VJEŽBE

Pisanje glasova č, ć, dž, đ (vježbe)

Napišite tražene oblike.

traženi oblik
peći, teći, sjeći prezent, 3. lice jednine
plakati, vikati imperativ, 2. l. jednine
potući, vući, uhvatiti glagolski pridjev trpni
slijediti, trčati, misliti glagolski prilog sadašnji
teče, ide, dođe infinitiv
vuk, mrak, ratnik vokativ jednine
radost, sličnost instrumental jednine (-ju)
klin, cvijet, slamka umanjenica
žut, jak, velik, mlad komparativ
zec, medvjed posvojni pridjev
cvijet, list, pas zbirna imenica

1. Načinite što više riječi od ponuđene riječi:

junak - __________________________________________________________________
mlad - __________________________________________________________________
muka - __________________________________________________________________
lijek - ___________________________________________________________________
cvijet - __________________________________________________________________
kuća - __________________________________________________________________

2. Precrtajte pogrešno napisane riječi.

čaćkalica, čađa, ćajnik, čadžav, čakovećki, čamac, čaplinovski, ćarapa, čarobnjaćki, časnički, čašćenje, čekaonica, čelićana,
čelnički, čelićiti, čovjećnost, čestoča, čistoća, čistački, čućnuti, čelavac, čevabdžija, brijaći, kupaći, stoječi, ćilimćić,
vjenčić, dječaćić, đamija, džanki, đelat, džemper, džentlmen, đeparac, džez, džinovski, džip, džogirati, đuboks, džudo,
đungla, đačić, đaćki, Đakovčanin, đavao, đavolćina, đon, Đurđevčani

3. Svaku pogrešno napisanu riječ iz prethodnoga zadatka napišite točno.

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________

4. Uz svaku riječ napišite njezino značenje.

riječ značenje
spavačica – spavaćica –
orači – oraći –
posječen – posjećen –

5. Upiši suglasnike:

__ungla je __udno mjesto gdje se mogu o__ekivati mnoge vra__bine. U plemenima na rubu civilizacije vra__ je osoba od
povjerenja. Za obavljanje lije__ni__ke službe nije mu potrebna svjedo__ba. On sam za sebe svje__i. Lije__ i obi__nom maš__u, ali
i divljim grož__em. Ako je neka bolest tvr__i orah, treba naru__i posebnu vra__binu za ozdravljenje.

6. Upiši dijakritičke znakove za č i ć, a na crtice dž i đ:

Tvr__i orascic nitko ne bi mogao pronaci. Ali njemu se cinio sladak kao __em. Ostalo mu je još malo od __eparca. Novac je bio u
stražnjem __epu, koji je bio vec sav ca__av od peci na kojoj je sjedio. Poželio je da je ro__en kao vodic ili ribic, a ovako je bio
obican dimnjacarcic, cesto moren gla__u.
1. serija
1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.

mjesecev, mucnina, racic, paučina, sljepoocnica Brac, cvrcak, caj, Cakovec, camac, carapa, castiti, cekati, cep, ceprkati, cesalj,
cesto, cetiri, ceznuti, Cicarija, cicak, ciniti se, cizma, cokolada, copor, coravac, covjek, cud, cudo, cupati, curlik, cuti, cuvati, decko,
gacice, grc, Grcka, hrcak, Icici, inace, kafic, kauc, kocnica, kolac, Korcula, kotac, krec, mecava, noc, ocaj, Okucani, pcela, racunati,
racvati se, reci, sace, sici, stecak, Sucuraj, trcati, koscev (kosac), sumnjicavcev, krušcic, gusce (guska), crckanje, crtaci (pridjev),
crtaci (im.mn.), vracaricin, otmicarka, nagnjecen

2. Prepiši tako da pravilno upišeš dž i đ

duhan__ija, __avolji, __uboks, poma__ariti, galam__ija, pobr__e, jedna__ba, ri__obrad, deter__ent, mena__er, __udo,
me__ugradski, bu__enje, ča__a, __ez, tinej__er, kla__enje, nakin__uren, sr__ba, osu__en, doha__ati, prohr__aviti, __okej,
po__oniti, __amija, mla__arija, u__benik, __eparac, __umbus, pan__a

3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.

