Priručnik Za Nastavnike

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE
OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH
ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE
Izdavač:
Axel Sachs
Deutsche Gesellschaft für
Technische Zusammenarbeit GmbH (GTZ)
Direktor ureda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,
vođa projekta „Stručno obrazovanje i usavršavanje“
po nalogu Saveznog ministarstva za privrednu
saradnju i razvoj(BMZ) Savezne Republike Njemačke
Konsultant:
Dr. Erwin Kämmerer,

Pedagoški fakultet Saveza u Štajermarku
(Pädagogische Hochschule des Bundes in Steiermark)
Redakcijski savjet:
Viktorija Bešević-Ćomić, Federalni zavod za zapošljavanje

Stanislava Čvoro, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
Ida Matković, Služba za zapošljavanje SBK/KSB
Nermina Hadžimuhamedović, Službenica za mlade,Općina Gradačac
Marko Savić, Službenik za mlade,Opština Milići
Mirsada Jaganjac, Osnovna škola „Isak Samokovlija“, Sarajevo
Koordinatori GTZ projekta:

„Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu“
u Bosni i Hercegovini:
Mirza Jusufović
Tanja Junuzagić
Lektor:
Gordana Hadžić
Dizajn:
Benjamin Krnić
Štampa:
GRAFIKUS
Tiraž:
700
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE
OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE
Sadržaj:
Predgovor 6
1. Uvod u ogled 7
2. Uzroci za sve veću neophodnost profesionalne orijentacije 9
2.1. Promjene u svijetu zanimanja 9
2.2. O pojmu „orijentacija“ 9
2.3. Teorije odluke o izboru zanimanja – pristupi za pedagošku i didaktičku
implementaciju profesionalne orijentacije 10
2.3.1. Pregled 10
2.3.2. Analiza 10
2.4. Petofazni model profesionalne orijentacije 13
2.4.1 Didaktička implementacija petofaznog postupka 13
2.5 Ciljevi učenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja 14
2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave 15
2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije 15
2.8 Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa 18
2.9 Rad sa roditeljima 22
3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA 24
RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole 26

3.1 R1: Linija života 26
3.2 R2: Samoprocjena 27
3.3 R3: Set upitnika „Rad na ličnosti“ 28
3.4 R4: Drugi o meni 29
3.5 R5: Moje zanimanje iz snova 30
RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole 31
3.6 R6: Pogodi ko sam 31
3.7 R7: Put sposobnosti 32
3.8 R8: Oglas za vjenčanje 34
3.9 R9: Mapa uma 35
3.10 R10: Ja u budućnosti 36
OBRASCI za kopiranje faza/modul 1 37
4. DRUGA I TREĆA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I

PUTEVI OBRAZOVANJA 61

4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja 63
4.2 R2: Svijet se mijenja 64
4.3 R3: S tim povezujem 66
4.4 R4: Umjetnost istraživanja 67
4.5 R5: Važne informacije 68
4.6 R6: Klasifikuj zanimanja 69
4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja 70
RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole 71
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
4.8 R8: Buduće zanimanje = moj izbor 71
4.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BiH 73
4.10 R10: Set upitnika „Stručne oblasti“ 74
4.11 R11: Ona direktorica/On direktor
Novac jeste najvažniji za izbor zanimanja/Novac nije najvažniji za izbor
zanimanja 74
4.12 R12: Sat upitnika „Netradicionalna zanimanja“ 76
OBRASCI za kopiranje faza/modul 2 i 3 77
5. ČETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI 99
Proces organiziranja realnih susreta 100

5.1 Susreti sa srednjim školama 100
5.2 Susreti sa ekspertima 101
5.3 Praksa u školi/praksa u preduzeću 102
5.4 R1: Izbor učenika 104
5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta 105
RADIONICE za učenike VIII razreda/IX razreda devetogodišnje škole 106
5.6 R3: Ljudi oko nas/stvaranje socijalne mreže 106
5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja 108
5.8 R5: Razvijanje poduzetničkog duha 109
OBRASCI za kopiranje faza/modul 4 110
6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116
RADIONICE za učenike VII razreda/VIII razreda devetogodišnje škole 118

6.1 R1: Brod na otvorenom moru – igra odlučivanja 118
6.2 R2: Takmičenje „Moje buduće zanimanje je najbolje zanimanje“ 119
6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija 120
RADIONICE za učenike VIII razreda/IX razreda devetogodišnje škole 121
6.4 R4: Moja odluka je... 121
6.5 R5: Sada kada sam odlučio/la... 122
6.6 R6: Priprema za traženje posla 123
Obrasci za kopiranje faza/modul 5 124
7. Prijedlog godišnjeg plana profesionalne orijentacije 133

7.1 Godišnji plan za VII razred/VIII razred devetogodišnje škole 133
7.2 Godišnji plan za VIII razred/IX razred devetogodišnje škole 136
Izvori 138
5
Predgovor
Priručnik za nastavnike osnovnih škola i omladinske lidere za oblast profesionalne

orijentacije je jedan od rezultata regionalnog GTZ projekta „Prelazak mladih u svijet
zanimanja na zapadnom Balkanu“. Petofazni model, kojem će detaljnije biti riječi u
2. Poglavlju, se na prostoru Austrije pokazao kao dosta uspješan što je doprinijelo
odabiru upravo ovog modela kao fundamenta za proces profesionalne orijetacije u
zemljama zapadnog Balkana. Projekat je istovremeno implementiran u četiri zemlje
(Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija) kroz postojeće projekte GTZ-a.
Ovaj priručnik je nastao na osnovu iskustava sakupljenih prilikom implementacije
radionica u pilot fazi projekta. Radionice koje čine sastavni dio ovog dokumenta
su prilagođene radu sa učenicima osnovnih škola, ali i za to namjenski izrađenom
prijedlogu godišnjeg plana profesionalne orijentacije. Na osnovu trenutne
situacije i datih okvirnih uslova kao najbolji izabran je princip interdisciplinarne
nastave kroz integraciju radionica u postojeće nastavne predmete. Osim toga, u
školama bi se trebala organizovati sekcija koja će kao dodatak sadržajima u nastavi
koristiti učenicima za realizaciju realnih susreta.
Radionice sadržane u priručniku su kreirane na način da se mogu koristiti u
različitim predmetima. Korištenjem navedenih metoda uz male izmjene sadržaja
primjenjivost radionica u sklopu različitih predmeta postaje još veća. One se kroz
ove ili druge teme mogu koristiti za realizaciju nastavnog programa pri čemu se
dodatno sa učenicima radi na temi profesionalne orijentacije. Omladinski lideri
ovaj priručnik mogu koristiti na isti način i, u zavisnosti od konstelacije ciljne
grupe na seminaru u omladinskom centru, zadržati zadanu odnosno mijenjati
temu radionice uz zadržavanje metoda rada.
Nastavnici i omladinski lideri bi prije upotrebe priručnika trebali proći jedan
oblik usavršavanja u sklopu kojeg bi sa svojim trenerom prešli sve radionice i
bili detaljnije upoznati sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije. Time
bi se otklonile sve eventualne nejasnoće i olakšao rad sa učenicima/mladima. U
sklopu projekta je izrađen i priručnik za trenere, namijenjen upravo radu školskih
pedagoga, psihologa i omladinskih lidera na usavršavanju svojih saradnika,
koji nakon obuke uz pomoć ovog priručnika trebaju raditi sa krajnjom ciljnom
grupom.
Pomoć u organizaciji i implementaciji projekta pružili su Prosvjetno-pedagoški zavod

Kantona Sarajevo kao i ministarstva za obrazovanje nadležna za navedene škole.
Ovom prilikom se posebno želimo zahvaliti osnovnim školama i omladinskim
centrima čiji su predstavnici učestvovali u realizaciji projekta i svojim angažmanom
uveliko doprinijeli nastanku ovog ali i drugih materijala u sklopu projekta:
OŠ „Isak Samokovlija“ Sarajevo OŠ „Kovačići“ Sarajevo
OŠ „Pale“ Pale OŠ „Aleksa Šantić“ Vojkovići
OŠ „Hasan Turčelo Brzi“ Ilovača OŠ „Ustikolina“ Ustikolina
OC „KULT“ Gradačac OC „MOZAIK“ Odžak
OC Milići OC Vlasenica
OC Srebrenica
Nadamo se da će izrađeni materijal ciljanoj grupi pomoći da na što jednostavniji
i efikasniji način dođe do željenih rezultata.
Želimo Vam ugodan rad,

Koordinatori projekta u BiH
6
1. Uvod u ogled
GTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana često su ukazivali na to
da postoje neki pristupi, ali ne i sistematska profesionalna orijentacija učenika i
učenica i mladih na prelazu iz osnovne škole u srednju. Na osnovu ovih saznanja,
GTZ-ovi projekti reforme stručnog obrazovanja i projekti za mlade u zemljama
zapadnog Balkana su, uz podršku lokalnih eksperata i ekspertkinja, sproveli
manja istraživanja koja su potvrdila i izdiferencirala sliku: Postoje mnogi pristupi
kao što su sajmovi obrazovanja, reklamne kampanje stručnih škola, diskusije sa
ekspertima i iz preduzeća , ali ne i sistematska i institucionalizovana profesionalna
orijentacija.
Pomoću finansijske podrške Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i
tehnički razvoj, GTZ sa regionalno kreiranim projektom profesionalne orijentacije
pokušava u pilot osnovi da se suoči sa masovnim problemom, koji se čini tipičnim
za zemlje sa školskim sistemima stručnog obrazovanja. U zemljama zapadnog
Balkana 75% generacije stiče pravo upisa na visokoškolske ustanove. Skoro svi
mladi sa stečenom kvalifikacijom za upis na visokoškolske ustanove upisuju
studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokoškolskim ustanovama
dobija posao u struci. To znači i da se 55% generacije školuje za pogrešna
zanimanja. To je zastrašujuće veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne
razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrešna usmjerenja su skupa,
plaćaju ih: roditelji koji finansiraju studije, država koja finansira studiranje velikog
dijela studenata i održava enormne obrazovne kapacitete na visokoškolskim
ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obučava akademski obrazovane
građane da bi mogli da rade u preduzećima. Na kraju, ova situacija nije ništa
manje razočaravajuća za akademske građane i građanke. Posije studiranja u
trajanju od pet ili šest godina zapošljavaju se na radnim mestima za koje bi bio
dovoljan period obuke od oko 3 meseca.
Sistematska profesionalna orijentacija treba da doprinese informisanju na
svim nivoima o skupim i dugotrajnim stranputicama obrazovanja, otkrivanju
alternativnih karijera i njihovom razvoju. Odluka o izboru zanimanja svakako
je na učenicima i učenicama, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i
radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava.
Ciljna grupa razvijenog i isprobanog modela profesionalne orijentacije u Bosni i
Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Srbiji su mladi koji završavaju posljednja
dva razreda osnovne škole ili su završili samo osnovnu školu. Model profesionalne
orijentacije posebno karakterišu tri obilježja:
• riječ je o petofaznom konceptu profesionalne orijentacije sa fazama:
(1) Samospoznaja, (2) Informacije o zanimanjima; (3) Putevi karijere; (4)
Realni susreti; (5) Odluka o izboru zanimanja, 7
• u ovom konceptu poseban značaj pridaje se otkrivajućem odnosu prema
svijetu rada. Učenici, učenice i mladi ne treba samo da se raspituju u
preduzeću, već da učeći odrade kratke prakse u preduzećima,
• cjelokupna nastava profesionalne orijentacije i realni susreti osmišljeni su
kao individualni proces učenja i razvoja.
Ervin Kemerer (Erwin Kämmerer), spiritus rektor modela koji je u Austriji
primijenjen na nivou cijele zemlje, obučio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja,
tzv. multiplikatora, iz 4 zemlje prema ovom modelu. Vrhunac obuke bio je “realni
susret” sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije u okviru studijskog
putovanja u Austriju. Svi učesnici su bili impresionirani onim što su vidjeli u
austrijskim školama i preduzećima. Impresionirala ih je osjetljiva profesionalna
orijentacija, postavljena tako da otkriva perspektive, kao i metodski zanimljivo
osmišljavanje nastave. Također su bili impresionirani saradnjom svih relevantnih
institucija koje pomažu svakom pojedincu da razvije svoju karijeru.
Vjerovatno je upravo to oduševljenje motivisalo domaće stručnjake da intenzivno
rade u okviru ovog, ipak malog, projekta. Oni su za svoje zemlje sačinili priručnik
za trenere i trenerice, priručnik za nastavnike i nastavnice, portfolio – fasciklu
za učenike i učenice i mlade, kao i okvirni kurikulum za škole i plan rada za
vanškolsku primjenu programa. To nije sve. Dvadesetero multiplikatora iz
projekta obučilo je 178 nastavnika i profesionalaca koji rade sa mladima. Svojim
programom, obukama i konsultacijama u 20 osnovnih škola i 15 omladinskih
centara i kancelarija za mlade dospjeli su do 2753 mladih iz ovih zemalja.
Ovim putem želim srdačno da se zahvalim za veliku angažovanost svim
multiplikatorima, nastavnicima i svim profesionalcima koji se bave mladima,
koji su bili angažovani na projektu. Posebno se zahvaljujem, naravno, i učenicima
i učenicama i mladima koji su učestvovali u ovom ogledu. Svakako, i Ervinu
Kemereru koji se uz veliko angažovanje posvetio ovom projektu.
Gustav Rajer (Gustav Reier)

vođa projekta “Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu”
8
2. Uzroci za sve veću neophodnost
profesionalne orijentacije
2.1 Promjene u svijetu zanimanja
Svi smo svjesni aktualnih promjena u svijetu zanimanja. One znače više od
spoljnih promjena u obliku poslovnih djelatnosti. Promjene se odnose na sam
“koncept zanimanja” koji je generacijama, pa čak i vijekovima, činio osnovu
poslovnih djelatnosti, a time i osnovu obrazovnog sistema u Evropi. U praksi to
pogađa sve, a naročito školske sisteme stručnog obrazovanja, koji su se orijentisali
prema ovom konceptu.
To mijenja i prethodnu i prateću orijentaciju. Takozvane “atipične” karijere, fleksibilni
ulazi i prelazi na mjestima presjeka između škole i svijeta rada, nisu više izuzetak.
To sa sobom ne donosi samo promjene kvalifikacionih zahtjeva, već mijenja i sam
zahtjev za profesionalnom orijentacijom. Nemamo više “ciljne tačke”, koje važe
jednom zauvijek; sve se kreće i “dinamička orijentacija” smjenjuje pripremu za
nešto što se smatralo poznatim uslovima.
2.2 O pojmu „orijentacija“

Pojam “orijentacija” upućuje na različite sadržaje značenja.
Orijentacija označava kako “stanje”, tako i “proces”. Orijentacija može da označi
i svojstvo “orijentisanosti” neke individue, kao i aktivnost ili vršenje uticaja da se
neko orijentiše, bez obzira na koji način.
Pojmom profesionalna orijentacija opisuje se velika paleta koraka. Ona seže od
informacija o obrazovanju i zanimanju, sve do individualnog savjetovanja. Tu
spada “intrinzično” shvatanje profesionalne orijentacije u nastavi (pobude nastale iz
unutarnjih potreba), tj. pogled u sopstvenu ličnost, kao i “eksterno” u realni svijet i
zanimanja – sve do praćenja i instruktaže u procesima izbora zanimanja i odlučivanja.
U profesionalnu orijentaciju ubrajaju se i konkretna priprema za zanimanje,
radna iskustva, prakse, „Work Experience“, mjere općeg stručnog obrazovanja, te
ponude konkretne pomoći u odlučivanju, pa i u dovođenju pomoći koje vode ka
uspješnom prelazu i koraku u zanimanje, odnosno stručno obrazovanje.
9
2.3. 1 Pregled
Ovdje ćemo odustati od detaljnog izlaganja različitih aspekata teorija o odluci o

izboru zanimanja, pošto o tome postoji obimna literatura.1
Cilj ovog pregleda je da uputi na različite teorijske pristupe, koji djelimično čine
osnovu za pedagoške i didaktičke pristupe za implementaciju profesionalne
orijentacije:2
Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni

razvojnim ni izbornim procesom individue, već se zastupa stanovište da se
pozicije zanimanja, koje postoje u našem društvu, distribuiraju na njihove buduće
nosioce. Izbor zanimanja se u skladu s tim smatra alokacijom zanimanja.
Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik

ovog shvatanja, dijeli na tri faze:
1. Odluku o određenom školovanju donosi porodica koja na nju i utiče.

2. Odluka o poziciji zanimanja donosi se pod uticajem porodice, vršnjačke
grupe i nastavnika.
3. Pozicije zanimanja u toku radnog vijeka određuju kolege, pretpostavljeni
i porodica koju osniva odnosna individua.
Izbor zanimanja kao proces klasifikacije5: Onom, koji bira zanimanje,
potreban je što optimalniji nivo informisanosti o samom sebi; kao i o što boljoj
prilagođenosti sklonostima, interesovanjima, sposobnostima i talentima, kao
i zahtjevima zanimanja. Teza glasi da svako traži ono okruženje i zanimanja u
kojima može da ostvaruje svoje sposobnosti , vještine i da preuzima prihvatljive
pozicije i uloge.
1 Busshoff L. , Berufswahl - Theorien und ihre Bedeutung für die Praxis der Berufsberatung, Stuttgart-
Berlin-Köln, 1989; Daheim H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Köln 1967; Ginzberg, E. et
al.: Okkupational Joice, New York 1951;Lange E.: Berufswahl als Interaktionsprozess, in: Kölner
Zeitschrift für Soziologie und Lange E./Büschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen
Gesellschaft, Frankfurt/M, 1975;Ries H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft,
Bern 1970; Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und
Weiterbildung, Köln 1987, 20. Ergänzungslieferung, Abschnitt 30/65, S. 1 ff; Super D. E.: Psychology
of cerias, New York, 1957; Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis
eines Aufgabenbereiches der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
2 Struktura se u najvećoj mjeri oslanja na L. Busshoff i K. Schweikert (vidi gore)
3 Na odluku o izboru zanimanja prema ovoj sociološkoj teoriji utiču i ekonomske determinante
(ekonomska struktura, stanje u privredi, tržište rada, struktura zanimanja, itd, kao i sociokulturološke
i socijalno-psihološke determinante (pripadnost određenom sloju, roditeljska kuća, škola, vršnjaci,
karijerno savjetovanje, itd.).
4 v. H. Daheim, Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Köln 1967.
5 spada u teorije orijentisane ka ličnostima i poznata je u literaturi i pod „Diferencijalna psihološka
orijentacija kao poređenje između osobina ličnosti, zahtjeva zanimanja i socio-ekonomskih
determinanti“. U ove teorije orijentisane ka ličnosti pored diferencijalno-psihološkog pristupa u
ovu kategoriju spadaju i pshioanalitički pristup i teorija lične koncepcije (v.i TH. A. Pollmann, Beruf
oder Berufung? Zum Berufswahlverhalten von Pflichtschulabgängern, Frankfurt/M, Berlin, New
10 York, Paris, Wien 1993.
Izbor zanimanja kao proces odlučivanja6: Pod izborom zanimanja kao procesom
odlučivanja podrazumijeva se proces interakcije između neke osobe (strukture
ličnosti) i neke oblasti objekta (struktura zanimanja) sa ciljem analize, poređenja
stručnih poslova, te nakon postavljanja prioriteta, donošenja odluke. Ovaj proces
se odvija kroz više faza- od opažanja problema, preko prijema i obrade informacija
do odluke i realizacije (strateško ponašanje informisanja).
Izbor zanimanja kao proces učenja7: Pristup u teoriji učenja u vezi objašnjenja
izbora zanimanja posmatra “lični koncept”, cjelokupnost utisaka iz životne oblasti
(porodični, školski, itd.) i naučene metode rješavanja problema kao iskustva
učenja koja se nadovezuju jedna na druga i dovode do svjesnog izbora zanimanja.
Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se

izolovanom vremenskom radnjom, već poglavljem u toku cjeloživotnog procesa
profesionalnog razvoja. Ovaj pristup postulira zavisnost odluka koje mlada
osoba sama donosi i onih koje se o njemu/njoj donose. Izbor zanimanja je dio
kontinuiranog razvojnog procesa identiteta sopstvenog Ja koji se razvija. Izbor
zanimanja kao razvojni proces počinje, npr. odlukom o izboru škole nakon
osnovne škole. Ona privremeno definiše daljnji pristup situacijama obrazovanja,
ali sadrži i moguću odluku o promjeni zanimanja, odnosno o novoj orijentaciji
(prekvalifikacija, alternativni put školovanja).
Izbor zanimanja kao proces interakcije9: Izbor zanimanja shvata se kao rezultat
interakcije između onoga ko bira zanimanje i njegovog okruženja (roditelji,
nastavnici, savjetnici, itd.). U tu interakciju ulaze i najrazličitija interesovanja i
vrjednosne predstave učesnika. Kod učenika koji se u nastavi detaljnije upoznaju
sa stvarnošću obrazovanja i svijeta rada (dani informisanja u školama višeg nivoa,
raspitivanja u školama i preduzećima, prakse) razvija se visok stepen racionalnosti
u izboru zanimanja.
2.3.2 Analiza
Polazeći od ovog pregleda teorija odluka o zanimanju, pitanje mogućnosti provjere
saglasnosti teorijskih modela procesa odlučivanja o zanimanju sa postupcima
odlučivanja koji se mogu opaziti nije relevantno za naše razmatranje. U prvom
planu će stajati razmišljanje da teorijski pristupi:
- izbora zanimanja kao procesa alokacije,
- izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,

6 Sa stanovišta teorije odlučivanja, odluke o izboru zanimanja objašnjavaju se postupcima izbora
i odlučivanja koje određuju prethodne pozicije u školovanju i zanimanju. Pritom se individualni i
socijalni aspekti vršenja uticaja na izbor zanimanja ne stavljaju u prvi plan. (K. H. Seiffert).
7 Busshoff, L.,Berufswahl. Theorien und ihre Bedeutung für die Praxis der Berufsberatung.
Kohlhammer, Stuttgart, 1984..
8 U odnosu na teorije orijentisane ka ličnostima ,predstavnici razvojnopsiholoških teorija bilježe da
se izbor zanimanja ne smije shvatiti statički i pojedinačno, već kao cjeloživotni, kontinuirani razvoj
stručnih motiva i orijentacija. Najpoznatiji predstavnici ove teorije su E. Ginzberg i D.E. Super).
9 v. H. Ries i E. Lange (v.gore) 11
- izbora zanimanja kao procesa odlučivanja,
- izbora zanimanja kao procesa učenja,
- izbora zanimanja kao razvojnog procesa i
- izbora zanimanja kao procesa interakcije
sadrže elemente koji pospješuju osmišljavanje konkretnih pedagoških procesa za
profesionalnu orijentaciju.
Pošto je profesionalna orijentacija dalekosežan sistem, koji obuhvata mnoge

relevantne grupe i predstavnike interesa, bilo je neophodno da se na pregledan
način ukaže na najvažnije mogućnosti objašnjavanja izbora zanimanja.
Čini se da ni jedna od teorija izbora zanimanja pojedinačno ne nudi dovoljno
objašnjenje svih uticaja i uslovljenosti odluke o zanimanju i školovanju, te time
ni o prethodnoj profesionalnoj orijentaciji. Pošto svaka od tih teorija sadrži
važne pristupe za objašnjenje dijelova oblasti odlučivanja, odnosno pripreme za
odlučivanje, ni jedna se ne može odbaciti u potpunosti kao nesavremena ili netačna.
Stoga smo kao osnovu za razvoj našeg modela projekta uzeli integrativni pristup.
Kod izrade koncepta pošlo se od toga da se pospješujuća dejstva mogu postići
naročito onda, kada se proces profesionalne orijentacije shvati primarno kao:
(1) proces učenja,
(2) proces klasifikacije u dinamičkom smislu okrenut ka budućnosti i
(3) kompetencija odlučivanja.
U vezi (1)- Proces teorije učenja polazi od toga da, za osmišljavanje procesa
profesionalne orijentacije, iskustva učenja treba da osnaže lični koncept, da se
omoguće ciljana iskustva u svijetu rada (realni susreti) kao i da se razviju metode
za rješavanje problema. Tu se ubrajaju: samostalno prikupljanje informacija,
suočavanje sa vrijednostima, praćenje budućih događaja, itd.
U vezi (2) i (3) -Objašnjenje izbora zanimanja kao procesa alokacije, odnosno
prepoznavanja i objedinjavanja interesovanja, sposobnosti, sklonosti i talenata sa
zahtjevima u nekoj oblasti školovanja / zanimanja, ne može se shvatati statički i
jednodimenzionalno, pošto i onaj koji bira i svijet rada podliježu promjenama i
pošto postoje uzajamne uslovljenosti.
Ako u obzir treba uzeti i promjene u obrazovanju i svijetu rada, kao i ciljano
osnaživanje i unapređenje sposobnosti, stavova i znanja, onda će za to naročito
biti podesan višefazni postupak sa mogućnošću refleksije i provjere donijetih
preliminarnih odluka, odnosno konačnih odluka. Time je i proces alokacije
proces učenja koji ciljano pospješuje objedinjavanje i poređenje profila ličnosti sa
zahtjevima školovanja i struke u nekoj školi/nekom zanimanju.
12
2.4 Petofazni model profesionalne orijentacije
Već je pomenuto da odluka o izboru zanimanja treba da predstavlja proces
koji se proteže duži period kako bi se učenici osposobili da svjesno, razumno,
samostalno i u skladu sa svojim razvojem izaberu školovanje i zanimanje. U tom
procesu samostalna aktivnost svakog pojedinca, sigurno, ima najvažniju ulogu.
Austrijski model profesionalne orijentacije prilagođen je tom koneceptu i
predstavlja sistemski, kontinuiran i strukturiran rad nekoliko ključnih faktora:
Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture, odnosno škola, Nacionalne službe
za zapošljavanje, odnosno BIZ-a (Centar za informisanje o zanimanjima),
poslodavaca i institucija za podršku privredi.
Austrijski 13-godišnjaci i 14-godišnjaci od 1998/1999. godine u svim školama, u

okviru nastave, obavezno rade na profesionalnoj orijentaciji kao zasebnom predmetu
ili integrisano u druge nastavne jedinice i to kroz 32 časa u jednoj školskoj godini.
Pored toga, u svim školama učenicima i njihovim roditeljima su od V razreda na
raspolaganju savjetnici za učenike i savjetnici u obrazovanju u vezi sa svim pitanjima
i dilemama oko izbora karijere kroz profesionalno informisanje i individualna
savjetovanja. U procesu profesionalne orijentacije rad škola prati i Nacionalna služba
za zapošljavanje sa svojim BIZ centrom (Centar za informisanje o zanimanjima) koji
učenici posjećuju prvo organizirano sa nastavnicima, a po potrebi i individualno ili
u pratnji roditelja. U BIZ-u su im na raspolaganju dva savjetnika, brošure, fascikle
sa informacijama, videofilmovi, kompjuteri sa testovima profesionalnih interesa...
Proces profesionalne orijentacije, također prati i saradnja sa poslodavcima, centrima
za prekvalifikaciju i doobuku i drugim institucijama za podršku privredi.
Osnov našeg sveobuhvatnog, dosljedno izgrađenog koncepta orijentacije i

praćenja mladih u procesu odlučivanja o školovanju, odnosno zanimanju na
zapadnom Balkanu, oslanja se na sistem profesionalne orijentacije u R Austriji,
tzv. višefazni postupak, tj. petofazni model profesionalne orijentacije.
2.4.1 Didaktička implementacija petofaznog postupka

Prateće mjere za osmišljavanje procesa profesionalne orijentacije treba da
omoguće iskustva učenja koja pospješuju suočavanje sa samim sobom, sa
ličnim interesovanjima, sposobnostima, željama, podesnostima, itd. sa ciljem
upoznavanja profila ličnosti, sticanja lične i socijalne kompetencije i jačanja
sposobnosti odlučivanja i odlučnosti.
Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje,

pribavljanje informacija i njihovu selekciju i obradu, prenese kompetencija
orijentisanja.
Puko kognitivno bavljenje sopstvenom ličnošću i informacijama nije dovoljno.

