Nakladnik:

MKVZ

Urednik:
Tomislav Lozić

Autori i sastavljači:
Ivančica Blažević, Ana Petrov, Nenad Petrović,
dr. (Ayu) Tomislav Petrušić, Ana Marija
Milaković, Mladen Mamić, Tomislav Lozić,
Davor Miklaužić, Govinda Madhava, Blažena
Šćavina, Katarina Lozić, Helena Horvat

Ilustracije:
Ines Smiljanić

Obrada teksta i design:

Art Design Goloka

Lektorica:
Ana Petrov

Suradnici:
Udruga ''Pokret mladih'', Udruga timskih igara
''Lotos'', Ayurvedski Centar ''Somalata''

2
 SADRŽAJ

Uvod
5
Kolo mudrosti
7
Kuhajmo s ljubavlju
32
Priče za djecu i odrasle
63
Naše zdravlje – naša sreća
81
Pogovor
105

3
4
 Uvod
… i tako je ova knjiga napokon sretno stigla i u
Vaše ruke! Možda se niste niti nadali da ćete ju
držati u svojim rukama, u svom domu, no ona
je ipak nekako pronašla svoj put. No, kako je
ona nastala, sigurno se pitate?

Nakon svog dugog putovanja brod zvan

''nesebičnost'' se zaustavio na obali dalekog
mora i iskrcao znatiželjne avanturiste koji su
na pustom otoku odlučili izgraditi svoj mali,
veliki svijet. Pod vodstvom kapetana zvanog
''ljubav'' bili su zaneseni idejom o životu bez
problema. Vjetar zvan ''moral'' puhao im je u
leđa olakšavajući sve njihove pokrete i vodeći
ih prema željenom cilju. Kad su došli do njega
poželjeli su njegove užitke nesebično podijeliti
sa Vama. Eto, tako je nastala knjiga koju
držite u ruci! Zanimljivo, zar ne?

No, sada još ostaje još jedno pitanje koje Vam

možda nije jasno! Zbog čega je ova knjiga stigla
baš u Vaše ruke?

Vratimo se ponovo u prošlost. Jeste li ikada u

djetinjstvu, ili to možda činite i sada, sanjali ili
u stvarnosti razmišljali o svijetu koji je
savršen? Jeste li maštali o svom princu na

5
bijelom konju koji dolazi po Vas ili da ste Vi
sami bili taj princ? Jeste li se voljeli ''ušuškati''
u svoju mekanu posteljinu i razmišljati o
svijetu gdje nema problema, boli, smrti ni bilo
čega negativnog. Ako je odgovor da, a ja se
nadam da jest, onda je to dovoljan razlog da
čitate ove riječi koje su tu samo da Vas
podsjete na Vaše duboko sakrivene želje.

''Eto, sada smo se malo bolje upoznali'',

poručuje Vam knjiga koju držite u ruci.
''Nekako smo bliskiji, zar ne? Kao da se već
dugo poznajemo, ali smo bili odvojeni jedno od
drugog. No, sada je vrijeme da se nastavimo
družiti, dragi čitaoče, jer vrijeme je kratko, a
toliko lijepih stvari nas čeka u životu.''

Najljepše želje Vašeg srca zovu Vas da im se

pridružite u igri u kojoj nema gubitnika i gdje
su svi na kraju pobjednici; zovu Vas da se u
ljubavnoj bajci života okupate na jezeru
mudrosti i u njegovim najdubljim predjelima
upoznate dobru vilu koja će Vam podariti
recept za dug i sretan život.
Nadam se da ćete znatiželjno uživati u toj igri
bez granica, a nadam se da ćete uživati i u
knjizi koju smo Vam pripremili.

Sa najljepšim željama,
Vaš urednik

6
Kolo mudrosti

Sastavio: T. Lozić
7
 Ljubav

Kad ljubav hoće govoriti, razum mora šutjeti.

Na silu se ne može voljeti.

Ti možda jesi samo jedna od osoba na ovome

svijetu, ali za nekoga si ti taj svijet.

Postoje dva suprotstavljena načina kako

čovjek može voljeti: nesebično i sebično. Samo
prvi način služi samoodržanju, dok je drugi
samouništavajuć.

Nije dovoljno ljubav posaditi, treba je i

zalijevati.

Krhka je ta ljubav koja se od prvog udarca

lomi.

Ljubav je igra za dvoje u kojoj oboje mogu

pobijediti.

Plašljiva ljubav nije ljubav.

Čovjek prima onakvu ljubav kakvu daje.

8
 Dužnost bez ljubavi stvara ljutnju.

Ljubav daje samo netko tko ima dovoljno

ljubavi i svijetla u svojoj duši, jer samo ljubav
uvijek rađa novu ili veću ljubav.

Ljubav je nalik zaraznim bolestima: što ih se

više bojimo, više smo im izloženi.

Samo u prozračnoj atmosferi savršene

iskrenosti postoji potpuna i trajna sreća
ljubavi.

U ljubavi nema prava i nagodbi. Ima samo

ljubavi.

Ljubav je sposobnost jednog čovjeka da daje

ne osvrćući se koliko dobiva nazad.

Nitko se tako budalasto ne ponaša u ljubavi

kao mudar čovjek.

Ljubav je proljetni cvijet koji sve ispunjava

mirisom nade pa čak i ruševine koje obraste.

Zvuk poljupca nije tako jak kao zvuk topa, ali

njegova jeka puno duže traje.
9
Očito je jako teško kad čovjek voli nekoga tko
ga više ne voli, ali je neusporedivo teže kad vas
voli netko koga vi više ne volite.

Ljubav ne gleda očima već dušom, zato je i

krilati Amor na slikama slijep.

Ljubav nije rezultat seksualnog zadovoljenja,

već je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi.

Kada pripadam tebi, pripadam konačno i

samom sebi.

Gdje se ljubav useli, tu se pamet iseli.

Ljubav je pobjeda snova nad stvarnošću.

Postoji samo jedan put u raj na zemlji -

nazivamo ga ljubav.

Straha u ljubavi nema. Savršena ljubav izgoni

strah; jer strah je muka, i tko se boji ne živi
savršenu ljubav.

Najgori zatvor je zatvoreno srce.

Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima.

10
 Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je
ljubav prolazna.

Ljubav koja se održava poklonima vječno je

gladna.

Ljubav je kada i sam pogled na voljenu osobu

izmami osmjeh.

Kada se iskreno voli, ni razdvojenost, ni

vrijeme ne mogu ništa.

Ljubav je najbolji učitelj.

Ljubav je staklo koje se lomi ako ga čovjek

primi suviše nesigurno ili suviše čvrsto.

Tko je savršen u ljubavi, savršen je u

duhovnom životu.

Ne napredujemo duhovno s mnogo

razmišljanja, nego s mnogo ljubavi.

Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu

dva su krila istih vrata koja se otvaraju i
zatvaraju samo zajedno.

11
 U času smrti polagat ćemo ispit o Ljubavi.
Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k
Ljubavi.

Najveće blaženstvo koje je ikada postojalo na

svijetu postiže se ljubavlju.

Svetost ne znači puno znati ili puno

razmatrati; velika tajna svetosti znači puno
ljubiti.

Ono što želiš zadržati za sebe već si izgubio.

Ono što daruješ zauvijek će biti tvoje.

U rječniku ljubavi riječ "nemoguće" ne postoji.

Svaki je čovjek svijet za sebe i samo je jedan

most kojim se u nj može kročiti - ljubav.

Prema Bogu ne idemo hodajući, nego ljubeći.

Ljubiti znači radovati se sreći drugoga.

12
 Sreća

Čudno je kako nam je malo potrebno da

budemo sretni i još je čudnije kako često nam
baš to malo nedostaje!

Prijatelje stvara sreća, a nesreća provjerava.

Kad kuješ svoju sreću ne udaraj bližnje po

prstima.

I sreća se umori kad nekoga dugo nosi na

leđima.

Ima ljudi koji se više raduju tuđoj nesreći nego

svojoj sreći.

Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.

Ako tvoja sreća zavisi od postupaka drugih

osoba, onda zaista ne možeš biti sretna osoba.

Drži sreću kao pticu: što nježnije i lakše! Bude

li se osjećala slobodnom, ostat će ti rado u
ruci.

13
 Prava je tajna sreće u tome da mnogo
zahtijevamo od sebe, a malo od drugih.

U ovom varljivom svijetu nepotrebno je

uzimati srcu sve nesreće koje nam se dogode.

Najsretniji je čovjek koji je učinio sretnima

najviše drugih ljudi.

Sreća potječe od duhovnog, a ne materijalnog

bogatstva.

Sreća kuca na vrata pravednih.

Sreća je uvijek popratna pojava.

Sretnom čovjeku nitko ništa ne može.

Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta.

Sreća u ovome životu ovisi manje o tome što

vam se događa, a više o načinu na koji to
prihvaćate.

Živjeti za druge nije samo zakon dužnosti već i

zakon sreće.

14
 Život

Gospodari se rađaju među robovima.

Ima istina u koje nije dobro vjerovati.

Kad nas Bog hoće kazniti, usliša naše molitve.

Najviše zakona ima u pokvarenoj državi.

Iako ljudski život predstavlja neprocjenjivu

vrijednost, mi uvijek postupamo kao da je
nešto drugo vrednije od njega.

Život je kao gruda snijega: što je jače stišćeš,

to će se prije rastopiti.

Ne gledajte na dijete kao da je neki dragulj,

već se trudite da ono to postane.

Ni u što se tako čvrsto ne vjeruje kao u ono

što se najmanje zna.

Brak iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne

mogu računati jedno na drugo.

15
 Običan život je jači od mudrih knjiga.

Originalan pisac nije onaj koji nikoga ne

oponaša nego onaj koga nitko ne može
oponašati.

Čitava tajna da produžujemo život sastoji se u

tome da ga ne skraćujemo.

Dvostruko je zadovoljstvo prevariti varalicu.

I nula iza broja dobiva vrijednost.

I vrag može citirati Sveto pismo za svoje

potrebe.

Kad ima volje, ima i načina.

Lud je samo onaj čija se ludost ne poklapa sa

ludošću većine.

Nije sramota pasti, sramota je ne dići se.

Rođenje nije početak, smrt nije kraj!

Samo istinito je lijepo.

16
 Nemoj se toliko boriti, najljepše stvari se
dogode kad ih najmanje očekuješ!

Nitko nije tako gluh kao onaj koji neće čuti.

Pokoravamo se zakonima da bi bili slobodni.

Prava pravda je savjest.

Samo jednostavne stvari nikad ne razočaraju.

Samo onaj 'ko ne zazire od malog, ima pravo

na veće.

Život je poput bombonijere, nikada ne znaš na

što ćeš naići kad ju otvoriš.

Ako nemaš brod, plivaj. Ako ne znaš plivati,

izgradi brod.

Oči govore rječitije od usana.

Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će

se sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu
dosta njegove muke.

17
Život je PRILIKA - iskusi je. Život je LJEPOTA -
divi joj se. Život je SAN - učini ga stvarnim.
Život je IZAZOV - suoči se s njim. Život je
ZADATAK - izvršavaj ga. Život je IGRA - igraj
se. Život je DRAGOCJEN - njeguj ga. Život
je BOGATSTVO - čuvaj ga. Život je LJUBAV -
uživaj je. Život je TAJNA - pronikni je. Život je
OBEĆANJE - ispuni ga. Život je TRAGEDIJA -
uhvati se s njom u koštac. Život je AVANTURA
- usudi se. Život je SREĆA - zasluži je. Život je
ŽIVOT - brani ga.

Prijatelja možeš jedino imati ako si ti prijatelj.

Suština spoznavanja nije u tome gubimo li

igru, već kako gubimo, što s time spoznajemo,
čemu nas je poraz naučio, i kako nas to
mijenja. Gubiti na određeni način znači -
dobivati.

Temeljni zakon života je radost. Misli na

uspjeh i bit ćeš uspješan. Misli na sreću i bit
ćeš sretan. Misli na zdravlje i bit ćeš zdrav.

Tvoj život je produkt tvojih misli. Misli imaju

snagu ostvarivanja.

18
 Demokracija je kada mnoštvo nesposobnih
izabere nekolicinu korumpiranih.

Demokracija je proces koji nam garantira da

se nama neće vladati bolje nego što to
zaslužujemo.

Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um je

vjerni sluga. Mi smo stvorili društvo koje cijeni
sluge, a zaboravlja darove.

Ne vjerujem u Boga. Znam da Bog postoji.

Uvijek je najtamnije pred svitanje.

Vjerojatno najteža lekcija za naučiti je ne biti

vezan za rezultate svojih djelovanja.

Nema potrebe za hramovima i kompliciranim

filozofijama. Naš vlastiti mozak i srce je naš
hram; moja filozofija je ljubaznost.

Dječji život je poput komada papira na koji

svatko ostavlja bilješku.

Život je samo most. Ne gradi kuću na mostu.

19
 Žalostan je čovjek u kojem nije ostalo ništa
dječje.

Svaki i najdulji put počinje prvim korakom!

Ljudi putuju pa se dive visovima planina,

divovskim valovima mora, dugim tokovima
rijeka, širokom prostranstvu oceana, i
kružnom gibanju zvijezda; a pored sebe prolaze
i ne čude se ničem.

