Professional Documents
Culture Documents
Seminaarski Alati
Seminaarski Alati
Seminaarski Alati
MAŠINSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Iz tabele 3.4 . smo odredili vrijednost širine ruba koja iznosi b=3,1 mm, i vrijednost debljine
mosta b1=3,6 mm za debljinu lima od s = 3 mm.
Uloga ovih dodataka jeste osiguranje potrebne krutosti trake pri pomijeranju kroz alat kao i
kompenzacija centralnih grešaka pomijeranja.
- Širina trake :
- Korak :
X = L1 + b1 = 71 + 3,6 = 74,6 mm
ɳ= N*A / L*Bul
ɳ= 32*1552,12/ 2000*51,2
ɳ= 37%
1
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
- Širina trake :
- Korak :
X = L + b1 = 42 + 3,6 = 45,6 mm
ɳ= 42%
2
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
- Širina trake
d=√a2+b2= 82,5 mm
- Korak
ɳ= 37%
3
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
- Širina trake
- Korak
X= L1+b1 = 45,6 mm
ɳ= 2N*A/ L*Bul
ɳ= 43 %
4
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
- Širina trake
- Korak
ɳ= 2N*A/L*Bul
ɳ= 41,9 %
5
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
- Širina trake
Biz= 126 mm
- Korak
ɳ= 2N*A/ L*Bul
ɳ= 38,5 %
6
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
U izvršne dijelove alata za probijanje i prosijecanje spadaju rezna ploča, probojci, prosjekači i
granični noževi.Svi ostali elementi alata mogu se svrstati u pomoćne elemente koji doprinose
dugotrajnost alata.
Između reznih ivica,rezne ploče i prosjekača odnosno probojaca mora postojati mjereno
okomito na reznu povšinu zazor kao što je prikazano na donjoj slici:
Pošto u tablicama 3.1 3.2 za Č.0148P4 nema τm , onda uzimamo iz tabele 4.14 vrijednost ϭm
za Č.0148P4 ϭm = 300, pa je τm = 0,8 * ϭm =0,8 * 300 = 240 N/mm2
Vrijednost zazora Z se pomoću izraz 3.15 Himzo Đ. bira na osnovu debljine lima s = 3 mm
τm
Z= c*s *
√ 10
= 0,15
7
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
Tolerancija izrade usvaja se tabelarno na osnovu tolerancije izratka tabela 18. (B.Musafija).
Zahtjevan kvalitet izratka je IT 11, a po konstruktivnim predpostavkama za kvalitet izrade
rezne ploče treba usvojiti kvalitet IT 8, dok se za probojac,prosjekač i koračne noževe usvaja
kvalitet IT 7.
Ako prečnik prosječenog radnog predmeta oznalčimo sa (D), toleranciju izrade radnog
predmeta (t), tada se dimenzije alata za prosijecanje određuju na taj način što se minimalna
mjera radnog predmeta uzima za nazivnu mjeru rezne ploče ( dm ),a prečnik prosjekača ( ds)
je manji od rezne ploče za veličinu zazora:
dM= D - t
ds=D - t - z
Izradna tolerancija rezne ploče ( tm ) uzima se u plusu,za kvalitet izrade rezne ploče,tako da
je maksimalna dimenzija rezne ploče:
dmax=dM + tm
Dimenzije Dimenzije
prosjekača otvora u reznoj
ploči
ln=liz-Tiz-z lrp=liz-Tiz
Rn=Riz-Tiz-z Rrp=Riz-Tiz
8
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
Ako se dimenzije probijenog otvora označe sa (d), tolerancija probijenog otvora sa (t), tada
se dimenzije alata za probijanje određuju na taj način što se maksimalna mjera otvora uzima
za nazivnu mjeru probojca ( ds), a dimenzija rezne ploče je veća od probojca za veličinu
zazora:
ds= d+ t
dM= d + t + z
Izrada tolerancija probojca (ts) uzima se u minusu, za kvalitet izrade probojca, tako da je
minimalna dimenzija probojca:
ds min= ds - ts
Dimenzije Dimenzije
probojca otvora u reznoj
(mm) IT11 IT7 IT8 ploči
9
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
Dimenzije Dimenzije
koračnog otvora u
(mm) IT11 IT7 IT8
prosjekača reznoj ploči
Xk= 45,6 0,160 0,025 0,039 Xkn= 45,76 Xkrp=
45,779
bk= 10 0.090 0,015 0,022 bkn= 9,76 bkrp= 10,015
Tabela 3. Tolerancije i dimenzije koračnog noža
3. PRORAČUN GABARITNIH MJERA REZNE PLOČE
H = 32,44 mm
H = 32,44 mm i usvajamo prvu veću standardnu vrijednost debljine rezne ploče H st = 36mm.