Mladoj osobi se za njena pitanja mora ponuditi pristup preko sopstvenih 13
iskustava i doživljaja. Za to su neophodne aktivne metode, saznajno, istraživačko,
samostalno učenje kroz igru i refleksiju.
Izvođenje vježbi i igara bliskih praksi, veliki stepen aktivnosti mladih i pospješivanje
spremnosti i motivacije, upuštanje u procese izbora zanimanja mora se dopuniti
realnim doživljajem. To se čini raspitivanjem u školi i preduzeću sa odgovarajućom
pripremom i naknadnom obradom,na sajmovima informisanja, itd. kako bi se
kompetencija orijentacije osnažila kroz “upoznavanje” stvarnosti.
Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu ličnog

koncepta konačno je cilj i preduslov za uspješan školski prelaz i prelaz u svijet
rada. Pod kompetencijom za izbor zanimanja podrazumijeva se sposobnost da se
donese u velikoj meri samostalna odluka o školovanju ili obuci u preduzeću, te da
se ona i implementira. Odluka mora da se donese u saglasnosti ličnog koncepta
(sposobnosti, interesovanja, sklonosti, podesnosti, itd.) sa realnim okolnostima
(zahtjevi za daljnje školovanje, odnosno zanimanja, izgledi na tržištu rada, itd.).
2.5 Ciljevi učenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja

Kroz aktivnosti profesionalne orijentacije, učenici trebaju:
 da otkriju, istraže i preispitaju sopstvene želje, interesovanja i sklonosti;

 da uoče talente i sposobnosti;
 da se upoznaju sa profilima zahtjeva za stručne poslove i školovanje;
 da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljnije uvide u
odabrane mogućnosti školovanja i zanimanja;
 da izvrše refleksiju rada u njegovim mnogostrukim značenjima i formama
kao elementarnog ljudskog faktora;
 da prepoznaju akutalne forme, kao i promjenjivost rada i zanimanja;
 da se upoznaju sa svijetom rada i zanimanjima sa kulturnih, ekonomskih,
socijalanih i ekoloških stanovišta;
 da prepoznaju uticaje novih tehnologija na različite oblasti struke i
života;
 da razmisle o dimenzijama zdravlja kao faktoru u radu i struci;
 da pomoću realnih susreta steknu uvide u svijet rada i zanimanja;
 da budu u stanju da okarakterišu raznovrsne mogućnosti školovanja sa
njihovim specifičnim zahtjevima i završnim kvalifikacijama;
 da budu u stanju da izgrade ličnu strategiju za sopstveno planiranje
karijere i života;
 da budu u stanju da uporede profil ličnosti sa profilom zahtjeva za put
školovanja i karijere i da ga provjere u pogledu odluke.
14
2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave
Profesionalna orijentacija nailazi na mnoge polazne tačke u drugim nastavnim
predmetima, ali slijedi i spostvene ciljeve koji prevazilaze okvire drugih nastavnih
predmeta. Nastava profesionalne orijentacije teži ka izgradnji sposobnosti
odlučivanja kod učenica i učenika i treba da integriše dvije glavne komponente:
snagu sopstvenog Ja (ličnu kompetenciju) i poznavanje mogućnosti školovanja i
zanimanja, odnosno suočavanje sa njima (predmetnu i metodsku kompetenciju).
Socijalna kompetencija sve više dobija na značaju u svijetu zanimanja. Ona treba
da bude i predmet istraživanja i predmet uvježbavanja u okviru profesionalne
orijentacije. Na ovaj način treba da se da značajan doprinos formiranju ličnosti
učenica i učenika.
Centralno mjesto treba da zauzimaju razvoj i osnaživanje nade, volje, sposobnosti
odlučivanja, ciljanosti, marljivosti, spremnosti na postizanje učinaka, izdržljivosti
i sposobnosti ostvarivanja veza.
Profesionalna orijentacija pruža i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i

predrasude u pogledu mogućnosti školovanja i zanimanja, te ima za cilj da proširi
prostor za moguće odluke o zanimanju i školovanju.
2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije

Program koji ćemo prikazati podijeljen je u pet modula, od kojih svaki odgovara
na jedno od ključnih pitanja profesionalnog razvoja. U ovom priručniku radionice
su podijeljene na radionice koje se mogu realizirati u dva završna razreda osnovne
škole. Ciljevi vezani za module ostaju isti u oba razreda, i učenici bi trebali u
svakom od razreda proći svih pet modula.
Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odlučivanja o budućoj karijeri, kroz proces

samospoznaje učenici treba da nauče da otkrivaju i upoznaju sopstvene želje,
interesovanja i sklonosti, da ih istražuju i preispituju, te tako opaze svoje talente i
sposobnosti što sigurno olakšava sam proces donošenje ispravne odluke.
Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suočava sa

sopstvenim Ja, jer će mu to pomoći da sazna šta zna dobro, a šta manje dobro;
gdje su njegove prednosti, a gdje nedostaci, kako bi dalje u procesu formiranja
ličnosti mogao uporediti svoj profil ličnosti za zahtjevima obrazovanja i
zanimanja. Upoređivanje sopstvenih predstava o sebi sa predstavama drugih je,
također, veoma važno. Ponekad nas druge osobe mogu procijeniti drugačije nego
mi sami sebe. Ova interakcija daje objektivniju sliku. Formiranje ličnosti je prvi
korak i polazna osnova u procesu odlučivanja za izbor budućeg obrazovanja i
zanimanja. Kada mladi prepoznaju svoje potencijale i kada postanu svjesni svojih
ličnih preduslova, tek tada se mogu ciljano informisati o putevima obrazovanja
i svijetu rada. U tom procesu vrlo je važna uloga nastavnika koji treba da, preko 15
odgovarajuće osmišljene nastave, kod učenika razvija vrline sopstvenog Ja: nadu,
volju, sposobnost odlučivanja, usmjerenost ka cilju, sistem vrijednosti, izdržljivost,
sposobnost stvaranja veza, susret sa samim sobom...
Drugi i treći modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno

je da se život u svijetu dinamičnih promjena usljed globalizacije i uznapredovale
tehnologije odrazio i na svijet rada. Stvorene su potpuno nove strukture i oblasti
rada, javljaju se nova zanimanja, tradicionalna nestaju ili mijenjaju svoj izgled, i
svijet rada se mijenja iz dana u dan usljed čega je i izbor zanimanja i obrazovanja
postao sve teži. Zato je važno upoznati ga, upoznati različita zanimanja, njihove
glavne karakteristike, zahtjeve, uslove i perspektive zaposlenja.
Informisanje o zanimanjima je od velikog značaja pri izboru budućeg zanimanja
i predstavlja jednu od osnova za odlučivanje. Cilj je usmjeriti pojedinca, pružiti
mu stručnu pomoć i ukazati na mogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja,
perspektive zanimanja i zapošljavanja. Izvori informisanja i načini prikupljanja
informacija su različiti,a to mogu biti:
• članovi porodice,
• prijatelji i poznanici,
• nastavnici,
• školski pedagozi i psiholozi,
• saradnici u Zavodu za zapošljavanje koji se bave profesionalnom
orijentacijom
• štampa,
• elektronski mediji,
• savremeni digitalni mediji – internet,
• brošure i knjige...
Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene

faze,u ovom priručniku su intergisane u jednu. Prikupljanje informacija o
određenim zanimanjima nije potpuno bez istovremenog prikupljanja informacija
o obrazovanju putem kojeg se do tih zanimanja dolazi. Dakle, informacije o:
upisnoj politici, potrebnom trogodišnjem obrazovanju, četvorogodišnjoj srednjoj
školi, fakultetu, smjerovima, ključnim predmetima, lokaciji škole i sl. samo su
neka od važnih pitanja na koja se pojedinac treba usmjeriti.
Četvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na različite

načine. Pretraga štampanog materijala ili pretraga putem interneta može biti od
pomoći, ali često ne stvara pravu sliku nekog zanimanja, jer može biti daleko od
stvarnog stanja. Pri izboru zanimanja, odnosno daljnjeg obrazovanja, bitno je:
• razgovarati sa ekspertima o željenom zanimanju, te na taj način saznati

nove informacije;
• organizavano ili samostalno posjetiti preduzeća i vidjeti način na koji se
obavlja određeni posao;
• razgovarati sa učenicima koji su završili ili pohađaju željenu srednju školu,
16 te na taj način spoznati njihova iskustva;
• razgovarati sa profesorima iz srednjih škola na temu nastavnog plana i
programa;
• organizovano ili samostalno otići u posjet željenoj srednjoj školi;
• posjetiti Zavod za zapošljavanje i saznati kretanja na tržištu rada,
• i slično.
U organizaciji realnih susreta, učestvuju učenici, profesori i pedagozi, koordinatori

centara za mlade, roditelji. Ovaj modul, također, ima za cilj i ukazati na značaj
komunikacije i socijalne mreže kako u svakodnevnom životu tako i u realnim
susretima. Imajući u vidu trendove na tržištu rada, jednako je važno ukazati i na
značaj stvaranja poduzetničkog duha kod mladih već u osnovnoj školi.
Peti modul: Odluka o izboru školovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka

o izboru životnog zanimanja, izbor škole koju treba nastaviti nakon osnovnog
obrazovanja je jedna od ključnih životnih odluka, te sigurno i u emotivnom smislu
nije laka.
Bez obzira na njenu važnost, kao korektivni faktor da se ne napravi pogrešan izbor
treba imati na umu i ideju o cjeloživotnom učenju, usavršavanju, prekvalifikaciji, i
sl. Dešavaju se stalne promjene i u društvu i u načinu proizvodnje, tako da ni naš
trenutni izbor zanimanja ili školovanja ne mora biti jedan za sva vremena.
Kad su u pitanju roditelji, istraživanja pokazuju da i dalje imaju jak uticaj na izbor
zanimanja svoje djece. Pozitivna strana je to što su oni vrlo zainteresovani za teme
izbora daljnjeg školovanja i zanimanja svoje djece, te rado primaju informacije
koje se tiču profesionalne orijentacije. Zato treba raditi i na njihovom informisanju
kroz ograniziranje zajedničkih radionica u školama ili na tematskim roditeljskim
sastancima.
Također, i vršnjaci imaju veliki uticaj na izbor daljnjeg školovanja pogotovo u
početnoj fazi donošenja odluke. Radom sa učenicima na samospoznaji, negativni
efekti ovog uticaja se u značajnoj mjeri mogu redukovati. U obzir treba uzeti i
ostale elemente ličnog nivoa (medije, braću i sestre, rođake, prijatelje...).
U cilju što pravilnije odluke, potrebno je mladoj osobi pružiti podršku, sve
potrebne informacije i saznanja neophodna za njeno donošenje, ali sama odluka
ipak mora biti samo lični izbor pojedinca. Nastavnici, pedagozi, roditelji nikako
ne smiju pasti u zamku i donijeti odluku u ime mlade osobe.
Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je

opisana na sljedeći način:
Cilj: osnovni smisao radionice i glavne promjene koje izaziva kod učenika.
Metoda: način na koji se radionica može realizirati.
Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji

nastavnik može napraviti nakon radionice.
Trajanje: određeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoće li 17

je produžiti ili skratiti, ovisno o procjeni, potrebama ili vremenu kojim raspolaže.
Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomoć kojih se radionica

može sprovesti.
2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa

 Klaster - Ispitivanje pomoću kartica
Učenicima se postavlja pitanje, a potom podijele moderacijske kartice. Ukoliko
su učenici podijeljeni u grupe ili imamo više pitanja, izabraćemo moderacijske
kartice u više boja. Učenici odgovore zapisuju na kartice. Učenicima se naglašava
da prilikom zapisivanja odgovora: pišu flomasterom, pišu veliki štampanim
slovima, pišu jasno- najviše do tri reda i da zabilježe najviše jednu ideju po
kartici. Korak koji slijedi je sakupljanje kartica. Pritom treba obratiti pažnju na
to da se one prikupe u skrivenoj formi („licem ka dolje“). To je važno pošto i
otvoreno ispitivanje pomoću kartica treba da bude što anonimnije. Potom slijedi
kačenje prvih kartica na tablu. Kod kartica koje slijede nastavnik postavlja pitanje
učenicima da li one mogu da se kategorišu kod već okačenih kartice ili čine novu
cjelinu. Proces traje dok se ne okače sve kartice. Nakon toga ,odjeljenje još jednom
provjerava kategorizaciju kartica i daje naslove pojedinim grupama (smisaonim
jedinica) pomoću odgovarajućeg nadređenog pojma.
 Dvostruki krug
Učenici se pripremaju za tematska izvođenje u okviru kratke faze podsjećanja.
Teme mogu biti različite: metodska pitanja (npr. priprema pismenih zadataka),
lični izveštaji o iskustvima (npr. zanimljiv događaj sa raspusta), stručne teme (npr.
tema „Klimatske promjene“). U prvom planu su dakle iskustva, pretpostavke i/
ili predznanja učenika. Dvostruki krug se izvodi tako da učenici sjedaju u obliku
kruga u parovima jedni nasuprot drugih i na taj način se formira unutrašnji i
spoljni krug. Ako se prave pojedinačni parovi, sagovornici se mogu birati i
izvlačenjem kartica ili simbola/brojeva u paru. U nastavku, učenici iz unutrašnjeg
kruga ispričaju svoju „priču“. Njihovi sagovornici slušaju i eventualno postavljaju
pitanja. Nakon toga, učenici iz unutrašnjeg kruga se pomjeraju, npr. dvije stolice
u pravcu kazaljke na satu, tako da nastanu novi parovi za razgovor. Tada se
aktiviraju učenici iz spoljnog kruga i pričaju / izveštavaju iz svog ugla o zadatoj
temi. Potom se predstavnici unutrašnjeg kruga ponovo pomjeraju za dvije stolice
dalje i razgovor se nastavlja.. Na kraju, proces razgovora može da se analizira i sa
komunikacionog i sa stručnog stanovišta.
 Ekspertska metoda
Rad u osnovnim grupama
Prvo se vrši podjela na slučajne grupe (osnovne grupe) izvlačenjem materijala za
rad u grupama. Učenici prvo čitaju tekst individualno. Poslije toga slijedi zajednički
rad na tekstu u okviru osnovnih grupa. Razgovara se i diskutuje o najvažnijim
18 tezama i sadržajima teksta, zapisuje se (eventualno) šta treba proslijediti drugima
koji ovaj tekst uopšte ne poznaju.
Formiranje ekspertskih grupa
U svakoj osnovnoj grupi članovima se podijeli određeni broj brojki ili simbola. Svi
učenici sa istim brojem/simbolom potom formiraju ekspertsku grupu.
Sada se najmanje po jedan ekspert iz osnovne grupe našao u grupi sa novim
sastavom. Svaki učenik, kao ekspert, prezentira članovima nove grupe rezultate
zajedničkog rada iz osnovne grupe. Nakon toga se teme rada međusobno povezuju
i rezimiraju u zajedničko predavanje.
 Pretraživanje po internetu
Nastavnik ima mogućost da posegne za tematskim osnovama koje se nude na
internetu (teme: o gradovima, zemljama, epohama, piscima ). Učenicima se
daje određen broj pitanja koja treba da riješe pomoću interneta. Pritom postoji
mogućnost da im se da i lista sa linkovima koju treba da iskoriste za obradu
pitanja ili učenici mogu da pronađu rješenja i preko pretraživača, što povećava
nivo zahtjevnosti.
 Mind Map (mapa uma)

Postupak izrade mape uma dat je u konceptu 1. modula, radionica: Mapa uma.
 Intervjuisanje parova
Primjenjivo je svuda gdje treba razmijeniti lične podatke, iskustva, stanovišta
ili specijalna znanja. U okviru pripreme za vježbu ,odjeljenje se po pravilu dijeli
na dvije polovine. Učenici jedne polovine dobijaju zadatak za intervjuisanje A,a
učenici druge polovine zadatak za intervjuisanje B (pod određenim okolnostima
oba zadatka mogu biti i ista). Zadaci za intervjuisanje prilično su otvoreni,
npr: pokušaj da saznaš kako tvoj par zamišlja dobru nastavu, šta zna o Službi
za zapošljavanje, kako je proveo vikend, itd. U fazi rada,u tišini, svi učenici se
pripremaju za svoje zadatke. Onda se kroz izvlačenje biraju parovi (po jedan
predstavnik A i B). Intervju može trajati po 3 min. za obje strane, te imati sljedeću
strukturu: pitanja, odgovori, potpitanja, rezime i izvođenje ključnih riječi. Nakon
toga, svi učenici sjedaju na polukružno postavljene stolice i predstavljaju svog para
sa odgovarajućim ličnim podacima / iskustvima / objektivnim informacijama.
 Cedulja sa ključnim riječima (tehnika dvije kolone)

Učenici dobijaju kratak stručni tekst. On treba da se transformiše u osnovu za
slobodno izlaganje pomoću cedulje sa ključnim rečima. Prvo učenici pažljivo
čitaju tekst, a u određenom slučaju razjašnjavaju nepoznate formulacije ili stručne
pojmove. Nakon toga, rezimiraju smislene dijelove pomoću podnaslova.Kolona
sa ključnim rečima razdvaja se od teksta i sada služi kao osnova za izlaganje. Uvod
i rezime moraju da se dopune – nezavisno od nacrta teksta.
19
Primjer: Polazni tekst
EU trenutno ipak ima problem – ima premalo tehničara! Ako bi se
sada budžet za tehnička istraživanja povećao za 50%, novac uopšte
ne bi mogao da se iskoristi - samo u Austriji narednih godina
nedostajaće 5000 tehničara. Zato Ministarstvo ekonomije u saradnji
sa industrijskim udruženjem želi da ohrabri prije svega djevojčice
da krenu na tehničko obrazovanje.U nekim granama odnos između
žena i muškaraca danas iznosi još 50%.Tehnička zanimanja i porodica
– da li se to uklapa? Volfgang Tritremel potvrđuje: „Industrija ne
podrazumijeva više rad na pokretnoj traci i sat koji otkucava vrijeme
– sve je manje fizičkog rada. Rad glavom umjesto rukama – dakle, tu
se može uklopiti i porodica. Softverski inženjer, na primjer, i u toku
porodiljkog odsustva kod kuće može da
radi na projektima preko interneta.
Kolona sa ključnim rečima (vidi gore)

nedostaje 5000 tehničara; Ministarstvo ekonomije, industrijsko
udruženje; privlačenje djevojčica; 9 prema 1; rad glavom umjesto
rukama; istraživanje i razvoj; može se uskladiti sa porodicom;
internet.
 Prezentacija pomoću simbola

Učenici imaju zadatak da simbole ili slike iskoristite za prikaz ključnih riječi nekog
teksta. Rezultat treba da bude vizuelno predstavljena karta sa ključnim riječima.
Kod ove metode od učenika se traži da pronađu odgovarajuće simbole pri čemu se
pospješuju imaginacije učenika. Istovremeno se povećava pažnja slušalaca pošto
simbole, vjerovatno, ne mogu da dovedu neposredno u kontekst predmeta. Tek
pomoću izlaganja, simboli i njihov sadržaj postaju razumljivi.
 Igra uloga
Nastavnik smišlja osnovnu situaciju, u kojoj različite osobe na otvoren i/ili
kontroverzan način pregovaraju o nekoj temi( npr: otac, majka, kći, sin diskutuju
na „porodičnoj konferenciji“ o školskim, odnosno profesionalnim predstavama
kćeri; ili šef, stručni radnik, učenik na obuci, praktikant i predstavnik omladine
diksutuju na konkretnom slučaju o zaštiti mladih na radu u preduzeću i sl.) Za
pripremu razgovora formira se više timova koji pripremaju po jednu ulogu. Zato
dobijaju ranije pripremljene, kratko formulisane kartice sa ulogama koje se od
tima do tima razlikuju. Tu još po pravilu dolaze i osnovne stručne informacije na
određenu temu/problem, koje su iste za sve. Članovi pojedinačnih pripremnih
grupa čitaju i prvo razgovaraju o postojećim materijalima, a potom razmišljaju
kako će se ponašati njihov predstavnik uloge i kako treba da argumentuje u igri.
Nakon toga, predstavnici grupe okupljaju se na improvizovanoj „bini“ i sprovode
igru po ulogama. Ako je potreban i vođa igre, nastavnik se može pojaviti u nekoj
sporednoj ulozi. Na kraju igre po ulogama, povratne informacije dobijaju i igrači,
kao i slušaoci.
20
 Metoda grudve snijega
Učenicima se zadaje određeni impuls za brainstoriming koji pokreće tematski
usmjeren tok misli. Svaki učenik u trominutnoj fazi razmišljanja bilježi, npr: tri
prednosti, tri nedostatka, tri cilja, tri razloga ili bira tri slike, tri pitanja. Nakon
toga se odjeljenje dijeli na više grupa po troje, u kojima se objedinjuje do devet
različitih tačaka. Zadatak članova grupe sada je da, npr. za deset minuta od ovih
maksimalnih devet tačaka iskristališu četiri koje smatraju najvažnijima i to što
objektivnije, fer i konstruktivno. Ova pravila važe i za treću etapu, a to je razgovor
u grupama od po devetero. Za ovaj razgovor na raspolaganju je još deset minuta
(zadato vrijeme može i da varira). U ovom vremenskom okviru ova tri tima po
troje u svakoj velikoj grupi treba da se dogovore oko pet zajedničkih tačaka i da
se na odgovarajući način informišu, argumentuju, diskutuju, vrše selekciju. Tako
dobijenih pet bitnih stavki, svaka grupa potom prezentira plenarno. Vježba se
završava, između ostalog, metodski usmerenim povratnim informacijama.
 Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima)

Nastavnik kači impulse za razgovor na spoljne zidove učionice. (Ranije su
pripremljene teze, pitanja, citati, karikature, slajdovi, itd.). Stanice razgovora koje
tako nastanu se numerišu. Učenici izvlače cedulje sa odgovarajućim brojevima.
Potom se svi sa brojem 1 okupljaju na prvoj stanici, svi sa brojem 2 na drugoj,
itd. Tada počinju razgovori, imajući u vidu direktive koje zadaje nastavnik (npr.
razgovor traje 3 minuta, svaki član grupe mora da dođe do riječi, kratko izlaganje,
cijele rečenice, nadovezivati se na druge, obaviti ciljni zadatak). Nadzor nad
pridržavanjem pravila vrši posmatrač koga imenuje grupa, koji istovremeno
može biti i vođa razgovora, a sa ograničenjem može da učestvuje i u diskusiji. Čim
istekne ugovoreno vrijeme za razgovor, nastavnik zvoni, a grupe se pomjeraju
u pravcu kazaljke na satu do sljedeće stanice i diskutuju o impulsu za ragovor
koji se tu nalazi. Onda se ponovo čuje zvonce, itd. Kao što je rečeno, razgovori u
prvom redu treba da privuku, inspirišu i prenesu glavnu temu. Kad grupe prođu
sve stanice, prvo se interno daju povratne informacije u grupi, a potom plenarno
slijedi runda analize, i to uz posebno učešće posmatrača grupa.
 Runda reklama
Učenicima se zadaje određena okvirna tema (npr: reklama za posjetu Sarajevu,
reklama za boravak u BiH, za neku od zemalja EU, za odabrani strani jezik itd.).
Učenici se kod kuće pripremaju za svoje „reklamno obraćanje“ koje treba da traje oko
dvije minute. Pripremaju se bilježenjem ključnih riječi, eventualno vježbanjem pred
ogledalom i/ili pomoću kasetofona. U nastavi se prvo formira više grupa sa po pet
do šest učenika, koji uzajamo drže „probna izlaganja“ (zagrijavanje). Potom se bira
više učenika koji će pred cijelim odjeljenjem držati svoje reklamne govore (eventualno
mogu da se angažuju i dobrovoljci). Nakon obraćanja, publika dobija priliku da ocijeni
prezentirano i to pomoću kartica u tri boje koje se dijele svim učenicima. Pri tome,
npr. zelena kartica znači obraćanje je „veoma uvjerljivo“, žuta kartica znači obraćanje
je „dijelom uvjerljivo“, a crvena kartica znači obraćanje je „neuvjerljivo“. „Promotor
reklame“ ima pravo da pita do tri slušaoca da mu detaljnije obrazlože svoj izbor boje.
Na kraju ove vježbe zapisuju se kriterijumi koji čine obilježja ubjedljivog obraćanja. 21
 Metoda akvarijum
Primjer 1
Slično kao u akvarijumu, u sredini učionice sjedi, npr. 5 učenika spremnih
na diskusiju. Oko njih sjede svi ostali učenici kako bi kao posmatrači pratili
zbivanja koja će uslijediti u diskusiji. Zadaje se neka kontroverzna tema
koja je onima koji diskutuju u određenoj mjeri poznata. Grupa akvarijum
započinje diskusiju (npr. 15 minuta). Učenici slušaoci imaju zadatak
da posmatraju po jednu osobu koja diskutuje, imajući u vidu zadatke
posmatranja koji se ranije utvrde i definišu.. Nakon 15 minuta i diskutanti
i grupe posmatrača zajedno vrše kratku analizu. Prvo se izjašnjava grupa
posmatrača o odgovarajućoj osobi koju je pratila. Nakon toga diskutanti
izlažu svoje napomene i iskustva.
Primjer 2
Za diskusiju o kontroverznoj temi na raspolaganju su grupa Za i grupa Protiv.
Svaka grupa ima po 3 stolice, od kojih su dvije zauzete. Dva predstavnika
grupe Za i dva predstavnika grupe Protiv počinju diskusiju. Ako neko od
posmatrača želi da se umiješa u diskusiju, može sjesti na praznu stolicu u
jednoj od grupa i da se uključi u raspravu. Nakon dogovorenog vremena
(npr. 2 minute) stolica se mora osloboditi za nekog drugog.
2.9 Rad sa roditeljima

Iako bi odluka o izboru budućeg obrazovanja/zanimanja trebala da bude
samostalna odluka pojedinca, roditelji samim svojim položajem u velikoj mjeri
utiču na mladu osobu. Zato ih treba aktivno uključiti u proces profesionalne
orijentacije u školi, bilo da se radi o tematskim roditeljskim sastancima, prisustvu
časovima odjeljenjske zajednice, dodatnim seminarima, organizaciji jednodnevnih
sajmova, posjeta nastavi u svojstvu eksperata ili pomoći oko realizacije prakse u
preduzećima. Prilika je to da još bolje upoznaju interesovanja i sklonosti svoje
djece, poboljšaju međusobnu komunikaciju, upoznaju nova zanimanja i kretanja
na tržištu rada, razbiju eventualne predrasude, i tako budu najvažniji partneri ne
samo u donošenju odluke, nego i u realizaciji donesene odluke.
22
Prijedlozi „radionicA za rad sa roditeljima“
OŠ „Isak Samokovlija“ Sarajevo
R1: Koliko poznajem svoje dijete (interesi i sposobnosti)
R2: Ja i moj izbor zanimanja (porodično stablo, tradicija, raznolikosti)
R3: Prioriteti pri izboru zanimanja (novac, položaj u društvu, ljubav...)
R4: Uloga roditelja u donošenju odluke pri izboru (aktivnosti koje su provedene
od
strane roditelja i djece:
- koliko su djeca samostalna u odlučivanju,
- koliki je uticaj roditelja,
- koliki je uticaj društva)
R5: Upoznaj moje zanimanje, predstavi svoje zanimanje
R6: Dijete upisuje školu za koju ga ne podržavate, šta tada?
OŠ „Ustikolina“ Ustikolina
OŠ „Hasan Turčalo Brzi“ Ilovača
R1: Osobine moga djeteta (prepoznati važne parametre za pravilnu odluku)
R2: Koraci-školovanje na putu do željenog zanimanja
R3: Prezentacija suficitarnih i deficitarnih zanimanja (Zavod za zapošljavanje)
R4: Debata na temu „Privatni ili državni obrt“
R5: Globalne promjene koje mogu uticati na tržište rada
R6: Upitnici za roditelje
R7: Razvijanje roditeljske svijesti o realnom izboru zanimanja njihovog djeteta
prema njegovim sposobnostima i interesima
OŠ „Kovačići“ Sarajevo
R1: Informacije o zanimanjima i putevima obrazovanja
R2: Važne informacije o zanimanjima
R3: Klasifikacija zanimanja (upoznavanja vrsta i porodica zanimanja)
R4: Zanimanja i putevi obrazovanja (neophodne sposobnosti, zahtjevi, putevi
obrazovanja za određena zanimanja)
R5: Debata na temu „Uloga novca pri izboru zanimanja“
R6: Netradicionlana zanimanja
R7: Debata na temu „Zadovoljna /nezadovoljna ličnost“ ( pravilan i pogrešan
izbog zanimanja)
23
3.PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA
SADRŽAJI:
• Samoprocjena
• Portfolio učenika
• Spoznaja vlastitih interesovanja, sposobnosti, talenata, sklonosti, zahtjeva
važnih za željeno zanimanje/obrazovanje.
• Važnost višestruke procjene
• Prikupljanje, prepoznavanje, selekcija važnih informacije u procesu izbora
zanimanja/obrazovanja
• Značaj planiranja budućnosti
TRAJANJE:
• 8 časova (4 časa u predzadnjem i 4 časa u završnom razredu osnovne škole)
TEME I CILJEVI MODULA:
• Učenici su svjesni značaja profesionalne orijentacije.