Sječao se svoje babe svakog proljeća u ovo doba kad su ćešljugari džipajući po granama drveća pjevali. Njezina mala četveročlana
obitelj ponosila se ćestitošću i gostoljubivošču. Najćešće su ih veličali, posebno babu, iako je bila odrasla kao obična seljanćica.
Prema seoskim pričama je uvijek osječao određeno gadženje. No, htijuči valjda nešto što se nije moglo, jedan joj sin naoćigled
cijelog sela ispade lažovčina. To je babi bilo kao čuška na lice, bila je uvjerena da se džavao navalio na njihovu kuću.

2. serija

1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.

tucak, tucnjava, uopce, vrc, vrac, zacarati, zacahuriti, beskucnik, mocnik, okucnica, srndac, mocvara, bljedoca, bezvucan, cikcem,
braticna, panicar, vjesticin, lasicji, iscekivati, cud, cudnovat, cepic, dobrocudan, izobliciti, Bistricanin, pjescanik, nocobdija,
grmicak, ružicnjak, plemicki, gromaca, teklic, dobricina, rocište, kamecak, penjacica, svirac, ložacki, crckanje, cestit, huškac, zloca,
ušce, nasrcuci, okreciti, cvjecarica, suncan, maglicast, proljece, zgrciti se, mace, brcine, romancina, slamcica, siroce, zuci (pridjev),
žuci (im. mn.), autic, mehanicar, izvješcivati, citaci (pridjev), tekuci, skvrciti, klincic, Backa, Bec, cas, cisto, citav

2. Prepiši tako da pravilno upišeš dž i đ

kan__a, dora__ivati, ro__ak, ozloje__en, gun__ati, __in, __eparica, bri__, gnijež__enje, __ački, __ipnuti, le__enje, priva__ati,
patli__an, __entlmenski, __emper, nišan__ija, kole__, perovo__a, pravosu__e, pun__a, mu__ahedin, zvijež__e, Ta__ikistan,
zasla__en, __em, __uka (ime), šešir__ija, uru__beni, ri__ovka
 3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.
Babi se srce uvuće ćemer, sva se skvrčila od boli i srama. Toliko je bila postiđena da se morila gladžu i žeđu. Čutjela je nešto što
drugi nisu mogli. Kao kvoćka na gniježdženju, tako je i ona znala da će se izleči nešto zlo. Ni vol rikać ni čuk huškać nisu ju mogli
trgnuti iz neke ćudne obamrlosti. Čak ju ni djed duhanđija nije mogao navesti na priću.

3. serija

1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.

porodicni, prikracen, mracan, paucina, pravican, okicki, carobnjak, poceti, vrtic, palacinka, cevap, pozlacen, bratic, magarcic,
pascad, citaonica, alatnicar, cupkati, vucji, ljecilište, kratkoca, kornjaca, krokodilcina, cak, cestitati, cuškati, grcki, buducnost, pluca,
djevojcurak, buduci, slicica, Sesvecani, celik, teleci, krcma, hlace, naocale, kucerina, vec, suncalište, koracajuci, zakvaciti, citac,
zlocestoca, patnicki, ribicki, zacepiti, tekucica, plemic, cvrstina, caca, caskati, celavko, cošak, cudoredan, cvrcati, cvijece,
crvotocina, lastavicji, crvic, lancast, crvendac, štihaca, crncic, šticenik, cinicki, Šcitarjevo, šamarcina, šecer

2. Pravilno upiši dž i đ

__ezva, __oger, la__a, Bro__anin, mla__ak, gra__anin, vi__en, __ir, __ače, __ukela, __ur__ica, an__eo, __ul, __avolija, __akon,
__uveč, __eparoš, __ersej, u__benik, glo__em, pobje__ivati, bureg__ija, kamion__ija, Ma__ar, ho__a, mahara__a, putovo__a,
posti__en, posti_en

3. Podcrtaj sve nepravilno napisane riječi.

U prolječe bi počeo izlaziti. Izlazio je svaku večer na mjesta koja mu je preporućio njegov menađer. Svi su ga znali i zvali
Groždžanim Šeširđijom. Uvijek je nosio to pokrivalo na čeli, a u đepu vrečicu grožđica. Bio je pravi kolovođa, ali i ćudak.
Obožavo je briđ, kladženje i džez. Kada mu nešto ne bi bilo pravo, nastao bi pravi đumbus.