Ako su žalost i radost, ljubav i mržnja koji se

javljaju u svakom svjesnom biću djelo božje,
onda i sam Bog mora osjećati žalost i radost,
ljubav i mržnju; a ako on to sve osjeća, kako bi
onda mogao biti savršen? Ako je Bog stvoritelj
svega i ako se sva bića moraju tiho podčiniti
njegovoj moći, što onda vrijedi živjeti život
vrline? Jer zlo i dobro djelo bilo bi tada
jednako, naime sva bi djela poticala od Boga i
sva bila ista kao i njihov stvaralac.

Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono

je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; i
iskustvo - ono je najneugodnije.

U srcu same poteškoće počiva mogućnost.

20
 Ljudi

Kad imaš sve, ne vidiš ništa; progledaš tek kad

nemaš ništa.

Najviše se vole ljudi koji imaju iste vrline,

najviše se mrze oni koji imaju iste mane.

Prekomjeran ponos oznaka je sitne duše.

Rana koja se krije, sporo i teško zacjeljuje.

Riječ "sutra" je izmišljena za djecu i za

neodlučne ljude.

Samo je jedan kutak svemira kojeg sigurno

možete popraviti, a to ste vi sami.

Samo siromašni misle više na novac nego

bogati.

Čovjek koji ne mijenja svoje stavove nije

ljudsko biće nego - spomenik.

Blago onome tko je u mladosti bio mlad.

21
 Čovjek ima samo ono što daje.

Glupan koji je postao svjestan da je glupan

nije više glupan.

Kad postane životinja, čovjek je gori od

životinje.

Kad svi misle isto, znači da nitko ne misli

dovoljno.

Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe.

Najveći čovjek uvijek ostaje dijete.

Ne sudi - da ti ne sude!

Neka osmijeh bude vaš kišobran.

Nekima se može pomoći samo tako da im se

ne pomaže.

Nije li čudno što se ljudi tako rado bore za

svoju vjeru, a tako nerado žive po njenim
zakonima?

22
Nitko se ne diže tako visoko kao onaj koji zna
kuda ide.

Nisu vremena ta koja su loša, nego je čovjek.

Osveta je uvijek uživanje sitne i slabe duše.

Postati čovjek je ljepše nego postati kralj.

Pahuljice su nježne i krhke, ali pogledajte što

mogu kad su povezane!

Sloboda za kojom tragamo je sloboda da

koristimo naš vlastiti um i tijelo, da živimo svoj
vlastiti život, umjesto život koji pripada
sustavu uvjerenja.

Budite promjena koju želite!

Čovjek ispravno vidi srcem; ono što je bitno,

oku je nevidljivo.

Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći

izvanredno zabavlja svojim mislima.

23
Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo
u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema
onome što dolazi poslije.

Kad je ljudima dosadno, dosadno im je

ponajprije stoga što su dosadni sebi samima.

Prije nego se počnete braniti, dobro poslušajte

o čemu je riječ.

Ako se svaki dan iznova rađaš, nikad nećeš

ostarjeti.

Najbolji ljudi nose svoje zlato ne u džepu, nego

u srcima.

Druži se sa onim koji će te boljim činiti.

Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima

pohvale i podnosi uvrede.

Vrijeme je skupocjeno. Ne čekaj prikladnije

vrijeme, jer nisi siguran da ćeš ga imati.

Jedini način da biste u nečemu u životu uživali

je da to najprije zaslužite.

24
 Nikada, nikada, nikada, nikada ne odustaj!

Griješiti je ljudski, opraštati božanski.

Čovjek koji može pobijediti druge - jak je.

Čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je.

I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide

još uvijek brže od onog koji luta bez cilja.

Kad vladaš svojim umom vladaš i svojim

svijetom.

Čovjek se boji onoga što ne razumije.

Lijepe misli izgrađuju lijepu dušu.

Osmijeh donosi osmijeh.

Sve i svi oko tebe tvoji su učitelji.

Nitko ne zna što sve može dok ne pokuša.

Nikoga još nikada nisu slavili zbog nečega što

je dobio. Slava je bila nagrada za ono što je
dao.

25
 Ako si se uputio prema cilju i putem počeo
zastajkivati da kamenom gađaš svakog psa koji
laje na tebe, nikada nećeš stići na cilj.

Ne vjeruj zato što je to mudrac rekao.

Ne vjeruj zato što je to uobičajeno mišljenje.
Ne vjeruj zato što je to zapisano.
Ne vjeruj zato što je to prorečeno.
Ne vjeruj zato što netko drugi to vjeruje.
Ali vjeruj sam onom što si sam prosudio da je
istina.

Za mudru osobu cijeli je svijet učitelj, a za

budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja.

Pesimist vidi teškoću u svakoj prilici. Optimist

vidi priliku u svakoj poteškoći.

S gubitkom ovisnosti ne postoji strah od

gubitka.

U svakom su čovjeku tri osobe: ono što misli

da je; ono što drugi misle da je; i ono što zaista
je.

Razmišljanje da trebaš odmor čini te

nemirnim. Razmišljanje da moraš naporno

26
 raditi čini te umornim. Razmišljanje da si
naporno radio donosi samosažaljenje.

Grubost je pokušaj slabića da bude jak.

Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio

mijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga
mijenjam sebe.

Tko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se ono

čini.

Tajna nezadovoljstva je u dosadi. Imate

vremena razmišljati o tome jeste li sretni ili
niste. Lijek je da se bavite nečime.

Budi iskren prema sebi kako ne bi bio lažan

prema drugima.

Zadovoljstvo nije samo u završetku aktivnosti,

već i u činjenju.

27
 Smiješna mudrost

Meni nije potreban prijatelj koji se u svemu

slaže i na sve kima glavom, jer to isto moja
sjena može uraditi još mnogo bolje.

Lijepa će te izdati, ružna ti se neće sviđati,

bogata će tobom vladati, a siromašna će te
upropastiti. Ti izaberi koju ćeš najlakše
podnijeti!

Medicina je toliko napredovala da praktično

više ni jedan čovjek nije zdrav.

Muškarac je najslabiji kad mu lijepa žena

šapuće da je snažan.

Nesretan čovjek i kad padne na perje, razbije

glavu.

Novac kad odlazi ima stotinu nogu, a kad

dolazi samo dvije.

Novac je kao žena: da bi ga sačuvao, trebaš se

baviti njime, inače će usrećiti drugoga.

28
Od svih muzičkih instrumenata najveći utjecaj
na povijest kulture imala je zviždaljka.

Osobina je genija da opskrbljuje glupane

mislima za dvadesetak godina kasnije.

Čitajući nadgrobne spomenike shvaćamo da

treba umrijeti ako želimo da se o nama dobro
govori.

Doktori se neprekidno trude da nam sačuvaju

zdravlje, a kuhari da ga upropaste. Ovi drugi
kao da su vještiji u svom poslu.

Samo glupi i mrtvi nikad ne mijenjaju svoje

mišljenje.

Čovjek se probija dok je mlad. Kasnije pazi da

se mladi ne probijaju.

Čovjek se rađa bez zuba, kose i iluzije; tako

isto i umire.

Duhovitost je drskost koja je stekla

obrazovanje.

Bolje je biti dobro obješen nego loše oženjen.

29
I zaista, takva je priroda najvećih egoista da su
kadri da zapale, ako treba, i tuđu kuću da bi
sebi ispekli roštilj.

Idealna ljepota za žapca je - žaba.

Nikad ne prisluškuj tuđe razgovore, jer nećeš

čuti ništa lijepo o sebi!

Može li se itko sjetiti kad to vremena nisu bila

teška i kad novaca nije bilo malo?

Najsigurniji je način kako ćete pogoditi žensko

srce da gađate klečeći.

Odmah se vraćam. Godot.

Ne vrijeđaj krokodila dok nisi prešao rijeku.

Od stranog jezika uvijek se prvo nauče psovke.

Čuvaj me, Bože, prijatelja jer neprijatelja se

čuvam sam.

Teško je vjerovati da netko govori istinu kad

znate da biste vi na njegovom mjestu lagali.

30
Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok si
trijezan.

Adam, prvi čovjek, izgubio je sve zbog jabuke.

Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je

stakleno.

Aleksandar Veliki i njegov mazgar postali su

poslije smrti jednaki.

Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo se

mrzili, ali nedovoljno da bismo voljeli jedan
drugoga.

Kad čovjek sjedi jedan sat sa lijepom

djevojkom, to vam se čini kao jedna minuta.
Ali neka sjedi jednu minutu na vrućoj peći - to
je duže od jednog sata. To je relativnost.

Ništa na ovom svijetu nije stalno osim

nestalnosti.

Dom je zatvor za djevojku, a radionica za ženu.

I loš učenik danas zna istine za koje je

Arhimed žrtvovao svoj život.
31
Kuhajmo s ljubavlju

Napisali i priredili:
I. Blažević, K. Lozić
A. Petrov, B. Šćavina, H. Horvat

32
 Ponešto o kuhanju

Kad ste bili mali, vjerojatno ste, kao i ja,

uživali pored svoje majke u kuhinji
isprobavajući ukusne kreme koje su se nakon
toga našle u Vašem omiljenom kolaču koji ste
onda sa još većim užitkom ''papali''. Još onda
ste sami sebi rekli: ''Kad odrastem, stalno ću
peći ovako fine kolače!'' I, eto, to doba je stiglo,
na Vama je red da svojoj djeci pružite fine
kreme na žlici i još finije kolače koji nastaju u
Vašoj ''maloj kućnoj tvornici čarolija i užitka''.
Jer, hrana i jest užitak. No, treba i znati u njoj
uživati, rekli bi mudri ljudi, zar ne? Da bi
užitak bio potpun uvijek koristite zdravu
hranu za pripravljanje Vaših dnevnih obroka,
koja uključuje povrće, voće, žitarice,
mahunarke i mliječne proizvode. Pripazite da
ona bude svježa i što prirodnija. Spremajte
obroke sa što manje soli, šećera i masnoća.
No, ono što je najvažnije, pripremajte hranu
svojim najmilijima sa što više pažnje i ljubavi
jer su oni najukusniji začini u kuhinji.
Razmišljajte o lijepim i pozitivnim stvarima za
vrijeme kuhanja i Vaši će ukućani uvijek biti
zadovoljni. I ne samo to! I Vi ćete postati
sretniji!
Stoga, kuhajmo s ljubavlju! Sretno!
Vaš urednik

33
Začinska Gdje se
biljka koristi?
Kao čaj za djecu i općenito protiv
Anis kašlja (skuhan u vodi ili mlijeku),
kompoti, pekmez od jabuka, juhe...

Najbolje se slaže sa svježim sirom,

Bosiljak mozzarelom i rajčicom; u pizzi; u
mediteranskoj kuhinji; u hladnim
salatama; svjež ili sušen.
Odličan začin za kolače, pekmez od
Cimet jabuka, kompote, rižu i zobene
pahuljice na mlijeku.
U meksičkoj i indijskoj kuhinji, u
Chilli varivu, paštetama i jelima od graha.

U marinadama za soju i seitan, u

Češnjak različitim popečcima, sa kuhanim
povrćem, u pikantnim sirnim
namazima i umacima.
Koristi se umjesto chillija jer je dosta
Đumbir ljut, a ne šteti probavi; u juhama,
jelima od povrća i nekim kolačima.
Glavni sastojak senfa; za pikantna
Gorušica jela u senfu; u različitim
marinadama.
Najbolje se slaže sa krumpirom,
Kim kiselim kupusom, ciklom i svježim
sirom.
Klinčić U kolačima i kompotima.

34
 Utjecaj na Posebna svojstva/
probavu savjeti za dijetu
Olakšava probavu teško Povećava izlučivanje žuči
probavljive hrane, i prikladan je za dijetu
sprečava nadimanje i jetrenih, srčanih i
vjetrove u crijevima. žučnih bolesnika.
Pospješuje probavu Preporuča se za
masti i potiče apetit. bubrežne, šećerne i
srčane bolesnike.

Pospješuje probavu Preporučuje se kod

masti. dijabetesa.

Potiče apetit i U manjim količinama je

prokrvljenost probavnih prepor. za bolesnike sa
organa. smetnjama u krvotoku.
U izvjesnoj mjeri potiče Ima antibiotska svojstva
probavu. i prikladan je za sve
dijete.

Pospješuje probavu i Dobro ga je koristiti u

potiče apetit. toplim napitcima
tijekom zime.
Djeluje kao blago Pospješuje izlučivanje
sredstvo za čišćenje sline.
crijeva.
Olakšava probavu i Najbolje sredstvo protiv
sprečava nadimanje. nadimanja i vjetrova u
crijevima.
Potiče cjelokupnu Dobar antiseptik za
probavu. usta.

35
Začinska Gdje se
biljka koristi?
U različitim salatama, npr. od
Komorač krastavaca, zelene salate i kiselog
kupusa; u juhama i jelima od povrća.
Kopar U jelima od krumpira i salatama od
krastavaca.
Lovor Sa kiselim kupusom, u juhama i
jelima sa rajčicom.
U osvježavajućim napitcima, npr.
Metvica limunadi; u nekim slatkišima; u
ljetnim salatama.
Papar U jelima od soje, paštetama i varivu.

Paprika U juhi varivu, gulašu, paprikašu,

pašteti, jelima od krumpira.
U juhi, varivu, jelima s krumpirom,
Peršin rajčicom; u različitim popečcima od
soje, povrća i žitarica.
U različitim popečcima od soje i
Piment povrća, različitim namazima i
paštetama; u pikantnim čajnim
kolačićima.
U marinadi za soju i seitan, za pečeni
Ružmarin krumpir i različite popečke.