• Razumiju važnost usmjeravanja i poticanja u procesu prepoznavanja vlastite
specifičnosti pri izboru zanimanja, tj.u procesu razvoja karijere.
• Učenici kroz vlastite primjere prepoznaju potrebne korake do donošenja
odluke kao i moguće pozitivne i negativne uticaje okoline u tom procesu.
• Svjesni su da je konačna odluku o izboru zanimanja lična odgovornost
pojedinca.
• Učenici prepoznaju važnost samoprocjene pri izboru zanimanja.
• Spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i zahtjeve koji
su važni za željeno zanimanje.
• Upoznaju značaj korištenja portfolija profesionalne orijentacije.
• Svjesni su važnosti i značaja procjene od strane drugih, odnosno višestruke
procjene, te shvataju da ih drugi mogu procijeniti drugačije nego oni sami
sebe.
• Izoštravaju sliku o sebi i opažanje sebe.
• Svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa svojim predstavama o
zanimanju.
• Prepoznaju bitne odlike željenog zanimanja/zanimanja iz snova.
• Spoznaju značaj planiranja budućnosti i sposobni su sagledati posljedice
vlastitih očekivanja.
24
PREGLED RADIONICA U MODULU - SAMOSPOZNAJA:
R1 : Linija života
R2 : Samoprocjena
R3 : Set upitnika „Rad na ličnosti“ predzadnji razred osnovne škole
R4 : Drugi o meni
R5 : Moje zanimanje iz snova
R6 : Pogodi ko sam
R7 : Put sposobnosti
R8 : Oglas za vjenčanje završni razred osnovne škole
R9 : Mapa uma
R10 : Ja u budućnosti
25
RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole
3.1 R1 Linija života

Cilj: Učenici spoznaju značaj usmjeravanja u razvoju karijere.
Metoda: Rad u grupi
• Nastavnik daje uputu i na vlastitom primjeru pokazuje

kako se izvodi radionica:
„Svi mi imamo svoju liniju života i profesionalnog razvoja.

Svako od vas pojedinačno, pravit će korake po stopama
izrezanim od papira, tako da svaki korak (stopa izrezana
od papira) koji napravite, predstavlja jedan period
u vašem životu, sa posebnim akcentom na buduću
karijeru. Npr:
Korak 1: Moje ime je:…Imam godina:...Dolazim iz:...Moji
roditelji/braća/sestre:...
Korak 2: Moja interesovanja:...Moji hobiji:...Moje slobodno
vrijeme...

Sekvence: Korak 3: Moj najdraži predmet:...Predmet koji mi je najmanje
drag:...

Korak 4: Srednju školu koju želim upisati:...Odluku o izboru
srednje škole donijet ću...O željenoj školi znam da
je:...
Korak 5: Poslije srednje škole želim:...Moje zanimanje iz
snova:...U budućnosti se vidim kao:...
Osvrt na radionicu
Učenici saznaju više jedni o drugima, porodici, školovanju,
planovima za budućnost. Poseban akcenat stavlja se na pitanja
vezana za izbor srednje škole/fakulteta, faktore ili osobe koje
mogu uticati na taj izbor, kao i na načine prikupljanja informacija
o određenoj školi/zanimanju.
45 minuta
Trajanje:
Socijalna forma: Rad u grupi
Moderacijski Kolaž papir, makaze ili

materijal: pripremljane stope izrezane od papira u različitim bojama
26
3.2 R2: Samoprocjena
Učenici prepoznaju važnost samoprocjene pri izboru zanimanja.
Ciljevi: Razumiju da svaki čovjek ima dobrih strana i mana koje čine
ličnost.
Metoda: Nedovršene rečenice
• Natavnik učenicima podijeli prazne listove papira i daje
sljedeću uputu za rad:
„Vaš zadatak je da rečenicu koja počinje sa JA SAM...
dopunite sa deset ličnih osobina koje ćete navoditi
jednu ispod druge i praviti vlastitu listu. Vrijeme
predviđeno za rad je pet minuta“.
• Nakon što svi učenici naprave svoje liste, ukoliko žele,
pred ostatkom razreda naglas čitaju navedene osobine.
• Ostali učenici slušaju. Ako žele dati komentar na listu
osobina svojih kolega, nastavnik ih opominje da trebaju
biti umjereni i voditi računa da time ne povrijede
osjećanja drugih, jer cilj jeste samoprocjena i svako ima
pravo na svoje mišljenje.
• Pitanja za diskusiju:
- Da li je bilo teško u tako kratkom vremenu napisati
Sekvence:
deset ličnih osobina?
- Da li često razmišljate o svojim osobinama?
- Koliko je poznavanje vlastitih osobina, interesa,
važno pri izboru zanimanja?
- Da li ste u listi naveli i osobine koje ljudi iz vaše okoline
ne odobravaju ili ne prihvataju (npr. tvrdoglav/a i sl.)?
- Možemo li takve osobine pretvoriti u svoje
prednosti?
Kako?
Osvrt na radionicu
Navodeći vlastite osobine, učenici rade introspekciju.
Razmišljajući o sebi i svojim osobinama, prepoznaju njihov
značaj pri izboru zanimanja.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Prazni listovi, flomasteri, olovke
materijal:
27
3.3 R3: Set upitnika „Rad na ličnosti“
Učenici spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente,

sklonosti, te zahtjeve koji su važni za željeno zanimanje.
Ciljevi:
Shvataju značaj procjene od strane drugih i prepoznaju šta drugi
misle o njihovim sposobnostima, talentima, uspjehu u nastavi.
Metoda: Popunjavanje upitnika
• Nastavnik učesnicima predstavlja set upitnika „Rad na

ličnosti“ i daje kratka uputstva o njihovoj primjeni:
„Pred vama su upitnici koje trebate samostalno

popuniti. Upitnici u kojima se pored vlastite procjene
traži da procjenu napravi i druga bliska osoba, npr.
prijatelj iz razreda, mogu se raditi na nastavi, dok je
ostale upitnike moguće raditi i kod kuće.“
• Popunjene upitnike učenici nemaju obavezu vratiti u
Sekvence:
školu na „procjenu“.
• Upitnici kao i svi drugi Obrasci za kopiranje, koji su
sastavni dio procesa profesionalne orijentacije, odlažu
su u portfolio učenika.
• Napomena: Popunjavanje upitnika je po potrebi

moguće ponoviti i sa učenicima VIII/IX razreda. Bilo bi
značajno da učenici uporede odgovore koje su davali u
različitim vremenskim intervalima.
45 minuta
Trajanje:
Moderacijski Set upitnika „Rad na ličnosti“ – Obrazac za kopiranje 1
materijal:
PORTFOLIO učenika je mapa-fascikla za prikupljanje rezultata rada u

školi, van škole, izbora najboljih radova pojedinca. Vodi se za svakog učenika
posebno u toku cijelog procesa profesionalne orijentacije.
Predviđeno je da svaki učenik vodi brigu o svom portfoliju, čuva ga i

dopunjava kod kuće.
U dogovoru sa nastavnikom ili razrednikom portfolio se može čuvati i u školi,

ali uz osiguranu mogućnost da je u svakom trenutku dostupan učeniku.
Konačan cilj portfolija jeste da učenik prati vlastiti proces sazrijevanja, te da

mu na kraju 8. razreda olakša donošenje odluke vezane za dalje školovanje
i karijeru.
28
3.4 R4: Drugi o meni
Učenici su svjesni da ih druge osobe mogu procijeniti drugačije
Ciljevi: nego oni sami sebe. Upoređuju vlastito mišljenje sa mišljenjem
drugih. Spoznaju važnost i značaj višestruke procjene.
Metoda: Tuđa slika (pravilo Ja poruke, obrazloženje izjave)
• Učenike podijeliti u grupe.
• Nastavnik potom daje sljedeću uputu za rad:
„Svako od vas na ovom listu papira treba da nacrta cvijet
sa što većim laticama. Cvijet treba imati onoliko latica
koliko je vas u grupi. U centar cvijeta svako neka upiše
svoje ime. Kada nacrtate cvijet i upišete svoje ime, list
predajete osobi do sebe. Ta osoba u laticu upisuje samo
jednu osobinu za koju smatra da najbolje opisuje osobu
čije ime se nalazi u centru cvijeta. Najpovoljnije bi bilo
da se ispisuju samo pozitivne osobine, odnosno da se
daju samo konstruktivne informacije. Obrazloženja
navedenih osobina se mogu odmah zapisivati ili davati
kroz diskusiju (npr. odgovoran/a, uvijek dolaziš na
vrijeme i odgovorno se odnosiš prema svim zadacima).
Nakon toga, cvijet se prosljeđuje dalje u krug dok
ponovo ne dođe do osobe čije ime se nalazi u centru
kruga.“
• Kada svako dobije nazad cvijet sa svojim imenom,
učenici u manjim grupama razgovaraju o onome što
Sekvence: su im njihovi drugovi napisali. Potom se grupe spajaju
i počinje diskusija na nivou razreda. Ukoliko ranije nisu
zapisana, tada se daju i dodatna obrazloženja.
• Ukoliko neko želi, može naglas da pročita sadržaj svog
cvijeta.
Pitanja za diskusiju:
- Da li kod sebe prepoznajete osobine navedene u
laticama vašeg cvijeta?
- Da li su vas neke navedene osobine iznenadile?
- Da li ste otkrili nešto novo o tome kako vas drugi ljudi vide?
- Da li smatrate da je tuđa slika o vama realna?
Osvrt na radionicu
U procesu samospoznaje mišljenje drugih ljudi iz našeg
okruženja ne smijemo zanemariti. Važno je uporediti sopstvenu
sliku sa tuđom predstavom. U tom procesu mi izoštravamo
sliku o sebi i opaženje sebe, razvijamo suosjećajnost i postupno
povećavamo samopouzdanje.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Papir A4 formata, flomasteri, olovke
materijal:
29
3.5 R5: Moje zanimanje iz snova
Učenici prepoznaju bitne odlike zanimanja iz snova/željenog
Ciljevi: zanimanja.
Upoređuju svoje mišljenje s mišljenjem drugih.
Metoda: Rad u grupama, igra pogađanja, prezentacija
• Učenike podijeliti u više manjih grupa.
„Svako od vas će na listu papira navesti svoje zanimanje

iz snova/željeno zanimanje te glavne odlike/
karakteristike istoga. Svoje željeno zanimanje potom
ćete predstaviti kolegama u grupi. Svaka grupa će tada,
od svih predstavljenih, odabrati samo jedno zanimanje i
raditi na osmišljavanju zagonetke putem koje će ostale
grupe pogađati o kojem zanimanju se radi.
Npr. zanimanje učitelj/ica – zagonetka: Ta osoba bi trebala
da voli raditi sa djecom različitih uzrasta, mora biti
empatičana, humana, pristupačna, da ima dobre
verbalne sposobnosti, strpljiva, mora imati dobru moć
zapažanja....“
• Svaka grupa svoju zagonetku predaje grupi do sebe.

• Rješenja zagonetki rezimiraju se na plakatima.
Sekvence:
• Plakati se prezentiraju. Navedene osobine se upoređuju
sa osobinama/zahtjevima koje je naveo pojedinac o
čijem zanimanju iz snova se radi.
- Da li je bilo teško navesti glavne odlike zanimanja iz
snova?
- Na koji način ste prikupljali informacije o željenom
zanimanju?
- Da li su drugi lako odgonetnuli zagonetku?
- Šta vam je olakšalo/otežalo pogađanje?
- Da li su i ostali naveli slične odlike/karakteristike
vašeg željenog zanimanja?
Osvrt na radionicu
Upoznati zanimanje znači upoznati njegove glavne zahtjeve,
karakteristike, puteve obrazovanja, opis poslova, tjelesne
predispozicije i dr.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Papir, flomasteri, olovke, plakati
materijal:
30
RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole
3.6 R6: Pogodi ko sam
Učenici svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa
Ciljevi: predstavama o zanimanju. Odgovorno postupaju sa mišljenjima i
ličnim podacima drugih.
Metoda: Rad u grupi; crtanje
• Svaki učenik za sebe (tajno) putem crteža (format A4)
predstavi svoja posebna interesovanja, sposobnosti,
želje za dodatnim školovanjem ili predstave o
zanimanju, ne navodeći svoje ime. Vrijeme predviđeno
za rad je 10 minuta.
• Svi crteži se izlažu na isto mjesto i nastavnik daje
sljedeću uputu:
„Svako od vas će prići jednom crtežu,pogledati ga i

pokušati prepoznati autora. Ukoliko prepoznate o kome
se radi, uzmite neki autorov lični predmet (gumicu,
olovku, cipelu, jaknu i sl.) i ostavite ga na crtež bez
pitanja ili obrazlaganja.“
• Učenici, čiji su crteži ispravno odgonetnuti, dobijaju

svoj crtež nazad.
• O ostalim crtežima se razgovara u grupi, postavljaju
se dodatna pitanja, odgonetaju se i dodjeljuju pravim
autorima.
Pitanja za refleksiju :
Sekvence: (Radi dinamike, pitanja se mogu postavljati prilikom obilazaka
izloženih crteža)
- Da li ste se odmah dosjetili šta ćete crtati, kako ćete se
predstaviti?
- Da li je bilo teško prepoznati autore crteža?
- Kako ste se osjećali kada je neko od učesnika uspio
prepoznati vaš crtež?
- Kako su se osjećali učesnici čiji crteži nisu prepoznati?
- Da li inače volite govoriti o sebi?
- U kojoj mjeri ste na crtežima prikazali svoja
interesovanja, sposobnosti, zanimanja?
- Da li ste kroz razgovor saznali nešto novo o kolegama u
razredu?
- Šta mislite da li bi crteži bili slični da su vaši drugovi
trebali da predstave vaša intresovanja?
- Čiji izbori ili želje su vas iznenadili i zašto?
Osvrt na radionicu
Lični potencijali pojedinca, njegove sposobnosti, interesovanja,
telenti i sl. trebaju biti usklađeni sa zahtjevima i potrebama
željenog zanimanja/zanimanja iz snova o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Listovi papira, flomasteri, olovke

materijal:
31
3.7 R7: Put sposobnosti
Učenici provjeravaju i uviđaju svoje sposobnosti, sklonosti,
Ciljevi: interesovanja.
Otkrivaju u kojim oblastima rada leže njihove sposobnosti.
Metoda: Rad po stanicama
• Nastavnik priprema prostoriju sa dovoljnim brojem

stolova na koje može smjestiti 11 stanica raspoređenih
po cijeloj prostoriji kako bi učenici mogli nesmetano
raditi zadatke na svakoj pojedinoj stanici.
• Potom daje uputstvo za prolazak svake od stanica i

naglašava da se precizan opis zadatka za svaku stanicu
nalazi u Obrascu za kopiranje 1 (Obrazac za praćenje
Puta sposobnosti).
• Svaki učenik samostalno prolazi svih 11 stanica.
• Za neke zadatke je potreban rad u paru gdje učenici

sami biraju partnera.
• Učenici odmah po prolasku stanice rezultat upisuju u

Sekvence: Obrazac za kopiranje 1.
• Svi rezultati evidentirani u Obrascu za kopiranje 1

upoređuju se sa rezultatima iz Obrasca za kopiranje 2
“Tablica: Zahtjevi i stručne oblasti” u kojem su navedeni
zahtjevi - sposobnosti važni za zanimanja klasificirana u
stručne oblasti (vidi Pregled klasifikacija zanimanja u
11 oblasti).
• Napomena: Zavisno od raspoloživog vremana u nastavi,

radionica se može modificirati kroz smanjenje broja
stanica i sl.
Osvrt na radionicu
Nastavnik razgovara sa učenicima o tome da li su otkrili nešto
što nisu znali o sebi. Također, potrebno je napraviti osvrt u
smislu povezivanja sposobnosti i vještina sa izborom zanimanja.
Trajanje: 45 minuta
Rad u grupi
Socijalna forma:
32
Ova radionica zahtijeva obimniju pripremu nastavnika.
1. stanica - čulo sluha – kasetofon
2. stanica – čulo mirisa – pet numerisanih bočica sa različitim
mirisima
3. stanica – čulo okusa – četiri različite vrste čokolade
4. stanica – čulo dodira – neprovidna vrećica sa deset različitih
sitnih predmeta
5. stanica – spretnost šake i prstiju
5a: riža i grah
5b: list sa krugom
6. stanica – snaga – lopta medicinka
7. stanica – sposobnost pamćenja
Moderacijski 7a: crtanje linije po pamćenju
materijal: 7b: cedulja sa bilješkama
8. stanica – koncentracija
8a: poređenje parova slova i brojki
8b: figure u ogledalu
9. stanica – preciznost – savijanje papira po shemi
10. stanica – osjećaj za formu i prostor – tijelo i njegov presjek
11. stanica – prevac okretanja – slike sa zupčanicima
Obrazac za kopiranje 2 - Praćenje Puta sposobnosti

Obrazac za kopiranje 3 – Tablica: Zahtjevi i stručne oblasti,
Pregled klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
33
3.8 R8: Oglas za vjenčanje
Učenici upoređuju svoju predstavu o sebi sa tuđom predstavom,

Ciljevi: i na taj način izoštravaju sliku o sebi i opažanje sebe. Uče
samouvjereno nastupati pred drugima.
Metoda: Rad u grupama, igra pogađanja, prezentacija
• Nastavnik zamoli učenike da se podijele u parove, tako
da im partner/ica bude osoba koju dobro poznaju, te
im daje sljedeću uputu za rad:
„Zadatak svakog para je da jedni za druge formulišu

oglas za vjenčanje. Kroz ključne riječi i trudeći se da
budete iskreni, prikažite osobine svog partnera/ice.
Pomoć vam može biti Obrazac za kopiranje 3 sa listom
pozitivnih i negativnih osobina. S obzirom da se radi o
oglasu za vjenčanje, izdvojene osobine vašeg partnera/
ice bi trebale biti pozitivne. Ukoliko želite navesti i
neke negativne osobine pokašajte ih „zamaskirati“ i
pretvoriti u pozitivne. “
• Nakon toga, oglas prvo pokažite svom partneru/ici radi

procjene i porazgovarajte o njemu.
• Anonimne oglase potom okačite na zid i neka svi
učenici u razredu samostalno pokušaju odgonetnuti
Sekvence: kome pripada pojedini oglas.
- Da li ste dovoljno dobro poznavali svog partnera/icu
da biste ga tačno opisali?
- Da li je bilo teško ograničiti se samo na pozitivne
osobine?
- Koje navedene osobine su vas iznenadile?
- Da li je tuđa predstava o vama znatno različita od
vaše predstave?
- Da li nakon ove igre želite saznati još više o sebi?
- Kako ste se osjećali dok su drugi govorili o vama?
- Koje osobine su se često javljale u oglasu?
Osvrt na radionicu
Upoređujući vlastitu predstavu o sebi sa predstavom drugih,
pojedinac izoštrava sliku o sebi. Također, postaje svjestan da
svako od nas pored dobrih osobina ima i one manje dobre, koje
su sastavni dio ličnosti i ne moraju nužno biti negativne.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi; rad u parovima
Moderacijski Obrazac za kopiranje 3
materijal: Papir, flomasteri, olovke, plakati
34
3.9 R9: Mapa uma
Učenici asociraju misli koje proističu iz centralnog pojma
mape uma. Prikupljaju, sjedinjuju, prepoznaju i selektuju
Ciljevi:
važne/nevažne informacije na zadatu temu i strukturirano ih
predstavljaju na mapi.
Metoda: Mapa uma
• Nastavnik učenike podijeli u grupe te im daje uputu za
izradu mape uma:
„Na sredinu plakata ili bijelog papira bez linija,
formata A4 unosi se centralna tema kao ključna riječ.
Centralna tema se može naslikati i kao crtež.
Prvo razmislite šta vam pada na pamet na tu temu.
Potom iscrtajte glavne grane koje se nadovezuju na
centralnu temu, na početku deblje, prema krajevima
tanje.
Svaka od glavnih grana ima sopstvenu boju.
Na tim glavnim granama ispisuju se pojmovi koji imaju
vezu sa centralnim pojmom. Tako nastaju ključne riječi
- kategorije. Iz glavnih grana nastaju nove grane koje
su, također, prema krajevima sve tanje i crtaju se istom
bojom.
Napomena: Ukoliko grupa ima poteškoća u izdvajanju ključnih
riječi, onda im nastavnik može pomoći i dati prvi primjer ili, radi
lakšeg razumijevanja, Obrazac za kopiranje 4.
• Svaka od grupa izvlači jednu od ponuđenih kartica sa
centralnim temama (4-5 različitih zanimanja).
Sekvence:
• Učenici u grupama izrađuju mape uma na odabranu
centralnu temu.
• Nakon izrade, svaka grupa prezentira svoju mapu uma i
radi se izložba plakata.
- Da li ste dobili nove informacije o centralnoj temi?
- Da li ste imali problema u pronalaženju ključnih riječi?
- Da li ste na ovaj način stekli cjelovitu sliku o centralnoj
temi?
Napomena: Zavisno od raspoloživog vremana u nastavi, uputa
za izradu mape uma- centralna tema, odnosno ključna riječ,
učenicima se može dati na jednom času. Njihov zadatak je da
prikupe što više relevantnih informacija kako bi na narednom
času lakše i brže izradili strukturiranu mapu uma.
Osvrt na radionicu
Mapa uma kao metoda u nastavi daje mogućnost učenicima
za vrlo kreativan, istraživački i konstruktivan rad. Prikupljanje
informacija o zanimanju/školi i strukturiranje po određenim
ključnim segmentima olakšava njihovo usvajanje, razumijevanje
i razvijanje sposobnosti prepoznavanja važnih informacija.
Trajanje: 45/90 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama
Moderacijski Obrazac za kopiranje 4, flipchart, flomasteri
materijal:
35
3.10 R10: Ja u budućnosti
Učenici prepoznaju značaj planiranja budućnosti. Sposobni

su sagledati posljedice vlastitih očekivanja. Razumiju važnost
Ciljevi:
potrebe za planiranjem i postupnom realizacijom planova
vezanih za buduće zanimanje.
Prikupljanje ključnih riječi

Metoda:
Izrada plakata
• Nastavnik učenicima daje upitnik „Moj život za 15

godina“ (Obrazac za kopiranje 5).
• Učenici odgovoraju na pitanja, a nakon toga svako
formuliše svoj „Životni moto“ koji je u skladu sa
njihovim očekivanjima.
• Na osnovu datih odgovora, učenici osmišljavaju kolaž u
kojem će biti predstavljen njihov život za 15 godina.
• Svaki učenik prezentira svoj kolaž.
- Da li često razmišljate o svojoj budućnosti?
- Da li na svoju budućnost gledate optimistično ili sa
Sekvence:
strahom?
- Da li je moguće da ova slika za 15 godina postane
stvarnost?
- Da li vidite neke prepreke na tom putu?
Napomena: Zavisno od raspoloživog vremana u nastavi,

radionica se može realizirati kroz dva časa.
Osvrt na radionicu
Svaki pojedinac treba biti svjestan onoga što očekuje od života
i razlike između realnih i neralnih predstava. Nije dovoljno
formulisati očekivanja, treba prepoznati posljedice tih
očekivanja na izbor školovanja/zanimanja, te rad kao kartu za
budućnost.
Trajanje: 45/90 minuta
Moderacijski Upitnik „Moj život za 15 godina“ (Obrazac za kopiranje 5).

materijal: Papiri, flomasteri, novine-časopisi, plakati, makaze, ljepilo
36
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Set upitnika „Procjena ličnosti“ – Obrazac za kopiranje 1/radionica R3
Trenutno stanje u mom odlučivanju o zanimanju

Razmisli dokle si došao/la u procesu odlučivanja! Ako već imaš željeno zanimanje,
jednostavno ga tačno provjeri! Ako nemaš, vidi dokle si došao/la u svojoj odluci!
Uz svaku rečenicu označi samo jedan od tri ponuđena odgovora zavisno od toga
koliko se navedena
tvrdnja odnosi na tebe. Označi odgovor, odnosno upiši X u kolonu u kojoj se
nalazi tvoj odgovor.
Imaj na umu da ovdje ne postoje tačni i netačni odgovori J
Skala za procjenu:
1 – uopće se ne slažem
2 - donekle se slažem
3 – u potpunosti se slažem
1 2 3
Skala za procjenu Uopće se Donekle U potpunosti
ne slažem se slažem se slažem
Radne navike se razvijaju kad se
zaposliš.
Već imam konkretno željeno
zanimanje.
Još uvijek nemam konkretno
željeno zanimanje, ali imam više
ideja o tome šta bih mogao/la da
radim.
Moj uspjeh u školi može imati
uticaja na moj uspjeh u životu.
Postoji samo jedan ispravan način
da se donese odluka o budućem
zanimanju.
Donošenje odluke o izboru
zanimanja ne ovisi o predmetima
koje učim u osnovnoj školi.
Hobi i slobodne aktivnosti su
povezani sa izborom zanimanja.
Moje lične osobine nemaju veze
sa izborom zanimanja.
Moja porodica utiče na izbor mog
željenog zanimanja.
Svi učimo na isti način pa, ako
imam problem da nešto naučim,
to znači da se ne trudim dovoljno.
Šta god odaberem za svoje
zanimanje, to ću raditi čitav život.
38
Za šta sam zainteresovan/a
Interesi podrazumijevaju trajnije zanimanje pojedinca za određene aktivnosti.
Ljudi imaju različite interese – zanimanja za tehniku, prirodne i društvene nauke,
književnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti.
U tablici su navedena neka od interesovanja. Razmisli i odgovori koliko se

pomenuta interesovanja odnose na tebe, a potom pronađi vezu sa zanimanjem
koje te interesuje. Označi odgovor, odnosno upiši X u kolonu u kojoj se nalazi
tvoj odgovor.
Molimo te da budeš iskren/a jer ovdje nema ispravnih ili pogrešnih odgovora J
Skala za procjenu:
1 – uopće me ne zanima
2 - donekle me zanima
3 – jako me zanima
1 2 3
Uopće me Donekle Jako me
ne zanima me zanima zanima
da budem među ljudima
da se bavim djecom
da pomažem bolesnim i starim
ljudima
da se angažujem oko drugih
da se bavim sam sobom
rad sa životinjama
da boravim u prirodi
da budem u pokretu
moda
da se fizički naprežem
tehnika
muzika, da sviram neki
instrument
hemija
jezici
daleke zemlje
kuhanje
da sam sebi raspodjeljujem
posao
organizacija
elektronika
slikanje, crtanje, dizajniranje
rad u bašti, uzgoj biljaka
da se bavim mišljenjima drugih
ljudi
pravo
sve u zdravstvu
da nešto planiram , konstruišem
reklame
39
Moje predstave o zanimanju
Razmisli i zaokruži one stavke koje se najviše odnose na tebe, a potom pronađi
vezu sa zanimanjem koje te interesuje.
Kad pomislim na svoje željeno zanimanje

zamišljam da...
 Želim da radim sa ljudima.

