Professional Documents
Culture Documents
Kotorac Ivan Gfos 2016 Zavrs Struc
Kotorac Ivan Gfos 2016 Zavrs Struc
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
ZAVRŠNI RAD
ZAVRŠNI RAD
TEMA: Proraĉun stabilnosti potpornog zida prema EC7
Ivan Kotorac
________________________
T E K S T T E M E:
U okviru završnog rada potrebno je obraditi proraĉun potpornog zida prema EC 7. U radu
treba opisati primjenu i tipove potpornih zidova te analitiĉki proraĉun tlakova i stabilnosti na
klizanje i prevrtanje. Potrebno je dati osnovni opis pravila projektiranja prema EC 7. Na
konktrentnom primjeru potpornog zida potrebno je napraviti usporedbu proraĉuna stabilnosti
analitiĉkom metodom te koristeći software GEO 5.
Rad treba izraditi u 3 primjerka (original+2 kopije), spiralno uvezana u A4 formatu i cjelovitu
elektroniĉku datoteku na CD-u.
Osijek, 15.3.2016.
__________________________ __________________________
(ime i prezime,potpis) (ime i prezime,potpis)
SAŢETAK
U ovome završnome radu je opisan proraĉun potpornih zidova prema eurokodu 7. Završni rad
se sastoji od tekstualnog dijela i od zadatka. U tekstualnom dijelu detaljnije sam opisao
potporne zidove, njihovu primjenu, namjenu, naĉin izvedbe te razliĉite tipove potpornih
zidova. Rad sadrţava opise potpornih zidova, tako da bi svatko tko ga proĉita mogao dosta
stvari razumjeti i nauĉiti. U tekstu je opisan općeniti princip projektiranja prema Eurokodu 7
i posebno za potporne zidove, vrste i naĉini proraĉuna tlakova na potporne konstrukcije,
proraĉuni stabilnosti. Kroz rad su opisani vrste i naĉini oblikovanja potpornih zidova,
prednosti mane, efekti razliĉitih oblikovnih elemenata kao što je produbljavanje noţice zida,
zubove i konzole. Kod zadatka armirano-betonski zid T oblika je proveden kroz tri projektna
pristupa, a i proveden je kroz softver GEO 5.
SADRŢAJ
1. UVOD.................................................................................................................................1
9. Zakljuĉak ..........................................................................................................................75
Zasip iza zida razliĉite širine : a) iskop u sipkom materijalu, b) iskop u koherentnom
materijalu (Ervin Nonveiller, Mehanika tla i temeljenje graĊevina 1979.)
1
Potporni zidovi se mogu izvoditi u razne svrhe u graĊevinarstvu, a to su: usjeci i nasipi za
ceste i ţeljeznice, platoi za zgrade u zasjeku ili nasipu, ili usjeci ispod nivoa terena kod
pristupa u pothodnike , tunele ili sliĉno. Potporni zidovi sluţe za lakše pristajanje brodova,
regulacije vodotoka ili zaštitu od poplave. Oni se takoĊer u izvoĊenju skladišta za rude ili
pjesak kod betonara, kako bi se što bolje iskoristila površina prostora.
Razliĉite primjene potpornih zidova : a) zasjek za široku cestu, b) plato, c) rampa za ulaz u
gradski tunel, d) masivni zid pristaništa, e) zidovi za skladište rude, f) upornjak mosta s
boĉnim krilima, g) upornjak mosta s popreĉnim krilima (Ervin Nonveiller, Mehanika tla i
temeljenje graĊevina 1979.)
1.1 Klastifikacija zidova prema vrsti materijala
zidovi od nasutog materijala ili gabioni (krletke), beton, armirani beton, zemlja, zidovi od
montaţnih elemenata. Prema naĉinu graĊenja i preuzimanja sila razlikujemo sljedeće tipove
potpornih zidova: gravitacijski zidovi svojom masom odrţavaju ravnoteţu imeĊu materijala
koji se nalazi iza zida i nastoji gurati ili prevrnuti zid i samoga gravitacijskog zida. Armirano
betonski zidovi su tanke konstrukcije ojaĉane armaturom, armatura preuzima vlaĉna
naprezanja, mogućnost izrade raznih oblika, te materijal iza zida doprinositi otpornosti
prevrtanju. Zidovi od posebnih elemenata: gabioni i armirano tlo. Gabioni su vrsta
gravitacijskih potpornih zidova koji se izvode slaganjem lomljenog kamena u posebne košare
ili krletke od ne hrĊajuće ţice. Gabionio se slaţnu ruĉno, propusni su, skupi jer se kamenje
slaţe ruĉno, jako kvalitetni (ovisi o kamenu) i izdrţljivi. Zidovi od montaţnih elemenata se
izvode od kratkih armirano-betonskih elemenata ili od drvenih greda. Brzo i jednstavno se
izvode. Armirano tlo se izvodi tamo gdje ima dosta zemlje i prostora da se izvede, ali se taj
zid ili nasip od zemlje treba ojaĉati nekom armaturom. Kvalitetno rješenje za mnoge
problema, samo se kod nas još ne izvode zbog neiskustva.
a) b)
3
c) d)
e) f)
g) h)
g) armirano tlo, h) popreĉni presjek gravitacijskog zida od armiranog tla. (Geolozi temelji i
potporni zidovi)
4
1.2 Proraĉuni potpornih zidova izraĉunavaju se uz pomoć eurokoda.
5
2. Proraĉun tlakova na potporne konstrukcije, proraĉun stabilnosti potpornih zidova- klasiĉna
teorija
6
Pritisak na zid prema Müller-Breslau: sile na klin tla s ravnom kliznom plohom (Predavanje
Mehanika tla)
Na potporne zidove djeluju ove sile : vlastita teţina zida, aktivni tlak zasipa i tla iza njega,
hidrostatski tlak, hidrodinamiĉke sile, pasivni otpor tla ispred stope temelja, sezmiĉke
inducirane sile.