Gotovo u svim slatkim jelima (kolači,

Vanilija kompoti, sladoled, voćne salate,
pudinzi, razni napitci…).

36
 Utjecaj na
probavu
Olakšava probavu teško
probavljive hrane,
sprečava nadimanje.
Blago potiče rad jetre i
žučnog mjehura.
Blago potiče apetit.
Potiče apetit.
Potiče izmjenu tvari u
organizmu.
Utječe na prokrvljenost
svih probavnih organa.
Blago potiče izlučivanje
probavnih sokova.
Pospješuje izlučivanje
probavnih sokova.
Potiče apetit i
nadomješta kuhinjsku
sol.
Nema utjecaja na
probavu.
Izvor podataka iz tablice: M. Pahlow, Velika knjiga
ljekovitog bilja, Cankarijeva založba, Ljubljana, 1989.
37
Posebna svojstva/
savjeti za dijetu
Čaj pomaže protiv
grčeva kod male djece, a
uz to je i slatkog okusa.
Preporučljiv je za sve
vrste dijetne prehrane.
Prikladan je za sve vrste
dijete.
Potiče rad bubrega;
može se upotrebljavati u
svim dijetama.
Preporučljiv je za jetrene
i žučne bolesnike.
Pospješuje stvaranje i
izlučivanje sline.
Potiče krvotok i
dopušten je u svim
dijetama.
U manjim količinama je
dopušten u svim
dijetama.
Posebno prikladan za
šećerne i srčane
bolesnike.
Prirodni afrodizijak pa
zato vaniliju zovu i
''začin ljubavi''.
 Slana jela

Gulaš sa slanutkom

500g krumpira, narezanog na kockice

5 žlica maslinovog ulja
2 žlice nasjeckanog poriluka
2 nasjeckana režnja češnjaka
3 paprike, narezane na kockice
narezani list peršina
500g grubo narezanih rajčica sa sokom
625g kuhanog slanutka
100g dimljenog seitana, narezanog na sitne
kockice
začini: jedna vrhom puna žličica mljevene
slatke paprike, sol, papar

Zagrijte ulje u loncu sa porilukom, paprikom,

češnjakom i krumpirima. Kuhajte na srednjem
plamenu, poklopljeno, uz povremeno miješanje
i minimalno dodavanje vode desetak minuta.
Dodajte zatim mljevenu slatku papriku,
rajčicu, slanutak, dimljeni seitan i toliko vode
da nivo tekućine u loncu bude jednak nivou
krutih sastojaka. Dodajte sol i papar po
ukusu. Poklopite i kuhajte dok krumpiri posve
ne omekšaju, oko 30 minuta. Na kraju dodajte
peršin.

38
 Zapečena tjestenina s tikvicama

300g širokih rezanaca

3 tikvice
2 paprike
2dl kiselog vrhnja
ulje
začini: vlasac, curry, sol, papar

Rezance skuhajte i dobro ocijedite. Papriku

izrežite na komadiće i prepržite na ulju pa joj
dodajte tikvice izrezane na kolute i sve zajedno
pržite oko 5 minuta. Zatim dodajte začine
nakon čega sve sastojke pomiješajte zajedno i
zalijte vrhnjem. Istresite u tepsiju i pecite oko
25 minuta.

Pohani medaljoni od krumpira i sojinih

ljuskica

100g sojinih ljuskica

3 srednja krumpira
100g graška
krušne mrvice i brašno (po želji i potrebi)
začini: vlasac, curry, sol, papar
39
 Oprani krumpir skuhajte u ljusci, ogulite i
izgnječite. Ljuskice prokuhajte u vodi i dobro
ocijedite. Grašak također skuhajte i izgnječite.
Pomiješajte sve sastojke i oblikujte
medaljone veličine po želji. Napravite smjesu
od brašna i vode (kao za palačinke, ali bez
šećera). U tu smjesu umočite medaljone, a
potom ih uvaljajte u krušne mrvice.
Ispecite medaljone i stavite ih na salvetu da se
ocijede. Za prilog predlažemo kuhanu rižu sa
umakom od rajčice.

Pečena punjena paprika

4 veće paprike
1 veći patlidžan
1 rajčica
50g sojinih ljuskica
50g tvrdog sira
ulje
začini: malo asafetide ili češnjaka,
vlasac, curry, peršin, sol, papar

40
 Ogulite patlidžan i narežite ga na kockice,
posolite i ostavite 20 minuta da se odgorči, a
zatim ga operite i ocijedite. Sve povrće izrežite
na sitno, dodajte začine i pirjajte oko 10
minuta na ulju. Kad se pirjano povrće malo
ohladi, naribajte sir u nj. Napunite paprike i
pecite ih na malo ulja polijevajući ih pritom
vodom.
Za prilog predlažemo pire krumpir ili rižu.

Složenac od povrća

4 veća krumpira
2 mrkve
2 tikvice
2 paprike
4 rajčice
1 patlidžan
ulje
začini: peršin, curry, vlasac, sol, papar

U lonac prvo stavite ulje. Kad se ulje malo

zagrije, dodajte mrkvu izrezanu na kolute,
zatim dva krumpira izrezana na isti način,
zatim kolute tikvica i papriku,

41
pa dvije rajčice i odgorčeni i na kocke izrezan
patlidžan. Zatim ostali krumpir, peršin i na
kraju ostale dvije rajčice. Posolite i dodajte
začine.
Stavite toliko vode da je bude malo iznad
smjese. Kuhajte na laganoj vatri oko 45
minuta. Ne miješajte, samo povremeno
protresite lonac.

Juha za mršavljenje i čišćenje tijela od

toksina

1 l vode
1 glavica crvenog luka
1 paprika
1 mrkva
1/2 malog celera
1 veća rajčica
1/2 male glavice svježeg kupusa
peršin
začini: papar, sol

Povrće izrežite na kockice i ubacite u kipuću

vodu te posolite i popaprite. Kuhajte dok
povrće ne omekša.

42
 Jedite juhu više puta na dan. Uz nju se može
jesti sve ostalo lisnato povrće, sirovo i kuhano.
Povrću se mogu dodati žitarice po želji. Može se
jesti i sve voće osim banana. Alkohol, kava,
cigareti i zaslađeni sokovi ne smiju se
konzumirati jer u tom slučaju juha neće dati
rezultata.

Savjet: Krećite se što više.

Kroketi od riže

250g riže
brašno i krušne mrvice (po želji i potrebi)
začini: vlasac, curry, sol, papar

Rižu skuhajte pa je istresite na brašnom

posipanu podlogu da se ohladi. Dodajte začine
i oblikujte krokete.
Pomiješajte brašno s vodom (kao za palačinke,
ali bez šećera) i posolite. Krokete umočite
najprije u tu smjesu, a potom u krušne mrvice.
Pecite do zlatnožute boje.
Za prilog predlažemo kuhano ili pečeno povrće.

43
 Mitrina bomba

100g skuhanog slanutka

100g skuhanog graha
100g skuhanog ječma
100g skuhane smeđe leće
2 mrkve srednje veličine, koso narezane na
debele ploške
1 veći korijen peršina, koso narezan na debele
ploške
200ml kupovne pasirane rajčice
1 veća svježa rajčica, narezana na komadiće
1 nasjeckani režanj češnjaka
narezani list peršina
2 žlice polubijelog glatkog brašna
začini: ½ žličice pimenta, ½ žličice curryja, 2
prstohvata chillija, 2 žličice mljevene slatke
paprike, 2 žličice vlasca, 1 prstohvat majčine
dušice, 1 žličica kadulje, sol, papar

Na malo ulja i umjerenoj vatri pržite brašno do

zlatne boje. Dodajte češnjak, majčinu dušicu,
kadulju, curry, chilli te sve zajedno pržite još
desetak sekundi. Dodajte 750 ml vode, mrkvu,
korijen peršina, svježu rajčicu, slatku papriku,
vlasac, sol i papar te kuhajte 15 minuta uz
povremeno miješanje. Zatim dodajte pasiranu
rajčicu, skuhane grahorice, ječam i peršin. Sve
zajedno kuhajte dok povrće posve ne omekša.

44
 Sojini odresci u umaku od rajčica s
povrćem

200g sojinih odrezaka skuhajte u blago

posoljenoj vodi. Ocijedite i istisnite dlanovima
vodu iz ohlađenih odrezaka te ih narežite na
prutiće. Marinirajte odreske u kombinaciji
sljedećih začina: chilli, curry, papar, slatka
paprika, naribani češnjak, vlasac, tamari ili
shoyu, bučino i maslinovo ulje. Nakon što
marinada malo odstoji ispržite soju u tavi na
malo ulja.

na malo ulja u tavi ispržite 2 veće mrkve

narezane na male ploške.

70g graška skuhajte u blago slanoj vodi i

ispržite na malo ulja u tavi.

Umak: 2 žlice brašna popržite na malo ulja do

zlatnosmeđe boje, dodajte 250ml pasirane
rajčice, malo vode, 2 žlice slatkoga vrhnja, 1
žličicu šećera, po jednu žličicu bosiljka, slatke
paprike i vlasca te po pola žličice curryja i
chillija.

Ovaj gurmanski specijalitet odlično ide uz pire

krumpir i zelenu salatu.

45
 Popečci od žitarica i kelja

100g kuhane i ocijeđene heljdine kaše

100g kuhanih i ocijeđenih zobenih pahuljica
500g kuhanog i dobro ocijeđenog kelja,
narezanog na komadiće

Pomiješajte sve sastojke, dodajte malo bučinog

i malo običnog ulja te sljedeće začine:

2 žličice naribanog svježeg đumbira

1 režanj naribanog češnjaka
½ žličice papra
½ žličice muškatnog oraščića
½ žličice currija
1 žličica vlasca
2 žličice slatke paprike
sol po ukusu

U smjesu dodajte krušnih mrvica onoliko

koliko je potrebno da bi se mogli oblikovati
popečci. Prije prženja na tavi smjesa treba
odstajati najmanje 1 sat.

46
 Francuska tjestenina

600g tjestenine (po Vašem izboru)

1 tikvica srednje veličine, narezana na okrugle
ploške
1 veća mrkva, narezana na prutiće
2 crvene paprike
1kg sitno narezane svježe rajčice
5 žlica maslinovog ulja
1 žličica smeđeg šećera
začini: 1 žličica kadulje, 1 nasjeckani režanj
češnjaka, 2 žličice bosiljka, 1 prstohvat
ružmarina, 2 žličice mljevene slatke paprike,
sol, papar

Na maslinovom ulju u velikoj tavi pržite mrkvu

3 minute. Dodajte papriku i zajedno pržite još
3 minute. Zatim dodajte tikvice i sve zajedno
pirjajte sa 1/2 dl vode još 5 minuta. Dodajte
češnjak, kadulju, ružmarin, slatku papriku,
svježu rajčicu i pirjajte još desetak minuta. Na
kraju dodajte sol i papar po ukusu, bosiljak,
smeđi šećer i pirjajte još par minuta.
Pomiješajte francuski umak sa kuhanom
tjesteninom. U slast!

47
 Morski rižoto

250g riže
2 žlice slatkog vrhnja
5 žlica maslinovog ulja
1 patlidžan, odgorčen i narezan na kockice
1 tikvica, narezana na kolutiće
1 crvena paprika, narezana na sitne kockice
50g prženih pšeničnih klica
500g sitno narezanih svježih rajčica
1 nasjeckani režanj češnjaka
začini: 1 žličica currija, 2 žličice vlasca,
6 tučaka šafrana, 2 prstohvata vrijeska ili
majčine dušice, 2 žličice bosiljka, soli po želji

Skuhajte rižu slijedeći upute na pakiranju. Pri

kraju kuhanja u rižu umiješajte 2 žlice slatkog
vrhnja. Patlidžan, tikvice i papriku pirjajte na
maslinovom ulju u loncu, a kad povrće malo
omekša dodajte češnjak, curry, vrijesak,
šafran, bosiljak, vlasac i pirjajte još 20- ak
sekundi. Dodajte rajčicu i pšenične klice te sve
zajedno kuhajte dok povrće posve ne omekša.
Pomiješajte rižu i pirjano povrće.

48
 Talijanska foccacia

1 kg bijelog ili polubijelog glatkog brašna

1 svježi kvasac
1 žlica smeđeg šećera
3 žlice maslinovog ulja
5 žlica mlijeka u prahu
mlijeko po potrebi
začini: 7 tučaka šafrana (prokuhati u malo
mlijeka), ružmarin, origano, 1 žlica soli

Izmrvite kvasac u malo mlakog mlijeka.

Dodajte šećer, maslinovo ulje i 1 žlicu brašna,
dobro promiješajte i pustite da se kvasac
digne. Pomiješajte preostale sastojke, dodajte
dignuti kvasac i mlako mlijeko koliko je
potrebno da zamijesite glatko tijesto. Ostavite
tijesto na toplom 20 minuta, promijesite ga pa
ponovno pustite da se diže još 20 minuta. Još
jedanput promijesite tijesto. Sa malo
maslinovog ulja premažite veliki lim za pečenje
te razvucite tijesto na debljinu 3 cm. Po
površini prstima utisnite nasjeckane masline
te pospite ružmarinom i origanom. Pecite 30-
45 minuta na 1800 C. Pečenu foccaciu
premažite maslinovim uljem.

49
 Parate sa sirom

600g polubijelog brašna

2 žlice limunovog soka
4 žlice ulja
2 žličice soli
mlaka voda

Od gornjih sastojaka umijesite glatko tijesto i

pustite da odstoji oko sat vremena.

