Stranica: P-I-1

Elektrostatika
- priprema -
 Coulombov zakon.
 Princip superpozicije.
 Primjeri homogenog električnog polja.
 Primjeri nehomogenog električnog polja.
 Veza električnog polja i potencijala.
 Električni potencijal.
 Potencijalna energija.
 Rad.
 Zakon o očuvanju energije. Električno polje na granici dva
dielektrika.
 Pločasti kondenzator.
 Spojevi kondenzatora.
Stranica: P-I-2

Coulombov zakon
 Definicija: Dva se mirna električna točkasta naboja odbijaju
ili privlače silom čiji je iznos proporcionalan umnošku njihovih
naboja, a obrnuto proporcionalan kvadratu udaljenosti
između njih.

 Električna sila je veličina koja se predstavlja vektorom koji

ima svoj iznos, smjer i orijentaciju.

 Dva točkasta naboja istog predznaka djeluju jedan na

drugoga odbojnom električnom silom, i to:
• Naboj Q1 djeluje na naboj Q2 odbojnom silom F12.

• Naboj Q2 djeluje na naboj Q1 odbojnom silom F21.

F21 Q1 Q2 F12

Početna stranica
Stranica: P-I-3

 Dva točkasta naboja različitog predznaka djeluju jedan na

drugoga privlačnom električnom silom, i to:
• Naboj Q1 djeluje na naboj Q2 privlačnom silom F12.

• Naboj Q2 djeluje na naboj Q1 privlačnom silom F21.

Q1 F21 F12 Q2

 Sile F12 i F21 su jednake po iznosu:

  1 |Q |  | Q |
F12  F21   1 2 2
4    r

•  - dielektrična konstanta medija u kojem se problem promatra.

 = 0·r ; 0 je tzv. apsolutna dielektrična konstanta (vrijednost:
8.854×10-12 As/Vm) i predstavlja dielektričnost vakuuma, dok r
predstavlja relativnu dielektričnu konstantu koja ovisi o samom
mediju (za vakuum r =1).
• r - udaljenost između naboja Q1 i Q2
Početna stranica
Stranica: P-I-4

Princip superpozicije
 Ako na točkasti naboj djeluje više naboja tada se za
izračunavanje ukupne sile na naboj primjenjuje princip
superpozicije.
 Princip superpozicije kaže da je rezultantno djelovanje
svih naboja jednako zbroju doprinosa pojedinih naboja.
 Ukupna sila na naboj Q0 jednaka je vektorskom zbroju
svih sila koje djeluju na njega:
-Q3

+Q1
 n 
Frez   Fi
Frez i 1
+Q2 + Q0
F30

F10 F20

Početna stranica
Stranica: P-I-5

Primjeri homogenog električnog polja

Beskonačna ravnina nabijena plošnim nabojem .
 U okolini pozitivno nabijene ravnine polje izgleda kao na
slici: 
 Po iznosu polje je:

 | |
E E E 
2 0 r

-x 0 x

 Funkcija ovisnosti iznosa polja o udaljenosti od ravnine

izgleda kao na slici:

Početna stranica
Stranica: P-I-6

Dvije suprotno nabijene paralelne ravnine

 Za ovaj slučaj polje izgleda kao:
 E   Po iznosu polje između dvije
ravnine je:
 | |
E 
0 r

-x 0 d x dok izvan nema polja.

 Funkcija ovisnosti iznosa polja o udaljenosti od pozitivno

nabijene ravnine izgleda kao na slici:

Početna stranica
Stranica: P-I-7

Primjeri nehomogenog električnog polja

Točkasti naboj
 U okolini pozitivno nabijenog točkastog naboja električno
polje za označene točke ima prikazane smjerove:
E3
 Iznos električnog polja ovisi o
udaljenosti od točkastog naboja:
 |Q| 1
+Q E1 E2 E   2
4   0   r r
r1
r2 • r - udaljenost od naboja Q do
promatrane točke.