7
2.2 Vlastita teţina
dobije tako da se obujmom zida ili njegov volumen pomnoţi s zapremninskom teţinom
matrijala. Za zidove bez vode raĉunamo teţinu bez uzgona, i ako je zid dreniran i pravilno
izvedena odvodnja. Kada je zid trajno ili povremeno uronjen u vodu mora se uzeti i uĉinak
uzgona na najnepovoljniji dio zida. Ako je uzgon velik moţe doći do podizanja zida.
Uzima se u obzir kada je razina podzemne vode iznad stope zida, djeluje na njega
hidrostatski tlak punim intenzitetom do visine vodene razine ako nema drena. Hidrostatski
tlak puno je veći od razlike izmeĊu aktivnog tlaka vlaţnog materijala i uronjenog materijala.
kao i hidrostatski tlak povećavaju aktivni tlak na zid zahtjevaju jaĉe konstrukcije. Zato se u
praksi nastoji ukoniti njihovo djelovanje dispozicijama za dreniranje vode iz podruĉja
aktivnog klina materijala.
ovisi o dubini ukopavanja temelja, a dubina ukopavanja temelja ispod površine tla pred zidom
ovisi o dopuštenom opterećenju i dubini smrzavanja. Promjene volumena tla koje nastaju pri
smrzavanju, a posebno stvaranje leća leda ispod prednje strane temelja tokom zime izazvalo
bi deformacije aktivnog klina u smjeru pasivnog otpora pa bi se tlak na zid povećao. To bi
uzrokovalo da se otvore pukotine na zidnoj poleĊini koje se nebi ponovo zatvorile kad se led
otopi, u pukotine bi ušlo ĉestice zemlje. Tokom godine trajne deformacije tako bi postajale
tako sve veće. Pasivni se otpor ne mora uzeti u obzir ako postoji mogućnost da se materijal
ispred stope zida povremeno uklanja.
8
2.7 Kohezija
je svojstvo sitnozrnatih tala koja zbog toga nazivamo koherentnim. Kako se smanjuje veliĉina
ĉestica tla, tako se povećava njihov broj u jedinici volumena pri jednakom koeficijentu pora.
Dakle što su ĉestice manje, bit ce dominantnije i djelovanje sila meĊu ĉesticama. Kohezija je
dakle otpor tla na smicanje kada su normalna naprezanja jednaka nuli. Ona uvjetuje ĉvrstoću
tla. Kohezija nije konstantna, već ovisi o vlaţnosti i javlja se samo u koherentnim tlima
(glina,prah).
9
3. Provjera stabilnosti potpornog zida obuhvaća: prevrtanje oko noţice zida, klizanje po
temeljnoj stopi, nosivost tla naprezanje u stopi i sljeganje stope, i globalnu stabilnost.
Graniĉno stanje prevrtanja zida oko rubne toĉke temelja (GraĊevinske potporne konstrukcije)
10
3.2 Nosivost tla ispod stope zida
Opterećenje koje djeluje na poleĊini zida, ukljuĉivo i trenje izmeĊu tla i zida se prenosi na
zid. To opterećenje s drugim opterećenjem na zid prenosi se preko temelja zida ili stope na
temeljno tlo. Projektom zida treba osigurati da tlo ispod temelja zida moţe pouzdano preuzeti
to opterećenje da ne doĊe u stanje sloma. Zato treba provjeravati nosivost tla ispod temelja
zida. To se provjerava kao i kod svakod drugog plitkog temelja , a raĉuna se istom formulom
kao za plitki temelj:
Pri tome treba uzeti u obzir da će zona sloma tla u tom sluĉaju biti usmjerena prema bliţoj
površini terena, a to je redovito prema niţem terenu ispred zida. Uloga temelja je da prenese
opterećenje zida na temeljno tlo. Zbog toga treba osigurati dobru nosivost tla i spreĉavanje
pojave klizanja izmeĊu temelja i zida. Provjera stabilnosti na klzanje provodi se kao i za plitki
temelj. Ako to graniĉno stanje nije osigurrano trebamo preoblikovati temelj, prosiriti ga i
dodati zubove s donjem strane temelja.
11
3.3 Klizanje po temeljnoj stopi
12
3.4 Naprezanje na temeljnoj stopi, nosivost tla
13
3.6 Globalna stabilnost
je jedno od mogućih graniĉnih stanja nosivosti potpornih konstrukcija to jest globalni slom.
Pri tome potporna konstrukcija ne sudjeluje u otpornosti na to graniĉno stanje. Slom tla moţe
zahvatiti tlo iza, ispod i ispred potporne konstrukcije, ali i samo iza konstrukcije. Provjera
globalne stabilnosti se provjerava metodama provjere stabilnosti.
Moguća graniĉna stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih konstrukcija (GraĊevinske
potporne konstrukcije)
14
4.Oblikovanje potpornih zidova ( razliĉiti tipovi zidova – podruĉje primjene, prednosti, mane,
efekti razliĉitih oblikovanih elemenata – produbljavanje noţice, zub, konzole )
Već sam u uvodu opisao kakvi sve mogu biti zidovi, ali u ovome djelu ću ih detaljnije opisati.
Ima mnogo podjela stoga ću ih ja sada podjeliti kako smo mi na predavanjima uĉili. Prema
naĉinu graĊenja i preuzimanju sila razlikujemo sljedeće tipove potpornog zida:
a) b)
15
c)
Ĉesto se kod ove vrste zida koriste dodatci kako bi im smanjili dimenzije i povećali teţinu i
stabilnost. To se izvodi tako da se na zidu napravi jedna ili više konzola na koje će djelovati
teţina zemlje te tako povećati njegovu masu, ili se zid moţe uĉvrstiti sidrom koje će mu
povećati otpornost na horizontalna naprezanja.