Nadjev: 500g svježeg sira pomiješajte sa 1

žličicom soli.

Od tijesta oblikujte kuglice veličine manjeg

limuna. Na brašnom posipanoj površini
razvaljajte ih do debljine 2 milimetra. Polovicu
kruga tanko premažite sa nadjevom i poklopite
sa drugom polovicom. Prstima spojite rubove
polumjeseca. Sa rastopljenim maslacem ili
običnim uljem premažite gornju stranu
polumjeseca i još jednom preklopite. Dobiveni
trokut lagano stanjite valjkom i još jednom
učvrstite donji rub. Parate pecite na tavi na
malo ulja sa obje strane do zlatnosmeđe boje.
Ovi slani hrskavi lisnati trokutići odlično idu
uz našu ''Mitrinu bombu''!

50
Čapati – beskvasne pogačice s maslacem

500g polubijelog brašna

50g graham brašna
80g maslaca
2 žličice soli
mlaka voda
maslac za premazivanje

Pomiješajte brašno i sol, dodajte izmrvljeni

maslac te sa mlakom vodom umijesite meko i
glatko tijesto. Najbolje je da tijesto odstoji 1 sat
prije daljnje pripreme.
Od tijesta oblikujte loptice veličine limuna i na
brašnom posipanoj podlozi razvaljajte tijesto
do debljine 3 milimetra. Pogačice s obje strane
pecite na teflonskoj tavi bez masnoće do
zlatnosmeđe boje. Vruće pogačice premazujte
maslacem i slažite jednu na drugu u
poklopljenu posudu.

51
 Pizza mozzarella

Za tijesto koristite osnovni recept za foccaciu

kojem izuzmite mlijeko u prahu i šafran.
Pećnicu zagrijte na 2200 C. Tijesto razvaljajte
do debljine 0.5 cm. Stavite ga na nauljeni lim i
premažite ga sosom od rajčica te blago zasolite.
Polupečeno tijesto izvadite iz pećnice i posložite
po njemu male ploške mozzarelle, blago
posolite i pospite origanom. Pizzu vratite u
vruću pećnicu i specite ju do kraja. Na pečenu
pizzu poslažite listove svježe rikule, poškropite
maslinovim uljem i posipajte paprom. Uživajte!

Tofuneza

75g svježeg tofua kratko prokuhanog u vodi

2dl slatkog vrhnja
1dl običnog ulja
1 žlica limunovog soka
začini: ½ žličice curryja, 1 žličica vlasca,
1 žličica soli

U uskoj visokoj posudi mixinom razmrvite tofu

i dodajte slatko vrhnje. U tankom mlazu

52
 dolijevajte ulje i ostale sastojke stalno
miksajući. Po želji dodajte još malo prokuhane
vode.
Odlična alternativa klasičnoj majonezi!

Ljetna salata

200g tjestenine, skuhane i

isprane u hladnoj vodi
500g svježe rajčice
200g zelene salate
1 veći krastavac
100g slatkog kukuruza
100g crnih maslina bez koštica
200g feta sira, svježeg ovčjeg sira
ili mozzarelle
par listića svježeg bosiljka
maslinovo ulje
limunov sok
sol

Sve povrće operite, nasjeckajte i pomiješajte s

ostalim sastojcima.

53
 Slastice, kolači i napitci

Ledene kocke sa višnjama

Biskvit: 3 čaše tvrđeg jogurta, 5 čaša oštrog

brašna, 1 i pol čaša šećera, 1 čaša ulja, 50g
otopljene čokolade, 2 vanilin šećera, 1 i pol
prašak za pecivo, limunova korica

Pomiješajte sve suhe sastojke osim šećera.

Tekuće sastojke sa šećerom promiješajte
mikserom dok se smjesa ne zapijeni. Polako
dodavajte suhe sastojke. Biskvit izlijte u veći
lim za pečenje i pecite oko 30 minuta na
1800C.

Krema: 7 žlica šećera, 5 žlica brašna, 1/2 litre

mlijeka, 2 žlice pudinga od vanilije, 100g
maslaca

Skuhajte kremu i kad se ohladi dodajte maslac

sobne temperature. Lagano umiješajte višnje iz
kompota (pazeći da nije ostala koja koštica).
Kada se biskvit ohladi prelijte ga sa 3 dl soka
od višnje i namažite kremu. Na kremu stavite
šlag od tučenog vrhnja i naribanu čokoladu.

54
 Pita na tri kata

Biskvit: 200g maslaca, 200g šećera, 200g

brašna, 200g oraha, 1 kiselo vrhnje, 1 prašak
za pecivo

Promiješajte mikserom smjesu i pecite oko pola

sata na 1800C.

Preljev: 3 dl slatkog vrhnja, 3 dl šećera, 2 žlice

maslaca

Kuhajte dok se ne zgusne. Hladnim preljevom

prelijte ohlađeni biskvit.

Krema: 200g oraha, 200g šećera, 1 vanilin

šećer, 1 mala žlica mlijeka, 100g čokolade za
kuhanje, 100g maslaca.

Skuhati kremu, ali bez čokolade i maslaca.

Ohladite kremu i dodajte joj rastopljenu
čokoladu sa maslacem. Kremu dobro izradite i
premažite kolač. Kolač pospite mljevenim
orasima i izrežite u polumjesece. Najbolje ga je
rezati drugi dan.

55
 Lasi od ananasa i banana

1 banana
1 kompot od ananasa
2 jogurta
1 paketić vanilin šećera
par kapi tekuće arome vanilije
par kapi tekuće arome ruma
smeđi šećer
voda

Mixinom usitnite bananu i ananas iz kompota

zajedno sa sokom. Dodajte jogurt, vanilin šećer
i arome te vodu i šećer po želji.

Sok od koprive

100g svježe ubranih mladih kopriva

3l izvorske vode

Potopite koprive u vodi i ostavite da tako

odstoje najmanje 12 sati. Procijedite. Sok je
ukusan čak i nezaslađen, a po želji se može
dodati limun i smeđi šećer. Ovaj je sok jako
zdrav, a posebno je koristan za mokraćne

56
putove i krv i može se piti u većim količinama.
Stoga preporučamo da ga radite od izvorske ili
profiltrirane vode.

Muffini

250g bijelog glatkog brašna

1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
100g smeđeg šećera
5 žlica ulja
5 žlica punomasnog kiselog vrhnja
1dl mlijeka

Pomiješajte ulje, vrhnje, mlijeko, šećer i vanilin

šećer. U drugoj posudi pomiješajte brašno i
prašak za pecivo. Smjesi tekućih sastojaka
žlicu po žlicu dodavajte smjesu brašna
miješajući mikserom. Dobivenu smjesu
podijelite u dvije posude.
Prvoj smjesi dodajte 2 žlice kakaa, par kapi
arome ruma i arome višnje. Dobro
promiješajte.
Drugoj smjesi dodajte 1 žlicu praška za puding
od vanilije i par kapi arome vanilije.

57
 Kolač možete peći u kalupu za muffine ili u
papirnatim košaricama za muffine na
klasičnom limu za pečenje. U svaku košaricu u
tijesto utisnite otkoštenu višnju. Pecite na
1800C oko 30 minuta.

Gopalačinke

500g bijelog glatkog brašna

2 žlice smeđeg šećera
1 žlica keruba ili prosijanog mljevenog rogača
(koristiti cjedilo za čaj)
1 prstohvat soli
naribana korica polovice naranče
1/2 paketića vanilin šećera
3dl mlijeka
voda po potrebi

U suhe sastojke pomalo dodavajte tekućinu

miješajući mikserom do željene gustoće.
Najbolje je da pripremljena smjesa prije
pečenja odstoji nekoliko sati.
Pecite Gopalačinke svojim najmilijima s
ljubavlju!

58
 Kinderlada od vanilije

400g smeđeg šećera

3dl vode
2 vanilin šećera
250g maslaca
500g mlijeka u prahu

U kipuću vodu dodajte smeđi šećer i vanilin

šećer. Pustite neka vrije 2 minute pa maknite
sa vatre. Pustite da se ohladi do sobne
temperature. Dobiveni sirup prelijte u
plastičnu posudu za miješanje i uz miksanje
dodavajte mlijeko u prahu, a na kraju
umiješajte narezani maslac sobne
temperature. Ako je kinderlada previše gusta,
možete dodati ohlađenu prokuhanu vodu po
potrebi.
Ako koristite bijeli šećer, karamelizirajte ga
zbog boljeg okusa.

Kinderladu možete napraviti sa različitim

okusima! Isprobajte okuse sa mljevenim
lješnjacima, rastopljenom čokoladom, blago
poprženim kokosom..

59
 Puding od riže sa datuljama i
kikirikijem

200g smeđe riže samljevene u mlincu za kavu

1-1 ½ l mlijeka (ovisno o željenoj gustoći)
100g smeđeg šećera
100g datulja, nasjeckanih
100g prženog slanog kikirikija ispranog u
toploj vodi
komadić prirodne vanilije

Rižino brašno pomiješajte sa dijelom mlijeka i

šećerom. U uzavrelo mlijeko ubacite vaniliju i
polako lijevajte smjesu od brašna i mlijeka uz
stalno miješanje. Kuhajte desetak minuta, a
pred kraj dodajte kikiriki i datulje. Umjesto
kikirikija i datulja, za okus pudinga možete
izabrati kesten pire, kokos, grožđice, banane,
med (izbjegavajte kombinaciju banana i meda,
jer zajedno stvaraju toksične spojeve). Budite
kreativni!

60
 Prekmurska gibanica

1 paket kora za savijaču

Nadjev 1: 1kg oguljenih i naribanih jabuka,

šećer

Nadjev 2: 500g svježeg sira pomiješajte sa 70g

šećera i naribanom koricom jednog limuna

Nadjev 3: 300g mljevenog maka poparite sa 2dl

kipućeg mlijeka i pomiješajte sa 70g šećera

Na nauljeni lim za pečenje stavite 2 lista tijesta

za savijaču, prekrijte u tankom sloju sa
ribanim jabukama i pospite šećerom po ukusu.
Prekrijte sa 2 lista tijesta pa ponovite postupak
sa jabukama. Na jednaki način slažite i ostale
nadjeve. Gornji sloj kora premažite sa uljem,
narežite kolač na rombove i pecite u pećnici
oko 45 minuta na 180 0 C. U međuvremenu
napravite šerbet od 4dl uzavrele vode u kojoj
kuhajte 2 kriške limuna i 70g šećera oko 2
minute. Napola ohlađeni kolač prelijte sa
toplim šerbetom i pustite da se sasvim ohladi i
upije sav šerbet.

61
 Dobar tek!
Enjoy your meal! (engleski) Guten
Appetit! (njemački) Bon appétit!
(francuski) Buon appetito! (talijanski)
Buen apetito! (španjolski) Bonan
apetiton! (esperanto) Eet smakelijk!
(nizozemski) Jó étvágyat! (mađarski)
Svadist khana! (hindi) Bom apetite!
(portugalski) Poftă bună! (rumunjski)
Prijatnogo appetita! (ruski) Dober tek!
(slovenski) Afiyet olsun! (turski) Dobãr
apetit! (bugarski) Dobrou chuť! (češki)
Velbekomme! (danski) Hyvää ruokahalua!
(finski) Kalḗ órexē! (grčki) B'tayavon!
(hebrejski) Itadakimasu! (japanski)
Smacznego! (poljski) Dobru chut!
(slovački) Smaklig måltid! (švedski)
Smačnoho! (ukrajinski)

62
Priče za djecu i odrasle

Napisali i sastavili:
T. Lozić, M.Mamić, D. Miklaužić

63
 O (ne)znanju

Bio jednom splavar koji je prevozio ljude

splavom preko rijeke. Jednom tako naiđe i
učitelj, neki čangrizav čovjek. Dok su prelazili
preko široke rijeke, tek što su se otisnuli od
obale, učen čovjek ga upita:
''Bijaše li tako i je li ikada možda bilo da si
doživio možda kakvo nevrijeme za vrijeme
vožnje splavom?''
''Ne razumijem ti ja tako zamršena pitanja'',
reče splavar.
''Zar nisi nikada učio jezika u školi?'', upita ga
učenjak.
''Nisam'', odgovori ponizno splavar.
''Tada si pola svoga života potrošio uzalud'',
reče učenjak srdito i arogantno.
Na to je splavar samo šutio.

Međutim, ne prođe dugo i naiđe jako

nevrijeme. Udariše gromovi i kiša ''kao iz
kabla'', a splav mali poput orahove ljuske.
I splavar se nagnu suputniku pa ga upita:
''Jesi li ikad učio plivati?''
''Ne'', reče uplašeno učen čovjek.
''E, učitelju, tada si potrošio čitav svoj život
uzalud, jer mi upravo tonemo.''

64
 O čavlima

Bio jednom jedan dječak koji je imao lošu

narav. Stoga mu je otac dao vreću punu čavala
i rekao mu da svaki put kad pobjesni i izgubi
kontrolu nad sobom, ukuca jedan u ogradu.
Prvoga je dana dječak ukucao 30 čavala.
Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci je naučio
kontrolirati svoj bijes i broj zakucanih čavala
se postepeno smanjivao. Otkrio je da je lakše
kontrolirati svoju narav, nego zakucavati čavle
u ogradu.

I tako je napokon osvanuo dan u kojem dječak

nije morao zakucati nijedan čavao u ogradu.
Otišao je ocu i pohvalio mu se kako toga dana
nije pobjesnio.