 Zamišljam posao koji ima veze sa savjetovanjem i usluživanjem.
 Želim da se nađem ljudima, da im pomažem, da se staram o njima i njegujem
ih.
 Želim da radim sa djecom.
 Želim da radim u kancelariji.
 Želim da radim sa životinjama, da ih njegujem.
 Želim da radim sa biljkama.
 Želim da radim u prirodi / sa prirodom.
 Želim da se bavim nekim zanatom.
 Želim da zanatski obrađujem i prerađujem materijale.
 Volio bih da radim sa metalom.
 Volio bih da radim sa drvetom.
 Volio bih da radim sa tekstilom.
 Volio bih da radim sa plastikom.
 Volio bih da radim sa glinom, staklom ili keramikom.
 Želim da radim sa grubim alatom (čekić, testera ...).
 Više bih volio da radim sa preciznim alatom (kao optičar, zlatar).
 Želio bih da radim sa/na mašinama.
 Želim da sklapam, montiram ili instaliram dijelove.
 Želim i sam nešto da koncipiram, isplaniram.
 Želim da radim na kompjuteru.
 Želim da radim na mašinama kojima se kompjuterski upravlja.
 Zanima me obrada podataka.
 Zanima me hemija, volio bih da istražujem i ispitujem.
 Volio bih da radim na građevini.
 Želim da dizajniram, da budem kreativan, da budem u stanju da
implementiram svoje ideje.
 Želim da organizujem.
40
Značaj roditelja kod odluke o izboru
obrazovanja/zanimanja
Razmisli koji iskazi se odnose na tebe, a koji ne!
U praznoj koloni označi samo one rečenice koje se odnose na tebe.
Moji roditelji ... √
... se isuviše miješaju u moju odluku.
...se uopće ne interesuje koje obrazovanje/zanimanje želim da

izaberem.
... me podržavaju u tome da donesem odluku o odgovarajućoj

oblasti rada, ali ne donose odluke umjesto mene.
... pokušavaju da me ubijede da se odlučim za nešto što me

uopće ne zanima.
... prepuštaju meni konačnu odluku o izboru obrazovanja/

zanimanja.
... mi daju dobre savjete kako da izaberem odgovarajuće

obrazovanje/ zanimanje zbog čega sam sretan/a.
... bi trebali da gledaju svoja posla,a ne da mi stalno daju

savjete.
Kako bi se roditelji trebali ponašati kada je u pitanju izbor zanimanja njihove

djece?
Šta ti konkretno želiš od svojih roditelja kad je u pitanju izbor obrazovanja/

zanimanja?
41
Moje ponašanje
Svako zanimanje zahtijeva svoj sklop osobina ličnosti koji se može razlikovati
od osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Stoga je za pravilan
izbor zanimanja vrlo važno suočiti se i pravilno procijeniti svoje sposobnosti
i stav prema radu.
Pokušaj procijeniti kako se ponašaš u određenim situacijama: kod kuće, u

školi, u slobodno vrijeme, sa prijateljima.
Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda i odgovore upiše u kolonu
„Ti me procjenjuješ“. Nakon toga, sam napravi procjenu svoga ponašanja/
sposobnosti. Odgovore upiši u kolonu „Ja se procjenjujem“.Odgovor, odnosno
odgovarajuće slovo koje se nalazi ispred tvrdnji iz skale za procjenu (A B ili
C) upiši u kolonu za odgovore.
Skala za procjenu:
A: malo prisutna
B: srednje izražena
C: prisutna u dovoljnoj mjeri
Ja se Ti me
procjenjujem procjenjuješ
Ponašanja
Izdržljivost (Mogu da rješavam jedan zadatak sve dok ne

postignem željeni rezultat.)
Smisao za red (uredno radno mjesto, bez zaboravljanja)
Preciznost (pažljivo raditi, biti tačan)
Pouzdanost (biti tačan, svijest o obavezama, održati

obećanje)
Spremnost da pomognem
Nastup (siguran, samouvjeren nastup, dobre forme
ophođenja)
Sposobnost timskog rada (Volim da sarađujem sa
drugima.)
Sposobnost uspostavljanja kontakta
Samopouzdanje (Znam šta umijem i želim.)
42
USTanovi svoje talente i sposobnosti!
U svakom zanimanju potrebni su određeni talenti i sposobnosti. Što je veći sklad
između naših sklonosti i potreba određenog zanimanja, veća je i vjerovatnoća
ličnog uspjeha i radnog zadovoljstva u željenom zanimanju.
Razmisli i procijeni svoje talente i sposobnosti. Prvu procjenu neka napravi tvoj
kolega/ica iz razreda. Rezultate procjene (broj 1, 2 ili 3) upiši u kolonu „Ti
me procjenjuješ“.Nakon toga, sam napravi procjenu svojih talenata/sposobnosti
i odgovore upiši u kolonu „Ja se procjenjujem“. Ja se Ti me
procjenjujem procjenjuješ
Kritički procijeni svoju: 1 2 3

spretnost:
kod pravljenja manjih
predmeta, kod nespretan osrednji spretan
popravljanja predmeta
...
građa tijela, zdravlje:
uglavnom
na sportu sam, brzo se umaram
otporan žilav, izdržljiv
pješačim ...
koncentraciju:
kod stvari koje me rastrojen, veoma
prilično pažljiv
malo zanimaju, ja sam bez pažnje koncentrisan
...
pamćenje (riječi,
brojke):
skoro i da ne
pamtim naučene
pamtim relativno dugo odlično
tekstove, riječi i brojke
...
maštu:
kod pisanja sastava,
izrade crteža i nikakve ili malo ponekad dobre uglavnom
rješavanja praktičnih ideja ideje dobre ideje
problema imam ...
jezički talenat:
tekstove, riječi,
rečenice ...učim i veoma brzo i
sa dosta muke dobro
shvatam u nastavi odlično
jezika
matematički talenat:
računske zadatke,
zadatke iz matematike sa mukom i veoma brzo i
i fizike i sve što ima neprecizno često prilično lako sigurno
veze sa brojkama
rješavam...
43
crtanje i dizajniranje:
sam manje uglavnom
za slobodno crtanje i
nadaren osrednje veoma nad.
dizajniranje...
geometrijsko crtanje: veoma
kod geometrijskog precizno i
neuredno osrednje
crtanja radim ... uredno
talenat za tehničke
probleme:
kontekst i
funkcionisanje aparata samo uz puno veoma brzo i
osrednje
i tehničkih uređaja, muke precizno
korištenje alata
shvatam ...
smisao za forme:
kod crtanja,
oblikovanja, pravljenja
manjih predmeta i kod rijetko upotrebljive su dobro i lijepo
ručnih radova stvari mi
uspjevaju ....
sposobnost prostornih
predstava:
mogu da zamislim kako lako i bez
uglavnom teško osrednje
planovi, skice i crteži u problema
stvarnosti izgledaju ...
podjela, planiranje:
kod slobodnih
smisleno i
aktivnosti, zadataka i
odlično
ostalih radova svoje teško prilično dobro
vrijeme umijem da
podijelim ...
pojmovno
razmišljanje:
prilično
teoretska pitanja i
mučno zadovoljavajuće veoma lako
logičke kontekste
razumijem ...
senzorne sposobnosti:
ne baš dobre zadovoljavajuće veoma dobre
vid, sluh, dodir
44
Nastavni predmeti u osnovnoj školi
Razmisli na koji način si učio/la pojedine predmete.
Svoja iskustva ocijeni od 1 do 4. Broj koji odgovara tvojoj procjeni upiši kod svake
tvrdnje u kvadratić ispod kolone „Moja procjena“. Nakon toga, osoba koja te
dobro poznaje, također, treba dati svoje mišljenje o tome i svoj odgovor,odnosno
odgovarajući broj upisati u kolonu „Procjena druge osobe“
Skala za procjenu: 1 – teže učim; 2 – učim osrednje; 3 – učim lako;

4 – jako me zanima.
PROCJENA
MOJA
NASTAVNI PREDMET DRUGE
PROCJENA
OSOBE
Maternji jezik i književnost □ □
Matematika □ □
Engleski i/ili _________jezik □ □
Biologija □ □
Fizika □ □
Hemija □ □
Geografija □ □
Historija □ □
Muzička kultura □ □
Tjelesni i zdravstveni odgoj □ □
Likovna kultura □ □
Tehnički odgoj □ □
Informatika □ □
Kultura življenja □ □
Vjeronauka/ historija religija □ □
Građ. obraz./demokratija i ljudska prava □ □
□ □
□ □
Na osnovu moje i procjene meni bitne osobe, školski predmeti u kojima pokazujem
najbolje rezultate su: ___________________________________________________
45
Moja interesovanja i sklonosti u slobodno vrijeme
Izraz “interesovanje“ – “zanimanje“ podsjeća na to da bi se čovjek trebao baviti

upravo onim što ga zanima.
Ovaj radni list podijeljen je na dvije polovine: strana A i strana B. Polovina A

pomoći će ti da ustanoviš
šta sve voliš da radiš u slobodno vrijeme. Polovina B ti pomaže da saznaš šta ćeš
pritom doživjeti, osjetiti.
I jedno i drugo za tvoju odluku o stručnoj oblasti ili o zanimanju može da bude
od velikog značaja.
B Šta pritom doživljavam?

A Šta volim da radim u slobodno vreme?
Zašto volim to da radim?
Podvuci svoje aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i one Pitaj se zašto ti svi poslovi podvučeni u koloni A
stvari i stručne oblasti kojima se rado baviš. predstavljaju zadovoljstvo. Podvuci odgovarauće
Možda imaš još oblasti interesovanja. Dopiši ih! podsticaje. Ukoliko želiš obrazloži svoje naklonosti.
1. Ručno pravljenje manjih predmeta Jer volim ...
Šta: pokloni, tehničke sprave (avioni, brodovi, radio, da radim rukama, da popravljam, proizvodim, sklapam
električni uređaji) nakit, dijelovi nameštaja, komadi nešto, ostvarujem svoje ideje, lijepo oblikujem, nešto
odjeće ukrašavam, uljepšavam, radim precizno i tačno, druge
__________________________________ obradujem, pravim pokuse, istražujem, učim novo, sam
Čime: od drveta, metala, papira, kartona, lima, slame, sam u sobi, u radionici sam
tekstila, vune, hemikalija, ljepila, gline, boja, alata, ___________________________________
aparata, mašina ___________________________________
__________________________________ ___________________________________
Jer volim ...

2. Pomaganje u domaćinstvu
da kupujem, obavljam poslove, da idem u prodavnice, da
paziti na djecu, kuhati, postavljati sto, spremati, čistiti,
budem među ljudima, da se vozam, pomažem, njegujem,
prati sudove, brisati ih, šiti, peglati, njegovati i starati se,
drugima pričinjavam zadovoljstvo,ukrašavam, uređujem,
rukovati uređajima i aparatima, upravljati novcem
spremam, organiziram, dijelim, kod kuće sam
__________________________________
__________________________________
3. Držanje životinja i rad sa biljkama Jer volim ...
pse, mačke, kuniće, morske svinje, hrčka, morske ribe, da radim sa životinjama, njegujem ih, staram se o njima
ptice, miševe, kornjače ili __________________ perem ih, čistim, uzgajam, posmatram, istražujem njihov
________________držati način života, jer sam sam, napolju sam, radim sa živim
ili volim da se bavim biljkama u bićima, učim novo, fizički radim
saksijama, žbunjem, povrćem ili __________________________________
______________________________
46
Jer volim ...
4. Sakupljanje
da poredim, procjenjujem, istražujem, pokazujem,
poštanskih marki, razglednica, omota ploča, fotografija,
ukrašavam, dekorišem, posjedujem vrijedne stvari,
mapa, umjetničke reprodukcije, knjige, crteže, kovanice,
prodajem, mijenjam, prepariram, sam radim, učim novo,
plakete, minerale, okamenjene biljke i životinje, leptire
vidim lijepe boje i oblike
__________________________________
___________________________________
__________
5. Sport Jer volim ...
plivanje, ronjenje, surfanje, jedrenje, pješačenje, vožnja da budem napolju, doživim prirodu, budem u pokretu,
bicikla, laka atletika, trke orijentacije, kampovanje, doživim novo, putujem, fizički radim, rizikujem,
jahanje, planinarenje, letenje, umjetnička gimnastika, preuzimam odgovornost, doživljavam avanturu,
tenis, stoni tenis, golf, mini-golf, skijanje, klizanje, voženje ispitujem svoju hrabrost, da budem sam, da se takmičim,
skutera, boks, streljaštvo, džudo, fudbal, rukomet pobjeđujem, vodim, organiziram, njegujem prijateljstvo,
__________________________________ volim da budem sa drugima
__________________________________
A Šta volim da radim u slobodno vrijeme? B Šta pritom doživljavam?

Zašto volim to da radim?
6. Da čitam i budem informisan Jer volim...
Šta: novine, časopise, knjige da razmišljam, učim novo, širim znanja, budem
__________________________________ informisan, da se zabavim, da imam predstavu o tome šta
se događa, da imam intelektualnu okupaciju, da budem
slušam radio, gledam televiziju, video sam, da imam promjene
__________________________________
Šta me posebno zanima? __________________________________
politika, rat, nesreće, automobili, željeznica, saobraćaj, _________________________________
ekonomija, prestupi, senzacionalni događaji, putovanja,
avanture, ljubavne priče, geografija, historija, sport,
medicina, prirodne nauke, tehnika, umjetnost, muzika,
religija, moda, zabava, reklama
___________________________________
Pisanje: pisama, pjesama, priča

_______________________________
47
7. Oblikovanje
Jer volim...
Šta: crtanje, slikanje, modeliranje, fotografisanje,
da prikazujem nešto, osmišljam, oblikujem, formiram,
snimanje, smišljanje priča, sviranje, pjevanje, pozorišne
kreiram, nešto tačno imitiram, prikazujem ideje ili
igre, ples
osjećanja, ostvarujem ideje, budem u pokretu, budem
__________________________________
sam, nešto saopštavam.
__________________________________
Čime: rad sa bojama, papirom, glinom, olovkom,
__________________________________
aparatima, notama
__________________________________
__________________________________
__________________________________
8. Grupe mladih, udruženja, omladinski centri Jer volim...
Koje? da se zabaljam, da se usavršavam, da upoznajem

________________________________ nove drugare, da budem sa drugima, da diskutujem,
Pritom obavljam sljedeće poslove ili funkcije: organiziram, pomažem drugima, vodim, predvodim
_________________________________ __________________________________
staranje o djeci ___________________________________
__________
9. Igre kod kuće Jer volim...
karte, kockice, kompjuter da se zabavim, da budem sa drugima, da pobjeđujem

__________________________________ __________________________________
__________________________________ __________________________________
__________________________________ __________________________________
10. Ostali poslovi Jer volim...
npr. raznošenje novina, kurirski poslovi ili da zaradim novac, da budem u pokretu, da se upoznam sa
__________________________________ stručnim poslovima
__________________________________ __________________________________
__________________________________ __________________________________
__________________________________
Razmisli koji od poslova koje si podvukao jednog dana želiš da obavljaš i u okviru
svog zanimanja!
48
Obrazac za kopiranje 2/radionica R7
Praćenje Puta sposobnosti
1. SLUH
Molim vas da uključite kasetofon! Koji su to zvukovi? Zapišite ih!
1 ..... ...................................
Uporedite sa kontrolnim listom!
2......................................
3........................................ Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u
4........................................ kojima je sluh veoma važan?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
5........................................
2. ČULO MIRISA
1 ..... ...................................
2...................................... Da li imate dobar nos?
3........................................
Sada ćete imati priliku da i sami to utvrdite!
4........................................
Zapišite nazive mirisa!
5........................................
Lista za izbor
jela Listovi karanfila mandarina Limun

narandža ruža ljubičica menta
3. ČULO OKUSA
Testirajte svoje čulo okusa!

Probajte po kockicu čokolade i zapišite vrstu!
Prijatno!
1........................... 2........................... 3................................. 4.................................

Lista za izbor:
čokolada sa
mliječna čokolada pralina sa rumom crna čokolada
lješnjacima
čokolada sa
nugat moka
jagodama
49
4. ČULO DODIRA
Uzmite neprovidnu vrećicu i zatvorite oči!
U vrećici se nalazi deset predmeta koje treba da odgonetnete dodirom.

Kada prepoznate neki predmet, stavite ga iza sebe i zapišite ga na cedulju.
Molim vas, uradite to sa svih deset predmeta!
Na kraju prekontrolišite.
Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u kojima je čulo dodira veoma važno?
Razgovarajte sa svojim parom o tome!
5. SPRETNOST ŠAKE I PRSTIJU
Sigurno znate neke učenike iz odjeljenja za koje možete reći da spretno obavljaju
poslove rukama i prstima. Kod određenih zanimanja ova spretnost se posebno
zahtijeva. Urar mora da izvodi precizne pokrete prstima da bi popravio ručni sat.
Kod malih uređaja precizni mehaničar mora da pokaže izuzetnu spretnost prstiju,
kako bi zamijenio malene rezervne dijelove. Ova i druga zanimanja zahtijevaju
sposobnost izvođenja malih i preciznih pokreta rukom ili prstima. Takve pokrete
prstima ili šakom sad možete da izvedete kako biste i sami ispitali spretnost svojih
šaka i prstiju.
5a: Riža-grah: prospite sadržaj plastične čaše od jogurta na sto!

Imate minut i po vremena da razdvojite rižu od graha!
5b: Molim vas, uzmite list sa krugom!
Zadatak: Pokušajte da idete pokazanim putem pomoću naoštrene obične olovke.

Pazite da ne dirate granične linije. Treba da radite što brže, ali ipak precizno.
Pravila: Ne trebate pritiskivati olovkom papir. Strelice vam pokazuju pravac.

Dakle,
povucite krugove jednom u lijevu i jednom u desnu stranu. Ako
olovkom na početku ne pritisnete papir isuviše čvrsto, do cilja će
ostati donekle oštra (umjesto obične, možeš koristiti i hemijsku
olovku).
6. SNAGA
Pokušajte trideset sekundi držati loptu medicinku sa ispruženim rukama, a da

vam
pri tome leđa ostanu uspravno oslonjena na zid. Koljena moraju biti ispružena.
Ako ste uspjeli – ČESTITAMO!
Ispišite deset zanimanja kod kojih je fizička izdržljivost važna!
..................................................................................................................................................
50 ..................................................................................................................................................
7. SPOSOBNOST PAMĆENJA – NACRTATI LINIJE NA OSNOVU ZAPAMĆENOG
7a: Osoba koja radi sa vama u paru pokazat će vam u trajanju od 30 sekundi neku
figuru. Pokušajte je zapamtiti i nakon 30 sekundi nacrtati na osnovu zapamćenog!
To uradite sa tri figure. Nakon toga se parovi mijenjaju. Kontrola! I, kako je bilo?
SPOSOBNOST PAMĆENJA – CEDULJA SA BIlJEŠKAMA
7b: Molim vas, uzmite „cedulju sa bilješkama“!

Imate 2 ½ minute vremena da zapamtite šta na njoj piše.
Sada zapišite šta ste zapamtili!
Uporedite sa kontrolnom ceduljom!
8. KONCENTRACIJA - POREĐENJE PAROVA SLOVA I BROJKI
8a: Zamolit ću vas da uzmete list „Parovi slova i brojki“ i prekrižite one
parove koji nisu identični.
Radite što brže!
Rješenje: identični su 1,4,7,8,10
KONCENTRACIJA - FIGURE U OGLEDALU
8b: Uzmite list „Figure u ogledalu“ i nacrtajte figure kao u ogledalu (vidi primjer
1). Zadate tačke treba da posluže kao pomoć. Vrijeme za rad: 5 minuta
9. TAČNOST / PRECIZNOST
Da li ste precizni?
Onda vam zadatak savijanja neće predstavljati problem!Uzmite list i savijte ga!
Linije sa ....... se savijaju ka spolja. Linije sa ------ se savijaju ka naprijed.
Nakon pet minuta, molim vas, prekinite!
Djelo ne mora da bude dovršeno, važna je preciznost!
10. OSJEĆAJ ZA FORMU I PROSTOR
Uzmite list „Tijelo“ i odredite koje tijelo spada u presjeke / horizontalne projekcije
u koloni 1.
Rješenje: B,D,B,D,D,B
11. FIZIČKO I TEHNIČKO RAZUMIJEVANJE – PRAVAC OKRETANJA
Uzmite list „Pravac okretanja“ i odredite u kom se pravcu kreće svaki zadnji točak.
Rješenje: lijevo, lijevo, lijevo, lijevo 51
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 3/radionica R7
Put sposobnosti
Tablica: Zahtjevi i stručne oblasti
U tablici su navedeni zahtjevi - sposobnosti važni za zanimanja klasificirana u

stručne oblasti (vidi Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti)
IME I PREZIME STRUČNE OBLASTI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Fizički zahtjevi
1. čulo sluha x x x x x
2. čulo mirisa x x x x x x x x
3. čulo okusa x x x x x x
4. čulo dodira x x x x x x
5. spretnost šaka i prstiju
5a. riža, grah x x x x x x x x x x x
5b. krug x x x x x x x x x x x
6. snaga x x x x
Intelektualni zahtjevi
7. sposobnost pamćenja
7a. nacrtati linije x x x x x x x x
7b. cedulja sa bilješkama x x x x x x x x
8. koncentracija / moć
opažanja
x x x x x x x x
8a. poređenje parova
slova, brojeva
x x x x x x x x
8b. figure u ogledalu
9. tačnost / preciznost x x x x x x x x x
10. osjećaj za formu i prostor x x x x x x x
11. fizičko i tehničko
x x x x x x x x
razumijevanje
52
Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti
OBLAST 1 – obrada materijala
pekar staklar
proizvođač betonskih elemenata brusač stakla
bravar izrađivač predmeta od kartona
poslastičar kuhar
četkar livač bakra
brusač dijamanata izrađivač kožne galanterije
brusač plemenitih metala metalobrusač
emajler stolar
puškar proizvođač ortopedskih cipela
kolar sedlar i remenar
precizni optičar postolar
mesar izrađivač alata
izrađivač kalupa kovač
livač izrađivač duvačkih instrumenata
OBLAST 2 – sklapanje – montiranje

monter postrojenja
zidar
građevinski bravar
mehaničar
postavljač podloga
mjerni i regulacioni mehaničar
pogonski električar
optičar
pogonski bravar
izrađivač orgulja
izrađivač limeno-duvačkih
ortopedski mehaničar
instrumenata
izrađivač predmeta od porcelana
graditelj čamaca
oslikavač porcelana
graditelj bunara
tehničar štukature
mehaničar kancelarijskih mašina
tapetar
izrađivač hiruških instrumenata
zubotehničar
krovopokrivač
pozlaćivač
elektroinstalater
postavljač podnih obloga
elektromehaničar za niske napone
mehaničar za radio i TV
elektromehaničar za visoke napone
monter cijevi
precizni mehaničar
brodograditelj
instalater za vodovod i gas
bravar
izrađivač rukavica
izrađivač skija
proizvođač harmonika
vodoinstalater
graditelj harmonijuma i muzičkih
monter visokog napona
instrumenata
graditelj gudačkih instrumenata
izrađivač drvenih muzičkih
tekstilni mehaničar
instrumenata
stolar
izrađivač kočija
urar
graditelj klavira
univerzalni zavarivač
autoelektričar
izrađivač vaga
automehaničar
mehaničar oružja
mehaničar rashladnih uređaja
monter izolacije
mehaničar poljoprivrednih mašina
monter centralnog grijanja
graditelj lakih aviona
aviomehaničar
mašinski bravar
53
OBLAST 3 – oblikovanje i modeliranje
cvjećar
knjigovezac keramičar
krojač ženske odjeće oslikavač keramike
obrađivač drveta poslastičar
fotograf pletač korpi i pletenog namještaja
frizer i izrađivač perika lakirer
graver na staklu krznar
oslikavač stakla voskar
kovač zlata i srebra i draguljar krojač kože
graver moler
izrađivač kaiša modista
krojač muške odjeće tapetar
klesar
šeširdžija
OBLAST 4 – rukovanje mašinama i nadzor nad mašinama i postrojenjima
rudarski bravar konzerver voća i povrća

profesionalni vozač tesar
pivar livač slova
hemijski tehničar štampar u sito-štampi
destilater proizvođač štrikanih proizvoda
štampar oplemenjivač tekstila
tokar mehaničar sredstava za pakovanje
mlinar žitarica vulkanizer
metalo- bravar alatni mašinski tehničar
obrađivač plastike proizvođač trikotaže
proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda
OBLAST 5 – izgradnja i uzgoj
baštovan za groblja i ukrasne vrtove

pejzažni baštovan
OBLAST 6 –ispitivanje i mjerenje
hemijski laborant laborant za fiziku

fotolaborant ispitivač materijala
54
OBLAST 7 – crtanje i reprodukcija
građevinsko-tehnički crtač izrađivač natpisa
crtač uzorka za štampanje na tekstilu tehnički crtač
tehničar štamparske forme crtač tekstilnih modela
crtač fotogravure izrađivač kalupa za duboku štampu
preparator
tehničar reprodukcije
OBLAST 8 – posluživanje i savjetovanje
trgovac u knjižari trgovac muzičkim instrumentima

farmaceutski tehničar agent u turističkoj agenciji
trgovac u maloprodaji trgovac oružjem i municijom
trgovac u fotografskoj radnji
OBLAST 9 – ekonomija i administracija
poslovni administrator administrator u veletrgovini

administrator u hotelijerstvu i
ugostiteljstvu
OBLAST 10 – obezbjeđenje i red
dimnjačar deratizer
špediter
OBLAST 11 – njega i staranje
Pediker kozmetičar
maser
Napomena: Navedena klasifikacija nije u skladu sa klasifikacijom zanimanja

u BiH.
55
56
List sa krugom
57
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 4/radionica R 8
Pozitivne i negativne osobine :

spreman da pomogne, samouvjeren, skroman, pouzdan, duhovit, ambiciozan,
usmjeren ka cilju, izdržljiv, veseo, sposoban za timski rad, nesebičan, saosjećajan,
brižan, savjestan, dobroćudan, strpljiv, samostalan, pun razumijevanja, uvjerljiv,
pažljiv, oprezan, voli red, disciplinovan, zabavan, stidljiv, suzdržan, otvoren za
novine, predusretljiv, spreman na rizik, jake volje, voljan, precizan, očaravajući,
inovativan, šaljiv, spontan, temperamentan, empatičan, korektan, pun povjerenja,
pouzdan, lako uspostavlja kontakte, voli da uspostavlja kontakte, dovitljiv, siguran,
kreativan, spreman na kompromise, nemiran, usmjeren ka cilju, senzibilan,
svestran, uravnotežen, introvertan, sposoban da uči, društven, vrijedan, zna da
se oduševi, originalan, diplomata, voli život, odlučan, egocentričan, fleksibilan,
objektivan, sposoban da se prilagođava, nesiguran, neodlučan, nestrpljiv, dosadan,
zlopamtilo, dominantan, osjetljiv, komplikovan, agresivan, pohlepan, uplašen,
ima potrebu za isticanjem, optimističan
58
Obrazac za kopiranje 5/radionica R 9
• Uslov: matura, prijemni ispit • bolnica
za fakultet ili diplomirana • ambulantne kućne
medicinska sestra us.ge us. njege i njege
• 3 godine VSS (kvalifikacija radno mjesto • njega starih lica
Bachelor), potom mogućnost • rehabilitacija
za master • ljekarske ordinacije
• samostalno
• ambulante
školovanje srodna zanimanja
FIZIOTERAPEUTKINJA
• ergo-terapija
• logoped
zahtjevi • maser
poslovi • nastavnik fizičkog
karakterno fizički intelektualno

