo~e kupiti za par volova, neato
oru~ja.
S razvojem proizvodnih sredstava,
vrijednost
manja, te, zajedno s potrebom da se zaatite ~enina ~ene kao radne
snage postaje
pojavljuje se miraz, sredstva koja mladenkin otac daje prava u sluaju razvoda ili
udoviatva,
sajam jedan je od naina legalnog svojoj keri pri udaji. }enidbeni
pribavljanja zena, I postojao je sve do
svjetskog rata u nekim krajevima Madarske,
djevojaka zrelih za udaju u odreeno su doba obiaj su donijeli Rumunji. Roditelji
a Drugoga
kao udavae, a s njima su dovozili i godine dovodili svoje keri
njihov Potencijalni ~enici cjenkali sajam
miraz. na
s
roditeljima, istodobno hvalei svoje imovno su se
brak bi se odmah sklopio, jer je na stanje. Ako bi se
sveenika.
sajmu upravo zbog toga dogovor postigao,
uvijek bilo prisutno viae
Probni brak u primitivnim zajednicama bio je privremena
sDola koje su ispitivale
uvjete za zajednica osoba razliita
braka vladao je u Baniji u Hvatskojsklapanje
sve
trajne zajednice. Poseban obiai
ali i dijela katolikog stanovnistva do prije avadesetak godina. Kod probnog
kuu, prema prethodnom dogovorupostojao je
obicaj pravoslavnog.
da djevojka "uskoi" u mladifeviu
zajednica ne
starijin cianova obitelj! Sklopljenom
uspije, djevojka se mo~e vratiti kui, a da se ne na prelu. Aka
Takve veze u pravilu ipak postaju stalne. Svrha takve smatra acra Ako
li ~ena radati djecu. Kad djevojka ostane trudna,
zajednice ie da cse provjeri
Ocenom.
mo~e
sklapa se brak.
Odgovornost za stupanje u brak
Svaka druatvena zajednica ima strogo
odredene propise za
gradanskim dr~avama naaeg vremena, pa tako i u naaoj, zakonom stupanje u hrab
su regui Drak.
 sklapanje braka. U brak, primjerice ne mogu stupiti maloljetne osobe, bez dozvole
za
roditelja i opravdanih razloga. Osim toga, svaka vjerska zajednica ima stroga pravila
ponaaanja vezana za sklapanje braka.
U vezi s moralnim normama, novo doba zahtijeva i nov, odgovoran odnos prema
sklapanju braka. Danaanji mladi ljudi moraju zadovoljiti mnoge zahtjeve prilikom skla
panja braka. Sve du~e se ide u akolu i sve viae se odgada sklapanje braka. Posebice je
iak pritisak na ~enu koja mora zavraiti akolovanje, tra~iti zaposlenje, postii ekonomsku
zrelost, i usto brinutio svom "bioloakom satu". Madi su ljudi suoeni s nizom problema
koje moraju unaprijed odgovorno rjeaavati. Za podizanje djeteta takoder je potrebna
velika odgovornost. Danas, kada se raspala tradicionalna velika obitelj,. djecu odgajaju, u
pravilu, samo roditelji i institucije. Na ~eni je joa uvijek najvei teret odgovornosti, naroi
to u vezi s njenom psihofizikom spremnosti za podizanje potomstva. Zbog promjene
naina ~ivota, viae nego ikad dosad, ~ena mora brinuti o svim uvjetima koji su joj
potrebni za materinstvo. Sama bi trebala procijeniti kada je pravo vrijeme za materinstvo.
Takoder bi trebala imati potporu za vlastitu odluku o broju djece. Vlast je takoer du~na
da se blagonaklono i s razumijevanjem odnosi prema pravima djeteta i obiteliji. Prema
djeci nemaju obveze samo roditelji, nego i ukupna druatvena zajednica.