Znatna ušteda mase gravitacijskog zida postiţe se ako se dio teţine zasipa iskoristi da se
povoljno usmjeri rezultantna sila koje djeluje na zid. To se moţe postići izradom armirano
betonske konzole na prikladnoj visini straţnje zidne plohe. Materijal zasipa na konzoli
povećava teţinu zida i povoljni usmjerava rezultantnu teţine i aktivnog tlaka. Na dio zida
ispod konzole djeluje smanjeni aktivni tlak, pa je ukupna rezultanta tlaka manja nego na zid
bez konzole. Potporni tidovi s konzolom su prikladni za visoke zidove gdje se znatnije mogu
smanjiti troškovi. Zbog visine zida i naĉina izrade zid se postepeno izvodi. Prvo se betonira
temelj i donji dio zida do neke visine, onda se iza tog djela nasipa materijal i zbija, potom se
opet nastavlja betonirati neposredno do konzole. Gdje se opet zasipa dio iza zida, potom se
betonira dio do konzole i konzola koja je ojaĉana armaturom. Poslje se betonira dio iznad
konzole. Kod izrade je potrebno da beton postigne odreĊenu kvalitetu kako ne bi došlo do
oštećenja prije njegove upotrebe. I bitno je pri izvoĊenju uskladiti betoniranje zida i izvoĊenje
zasipa iza njega.
Potporni zid s rasteretnom konzolom (Ervin Nonveiller, Mehanika tla i temeljenje graĊevina
1979.)
16
4.2 Zidovi sa zategama
Zatege ili sidra postavljeni na povoljnoj visini preuzima vodoravnu komponentu tlaka zasipa
na zid, pa ukupna zidna teţina moţe biti znatno manja nego u gravitacijskoj konstrukciji.
Zatege zahvaćaju zid na meĊusobnoj udaljenosti od 1.5 do 4 metra, a koncentrirana sila
zatega raspodjeljena je na zid pomoću horizontalne armirano betonske grede betonirane skupa
sa zidom. Visina zida za sidrenje mora osigurati dovoljan otpor sili zatege. Troškovi za gredu
i zatege su popriliĉno veliki, ali se tim postupkom ušteĊuje velika koliĉina betona pa je za
veće visine taj tip ekonomiĉan.
To su tanke armirano betonske konstrukcije koje se sastoje od elementa ploĉe i rebra koji
savijanjem prenose opterećenje aktivnog tlaka. Potrebnu ravnoteţu sila na razini temelja
uspostavljamo teţinom zasipana ploĉi temelja ili prikladnom obliku zida. Osnovni oblik je
obrnuto T ili L. Najĉešće je armirano betonska konzola upeta u armiranu temeljnu ploĉu.
Takav se zid moţe raditi pomoću najjednostavniji ravnih oplata. Opterećenje aktivnim
tlakom izaziva najveći moment savijanja na mjestu uklještenja konzole u temeljnu ploĉu.
Zbog velikog momenta na tom mjestu potreban je jak presjek betona i armature. Debljina
konzolne ploĉe moţe se smanjiti pomoću popreĉnih rebara postavljenih ispred ili iza zida,
što povećava stabilnost ali poskupljuje i oteţava izvedbu. Prednja bi stjena tada bila
kontinuirani armirana-betonska ploĉa elastiĉno upeta sa tri strane. Takvom se izvedbom
smanjuju dimenzije zidne stjene, ali tomu moramo dodati beton popreĉni konzola, a oplata
i armiranje postaju mnogo teţe. Izradom takvih ojaĉanja se postiţu uštede ako je zid vrlo
visok. Širinu temeljne ploĉe odreĊujemo tako da budu zadovoljeni uvjeti dipuštenog
opterećenja, uvjeti deformacije, a i sigurnost protiv klizanja temelja.
17
Armirano betonski T i L zidovi su lakši zidovi i za njih nije potrebno puno betoa.
Stabilnost zida se postiţe oblikovanjem samog zida kao i teţinom tla kaoja pritišće stopu
iza zida. (Ervin Nonveiller, Mehanika tla i temeljenje graĊevina 1979.)
Gabioni su potporne konstrukcije od ţica koje ĉine gabionski koš ili krletku koja se puni
nasutim materijalom lomljenim kamenjem. Ţiĉane košare su naĉinjene od pocinĉane
ĉeliĉne ţice koja je pojaĉana na rubovima okvira tog koša. Prazne košare se slaţu na
poravnat teren što znaĉi da nije potrebno temeljenje, zatim se u njih ruĉno slaţu komadi
kamena te se zatvore i veţu. Ovaj postupak se ponavlja do ţeljene visine. Ovakvi zidovi su
vrlo prikladni za stabilizaciju manjih klizanja uz ceste jer se mogu izvoditi na kratkim
dionicama, a time se izbjegava nestabilnost kosine. Prednost gabionskih zidova je da su
oni propusni te osiguravaju dobro dreniranje tla iza zida, a njihova savitljivost omogućuje
primjenu u tlima nejednolike krutosti. Nedostatak ovih zidova je što zahtjevaju ruĉni rad
što danas nije isplativo, potrebno je u njh slagati postojan i trajan kamen kako bi osigurali
njihovu trajnost.
