REALIZAM I NATURALIZAM

Jean-François Millet, Prebiračice (1857.)

 REALIZAM

Honoré Daumier, Vagon drugog razreda (1864.)

 TRAJANJE
• Vremensko
• Realizamodređenje
kao književna
pratiepoha
događanja
traje od
u vodećoj
1830. do književnosti
1870. godine,
– francuskoj
a punu – pa
ga treba
afirmaciju
shvatiti
doživljava
samo okvirno
polovicom
jer se19.
realizam
stoljeća.nije u svim europskim
književnostima javio u isto vrijeme.
• Naturalizam se kao književni pravac javlja po završetku realizma i traje od
1870. do 1890. godine.

19. st.
1830. 1870.

REALIZAM
(1830. – 1870.)
 NAZIV RAZDOBLJA
• Realizam je naziv dobio po tome što realistička književnost teži detaljnom
opisivanju stvarnosti, tj. vidljive zbilje.

• Važno je razlikovati realizam kao književnu epohu 19. stoljeća , koju karakterizira
razrađena poetika, od realističkoga načina stvaranja (stila ili metode) koji se
pojavljuje u različitim književnim epohama.

19. st.
1830. 1870.

REALIZAM
(1830. – 1870.)
 POVIJESNE OKOLNOSTI
U razdoblju od 1830. do 1890. dogodili su se neki događaji
koji su uvelike utjecali na budućnost.

Razvijaju
Građanska
Prvaukida
Odvija
Britanija Godine
se
svjetska
se velegradovi
seropstvo
klasa
snažna1861.
ekonomska
afirmira
počinje
u kojima
ukriza
prvoj
dolazi
industrijalizacija
1832. godine. i
do povećanja
događa
Američki
polovici
razvija se19.
se građanski
socijalnih
1857.
stoljeća.
godine.
kapitalizam.rat.
razlika.

Hubert von Herkomer, Teška vremena (1885.)

 ZNANOST U 19. STOLJEĆU
• Javlja se ideja o svemoći znanosti.

• Smatra se da će znanost riješiti sve čovjekove probleme: nestat će

siromaštva i bolesti, bogato društvo sastojat će se od sretnih i bogatih
pojedinaca.

• Na književnost su posebno utjecali prirodoznanstvenici.

• Charles Darwin djelom O podrijetlu vrsta postavlja

teoriju evolucije.
• Geoffroy Saint-Hilaire razvija teoriju o utjecaju sredine na
razvoj zooloških vrsta, tj. teoriju prilagodbe.
 FILOZOFSKA PODLOGA KNJIŽEVNOSTI
• POZITIVIZAM SCIJENTIZAM
U razdoblju realizma književnost zadobiva funkciju spoznavanja i društveno-
analitičku pa prema tome i kritičku funkciju.
Književnici realizma i naturalizma također polaze od promatranja i
• Takva ambicija društva,
proučavanja pisaca potaknuta je razvojem
prikupljanja činjenica,pozitivizma u znanostizai materijalizma
građe i dokumenata pisanje
u filozofiji. Na književnost utječe i scijentizam.
književnoga djela.

ZNANSTVENA METODA

UTJEČE NA REALIZAM UTJEČE NA NATURALIZAM

Ističe se samo znanstveni pristup i Tvrdi se da na čovjekovu ličnost

činjenično dokazivo znanje kao pozitivno. djeluju i društvo i odgoj i nasljeđe.
 OSNOVNA NAČELA REALIZMA
Realizam ima smisla jedino ako služi kao kritika društvenih
problema, ako upozorava na njih i eventualno nudi i rješenja.

KRITIČNOST

TIPIČNOST OBJEKTIVNOST

Junak realističkog romana mora biti

Pisac treba dokumentirano
običan i tipičan. Likovi su predstavnici
prikazivati činjenice, bez vlastitih
svoga vremena, određenog prostora i
osjećaja i subjektivnih stavova.
društvene grupe.
 zbilja se
prikazuje
onakvom kakva
jest

u središtu je
razgranata,
zanimanja
složena fabula
oblikovanje
gubi na važnosti
karaktera

OBILJEŽJA
REALISTIČKE
impersonalni
METODE likovi postaju
reprezentacija
pripovjedač u
određene
trećem licu
društvene klase

do izražaja sklonost
dolazi deskripciji
pripovjedačeva (opisivanju) i
objektivnost detaljizmu
 KNJIŽEVNE VRSTE U REALIZMU
• U razdoblju realizma dominira pripovjedna proza:
roman kao duža forma
pripovijetka, novela i crtica kao kraće forme.

