LABORATORIJSKA VJEŽBA 7

BROJAČI – PRIPREMA

JU MS ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

DIGITALNA TEHNIKA
 1
DIGITALNA TEHNIKA

BROJAČI
Povezivanjem flip-flopova u sklop brojača moguće je sa istim brojem flip-flopova postići brojanje do
znatno većeg broja odnosno dijeljenje frekvencije sa znatno većim brojem nego je to moguće sa
registrima.
Brojači se upotrebljavaju još za mjerenje vremena i perioda, odnosno frekvencije.
Mogu biti asinhroni i sinhroni. Naprijed, nazad i brojači naprijed-nazad
Asinhroni brojači sastoje se od flip-flopova koji mijenjaju stanje jedan za drugim. Ove brojače još zovemo
i serijskim brojačima.
Sinhroni brojači su oni kod kojih se stanja flip-flopova mijenjaju istovremeno, pa takve zovemo paralelni
brojači
Brojač može biti izveden tako da broj impulsa prikazan stanjem flip-flopova raste ili opada. Pa tako brojači
mogu biti brojač naprijed, brojač nazad i brojač naprijed-nazad.
Za realizaciju asinhronog binarnog brojača koristićemo JK flip-flopove odnosno njihovu karakteristiku da
ukoliko se na ulazima JK nalazi logička 1 da će pojava promjene stanja na ulazima CP (CLK) bilo kojeg flip-
flopa uzrokovati promjenu njegovog stanja.
Od broja flip-flopova zavisi do kojeg broja će naš brojač brojati
Kod brojača sa 4 JK flip-flopa kombinacije stanja flip-flopova počinju se ponavljati nakon petnaestog
impulsa. To znači da je sa takvim brojačem moguće brojati do 15.
Uopšteno vrijedi da binarni brojač sa „n“ flip-flopova može brojati do 2n-1
S obzirom da ima 4 flip-flopa i da je frekvencija impulsa na izlazu prvog dva puta manja od ulazne, a kod
drugog je četiri puta manja od ulazne, kažemo da naš brojač dijeli frekvenciju sa 2, 4, 8 i 16 ovisno sa koje
se flip-flopa uzme signal.
Uopšteno vrijedi da binarni brojač sa „n“ flip-flopova dijeli frekvenciju ulaznih impulsa sa 2n
 2
DIGITALNA TEHNIKA
ASINHRONI BINARNI BROJAČ NAPRIJED
 3
DIGITALNA TEHNIKA
ASINHRONI BINARNI BROJAČ NAZAD
 4
DIGITALNA TEHNIKA
ASINHRONI DEKADNI BROJAČ

0 0000
1 0001
2 0010
3 0011
4 0100
5 0101
6 0110
7 0111
8 1000
9 1001
10 1010
11 1011
12 1100
13 1101
14 1110
15 1111
 5
DIGITALNA TEHNIKA
ASINHRONI BROJAČ MODULA M
PRIMJER
Realizovati asinhroni brojač modula 117

Rješenje:
S obzirom da je u pitanju asinhroni brojač određenog modula potrebno je utvrditi binarnu kombinaciju nakon
koje će doći do reseta našeg brojača. Koristićemo težinska mjesta bita našeg broja. Da bismo predstavili broj 117
u binarnom obliku potrebno je 7 bita kao što je prikazano u daljem tekstu.

64 32 16 8 4 2 1
1 1 1 0 1 0 1

117 = 1∙26 + 1∙25 + 1∙24 + 0∙23 + 1∙22 + 0∙21 + 1∙20 = 64 + 32 + 16 + 4 + 1

Do istog rješenja moglo se doći i tako što smo bismo broj 117 dat u decimalnom obliku pretvorili u binarni broj
djeljenjem sa bazom 2 binarnog brojnog sistema.
Znajući osnovne karakteristike asinhronog brojača možemo pristupiti realizaciji odnosno rješenju datog
problema. Dakle potrebno nam je 7 JK flip flopa kojima ćemo kratko spojiti ulaze J i K i dovesti na njih konstantan
signal logičke 1.
Zatim ćemo glavni izlaz prvog flip flopa spojiti na CP ulaz drugog flip flopa, glavni izlaz drugog na CP ulaz trećeg
itd. do posljednjeg sedmog flip flopa koji predstavlja bit najviše vrijednosti. S obzirom da znamo nakon koje
kombinacije treba da dođe do reseta brojača izlaze flik flopova koji u toj kombinaciji imaju stanje logičke 1 ćemo
dovesti na ulaz NI kola a izlaz tog kola vodima na reset svih brojača. Slika nakon realizacije izgleda ovako:
 6
DIGITALNA TEHNIKA
PRIMJER
Za Prstenasti brojač sa 19 flip flopova realizovati asinhroni brojač sa jednakim modulom.