18
Terramesh sustav (gabionski zidovi, Lebo 2008) produţenje mreţe koja se zatrpava
materijalom i sluţi za stabilnost zida. (predavanje Geotehniĉke konstrukcije Potporne
konstrukcije, Leo Matešić)
19
4.5 Zidovi od montaţnih elemenata
20
4.6 Armirano tlo
Sve se ĉešće traţe najekonomiĉniji naĉini te se s vremenom poĉelo koristiti tlo kao
potporni zid. Do tog je došlo tako da se u neki sipak materijal ugradi neka vrsta armature
koja bi sluţila da se ta zemlja ne rasipa i drţi na okupu i da imamo strmije stranice nasipa.
Armirano tlo je sloţenac u kojem vlaĉna naprezanja preuzima armatura. Ono se sastoji od
armature i nasipa, armatura moţe biti metalna ili plastiĉna, a za nasip se upotrebljava
nekohetentno tlo zbog dobrog prijanjanja i filterskih sposobnosti. Armirano tlo ima široku
primjenu u graditeljstvu, toĉnije kod graĊenja na lošim tlima.koherentna tla sama imaju
odreĊenu vlaĉnu ĉvrstoću koja se ugradnjom armature povećava. Nekoherentna tla nemaju
nikakvu vlaĉnu ĉvrstoću stoga se je njihova primjena u graditeljstvu proširila dodavanjem
armature.
21
5 Utjecaj oblikovanja
5.1 Geometrijski odnosi kod potpornih zidova posljedica su statiĉkog proraĉuna ali i
tehnologije izvedbe i pozitivnog iskustva. Zid mora izdrţati horizontalne sile koje izazivaju
posmik po temeljnoj plohi, sile savijanja u presjeku, nosivost tla ne smije biti prekoraĉena,
globalna stabilnost zida mora biti zadovoljena. Posebno je vaţan dio odvosnje i dreniranja
vode iza zida.
22
5.2 Utjecaj nagnutosti plohe
Kod gravitacijskih zidova vaţno je da se tlaĉna sila u svakom presjeku drţi unutar jezgre
presjeka. Ta sila je rezultantna svih sila koje djeluju na zid: tlak od tla, tlak od vode
opterećenje na površini. Naprezanje od tla i od vode djeluje okomito na plohu zida osim
ako se zid ne sljeţe pa se tada i ta naprezanja zakreću prema dolje, za kut unutarnjeg trenja
ili kut trenja zida i tla. Time se smanjuje momenti i ekscentritet na temeljnoj plohi. Ako se
ta ploha zakosi onda se znaĉajno postiţe opisani efekt. To se preporuĉuje kod masivnog
gravitacijskog zida. Gravitacijski zid s nakošenom zadnjom plohom ima povoljnije
djelovanje sile tlaka od tla, a armirani zid s proširenom stopom dobiva dodatnu silu koja
vraća rezultantu prema središtu temeljne plohe.
Gravitacijski potporni zid osnovni oblik i ekonomiĉan oblik (Ervin Nonveiller, Mehanika
tla i temeljenje graĊevina 1979.)
23
5.3 Utjecaj istaknute stope temelja
Ĉesto su horizontalne sile na zid veće od otpora klizanja na temeljnoj plohi. Taj problem se
moţe riješiti izvedbom jednog ili vise zubova na temelju koji aktivira pasivni otpor kao
dodatni otpor klizanju zida.
Umjesto izvedbe zuba na temelju moţe se izvesti nagnuta stopa temelja prema jednoj strani.
Ta nagnuta stopa takoĊer ima utjecaj na liniju popuštanja tla. Ona ima sliĉnu uĉinkovitost kao
i zub na zadnjoj strani stope zida. U sluĉaju popuštanja nosivosti na tom djelu kada je u
pitanju zub na zadnjoj strani stope došlo bi do sloma po plohi tla i tla, a kada je u pitanju
nagnuta stopa zida dolazi do sloma po plohi beton i tlo po kojoj je faktor sigurnosti veći te se
time smanjuje mogućnost takvog sloma.
24
5.4 Dreniranje zida
25
6. Proraĉun prema EC7 – općenito za sve geotehniĉke konstrukcije, posebno za potporne
zidove
26
6.2 Eurokod 7 sastoji se iz dva dijela:
EN 1997-1 Geotehniĉko projektiranje – Dio 1: Opća pravila
EN 1997-2 Geotehniĉko projektiranje – dio2 : istraţivanje i ispitivanje tla
Eurokodovi traţe da svaka graĊevina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog korištenja
zadovoljiti bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivost, uporabivost, otpornost na poţar, robusnost,
trajnost i pouzdanost. Najbitniji zahtjevi su nosivost iuporabljivost kao sto sam već u
uvodnom dijelu opisao.
Graniĉno stanje nosivosti je stanje sloma ili nestabilnosti u bilo kojem obliku, koje moţe
ugroziti sigurnost ljudi i samu graĊevinu.
Graniĉno stanje uporabljivosti nastaje kada graĊevina ne moţe više sluţiti svrsi zbog
prevelikih deformacija, pomaka progiba i vibracija koje ometaju rad ljudi, oštećuju graĊevinu
ili njezine djelove.