• Paralelno se razvijalo i pjesništvo

koje se opiralo realističkim konvencijama,
pa je poput parnasovskoga larpurlartizma
već najavljivalo nadolazeći modernizam.
 FRANCUSKI REALIZAM
• Realističke teme i stil javljaju se u Francuskoj već 30-ih godina, u doba kada je
romantizam na vrhuncu.

• Prvu generaciju francuskih realista predstavljaju Stendhal i Honore de Blazac.

• Vrhunac realizma u Francuskoj predstavlja stvaralaštvo Gustavea Flauberta.

Taj se tip realizma naziva i novi, visoki ili psihološki realizam.
 PREDSTAVNICI
STENDHAL
[stendal]

• Prvi je realistički pisac.

• Roman doživljava kao zrcalo stvarnosti kojem je cilj društvu pružiti sliku o
samom sebi.

• Najznačajnija su mu djela romani Crveno i crno i

Parmski kartuzijanski samostan.
 PREDSTAVNICI
HONORE DE BALZAC
[onore de balzak]

• Najznačajniji je francuski romanopisac.

• Uz Stendhala tvorac je realističkoga romana i začetnik kritičkoga realizma.

kronološki
organizirana detaljno
uzročno- opisivanje
posljedična prostora i likova
fabula

uporaba jezika
načela istinitosti i sredine u funkciji
tipičnosti karakterizacije
lika

promatranje, OBILJEŽJA
BALZACOVE objektivni
proučavanje i
sveznajući
analiziranje REALISTIČKE pripovjedač
građe
METODE
 HONORE DE BALZAC
[onore de balzak]

• Autor je Ljudske komedije, ciklusa od 90-ak pripovijedaka i romana kojim je

htio sveobuhvatno prikazati ljudsko društvo.

• U ciklusu analizira francusko društvo za

vrijeme restauracije i Srpanjske monarhije,
od 1815. do 1848. godine.

• Ciklus je ostao nedovršen jer je Balzac

namjeravao napisati ukupno 137 djela.
 HONORE DE BALZAC
[onore de balzak]

Najglasovitiji roman
ciklusa, Čiča Goriot,
STRUKTURA LJUDSKE KOMEDIJE

spada u Prizore iz
• Istražuju principe društvenoga
Analitičke studije privatnoga života.
uređenja.

• Istražuju uzroke društvenih

Filozofske studije
pojava.

• Analiziraju posljedice Dijele se u šest

Studije iz podskupina, a prikazuju
društvenih pojava i opisuju
društvenoga privatni, pokrajinski,
konkretne primjere iz
života pariški, politički, vojni i
društvenoga života.
seoski život.
 KRITIČKI REALIZAM
Realisti ne žele nametati svoje stavove o društvu, nego ga nastoje
prikazati takvim kakvo jest. Međutim, istinito prikazivanje života
uključuje i razotkrivanje negativnih društvenih pojava. Književnik realist
ukazuje na društvene negativnosti i tako ih kritizira.

kritika
negativnih kritička uloga
analiza društva
društvenih književnosti
pojava
 PREDSTAVNICI
GUSTAVE FLAUBERT
[gistav flober]

• Uz Stendhala i Balzaca najpoznatiji je francuski prozni pisac 19. stoljeća.

• Tvorac je psihološkoga realizma.
• Svojim je djelima najavio naturalizam i modernu prozu.
• Smatra se najvećim francuskim majstorom stila.

• Najznačajniji mu je roman Gospođa Bovary.

• Smatra se najboljim realističkim romanom.

• Bovarizam je pojam koji je nastao u svezi s glavnom

junakinjom toga romana, a označuje čovjekovu
sklonost da smatra kako je rođen za nešto bolje od
onoga što mu je sudbina namijenila.
 PSIHOLOŠKI REALIZAM
Realisti u svojim djelima ističu psihološku karakterizaciju, odnosno
unutrašnja proživljavanja glavnoga junaka ili nekoliko važnijih likova.

analiza njegova psihološka

analiza
odnosa prema karakterizacija
pojedinca
društvu pojedinca
 RUSKI REALIZAM
• U to se vrijeme javlja ruska naturalna škola kao prethodnica
ruskoga realizma.
RANI REALIZAM
• Karakterizira ju prijelaz iz romantičarskoga stila u realistički.
(40-ih godina 19. st.) • Glavni predstavnik i utemeljitelj ruskoga realizma je Nikolaj
Vasiljevič Gogolj.