E(r)  Za prikazano polje točkastog

1 naboja vrijedi: 
E (r ) ~ E 2  E3
r2
 
E1  E2
0 r
Početna stranica
Stranica: P-I-8

Vrlo dugi ravni vodič nabijen linijskim nabojem 

 U okolini pozitivno nabijenog ravnog vodiča električno
polje za označene točke ima prikazane smjerove:
E3
 Iznos električnog polja ovisi o
udaljenosti od vodiča:
 | | 1
+ E1 E2
E  
2    0   r r
r1 • r - udaljenost od vodiča do
r2 promatrane točke.

 Za prikazano polje ravnog

E(r)
vodiča vrrijedi:
 
1 E 2  E3
E (r ) ~
r
 
E1  E2
0 r

Početna stranica
Stranica: P-I-9

Električni potencijal
 Svakoj točki prostora u kojoj postoji električno polje može
se pridijeliti skalarna veličina - električni potencijal. Pri
tome je potencijal funkcija električnog polja:

  f (E )
 Potencijal promatrane točke:
 
promatrana tocka

 promatrane tocke    E  dl
referentna tocka

Ako se el. polje mijenja samo u smjeru osi x, onda vrijedi:

promatrana tocka
 
 promatrane tocke   E (x )  dx
referentna tocka

 Potencijal neke točke se definira u odnosu na referentnu

točku za koju vrijedi:
 referentne tocke  0

Početna stranica
Stranica: P-I-10

Veza el. polja i potencijala

 El. polje se također može prikazati kao funkcija
potencijala:

E  g ( )
 Ovisnost polja o potencijalu:
d ( x)
E ( x)  
dx

Smjer porasta električnog Iznos električnog polja je

potencijala suprotan je jednak brzini promjene
smjeru vektora električnog električnog potencijala.
polja.

 Polje električnog potencijala prikazuje se ekvipoten-

cijalnim plohama (plohama istog potencijala).

Početna stranica
Stranica: P-I-11

Potencijal i napon točkastog naboja

 Polje potencijala u okolini točkastog naboja može se
odrediti na sljedeći način:
r  
 ( r )    E (r )  dr
rref
Q
Q 1 1 
r  (r )    
4    r rref
 
 Za definiranu referentnu točku u beskonačnosti vrijedi:
Q 1
 (r )  
4   r
 Napon između dviju točaka u polju točkastog naboja:
U AB   A   B

Q 1 1  Q 1 1  Q 1 1
U AB            
4    r r  4    r r  4  
 A ref   B ref   rA rB 

Početna stranica
Stranica: P-I-12

Potencijal i napon linijskog naboja

 Polje potencijala u okolini nabijenog ravnog vodiča može
se odrediti na sljedeći način:
r  
 ( r )    E (r )  dr
rref


 rref
r  (r )   ln
2    r

 Napon između dviju točaka u polju ravnog vodiča:

U AB   A   B

 r  r  r
U AB   ln ref   ln ref   ln B
2   rA 2     rB 2     rA

Početna stranica
Stranica: P-I-13

Potencijal i napon dviju ravnina

 Polje potencijala između dvije raznoimeno nabijene
ravnine može se odrediti na sljedeći način:
 
x  
 ( x )    E ( x )  dx
xref
x
x
 ( x)    E  dx   E  x xref
xref

-x 0 d x  ( x)  E  xref  x 

 Napon između dviju točaka u polju dviju raznoimeno

nabijenih ravnina:
U AB   A   B

U AB  E  xref  x A   E  xref  xB   E   xB  x A 

Početna stranica
Stranica: P-I-14

Rad i potencijalna energija

 Potencijalna energija točkastog naboja u električnom polju
u točki A:
WPA  Q  A
pri čemu je el. polje stvorilo neko drugo nabijeno tijelo (točkasti
naboj, ravni vodič, kugla, ploča, itd.).

 Rad pri pomicanju točkastog naboja definiran je kao:

A  Q   pocetak   kraj 

Predznak rada:
 A>0; pomicanje pod utjecajem sile električnog
polja = smanjenje potencijalne energije
 A<0; pomicanje pod utjecajem vanjske sile = povećanje
potencijalne energije

Početna stranica
Stranica: P-I-15

El. polje i potencijal u pločastom

kondenzatoru
 Za pločasti kondenzator vrijedi:
Q Q
Q
D  
r   S 
D    E  0 r  E
E, D S
Q
U
C
d
U  Ed
S
E(x) (x) C  0  r 
xref = d d
Q2 Q U E  D
W   S d
2C 2 2
-x 0 d x

El. polje je konstantno. Potencijal je linearna funkcija.