Otac mu je tada rekao:

''Svakoga dana kada uspiješ kontrolirati svoje
ponašanje, iz ograde iščupaj po jedan čavao.''

Dani su prolazili i jednoga je dana dječak bio u

stanju reći svom ocu da je izvadio sve čavle.
Otac je uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde.

Tada mu je rekao:
''Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj sve
te rupe u ogradi. Ograda više nikad neće biti

65
ista. Kada u bijesu kažeš neke stvari, one
ostavljaju ožiljak, kao što su ove rupe u ogradi.
Možeš čovjeka ubosti nožem i izvući nož i
poslije toga nije važno koliko puta kažeš da ti
je žao, rane ostaju. Verbalna rana je isto toliko
bolna kao i fizička.''

Vukovi u nama

Nekada davno je stari Cherokee svome unuku

ispričao jednu životnu mudrost.

''U nutrini svakog čovjeka se neprekidno vodi

bitka. Kao borba između dva vuka. U nutrini
svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo,
bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu,
aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh,
srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam.
Drugi vuk, pak, predstavlja dobro. Predstavlja
sve ono što pruža užitak: mir, ljubav, nadu,
vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost,
srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i
vjeru.''
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko
trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u
66
dubinu djedovih riječi te ga zapita:
''Koji vuk na kraju pobijedi?''

Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svom

starom licu:
''Pobjeđuje uvijek onaj kojega više hraniš...''.

Učenjak i djevojka

Nekoć davno živio jedan učenjak, arogantan i

ponosan na svoje silno znanje. Svako jutro
jedna mu je djevojka donosila mlijeko, ali
jednog jutra zakasni. ''Djevojko, zašto
kasniš?'', upita ju grubo učenjak.
''Gospodine, bilo je nevrijeme i rijeka se jako
podigla. Bilo mi je teško preći preko nje pa sam
išla oprezno i polako!'', ponizno će ljupka
djevojka.
''To ti neće pomoći, djevojko. Posluži se Božjim
Imenom i neće biti problema, preći ćeš
nabujalu rijeku vrlo brzo i lako!'', savjetovao ju
je učenjak.
Sljedećeg jutra djevojka se pojavi ranije nego
obično pa ju učenjak upita: ''Kako to da si
danas uranila?''.
67
''Poštovani, poslužila sam se savjetom koji ste
mi ljubazno jučer dali. Pozivala sam Boga i On
mi je pomogao da pređem nabujalu rijeku!'',
reče oduševljeno djevojka.
No, učenjak nije povjerovao njenim riječima
misleći da ona tako prosta i neučena nije
dostojna takvog čega pa ju odluči odvesti na
rijeku da ju testira. I stvarno, nije govorila laži,
prijeđe ona nabujalu rijeku izgovarajući Božje
Ime bez ikakva problema te pozove ona
učenjaka da joj se pridruži. No, učenjak se
ubrzo nađe do grla u vodi boreći se sa riječnom
strujom.
Djevojka će tada sa druge obale: ''To ti neće
pomoći, učenjače! Da bi prešao rijeku trebaš
uložiti svu svoju ljubav i vjeru u Boga, a ne
samo riječi!''

Priča o ograničenosti

Postoji jedna stara indijska priča koje kaže

kako je nekada davno jedan kralj naredio da
mu dovedu pet ljudi koji su od rođenja bili
slijepi. Kad su ih našli i doveli u njegov dvorac,
kralj ih je okupio i rekao im kako će sada imati
68
priliku da opipaju nešto što se zove slon, a
nakon toga će morati podrobno opisati kako taj
slon izgleda.
No, kralj je zapovjedio da se svakom od ovih
pet slijepaca dozvoli da opipa samo jedan dio
slona. Tako da je prvi opipao surlu, drugi glavu
i kljove, treći noge, četvrti lijevu stranu
slonovog tijela, a peti samo rep. Nakon toga ih
je kralj opet okupio i zamolio da mu opišu
kako slon izgleda.
Nije prošlo dugo, a ovih pet slijepaca su se
počeli već toliko svađati da umalo nije došlo i
do tuče. Prvi je tvrdio da je slon sličan zmiji sa
hrapavom kožom, drugi se odmah usprotivio
tvrdeći kako slon nema nikakve veze sa zmijom
nego je to nešto zaobljeno i veliko sa dva
povijena koplja koja iz toga vire, treći je tvrdio
kako ova dvojica nemaju pojma, jer slon
izgleda kao četiri debela kolca zabijena u
zemlju…
Svaki od slijepaca tvrdio je da slon izgleda
upravo onako kako ga je on opisao. Nikome
nije palo na um predložiti da svatko opiše ono
što je opipao pa će tako zajedno biti u stanju
sklopiti sliku slona i saznati kako on stvarno
izgleda.

69
 Nevini poput male djece

Jednog ljetnog dana odjednom je počela padati

jaka kiša. Ljudi koji nisu uspjeli na vrijeme
doći do svojih kuća trčali su u skrovišta da bi
izbjegli kišu. U skrovište je ušlo i dijete, s
odjećom natopljenom kišom, kako bi pobjeglo
od kiše. Čim je dijete došlo pod nadstrešnicu,
dogodilo se nešto neobično. Glasan, zagušujući
grom i munja su dolazili iz daleka. Tada je
nastavilo tutnjiti baš iznad nadstrešnice.
Odrasli su se tresli od straha. Jedan od njih je
krivio dijete da je sa sobom donijelo munju i
grom i rekao je djetetu da napusti skrovište.

Kiša i grmljavina postajali su sve jači. Dijete

nije moglo otići. Čovjek je sve više sumnjao da
dječak ima nešto s gromom i smatrao je da se
spasiti mogu jedino ako dječak napusti
sklonište. Galameći, tražio je od dječaka da
napusti sklonište. I drugi ljudi su mu se
pridružili u namjeri da istjeraju dijete iz
skloništa. Suznih očiju, bespomoćno dijete nije
imalo izbora već je izašlo na kišu koja je
lijevala kao iz kabla.
Kada je dječak odmakao od skloništa, munja je
pogodila sklonište i sravnila ga sa zemljom.
Kiša i grmljavina su prestali, a dijete se
nepovrijeđeno vratilo kući.

70
 Zemlja ne pripada čovjeku nego čovjek
pripada Zemlji

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Abraham Lincoln (1809-1865) predložio je
1854.godine da država kupi veliki dio
indijanske zemlje, a Indijanskom narodu je
obećao rezervat. Na tu ponudu je dobio
odgovor od poglavice plemena Seattle-a. Ovo
pismo se ubraja među najljepše i najdublje
misli koje su ikada izrečene na temu čovjekove
okoline. Pismo se šalje svim zemljama svijeta
povodom Svjetskog dana čovjekove okoline 5.
lipnja, a šalje ga UNEP - Program Ujedinjenih
naroda za čovjekovu okolinu.

Skraćena verzija pisma glasi:

"Kada Veliki poglavica iz Washingtona šalje
svoj glas da želi kupiti našu zemlju previše od
nas traži...
Kako se može prodati i kupiti nebo i toplina
zemlje? Tako nešto nam je strano. Mi nismo
vlasnici svježine zraka i bistrine vode... Svaki je
djelić ove zemlje svet mom narodu. Svaka
blistava borova iglica, svako zrno pijeska na
riječnom sprudu, svaka iglica u tami šume
sveti su u mislima i u životu mog naroda...
Dio smo zemlje i ona je dio nas. Mirisave trave
su nam sestre. Jelen, pastuh, veliki orao -

71
braća su nam! Stjenoviti vrhovi, sočni
pašnjaci, toplo povijeno tijelo ponijevo i čovjek,
sve to pripada istoj porodici.
Ova blistava voda što teče brzacima i rijekama
nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako
vam prodamo zemlju, morat ćete znati da je
sveta i morat ćete reći svojoj djeci da je sveta,
da svaki obraz u bistrom jezeru kazuje
događaje i uspomene iz života mog naroda.
Žubor vode - glas je oca moga. Rijeke su naša
braća, utažuju nam žeđ. Rijeke nose male
kanue. Hrane nam djecu. Prodamo li vam ovu
zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da
su rijeke naša, a i vaša braća. Zato rijekama
morate pružiti dobrotu, kakvu biste bratu
pružili.
Znamo da nas bijeli čovjek ne razumije. Njemu
je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi...
Prema majci - zemlji i prema bratu - nebu
odnosi se kao prema stvarima što se mogu
kupiti, opljačkati, prodati poput stoke ili
sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uništiti
zemlju i za sobom ostaviti pustoš.
Ne znam! Naš se način života razlikuje od
vašeg. Od pogleda na vaše gradove crvenog
čovjeka zabole oči... U gradovima bijelog
čovjeka nema mirnog kutka. Nema mjesta na
kojem bi se čulo otvaranje lišća u proljeće ili
drhtaj krila mušice.
Možda, zato što sam divlji, jednostavno ne
72
shvaćam. Ruka mi vrijeđa uši. Što vrijedi život,
ako čovjek ne može čuti krik kozoroga ili
noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni
čovjek i ne razumijem mnogo...
Indijanac voli meki zvuk vjetra, kada se
poigrava sa površinom močvara. I miris
povjetarca osvježen podnevnom kišom ili
borovinom.
Najveće blago crvenog čovjeka je čist zrak.
Bijeli čovjek kao da ne opaža zrak koji udiše.
Poput nekoga tko je dugo na samrti, imun je
na smrad. Prodamo li vam zemlju, morate se
sjetiti da nam je zrak dragocjen, da zrak dijeli
svoj duh sa svim životom koji održava.
Vjetar, što je mom djedu dao prvi dah,
prihvatit će njegov posljednji izdisaj. Ako vam
prodamo zemlju, morate je čuvati kao svetinju.
Kao mjesto na kojem će i bijeli čovjek moći
udahnuti vjetar zaslađen mirisom poljskog
cvijeća.
Razmotrit ćemo vašu ponudu da kupite
zemlju. Odlučimo li pristati, zahtijevat ćemo da
ispunite ovaj uvjet: bijeli čovjek morat će se
ponašati prema životinjama ovoga kraja kao
prema svojoj braći...
Što je čovjek bez životinja? Kada bi životinja
nestalo, čovjek bi umro od velike usamljenosti
duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe
čovjeka. Sve je u svijetu povezano.
Morat ćete učiti svoju djecu da im je pod
73
nogama pepeo naših djedova. Da biste poštivali
zemlju, reci ćete im da je zemlja bogata
životom naših predaka. Morat ćete učiti svoju
djecu, isto kao što mi učimo našu, da nam je
zemlja majka. Što snađe zemlju, snađe i njenu
djecu. Pljuje li čovjek na zemlju, pljuje na sebe
samoga.''

Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada

Zemlji!

Priča o leptiru

Jednog dana pojavio se maleni otvor na

leptirovoj čahuri. Čovjek je sjedio i gledao kako
se leptir nekoliko sati muči da bi izvukao svoje
slabašno tijelo kroz taj maleni otvor.

Onda je leptir stao. Činilo se da ne može dalje.

Zato je čovjek odlučio pomoći leptiru: uzeo je
škare i razrezao čahuru. Leptir je s lakoćom
izašao. Međutim, imao je krhko tijelo i
smežurana krila.

74
Čovjek je nastavio promatrati leptira, očekujući
da će se svakog trenutka krila otvoriti, povećati
i raširiti kako bi podržala leptirovo tijelo i
osnažila ga.

Međutim, ništa se nije dogodilo!

Leptir je cijeli svoj život proveo puzeći okolo sa
slabašnim tijelom i nerazvijenim krilima.
Nikada nije poletio.

Čovjek, unatoč svojoj ljubaznosti i dobrim

namjerama, nije razumio da je poteškoće kroz
koje je leptir morao proći, izlazeći iz čahure,
osmislio Bog, kako bi krv iz tijela leptira
potekla u krila i kad se oslobodi čahure da
bude spreman letjeti.

Ponekad su poteškoće upravo ono što trebamo

u životu. Kad bi nas Bog oslobodio od svih
prepreka, osakatio bi nas. Nikad ne bi postali
onoliko snažni koliko možemo biti. Nikada ne
bismo mogli letjeti.

"Tražio sam Snagu...

I Bog mi je dao poteškoće koje su me osnažile.

Tražio sam mudrost...

I Bog mi je dao probleme koje je trebalo riješiti.

Tražio sam bogatstvo...

75
I Bog mi je dao mozak i tijelo da mogu raditi.

Tražio sam hrabrost ....

I Bog mi je dao prepreke koje je trebalo
svladati.

Tražio sam ljubav.....

I Bog mi je dao ljude kojima je trebalo pomoći.

Tražio sam usluge ....

I Bog mi je dao prilike.

Nisam dobio ništa od onog što sam tražio....

Ali dobio sam sve što mi je trebalo."