kategorija 1. : mali i relativno jednostavni objekti (za njih vrijedi da se osnovni zahtjevi mogu
zadovoljiti na temelju iskustva i kvalitativnih geotehniĉkih istraţnih radova, te da je rizik za
objekt i ljude zanemariv; primjer: jednokatnice i dvokatnice i agrikulturni objekti, s max
opterećenjem 250 kN na stupovima i 100 kN/m’ na zidovima gdje se koriste uobiĉajeni tipovi
plitkih temelja i pilota, potporni zidovi niţi od 2 m te manji iskopi za drenaţe i cjevovode)
kategorija 2. : obuhvaća uobiĉajene objekte bez izrazitog rizika i bez izrazitih posebnosti u
uvjetima u tlu, za koje se rizik moţe procijeniti i kada on nije izrazito velik; potrebni su
kvantitativni geotehniĉki podaci, ali se koriste uobiĉajeni-rutinski postupci ispitivanja,
projektiranja i izvedbe; primjer: plitko temeljenje, piloti, nasipi, tuneli u tvrdim stijenama
bez zahtjeva za nepropusnosti)
27
6.4 Pri procjeni djelovanja i stabilnosti (sigurnosti) konstrukcije moţe se koristiti jedan od
ova dva principa:
-pristup preko faktora otpora, gdje se primjenjuju parcijalni faktori sigurnosti na efekte
djelovanja i na karakteristiĉne otpornosti
Osnovne varijable
a-Geometrijski podatci
F-djelovanja
X- parametri materijala
Proraĉunske vrijednosti
ad = ak ±Δa
Fd = Fx x γF
Xd = Xk / γM
28
EN 1997-1 uvodi pet graniĉnih stanja nosivosti
(EQU) ravnoteţa je gubitak ravnoteţe konstrukcije ili tla razmatranog kao kruto tijelo, u
kojem ĉvrstoća konstruktivnog materijala ili tla znaĉajno ne doprinosi otpornosti (na pr.
prevrtanje gravitacijskog betonskog zida na podlozi od ĉvrste stijene)
(STR) konstrukcijski je slom ili velika deformacija betonske, metalne, drvene ili zidane
konstrukcije ili njenog elementa, ukljuĉivo temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima
ĉvrstoća konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na pr. slom pri jakom savijanju
armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u jako mekom tlu, klizanje blokova obalnog
zida na vodoravnim reškama meĊu blokovima, popuštanje ĉeliĉne šipke geotehniĉkog sidra
pod vlaĉnim opterećenjem, propadanje podloţne ploĉe sidra kroz sloj prskanog betona
zaštitne potporne konstrukcije, slom pilota od vodoravnog opterećenja)
(GEO) geotehniĉki je slom ili velika deformacija tla pri kojoj ĉvrstoća tla ili stijene bitno
pridonosi otpornosti (na pr. slom tla ispod temelja, slom tla oko vodoravno opterećenog
pilota, veliko slijeganje pilota, naginjanje potpornog zida, ĉupanje sidra iz tla, slom i
propadanje tla iznad tunelskog iskopa, klizanje i odron tla, znaĉajno popuštanje oslonca luka
mosta, izdizanje i slom dna graĊevne jame u mekom tlu)
29
(UPL) uzgon je gubitak ravnoteţe konstrukcije ili tla uslijed uzgona vode ili drugih
vertikalnih sila (na pr. izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona
podzemne vode, izdizanje i probijanje slabopropusnog sloja tla na dnu graĊevne jame od
uzgona podzemne vode u niţem vodonosnom sloju, ĉupanje temelja dalekovodnog stupa)
(HYD) hidrauliĉki je hidrauliĉko izdizanje (hidrauliĉki slom), interna erozija tla uzrokovana
hidrauliĉkim gradijentima (na pr. hidrauliĉki slom u pjeskovitom dnu graĊevne jame uslijed
vertikalnog strujanja vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od strujanja vode u
nasipu i stvaranje erozijskih kanala)
30
Tablica 1.
Tablica 2.
31
Tablica 3.
Graniĉno stanje STR i GEO : parcijalni koeficjenti za parametre tla (za oznake M1, M2)
(Eurokod Ivišić 2006)
Tablica 4.
32
Graniĉno stanje STR i GEO : parcijalni koeficjenti za otpornost (za oznaku R1, R2, R3, R4)
(Eurokod Ivišić 2006)
Postoje tri proraĉunska pristupa za graniĉno stanje nosivosti STR/GEO
Parcijalni koeficjenti su podjeljeni za svaki proraĉunski pristup u grupu A za djelovanaj, u
grupu M za svojstva materijala i R za otpornost. Kombinacije pojedinih skupina za svaki od
tri proraĉunska pristupa analize pokazuju da je Projektni pristup 3 najkontroverzniji,
projektni pristup 2 je najmanje kontroverzan, a projektni pristup 1 se smjestio negdje imeĊu 2
i 3.¸
Projektni pristup 1 (PP1) kombinacija 1 lijevo i kombinacija 2 dsno, graniĉno stanje nosivosti
tla ispod temelja potpornog zida ( Eurokod, Ivšić 2006)
33
Projektni pristup 2, PP2 lijevo i varijanta 2* PP2 desno za granično stanje nosivosti tla ispod
temelja potpornog zida ( Eurokod, Ivšid 2006 )
Projektni pristup 3 PP3 za graniĉno stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (Eurokod
Ivšić 2006).
34
7. Primjer proraĉuna stabilnosti potpornog zida i usporedba analitiĉkog proraĉuna i
proraĉuna pomoću softvera GEO 5 .
Zid :
35
7.1 Drenirano stanje
Projektni pristup DA 1
Djelovanja
Wgk =
Mek,stb =
36
Utjecaj djelovanja
Nepovoljno djelovanje
Vd= γg x Wgk + γq x QQk=(1.35 x 430.38 +1.5x 31), (1 x 430.38 + 1.3 x 31)=(627.51, 470.68)
=>pretpostavlja se da uzgon na stopi zida moţe biti prikazan trokutom koji ima maksimalnu
vrijednost u peti i nulom u noţici.