Početna stranica
Stranica: P-I-16

Serijski spoj dielektrika

 Pločasti kondenzator s dva dielektrika (serija):
Q Q D1  D2

E1  E2
E1, D1 E2, D2
S
r1 r2 Q Q
E1  ; E2 
 0   r1  S 0 r2  S
d1 d2
S S
C1   0   r1  ; C2   0   r 2 
d1 d2
Za r1 < r2 el. polje i potencijal
1 1 1 C C
izgledaju kao na slici:    C 1 2
C C1 C2 C1  C2
E(x) (x)
E1 U 1  E1  d1; U 2  E2  d 2
xref = d
E2
U  U1  U 2
-x 0 x W  W1  W2
d1 d

Početna stranica
Stranica: P-I-17

Paralelni spoj dielektrika

 Pločasti kondenzator s dva dielektrika (paralela):
E1  E2  E
Q Q
E1, D1 D1  D2
Q1, S1 r1 Q  Q1  Q2
E2, D2
Q2, S2 Q1 Q
r2 D1    0   r1  E ; D2  2   0   r 2  E
S1 S2
d
S1 S
C1   0   r1  ; C2   0   r 2  2
El. polje i potencijal izgledaju d d

kao na slici: C  C1  C2
E(x) (x)
E1=E2 xref = d U1  U 2  U  E1  d  E2  d

W  W1  W2
-x 0 x
d

Početna stranica
Stranica: P-I-18

Spojevi kondenzatora (1)

 Priključivanjem skupine kondenzatora na istosmjerni izvor
(ili izvore) električne energije uspostavljaju se naponske i
nabojske prilike na pojedinim kondenzatorima u skladu s
dva osnovna zakona i to:
alg  Qikon  alg  Qipoč za svaki čvor
i i
Qi
alg  E j  alg  za svaku konturu
j i Ci
 U slučaju serijskog spoja dva prethodno nenabijena
kondenzatora vrijedi:
E  U1  U 2
+
U1 C1 Q1
- za čvor (1)  Q1  Q2  0
E (1) +
C2 1
U2 Q2  1 1 
- C12    
 C1 C2 

Početna stranica
Stranica: P-I-19

Spojevi kondenzatora (2)

 Za seriju prethodno nenabijenih kondenzatora općenito
n
vrijedi: U  U S 
i 1
i

QS  Q1  Q2    Qn
n
1 1

CS i 1 Ci

 U slučaju priključenja serijskog spoja dva kondenzatora

na istosmjerni izvor, pri čemu je prije toga kondenzator C1
nabijen na Q10, vrijedi:

Q10 + E  U1  U 2
+
U1 C1 Q1
- -
za čvor (1)  Q1  Q2  Q10
E (1) +
U2 C2 Q2
-

Početna stranica
Stranica: P-I-20

Spojevi kondenzatora (3)

 U slučaju paralelnog spoja dva prethodno nenabijena
kondenzatora vrijedi:
U 12  U1  U 2
+ +
Q2 U2
Q12  Q1  Q2
E C2 C1 Q1 U1
- -
C12  C1  C2

 Za paralelu prethodno nenabijenih kondenzatora općenito

vrijedi: U P  U1  U 2    U n
n
QP   Qi
i 1
n
CP   Ci
i 1

Početna stranica
Stranica: P-I-21

Spojevi kondenzatora (4)

 U slučaju priključivanja na izvor istosmjernog napajanja
serijsko-paralelnog spoja tri kondenzatora, gdje su dva
kondenzatora prethodno nabijena prema slici vrijedi:
Q1 U1
C1
+ -

Q10- + Q30
+ + +
C2 Q2 U2 C3 Q3 U3
E - - -

U 2  U 3  U 23

E  U1  U 23
Q1 Q2 Q3
U1  U2  U3 
C1 C2 C3

Q1  Q2  Q3  Q10  Q30

Početna stranica