Priča o napitku besmrtnosti i mladosti

Puno ljudi razmišlja o tome kako postati

besmrtan, kako nikada ne umrijeti i živjeti
vječno. Tako je razmišljao i jedan moćni car
prije više stotina godina, i o njemu govori ova
priča.
Budući da je bio jako bogat i sve je imao, nije
više znao kuda sa sobom. Cijeli svijet je bio
njegov, a on je i dalje bio nesretan znajući da
76
će to silno bogatstvo i slavu kad tad morati
napustiti. Zato je naredio svojim liječnicima da
otkriju formulu besmrtnosti.
Prošlo je puno godina i car je već ostario pa je
jednom prilikom pozvao svoje liječnike u svoju
dvoranu da mu kažu što su napravili.
Prvi je rekao:
''Veličanstveni i najveći Care, otkrio sam način
kako možete postati besmrtni! Trebate samo
živjeti moralno i bez grijeha. To će Vam
produžiti život i nećete morati umrijeti. Ne
postoji formula ili napitak pomoću kojeg ćete
biti besmrtni.''
Drugi je rekao:
''Veličanstveni Gospodaru, ovo što ste sada čuli
je potpuna glupost. Ja sam otkrio napitak od
kojeg ćete postati besmrtni. Sve što morate
činiti jest piti ga redovito u ponoć.''

Car se zamislio nad tim riječima liječnika i

zatim podanicima zapovjedio:
''Smjesta odvedite ovog liječnika koji nije ništa
otkrio i izbacite ga sa dvora. Ovom drugom
dajte sve što poželi!''

I tako je car počeo piti napitak. Prošlo je više

godina, a izgledao je jednako kao i prije kad je
počeo sa napitkom.

77
No, to ga nije u potpunosti zadovoljavalo pa je
ponovo naredio liječnicima da otkriju formulu
pomlađivanja.
Prošlo je nekoliko godina i liječnici su opet
došli u dvoranu da mu kažu što su sve otkrili.
Prvi je rekao: ''Cijenjeni i poštovani Care, ja
sam otkrio da je formula za pomlađivanje već u
nama i da je ne treba nigdje izvana tražiti. Ona
se sastoji u pravilnom i moralnom načinu
života, tjelovježbi, prehrani i čistoći duha. Ako
će te tako živjeti bit ćete uvijek mladi i sretni.''
Drugi će pak: ''Vaše veličanstvo, ovaj Vas
čovjek, očito je, želi prevariti svojim savjetima,
ne bi li se dokopao Vašeg carstva. On Vas želi
poslati ravno u smrt! Ja sam pronašao pravi
napitak uz pomoć kojeg ćete se pomladiti i biti
uvijek mladi!''

Nakon kratkog razmišljanja, Car će odlučno:

''Izbacite ovog nitkova koji laže i koji me želi
poslati u smrt, a ovog drugog nagradite
najljepšim predmetima iz Carstva!''

I tako je Car počeo piti napitak za

pomlađivanje. Nakon nekoliko godina postao je
tri puta mlađi nego što je zaista bio.
Kad je došao u željene godine, prestao je sa tim
napitkom, a nastavio sa onim protiv starenja.
No, budući da se našao u godinama
mladenačkih hirova i ludosti, tako se počeo i
78
ponašati, i još mnogo gore. To je preraslo
svaku mjeru ukusnog ponašanja. Svaku večer
se napijao, sve oko sebe je vrijeđao, hodao je
okolo gol, spavao sa brojnim ženama. Njegov
život je postao raskalašen i bez ikakvih
moralnih vrijednosti. Carstvo je, naravno,
počelo slabiti i javljale su se brojne pobune.
Narod je bio nezadovoljan takvim vođom.
Započeo je i građanski rat u kojemu su
pobijedili protivnici cara, koji nije niti znao za
rat od silnog ludovanja sve dok ga ti isti
protivnici nisu zarobili u njegovom vlastitom
dvoru. Prvo su ga pustili da se otrijezni preko
noći, a onda su ga pozvali pred narodni sud i
porotu. Pozvali su i vođu njegovih protivnika te
ih oboje pustili da odgovore na pitanje kako će
voditi Carstvo.
Prvo je odgovorio Car: ''Cijenjeni Sude, ja ću
upravljati ovim Carstvom jednako kako sam
upravljao i do sada. Svi će biti zadovoljni jer ću
ljudima podariti najveći mogući dar – napitak
mladosti i napitak besmrtnosti!''

Zatim je odgovorio drugi: ''Cijenjeni Sude i

narode, mislim da je svatko svjestan laži koja
je upravo bila izrečena. Kako će jedan pijanac,
protuha i amoralist voditi carstvo i ljude u
njemu kad niti sebe samog ne može voditi bez
vodiča. To bi bilo kao da slijepac vodi slijepca i
onda obojica padaju u jamu. Car mora biti
79
besprijekorno čist, moralan i pošten čovjek
lišen svih mogućih poroka. On treba biti uzor
građanima, a posebno djeci. Car mora biti
osoba od karaktera!''

Nakon par minuta razmišljanja, sud je izrekao

presudu:
''Molim, izbacite bivšeg cara iz dvora te mu
oduzmite sve njegove napitke i uništite ih da ih
više nitko ne zlorabi. Umjesto toga dajte mu
alatke kojim će seljacima pomoći u obradi
zemlje. Tako će pravda najbolje biti
zadovoljena.''

I tako je car prestao biti carem, a carstvom je

ponovo zavladala lijepa atmosfera. Izgleda da je
onaj liječnik kojeg je Car izbacio ipak bio u
pravu – mladost i vječnost su u nama, samo ih
trebamo otkriti – i na kraju je taj isti liječnik
izbacio Cara i došao na njegovo mjesto. Sve se
vraća i sve se plaća, kaže stara izreka!

80
Naše zdravlje – naša sreća

Napisao i priredio:
dr.(Ayu.) T. Petrušić

81
 Kakve su nam šanse?

Uz sav tehnološki napredak, razvoj i

istraživanje čovjek još uvijek nije našao
odgovore o tome tko je, kamo ide, i koja mu je
svrha. Krenuo je putem istraživanja
nepreglednog prostranstva fizičkog svemira,
kojima je smisao i percepcija okrenuta prema
vanjskoj kreaciji umjesto prema uzroku
kreacije odnosno Kreatoru i tim putem se
izgubio. Sam je postao žrtva materijalističkog
sustava kojega je stvorio, i koji ga kao takav
nemilosrdno melje. Postajući sam sebi svrha,
materijalistički sustav čovjeka tjera do
neslućenih granica. Kroz razne izvanjske oblike
nadražuju se I “bombardiraju” svi osjeti i čula.
U skladu s tim cijela se filozofija
materijalističkog života fokusira prema
vanjskim izražajima fizičkog svijeta, isključivo
okrećući se prema van. Sve to ima za svrhu da
čovjeka drži u iluziji da se sve što mu je
potrebno nalazi izvan njega, da je sve što se
događa ili će se događati uzroke traži u
vanjskom svijetu, a krivnju treba uvijek
pripisati slučajnosti i tzv. ”vanjskom
neprijatelju”.
Umjesto mirnog suživota sa samim sobom I
prirodom, čovjek se postavio u ulogu
“gospodara” koji sve treba pokoriti. Upravo se

82
tako I ponaša prema svakome I svačemu. U
tom svjetlu smatra da može zagospodariti I
vlastitim tijelom putem djelovanja vanjskih
fizičkih postupaka (potiskivanje simptoma
operativnim I kemijskim zahvatima).

Čovjek istražuje svemir, a još uvijek nije

odgovorio na bitna pitanja o samome sebi.
Potaknuti takvom materijalističkom filozofijom
I načinom života dolazi se do apsurdno-
arogantnih djela, npr. istraživanja svemira na
koje se troše ogromne količine novaca, dok
drugi ljudi gladuju. Materijalizam hara
čovjekovim srcem. Postao je vladar njegova
srca. Dok vanjske neprijatelje osuđuje na smrt
(bakterije, virusi), “unutrašnji” neprijatelji
poput mržnje, pohlepe, zavisti, ljubomore I
požude vladaju njegovim unutrašnjim bićem.

Moderna medicinska znanost s teorijom o

“vanjskim uzročnicima” I svojim “fizičkim”
pristupom savršeno se uklapa u
materijalističku filozofiju iz koje je I proistekla.
Istina o uzrocima I uzročnicima je upravo
suprotna - uzroci bolesti se nalaze u nama kao
pravi unutarnji uzročnici bolesti. Ako nema
“uzroka”, nema niti uzročnika.
Vanjski uzročnici su opasni ako ne postoji
dublji smisao života, ako ne znate tko ste I
kamo idete, ako nema reda, discipline, mira I
83
harmonije u vašoj “unutrašnjosti”, ako ste
izgubljeni u fenomenima vanjskoga svijeta.
Unutrašnji uzročnik disbalansa I bolesti je
mentalno-emocionalna neravnoteža kojoj se
danas jednostavno pripisuje riječ stres. On
nastaje, kako zbog čitavog niza vanjskih
podražaja (odnosno stresnog utjecaja
svakodnevnog života), tako I zbog unutrašnjih
uzroka (neprocesuiranih emocija poput tuge,
ljutnje, mržnje, nezadovoljstva).
Sve “negativne” emocije koje nisu kanalizirane
na pravilan način, tj. one koje su prekomjerno
izražene, neizražene ili potisnute, mogu stvoriti
niz patoloških promjena u našemu umu I
tijelu. One su najrazornije za naše biće.

Postavlja se pitanje na koji se način ovi

prethodni, tzv. unutrašnji uzroci prenose?!
Moderna znanost, koja sve promatra s fizičkog
aspekta rekla bi kako su za sve “krivi” geni.
No, što je zapravo gen? Gen je energetska
centrala, osnovna jedinica informacije, koja
nastaje procesom materijalizacije sa suptilnih
nivoa, a na fizičkom se nivou manifestira kao
gen. U njemu su sadržane sve informacije
naših predaka, a time I svi nasljedni faktori
koji od njih dolaze. Njihov se utjecaj nije
ispoljio slučajno, već je izgrađen od njihovih
iskustava, misli, riječi I djela. Određeni geni se
prenose iz generacije u generaciju kao oku
84
nevidljivo nasljeđe ili pečat.
Ako se duže vrijeme, bilo svjesno ili nesvjesno,
razmišlja o nečemu, koncentrirana snaga, tzv.
mentala, odnosno energija misli, bit će
uzrokom formiranja DNK, gena I stanica na
fizičkom planu. Danas se sve više razvija inter i
multidisciplinarna grana znanosti imenom
psihoneuroimunologija, koja upravo govori I o
toj činjenici, a njezini korijeni se nalaze u
Vedskoj filozofiji.

Sve negativne emocije i predrasude spadaju u

grupu ukalupljenih ponašanja koje su toliko
zarazne I duboko ukorijenjene jer je u njima
ugrađena energija vjerovanja naših predaka.
Određeni oblici negativnih misli ili onih
pozitivnih stvaraju svoj "kalup" ponašanja, te
na fizičkom nivou stvaraju strukturu DNK I
gena. Zato je potrebno izuzetno puno vlastite
snage i odlučnosti da se reprogramiraju I
izbrišu stari podaci, želi li se promijeniti sebe I
svoj život.

Određene tradicije su fenomen prijenosa

bolesti preko suptilnih tijela (oku nevidljivih
omotača fizičkog tijela) nazvali mijazam, što su
uporabili iz Ezoterijske terminologije, odnosno
Teozofije (Theos, grč.=Bog; Sofija,
grč.=mudrost) koja svoju duboku filozofsku
misao crpi iz Veda. Mijazam bi se mogao
85
opisati kao određene energetske sile ili bića,
entiteti, koji se nalaze u svim dijelovima
Univerzuma, pretežno na eteričkoj razini.
Entiteti su latentni I suptilni uzroci bolesti,
nesreća I tragedija.
Svaka bolest ima svoju višeslojnost jer se ne
očituje samo na fizičkom nivou. Jednako tako
ima svoj uzrok, priču I poruku, svoj dublji
smisao. Taj višeslojni izražaj odnosi se kako na
pojedinca tako I na obitelj, širu skupinu ili
narod, pa se u određenim zajednicama “vrte”
iste priče, isti problemi iz generacije u
generaciju (npr. alkoholizam, neizlječive
bolesti, socijalni problemi poput siromaštva,
ratovi, itd.).

Zašto je to tako? Da bi se ovaj fenomen shvatio

u svoj svojoj sveobuhvatnosti potrebno je
razumjeti evoluciju naše svijesti. Evolucija
svijesti I njezinih “vozila” odnosno fizičkih tijela
uvijek teži ići naprijed prema savršenstvu
oblika. Sve što se “nađe” na putu I sprječava
izražaj Duha odnosno blokira Duhovnu
evoluciju, jednostavno mora otpasti putem
neprestanih I bezbrojnih ponavljanja. Upravo
zbog toga sve se ponavlja, sve do trenutka
promjene. Promjenom određene stvarnosti gubi
se značaj I smisao te stvarnosti kao alata
evolucijskog napretka, a time otpadaju jer su
svoje odslužili I ne služe više Duhovnom rastu.
86
Duhovni rast je jedini pravi smisao I cilj života.
Da bi se nešto naučilo potrebno je mnogo
vremena I vlastitog iskustvenog ponavljanja..
Sve što je lažno, neiskreno, što nije prava
priroda, prolaznog je karaktera, kratkoga
vijeka I prije ili kasnije mora otpasti jer takve
stvari služe do buđenja kao instrument Duha I
spoznaje, a sve to u cilju toga da bi se kroz
patnju dogodilo Duhovno buđenje.
Prave vrijednosti života su vječne i
nepromjenjive. Istina će uvijek pobijediti laž,
Ljubav će uvijek pobijediti mržnju (iako Vam se
to takovim ponekad I ne čini).