• manuelna terapija (tehnike
kao npr. mobilizacija
• želja za kontaktima • brzina reakcije zglobova)
• sposobnost komunikacije • teoretsko znanje • terapija kretanja
• psihička izdržljivost • sposobnost učenja • motivisanje pacijenata,
• saosećajnost • dobra memorija podsticaj na sopstvenu
• urednost • interesovanje za pitanja iz aktivnost i izdržljivost
• pouzdanost medicine i prir.nauka • koncepcija odnosnog plana
• spremnost da pomogne tretmana na osnovu ljekarskog
• strpljenje naloga
• preciznost • izrada planova vežbi
• ustrajnost
• izdržljivost • upućivanje pacijenata u
• čulo dodira samostalno sprovođenje
• spretnost prstiju aktivne terapije, korekcija
• snaga pogrešnih položaja i pogrešno
uvježbanih pokreta, uputstva
za bliske osobe
• elektroterapija
59
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 6/radionica R 10
Moj život za 15 godina
Pomoću sljedećih ključnih riječi formuliši tekst :
Kako izgledam: ...............……………………………………………………………....………
..................................................................................................................................................
Gdje živim: ............………………………………………………………………..……………
..................................................................................................................................................
Moja porodica: ………………………………………………………...........…………………
..................................................................................................................................................
Moj stan: ………………………………………………………………....………………..........
..................................................................................................................................................
Moje radno mesto:………………………………………………….....................……………
..................................................................................................................................................
Svakog dana radim od …………………………… do ................................................
Kako osmišljavam svoje radno vrijeme: .................………………………………………
..................................................................................................................................................
Vikendom: .............................................................................................................................
..................................................................................................................................................
U slobodno vrijeme:……..................…………………………………………………………
..................................................................................................................................................
Moje usavršavanje: ………………………………………………………………............……
..................................................................................................................................................
Moji planovi za budućnost:…………………………………………………………….........
..................................................................................................................................................
60
4.DRUGA I TREĆA FAZA/modul:
INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA
SADRŽAJI:
• Ključne kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja
• Načini prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja
• Klasifikacija zanimanja, vrste i porodice zanimanja
• Klasifikacija srednjeg obrazovanja u BiH
• Netradicionalna zanimanja
TRAJANJE:
• 15 časova (7 časova u predzadnjem i 8 časova u završnom razredu osnovne
škole)
TEME i CILJEVI MODULA:

Učenici:
• vrše refleksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja /zanimanja;
• suočavaju se sa različitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja;
• spoznaju ključne kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja;
• spoznaju različite načine prikupljanja informacija o svijetu rada
i obrazovanja;
• razumiju važnosti selekcije prikupljenih informacija;
• znaju opisati različite karakteristike određenog zanimanja;
• razumiju značaj veze između sposobnosti i drugih informacija o sebi sa
zahtjevima zanimanja i obrazovanja;
• proširuju znanja o putevima srednjeg obrazovanja;
• prave pregled zanimanja, skupina zanimanja i stručnih kvalifikacija;
• znaju navesti zahtjeve različitih zanimanja;
• identificiraju i razbijaju stereotipe i predrasude o „tipično muškim“ i „tipično
ženskim“ zanimanja;
• znaju zastupati svoje stavove i uvjerenja;
• razvijaju vještine komuniciranja i zastupanja vlastitih stavova.
61
PREGLED RADIONICA U MODULIMA –

INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA
• R1 : Cilj obrazovanja / zanimanja

• R2 : Svijet se mijenja
• R3 : S tim povezujem
• R4 : Umjetnost istraživanja predzadnji razred osnovne škole
• R5 : Važne informacije
• R6 : Klasifikuj zanimanja
• R7 : Zanimanja i putevi obrazovanja
• R8 : Buduće zanimanje = moj izbor

• R9 : Osnovna klasifikacija zanimanja u BiH
• R10 : Set upitnika „Stručne oblasti“
• R11 : Debata: završni razred osnovne škole
Ona direktorica / On direktor
Novac je najvažniji za izbor zanimanja / Novac nije najvažniji za izbor zanimanja
• R12 : Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“
62
4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja
Učenici vrše refleksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja
/zanimanja.
Ciljevi:
Upoređuju svoju poziciju sa pozicijom kolega iz razreda.
Prepoznaju na kojim temama trebaju dodatno raditi.
Metode: • Rad u grupi
• Nastavnik učenicima kaže da stanu u slobodan dio
učionice te zajednički odluče gdje će biti centar
prema kome će se kretati. Potom im daje sljedeću
uputu:
„Čitat ću vam rečenice-impulse vezane za stavove

prema izboru daljnjeg obrazovanja / zanimanja i
profesionalnoj orijentaciji općenito. Što se data
izjava više odnosi na svakog od vas, to ćete bliže
prilaziti centru. Ukoliko želite, možete dati i dodatna
pojašnjenja“.
Sekvence:
- Da li ste zadovoljni svojim trenutnim nivoom
znanja?
- Da li vam je jasno na kojim temama treba više da
radite?
Osvrt na radionicu: Nastavnik spoznaje trenutni stepen

informisanosti učenika o temama koje će se obrađivati u II i III
fazi.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski Obrazac za kopiranje 1
materijal: kartice
63
4.2 R2: Svijet se mijenja
Nastavnik stiče uvid u to koliko učenici poznaju teme koje će se

obrađivati kroz II i III fazu profesionalne prijentacije.
Učenici se upoznaju sa ključnim kompetencijama savremenog
Ciljevi:
svijeta rada i obrazovanja. Učenici upoznaju različite načine
prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, te
prepoznaju važnost selekcije tih informacija.
Metode: Ekspertska metoda, Izrada plakata, Prezentacija grupe
• Učenike podijeliti u grupe

• Svaka grupa izvlači jednu od kartica sa temama:
a) Najvažnije sposobnosti u savremenom svijetu rada i
obrazovanja
b) Načini prikupljanja informacija o svijetu rada i
obrazovanja; značaj izdvajanja ključnih informacija
(dvije grupe mogu raditi na izradi iste radionice).
„Zadatak svake grupe je da, na osnovu informacija i
iskustava koje do sada imate, razmislite i unutar svoje
grupe razgovarate o zadatoj temi. Najznačajnije činjenice
zabilježite na plakatima. Potom odaberite jednog
predstavnika-eksperta u vašoj grupi. Vrijeme predviđeno
za rad iznosi 25 minuta.
Na drugom času odabrani ekspert iz svake grupe
Sekvence: otići će u preostale grupe i kratko prezentirati glavnu
temu i rezultate rada svoje grupe. Grupe, po potrebi,
ekspertima mogu postavljati dodatna pitanja. “
• Nakon što eksperti posjete grupe, svi učenici u razredu
ponovo sjedaju zajedno.
• Radi se prezentacija plakata.
• Učenici razgovaraju o onome što su čuli, upoređuju
mišljenja i stavove s grupama koje su radile na istim
temama.
• Na osnovu prezentiranih plakata izvode se temeljni
zaključci radionice.
• Nastavniku je to prilika da stekne uvid u poznavanje
tema koje će se obrađivati kroz II i III fazu modela.
64
Osvrt na radionicu
Dinamične promjene savremenog svijeta uticale su i na
nastanak novih stručnih zahtjeva rada. U tom kontekstu vrlo
je važno mladima pružiti mogućnost da u procesu izbora
Sekvence:
zanimanja i prikupljanja relevantnih informacije djeluju
samostalno, aktivno, istraživački, odgovorno, oslanjajući se
na različite izvore informacija, kako bi što ranije identificirali i
razvijali svoje kompetencije.
Trajanje: 90 minuta
Moderacijski
Flomasteri, papir, kartice, plakati, flipchart
materijal:
65
4.3 R3: S tim povezujem
Ciljevi: Suočavanje sa različitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja
Metode: Tehnika asocijacija
• Ukoliko je moguće, učenici u razredu formiraju krug.

• Nastavnik u središte kruga stavlja karticu sa ispisanim
pojmom (obrazac za kopiranje 2) i daje sljedeću uputu:

„Svako od vas, kome bude bačena loptica, treba da kaže
prvu asocijaciju na pojam istaknut na kartici. Nakon
izgovorene asocijacije, loptica se dobacuje drugim
učesnicima u krugu koji imaju isti zadatak. Tako se
nastavlja niz.“
Sekvence: • Ukoliko je u razredu veliki broj učenika, oni ostaju

sjediti na svojim mjestima, a nastavnik na tablu lijepi
kartice sa ispisanim pojmovima.
• Nastavnik nove pojmove, ispisane na karticama, daje
nakon 5 - 6 asocijacija, zavisno od veličine grupe.
Osvrt na radionicu
Učenici se kroz tehniku asocijacija upoznaju, odnosno
usvajaju neke od osnovnih pojmova svijeta rada i zanimanja
(kompetencija, komunikacija, timski rad, pouzdanost,
pravična plata, ravnopravnost spolova i sl.).
Trajanje: 45 minuta
Obrazac za kopiranje 2 (kartice sa ispisanim pojmovima)
Moderacijski materijal:
Loptica
66
4.4 R4: Umjetnost istraživanja
Učenici znaju opisati različite karakteristike određenog

Ciljevi: zanimanja.
Mogu prepoznati vlastite osobine važne za istraživanje svijeta
rada.
Pretraživanje, Izrada plakata , Prezentacija grupe, Izrada ličnog

Metode:
foldera
• Nastavnik učenike podijeli u nekoliko grupa i daje

„Svaka grupa treba,koristeći se globusom ili kartom

svijeta, pronaći područja koja su kroz historiju bila
istraživana (u skladu sa znanjem stečenim kroz školu),
te izdvojiti imena nekoliko čuvenih istraživača.
Nakon toga, grupa pravi listu od najmanje 10 osobina
dobrog istraživača. Sve osobine se zapisuju na papir
ili plakat. Plakati se na kraju izlažu na zid.“
• Nakon toga, zadatak svakog učenika jeste da, sa listi

osobina izloženih na plakatima, za sebe odabere i
zabilježi tri osobine koje su i njegove osobine ličnosti,
a potom i dvije osobine koje ne posjeduje, a želio bi ih
Sekvence:
imati jer bi mu mogle koristiti životu.
- Šta bi bili važni koraci u svijetu istraživanja rada?
- Šta biste željeli istražiti u svijetu rada?
- Koje informacije bi bile relevantne za daljni izbor?
- (osvrt na samospoznaju)
- S kojim izazovima se suočavate u istraživanju svoje
buduće karijere?
Osvrt na radionicu
Osobine ličnosti pojedninca, njegove tjelesne predispozicije,
glavni zahtjevi i karakteristike zanimanja važne su činjenice u
procesu prikupljanja informacija i odabiru budućeg zanimanja/
obrazovanja.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Karta svijeta ili globus, flomasteri, papiri, plakati, olovke
materijal:
67
4.5 R5: Važne informacije
Učenici razumiju informacije koje im se prezentiraju ili
koje sami pronalaze, i znaju izdvojiti ključne pojmove
Ciljevi:
prezentiranih informacija, odnosno znaju selektirati
važne informacije.
Metode: Analiza teksta, Izrada cedulja sa ključnim riječima
• Nastavnik učenike podijeli u više grupa i daje
sljedeću uputu:
„Svako od vas će dobiti tekst (Obrazac za kopiranje
3/1 i 3/2) koji treba brzo pregledati i pročitati.
Svako za
sebe u tekstu prepoznaje i označava najvažnije
tvrdnje o poslovanju, odnosno najvažnije
zahtjeve za
dati posao/zanimanje.“

• Zajednički zadatak za svaku grupe jeste da
komparira i po potrebi napravi korekcije
izdvojenih tvrdnji o poslovanju. Nakon toga,
izdvojene tvrdnje se prema kriterijumima grupe
svrstavaju u nadređene pojmove iz teksta,
odnosno izvodi se njihova ključna riječ (Obrazac
za kopiranje 4).
Sekvence: • Rezultati prvog dijela zadatka provjeravaju se
pomoću kontrolnih listova (Obrasci za kopiranje
5/1 i 5/2), dok se rezultat drugog dijela zadatka
provjerava korištenjem Obrasca za kopiranje 6.
- Šta bi bile važne informacije o nekom
zanimanju?
- Da li je podjednako važno govoriti i o
prednostima, ali i o nedostacima određenog
zanimanja?
- Šta bi bili nedostaci određenog zanimanja?
Osvrt na radionicu
Nužan preduslov pravilne odluke o izboru zanimanja
podrazumijeva da informacije o zanimanjima, bilo da
su potpuno nove ili već raspoložive, treba prikupljati
i obrađivati strukturirano, vodeći računa o različitim
faktorima i uticajima.
Trajanje: 45 minuta
Kartice sa različitim simbolima, olovke
Obrazac za kopiranje 3/1 i 3/2
Moderacijski materijal: Obrazac za kopiranje 4
Obrazac za kopiranje 5/1 i 5/2
68 Obrazac za kopiranje 6
4.6 R:6 Klasifikuj zanimanja
Učenici su upoznati sa različitim vrstama i porodicama

zanimanja.
Ciljevi:
Prepoznaju različita zanimanja, poznaju njihove prave
nazive, kategorije i nadređene pojmove, pripisuju im
različite poslove.
Rad u grupama, Individualni rad, Izrada moderacijskih
Metode:
katrica, Izrada plakata, Prezentacija
• Svaki učenik za sebe pravi što više moderacijskih
kartica, tako što na svaku karticu upisuje po jedno
zanimanje.
• Potom se učenici dijele u više grupa.
• Nastavnik daje sljedeću uputu:
„Unutar grupe provjerite nazive zanimanja na

karticama. Zanimanja koja se ponavljaju više od
jednog puta izdvajajte kao suvišna. Nakon toga,
zadatak svake grupe jeste da svoja zanimanja
klasifikuje po sistemu za koji se sama odluči, bez
zadatih kriterijuma. Dakle, grupišite zanimanja
prema vlastitom izboru. Kartice se sortiraju,
klasifikuju prema odabranim kriterijumima i
prikazuju na plakatima. Vrijeme predviđeno za
rad iznosi 20 minuta. Na kraju se radi prezentacija
Sekvence:
plakata.“
• Izdvojene kategorije se mogu uporediti sa

kategorijama datim u Obrascu za kopiranje 7.
- Koliko često su se ponavljali nazivi određenih
zanimanja?
- Koliko ta ponavljana, već sama po sebi,
imaju značaj za budući izbor zanimanja?
- Kod kojih kriterijuma je klasifikacija u grupe bila teža,
a kod kojih lakša?
- Koja zanimanja nisu mogla biti jasno klasifikovana
prema odabranim kriterijumima?
- Da li bi davanje zadatih kriterijuma pojačalo
predrasude prema određenim zanimanjima?
Trajanje: 45 minuta
Karte, papir, olovke, flomasteri, plakati
Obrazac za kopiranje 7
69
4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja
Učenici su svjesni značaja povezivanja sposobnosti i drugih

Ciljevi: informacija o sebi sa zahtjevima zanimanja i obrazovanja.
Znaju navesti zahtjeve različitih zanimanja.
Pretraživanje, prikupljanje informacija, Rad u grupama,

Metode:
Izrada plakata
• Učenici se zamole da nasumično navedu nekoliko
zanimanja različitih stupnjeva stručne spreme.
• Nastavnik zanimanja zapisuje na kartice.
• Učenici se potom podijele u više grupa.
• Svaka grupa izvlači jednu od tri kartice na kojima
stoje različiti stupnjevi stručne spreme: VSS, SSS ili
KV.
• Učenicima, ako je potrebno, pojasniti značenje
navedenih skraćenica i zahtjeva različitih stupnjeva
obrazovanja.
• Nastavnik potom daje sljedeću uputu:
„Ovisno o stupnju stručne spreme, koju ste izvukli

na kartici, izabrat ćete jedno od zanimanja ispisanih
na flipchartu. Potom ćete na plakatima prikazati:
- sposobnosti koje smatrate naophodnim za dato
zanimanje,
Sekvence:
- puteve obrazovanja za to zanimanje,
- zahtjeve datog zanimanja.“
• Predstavnik svake grupe prezentira plakat svoje
grupe.
- Da li ste se mogli prisjetiti svih važnih informacija?
- Jeste li saznali nešto novo?
- Koje bi bile moguće posljedice nedovoljne količine
informacija?
- Da li vaše sposobnosti, interesi i talenti odgovaraju
zahtjevima nekog od prezentiranih zanimanja?
Osvrt na radionicu
Vlastiti potencijali, sposobnosti, spremnost na postignuća
pojedinca i sl. trebaju biti usklađeni sa zahtjevima i
potrebama željenog zanimanja o kojem prikupljamo
informacije.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski materijal: Papiri, olovke, flomasteri, kartice u bojama, flipchart
70
4.8 R8: Buduće zanimanje = moj izbor
Učenici prikupljaju važne informacije o sistemu školovanja.

Znaju navesti ključne zahtjeve – faktore pojedinih škola.
Ciljevi:
Prepoznaju motive i razloge svoga izbora.
Za svoje željeno zanimanje izrađuju lični folder školovanja.
Pretraživanje, Prikupljanje informacija, Analiza teksta, Izrada

plakata ili Mapa uma, Prezentacija grupe, Izrada ličnog
Metode:
foldera
• Učenike podijeliti u više grupa.

• Nastavnik ih upoznaje sa temom za rad :
Pregled srednjeg obrazovanja u BiH (vrste i smjerovi
srednjih škola) i daje uputu:
„Pokušajte se prisjetiti srednjih škola različitih

smjerova koje se nalaze u vašem okruženju.
Zapišite njihove nazive i pokušajte izvršiti njihovu
klasifikaciju prema vrstama i smjerovima.
Urađeno prikažite na plakatima. Ukoliko poznajete
klasifikaciju srednjeg obrazovanja u BiH, također
je prikažite na plakatima.“ Na kraju se radi izložba
plakata.
Napomena: Zadatak do narednog časa je da svaki učenik

izradi mapu uma za svoju željenu srednju školu. To je i
Sekvence: način da se prikupi što više relevantnih informacija i da se
provjere i dopune već izrađeni plakati. Dakle, potrebno je
da definišete koje je školsko obrazovanje za vas važno sa
stanovišta kasnijeg zanimanja.
• Način izrade mape uma već je pojašnjen u fazi 1.

• Na drugom času grupe uz pomoć nastavnika
dorađuju plakate na kojima su prikazali klasifikaciju
srednjeg obrazovanja u BiH.
• Potom se radi „Godišnji sajam daljnjeg školovanja“
gdje se izlažu plakati s prikazima željene srednje
škole svakog učenika kroz izrađene mape uma.
Učenici sa istim interesovanjima mogu formirati
grupe, praviti zajedničke panoe, razmjenjivati i
upoređivati mišljenja i informacije.
71
- Da li ste se mogli prisjetiti većeg broja škola i

usmjerenja?
- Na koji način ste prikupljali informacije o
željnim srednjim školama?
- Šta mislite zašto pojedine škole imaju „elitni“
Sekvence: status?
- Šta su glavni motivi, razlozi, očekivanja željenih
srednjih škola?
Osvrt na radionicu
Učesnici su upoznati sa klasifikacijom srednjeg obrazovanja
u BiH. Sposobni su prepoznati glavne zahtjeve, očekivanja,
motive izbora željene srednje škole.
Trajanje: 90 minuta
Rad u grupi
Socijalna forma: Individualni rad
Flomasteri, olovke, papir, flipchart, kartice, internet, mediji,
Moderacijski materijal: štampa
72
4.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BIH
Učenici se upoznaju sa 13 porodica zanimanja prema
Ciljevi:
klasifikaciji srednjeg stručnog obrazovanja u BiH.
Metode: Rad u grupama, Plenum
• Učenici se dijele u više grupa.