4. serija
1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.

minobacac, bic, postignuce, Samaricanin, posvecen, jabucica, jecam, peci, pecen, ubacaj, pakracki, kuhaca, paklenjacki, hodocašce,
svecenik, svijecnjak, svijetleci, preinaciti, prikopcati, loncina, rovokopac, uznicki, kukavicji, kujicin, prosvijecen, posvjedocen,
hinduisticki, jamacni, Jamajcanin, zaprasivac, uzrecica, rijec, rijecni, uzrocnik, uznemiravajuci, dascara, šaptacki, cvoruga, cudak,
dimnjacar, radujuci se, istice, koprcajuci se, sestricna, pacenik, pecnica, vucina, vrecica, papiric, stolcic, magarcad, curka, cuk,
boleciv, radošcu, mracnjak, vodic, cvjetic, cvjecar, alkoholicar, cuvar, tekucica, junacina, kucerak, jezicni, pisac, ratujuci, lijeciti,
komadic, Ivicin, Bec, cas, cisto, citav

2. Pravilno upiši dž i đ

bureg__inica, __em, __ukac, __umbus, __ungla, __avolast, tvr__avica, Burgun__anin, kujun__ija, pen__er, ugo__en, __uro (ime),
__oging, bostan__ija, privre__ivati, lu__ak, __ur__evački, __akovački, su__enje, pobje__ivati, ri__, mla__i, __ihad, __ingis-kan,
__okejski, __uveč, __erdan, __ezist, uru__ba, __umbir

3. Podcrtaj sve pogrešno napisane riječi.

Bio je naopake čudi. Kao i svaki pravi tinejđer nosio je teške bakanđe, a srđba mu je uvijek bila na licu. Nije volio nakinđurene
djevojke, ali ni one koje su hodale uokolo u piđamama i ciplema s niskim džonom. Kada se pravio važan, pio je pivo s džumbirom.
Pokušavao je biti namrgođeni kolovodža, ali se ne bi moglo reći da je baš bio slijeđen. Trudio se biti galamđija, ćangrizavac i
ispićutura, mislio je da je takav privlaćniji djevojkama.
 5. serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
Ciril, bosancica, cuvar, psic, mace, hodocasnik, mec, mac, pastirce, pomoc, stolcic, policica, pocetak, umjetnicki, shvacanje,
stvaralacki, unatoc, casopis, clanak, ljevicar, politicki, covjek, božiic (mali bog), Svarozic, momcic, krcevina, unucad, braća,
cudo, leteci, ici, reci, ljuci, treci, tvoric, izreci, izrecem, cestit, pokazujuci, sklonošcu, citanka, teoreticar, cvrst, poeticnost,
najcesce, majcin, zajednicki, klasican, anticki, pripovjedac, pjevac, moguci, romanopiscev, izvjesce, cinjenica, rijec, znacaj,
pjesnicki, mice (glagol, 3. l. jd. pz), oci, jednolicnost, proucavati, cvor, trepece (glagol, 3. l. jd. pz), podrucje, buducnost, eticki,
kamecak, djevojce, utocište

2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ

izme__u, doga__aj, tu__inac, gospo__a, izi__oše, __on, __avao, ho__a, bakan__a, pun__a, kan__ija, kra__a, le__enje,
usmr__en, predo__ba, evan__elje, raž__ipati, prosu__ivač, ma__aron, __ins, pobr__e, galam__ija, ćudore__e, __epar,
duhan__ija, kla__enje, patli__an, oča__aviti, __in, __ezistica

