Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

Patricija Glavaš

kolegij: Kritička pedagogija

Daphne Koller: What we´re learning from online education


Daphne Koller govoreći o online nastavi oslanja se na platformu, besplatni američki
internetski tečaj Coursera kojeg je osnovala 2012. godine. Dakako, da se u puno pogleda
razlikuje od online nastave koja se trenutačno provodi u hrvatskim srednjoškolskim i
visokoškolskim obrazovnim institucijama, međutim svakako se mogu izvući savjeti za
poboljšanje provođenja online nastave te se u prebolikovanom obliku mogu i primijeniti. Kao
glavnu prednost online nastave navodi mogućnost sudjelovanja velikog broja ljudi, i onih koji
su bolesni i onih koji su siromašniji. Ljudi su iz različitih dijelova svijeta, u različitim
životnim situacijama u mogućnosti od kuće pratiti i aktivno sudjelovati. Kao velika prednost
navodi se vrijeme, u online se nastavi nije potrebno držati školskog sata te se materijali u
obliku videozapisa pohranjuju tako da se mogu pogledati u bilo koje vrijeme. Nastavni se pak
materijali mogu razdijeliti na kratke module, tj. kratke videe, a studenti mogu prolaziti kroz
nastavni materijal na više načina. Takav način omogućava brzu i laku organizaju materijala,
kako za profesore tako i za studente. Budući da se sve nalazi na jednome mjestu, lako je
pratiti i vrednovati rad studenta. Daphne navodi kako je rad na toj platformi individulano
prilagođen te da studenti mogu pogledati ono što ih zanima. Također, ne izostavlja važnost
aktivne nastave, tj. razvili su sustav s pitanjima i kvizovima koji potiče učenikovu aktivnost
na nastavi te svi učenici na kraju dobiju i ocjene. Još jedna od pozitivnih stvari koju navodi
jest ispravak učenikove greške neposredno nakog netočnog odgovora, što je moguće zbog
razvijene tehnologije. Među prednostima koje Daphnie navodi, a koje bi se mogle propitati
jesu i ta da se online nastavom stvara globalna zajednica. No, može li takva virtualna
zajednica biti jednaka onoj koja funkcionira licem u lice? Isto tako mogla bi se propitati
točnost samoocjenjivanja i ocjenjivanja od kolega. Kada govori o nedostatcima, spominje
vrednovanje zadataka koji zahtijevaju kritičko razmišljanje, tj. oni koji su vezani uz
društvene, humanističke i poslovne znanosti. Zaključno, ističe da podatci koje skupe
sudjelovanjem ljudi na toj platformi služe za razumijevanje puno većih pitanja, kao npr. Koje
su to dobre i učinkovite strategije učenja, a koje ne? Nedvojbeno, iz njezine je perspektive
puno više prednosti nego nedostataka online nastave. Ipak, gledajući hrvatsko visokoškolsko
obrazovanje i online nastavu, mogu se uočiti brojni nedostatci. Među glavnim je nedostatcima
defintivno raspored koji nije prilagođen studentima, već je zadržan u obliku kakav je
napravljen za nastavu uživo. Studenti iz toga razloga po cijele dane provode za računalom,
nema određenog vremena za rad i za odmor. Na takav se način stvara demotivacija kod
studenata. Još jedan od problema jest korištenje različitih platformi za pohranu materijala i
održavanje online nastave. Od korištenja moodla, Zooma, Bigbluebuttona, loomena do e-
maila, studenti se stavljaju u nered i neorganizaciju, nemoguće je pratiti toliko informacija na
toliko puno izvora. Tada studenti ne znaju odakle krenuti što utječe na njihovu motivaciju i na
same rezultate. Drugi nedostatak je taj da profesori često spominju problem neaktivnosti
studentata na online nastavi. Pri tome misle na ne komentiranje i ne uključivanje u rasprave te
na nehtijenje za uključivanje kamere i mikrofona. Razlog takvog ponašanja mogao bi ležati u
nedefiniranim pravilima i zahtijevima ili u profesorovom frontalnom obliku predavanja.
Budući da hrvatsko školstvo nije bilo spremno već je pod pritiskom moralo prihvatiti ovakav
način provođenja nastave, potrebno je za budućnost isplanirati organiziraniji i sustavniji
način provođenja online nastave. Studenti su odrasle i oblikovane osobe koje su u mogućnosti
sami organizirati svoj dan, pogledati materijale u ono vrijeme kada im odgovara te tako
umjesto provođenja cijeloga dana na sveučilištima mogu sudjelovati i na drugim područjima
gdje su potrebni mladi. Izrađivanje videozapisa i prezentacija, pisanje osvrta i različita
istraživanja su zadatci koji bi mogli motivirati studente u online nastavi. Također, tu je i
sudjelovanje na MOOC platformi koje bi se ponekad moglo bodovati umjesto predavanja.
Patricija Glavaš
kolegij: Kritička pedagogija

Masovni otvoreni online tečaj je mrežni tečaj koji je usmjeren na edukaciju, a dostupan je
svima. Nažalost, u dosadašnjem se školovanju nisam susrela s MOOC platformom i smatram
to kao minusom budući da Internet nudi toliko mogućnosti za samorazvoj, a većina ljudi pa i
ja, ograničila se na onaj dio zabave i komunikacije s drugim ljudima. Istina je da studenti teže
više dobrim ocjenama nego dobrom znanju, iz tog razloga za početak bih potkanula studente
na sudjelovanje u online tečajevima na način da time utječu na aktivnost koja im može podići
ocjenu. Zaključno, online obrazovanje u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju sada možda
donosi nekakve probleme, no njegova je budućnost svijetla. Vjerujem da uz novu
rekonstrukciju i dobru organizaciju uvelike može doprinjeti sustavu obrazovanja. Poticanje
samostalnosti, poticanje internacionalne interakcije pomoću raznih tečajeva i radionica,
poticanje individualnog samorazvoja, uključivanje studenata u druge sfere života i širenje
vidika su prednosti koje obogaćuju sustav obrazovanja. Takvim se aktivnim djelovanjem
potiče aktivno učenje. Svakako, učitelj i dalje treba biti nositelj znanja, voditelj i organizator
rada. Uz korištenje različitih alata, veću aktivnost i odgovornost učenika te dobru organizaciju
i dobar raspored, online nastava može postati nešto što ispunjuje studente, a ne nešto što ih
zamara. Svakako, kako bi studenti online nastavu shvatili ozbiljno, država treba odrediti da je
to jedini oblik nastave, a ne prijelazno razdoblje. Mješovita nastava onemogućava red i
organizaciju. Do sada smo shvatili koji su to problemi u ovakvoj online nastavi, stoga bi se
prvi korak mogao postaviti s početkom nove akademske godine, kada bi se odredili točni
uvjeti i načini održavanja.

You might also like