• Nastavnik ih upoznaje sa temom za rad :
„Osnovna klasifikaciju zanimanja u BIH“ te im daje
„Prema saznanjima koja do sada imate zadatu temu prikazat
ćete na plakatima. Svaka grupa radit će u različitom uglu
prostorije i izrađivati svoj plakat, s tim da za rad može
koristiti isključivo flomastere u jednoj boji; npr. 1. grupa
koristi flomastere crvene boje, 2. grupa flomastere zelene
boje, 3. grupa flomastere plave boje.Vrijeme predviđeno
za rad jeste 20-30 minuta. Plakati se izlažu u onom dijelu
prostorije u kojem je grupa i radila. Nakon što izložite svoj
plakat, svaka grupa krenut će u obilazak plakata drugih
grupa, pri čemu imate mogućnost da pravite korekcije,
dopune ili ispravke istih, ali koristeći isključivo boju
flomastera kojom ste radili u svojoj grupi.“
• Na kraju, svaka grupa pred razredom radi
prezentaciju dopunjenih plakata.
- Koliko vam je poznata klasifikacija zanimanja u
BiH?
- Da li ste imali poteškoća da se prisjetite većeg
broja zanimanja?
- Šta mislite zašto pojedina zanimanja imaju
„elitni“ status?
Sekvence:
- Šta bi bila važna ili relevantna informacija o
određenom zanimanju?
Vodič kroz zanimanja
Nastavnik na nivou razreda radi pregled „Vodiča kroz
zanimanja“ za učenike završnih razreda osnovne škole s
posebnim osvrtom na:
- prijedlog klasifikacije zanimanja sa stručnim
kompetencijama, pregled srednjeg
obrazovanja u BiH, zanimanja,
- skupina zanimanja i stručnih kvalifikacija (osvrt
na R8: Buduće zanimanje = moj izbor).
• Prezentirane informacije se upoređuju sa izađenim
plakatima o klasifikaciji zanimanja i škola.
Trajanje: 90 minuta
Socijalna
Rad u grupi
forma:
Plakati, više flomastera istih i različitih boja
„Vodič kroz zanimanja“ za učenike završnih razreda osnovne
škole
73
4.10 R10: Set upitnika „Stručne oblasti“
Učenici proširuju znanja o putevima srednjeg obrazovanja i
Ciljevi:
klasifikaciji zanimanja u BiH.
Metode: • Popunjavanje upitnika
• Nastavnik učenicima predstavlja set upitnika

„Stručne oblasti“ koji će im olakšati shvatanje
Sekvence: klasifikaciju srednjeg stručnog obrazovanja, te
klasifikaciju zanimanja u BiH.
• Svaki učenik samostalno popunjava svoj set
upitnika.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna Rad u grupi

forma: Individualni rad
Moderacijski materijal: Set upitnika „Stručne oblasti“
Ona direktorica/On direktor

4.11 R11: Novac jeste najvažniji za izbor zanimanja/Novac nije
najvažniji za izbor zanimanja
Učenici znaju identificirati predrasude.Upoređuju vlastito

mišljenje sa mišljenjem drugih. Znaju zastupati svoje stavove
Ciljevi: i uvjerenja.
Razmišljaju o stavovima i mišljenju drugih. Razvijaju vještine
komuniciranja i kulture dijaloga.
Metode: Debata
• Nastavnik učenicima saopštava da će se naredna
dva časa baviti temom predrasuda i stereotipa, te
im prezentira dvije moguće teme i traži od njih da
glasanjem odluče o kojoj temi će diskutirati:
Tema 1 „Ona direktorica / On direktor“
Tema 2 „Novac je najvažniji za izbor zanimanja /
Novac
nije najvažniji za izbor zanimanja“
• Učenici se potom, izvlačenjem unaprijed
Sekvence: pripremljenih
ceduljica ,dijele u tri istobrojne grupe: grupa 1,
grupa 2,
grupa 3 (koja će biti porota).
• Predstavnici grupe 1 i grupe 2 izvlače kartice na
kojima su teme:
1. Ona direktorica / Novac jeste najvažniji za izbor
zanimanja (zavisno od izbora teme)

74
2. On direktor / Novac nije najvažniji za izbor
zanimanja
(zavisno od izbora teme)
• Teme se pročitaju naglas, a potom nastavnik daje
„Do kraja 1. časa grupe 1 i 2 radit će na pripremi
za debatu. Kao pomoć mogu vam poslužiti teze
izdvojene na Obrascu za kopiranje 8/ Obrascu
za kopiranje 9 (zavisno od izabrane teme). Za
to vrijeme 3. grupa(porota) ima zadatak da sa
članovima svoje grupe razgovara na istu temu
i eventualno, prema svojim stavovima, izvrši
klasifikaciju zanimanja na muška i ženska, uz
napomenu da stavovi njihove grupe ni u kojem
slučaju ne smiju uticati na odluku o pobjedniku
debate.
• Na početku 2. časa nastavnik daje dalje upute za
rad:
„Predstavnici afirmacijske i negacijske grupe sada
će prezentirati svoje argumente nakon čega će
obje strane imati mogućnost da postavljaju pitanja
i rade na pobijanju teza suprotne grupe. Izlaganja
će trajati 20-25 minuta. Porota će pažljivo pratiti
izlaganja, te na kraju, isključivo na temelju iznesenih
teza i agrumenata, donijeti odluku o boljoj ekipi.
Za tu priliku mogu se koristiti i kartončići različite
boje, npr. zeleni kartoni izražavaju slaganje, a
crveni kartoni izražavaju neslaganje sa iznesenim
navodima.“
• Prilikom izlaganja, vrlo je važno da nastavnik
prati vježbu i ne dozvoli da diskusija i iznesena
argumentacija izađu iz okvira vježbe.
• Po završetku debate, 3. grupa kratko prezentira svoj
plakat.
- Koliko su stereotipi o izboru zanimanja prisutni u
današnjem društvu?
- Možete li se pored spolnih predrasuda prisjetiti još
nekih?
- Poznajete li suprotne primjere koji predrasude
pobijaju i pokazuju suprotno?
- Da li je pri zauzimanju vlastitih stavova važno
razmišljati i o stavovima drugih ljudi?
- Kako biste ocijenili komunikaciju tokom izvođenja
vježbe?
- Koliko je važna kultura dijaloga u svakodnevnom
životu, odnosno u školi ili na poslu?
- Kako možemo unaprijediti vještine komuniciranja?
Osvrt na radionicu
Učesnici identificiraju predrasude o „tipično muškim“ i
„tipično ženskim“ zanimanjima. Upoznaju sebe i druge i
unapređuju vlastite kompetencije.
Trajanje: 90 minuta
Olovke, flomasteri, papiri
Moderacijski materijal: Obrazac za kopiranje 8
Obrazac za kopiranje 9
75
4.12 R12: Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“
Učenici identificiraju predrasude i stereotipe o „tipično
Ciljevi: muškim“ i „tipično ženskim“ zanimanjima.Upoređuju
vlastito mišljenje sa mišljenjem drugih.
Metode: Pregled i primjena upitnika
• Učenicima se predstavlja set upitnika
Sekvence: „Netradicionalna zanimanja“.
• Upitnici se analiziraju i popunjavaju.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Individualni rad
Moderacijski materijal: Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“
76
Rečenice – impulsi:
• Tačno znam kojim se poslovima

• Veoma sam optimističan po moji roditelji bave u svom
pitanju moje budućnosti u zanimanju.
školovanju i svijetu rada.
• Mnogi mi daju savjete u vezi
• Već tačno znam šta želim da izbora školovanja.
postanem.
• Tačno znam kakve su
• Siguran sam da ću jednom raditi mogućnosti zapošljavanja
u svom željenom zanimanju. nakon završetka škole, odnosno
univerziteta.
• Intenzivno sam se raspitao
o mogućnostima zarade u • Znam koji su najvažniji poslovi
pojedinim zanimanjima. u mom željenom zanimanju.

• Roditelji mi često kažu šta treba • Već dobro znam šta su moje
da budem. sposobnosti i vrline.
• Važno mi je šta misle moji • Slobodno mogu da govorim

prijatelji. o svojim sposobnostima i
vrlinama.
78
Obrazac za kopiranje 2/radionica R3
Kartice sa ključnim riječima
pouzdanost stres timski rad
žene u struci sposobnosti nova zanimanja
uslovi rada predstave o cjeloživotno

zanimanju učenje
komunikacija radna atmosfera prednosti i

nedostaci
odmor pravična plata gubitak radnog

mjesta
79
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 3/1/radionica R5
Primjer:
Izvještaj menadžera hotela na brodu /
„kvalifikacioni okvir“ hotelskog menadžera
Svoj posao počinjem od ranog jutra mnogim brojkama, jer moraju da se provjere
statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim šefovima službi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim događajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-
osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautičarima i kapetanom.
Tu je riječ o ruti broda, da li može da se uđe u sve luke kako su planirane. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
ličnim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su: ogromne mogućnosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjećujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i,
kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
uređeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da često, više mjeseci,
morate biti van kuće, što gotovo onemogućava uredan porodični život.
80
Obrazac za kopiranje 3/2/ radionica R5
Primjer:
Izvještaj menadžera hotela na brodu /
„Opis posla“ hotelskog menadžera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : želju za uspostavljanjem

kontakata, jezičku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko opće znanje,
poznavanje stranih jezika, vidova ophođenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju
i sposobnost razmišljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svijest
o odgovornosti neophodni su za uspješno obavljanje ovog posla. Fizički moram
biti u odličnoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj branši nikad nema života od stare slave. Usavršavanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, lične obuke, menadžment kriznih situacija, itd.)
neizostavno je ako želite da ostanete u vrhu. Lično sam počeo nakon trogodišnje
ugostiteljske škole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadžera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadređene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporučio da steknu što šire opće
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
očekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
81
Cedulja sa ključnim riječima: hotelski menadžer na brodu za krstarenja
82
Obrazac za kopiranje 5/1/radionica R5
Primjer: izvještaj hotelskog menadžera na brodu /
„kvalifikacioni okvir“ hotelskog menadžera
Svoj posao počinjem od ranog jutra mnogim brojkama,jer moraju da se provjere

statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice,
kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju
konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim šefovima službi iz oblasti hotela i
razgovaram sa njima o glavnim događajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-
osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautičarima i kapetanom.
Tu je riječ o ruti broda, da li može da se uđe u sve luke kako je planirano. Daljnji
tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube,
ličnim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi,
pohvala, kritika, itd.).
Prednosti mog zanimanja su :ogromne mogućnosti za napredovanje, kontakt
sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i
dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza.
Posjećujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i,
kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.
Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate
uređeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da često, više mjeseci,
morate biti van kuće, što gotovo onemogućava uredan porodični život
83
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 5/2/radionica R5
Kontrolni list
Primjer: Izveštaj menadžera hotela na brodu

/ „Opis posla“ hotelskog menadžera
Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : želju za uspostavljanjem

kontakata, jezičku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko opće znanje,
poznavanje stranih jezika, vidovi ophođenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju
i sposobnost razmišljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svjest
o odgovornosti neophodni su za uspješno obavljanje ovog posla. Fizički moram
biti u odličnoj kondiciji.
Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju.
Osim toga, u mojoj branši nikad nema života od stare slave. Usavršavanje u svim
oblastima (motivacija zaposlenih, lične obuke, menadžment kriznih situacija, itd.)
neizostavno je ako želite da ostanete u vrhu. Lično sam počeo nakon trogodišnje
ugostiteljske škole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadžera hotela
nailazio sam stalno na nastavnike, nadređene i kolege koji su prepoznali moje
prednosti.
Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporučio da steknu što šire općte
obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim
očekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.
84
Obrazac za kopiranje 6/ radionica R5
Cedulja sa ključnim riječima:
menadžer hotela na brodu za krstarenja
Posao
Provjera statistike Prepiska
Izrada dnevnog plana Kontrolni obilasci
Jutarnja konferencija: šefovi službi Kontakt sa gostima hotela
Kapetan – ruta broda
Prednosti
Posao je bezbjedan od mogućih kriza
Dobri izgledi za napredovanje
Upoznavanje zanimljivih zemalja
Kontakt sa ljudima
Učenje
Dobra zarada
Tamne strane
nema urednog radnog vremena
porodičan život gotovo nemoguć
mjesecima odsutan
Zahtjevi
Strpljenje
Želja za uspostavljanjem kontakata
Spretnost u pregovaranju
Jezička spretnost
Razmišljanje u kontekstima
Organizaciona spretnost
Sposobnost timskog rada
Široko opće obrazovanje
Svijest o odgovornosti
Poznavanje stranih jezika
Odlična fizička kondicija
Dobro ophođenje
Usavršavanje
Motivacija zaposlenih
Lična usavršavanja
Menadžment kriznih situacija
Izbor zanimanja
široko opće obrazovanje
odluka o zanimanju u saglasnosti sa očekivanjima,interesovanjima, prednostima
85
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 7/ radionica R6
zanimanja sa tradicijom – zanimanja bez tradicije
tipična muška – tipična ženska zanimanja
zanimanja sa visokim društvenim ugledom
zanimanja sa dobrim mogućnostima zarade
zanimanja sa dugim školovanjem
omiljena zanimanja – manje omiljena zanimanja
kreativna zanimanja – manje kreativna zanimanja
bezopasna zanimanja – opasna zanimanja
naporna zanimanja – manje naporna zanimanja
86
Set upitnika stručne oblasti/ radionica R10
Porodice zanimanja
Poljoprivreda i prerada hrane (10)
Šumarstvo i obrada drveta (7)

Geologija, rudarstvo i metalurgija (10)

Mašinstvo i obrada metala (13)
Elektrotehnika (8)
Tekstilstvo i kožarstvo (7)
Hemija, nemetali i grafičarstvo (5)
Ugostiteljstvo i turizam (5)
Geodezija i građevinarstvo (7)
Saobraćaj (10)
Ekonomija, pravo, administracija
i trgovina (5)
Zdravstvo (6)
Ostale djelatnosti (8)
87
Klasifikujmo zanimanja u odgovarajuće porodice zanimanja
Na radnom listu pokušaj klasifikovati dolje navedena zanimanja u odgovarajuće

porodice zanimanja:
H
Poljoprivreda i prerada hrane P Hemija, nemetali i grafičarstvo
G
Šumarstvo i obrada drveta Š Geodezija i građevinarstvo
S
Geologija, rudarstvo i metalurgija R Saobraćaj
U
Mašinstvo i obrada metala M Ugostiteljstvo i turizam
Z
Elektrotehnika E Zdravstvo
Ekonomija, pravo, administracija, T
EP Tekstil i kožarstvo
trgovina
Ostale djelatnosti O
Šumarski tehničar Prehrambeni proizvođač

Metalurški tehničar Tehničar cestovnog saobraćaja
Hemijski tehničar Tehničar za obradu drveta
Poljoprivredni tehničar Tehničar elektroenergetike
Mašinski tehničar Medicinski tehničar
Turistički tehničar Kožar
Fiziotarapeutski tehničar Ekološki tehničar
Prehrambeni tehničar Automehaničar
Tehničar računarstva Tehničar PTT prometa
Farmaceutski tehničar Veterinarski tehničar
Metalurg Vozač motornih vozila
Aviotehničar Konobar
Kozmetički tehničar Rasadničar
Cvjećar-vrtlar Tehničar elektronike
Rukovalac građevinskim i Graditelj i restaurator
pretovarnim mašinama muzičkih instrumenata
Laboratorijsko-sanitarni tehničar Farmer
Kuhar Grafički tehničar
Obućar Tehničar željezničkog saobraćaja
88
Mesar Zubno-stomatološki tehničar
Tehničar u industriji nemetala Zavarivač
Frizer Voćar-vinogradar
Zidar (moler,keramičar,fasader) Geodetski tehničar
Pekar Slastičar
Proizvođač primarnih proizvoda
Valjaoničar
od drveta
PTT manipulant Dimnjačar
Akušersko-ginekološki tehničar Instalater
Stolar Brodovođa
Tehničar za mehatroniku Pirotehničar
Građevinski tehničar Geološki tehničar
Ugostiteljsko-kulinarski tehničar Trgovac
Ekonomski tehničar Fotograf
Urar Krojač
Prerađivač mlijeka Električar
Rukovatelj rudarskom
Zlatar-draguljar
mehanizacijom
Hemijski operater Rudarski tehničar
Manipulant u željezničkom
Tapetar-dekorater
saobraćaju
Armirač-betonirac Električar-mehaničar
Metalobrusač Izolater-asfalter
Mehaničar Obrađivač metala rezanjem
Autoelektričar Tesar-polagač obloga
Geobušač Mehaničar rudarskih strojeva
Kovač Električar telekomunikacija
Finomehaničar Oplemenjivač mineralnih sirovina
Kamenorezac Tekstilni tehičar
Tehničar vodnog prometa Kožarski tehičar
Limar Monter
Poslovno-pravni tehničar Tekstilac
Trgovinski tehničar Bravar
Rudar Galanterist
Poslovni sekretar Šumar
89
Pažnja, slijepi putnik!

U svakoj porodici zanimanja potkralo se neko zanimanje koje tu ne spada.
Uđi mu u trag pomoću leksikona zanimanja i svrstaj ga na pravo mjesto.
Nađi i naziv porodice zanimanja i dopiši je gornju tabelu.
Naziv porodice zanimanja:

Poljoprivredni tehničar, veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, farmer,
mesar, cvjećar-vrtlar, prehrambeni proizvođač, prerađivač mlijeka, voćar-
vinogradar, stolar

Šumarski tehničar, tehničar za obradu drveta, šumar, električar, rasadničar,

proizvođač primarnih proizvoda od drveta, tapetar-dekorater,

Rudarski tehničar, metalurški tehničar, geološki tehničar, pirotehničar, rukovatelj
rudarskom mehanizacijom, valjaoničar, metalurg, mehaničar rudarskih mašina,
geobušač, oplemenjivač mineralnih sirovina,

Mašinski tehničar, automehaničar, bravar, zavarivač, instalater, brodovođa, monter,

mehaničar, metalobrusač, obrađivač metala rezanjem, kovač, finomehaničar

Tehničar elektroenergetike, tehničar elektronike, tehničar za računarstvo,
tehničar za mehanotroniku, elektroničar-mehaničar, električar telekomunikacija,
izolater-asfalter, autoelektričar
Grafički tehničar, tehničar u industriji nemetala, hemijski operater, hemijski

90 tehničar, pekar,
Građevinski tehničar, geodetski tehničar, limar, armirač-betonirac, tesar-polagač

obloga, kamenorezac, zidar (moler, keramičar, fasader)

Tehničar drumskog saobraćaja, aviotehničar, tehničar PTT saobraćaja, tehničar
vodnog saobraćaja, tehničar željezničkog saobraćaja, vozač motornih vozila,
rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama, manipulant u željezničkom
saobraćaju, rudar, PTT manipulant,
Tekstilni tehničar, kožarski tehničar, urar, tekstilac, galanterist, kožar, obućar

Ugostiteljsko-kulinarski tehničar, trgovac, konobar, slastičar, kuhar,
Ekonomski tehničar, frizer, poslovni sekretar, poslovno-pravni tehničar, trgovinski

tehničar

Medicinski tehničar, farmaceutski tehničar, fizioterapeutski tehničar, zubno-
stomatološki tehničar, laboratorijsko-sanitarni tehničar, akušersko-ginekološki
tehničar, turistički tehničar

Ekološki tehničar, kozmetički tehničar, dimnjačar, graditelj i restaurator muzičkih
instrumenata, fotograf, zlatar-draguljar, krojač
91
U kojim zanimanjima se ...?
Radi sa ... Navedi zanimanja
drvetom
metalom
namirnicama
građevinskim materijalom
uređajima za pisanje
osobama koje imaju

zdravstvene teškoće
strujom
92
„Porodice zanimanja“ - moj privremeni bilans
1. Bavljenje porodicama zanimanja za mene je bilo ...
  
2. Znam šta je porodica zanimanja, stručna oblast...  DA  NE

3. Objasni: stručna oblast je ...
4. Dosta sam saznao o stručnim oblastima ...  DA  NE
5. Šta bih još želio/željela saznati na ovu temu:
6. Test interesovanja bio je za mene ...
  
zato što ....
7. Mislim da je bilo važno da se bavim svojim interesovanjima, jer ... .
8. Imam osjećaj da sam kroz bavljenje oblastima mog interesovanja stekao

jasniji pregled..
 DA  NE
93
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Obrazac za kopiranje 8/ radionica R:11
DEBATA – MOGUĆE TVRDNJE
Kod izbora zanimanja na umu treba imati i novac.
Domaćice treba da budu plaćene za svoj rad.
Dobro obrazovanje nije presudno za platu.
Nastavnici su isuviše/premalo plaćeni.
Za puno para radio bih i na naftnoj platformi.
Menadžeri previše zarađuju.
Ko želi da radi, nalazi posao.
Ako mogu dobro da zaradim, radit ću bilo koji posao.
Nezaposleni ne žele da rade.
Nezaposleni treba da dobiju dovoljno novca za svoj život i život svoje

porodice.
Ljudi koji rade teške fizičke poslove treba više da zarađuju.
Neki ljudi puno zarađuju, a ne rade skoro ništa.
Radnici koji rade u smjenama i noću treba više da zarađuju od onih koji
rade preko dana.
94
Obrazac za kopiranje 9/ radionica R:11
DEBATA – MOGUĆE TVRDNJE
Žena treba da se uda, vodi domaćinstvo i vaspitava djecu.
Žene se udaju i dobijaju djecu; nije neophodno dugo i skupo školovanje.
Žene kuhaju bolje od muškaraca.
Dječaci su zanatski spretniji od djevojčica.
Majka prve tri godine nakon rođenja djeteta treba da ostane kod kuće.
Majke koje rade više su opterećene od muškaraca.
Djeca majki koje rade uglavnom su problematična.
Muškarci gotovo uvijek više zarađuju od žena.
Okolina ne odobrava da se dječaci igraju sa lutkama kao djevojčice.
Djeca zaposlenih žena jedu samo nezdrave, gotove proizvode.
Žena po prirodi ima sklonost ka brižnom i socijalnom ponašanju.
Žene su rijetko na rukovodećim pozicijama.
95
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“/ radionica R:12
Očekivanja od žene / muškarca

Koje osobina smatraš važnim?
U tablici su navedene različite osobine muškaraca i žena.

Razmisli, te na skali od 1 do 5 procjeni koliko je svaka osobina važna za ženu, a
koliko za muškarca.
1 2 3 4 5
NEVAŽNO VEOMA VAŽNO
Broj koji odgovara tvojoj procjeni upiši u kolonu kod svake tvrdnje.
Nakon toga, neka zajedničku procjenu napravi čitavo odjeljenje.
Procjena Procjena
Žena Muškarac
Osobine: odjeljenja: odjeljenja:
Žene Muškarci
uredna - uredan
lijepa - lijep
njegovana - njegovan
dinamična - dinamičan
mlada - mlad
ljubazna - ljubazan
šarmantna -
šarmantan
uspešna - uspješan
vitka -vitak
iskrena - iskren
štedljiva -štedljiv
snažna - snažan
vješta u kućnim
poslovima – vješt u
kućnim poslovima
nježna - nježan
umiljata - umiljat
graciozna - graciozan
opuštena - opušten
sportski tip
duhovita - duhovit
otvorena - otvoren
saosjećajna -
saosjećajan
96
Prikaz idealne žene / idealnog muškarca
Razmisli kako se u društvu prikazuje idealna žena / idealan muškarac.

Koje su tipične osobine idealne žene / idealnog muškarca?
Idealne žene: Idealni muškarci:
Posebna pažnja kod žena se Posebna pažnja kod muškaraca se

obraća na: obraća na:
Kako je došlo do tih idealnih predstava?
97
“Tipično“ zanimanje za žene / za muškarce?
Razmisli u koju kolonu se najbolje uklapaju izdvojene porodice zanimanja.

Da li ih možemo podijeliti na „tipične ženske” i „tipične muške”?
♂-zanimanje: ♀- zanimanje: ♂/♀- zanimanje:
Porodice zanimanja:
poljoprivreda i prerada hrane, geologija, rudarstvo i metalurgija, mašinstvo
i obrada metala, elektrotehnika, hemija, nemetali i grafičarstvo, tekstilstvo i
kožarstvo, šumarstvo i obrada drveta, geodezija i građevinarstvo, ugostiteljstvo
i turizam, ekonomija, pravo, administracija i trgovina, saobraćaj, zdravstvo,
ostale djelatnosti
Koja su po tebi “tipična“ ženske, a koja “tipična“ muške zanimanja?
“tipično“ ♂-zanimanje: “tipično“ ♀-zanimanje:
98
5.ČETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI
SADRŽAJI:
• Socijalna mreža (networking)
• Priprema realnih susreta
• Realizacija realnih susreta
• Refleksija realnih susreta
• Poduzetništvo
TRAJANJE:
• 31 čas (13 časova u predzadnjem razredu i 18 časova u završnom razredu)

• Socijalna mreža (networking) kao alat pri realizaciji realnih susreta
• Značaj realnih susreta za izbor daljnjeg školovanja i zanimanja
• Organizacija realnih susreta
• Samostalna i organizirana posjeta srednjim školama
• Eksperti u nastavi
• Individualna praksa u preduzeću
• Promjenjivi svijet rada, poduzetništvo
Kako je u opisu IV faze ovog modela profesionalne orijentacije i pomenuto, realni

susreti podrazumijevaju prikupljanje informacija o zanimanjima kroz direktne
susrete sa svijetom rada, odnosno kroz:
• raspitivanje o zanimanjima odlaskom u školu ili preduzeće,
• organiziranje posjeta eksperata,stručnjaka, u nastavi ( npr. knjigovođe,
policajca, medicinskog tehničara, slastičara i sl. ),
• susrete iz oblasti obrazovanja (dani prakse-isprobavanja u školama),
• susrete sa institucijama relevantnim za zanimanja (Služba za zapošljavanje),
• posjete sajmovima za informisanje o zanimanjima,
• dane individualne stručne prakse (praksa u preduzeću i školska praksa),
• jednodnevne informativne manifestacije (npr. sajam za informisanje o
zanimanjima „Girls/boys day“) ,
• dane informisanja o školama(„Dani otvorenih vrata“).
Dakle, prije nego što mlada osoba donese konačnu odluku, korisno je da „pogleda“
i iz vlastitog iskustva shvati kako izgleda određeno školovanje/zanimanje u
stvarnosti, te da provjeri da li se njeni lični preduslovi poklapaju sa stvarnim
zahtjevima.
99
PROCES ORGANIZIRANJA REALNIH SUSRETA:

Za ovaj modul predviđeno je trinaest časova u predzadnjem razredu osnovne
škole. Dio časova je moguće realizirati tokom nastave, a dio u okviru slobodnih
aktivnosti.
5.1 Susreti sa srednjim školama

Susrete sa srednjim školama bi trebalo posmatrati kao proces koji počinje
u predzadnjem razredu osnovne škole, gdje učenici ostvaruju prve uvide u
srednjoškolski sistem, a svoja saznanja produbljuju tokom završnog razreda.
Susrete sa srednjim školama je moguće organizirati:

 posjetom učenika srednjim školama;
 posjetom srednjih škola osnovnoj školi;
 organizacijom ili posjetom sajmu profesionalne orijentacije.
U sva tri navedena načina organizacije, potrebno je izvršiti pripremu nastavnika i

učenika, realizaciju i naknadni osvrt na aktivnost.
Pod posjetom učenika srednjim školama podrazumijevamo organiziranu posjetu

od strane osnovne škole i individualnu posjetu učenika.Organiziranom posjetom
postižemo da veći broj učenika sazna već unaprijed pripremljene relevantne
informacije vezano za srednju školu. U predzadnjem razredu osnovne škole ovim
vidom informisanja postižemo razvoj zainteresiranosti učenika koji je preduslov
za motivaciju, dalje istraživanje, kao i samoinformisanje.
U završnom razredu bi bilo poželjno da se, u saradnji sa lokalnom zajednicom,

organiziraju sajmovi profesionalne orijentacije na kojima bi učenici na jednom
mjestu mogli produbiti svoja znanja o srednjoškolskom sistemu obrazovanja.
Kao primjer dobre prakse pokazala se organizacija tzv. „Dani otvorenih vrata“,
gdje učenici imaju priliku samostalno i u prisustvu roditelja posjetiti srednje
škole i dodatno se informisati. Također, jedan od načina saradnje sa srednjim
školama je i poziv srednjim školama da posjete osnovne škole i organiziraju svoje
predstavljanje. Prilikom posjete srednjih škola, poželjno je uz prisustvo njihovih
profesora, obezbijediti i prisustvo sadašnjih učenika tih srednjih škola kako bi
učenici imali priliku upoznati se i sa iskustvima onih koji trenutno pohađaju datu
školu.
Priprema nastavnika za organiziranu posjetu srednjim školama pored ostalog

uključuje:
 Izradu prijedloga okvirnog plana predstojećih aktivnosti – uključuje

načelne dogovore sa predstavnicima srednjih škola;
100  Odluku nastavničkog vijeća i saglasnost direktora;
 Informiranje roditelja/staratelja o planiranim aktivnostima;
 Definisanje termina i dogovor o programu posjete srednjim školama;
 Pripremu učenika (definisanje načina dolaska i odlaska, pravila ponašanja,
priprema mogućih pitanja i načina dokumentiranja posjete)
Realizacija/sprovođenje posjete srednjim školama uključuje:
 Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna riječ, usmjeravanje

toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)
 Dokumentiranje posjete: fotografije, videosnimci, tonski snimci i sl.
 Učenici kroz intervjue, diskusije, obilazak laboratorija i na slične načine
dolaze do potrebnih saznanja.
Naknadna obrada nakon posjete srednjim školama podrazumijeva

razmjenu stečenih informacija i iskustava kojima se produbljuju saznanja
i otvaraju nova pitanja na koje je potrebno pronaći odgovore.
Naknadnu obradu možemo postići:
 Izradom barometara raspoloženja

 Diskusijom
 Izradom individualnih ili grupnih izvještaja o realiziranoj posjeti
 Izradom plakata srednjih škola
5.2 Susreti sa ekspertima

Eksperti su stručnjaci u svojim zanimanjima koji imaju relevantno radno iskustvo,
te svoja iskustva mogu približiti učenicima, razgovarajući sa njima o svom
zanimanju, obrazovanju, te radnom mjestu.
U godišnjem planu profesionalne orijentacije, u predzadnjem razredu osnovne

škole predviđena je realizacija 5 časova susreta sa ekspertima, dok su u završnom
razredu predviđena 4 časa. Ovi časovi se mogu realizirati na odjeljenjskoj
zajednici, kao i na časovima drugih predmeta na koje se mogu pozvati eksperti iz
oblasti koja se izučava.
Priprema nastavnika za dovođenje eksperta u nastavu:
 U saradnji sa učenicima ili na drugi način izabrati oblasti iz koje bi voljeli

susresti eksperta
 Putem socijalne mreže pronalazak eksperata i ostvarivanje kontakta
 Planiranje časova na koje je moguće dovesti eksperta (na jednom času je
moguće dovesti dva ili više eksperata)
 Definisanje termina i dogovor o programu posjete 101
 Priprema učenika (pravila ponašanja, priprema mogućih pitanja i načina
dokumentiranja posjete)
Realizacija/sprovođenje podrazumijeva:
 Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna riječ, usmjeravanje

toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)
 Dokumentiranje posjete: fotografije, videosnimci, tonski snimci i sl.
 Učenici kroz intervjue, diskusije i na slične načine dolaze do potrebnih
saznanja.
Naknadnu obradu možemo postići:
 Izradom barometara raspoloženja

 Diskusijom
 Izradom individualnih ili grupnih izvještaja o realiziranoj posjeti
U organizaciju izbora eksperata potrebno je aktivno uključiti roditelje, jer se

među roditeljima učenika sigurno mogu pronaći eksperti različitog obrazovnog
nivoa i različitih zanimanja, a koji su uspješni u poslovima koje obavljaju. Također,
s obzirom na zajednički cilj koji nastavni kadar ima sa roditeljima, a to je u ovom
slučaju približavanje svijeta rada učenicima, roditelji mogu preporučiti i svoje
prijatelje i poznanike za koje znaju da su eksperti u svom zanimanju.
5.3 Praksa u školi/ praksa u preduzeću

U programu profesionalne orijentacije za učenike VII razreda/VIII razreda
devetogodišnje škole planirana su 4 časa za praksu u školi (individualno ili grupno
prisustvo u srednjoj školi), a ukoliko postoji mogućnost realizacije, učenici
mogu provesti i jedan do dva dana u nekom od preduzeća. Postupak realizacije
je sličan kao u dva prethodna primjera, s tom razlikom da ovakva vrsta realnih
susreta iziskuje veće sigurnosne mjere i usku saradnju sa roditeljima. Roditelji
se mogu uključiti i prilikom pronalaska mjesta za praksu. Na ovaj način učenici
mogu dobiti najviše saznanja o svom budućem zanimanju, te steći realnija znanja
o željenom zanimanju. Praksa u školi podrazumijeva visok stepen saradnje sa
srednjim školama. Učenici koji su zainteresovani, ukoliko je moguća realizacija
ovisno od mogućnosti srednje škole, mogu prisustvovati časovima na kojima se
izučavaju stručni predmeti.
102
PREGLED RADIONICA U MODULU – REALNI SUSRETI
• R1 : Izbor učenika
• R2 : Intervju tokom realnih susreta
predzadnji razred osnovne škole
• R:3 Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mreže

• R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja
• R:5 Razvijanje poduzetničkog duha
završni razred osnovne škole
103
5.4 R1: Izbor učenika

Učenici će tokom ove radionice/aktivnosti odrediti koja
Cilj:
zanimanja žele pobliže upoznati.
Metoda: Rad u grupama ili ekspertska metoda
• Podijeliti učenike u grupe na način da u svakoj grupi

bude do šest članova; grupama podijeliti po četiri
kartice.
• Grupe dobijaju različite zadatke da prodiskutuju i na
karticama zapišu: zanimanja koja bi voljeli pobliže
Sekvence:
upoznati, srednje škole koje bi željeli posjetiti, eksperte
koje bi željeli upoznati.
• Nastavnik prikuplja kartice i sa učenicima razgovara o
tome da li je moguće, i na koji način, realizirati njihove
želje.
Ovu aktivnost je moguće realizirati većim dijelom van nastave.