Povoljno djelovanje
37
Proraĉun horizontalne sile i destabilizirajući moment
Pad1 = (γg x Ka x σ'vk,w x dw/2) =( 1.35 x 0.41 x 27 x 1.5/2), ( 1.0 x 0.49 x 27 x 1.5/2)
=(11.21, 9.92 ) kN/m (suhi dio)
Pad2 = (γg x Ka x σ'vk,w x hw/2) = ( 1.35x 0.41 x 27 x 3.9/2), ( 1.0x 0.49 x 27 x 3.9/2)=
(29.14, 25.80) kN/m (dio pod vodom)
Pad3=(γg x Ka x σ'vk,h x hw)/2= (1.35 x 0.41 x 58.2 x 3.9/2), (1.0 x 0.49 x 58.2 x 3.9/2)=
(62.82, 55.61 ) kN/m (dio pod vodom)
Pad4 = =(γQ x Ka x qQk x ( H+d ) =((1.5 x 0.41 x 10 x (4+1.4)), ((1.3x 0.49 x10 x (4 +1.4 ))=
(33.21, 34.40) kN/m (opterećenje)
Destabilizirajući moment
Md4 =Pad4 x (H+d)/2= ((33.21 x(4+1.4)/2), ((34.40x (4+1.4)/2) = (89.67, 92.88 ) kNm/m
Md6 =Uad x (hw/3) = (102.67 x 3.9/3), (76.05 x 3.9/3) = ( 133.47, 98.87 ) kNm/m
Md7 =Uadx (2B/3) = (102.67 x 2 x 5/3), (76.05 x 2 x 5/3)= (342.23, 253.5 ) kNm/m
Md8 =-Pp x d/3 =-((62.72 x1.4/3),- ((38.55 x1.4 /3)= (-29.27, -17.99) kNm/m
38
Ukupan destabilizirajući moment
Med,stb = (49.32+75.76+81.67+89.67-112.02+133.47+342.23-29.27)
(43.65+67.08+72.29+92.88-97.98+98.87+253.5-17.99) = (630.83, 512.3) kNm/m
Otpornost na klizanje
ϕcv,fdn=min(ϕd,fdn, ϕck,fdn)
Hed ≤ Hrd
stabilnost na klizanje nije zadovoljena ( dok je kod softverskog proraĉuna zadovoljena i iznosi
84.8% za kombinaciju 1., a za kombinaciju 2 iznosi 68% )
Otpornost na prevrtanje
Med ≤ Mrd
(630.83, 512.3) ≤ (1234.62, 1234.62 )
39
Stabilizirajući moment
Ekscentritet opterećenja
Koeficjent nosivosti
Inklinacija opteredenja
efektivna dužina L'=∞m, 373.18
MB= = =2
40
Graniĉna otpornost
qult3 = (Ny x iy x (γk,fdn –γw) x B´/2) = 3.93 x 0.65 x (18-10) x 5/2 =51.09 kPa ( od vlastite
teţine)
Raĉunska otpornost
Provjere
Za klizanje
Za nosivost
41
7.2 Projektni pristup DA2
A1 + M1 + R2
Djelovanja
Wgk =
Mek,stb =
42
Utjecaj djelovanja
Nepovoljno djelovanje
=>pretpostavlja se da uzgon na stopi zida moţe biti prikazan trokutom koji ima maksimalnu
vrijednost u peti i nulom u noţici.
Povoljno djelovanje
43
Proraĉun horizontalne sile i destabilizirajući moment
Pad1 = (γg x Ka x σ'vk,w x dw/2) =( 1.35 x 0.41 x 27 x 1.5/2), = 11.21 kN/m (suhi dio)
Pad2 = (γg x Ka x σ'vk,w x hw/2) = ( 1.35x 0.41 x 27 x 3.9/2), = 29.14kN/m (dio pod
vodom)
Pad3=(γg x Ka x σ'vk,h x hw)/2= (1.35 x 0.41 x 58.2 x 3.9/2), = 62.82 kN/m (dio pod
vodom)
Pad4 = ((γQ x Ka x qQk x ( H+d )/2) =((1.5 x 0.41 x 10 x (4+1.4)/2) = 16.61 kN/m
(opterećenje)
Destabilizirajući moment
44
Otpornost na klizanje
Hed ≤ Hrd
118.19 ≥ 98.85 stabilnost na klizanje nije zadovoljena i iznosi 119 %( dok je kod
softverskog proraĉuna zadovoljena i iznosi 93.3 )
Otpornost na prevrtanje
Med ≤ Mrd
585.99 ≤ 1234.62, => stabilnost na klizanje je zadovoljena i iznosi 47 %(u softveru iznosi
99.1%)
Stabilizirajući moment
45
Ekscentritet opterećenja
Provjere
Za klizanje
46
7.3 Projektni pristup DA3
A1/A2 + M2 + R3
Djelovanja
Wgk =
Mek,stb =
47
uh = γw x hw = 10 x 3.9 = 39 kPa
σ'vkh = σvkh - Uh = 97,2-39 = 58.2 kPa
Utjecaj djelovanja
Nepovoljno djelovanje
=>pretpostavlja se da uzgon na stopi zida moţe biti prikazan trokutom koji ima maksimalnu
vrijednost u peti i nulom u noţici.