Ako u nekim društvenim zajednicama vlada

neka bolest koja nosi svoje suptilne utjecaje iz
generacije predaka ona se mora transformirati,
ili će nasuprot tome imati tendenciju
ponavljanja. Ako se, npr. radi o karcinomima
ili nekim drugim kroničnim bolestima s
tendencijom “neizlječivosti”, te se oni ne
“odrade” na fizičkom planu (odnosno ako se ne
prihvati ili ne shvati poruka, ili se na neki
drugi način ne zaustave uzročni čimbenik), taj
isti problem će se pojaviti u sljedećoj
generaciji. I tako, sve dok netko, na neki način,
ne učini što je potrebno I tako prekine začarani
krug. U svakoj sljedećoj generaciji, latentni
uzroci će biti prisutni I samo je pitanje
vremena kada će se izraziti, a kako ovisi
87
najviše o samom životu pojedinca. Svaka
takva, kronična, fizička bolest, nosi svoj
mentalni I emocionalni faktor, iako buduće
generacije ne moraju još, ili uopće ne moraju,
izražavati fizičke “simptome”. Oni će
najvjerojatnije pokazati mentalno-emocionalnu
sliku, odnosno mentalne kalupe
karakteristične za neku određenu bolest.
Priča koja stoji iza karcinoma, obično nosi sa
sobom supresivne oblike prirode mentala,
odnosno nemogućnosti izražavanja, potisnute
emocije, zatim osobine mekoće I
suosjećajnosti, osjećaj prevelike odgovornosti,
osjećaj žrtve itd. Ako se uzme za primjer
alkoholizam, vidi se da iza njega stoji kalup
agresije, svađe pa I ratovi, zatim razdor,
manjak čvrstoće (bilo mentalne ili fizičke),
nevjernost, destrukcija I deformitet (mentalni I
fizički), depresija, ili degenerativne bolesti srca
ili drugih organa. Alkoholizam ostavlja
društveni pečat jer je obično povezan sa
razaranjem kako pojedinca, tako I društva I
naroda.

Ako se alkoholizam promatra samo s fizičkog

aspekta moglo bi se reći da se pojedinac
jednostavno “navukao” na alkohol, a pristup
njegovom liječenju, odnosno odvikivanju,
odrađuje se na fizičkoj razini. Fizičkim
oslobođenjem od stiska alkoholizma bez
88
razrješenja suptilnih faktora taj se problem
prosljeđuje budućim generacijama koje će to
morati odraditi. To znači da samo fizičko
djelovanje na bolest nema nikakvog utjecaja,
osim potiskivanja I odlaganja problema za
buduća vremena.
Moderna medicinska znanost alkoholizam
svrstava u grupu “nasljednih” poremećaja I
bolesti, I kao uzročnike jednostavno optužuje
gene.
Svaki poremećaj ili bolest nosi svoju nevidljivu
sliku i duboku poruku, koja suptilno ukazuje
put kojim će se taj suludi začarani krug
zaustaviti. Mi smo ti koji imamo snagu I moć
promjene I drugačijeg izbora.
Pošto su fizički geni materijalna manifestacija
određenih suptilnih djelovanja, I ako se kao
takovi manifestiraju kroz nasljedne bolesti,
može se reći da je poremećaj vrlo duboko
zahvatio generacijski niz I dobro se ustoličio na
fizičkoj razini.
Mijazam je karmički pečat na suptilnim
tijelima koji je zaslužan za zdravlje, sudbinu I
cjelokupan život pojedinca. On nastaje zbog
utjecaja osobne karme na pojedinca. Sve
neizlječive, ili teško izlječive, odnosno kronične
bolesti, mogu se pripisati utjecaju Mijazama.
Upravo zbog mijazma I njegovih skrivenih,
pozadinskih utjecaja na pojedinca, neminovno
je samoispitivanje I preobrazba jer su oni
89
presudni čimbenici u tijeku I ishodu bolesti.
Bit, cilj I lijek svake terapije mora biti Duhovna
evolucija. Kada se tako gleda na stvari,
pojedinac postaje vladarom situacije te kroz
svjesno djelovanje I odabir može puno toga
promijeniti. Bez obzira na dijagnozu s kojom se
nosi, može biti osnažen I ohrabren.

90
 Svjesni odabir kao jedino rješenje

U današnjem vremenu kada se otkrije neka

neizlječiva bolest može se reći da je to uvijek
malo prekasno. I što se tada čini? Svim se
najnovijim modernim medicinskim sredstvima
pokušava promijeniti zatečeno stanje.
Međutim, ti postupci još više oslabljuju tijelo, I
potpuno su dehumanizirani, jednaki smrti, a
odobravaju se I koriste zbog materijalističkih
načela I vjerovanja. U zabludi da je samo
materijalno tijelo, čovjek postaje žrtva, ostaje
sam, zbunjen i uplašen, primajući se za svaku
slamku ne shvaća da je krivo usmjeren.
Čovjek s određenim, za modernu medicinu,
smrtonosnim dijagnozama ne može izdržati
više od par mjeseci na životu. Bez obzira na tu
činjenicu, umjesto da ga se uz svu sućut
osvijesti o tijeku bolesti, njemu se bolest krije.
Pod izgovorom nekih drugih problema,
podvrgava ga se “terapijskim” procedurama u
kojima gubi svako dostojanstvo prolazeći kroz
pakao neugodnih I bolnih procedura, da bi na
kraju nesvjesno umro u strašnim mukama I
agoniji. Ako se čovjeku ne kaže istina, kako
očekivati pozitivan pomak kada nije svjestan
svog pravog stanja. Na taj mu se način
oduzima pravo na odabir. Pa čak I ako nema
“šanse”, pacijentu se mora omogućiti slobodan

91
I svjestan odabir umiranja u miru. Svaki drugi
pristup imat će za posljedicu gubitak
dostojanstva, a onoj drugoj strani
(predlagatelju) će proizvesti negativnu karmu s
kojom će se morati prije ili kasnije suočiti.
Naime, osoba s takvom “dijagnozom” s punom
sviješću o njoj, dok je tijelo relativno u snazi,
može više učiniti za sebe u svojoj kući, ili u
okolini koja mu pruža podršku, pažnju I
ljubav. Ako će provoditi vrijeme u
samoispitivanju, promijeniti životne navike I
stil života, takva osoba, bez obzira na težinu
bolesti, ima velike šanse preživjeti, a ne preživi
li, živjet će preostalo vrijeme u dostojanstvu I
miru.

Zašto se mi toliko bojimo smrti? Bojimo se jer

smo indoktrinirani materijalističkim pogledom
na svijet, I učinit ćemo sve da je izbjegnemo.
Taj strah nas vodi u nerazborita panična
stanja, osobito ako se radi o obitelji jer u tom
slučaju vezanost poprima katastrofalne oblike.
Često se događa da se i protiv bolesnikove volje
odlučuje o nedostojanstvenim i nehumanim
oblicima terapijskoga postupka. Način
prepuštanja je uvijek puno lakši jer se prenosi
odgovornost na treće osobe. Genetski usađena
krivnja tjera bolesnikove bližnje da “sve učine”,
nerazlučujući načine pomoći. U protivnom si to
nikada ne bi oprostili, jer krivnja stvara
92
vezanost koja je uzrokom nepromišljenog
djelovanja. Zapravo, nema većeg manipulatora
od krivnje, a ona sigurno vodi u nemir, očaj,
patnju I robovanje osjetima.
U kritičnim vremenima, savjest je ta koju treba
savjetovati. Potrebno se upitati iz srca,
oslobođeni osjećaja krivnje, što odlučiti I kojim
putem krenuti dalje. Savjest je govor Duše I
kao takova pokazuje jedini pravi put. Ako ne
poslušamo govor savjesti krećemo stopama
uma koji nas vodi putovima većine I izvanjskog
sustava vrijednosti društva te se prepuštamo
tokovima tzv. sudbine. Ista stvar se događa
zbog nestrpljivosti koja je uzrokovana strahom
I materijalističkom indoktrinacijom.
Nitko nam nije rekao s ljubavlju I podrškom da
ima nade, da krenemo svojim putem I svojim
izborom. Nikada nije kasno, bolest nas je
dovela pred vrata velikog životnoga obrata koji
u sebi ima veliki potencijal te nitko ne zna I ne
može predvidjeti gdje nas može odvesti. Mi smo
ti koji imamo moć odluke, kamo I kojim putem
idemo. Kako god se stanje činilo teškim, nije
bitno. Ishod nije bitan. Bitno je dostojanstvo,
ljubav I mir. Pomiriti se sa sobom I svojom
okolinom puno je važnije od produljenja života
na neko vrijeme ili nekoliko dana u neljudskim
uvjetima, života na aparatima, života kojeg
nismo niti svjesni. Bitno je preuzeti
odgovornost za svoja djela i pokušati dati sve
93
od sebe da promijenimo stil, način i tok svog
života ne vezujući se za ishod. Jednostavno
nemamo drugoga izbora, moramo smoći snage
za strpljivost jer se ne kaže uzalud “strpljen
spašen”.

Moramo biti svjesni činjenice da bolest nije

nastala onoga trenutka kada je otkrivena.
Bolest je možda tada otkrivena fizičkim
sredstvima, ali se ona duže vrijeme stvarala na
drugim razinama, i to suptilnim. Ona je proces
koji se manifestirao kroz suptilne razine kroz
neko vrijeme. Isto je tako normalno očekivati
kako neće nestati preko noći. Naše tijelo je
izuzetno jako I žilavo I može puno toga
procesirati I izdržati, a s druge strane vrlo je
suptilno, krhko I nježno. Sustavi našeg tijela
savršeni su I stvarno im treba jako puno da
dožive kolaps. Za raspad sustava moramo jako
uporno raditi protiv sebe I našeg tijela. Kao što
smo rekli, bolest je dinamičan proces koji je
nastajao tokom određenog vremena. Za takav
proces koji je nastajao tokom više vremena ne
možemo očekivati da nestane preko noći.
Upravo zbog toga se u strpljivosti nalazi velika
snaga pojedinca. Pojedincu se mora ostaviti
vremena odlučiti o njegovoj sudbini bez obzira
na stanje u kojem se nalazi. Materijalistički
pogled na svijet nalaže nam djelovanje koje
obično uključuje fizičke zahvate, odnosno
94
zahvate koji se tiču samo fizičke razine. Ne
daje nam se vremena za samoispitivanje niti
odluku. Samo fizičkim zahvatima ništa se ne
rješava, samo se prikrivaju simptomi. Pravi
razlog bolesti je ostao neriješen I samo čeka
trenutak da se ispolji na nekom drugom
mjestu ili razini. Mi nismo samo fizička bića I
samo fizičkim djelovanjem nismo ništa
napravili. Još jednom, svatko je stvaratelj svoje
sudbine, odnosno karme svojim izborima u
svakom trenutku. Upravo zbog toga, ishod
bolesti, kao I sami uzroci bolesti nalaze se pod
našom kontrolom. Zapravo, sama bit bolesti
nam ne govori o tome da moramo preživjeti
pod svaku cijenu, već da nađemo svoj put bez
obzira na ishod. Naš cilj života je puno
drugačiji nego što to mi mislimo. Najvažniji cilj
života je naći svoj put, sebe i Boga. To je
zadatak koji se nastavlja iz života u život I nije
ograničen samo na jedan život. Pod time se
podrazumijeva da je cilj pravoga izlječenja da
osoba nađe sebe, svoj put I smisao razloga
svojeg utjelovljenja (inkarnacije). Prava zadaća
svakoga liječnika je usmjeriti pojedinca I
ukazati mu na njegov stvarni cilj. Na smisao,
cilj I način života koji će ga držati podalje od
ambulanti I bolnica, podučiti pojedinca svojim
primjerom. Primjer liječnika je zaista od
presudnoga značenja jer svima nam je dosta
ljudi koji podučavaju o nepušenju, a sami
95
puše, o kirurzima koji sami ne bi legli na
operacijski stol, o moralistima I farizejima svih
vrsta I kategorija. Pa logična je stvar da ako
nešto propovijedate I kažete, stojite svojim
životom iza toga. Liječnik je dužan svojim
životom pokazivati primjerom I podučavati
vlastitim djelima; biti spreman pružiti uslugu I
savjet koji bi pružio samome sebi. Upravo na
latinskom riječ docere (od koje je nastala riječ
doctor) znači podučavati, a najbolje
podučavanje je podučavanje vlastitim djelima.

Da sažmemo: život ne prestaje teškom I

kroničnom bolešću već takve bolesti služe kao
putokazi na našem zemaljskom putu I
usmjeravaju nas prema cilju. Zato je bitno da
bez obzira na težinu bolesti osoba ostane u
miru, provodi vrijeme u samoispitivanju I
pokuša naći svoj smisao. To je, dakle, pravo
izlječenje bez obzira na “ishod”. Pravo izlječenje
sastoji se u tome da pojedinac samosvjesno
živi svoj smisao I kreće se prema Duhovnom
cilju.

Sa stanovišta trajnih vrijednosti i nalaženja

pravoga smisla života, utjecaj klica, mikroba I
virusa kao vanjskih faktora bolesti te
nasljednih svojstava I gena kao unutarnjih
faktora mogu biti samo sporedni I beznačajni.
No, što se više udaljavate od pravog smisla
96
života, sve više postajete otvoreni za utjecaje
tih vanjskih I unutarnjih čimbenika bolesti.
Što onda činiti? Ključni čimbenik promjene u
našem životu je želja za promjenom,
osvješćivanje, prihvaćanje I svjesno uložen
napor u cilju promjene. Ako nešto ne znate,
odnosno niste svjesni ili ne prihvaćate I
odbijate, to onda ne možete ni promijeniti.
Upravo zato, sva mehanizacija, tehnologija I
kemija ovoga svijeta Vam ne može pomoći. Ona
svojim snažnim I potiskujućim djelovanjem
može prikriti simptome I eventualno ih
“zakrpati” na neko vrijeme. Takvim vanjskim
postupkom niste razriješili unutarnje uzroke
bolesti I samo je pitanje kada će simptomi
bolesti još žešće napasti punom snagom
bolesti. Još jednom, svi uzroci bolesti su
unutarnje prirode. Klice, bakterije I virusi
mogu proklijati samo na plodnom tlu, a
najplodnije tlo za oba načina utjecaja je
neprimjeren način života I životnog stila.