3. Iz teksta ispiši sve neispravno napisane riječi.

Nakon završene krojačke škole cijele je dane provodio šivajuči najfinija odjela. Navećer bi bio toliko izmućen i iscijedžen da
bi mu se oći same sklapale. Najteže mu je bilo šivati odijela od ćistog đerseja. Skupoča tog materijala je bila tolika da si nije
mogao priuštiti grešeke. Majstorova bi srđba bila neizmjerna, a ćavrljanje nije dolazilo u obzir. Mućio ga je i stari hrdžavi
šivaći stroj koji je petljajući konce ćesto lomio igle. To ga je neprestano ozlojedživalo.

6.serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
svirac, romantican, nacin, ocekivati, teci, tece, prica, njemacki, mehanicar, mogucnost, piscev, ciniti se, pozdravljajuci, rjecit,
rijecni, plocnik, znacajan, poeticniji, ocni, svalciti se, retoricki, recenica, nocas, samoca, licnost, mracan, sapce (glagol, 3. l.
jd.pz), uciti, uociti, cvrcati, klokoce (glagol, 3. l. jd. pz), plac, pamcenje, buduci, kamicak, pašce, vlašcu (I), muciliste, oblaca,
nauciti, raskrsce, osjecaj, protumaciti, zakljucak, kucepazitelj, krcma, tocan, zlocin, plašeci, statisticar, krvoprolice, neobican,
moci, didaktican, vecer, kljuc, krojac, slican, slavujcic, prakticno, fantasticno, zlacan, kci, pcelica, išceznuti, cetvrti, komican,
cujan, starcev, posvecen

2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ

me__utim, tu__ina, gospo__ica, vo__en, __akon, __amija, kan__a, ra__ati, hr__a, sr__ba, __epni, ure__aj, zvijež__e, pi__ama,
zabr__e, be__, nišan__ija, __entlmen, kla__enje, vra__bina, bri__, nakin__uren, ču__enje, mu__ahedin, grož__an, __ungla,
__umbir, __akovački, provo__enje, __emper

3. Iz teksta ispiši sve neispravno napisane riječi.

Radila je kao noćna ćuvarica montažnih kučica u niz na parkiralištu velikog trgovaćkog centra. Posao nije bio težak, ali je bio
dosadan. Nije se bojala jer je bila vrhunska đudašica. Hodajuči i obilazeči kućice izderala je več troje cipele tako da se nisu dale
iznova podžoniti. Svaku noč popila bi đezvu najjaće kave. Nikad nije imala problema s pravim lopovima, nego samo s dokonim
tinejđerima koji bi vikali za njom da je oštrokondža i nađak-baba.

VJEŽBA, Kraćenje korijenskog sloga i naglasak

 1. Nadopuni.
- komparativ i superlativ pridjeva:
bijel – b__lji – najb__lji, lijep – l__pši – najl__epši, blijed – bl__eđi – najbl__đi, bijedan – b__dniji – najb__dniji,
razgovijetan – razgov__tniji – najrazgov__tniji, prijek – pr__či – najpr__či, smiješan – sm__šniji – najsm__šniji,
vrijedan – vr__dniji – najv__redniji, trijezan – tr__zniji – najtr__zniji
- pridjevi tipa gologlav:
b__lokos, s__dokos, l__pook, l__voruk, dragoc__n, skupoc__n, kratkov__k, dvost__n, debelost__n
- složenice tipa nogomet:
b__lokost, b__lolist, cj__vovod, ml__kovod
- prednaglasni položaj (odredi i naglasak):
prim__njivati, spr__čavati, razr__šivati
- imenice i pridjevi izvedeni iz glagola:
procijeniti – proc__na, promijenti – prom__na, ocijeniti – oc__na, zamijeniti – zam__na, povrijediti – po__vreda
- zbirne imenice na –ad i izvedenice na -ar, ak i mnoge na -ik:
zvijer – zv__rad, cvijeće – cv__ćar, lijevi – l__vak, mlijeko – ml__kar, m__karica, cijev – c__vaš, zvijezda –
zv__zdaš, cijena – c__nik, sijeno – s__nik, grijeh – gr__šnik, gr__šnica
- deminutivi na –ić, -čić, -ica, -čica:
korijen – kor__nčić, cvijet – cv__tić, cijev – c__včica, bijes – b__ščić, brijeg – br__ščić
- izvedenice na –an, –ast,-iv,- it, -ljiv –ara, -ina, -iljka, -ulja, -uša, -ba, -ište:
cvijet – cv__tina, mlijako – ml__kara, svijet – sv__tina, lijek – l__čilište, zvijezda – zv__zdast, zv__zdan, cijediti –
c__diljka, cvijet – cv__tuša,
- augmentativi (svi):
svijet – sv__tina, zvijeda – zv__zdurina, cijev – c__včina
- pridjevi na –ast, -kast, -cat, -it:
bijel – b__lkast, cijev – c__vast, cijel – c__lcat, vijek – v__kovit, v__čit
- naglasak na sufiksu (odredi naglasak):
lijep – l__pota, slijep – sl__poća, zvijezda – zv__zdurina, bijel – b__lance, dijete – d__tence, brijeg – b__govit,
miješati – m__šovit, lijek – l__kovit, grijeh – gr__hota, smijeh – sm__hurina