Povoljno djelovanje
Nepovoljno djelovanje
48
Proraĉun horizontalne sile i destabilizirajući moment Proraĉun horizontalne sile i
destabilizirajući moment
Pad1 = (γg x Ka x σ'vk,w x dw/2) = ( 1.0 x 0.49 x 27 x 1.5/2) = 9.92 kN/m (suhi dio)
Pad2 = (γg x Ka x σ'vk,w x hw/2) = ( 1.0x 0.49 x 27 x 3.9/2)= 25.80 kN/m (dio pod
vodom)
Pad3=(γg x Ka x σ'vk,h x hw)/2= (1.0 x 0.49 x 58.2 x 3.9/2)= 55.61 kN/m (dio pod
vodom)
Pacd = -(γg, fav x 2cd x( Ka)x(H+d)= ((1x2x4.8x( 0.49)x (4+1.4))= -36.29 kN/m
(kohezija)
Destabilizirajući moment
49
Otpornost na klizanje
R2 γRh = 1 , γRv = 1
Hed ≤ Hrd
132.22 ≥ 121.16 stabilnost na klizanje nije zadovoljena i iznosi 109 % ( dok je kod
softverskog proraĉuna zadovoljena i iznosi 67.7% )
Otpornost na prevrtanje
Med ≤ Mrd
526.38 ≤ 1234.62 => stabilnost na klizanje je zadovoljena i iznosi 43% ( u softveru iznosi
60.5%)
50
Stabilizirajući moment
Ekscentritet opterećenja
Provjere
Za klizanje
51
7.4 Nedrenirana nosivost
Projektni pristup DA 1
K1 : A1 + M1 + R1, K2: A2 + M2
Djelovanja
Wgk =
52
Karakteristiĉno promjenjivo opterećenje
QQk = qQk x ( B – X) = 10 x ( 5 – 1.9 ) = 31 kN/m
Utjecaj djelovanja
Nepovoljno djelovanje
Vd= γg x Wgk + γq x QQk=(1.35 x 430.38 +1.5x 31), (1 x 430.38 + 1.3 x 31)=(627.51, 470.68)
Povoljno djelovanje
Ka =tan245° = 1
Svojstva materijala
Cud =Cuk/ γcu = ( 50 / 1) , ( 50 / 1.4 ) = ( 50, 35.71 ) kPa za γcu = ( M1=1, M2=1.4 )
53
Proraĉun horizontalne sile i destabilizirajući moment
Pad1 = (γg x Ka x σ'vk,w x (H+d)/2) =( 1.35 x 1 x 97.2 x 5.4/2),( 1 x 1 x 97.5 x 5.4/2) =(354.29,
263.25 ) kN/m
Pad2 =(γQ x Ka x qQk x ( H+d ) =((1.5 x 1 x 10 x (4+1.4)), ((1.3x 1 x10 x (4 +1.4 ))=
(81, 70.2) kN/m (opterećenje)
Destabilizirajući moment
Md1 = Pad1 x (H+d) /3 = ((354.29 x (4+1.4) /3),((263.25 x (4+1.4) /3) =(637.70, 473.85 )
kNm/m
Md2 =Pad2 x (H+d) /2= ((81x (4+1.4)/2),((70.2x (4+1.4)/2) = (218.7, 189.54 ) kNm/m
Md8 =-Pp x d/3 =-((62.72 x1.4/3),- ((38.55 x1.4 /3)= (-29.27, -17.99) kNm/m
54
Otpornost na klizanje
Hrd= ( Cud x B/ γRh ) = (50 x 5 /1), ( 35.71 x 5/1) = (250, 178.55) kN/m
Otpornost na prevrtanje
Med ≤ Mrd
(630.87, 396.15) ≤ (1234.62, 1234.62 ) => Momenti su negativnog predznaka jer je utjecaj
kohezije sa po sebi dovoljan da eliminira utjecaje koji nastoje prevrnuti zid
55
7.5 Projektni pristup DA 2
A1 + M1 + R2
Djelovanja
Wgk =
Mek,stb =
Utjecaj djelovanja
Nepovoljno djelovanje
56
Povoljno djelovanje
Ka =tan245° = 1
Svojstva materijala
Pad1 = (γg x Ka x σ'vk,w x (H+d)/2) =( 1.35 x 1 x 97.2 x 5.4/2) = 354.29 kN/m ( tlo )
Ppd = -(γg x Ka x σ'vk,w xd/2)= -(1.35x2.46 x 27 x1.4/2 ) = -62.77 kN/m pasivni otpor
Destabilizirajući moment
57
Otpornost na klizanje
(M1 ) γcu = (1 )
Otpornost na prevrtanje
Med ≤ Mrd
-630.89 ≤ 1234.62 => Momenti su negativnog predznaka jer je utjecaj kohezije sa po sebi
dovoljan da eliminira utjecaje koji nastoje prevrnuti zid
58
7.6 Projektni pristup DA 3
A1/A2 + M2 + R3
Djelovanja
Wgk =
Mek,stb =
59
Utjecaj djelovanja
Nepovoljno djelovanje
Povoljno djelovanje
Ka =tan245° = 1
Svojstva materijala
Pacd = -(γg, fav x 2cd x( Ka)x(H+d)= ((1x2x35.71x( 1)x (4+1.4))=-385.66 kN/m (kohezija)
60
Destabilizirajući moment
Otpornost na klizanje
Otpornost na prevrtanje
Med ≤ Mrd
61
7.7 Primjer proraĉuna zadatka u softveru
U idućem dijelu ćemo postaviti izraĉun zadatka iz programa GEO5, te uz priloge sve će biti
detaljno opisano. U softveru potporni zid zadovoljava sve uvjete dok kroz ruĉni proraĉun
nigdje ne zadovoljava otpornost na klizanje. Potporni zid je istih dimenzija i u softveru kao i u
proraĉunu. Prvo smo mislili raĉunati bez pasivnog tlaka, ali da njega nismo uzeli u obzir,
nebi nam ni u sofveru zadovoljavao propisane uvjete.
Zid :
62
U proraĉunu su se koristili podatci iz eurokodova, a ja sam zid provjerio za 3 projektna
pristupa.
63
Materijal smo uzeli ĉvrstoće C 37/30 i armaturu Fy=500
64
Za projektni pristup DA 1
65
Za kombinaciju K2 djelovanje iznosi 89.07 kNm/m, a otpornost 131.55 kNm/m, iskorištenost
je 68 %. Djelovanje prevrtanja za kombinaciju K2 iznosi 607.12 kNm/m, a otpornost 1003.06
kNm/m, iskorištenost je 61%.