Tko određuje Vaš životni stil? Tko određuje što

ćete I kada jesti I piti, kada ćete ići spavati I
kada ćete se buditi? Je li vas netko tjera da
zbog neumjerenih želja zanemarujete svoje
zdravlje, da zbog posla nemate vremena
pravilno jesti, da zbog profita postajete vlastite
žrtve. Jednostavno neznanjem I nebrigom
postajete vlastite žrtve. Ljudi nisu izgubljeni u
97
neprijateljskom svijetu I Svemiru, već sve ima
smisao. Čovjek je biće koje ima svoj smisao,
put I cilj. Neuravnoteženo stanje ili bolest
nastaju s razlogom, razlogom krivih odabira I
krivog načina života. Bolest je učitelj koji nam
govori gdje smo skrenuli s puta I isto nam tako
govori kako da se vratimo nazad na pravi put.
Naše tijelo ima prirodnu inteligenciju I
trenutno reagira na okolnosti, samo što se mi
oglušujemo do trena kada je već kasno. Toliko
smo tvrdoglavi da ne čujemo prva upozorenja
(simptome) našeg tijela već ga tjeramo preko
svih granica. Simptomi poput umora,
iscrpljenosti i pospanosti su jednostavni
sustavi upozorenja inteligencije našega tijela,
ali mi se ne obaziremo. Obično popijemo kavu
ili sve više I više kava, tjerajući naše tijelo do
neviđenih granica. Na kraju se razbolimo od
“kroničnog umora” koji je obično povezan s
neravnotežom energije jetre. Baš taj sindrom
“kroničnog umora” je danas vrlo raširen, a Vi
se sigurno pitate zašto? Odgovor je vrlo
jednostavan - zato što ne obraćamo pažnju na
naše tijelo na vrijeme, već svim mogućim
kemijskim sredstvima potiskujemo prirodne
alarme umora I na kraju dolazi do
prekomjernog opterećenja sustava. To je samo
jedan od primjera, a njih ima bezbroj. Upravo
na jedan od ovih banalnih primjera naše
neposlušnosti nastaju sve teži I teži poremećaji
98
koji dovode do kroničnih bolesti. Zapamtite,
bolest je prijatelj koji nas uči prihvaćanju,
otpuštanju, oprostu, ljubavi I suosjećanju.

Svaki pojedinac želi sebi I svojim najbližima

zdravlje I sveopći prosperitet, što je normalno I
ljudski, ali što je čovjek spreman promijeniti
da bi to postigao? Upravo ništa, a to je najveći
apsurd jer ljudi očekuju zdravlje od životnih
navika I aktivnosti koje su u suprotnosti sa
zdravljem I prirodom. U svojoj naivnosti ili
gluposti nastavljaju živjeti starim životom I
navikama gurajući glavu u pijesak kao nojevi
misleći kako će bolest proći I da će na taj način
ozdraviti. Mi smo ti koji možemo nešto
promijeniti I mijenjati, sada I ovdje, odlukom
kojoj nema autoriteta. Materijalistički pogled I
teorija o “vanjskim neprijateljima” čini od nas
ovisnike I žrtve, a mi to zasigurno nismo. Taj
pogled podržava ovisnički mentalitet jer nam
govori da sami ne možemo I ne znamo. Zanima
me samo tko može odrediti što je to bolje za
Vas od Vas samih. Zasigurno svaki pojedinac u
dubini Duše ili u svojoj Savjesti zna o čemu se
zapravo radi. Umjesto da prihvati odgovornost
I promijeni svoje djelovanje, on se odlučuje za
lakši put I ulogu žrtve, a sadašnji sustav
zdravstva to podržava.
U starim su civilizacijama vrijednosti
zdravstvenih sustava bili potpuno drugačiji. U
99
drevnoj Kini liječnik je bio plaćen samo dok je
klijent bio zdrav, a u drevnoj Indiji liječnici su
davali svoje usluge besplatno (toga ima I
danas). Cijeli svoj život, Duhom I tijelom
žrtvovali su služeći druge. Danas se na takova
virtuozna djela gleda sa sprdnjom ne
poznavajući I ne uviđajući dubinu liječničke
prakse. Nitko ne kaže da bi današnji liječnici
trebali svoje usluge davati besplatno. To nitko
ne očekuje jer se medicinska praksa treba
prilagoditi vremenu. Svatko od nas danas
treba kupiti hranu, platiti račune itd. Ovdje
govorimo o moralnosti u praksi gdje pojedinac,
pacijent ima veću vrijednost nego zarada.
Svatko od nas ima pravo na rad I zaradu, ali
ne na tuđoj muci I tuđoj koži. Svjesnost o
moralnom aspektu je od presudne važnosti u
medicinskoj praksi. U podizanju svijesti I u
načelu “čini drugom što bi volio da čine tebi”
vidim jedini izlaz I spas kako za pojedince, tako
I za društvo, državu I svijet. Kada materijalni
aspekt ne bi bio toliko na značaju u modernoj
medicinskoj praksi zamislite samo koliko bi se
suvišnog tereta oslobodila država I liječnici koji
su opterećeni ljudima koji često puta iz
vlastitog neznanja I dosade hodočaste po
ambulantama I bolnicama. Svi znamo da te
posjete bilo iz potrebe ili dosade netko mora
platiti. Za sada takav sustav nekome odgovara
te kao da ljudi iz medicinskog svijeta
100
zaboravljaju da se I na njima radi eksperiment
I da će se I njihovu djecu tako tretirati. Sve je
to otišlo predaleko u surovi posao koji ne mari
za pojedinca, društvo ili narod, već gleda samo
na profit. Tako je pojedinac postao žrtva svoje
nebrige, lijenosti I nemarnosti, i na kraju,
savršena žrtva profiterske industrije. Lav
postaje ovca jer je odrastao s ovcama I
zaboravio na svoju prirodu kralja. Halo, ljudi,
pa ovdje treba nešto mijenjati!!! No, nemojte
misliti da ćete direktno I trenutno promijeniti
sustav, već mijenjajte sebe. Danas u 21.
stoljeću, u doba elektronske tehnologije,
informacija je dostupna svima u roku nekoliko
minuta. Sve informacije dobro proučite,
savjetujte se s nekoliko izvora u koje imate
povjerenja I odlučite za sebe. Nitko od nikoga
ne traži da slijepo vjeruje.

Ayurvedski nauk, čega je sve ovo o čemu sam

gore pisao dio, je sveobuhvatan. On govori o
svemu, o svim oblicima postojanja s
posebnošću svoje vlastite mudrosti proizašle iz
mudrosti samih Veda. Moja osobna želja I
vapaj Sveprisutnom I Svevišnjem je da svaki
pojedinac bude dovoljno otvoren I
demistificiran kako bi postavio hijerarhiju
vrijednosti I kroz to pronašao svoj put I
metodu koja bi mu najviše odgovarala u cilju

101
otklanjanja vlastite patnje na svim razinama
postojanja.

Uputstva za održavanje ravnoteže

probavnog sustava i prevenciju
probavnih smetnji

Ova uputstva trebaju se prilagoditi životnom

stilu, vrsti aktivnosti i vanjskim vremenskim
uvjetima. Ako do sada postoji navika na neki
način prehrane i to ne škodi zdravlju, nema
potrebe za promjenom. Tijekom zimskog
perioda većini ljudi je potreban konkretan
doručak. Promjenom godišnjeg doba, čovjek je
više izložen probavnim smetnjama, a time je
otvoren prema raznim vanjskim patogenim
utjecajima. Upravo za vrijeme tih mjeseci treba
slijediti prehranu koja čuva probavni sustav.
Evo nekoliko važnih stvari:

1. ujutro na prazan želudac popiti jednu do

dvije čaše vode na sobnoj temperaturi s par
kapi limuna;
2. do podneva jesti samo voće i neka prođe
najmanje 30 minuta prije bilo koje druge vrste
hrane;

102
3. obroke jesti uvijek na vrijeme, najviše s 30-
60 minuta vremenske razlike;
4. ne piti ništa osim čiste izvorske vode (na
sobnoj temperaturi);
5. jesti pretežno kuhanu hranu;
6. ne jesti kasnije od 19h uvečer, odnosno jesti
samo voće, salatu ili laganu juhu;
7. dvadeset minuta prije obroka pojesti jedan
mali komad đumbirovog korijena ili ¼ čajne
žlice đumbira u prahu sa što toplijom vodom;
8. ne piti najmanje 2h poslije uzimanja obroka,
već piti u malim gutljajima za vrijeme jela;
9. banane, mladi kravlji sir, jogurte i ostale
mliječne proizvode ne jesti poslije zalaska
sunca;
10. kada ste jako umorni, nervozni, napeti,
jednom riječju pod stresom, nemojte jesti;
11. kada ste bolesni, a jedete, tada hranite
bolest, stoga tada treba prestati jesti,
12. ne spavati poslije jela.

103
104
 POGOVOR
Najljepše želje koje nas oplemenjuju i navode
na prekrasne kreacije vječno ispunjavaju
riznice i duboke bunare naših srca… One su te
koje od naših života stvaraju najljepše ljubavne
priče! Upravo su takve želje inspirirale svaku
osobu koja je sudjelovala u radu na ovoj knjizi;
darovati maleni poklon, dio svojih razmišljanja,
osjećaja, spoznaja svakom čitatelju koji će
zasigurno pronaći maleni biser za svoje
zadovoljstvo. No naše težnje idu dalje, njihovim
granicama nema kraja. Voljeli bismo kada bi
svatko tko se susreo s ''Najljepšim željama'',
bio jednako tako inspiriran pronaći u svojoj
riznici prekrasnu želju i odmah krenuti u
njeno ostvarenje. Najveći izazov i najveća
slatkoća počiva upravo u realizaciji i
ostvarenju naših želja! Što su one iskrenije,
čišće i jasnije to će lakše slijediti njihovo
ostvarenje, a baš tako jednostavno je i nastala
ova Vaša knjižica. Jedina njena svrha je da
Vas razveseli, obogati za pokoju mudrost ili
recept zdravog života, da probudi u Vama
osjećaj ljubavi i nove želje za davanjem,
kreiranjem. Što drugo može toliko ispuniti
naše srce nego li potraga uvijek novih i
svježijih načina kojima ćemo usrećiti one koje
volimo? Zvuči prilično jednostavno, zar ne?
Zbog toga što je jednostavno! Ovoga puta smo
105
pronašli za Vas još ljepše priče, recepte za još
ukusnija jela, još bolje savjete i saznanja kako
da budete zdraviji i sretniji. Sve samo da
unesemo još više radosti i svježine u Vaš život!
Sigurno se u nekima od Vas javilo pitanje kako
je to uopće moguće? Kako prijeći taj put od
same želje do toga da zaista osjetimo i doživimo
njeno ispunjenje? Odgovor leži u obostranosti i
podudarnosti naših i Vaših misli i osjećaja, što
znači da je potrebna Vaša suradnja da naše
najljepše želje ožive i postanu ostvarenje Vaših
čežnji. To znači da u Vama treba postojati
jednaka inspiracija i vizija stalnog napretka,
uvijek svježe ideje za poboljšanjem nas samih i
odnosa s drugima. Jedino u takvom stanju
ćete prepoznati naše namjere kao istinite i
iskrene! Ono što smo mi pripremili za Vas,
neka bude poticaj da Vi pripremite za nekog
drugog, a na taj način ćemo postići da se među
nama javi razumijevanje i povjerenje.
Eto, sada kada smo se našli na istoj životnoj
stazi, kada gledamo istim očima i osjećamo
jednako zadovoljstvo u srcu, poželimo nešto
najljepše, možda nešto što smo prije smatrali
nemogućim i zapakirajmo tu želju u privlačan
poklon koji će usrećiti onoga kome je
namijenjen. I ne zaboravite da se svaka želja
ostvaruje... Mi je ostvarujemo!
Ana Marija Milaković

106
 Cijenjeni građani, zahvaljujemo Vam što ste
donacijom za ovu knjigu pridonijeli akciji za
razvoj zdravog života te borbe protiv kriminala,
poroka i nasilja u našoj domovini. Sakupljena
sredstva pomoći će štampanju knjiga
usmjerenih fizičkom i duhovnom zdravlju
čovjeka te zalaganju za moralnije i poštenije
društvo na svim razinama. Za detaljnije
informacije ili narudžbu knjige možete se javiti
na brojeve telefona ili elektronsku poštu
organizatora akcije:

091/3500-772, t.lozic@mladilist.com
(Tomislav Lozić)

091/3500-758, n.petrovic@h-a-k-o.org
(Nenad Petrović)

nakladnik:
www.kvz.hr

medijski pokrovitelj:
www.mladilist.com

suradnik u poglavlju o zdravlju:

www.ayurvedski-centar-somalata.hr

107
Moje najljepše želje:

108