Prema usvojenom redoslijedu operacija, dužina operativnih dijelova rezne ploče dobija se
kao proizvod broja operacija (2) i koraka po operaciji (korak trake):
10
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
l∙ s ∙ τm
ϭp = = 117,3 N/mm2 < ϭpdoz (1000 - 1600) N/mm2
A
l = 271,7 mm
A = 1668 mm2
Probojac prečnika 2 mm
π 2∙ E ∙ Imi n
Lmax =
√ lp ∙ s ∙ τ m
= 9,6 mm
Probojac prečnika 12 mm
Lmax = 636,4 mm
Imin= 20736 mm4
Lp = 37,68 mm
3.4. Međuploča
11
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
Kod velikog broja alata, probojci i prosjekači se ne oslanjaju direktno na gornju ploču kućišta,
već se između postavlja međuploča određene debljine.Ploča se se obavezno kali i služi za
ravnomijerno prenošenje pritiska sa glava probojca i prosjekača na gornju ploču
kućišta.Kriterij za ugradnju međuploče je dozvoljeni pritisak između probojca i gornje
ploče.Ako je pritisak na probojcu manji od dozvoljenog, tada nije potrebno ugrađivati
međuploču. Od ovog pravila se odstupa,ako alat ima veliki broj probojaca i prosjekača, te
ako su velike serije izrade radnog predmeta.
Pritisak se računa po izrazu:
F l∙ s ∙ τm
P= A = A
= 1440 > Pd(250) N/mm2
- Maksimalni pritisak..........................................................….400 kN
- Broj hodova u minuti.......................................................….100
- Veličina hoda žiga............................................................….10 - 80 mm
- Dužina radnog stola........................................................…..560 mm
- Širina radnog stola.......................................................….....450 mm
- Prečnik otvora u žigu za čep...........................................……40
- Prečnik otvora u radnom stolu............................................200
- Maksimalno rastojanje žiga i stola.................................…...280 mm
12
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
Vodeći stubovi trebaju da obezbjede bezbjedno kretanje gornjeg dijela alata u odnosu na
donji.Oni se izrađuju od Č.4320 i potom se kale na (780 40) HV 10.
Gornji dio vođice se brusi u tolerantnom polju h6 kako bi se dobio klizni spoj između vođice i
čahura u tolerantnom polju (H7/h6).Donji dio se brusi u tolerantnom polju r6 tako da sa
donjim kučištem obezbjedi čvrst spoj u tolerantnom polju (H7/r6).Izgled vođica tipa DIN
9833 prikazan je na donjoj slici 3.
Vođenje stubne vođice bez čahura za vođenje se koristi u situacijama kada je gornje kućište
izradjeno od livenog željeza.Nedostatak ovakvog vođenja jeste da se vođice brzo troše pa je i
13
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
veća potreba za njihvom zamjenom.Upotreba čahura za vođenje je bolje i trajnije rješenje pri
čemu se čahura upresuje u gornji dio alata.Konstruktivna izvedba čahura za vodjenje tipa DIN
9834 prikazana je na donjoj slici a dimenzije se odredjuju u zavisnosti od dimenzija vodjice.
Tabela 3.20 Himzo Đukić.
d1 = 40 mm ; b = 5 mm ; d2 = 50 mm ; d3 = 62,2 mm ; l1 = 61,4 mm ; l2 = 13 mm ;
l3 = 8 mm ; l4 = 6 mm ; r1 = 6 mm
Materijal izrade nosača noževa je Č 4146. Što se tiče dimenzija otvora u nosaču noževa za
noževe njih diktiraju dimenzije poprečnog presjeka noževa koje smo već ranije proračunli i
činjenica da ćemo noževe sa nosačem vezati presovanim sklopom. Za to utvrđujemo izradu
otvora u nosaču noževa u tolerantnom polju P i kvalitetu IT8. Na osnovu dimenzija
poprečnog presjeka noževa i utvrđenog tolerantnog polja.
14
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
15
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
Centar pritiska se može odrediti računskim i grafičkim putem, uzimanjem u obzir svih sila,
koje se pojavljuju pri jednom radnom hodu alata, i djeluju u težištu svake pojedine konture
koje se istovremeno izrađuju. Pri tome se najprije određuju položaji težišta svake konture i
dužina konture, a zatim se primjenom pravila momenta sile određuje položaj centra pritiska
alata u odnosu na dvije međusobno upravne ose.
Da bi se odredilo težište, odnosno, položaj ose rukavca, koristi se slijedeća slika:
XT = = 91,4 mm
YT = = 89,5 mm
S obzirom da je kućište već usvojeno (standardno) a samim tim je i donja ploča standardna
preostalo je još samo da se izbuše otvori za standardne vođice kao i za reznu ploču.Pošto se
vodeći stubovi rade u tolerantnom polju h6 a ugrađuju se u donju ploču presovanjem to za
otvore u osnovnoj ploči za vodeće stubove se usvaja tolerantno polje što odgovara
presovanom spoju H8/r6.
Umjesto više složenih otvora u osnovnoj ploči za prolaz izradaka i otpadaka predviđeno je
jedan pojednostavljeni otvor.
5. 3D MODEL ALATA
16
Alati i pribori za deformisanje Seminarski rad
17