Nastavnik može dati zadatak na kraju časa (10 minuta), a učenici
Trajanje:
se mogu pripremiti do narednog viđenja kada mogu zajedno
prodiskutovati (15 minuta).
Moderacijski
Kartice, flomasteri
materijal:
104
5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta
Učenici samostalno pripremaju pitanja koja mogu postaviti
Cilj: tokom posjete srednjim školama ili prilikom razgovora sa
ekspertima.
Metoda: Rad u grupama, klaster-ispitivanje pomoću kartica
• Nastavnik dijeli učenike u grupe na način

da grupe dobiju zadatke: posjeta srednjim
školama, dolazak eksperta u nastavu, odlazak
u firmu.
• Svaka grupa ima zadatak da pripremi što više
pitanja koja bi željela postaviti tokom posjete.
Pitanja se zapisuju na karticama ili papirima u
boji. Svaka grupa ima kartice drugačije boje.
Vrijeme je ograničeno.
• Nakon zapisivanja pitanja, nastavnik zamoli da
predstavnici grupe okače pitanja na način da
ih klasifikuju u klastere o: zanimanjima, načinu
školovanja, praktičnoj nastavi, mogućnostima
daljnjeg obrazovanja, opremljenošću škole,
mogućnostima daljnjeg usavršavanja,
Sekvence: mogućim radnim mjestima, zapošljavanju i sl.
• Pošto učenici obave klasifikaciju pitanja prema
klasterima, nastavnik potiče diskusiju o tome
zašto se određena pitanja ponavljaju, koje su
razlike u pitanjima s obzirom na osobe koje
pitamo i o značaju postavljanja pitanja koja
nam daju važne informacije.
Napomena: Nastavnik može učenicima dati zadatak da o

ovoj radionici prodiskutuju sa svojim bližnjima, koji im mogu
ukazati i na pitanja koja se nisu postavila tokom radionice.
Sljedećeg dana, nastavnik koji je realizirao ovu radionicu, ili
neki drugi predmetni nastavnik sa kojim se postigne dogovor,
može napraviti kratki osvrt na zadatak koji su učenici dobili.
Na ovaj način potičemo i aktivno učešće roditelja u procesu
profesionalne orijentacije.
Trajanje: 45 minuta

Kartice ili papiri u boji, flomasteri, pribadače ili selotejp,
plakat ili tabla
Obrazac 1 – primjeri pitanja za predstavnike srednjih
škola
Moderacijski
Obrazac 2 – primjeri pitanja za učenike u srednjim
materijal:
školama
Obrazac 3 - primjeri pitanja za eksperte
Obrazac 4 – primjeri pitanja u organizaciji/firmi
105
S obzirom na sličnosti u programu profesionalne orijentacije u predzadnjem

i završnom razredu osnovne škole, radionice se mogu realizirati u skladu sa
potrebama učenika i nastavnika. U ovom odjeljku ćemo prikazati radionice koje,
također, pripadaju pripremi za izvođenje realnih susreta.
5.6 R3: Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mreže
Učenici su prepoznali važnost socijalne mreže, te uvidjeli važnost

saradnje i povezivanja sa drugima u svrhu organiziranja realnih
Ciljevi:
susreta. Također, prepoznali su i na koji način im socijalna
mreža može pomoći prilikom samostalnog organiziranja realnih
susreta.
Metode: Individualan rad, diskusija
• Nastavnik na tabli ili flipchartu nacrta okvire socijalne

mreže i da realan primjer socijalne mreže.
• Učenici uzimaju prazan list papira i olovku, a nakon toga
nastavnik daje sljedeću uputu:
„ Molim vas da svako za sebe nacrta svoju socijalnu mrežu

(kategorije: obitelj, prijatelji, poznanici) i u tu mrežu upiše
imena ljudi koji pripadaju osnovnim kategorijama. Nakon
toga, pored svakog imena napišite naziv preduzeća/
ustanove gdje osoba radi, ako radi, i zanimanje te osobe.
Pokušajte da mreža bude što razgranatija; upišite i osobe
koje vi ne poznajete, ali znate da ih poznaju osobe koje vi
poznajete. Imate dvadeset minuta na raspolaganju“.
• Kada su učenici završili sa crtanjem socijalne mreže,

Sekvence: zamoliti ih da prebroje koliko osoba, koliko zanimanja i
koliko preduzeća ima svako u svojoj mreži.
• Dok učenici broje članove svoje mreže, nastavnik na
tabli napiše kategorije: osobe, zanimanja, preduzeća.
• Nastavnik odabere tri dobrovoljca koji imaju zadatak da
pročitaju broj osoba, zanimanja, preduzeća koje imaju
u svojoj mreži. Nastavnik zapisuje brojeve ispod naziva
pripadajuće kategorije.
• Na kraju se brojevi zbrajaju ispod svake kategorije.
106
- Da li ste u svoju mrežu upisali i neke osobe kojih se
niste odavno sjetili?
- Zašto je mudro kreirati mrežu osoba i ustanova kada se
planira karijera?
- Postoji li u vašoj mreži neko ko bi vam mogao pomoći
da posjetite srednju školu, ili da odete kod te osobe na
radno mjesto i vidite koje poslove obavlja?
Osvrt na radionicu: Pročitajte ukupan zbir ispod svake kategorije

(rodbina, prijatelji, preduzeća, zanimanja) i napravite osvrt.
Uočit ćete da svako od nas poznaje veliki broj osoba različitih
zanimanja na različitim radnim mjestima. Ti ljudi, također,
poznaju neke druge ljude do kojih se može doći preko primarne
mreže. Socijalna mreža može biti veoma važna mladima
prilikom izbora daljnjeg školovanja i zanimanja, jer na ovaj način
oni mogu prepoznati kome mogu postaviti pitanja vezana za svoj
daljnji izbor i koja sve preduzeća mogu posjetiti.
Trajanje: 60 minuta
Socijalna forma: Individualno
Flipchart,
Moderacijski
flomaster,
materijal:
Obrazac 5 – primjeri socijalnih mreža, papir, olovka, loptica
107
5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja
Učenici uviđaju da vanjski uticaji konstatno mijenjaju tržište

rada. Spoznat će koliko je važno pratiti vijesti, uočavati promjene
i trendove koji mogu uticati na promjene u potražnji radnika koji
Ciljevi:
trebaju biti osposobljeni za prilagođavanje različitim situacijama
u kontekstu cjeloživotnog učenja. Učenici se pripremaju za
pitanja koja mogu postaviti tokom realnih susreta.
Metoda: Rad u grupama, individualan rad
• Nastavnik u saradnji sa učenicima priprema časopise,

novine i sve ostalo iz čega se mogu saznati vijesti iz
zemlje i svijeta.
• Učenike podijeliti u grupe i svakoj grupi dodijeliti tri do
četiri novine, časopisa.
• Zadatak učenika je da sastave popis svih promjena i
trendova koji mogu uticati na tržište rada. Te promjene
mogu biti političke, ekonomske, kulturalne, promjena
okoliša; Učenici mogu rezati članke iz novina i časopisa.
• Pošto su utvrdili koje su to promjene, trebali bi
procijeniti kako takvi trendovi mogu uticati na lokalno
tržište rada.
• Svaka grupa na plakatu prezentira saznanja do kojih je
došla.
Diskusija:
Sekvence: - Kako globalne promjene mogu uticati na izbor
zanimanja?
- Kako se povoljno može iskoristiti poznavanje
globalnih trendova?
- Zašto je bitno razvijati svoje vještine tokom
života?
- Da li ste kroz ovu vježbu spoznali koja još
pitanja možete postaviti tokom realnih
susreta?
Napomena: Jedan od prijedloga za čas maternjeg jezika može

biti sastav na temu
„Kako globalne promjene mogu uticati na moj izbor
zanimanja?“
Osvrt na radionicu: Promjene su neizostavan dio života. Učenici

trebaju biti spremni na konstantne prilagodbe i usvajanje novih
znanja kako bi bili konkurentni na tržištu rada.
Trajanje: 60 minuta
Socijalna forma: Rad u grupama, individualan rad
Moderacijski
Novine, časopisi, plakati, flomasteri, makaze.
108 materijal:
5.8 R5: Razvijanje poduzetničkog duha
Učenici kroz ovu radionicu spoznaju razlike između rada u

Cilj: javnom sektoru i poduzetništva. Učenici se pripremaju za
razgovore u preduzećima i sa ekspertima.
Brainstorming, Rad u grupama, Izrada plakata, Plenum,

Metoda:
Prezentacija grupe
Priprema vježba:
• Nastavnik na tabli napiše dva ključna pojma:
1. privatni obrt
2. rad u javnoj ustanovi.
• Ispod svakog pojma dopisati „Za“ i „Protiv“
• Zadatak učenika je da metodom moždane oluje
(brainstorming) odrede koji su to razlozi za, a koji protiv
privatnog obrta i rada u javnoj ustanovi.
• Nastavnik zapisuje neke od argumenata na tabli.
Glavni dio radionice:
• Učenike podijeliti u grupe.
• Svaka grupa donosi odluku kakav privatni obrt bi
otvorila.
• Kada grupa odredi djelatnost, potrebno je da napišu
Sekvence:
popis onoga o čemu moraju voditi računa prilikom
otvaranja obrta (ideje, znanja, pravne mogućnosti,
finansije, prostor, zaposlenici, plasiranje proizvoda i
usluga i sl.). Također, obratiti pažnju i na individualne
karakteristike pojedinca.
• Prezentacija svake grupe
• Diskusija:
- Da li je i koliko bitno razvijanje poduzetničkog
duha?
- Šta sve pojedinac treba razvijati kod sebe da bi
postao uspješan poduzetnik?
- Koje su karakteristike uspješnog poduzetnika?
Napomena: Jedan od prijedloga za daljnji rad na ovu temu može

biti priprema projekta „Moje samozapošljavanje“.
Pripremna vježba: 10 minuta
Trajanje: Glavni dio radionice: 30 minuta
Naknadna prezentacija: 20 minuta
Materijal: Posteri, flomasteri, flipchart.
109
Primjeri pitanja za PREDSTAVNIKE SREDNJIH ŠKOLA
• Koja zanimanja i stručna zvanja se mogu steći u školi koju predstavljate?

• Koliko dugo traje školovanje(obuka) za svako od zanimanja/zvanja?
• Da li Vaša škola organizira praktičnu nastavu?
• Kakva je opremljenost Vaše škole?
• Koji predmeti se izučavaju u srednjoj školi?
• Koji je prosječan broj učenika u odjeljenju?
Pitanja u vezi zanimanja i stručnih zvanja koja su posebno interesantna

učeniku:
• Koji zadaci i poslovi se obavljaju u okviru zanimanja?

• Da li se i kakvi alati koriste pri radu?
• Kakve zahtjeve (fizičke, karakterne, intelektualne) postavlja ovo
zanimanje?
• Šta su prednosti, a šta nedostaci zanimanja?
• Koje mogućnosti obrazovanja i usavršavanja postoje u ovom zanimanju?
• Kakva je mogućnost zapošljavanja u ovom zanimanju?
110
Pitanja za UČENIKA IZ SREDNJE ŠKOLE
• Za koje zanimanje se školuješ?

• Da li si ranije maštao o nekom drugom zanimanju? Ako jesi, o kojem?
• Kako si došao do odluke o izboru zanimanja?
• Da li je neko, odnosno nešto, uticalo na tvoj izbor zanimanja?
• Ako jeste, ko, odnosno šta je uticalo?
• Da li imaš praktičnu nastavu?
• Možeš li nam nešto više reči o praktičnoj nastavi?
• Da li bi se opet školovao za ovo zanimanje?
• Zašto?
• Koje sve predmete imaš u srednjoj školi?
• Koji su ti posebno zanimljivi stručni predmeti i šta se uči u okviru njih?
• Šta je za tebe bila najveća transformacija nakon osnovne škole?
 Šta te raduje u tvom školovanju, šta ti se dopada?
 Šta manje voliš u svom budućem zanimanju?
• Šta želiš da radiš nakon završetka školovanja; kakvi su tvoji karijerni
planovi?
111
Pitanja za EKSPERTA U ZANIMANJU

• Za koje zanimanje ste se školovali?
• Koje je trenutno Vaše radno mjesto?
• Koje je obrazovanje neophodno za Vaše zanimanje i koliko dugo traje?
• Koji se sve poslovi obavljaju u Vašem zanimanju?
• Koja sredstva rada se koriste?
• Sa kojim materijalima se radi?
• Kakva je podjela radnog vremena?
• Gdje se sve može zaposliti osoba sa Vašim zanimanjem?
• Na koji način ste izabrali baš to zanimanje?
• Koje zahtjeve postavlja ovo zanimanje?
fizičke:
karakterne:
intelektualne:
zdravstvene:
• Šta su prednosti , odnosno nedostaci zanimanja?
• Koje mogućnosti obrazovanja i usavršavanja postoje u ovom zanimanju?
Prema mogućnostima, bilo bi poželjno u nastavu dovesti i samostalnog poduzetnika

kako bi objasnio na koji način je odlučio da se bavi poduzetništvom i koje su
prednosti, a koji nedostaci samostalne djelatnosti.
112
Prijedlog tema za POSJETU PREDUZEĆU
Preduzeće
• Organizacija, struktura, funkcija

• Menadžment, rukovođenje, hijerarhija, organizacija rada
• Tržište, klijenti, dobavljači, marketing
• Ciljevi, vizija, „filozofija preduzeća“
• Finansiranje, troškovi, cijene, dobit
• Tehnika, perspektive
• Uslovi rada, mogućnosti usavršavanja
• Zapošljavanje
Rad, zanimanja
• Zanimanja koja su zastupljena u preduzeću

• Poslovi, načini rada, radna mjesta
• Sredstva rada
• Učinak, proizvodi, rezultati
• Uslovi rada, radno vrijeme, radno okruženje
• Zapošljavanje, napredovanje u karijeri, usavršavanje u preduzeću i van
preduzeća
Čovjek u preduzeću
• Pozicija zaposlenih u preduzeću

• Saradnja, tim, atmosfera u preduzeću, zadovoljstvo na poslu
• Prihodi, socijalna davanja
• Motivacija zaposlenih
113
114
Primjeri SOCIJALNE MREŽE
Barometar raspoloženja
DAN INFORMISANJA ZA MENE JE BIO
J pozitivno L negativno
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Volio/voljela bih da saznam još...
115
6.PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA
SADRŽAJI:
5 Poređenje sopstvenih prednosti, sposobnosti, školskog uspjeha sa zahtjevima
za željeno zanimanje
6 Faktori koji mogu iskriviti realnu sliku o zanimanju
7 Proces donošenja odluke
8 Preispitivanje odluke
9 Refleksija
10 Traženje zaposlenja
TRAJANJE:
• 6 časova (3 časa u predzadnjem razredu i 3 časa u završnom razredu)

11 Učenici su prepoznali važnost poređenja sopstvenih sposobnosti, školskog
uspjeha i zahtjeva željenog zanimanja u procesu donošenja odluke.
12 Donošenje odluke o izboru zanimanja je jedna od najvažnijih životnih odluka.
13 Odluka je kompleksan proces.
14 Svaku odluku je potrebno preispitati.
15 Važnost alternativnog izbora
16 Kroz pripremu za traženje zaposlenja, učenici prepoznaju korake koji ih
čekaju nakon završetka obrazovanja i važnost sticanja znanja i vještina koja će
im biti potrebna nakon završetka srednje škole ili fakulteta.
116
PREGLED RADIONICA U MODULU – ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA
17 R1 : Brod na otvorenom moru - igra odlučivanja
18 R2 : Kategorizacija i ispitivanje kriterija
19 R3 :Takmičenje „Moje buduće zanimanje je najbolje zanimanje“
predzadnji razred osnovne škole
20 Pregled portfolija profesionalne orijentacije

21 R4: Moja odluka je...
22 R:5 Sada kada sam odlučio/la...
23 R:6 Priprema za traženje posla
završni razred osnovne škole
117
6.1 R1: Brod na otvorenom moru - igra odlučivanja

Učenici su uočili težinu i važnost donošenja odluke u ključnim
Ciljevi: trenucima, kako na individualnom tako i na grupnom planu.
Metode: Analiza teksta, postavljanje prioriteta
• Nastavnik učenicima podijeli tekst „Brod na otvorenom

na moru“ i obrasce za kopiranje 1 i 2.
• Zadatak učenika je da prema individualnoj procjeni
rangiraju predmete koji bi omogućili preživljavanje na
otvorenom i upišu rang u kolonu „lično“.
• Nakon toga, nastavnik učenike dijeli u grupe, a zadatak
je da se unutar svake grupe razgovara o problemu, te
nakon diskusije izvrši rangiranje predmeta po važnosti.
Rangiranje se upisuje u kolonu „grupa“
• Na kontrolnom listu (Obrazac za kopiranje 3) učenici
unutar grupe provjeravaju koliko se njihovo rangiranje
podudara ili razlikuje od mišljenja eksperata.

• Diskusija:
Sekvence: - Da li vam je bilo teško odrediti prioritete za
preživljavanje u situaciji iz vježbe?
- Da li vam je lakše bilo odrediti prioritete
individualno ili u grupi?
- Koliko vam je situaciju odlučivanja otežavalo
to što odgovarate i za sudbinu drugih osoba?
- Koliko je teško donijeti značajne životne
odluke i o čemu je sve potrebno razmisliti?
Osvrt na radionicu: Odluka o izboru daljnjeg obrazovanja
je jedna od značajnijih životnih odluka. Iako u današnje
vrijeme izbor zanimanja ne mora značiti i „izbor za cijeli
život“, nepromišljen i ishitren izbor vodi nezadovoljstvu,
gubitku vremena i novca. Istina, ponekad je moguće ispraviti
pogrešku prelaskom u drugu školu, polaganjem dodatnih ispita,
preusmjerenjem na visokoškolskim ustanovama, ali zašto
ne učiniti sve da nam prvi izbor bude i pravi izbor i tako sebi
olakšamo prelazak u svijet rada.
Trajanje: 45 minuta
Socijalna forma: Individualni rad, rad u grupi.
Moderacijski Tekst „Brod na otvorenom moru“

materijal: Obrasci za kopiranje 1,2 i 3
118
6.2 R2: Takmičenje „Moje buduće zanimanje je najbolje zanimanje“
Učenici su shvatili važnost i uticaj načina prenošenja informacija
Ciljevi: na proces donošenja odluke, te prepoznali oblike manipulacije i
uticaj propagande na stavove.
Metode: Grupni rad, Igra uloga, Prezentacija, Diskusija
• Nastavnik učenike dijeli u grupe.

• Svaka grupa treba da izabere jedno zanimanje(npr: grupa
pekara, grupa frizera, grupa nastavnika). Učenici trebaju
sami izabrati zanimanje.
• Zadatak svake grupe je da na što efikasniji način prikaže
zanimanje (grupu) na „takmičenju zanimanja“, tako da
privuče što više učenika da se upiše na to zanimanje,
odnosno da glasa za njihovu grupu. Za ovu namjenu,
učenici mogu izrađivati letke, pripremiti pomoćne
rekvizite i sl.
• Grupe predstavljaju svoje zanimanje dok ostali učenici
imaju mogućnost postavljanja pitanja( Obavezna je
moderacija nastavnika).
• Nakon predstavljanja, nastavnik učenicima dijeli
„glasačke listiće“, a zadatak je da glasaju za najbolju
grupu. Nemaju pravo da glasaju za svoju grupu.
• Izborna komisija(nastavnik i dva učenika) sabiraju glasove
i proglašavaju pobjednika.
Moguća uputa nastavnika je da jedno zanimanje bude tipično
Sekvence: „muško“, jedno tipično „žensko“ i jedno za kojeg se učenici rijetko
opredjeljuju.
Diskusija:
- Kako ste zadovoljni temom grupe koju predstavljate i
kako ste se osjećali dok ste osmišljavali kampanju?
- Koliko je bilo teško samo afirmativno predstavljati svoje
zanimanje/grupu?
- Da li se promocijom zanimanja može postići i veći upis na
to zanimanje ako je traženo na tržištu rada? Ako da, na
koje sve načine?
- Prilikom donošenja odluke o izboru zanimanja (u ovom
slučaju glasanja za grupu) koje sve faktore trebamo
ocijeniti?
- Kako ste izabrali kome ćete dati svoj glas?
- Koliko je način/vještina predstavljanja uticao na vaš
izbor?
Osvrt na radionicu: Ukazati na sve faktore o kojima trebamo
razmisliti prilikom donošenja odluke, kao i na rizik pogrešnog
interpretiranja onog što nam neko drugi predstavlja, a nismo se i
sami informisali o materiji.
Radionica se može realizirati u dva dijela:

Pripremni dio – zadavanje zadataka grupama (15 minuta)
Trajanje:
Učenici se pripremaju van nastave
Prezentacija i diskusija (45 minuta)
individualni rad, rad u grupi
Socijalna forma:
Moderacijski plakati, posteri, makaze, ljepilo, papir u boji, naljepnice različitih
materijal: oblika, papirići pripremljeni kao glasački listići, glasačka kutija
119
6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija
Učenici prepoznaju značaj izbora škole za daljnju karijeru.
Ciljevi: Spremni su da uoče da na izbor škole utiču osobine ličnosti i
spoljni uslovi, i da ispitaju unaprijed ponuđena mišljenja.
Metode: Vrednovanje kriterija
• Nastavnik razgovara sa učenicima o srednjim školama

i zanimanjima za koja su zainteresovani. Nakon toga,
učenici na kartice zapisuju škole i zanimanja za koja su
se opredijelili.
• Nastavnik prikuplja kartice.
• Svaki učenik izvlači po jednu karticu, a zatim razmišlja
da li bi bio zadovoljan tim izborom ili ne.
• U skladu sa tom procjenom, učenici sastavljaju liniju
„plus-minus“ koja ide od “veoma zadovoljan“ (+) do
„krajnje nezadovoljan“ (-).
• Nastavnik razgovara sa učenicima o tome zašto su
„zadovoljni“ ili „nisu zadovoljni“ i upućuje na razlike
Sekvence: među ljudima o tome šta ih čini zadovoljnim, a šta ne.
• Nakon kratke rasprave, nastavnik učenicima dijeli
Obrazac za kopiranje 4 i učenici vrednuju svoj izbor
prema ponuđenim kategorijama.
Diskusija:
- Zašto se javljaju razlike među ljudima kada procjenjuju
iste stvari?
- Da li su nam i koliko bitni kriteriji u životu?
- Zašto je potrebno da imamo kriterije pri izboru srednje
škole i zanimanja?
Osvrt na radionicu: Važnost kriterija i saznanja koja su nam

potrebna da postavimo vlastite kriterije kako bismo donijeli
odluku o daljnjem obrazovanju.
Trajanje: 45 minuta
Individualni rad, diskusija u grupi
Socijalna forma:
Moderacijski Kartice, flomasteri, Obrazac za kopiranje 4.

materijal:
120
1 nastavna jedinica: Portfolio profesionalne orijentacije
Za ovu aktivnost, pregled učeničkih portfolija i materijala koje su sakupili tokom

predzadnjeg i završnog razreda osnovne škole, potrebno je izdvojiti 45 minuta.
Tokom ovog časa, nastavnik sa učenicima razgovara o programu profesionalne
orijentacije koji su prošli tokom školovanja i o mogućim nedoumicama koje još
uvijek imaju.
6.4 R4: Moja odluka je...