Vje~ba kritikog razmialjanja

Sjeanje na dom

Kako je nekad bilo? Tu je bila majka, tu je bio otac, tu su bila braa i sestre, blizi
i daljnji roaci. Tu je bio stan, ulica, akola i crkva, seloili grad, bli~a ili daljnja okolica. Tu
je bio svakodnevni stol i mali svakodnevni dogaaji. Tu je bio imendan i rodendan, Bo~i
i Uskrs. A sve skupa: ljudi, stvari i dogadaji sve je to bio prostor u kojem smo ~ivjeli, u
koji smo i mi pripadali. Tu je bilo naae mjesto. Tu su se ljudi za nas brinuli. Cinilo se kao
da nam i stvari govore: Ti pripadaa nama. Ovdje smo bili prihvaeni. Tu smo do~ivljavali
ato ljudi najviae trebaju ako ho e ~ivjeti kao ljudi: do~ivljavali smo ljubav a da se o njoj
nije mnogo govorilo. Taj dom je na nas ostavio svoj utisak. Svatko dolazi iz jedne posve
odredene obitelji. Pa i kad bismo to htjeli, ne mo~emo od toga pobjei: od naaih roditelja,
rodaka, naaeg djetinjstva i mladosti. Nitko ne mo~e istupiti iz svoje obitelji kao iz nekog kluba
ili druatva. A veina to niti ne ~eli. Obitelj nije samo nostalgija, ona je viae. Obitelj je dom.
Ona nam je dala ono ato uenjaci nazivaju prapovjerenje (istinsko povjerenje). I tim prvim
povjerenjem obitelj je stvorila podlogu na kojoj se ovjek mo~e razviti u potpunog ovjeka,
na kojoj ovjek mo~e nai sebe i svoje bli~nje. Isplati se o tome razmialjati.

PAVAO MAD}AREVI, Obitelj - kakva odva~nost, akovo, 1995, str. 10-1

 Razvod braka prema Kur'anu
A ako odlue razvrgnue braka, Bog (sve) uje () zna. Razvedene ~ene e ekati tri
pranja. I njima nije dozvoljeno da kriju ono ato je Bog stvorio u njihovim
hovim maternicama
maternicama, mjese
vjeruju u Boga i Sudnji dan. Njihovi mu~evi imaju najviae prava da ih povrate (seb) a
~ele (da unesu) mir (G spokojstvo). One imaju pravo kao ato imaju () du~nost po na
Muskarci imaju prednost pred njima (zenama). Bog je moan () mudar. pravdi.
***

Razvrgnuée braka je (zakonski) dva puta, paili se na lijep nain povrati (u brak) ili seliena
rastave. Nije vam dozvoljeno da uzmete (natrag) iata od onoga ato ste im dali, osim akoso
budu bojali (G mu~ i ~ena) da nee izvraiti Bo~je naredbe. Ako se vi bojite da oni nee izvri
Bozje naredbe, nije grijeh njima (mu~u i ~eni da uzmu) ono ime se otkupila. To su odredhe
Bo~je pa ih nemojte prekraiti. Prekraitelji Bo~je odredbe su uistinu silnici.

***

Kad puaate svoje ~ene i one ispune svoj rok (Giddet, nemojte ih spreavati da se vjenaju
za svoje mu~eve, kad medu njima bude zadovoljstvo, kako je to (zakonom) dozvoljeno. To
se savjetuje onome tko bide medu vama vjerovao u Boga i Sudnji dan. To vam je bolje i
istije. Bog zna (ato vam je korisno), a vi (to) ne znate.

KUR'AN, 2:228; 2:229

Sto vi mislite?

1. Prema islamu razvod braka je dopuaten. Kako objaanjavate zaato kod katolika brak nije
razrjeaiv?

2. Ima li ovjek pravo na razvod braka? Obrazlo~ite svoje mialjenje.

3 Sto ljudi oekuju prije stupanja u brak? Koja su oekivanja realna, a koja nerealna?

4. Prema vaaim spoznajama, koji su uzroci razvoda braka? Ima li opravdanja za razvod?
Kako to podnose djeca? A ako nema djece?

Primjena lekcije
1. Potra~ite u novinama lanak o zlostavljanju djece i ~ena. Utvrdite jesu li poiniteu
ka~njeni i kako?

2. Mnogi su brakovi stalno u raspadanju ali se nikad ne raspadnu. Sto mislite, sto e yljude
ipak dr~i zajedno?

3pIisite jednu tradicionalnu i jednu suvremenu obitelj. Hoe li se neki tradicionalr

elementi i koji u obitelji odr~ati, ili e
obitelj joa viae slabiti kao institucija:
4. Napisite esej o budunosti braka kao institucije i obrazlo~ite Svoje teze.