• U razvijenom se realizmu uz roman piše i realistička poezija i

RAZVIJENI REALIZAM drama.
• Ovu generaciju predvodi Ivan Sergejevič Turgenjev sa zbirkom
(50-ih i 60-ih godina 19. st.) pripovijedaka, novela i crtica Lovčevi zapisi te romanom Očevi i
djeca.

• U ovom razdoblju dominiraju dva velikana koji predstavljaju

VISOKI REALIZAM vrhunac, ali i početak dezintegracije realizma jer u svoja djela
(70-ih i 80-ih godina 19. st.) unose osobine novoga modernističkog stila.
• To su Lav Nikolajevič Tolstoj i Fjodor Mihajlovič Dostojevski.
 PREDSTAVNICI
NIKOLAJ VASILJEVIČ GOGOLJ

• Pripovijetkom Kabanica zacrtao je put ruskoj realističkoj novelistici, a romanom

Mrtve duše oblikovao je ruski realistički roman.
• Utemeljio je kritički smjer ruskog realizma.

kritika
negativnih
• detaljizam
Gogolj često humorom progovara društvenih
o negativnim
društvenim pojavama. pojava
• Njegov humor često prelazi u grotesku.
prikaz
• Tim se stvaranje
postupcima odmiče od realističke metode.
različitih
tipova likova
• Taj je sredina
postupak nazvao smijeh kroz suze.

OBILJEŽJA humor,
detaljno
GOGOLJEVE groteska i
prikupljanje
REALISTIČKE
građe fantastika
METODE
 PREDSTAVNICI
IVAN SERGEJEVIČ TURGENJEV

• Najznačajniji je predstavnik razvijenoga ruskog realizma.

• Utemeljitelj je poetskoga realizma.
• Najznačajnije mu je djelo prozna zbirka Lovčevi zapisi.

• Zbirka od 25 pripovijedaka, novela i crtica u kojima se

opisuje život ruskoga sela.
• Povezane su likom pripovjedača (lovca) i prožete lirskim
ugođajem.
• Iznosi se oštra kritika ruskoga feudalnog sustava.
 POETSKI REALIZAM
Realisti poput Turgenjeva ujedinjuju ono što se čini na prvi pogled
nespojivo: kritičku namjeru i poetski stil.

KRITIČKA NAMJERA POETSKI STIL

POETSKI REALIZAM
 PREDSTAVNICI
LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ
• Uz Dostojevskoga, najveći je predstavnik visokoga ruskog realizma i najbolji
prozni pisac.

• Snažno je utjecao na europsku i svjetsku književnost,

osobito svojim tipom povijesnoga romana, tzv. romana
prostora i vremena.
• Utjecao je i na modernu prozu korištenjem postupka
unutrašnjeg monologa i tehnike struje svijesti.

• Najznačajniji su mu romani Rat i mir, Ana Karenjina i

Uskrsnuće.
 PREDSTAVNICI
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI

• Uz Tolstoja, najveći je predstavnik visokoga ruskog realizma i najbolji prozni pisac.

• Tvorac je novoga psihološkoga romana.
• Najznačajniji je prethodnik moderne proze dvadesetoga stoljeća.
• Na književnost dvadesetoga stoljeća utjecao je i pripovjednim postupcima i novom
tematikom.

likovi kao
nositelji ideja,
polifonija, tzv. likovi ideje fabula nije
• Najznačajniji su mu romani Bijedni ljudi,sama
prevladava Zapisi
sebiiz
dijalogIdiot, Braća Karamazovi, Zločin
mrtvog doma, svrhom i kazna
te pripovijetke Dvojnik i Zapisi iz podzemlja.

cilj je prikazati
nove DOSTOJEVSKIJEV psihologiju
pripovjedne PSIHOLOŠKI lika u
tehnike ROMAN kritičnim
situacijama
 Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Ivan Sergejevič Turgenjev
Lav Nikolajevič Tolstoj
Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Charles Dickens
William Thackeray
Emily i Anne Bronte

Stendhal
Gustave Flaubert
Honore de Balzac
 NATURALIZAM

Luke Fildes, Udovac (1875.)

 NATURALIZAM
TRAJANJE
PROSTOR

• Naturalizam je književni pravac koji se nastavlja na realizam.

