PORODICA I NJENE FUNKCIJE

Obično se kaže da je porodica najstarija društvena institucija i osnovna ćelija društva. Latinska
poslovica kaže: „Ne učimo za školu, nego za život .“ Riječ „institucija“ odnosi se na društvene
aktivnosti koje se redovno ponavljaju, koje se održavaju i regulišu pomoću društvenih normi. Za
život u društvu neophodno je uspostaviti stalne i opće prihvaćene načine rješavanja problema kao
što su, na primjer, podizanje djece, zarađivanje za život, nalaženje utjehe ili obrazovanje. Općenito
govoreći, insitucije uglavnom znače nešto stalno i trajno. Svaka od institucija ima određene
društvene funkcije, odnosno zadovoljava neke potrebe i rješava neke probleme.

Porodica je relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem, čiji članovi žive
zajedno, ekonomski sarađuju i brinu za potomstvo. Razlikujemo nuklearnu porodicu i proširenu.
Nuklearna porodica karakteristika je modernih društava, čine je supružnici i njihovi potomci.
Proširena porodica prisutnija je u tradicionalnim društvima, čine je supružnici, njihovi roditelji ili
braća i sestre supružnika.
Odnosi moći u porodici ne zavise samo od osobina ličnosti članova porodice, nego su također
uređeni običajima i (ponekad) zakonima. Patrijarhalnost znači da najvažnije odluke dodnosi
najstariji muškarac u porodici. U novijoj je historiji u Kini i Japanu zabilježen takav odnos između
žena i muškaraca. Naš izraz „glava porodice“ izražava taj odnos. Matrijarhalne porodice bi
trebale značiti poredak u kojem žene donose najvažnije odluke.
Ne postoje historijski dokazi da je matrijarhat zaista prevladavao u nekom društvu. U savremenim
društvima, ipak, neke porodice možemo označiti matrijarhalnima – smrt supruga ili razvod kojim se
djeca dodjeljuju majci znači da žena odlučuje o najbitnijim pitanjima života porodice. Egalitarna
porodica znači jednaku raspodjelu moći između supružnika. Ovo je najčešći oblik odnosa unutar
modernih porodica, uglavnom zbog demokratske klime u društvu i većeg stepena obrazovanosti i
stope zaposlenosti žena.

FUNKCIJE PORODICE
Porodica u svim društvima ima mnogobrojne funkcije, među kojima možemo istaknut:
Regulacija spolnog ponašanja. Svako društvo nastoji urediti spolno ponašanje svojih članova.
Bračni i porodični sistem nekog društva služi upravo uređivanju spolnog ponašanja njegovih
članova.
Reprodukcija. Da bi se održalo, društvo mora obnavljati svoje članove iz naraštaja u naraštaj.
Porodica je stabilno, trajno institucijonalno sredstvo kojim se osigurava smjena generacija.
Socijalizacija. Novorođeni članovi društva mogu postati vrlo različiti odrasli članovi, tako da je
socijalizacija funkcija porodice izuteno važna za društvo u cjelini. Roditelji posvećuju posebu
pažnju djetetu, prenoseći mu jezik, vrijednosti, norme i vjerovanja vlastite kulture. Na taj način
porodica služi kao posrednik između pojedinca i šire zajednice.
Briga, zaštita i emocionalna podrška. Kao društvena bića, ljudi imaju emocionalne potrebe koje
mogu zadovoljiti samo u interakciji sa drugim ljudima. Porodica je mjesto za intimne odnose licem
u lice. Zdravi porodični odnosi pružaju druženje, ljubav, sigurnost i općenit osjećaj dobrobiti.
Pridavanje društvenoga položaja. Porodica smješta svoje nove članove u određenu vezu
društvenih odnosa. Tako se dijete uči odnosima unutar porodice (s roditeljima, braćom i
rodbinom), a također postaje svjesno pripadnosti široj društvenoj grupi – etničkoj, religijskoj, rasnoj
i nacionalnoj.
Neki sociolozi smatraju da je porodica u modernom društvu niske funkcionalnosti, jer je izgubila
svoju produktivnu funkciju (koju je imala u tradicionalnim društvima) i postala samo potrošačka
jedinica društva.