2. Naglasi i označi dužine gdje je potrebno.

a) cjelovit, primjenjivati, razrjeđivati, bjelina, sljepoća, svjetlokos
b) bos, kos, mraz, bok, skok, vlak, vuk, brod, vod, svod, kod, mrak, most, kost, kvrga
c) razred, učitelj, učiti, ladica, lađa, jagoda, kruška, trešnja (voće), šljiva, jabuka, jaje, mlijeko, maslac, brašno
d) cvjećar, mljekar, cjevaš, zvjezdaš, cjenik, kovač, crveni, drage (G), dragom (I, ž.r.), novaca (G, mn.), pišem,
napisavši, unuka (G mn.), unuka (G jd.), nokat – nokata, ruka – rukom, jak – jaki
e) grad – pod grad, noga – na noge, ja – uza me, zora – u zoru, voda – po vodu, znam – ne znam, vidiš – ne vidiš,
škola – pred školu

Glas Č
pravilo Iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima u kojima postanak nije vidljiv:
bačva, bič, grč, mačka, luč, točka, lopoč, žuč, pčela, jučer
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k: lijeska – liješće, trijeska – triješće,
oblik- obličje, ruka – ručni, znak – značiti, vikati –vičem, pljeskati – plješćem, stiskati – stišćem
peći (peku, pekao) – pečem, junak – junače, buka –
bučan
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c:
djeca – dječji, micati – mičem, zec – zeče, ptica – ptičar,
stric – stričev, zubac - zupčanik
u sufiksima
a) imeničkim: -ečak:grmečak, plamečak, grumečak
-ač: berač, brijač, orač, ogrtač, opasač, kopač -čak: grmičak, krajičak, pramičak
-ača:brezovača, večernjača, udavača, kuhača -ič: branič, vodič, ribič, gonič (vršitelj)
-jača:parnjača, slamnjača, sjevernjača -čaga: rupčaga
-ičar: antologičar, elegičar, alkoholičar -ičina: dobričina
-čić: korjenčić, kljunčić, obraščić -ična: sestrična, gospodična
-čica: stvarčica, grančica, cjevčica
-čina: šamarčina, kljunčina, cjevčina
- če: pastirče, pašče, majmunče

b) pridjevskim: -ačan:ubitačan
-ačak: dugačak, slabačak, punačak -ački:dubrovački, valpovački
-ičan: simpatičan, energičan, harmoničan -čiv: priljepčiv (zarazan), prijemčiv
-ički: budistički, urbanistički, kapitalistički (osjetljiv)
-ičast: bjeličast, modričast, bobičast,
plavičast
kajkavsko č u imenima
(vlastita imena i zemljopisni pojmovi)
Čakovec, Vrbovec, Začretje, Črnomerec, Grič, Pantovčak
slavenska prezimena (bugarska, češka, slovačka,
slovenska, ruska): Jurčič, Župančič, Lav Nikolajevič
Tolstoj, Ivan Sergejevič Turgenjev