Za projektni pristup DA 2
66
Za projektni pristup DA 3
Za kizanje djelovanje iznosi 89.07 kNm/m, otpornost 131.59 kNm/m, a iskorištenost 67.7%.
67
Nedrenirano stanje
Projektni pristup 1
68
Za kombinaciju K2 djelovanje klizanja iznosi 126.93 kNm/m, otpornost 164.96 kNm/m, a
iskorištenost 77%. Djelovanje prevrtanja za kombinaciju 2 iznosi 367.89 kNm/m, otpornost
855.55 kNm/m, a iskorištenost 43%.
Projektni pristup 2
Djelovanje klizanja za projektni pristup 2 iznosi 169.47 kNm/m, otpornost 169.67 kNm/m,
iskorištenost je 99.88%. Djelovanje prevrtanja ka projektni pristup 2 iznosi 441.02 kNm/m,
otpornost 660.73 kNm/m, a iskorištenost 67%
69
Projektni pristup 3
Djelovanje klizanja za pojektni pristup 3 iznosi 126.93 kNm/m , otpornost 164.96 kNm/m,
iskorištenost 77 %. Djelovanje prevrtanja iznosi 367.89 kNm/m, otpornost 855.55 kNm/m, a
iskorištenost 43%.
70
8. Usporedba proraĉuna prema GEO 5 i klasiĉnom naĉinu rješavanja.
U ovome poglavlju ćemo usporediti analitiĉki i softverski raĉun za isti potporni zid.
DRENIRANO STANJE
KLIZANJE ANALITIĈKI RAĈUN
Tablica 5.
Tablica 6.
NAPOMENA :
- Kod analitiĉkog raĉuna nije zadovoljen niti jedan projektni pristup, dok su kod
softverskog svi projektni pristupi zadovoljeni, razlika izmeĊu njih je oko 30% što
nam govori da je analitiĉki izraĉun kritiĉniji i da treba više naĉina izraĉuna probati.
71
PREVRTANJE ANALITIĈKI RAĈUN
Tablica 7.
Tablica 8.
NAPOMENA :
72
NEDRENIRANO STANJE
KLIZANJE ANALITIĈKI RAĈUN
Tablica 9.
Tablica 10.
NAPOMENA :
73
PREVRTANJE ANALITIĈKI RAĈUN
Tablica 11.
Tablica 12.
Komentar analize :
Analizom proraĉuna saznali smo da proraĉuni analitiĉkog i softverskog modela dosta
razliĉiti. Uzorak razlike je u tome što je softverski model koristi Columbov model, a mi u
analitiĉkom Rankinovo stanja horizontalnih naprezanja na zid, aktivni tlak i pasivni otpor,
zbog toga dolazi do razlike. Analitiĉki proraĉun je konzervativan, a softverski toĉniji stoga
treba dosta paziti kod odabira proraĉuna. Softverski proraĉun zadovoljava sve kriterije, dok
kod analitiĉkog klizanje djelovanje je veće od otpornosti. Kod proraĉunavanja zidova
potrebno je napraviti kontrolne proraĉune s više modela. Klasiĉni proraĉun je konzervativan.
Kod ispitivanja tla potrebno je što vjernije modelirati uvjete na terenu: svojstva tla, uvjeti,
opterećenje i podzemne vode.
74
9. Zakljuĉak
U ovome završnome radu pokušao sam što detaljnije, a što jednostavnije opisati sve o
potpornim zidovima. Potporni zidovi su sloţene konstrukcije koje treba paţjivo prouĉiti i
dimenzionirati. Nek problem koji se treba riješiti sa potpornim zidom moţe se riješiti na više
naĉina, a najbolje je uzeti onaj isplativi, a siguran naĉin. Potporni zidovi se mogu raditi od
betona, armiranog betona, zemlje, kamenja, a ovisno u kojem podneblju se rade sliĉan
materijal bi se trebao i koristiti. Potrebno je što vjernije ispitati uvjete na terenu kako bi
saznali što vjernije modele tla, svojstva, uvjete na terenu, opterećenje, podzemnu vodu. U
radu su opisane sve vrste potpornih zidova, i dodataka što mogu pojaĉati nosivost kao što su
sidra, konzole, produljavanje noţice zida. Svaki taj dodatk utjeĉe na taj zid, a mi uvjek teţimo
što sigurnijima rješenjima. U radu sam napravio proraĉun potpornog zida analitiĉkim putem, a
softverskim putem pomoću programa GEO 5. Analizirao sam dobivene podatke iz ta dva
proraĉuna, pokušao objasniti uzroke razlike. Prevrtanje općenito nije problem ni u jednom
naĉinu, a klizanje ne zadovoljava uvjete u analitiĉkom raĉunu, dok je u softverskom raĉunu
ono zadovoljeno svugdje. Moramo povesti brigu kod odabira proraĉunskog modela. U
analitiĉkom raĉunu mi smo proraĉunavali prema Rankineu, a u GEO5 prema Columbu. Zbog
toga dolazi do tolikih razlika, a i analitiĉki proraĉun je dosta kritiĉan i konzervativan, ali je
zato na strani sigurnosti. Kod projektiranja zidova potrebno je napraviti više proraĉunskih
modela. Posebnu paţnju kod dimenzijoniranja i kod odabira vrste zida treba usmjeriti na
podzemnu vodu i dranaţu.
75
10. Literatura:
(https://helpdesk.uniri.hr/system/resources/docs/000/000/130/original/Geoteh_Konstr_P6_Pot
porne_II_dio.pdf?1384525319 )
76
77