• Najviše se razvio u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.

19. st.
1830. 1870. 1890.

REALIZAM NATURALIZAM
(1830. – 1870.) (1870. – 1890.)
 NATURALIZAM
ZNANSTVENI UZORI

• Naturalisti žele metodologiju prirodnih znanosti dosljedno primijeniti na književnost.

• Poticaje traže u učenjima Charlesa Darwina, Claudea Bernarda i Hippolytea Tainea.

• Naturalisti smatraju da nasljeđe i sredina imaju presudan utjecaj na čovjeka.

• Taineovo učenje primjenjivali su u oblikovanju književnih likova.

TRI ELEMENTA KOJA

ODREĐUJU ČOVJEKA

NASLJEĐE (RASA) SREDINA TRENUTAK

Genetski materijal koji Čovjekovo socijalno Određena situacija,
on baštini svojim okružje, ali i klima i povijesni trenutak ili
podrijetlom. podneblje. okolnost.

Hippolyte Taine
• Kako bi dokazali teoriju čovjekove determiniranosti, naturalisti često prikazuju
najniže društvene slojeve, poroke, bolesti, bijedu, općenito teme koje su se
dosad smatrale nepoćudnima za književnu
što objektivnija
obradu.
slika stvarnosti

Odnosi se na prikazivanje ručnih, pa čak

i odvratnih životnih pojava. Naturalisti
dokumentaristički
estetika ružnoće smatraju da nema više lijepih ni ružnih
pristup građi
tema, nego piscu sve trebaju biti
jednako zanimljive.
OBILJEŽJA
NATURALISTIČKE
METODE

Razvila se na osnovi Taineova učenja.

naturalistička, tj. Polazi od tvrdnje da čovjekovo
fotografski
biološka ponašanje određuju poglavito
snimak stvarnosti
motivacija
nasljedne osobine. Čovjek i njegova
sudbina unaprijed su predodređeni.

neutralni
pripovjedač
• Za likove često biraju devijantne osobe: ubojice, alkoholičare, prostitutke, čijim se
sudbinama najzornije dokazuje teorija o nasljednim osobinama.
 PREDSTAVNICI
EMILE ZOLA

• Utemeljitelj je i teoretičar naturalizma.

• Začetnik je moderne angažirane književnosti te borbenog i polemičkog
novinarstva.

• •U književnoteorijskom
Prvo Zolino djelo, Therese
djelu Eksperimentalni
Raquin, ujedno je roman
i prvi
(1880.)
naturalistički
Zola uspoređuje
roman. romanopisca sa znanstvenikom
•kojiU eksperimentira
predgovoru toga u svom
romanalaboratoriju
ističe znanstvenu
ili s liječnikom koji
secira
namjeru
mrtvapritrupla.
studiranju temperamenta svojih likova
• Smatra
koje svodi
da romanopisac
na ljudske životinje.
isto to radi sa svojim likovima
kako bi shvatio uzroke njihova ponašanja.
• •Postavlja
Autor jeihi uciklusa
određene
naturalističkih
okolnosti iromana
onda promatra
Rougon-i
proučava.
Macquart koji obuhvaća dvadeset romana.
• Najpoznatiji su romani Jazbina, Germinal i Nana.
 PREDSTAVNICI
EMILE ZOLA

• Oko Zole okupljaju se mladi književnici koje nazivaju medancima jer se sastaju u
Zolinoj kući u Medanu.

• Zajednički su objavili zbirku pripovijedaka Medanske večeri.

• Najpoznatiji medanac bio je Guy de Maupassant.

 PREDSTAVNICI
GUY DE MAUPASSANT
[gi de mopasan]

• Uz Zolu, Maupassant je najpoznatiji predstavnik francuskoga naturalizma.

• Smatra ga se jednim od najboljih francuskih novelista.

• Pisao je djela prožeta pesimističnom životnom filozofijom

koja je rezultat njegova osobna svjetonazora, ali i
naturalističke teorije o čovjekovoj determiniranosti.

• Najpoznatiji mu je naturalistički roman Jedan život.

• Od novela posebno se ističu Kuća Tellier, Horla,
Uzaludna ljepota i Na vodi.
 Henrik Ibsen
August Strindberg

Theodor Fontane
Gerhart Hauptmann

Emile Zola
Guy de Maupassant

Giovanni Verga

talijanski naturalizam - verizam

Izradio: Krunoslav Matošević, prof.