Glas Ć
pravilo iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima kojima postanak nije vidljiv: u riječima grčkog i orijentalnog podrijetla ć
bećar, ćelav, kći, kuća, gaće, pleća, već, noć od k:
Ćiril (Kyrillos), ćelija (kellion), ćilim
(perz.kilim), šećer (tur. šeker)
u riječima izvedenicama prema osnovnom t:
smrt - smrću, ljut – ljući, kretati – krećem,
brat – braća, pamtiti – pamćenje, radost -
radošću
prema osnovnom đ u riječi (jednačenje po pravpisna norma dopušta iznimke:
zvučnosti): smeđkast, žeđca
smeđ – smećkast, žeđ - žećca
u sufiksima rjeđi imenički:
imeničkim: -ać: golać
-ić: crvić, komadić, gradić -dać: srndać, crvendać
-oća: gluhoća, bjesnoća, sljepoća -bać: zelembać
pridjevskim: -aća: mokraća
-aći: brijaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći rjeđi pridjevski:
-eći: srneći (srnin), teleći, pileći (prema tele,
pile)
glagolski završetak –ći:
a) glagolski prilog sadašnji:
idući, tekući, noseći, sjedeći
b) infinitiv glagola:
doći, moći, reći, sjeći, tući, ići, peći
kajkavsko ć u imenima:
(vlastite imena, zemljopisni pojmovi i sl.)
Lanišće, Nedelišće, Trakošćan, Okić,
Šćitarjevo

Glas DŽ (parnjak Č) Glas Đ (d+j>đ)

u riječima u kojima postanak nije vidljiv,
uglavnom tuđicama:
džem, budžet, džez, pidžama, hodža,
patlidžan, džungla, maharadža, džudo, džep,
džuboks, srdžba, džokej, džungla
prema osnovnom č:
naručiti –narudžba, svjedočiti –svjedodžba,
jednačiti –jednadžba, učiti – udžbenik
sufiksi podrijetlom iz turskog jezika.
-džija: kamiondžija, buregdžija
-džinica: buregdžinica, ćevabdžinica
u riječima kojima postanak nije vidljiv:
anđeo, čađa, đak, Đuro, Đurđica, lađa, leđa,
međa, oruđe, smuđ, vjeđa, riđ, smeđ,
evanđelje, đon, Đurđevac, đurđevački
prema osnovnom d:
glad – glađu, mlad – mlađi, vidjeti – viđen,
glodati – glođem, graditi –građa, grozd –
grožđe, dogoditi se – događati se, osloboditi
–oslobađati, obraditi - obrađivati
 1. Podijelite morfeme prema položaju.
riječ P K S
maslina
selo
zima
neslana
primorje
neslan
podvrsta
predjelo
osrednji
primorski

2. Podcrtajte alomorfe u navedenim riječima.

a) beskraj, bezrazložno, bestežinski
b) rasprskivač, razmotriti, razmisliti, ražalostiti
c) pretpovijesni, prednatjecanje
d) nadbiskup, natkonobar
e) svući, sletjeti, zbaciti, ščepati
f) uzvratiti, uspuhati se, uščuvati
g) cvijetnjak, cvjetanje, cvjećarnica
 Popunite tablicu kako je to učinjeno u 1. primjeru.
osnovni oblik zadani oblik glasovna promjena
(N jd. ili infinitiv)
grijeh grijesi sibilarizacija
psa (N jd.)
zeče
djevojci
niži
mislila
ugla
pišem
življi
junače
lonca
vođen
solju
stričevi

Popuni tablicu:
imenica N mn. pridjev
dogradak
izvadak
napradak
pogodak
podbradak
trećoredac

Kraticama Z (zvučni) i B (bezvučni) opiši promjene u riječima (napiši i međufazu)

uzak uzka uska Z + B =BB

ulazak, G jd.
hrbat, G jd.
uložak, G jd.
rodoljub, ž.r.
žižak, G jd.