Učenici su prepoznali važnost poređenja sopstvenih
Ciljevi: sposobnosti, školskog uspjeha i zahtjeva željenog zanimanja u
procesu donošenja odluke.
Metoda: Analiza sopstvenih sposobnosti i afiniteta
• Učenici su u svom portfoliju sakupili informacije o
sebi, svojim interesovanjima, informcije o svijetu rada,
realnim susretima kroz prethodne radionice.
• Na osnovu svega onoga što su kroz program
profesionalne orijentacije uradili, svaki od učenika
treba da napiše svoju odluku i alternativnu odluku.
Potrebno je da učenik navede dvije mogućnosti koje
smatra svojim najužim izborom i izvrši procjenu u
skladu sa Obrascem 5.
• Kada učenici ispune tablice i saberu bodove, nastavnik
Sekvence:
razgovara sa učenicima o trenutnom stanju kada je u
pitanju njihov izbor daljeg obrazovanja i zanimanja i o
tome šta je još potrebno obaviti da bi se krajnji izbor
napravio u zadnjem razredu osnovne škole
Osvrt na radionicu: Izbor daljnjeg obrazovanja i izbor zanimanja

nije odluka koja se treba donijeti naprečac. Za ovakvu vrstu
odluke potrebno je duže promišljanje i uvijek je potrebno da
imamo alternativu u slučaju da ne možemo realizirati naše
prvobitne želje.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Papir, olovke, Obrazac za kopiranje 5.
materijal:
121
6.5 R5: Sada kada sam odlučio/la...
Učenici preispituju odluku o nastavku obrazovanja koju su

Cilj:
donijeli.
Metoda: Pitanja-impulsi
• Preporuka je da se učenici izvedu u školsko dvorište ili u

fiskulturnu salu.
• Nastavnik zamoli učenike da formiraju veći krug.
Sredinu kruga može označiti nekim znakom.
• Nastavnik zadaje rečenicu kao impuls, koja se poziva na
kriterije (obrazac za kopiranje 5) bitne kod donošenje
odluke o zanimanju.
• Zadatak učenika je da razmisle u kojoj se mjeri slažu sa
zadatim impulsom i da se u skladu sa tim pozicioniraju
ka sredini kruga.
Sekvence: • Što se učenik više slaže sa impulsom (rečenicom), to će
se više približiti sredini kruga.
• Nakon što su se učenici pozicionirali nakon svakog
impulsa, nastavnik postavlja pitanje vezano za impuls i
razlog zašto su neki učenici bliže centralnoj tački kruga,
a neki dalje. O izjavama se odmah diskutuje. Nakon
toga se nastavlja sa sljedećom rečenicom-impulsom.
Diskusija:
- Čega sam postao svjestan kroz ovu vježbu ?
Osvrt na radionicu: Učenici koji još uvijek imaju dileme oko svoje
krajnje odluke, trebaju dodatno razriješiti svoje nedoumice.
Trajanje: 45 minuta
Moderacijski
Kartice sa rečenicama- impulsima ,Obrazac za kopiranje 6
materijal:
122
6.6 R6: Priprema za traženje posla
Učenici kroz pripremu za traženje posla spoznaju koliko je bitno
Ciljevi:
obrazovanje, razvoj sposobnosti i vještina.
Metoda: Igra uloga, Priprema biografije
Pripremni dio: Nastavnik učenicima daje uputu da zamisle sebe

za 10 godina u zanimanju koje su izabrali, te da kod kuće sastave
svoje biografije koje će imati za 10 godina i da biografije donesu
na sljedeći čas.
• Na času, na kojem se realizira ova radionica, nastavnik

zamoli 3 dobrovoljca da izađu van učionice i kaže im
da će simulirati intervju za posao. Podijeli im uloge
(poslodavac, prvi tražilac zaposlenja, drugi tražilac
zaposlenja).
• Učenici dobrovoljci trebaju u 10 minuta pripremiti
svoje uloge i vratiti se u učionicu.
Sekvence: • Dok učenici dobrovoljci pripremaju uloge, nastavnik
razgovara sa ostalim učenicima o važnosti biografije pri
traženju zaposlenja.
• Učenici dobrovoljci izvode uloge.
Diskusija:
- Zašto je bitno obrazovanje?
- Zašto je bitno razvijati svoje sposobnosti i vještine?
- Da li znaju šta sve trebaju postići da bi zamišljene
biografije postale prave?
Pitanja za učenike doborovoljce:
- Kako su doživjeli svoje uloge?
- Da li su razumijeli šta je sve bitno poslodavcu kod
prijema novog zaposlenika?
Pripremni dio: 15 minuta
Trajanje:
Radionica: 45 minuta
Socijalna forma: Rad u grupi, individualni rad
Moderacijski
Zamišljene biografije učenika
materijal:
123
BROD NA OTVORENOM I BRODOLOM
Privatnom jahtom plovite Pacifikom.

Veliki dio jahte i njenog sadržaja uništeni su u požaru čiji su uzroci nepoznati. Sada
će vjerovatno jahta potonuti. Vaš geografski položaj nije jasan jer su najvažniji
navigacioni instrumenti uništeni, i jer su vlasnik i posada, usljed pokušaja da
kontrolišu vatru, smeli sa uma put. Vaša najpreciznija predstava je da se nalazite
na oko 1.500 km jugozapadno od najbližeg ostrva.
Trenutno imate 15 neoštećenih, netaknutih predmeta (vidi listu). Pored tih stvari,
imate i gumeni čamac sa veslima koji je dovoljan da se vlasnik jahte, posada i svi
dolje navedeni predmeti (vidi listu) ukrcaju na njega. Čitav sadržaj džepova ljudi
na palubi sastoji se od pakle cigara, više kutija šibica i pet novčanica po dvadeset
eura.
Vaš zadatak je da ovih 15 predmeta klasifikujete po rangu važnosti za
preživljavanje.
Vaši izgledi za preživljavanje zavise od toga da li ste u stanju da izaberete
pravu opremu.
125
LISTA PREDMETA
Eksperti Grupa Lično Oprema Obrazloženje
Sekstant
Ogledalo za brijanje
Posuda od 20 litara sa
vodom
Mreža protiv komaraca
Sanduk sa porcijama za
jelo
Pomorska karta – Pacifik
Jastuci za sjedenje –
pomagala za plivanje
Posude od 10 litara
sa mješavinom nafte i
benzina
Mali tranzistor
Sredstva za odbranu od
ajkula
2 kvadratna metra
neprovidne plastične
folije
1 litra 80% ruma

5 metara najlonskog
užeta
2 table čokolade
Uređaj za pecanje
126
MIŠLJENJE EKSPERATA
Eksperti Oprema Obrazloženje

Bez tabela i mjerača
15 Sekstant
vremena nema smisla
1 Ogledalo za brijanje Slanje signala
Pijaća voda, pošto se
3 Posuda od 20 litara sa vodom
slana ne može piti
Bez vrijednosti, nema
14 Mreža protiv komaraca
komaraca nasred okeana
4 Sanduk sa porcijama za jelo Glavna prehrana
Bez dodatnih
instrumenata za
13 Pomorska karta – Pacifik
navigaciju
beskorisna
Pomoć za spašavanje,
Jastuci za sjedenje – pomagalo
9 ako neko padne sa
za plivanje
palube
10-litara benzina, sa
2 Sagorljivo, slati signale
mješavinom benzina i nafte
Bez vrijednosti, nema
12 Mali tranzistor
stanice
10 Sredstvo za odbranu od ajkula Očigledna korist
Važno za prikupljanje
2 kvadratna metra neprozirne
5 kišnice, zaštita od
folije
nevremena
U slučaju povreda
11 1 litra 80% ruma
antiseptičko dejstvo
Oprema se može i
8 5 metara najlonskog užeta povezivati, da se ne bi
palo sa čamca
6 2 table čokolade Rezerve hrane
Pecanje ribe, ali nema
7 Instrument za pecanje
garancije za to
127
Kategorizacija i ispitivanje kriterija

Vrednuj kriterije prema važnosti od 1 (najviše važno) do 5 (najmanje važno)
Kriterijumi Vrednovanje
Interesovanje
Sposobnosti
Mogućnost školovanja u blizini

Imidž škole
Mogućnosti zarade nakon

školovanja
Izgledi za karijeru
Izgledi na tržištu rada
Atmosfera u školi
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
Dodatni
Kriterij:____________________
128
Pravovremena orijentacija stvara jasnu sliku
Vrednuj kriterije prema važnosti od 1 (najviše važno) do 5 (najmanje važno)
Moje predstave o zanimanjima su:
da dobijem priznanje za svoj rad
da puno zarađujem
da imam dobre mogućnosti napredovanja
da mi radno mjesto bude blizu stana
da sa mnom rade prijatne kolege
da radim na visokoj poziciji
da radno vrijeme bude primjereno za porodicu
da radim samostalno i uz sopstvenu odgovornost
da mi radno mjesto bude sigurno
da postoji mogućnost skraćenog radnog vremena
da mogu da radim bez stresa
da postoje dodatna socijalna davanja za zaposlene

da mi posao predstavlja zadovoljstvo
da mogu da radim zanatske poslove
da radim u malom preduzeću
da radim u kancelariji za kompjuterom
129
Privremena odluka o zanimanjima

Unutar ćelija tablice potrebno je napisati privremenu odluku o dva zanimanja
za koja si trenutno najviše zainteresovan/zainteresovana. Nakon toga, procijeni
svoje osobine tako što ćeš ih vrednovati na skali od 1 do 4 gdje je:
• 4- potpuno zadovoljava
• 3- zadovoljava
• 2- donekle zadovoljava
• 1- nikako ne zadovoljava
Zanimanje 1:
Skala 1 2 3 4
Sposobnosti
Interesovanja
Informacije o zanimanju
Iskustva u realnim susretima
Moje ocjene
Konačno:
Zanimanje 2:
Skala 1 2 3 4
Sposobnosti
Interesovanja
Informacije o zanimanju
Iskustva u realnim susretima
Moje ocjene
Konačno:
130
Moji favoriti
Upiši dvije porodice zanimanja koje ti se najviše dopadaju u zvijezde!
Potraži ih u leksikonu zanimanja i iz tih porodica izaberi najmanje po 3
zanimanja koja ti se dopadaju i dopiši ih!
Moje “TOP 2“
Porodice zanimanja

Top1: Top2:

131
Rečenice- impulsi
SAM/SAMA SAM DONIO/DONIJELA ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
SHVATAM ZNAČAJ SAMOSTALNOG DONOŠENJA ODLUKE O

IZBORU ZANIMANJA/OBRAZOVANJA
INFORMISAO/LA SAM SE O POTREBNOM OBRAZOVANJU I

ZAHTJEVIMA ZA ŽELJENO ZANIMANJE
RASPITAO/LA SAM SE O IZGLEDIMA ZAPOŠLJAVANJA

NAKON ZAVRŠENE ŠKOLE
RASPITAO/LA SAM SE O MOGUĆNOSTIMA ZARADE NAKON

ZAVRŠETKA ŠKOLOVANJA ZA ŽELJENO ZANIMANJE
MOJI RODITELJI SE SLAŽU S MOJOM ODLUKOM
MOGU DA OBRAZLOŽIM SVOJU ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA
ZA OVU ŠKOLU/ZANIMANJE BIH SE ODLUČIO/LA BEZ OBZIRA

NA SVE POTEŠKOĆE
ODLUKU SAM LAKO DONIO/DONIJELA;

ODLUKA MI NIJE TEŠKO PALA
132
7.PRIJEDLOG GODIŠNJEG PLANA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE
Nastava profesionalne orijentacije se provodi prvenstveno kroz časove odjeljenjske
zajednice, sa mogućnostima dopune kroz vannastavnu aktivnost u 8.razredu,
odnosno završnom razredu osnovne škole. Realni susreti se realiziraju van
redovne nastave, a u okviru rada odjeljenjskog starješine.Koordinator je pedagog/
ica škole.
Sve teme se mogu implementirati kroz postojeća područja rada OZ, ne

povećavajući broj sati za PO, samo usmjeravajući sadržaje na područje PO( kroz
data područja: pedagoško-psihološko-saznajna komponenta, radne navike-odnos
prema radu, aktualna zbivanja)
Profesionalna orijentacija od 1-3.razreda se realizira kroz nastavni predmet Moja

okolina, u nastavnim jedinicama koje sadrže zanimanja ljudi( npr.Uposlenici
škole, Moja porodica, Život i rad ljudi u mjestu, Privreda u zavičaju, posjetama
raznim institicijama i sl.), a od 4- 6.razreda i u okviru rada odjeljenjske zajednice,
sa ciljem da upoznaju sebe i dobiju informacije o različitim zanimanjima.
7.1 Godišnji plan za VII razred/ VIII razred devetogodišnje škole
Oblast Tema Br.časova Cilj učenja
Učenici/ce će:
-znati prepoznati vlastite
To sam ja:
želje i sklonosti
Moje želje,
1 čas -znati povezati iste sa
interesovanja i
izborom
sklonosti
željenog obrazovanja/
struke
Učenici/ce će:
OBLAST UČENJA: -znati prepoznati vlastite
Samospoznaja sposobnosti i osobine
Moj uspjeh-moje
-moći kritički sagledati i
sposobnosti i lične 1 čas
povezati iste sa izborom
osobine
željenog obrazovanja/
struke
Učenici/ce će:
Procjenjujem sebe-
-moći kritički procijeniti
drugi me 2časa
sebe, uz sagledavanje kako
procjenjuju
ih drugi vide
Svega 4 časa
133
Učenici/ce će:
-znati moguće izvore,
Izvori informacija/
važnost i značaj ličnog
šta želim da znam
1 čas prikupljanja informacija
o školi/zanimanju i
-moći koristiti informacije u
kako saznati
svrhu sticanja dubljeg uvida
u izabrane škole/zanimanja
OBLAST UČENJA:
Informacije Oblasti Učenici/ce će:
o zanimanju/ rada,kvalifikacioni 1 čas -znati mogućnosti
školama okviri
Učenici/ce će:
-steći detaljnije uvide u
Obrazovni sistem: odabrane mogućnosti
Škole u mom gradu i 2 časa i zahtjeve školovanja i
profili zahtjeva zanimanja,kao i druge
relevantne informacije
Svega 4 časa
Učenici/ce će:
Slika/biografija -kroz biografije željenog
zanimanja 1 čas zanimanja/obrazovanja
steći cjelovitiju sliku o
željenom zanimanju/školi
Učenici/ce će:
OBLAST Put sposobnosti-
-moći kritički sagledati lične
UČENJA: Putevi poređenje ličnih
kompetencije sa zahtjevima
obrazovanja i sposobnosti 2 časa
škole/zanimanja
karijere sa zahtjevima
školovanja
Rad u vrijeme Učenici/ce će:
promjena-uticaj -spoznati promjenjivost
novih tehnologija na svijeta i tržišta rada i tu
1 čas
tržište rada spoznaju uvažiti kod izbora
školovanja
Svega 4 časa
134
Učenici/ce će:
-znati informacije o školama
za daljnje obrazovanje i iste
Susreti sa školama: 8 časova
OBLAST koristiti u donošenju odluke
UČENJA: Susreti
sa svijetom Učenici/ce će:
zanimanja/realni -znati svijet zanimanja
susreti Susreti sa i puta školovanja, kao
5 časova
ekspertima i informisati se o lično
odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja
Ukupno 13 časova
Argumenti ZA i Učenici/ce će:
PROTIV željenog 1 čas -znati kritički sagledati
zanimanja moguće izbore/ odluke
OBLAST UČENJA: Poređenje
Odluka o izboru sopstvenih Učenici/ce će:
zanimanja prednosti, -moći uporediti svoje
sposobnosti, 2 časa potencijale sa zahtjevima
školskog uspjeha sa željenog obrazovanja/
zahtjevima škola za zanimanja
željeno zanimanje
3 časa
Ukupno 15+13 č.
135
7.2 Godišnji plan za VIII razred/ IX razred devetogodišnje škole
Oblast Tema Br.časova Cilj učenja
To sam ja: moje prednosti, Učenici/ce će:

moja lična kompetencija, moći spoznati svoje lične
1 čas
moj profil ličnosti interese, sposobnosti i osibine
koje čine njihov lični profil.
Učenici/ce će:
Provjeravam svoj profil biti u stanju da saznanja o sebi
ličnosti vezano za moje stave u korelaciju sa ključnim
2 časa
OBLAST UČENJA: ključne kvalifikacije i kvalifikacijama za daljnje
Samospoznaja socijalne kompetencije školovanje.
Učenici/ce će:
moći svoje životne planove
Za 10-15 godina sebe kritički reflektovati i preispitati,
1 čas
vidim.... stavljajući ih u kontekst ličnog i
profesionalnog cilja.
Svega 4 časa
Učenici/ce će:
Analiza i selekcija
OBLAST UČENJA: moći informacije kritički
informativnog materijala u
Informacije selektirati i upotrijebiti u
odnosu na interesovanje za 2 časa
o zanimanju/ informisanoj odluci za izbor
željeno zanimanje
školama školovanja.
/školu
Učenici/ce će:
Novi zahtjevi u svijetu rada znati aktualizirati informacije i
1 čas
i uticaj na moju odluku staviti ih u kontekst lične odluke.
Svega 3 časa
Učenici/ce će:
Zahtjevi školovanja i
biti u stanju da urade refleksiju
struke u pogledu ključnih
na svoju odluku, uvažavajući
kvalifikacija i socijalnih 1 čas
informacije o sebi i željenoj
kompetencija i refleksija na
školi/zanimanju.
lični profil
Učenici/ce će:
OBLAST UČENJA:
Poređenje: Profil ličnosti – poredeći lični i profil škole/
Mogućnosti
profil zahtjeva zanimanja 2 časa zanimanja, imati realniju sliku o
školovanja i
donošenju odluke.
karijere
Učenici/ce će:
suočavanjem sa spolnim
Žene u struci,muškarci
stereotipima u oblasti rada,znati
u struci-prepoznavanje 1 čas
procijeniti posljedice u pogledu
stereotipnih uloga spolova
životnih odluka
Svega 4 časa
136
Praksa u školi-individualno/
grupno prisustvo u Učenici/ce će:
4časa
srednjoj školi prisustvom u školi steći realnija
znanja o željenom obrazovanju.
Učenici/ce će:
susretima sa institucijama
relevantnim za svijet rada i
izbor zanimanja steći realnija
OBLAST Susreti sa znanja,kao i dr.potrebne
institucijama(firme, Zavod 10 informacije o željenom
UČENJA: Susreti časova
sa svijetom za zapošljavanje, škole) obrazovanju/zanimanju.
zanimanja/realni
susreti
Učenici/ce će: moći informacije

o željenom zanimanju testirati
sagledavajući ih kroz
Susreti sa ekspertima 4 časa svijet zanimanja i puta
školovanja, kao i informisati
se o lično odabranim poljima
obrazovanja i zanimanja.
18
Svega časova
Učenici/ce će:
uz sagledavanje svojih
Moja odluka je ...
sposobnosti, afiniteta i
(analiza sopstvenih 1 čas
OBLAST dr.kompetencija, kao i datih
sposobnosti i afiniteta)
UČENJA:Odluka o informacija o školovanju, biti u
izboru zanimanja stanju da donesu odluku.
Učenici/ce će:
Refleksija odluke o
znati obrazložiti svoju odluku
daljnjem školovanju/izboru 2 časa
u kontekstu samoprocjene i
zanimanja
znanja o željenom obrazovanju.
Svega 3 časa
Ukupno 14+18 č.
137
Izvori:
Antons, K.: Praxis der Gruppendynamik. Übungen und Techniken, Göttingen 2000
ARED Unternehmens- und Regionalberatung (Hrsg.): CHOICE BO-Baukasten. Handbuch und
CD-Version für einen prozessorientierten Berufsorientierungsunterricht, 3. Aufl., Bruck a. d. Mur
2000
Badegruber, B.: Spiele zum Problemlöse, Wien 2002
BMBWK (Hrsg.).: Berufsorientierung. Wege zur Karriere, Wien 2006
Brenner, G., Brenner K.: Fundgrube. Methoden I. Für alle Fächer (Sekundarstufe I und II), 2. Aufl.,
Berlin 2005
Brüning, L.: Vortragen, Präsentieren, Referieren, Heidelberg 2006
Busshof , L.: Berufswahl – Theorien und ihre Bedeutung für die Praxis, Stuttgart/Berlin/Köln, 1989.
Ginzberg, E. et al.: Okkupational Jice, New York, 1951.
Daheim, H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Köln 1967
Ebner, H. et al.: Berufswahl, Mühlheim a.d.Ruhr 2005
Egloff, E.: Kooperationsmodell Berufswahlvorbereitung, Aargau 1998
Egloff, E.: Berufswahltagebuch, Aargau 2000
Egloff, E. et al. So geht`s weiter. Berufsorientierung mit Interessenkompass 7. Und 8. Schulstufe,
Aargau/Wien 2001
Härtel P., Kämmerer E.: Betriebspraktikum für Lehrer. Ansatzpunkte zur Berufsorientierung in
Kooperation von Schule und Wirtschaft, IBW-Schriftenreihe Nr. 92, Wien 1993
Härtel P., Kämmerer E.: Berufsüberleitung an Polytechnischen Schulen. Wege der Absolvent/innen
nach der PTS. Ergebnisse einer österreichweiten Erhebung zu Ende der Schuljahre 1997/1998,
1999/ 2000, 2001/ 2002, 2003/ 2004. 2005/ 2006, 2007/2008, hrsg. BM: UKK, Wien 1999, 2001,
2003, 2005, 2007, 2009.
Hergovich, D. et al.: Teamarbeit. Soziales Lernen in berufsbildenden Schulen und Institutionen,
Wien 2003
Holland, J.: The Self–directed-Search, Odessa (FL/USA) 1985
Hoppe, M.: Berufsorientierung, Weinheim 1980
Johnson, D. W. et al: Kooperatives Lernen – Kooperative Schule, Mühlheim a. d. Ruhr , 2005
Kämmerer, E.: Trends in der Berufsorientierung auf der Sekundarstufe I und im Polytechnischen
Lehrgang, In: IBW-Schriftenreihe Nr. 100, Wien 1995
Kämmerer, E.: What Works in Educational Guidance and Counselling (Austria report). In: OECD
– Ceri Study C3, Paris 1995.
Kämmerer, E.: BerufsfindungsBegleiter/in. Ein innovatives Projekt des „Career Coachings“ für
junge Menschen. In: CEDEFOP Agora X - Social and vocational guidance , Thessaloniki, 2000.
138
Kämmerer, E. et al.: Fünf Jahre Polytechnische Schule nach dem neuen Lehrplan. Analyse und
Bewertung, hrsg. BMBWK, Wien 2003
Kämmerer, E. et al..: Aktive Berufsorientierung in der Polytechnischen Schule, hrsg. BMBWK,
Wien 2006
Kämmerer , E. et al.: Lernen in Lerninseln. Aktives Lernen im Team, hrsg. BMBWK, Wien 2006
Klippert H.: Berufswahl-Unterricht. Handlungsorientierte Methoden und Arbeitshilfen für Lehrer
und Berufsberater, Weinheim/Basel 2001
Klippert, H.: Methodentraining. Übungsbausteine für den Unterricht, Weinheim/Basel 2009
Klippert , H.: Kommunikations-Training. Übungsbausteine für den Unterricht, Weinheim/Basel
2007
Klippert , H.: Teamentwicklung im Klassenraum. Übungsbausteine für den Unterricht, 7. Auflage,
, Weinheim/Basel 2005
Lange, E.: Berufswahl als Interaktionsprozess. In: Kölner Zeitschrift für Soziologie und
Sozialpsychologie, 3/1976
Lange E., Büschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen Gesellschaft, Frankfurt/M. 1975
Mattes , W.: Methoden für den Unterricht, Schöningh 2002
Müller, F.: Selbstständigkeit fördern und fordern, Weinheim/Basel 2004
Ries, H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft, Berlin/Stuttgart/Wien 1970.
Schedler K., Willenpart N.: Theorien der Berufswahlentscheidung, ÖIBW (Hrsg), Wien 1982.
Seifert K. H.: Die Bedeutung des Konzepts der Berufswahlreife für die Berufswahlvorbereitung,
Göttingen 1987.
Seifert, J.: Visualisieren, Präsentieren, Moderieren, Offenbach 2001
Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und Weiterbildung,
Köln 1987
Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis eines Aufgabenbereiches
der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;
Super, D.E.: A theory of vocational development. In: American Psychologist Nr. 8, 185-190., New
York 1953
Super, D.E.: The psychology of careers. An introduction to vocational development, New York 1957
Super, D.E.: Appraising Vocational fitness, New York 1962
Super, D.E.: A lifespan approach to career development. In: D. Brown & Brooks (Hrsg), Career
choice and development. Applying contemporary theories to practice (2. Auflage), 197- 261, San
Francisco 1990
Super, D.E.: Toward a comprehensive theory of career development. In D.H. Montross & C.J.
139

Priručnik Za Nastavnike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Priručnik Za Nastavnike

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Nastavnike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE

Dr. Erwin Kämmerer,

Viktorija Bešević-Ćomić, Federalni zavod za zapošljavanje

Koordinatori GTZ projekta:

3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA 24

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole 26

4. DRUGA I TREĆA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole 63

5. ČETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI 99

Proces organiziranja realnih susreta 100

6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116

RADIONICE za učenike VII razreda/VIII razreda devetogodišnje škole 118

7. Prijedlog godišnjeg plana profesionalne orijentacije 133

Priručnik za nastavnike osnovnih škola i omladinske lidere za oblast profesionalne

Pomoć u organizaciji i implementaciji projekta pružili su Prosvjetno-pedagoški zavod

Želimo Vam ugodan rad,

Gustav Rajer (Gustav Reier)

2.2 O pojmu „orijentacija“

Ovdje ćemo odustati od detaljnog izlaganja različitih aspekata teorija o odluci o

Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni

Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik

1. Odluku o određenom školovanju donosi porodica koja na nju i utiče.

Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se

- izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,

Pošto je profesionalna orijentacija dalekosežan sistem, koji obuhvata mnoge

(1) proces učenja,

(2) proces klasifikacije u dinamičkom smislu okrenut ka budućnosti i

(3) kompetencija odlučivanja.

Austrijski 13-godišnjaci i 14-godišnjaci od 1998/1999. godine u svim školama, u

Osnov našeg sveobuhvatnog, dosljedno izgrađenog koncepta orijentacije i

2.4.1 Didaktička implementacija petofaznog postupka

Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje,

Puko kognitivno bavljenje sopstvenom ličnošću i informacijama nije dovoljno.

Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu ličnog

2.5 Ciljevi učenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja

 da otkriju, istraže i preispitaju sopstvene želje, interesovanja i sklonosti;

Profesionalna orijentacija pruža i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i

2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije

Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odlučivanja o budućoj karijeri, kroz proces

Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suočava sa

Drugi i treći modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno

Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene

Četvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na različite

• razgovarati sa ekspertima o željenom zanimanju, te na taj način saznati

U organizaciji realnih susreta, učestvuju učenici, profesori i pedagozi, koordinatori

Peti modul: Odluka o izboru školovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka

Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je

Metoda: način na koji se radionica može realizirati.

Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji

Trajanje: određeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoće li 17

Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomoć kojih se radionica

2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa

 Mind Map (mapa uma)

 Cedulja sa ključnim riječima (tehnika dvije kolone)

Kolona sa ključnim rečima (vidi gore)

 Prezentacija pomoću simbola

 Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima)

2.9 Rad sa roditeljima