Rješenje:
Prstenasti brojač spada u posebnu vrstu registara koje zovemo kružni registri. Ovi registi imaju sposobnost
djeljenja frekvencije kao i brojanja . U ovu skupinu spada još i Džonsonov brojač. Prstenasti brojač dijeli
frekvenciju sa N i brojo od 0 do (N-1) gdje je N broj flip flopova u Prstenastom brojaču.
Dakle u našem slučaju naš Prstenasti brojač broji od 0 do 18. Od ranije znamo da asinhroni brojač koji
broji od 0 do 18 je brojač modula 19. tako da ekvivalent Prstenastom brojaču sa 19 flip flopova je
asinhroni brojač modula 19.
Asinhroni brojač modula 19 broji od 0 do 18 i tu prođe kroz 19 stanja što odgovara modulu brojača.
Dakle reser našeg asinhronog brojača doći će na binarnoj kombinaciji koja je ekvivalentna broju 19,
dakle imaćemo 5 flip flopova a binarna kombinacija nakon koje treba da dođe do reseta je:

16 8 4 2 1
1 0 0 1 1

19 = 1∙24 + 0∙23 + 0∙22 + 1∙21 + 1∙20 = 16 + 2 + 1

 7
DIGITALNA TEHNIKA
BROJAČ UP/DOWN
 8
DIGITALNA TEHNIKA
SINHRONI BROJAČ
 9
DIGITALNA TEHNIKA
BROJAČI SA PRETHODNIM POSTAVLJANJEM
Svi dosad razmatrani brojači mogli su se postaviti u početno stanje u kojem su svi flip-flopovi u stanju 0. Praksa
nameće potrebu za brojačima koje je moguće postaviti u bilo koje početno stanje (engl. pressetable counter). Takav
brojač ima paralelne ulaze na koje se dovodi podatak koji se želi upisati u brojač kao početno stanje. Stanje 0 na
upravljačkom ulazu za paralelni upis PL omogućava upis podatka sa ulaza P0-Pn-1, u flip-flopove B0-Bn-1. Stanje 1 na
ulazu PL zabranjuje paralelni upis. Tada su izlazi svih sklopova NI u stanju 1 bez obzira na stanje podatka i ne djeluju
na ulaze PR i CLR flip-flopova.
 10
DIGITALNA TEHNIKA
BROJAČI NASUMIČNE SEKVENCE
PRIMJER
Upotrebom D i T flip flopova projektovati brojačku sekvencijalnu mrežu koja prolazi redom kroz
sljedeća stanja 5 → 7 → 3 → 4 → 6 → 0 → 1 → 2 → 5 ...¸

Q2(n) Q1(n) Q0(n) Q2(n+1) Q1(n+1) Q0(n+1) D2 D1 D0

0 0 0 0 0 1 0 0 1
0 0 1 0 1 0 0 1 0
0 1 0 1 0 1 1 0 1
0 1 1 1 0 0 1 0 0
1 0 0 1 1 0 1 1 0
1 0 1 1 1 1 1 1 1
1 1 0 0 0 0 0 0 0
1 1 1 0 1 1 0 1 1
 11
DIGITALNA TEHNIKA

Q2(n) Q1(n) Q0(n) Q2(n+1) Q1(n+1) Q0(n+1) T2 T1 T0

0 0 0 0 0 1 0 0 1
0 0 1 0 1 0 0 1 1
0 1 0 1 0 1 1 1 1
0 1 1 1 0 0 1 1 1
1 0 0 1 1 0 0 1 0
1 0 1 1 1 1 0 1 0
1 1 0 0 0 0 1 1 0
1 1 1 0 1 1 1 0 0