2. Načinite tražene oblike.

pozitiv komparativ superlativ
(pozitiv + nastavak)
bijedan
bijel
rijedak
vrijedan
bijesan
prijek
gorak
lijen
nijem
pun
suh
smiješan
 Upišite komparative iz prijašnjeg zadatka u tablicu.

glasovne promjene komparativi

kraćenje korijenskoga sloga + jotacija

kraćenje korijenskoga sloga + nepostojano a

kraćenje korijenskoga sloga + jotacija + jednačenje po mjestu

tvorbe

kraćenje korijenskoga sloga

jotacija

bez glasovne promjene

4. Načinite tražene oblike.

umanjenica izvedena sufiksom -ić, uvećanica izvedena sufiksima

-čić, -ica ili -čica -urina, -jurina, -čina, -ina
zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
Svijet
grijeh
pijetao
brijeg

5. Odredite koje glasovne promjene zamjećujemo pri tvorbi umanjenica.

umanjenica glasovna promjena/glasovne promjene

zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
svijet
grijeh
pijetao
brijeg

6. Objasnite smisao navedenih rečenica.

a) Žena sjedi. ________________________________________________________

b) Žena sijedi. ________________________________________________________
c) Radio je u novom odjelu. ______________________________________________
d) Radio je u novom odijelu. _______________________________________________
e) Nema više tog dijela. ___________________________________________________
f) Nema više tog djela. ____________________________________________________
g) Bojala se sijena. _______________________________________________________
h) Bojala se sjena. ________________________________________________________
i) Crvenila je dvorišnu ogradu. _____________________________________________
j) Crvenjela se prilazeći ogradi. ____________________________________________
IJE/JE/E/I
1. U tablicu upiši riječi iz teksta u kojima si prepoznao/la promjene koje se traže.

Ona je znala da će Odbor u petak ocjenjivati njezin rad. Ako do tada ne ostane vjerna svojim stavovima, znala
je da će upasti u proturječja koja će izazvati silne bjesove njezinih pristaša. Znala je da bez barem jednoga
primjerka novih knjiga ne može zadovoljiti najbolje čitače i zato se bojala da će oni njezina obećanja sa
zadnje književne večeri M. N. – suvremene pripovjedačice, shvatiti kao krajnje licemjerje. Cijena koju bi
morala platiti izdavačima bila je prevelika i ona je odmah shvatila da hitno mora promijeniti cjenik njihovih
izdanja. No u tome se zasigurno skrivao neki izazov i velika ljepota njezina posla.
duljenje kratkog je u dugo je kraćenje sloga s dvoglasnikom
pronađeni oblik osnovni oblik pronađeni oblik osnovni oblik

2. Napiši riječi sa zadanih sufiksima:

- ovit - urina - ina
cijelo
mijeh
rijeka
pijesak
vijek
sijed
bijesan
žlijeb

1. Napiši pravilno pisanim slovima

U IZDANJU GRADSKE KNJIŽNICE «MIROSLAV KRLEŽA» I ZADARSKOG OGRANKA MATICE HRVATSKE IZAŠLA JE
KNJIGA LJUBAV KOJA JE U PETAK PREDSTAVLJENA I U ZAGREBU U MATIČNOJ SREDIŠNJICI NA STROSSMAYEROVOM
TRGU.
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
__________________
2. Napiši pravilno:
a) uredništvo časopisa
«modralasta»_____________________________________________________________________
b) leksikografski zavod «miroslav krleža»_______________________________________________________________
c) klub šibenčana u ulici baruna trenka_____________________________________________________________
d) dramsko kazalište «gavella»________________________________________________________________________
e) grafički zavod hrvatske____________________________________________________________________________
f) grafičko-likovno uredništvo školske knjige_____________________________________________________________
3. Ispravi tekst.
u čudesnoj državi šumenskoj živio je djed šumenko vjetrović. koliba mu je bila na brdu šećerna glava kraj malog grada
koji je imao vrlo čudno ime: grad za tri koraka. tako ga je nazivao div jurentuh koji je cijeli grad za tri koraka prešao
uistinu za tri koraka. u ulici lakog lahora živio je šumenkov unuk grmičak. oni su bili dobri patuljci iz društva koje se
zvalo hrastov panj. borili su se protiv zlih patuljaka bande koja se zvala ujedinjene šikare.
Razgodci i veliko i malo slovo
Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
a) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta i
školska knjiga zagreb 1999
b) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
c) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
d) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146

_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________

4. Razgodci i veliko i malo slovo

Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
e) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta i
školska knjiga zagreb 1999
f) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
g) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
h) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146

_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
____________

1. Zaokruži riječi koje su napisane pogrešno.

procjena, procijeniti, ocijena, ocjenjivanje, mlijeko, ocijeniti, rješenje, mlijekar, riješavati, smiješan, vijek,
mljekarica, smiješniji, odriješiti, razrijeđivanje, griješiti, grjeh, djeca, dijed, dijelatnost, djelovanje, dijelotvorno,
djetinjstvo, dijevojka, djetinjarija, bijegunac, bježati

2. Upiši ije, je, e i ili i:

zapov__dni, zaht__vati, zaht__v, b__logorica, b__liti, razr__šiv, m__njati, c__piti, p__tao, sm__h, z__vanje,
opred__ljenje, odc__pljen, iskor__niti, zaht__van, iskor__njenost

3. Upiši ije, je, e i ili i:

 gr__šiti, b__dniji, povr__diti, pr__voz, dragoc__n, nasl__diti, nasl__dnica, zapov__d, nastr__ljen, pr__nos
sav__est, zv__žđe, t__šnji, um__će, d__lo (književno), d__la (od dio), sv__ćica, sv__tlo (prid.), b__snilo, gn__zditi
se, gn__zdašce, N__mac, N__mica

4. Upiši ije, je, e i ili i:

m__riti, pres__ći, dom__stiti, nas__ći, dosp__ti, izgo__ti, ostar__ti

2. Zaokruži riječi koje treba pisati velikim početnim slovom.

u zagrljaju jadranskoga mora, krševitog velebita i plodnih ravnih kotara, smjestio se grad zadar kojim
je nakon podjele rimskoga carstva vladao bizantski car justinijan. u zadru je osnovano prvo sveučilište
u hrvata i napisan prvi hrvatski roman – zoranićeve „planine“. unutar gradskih zidina nalazi se trg pet
bunara. turistima i zadranima omiljena je šetnica obala kralja petra krešimira uz koju se nalazi zgrada
filozofskog fakulteta. crkva sv. donata mjesto je održavanja glasovitih „glazbenih večeri u svetom
donatu“.

Pisanje imenica i pridjeva – veliko i malo slovo:

katarina druga velika, bik koji sjedi, zmaj od bosne (husein-beg gradaščević), otac domovine (ante starčević),
sveta braća (konstantin ćiril i metod), sveti ivan od pučine, sveti stjepan prvomučenik, plinije stariji, plinije
mlađi, ptica trkačica (lik iz ctića), hrvatina, hrvatovati, europska unija, istočno rimsko carstvo, zlatna horda,
dubrovačka republika, zemlja izlazećeg sunca (japan), zeleni otok (irska), novi južni Wales, zapadna obala (na
bliskom istoku), kumova slama, južni pol, đakovština, brodska posavina (regija), mala paklenica, dugi otok,
mljetski kanal, divlji zapad, jugoistočna europa (regija), ministarstvo znanosti obrazovanja i športa republike
hrvatske, župa svete Ane, brodsko-posavska županija, granični prijelaz bajakovo.
suđe obično perem čarlijem, jutros je kupila kalodont, svjetsko nogometno prvenstvo, svi sveti (dan)seljačka
buna, domovinski rat, krbavska bitka, sveta tri kralja (dan), bolonjski proces, homo sapiens, katedrala sv.
Jakova, šibenska katedrala, belgijanac (konj), ne-europljanin, papa ivan pavao II., sveti otac, petrarkizam,
hrvatski narodni preporod, srednji vijek