Professional Documents
Culture Documents
Ispravljen
Ispravljen
Ispravljen
BRANKO BRANKOVIĆ
ZAVRŠNI RAD
2020, CETINJE.
UNIVERZITET CRNE GORE
ZAVRŠNI RAD
1) APSTRAKT............................................................................................................................................ 1
KLJUČNE REČI........................................................................................................................................... 1
2) UVOD................................................................................................................................................... 2
3) MOCARTOVA LIČNOST......................................................................................................................... 3
4) MISE..................................................................................................................................................... 8
5) KRUNIDBENA MISA.............................................................................................................................. 9
6) MISA U C-MOLU................................................................................................................................. 11
7) ZAKLJUČAK......................................................................................................................................... 15
8) LITERATURA....................................................................................................................................... 16
1) APSTRAKT
KLJUČNE REČI
1
2) UVOD
2
1
Sonja Marinković, Istorija muzike
3
3) MOCARTOVA LIČNOST
4
ostavilo poslednice na njegovo zdravlje, ali su putovanja
istovremeno bila izuzetno podsticajna na njegov umetnički
razvoj i sazrevanje. Mocart je upoznao sve znamenite
umetnike svog vremena, boravio je u vodećim evropskim
muzičkim centrima i sticao izizetna priznanja. Pred
genijalnim sposobnostima mališana niko nije mogao da
ostane ravnodušan. Ali Mocart u mnladosti nije bio toliko
uspešan. On se suočio sa nezahvalnim, ponižavajućim
socijalnim statusom umetnika, bez mogućnosti da sebi
obezbedi egzistenciju i uslove za stvaralaštvo. Mocartu je
mladost donela mnoge nevolje i samo skromnu službu drugog
dvorskog kapelmajstora salcburškog orkestra. Za Mocarta je
to bilo ponižavajuće, a gušila ga je provincijska atmosfera
tadašnjeg salcburškog muzičkog života. Zato je 1781. godine
pošao u Beč i započeo neizvestan život slobodnog umetnika.
Prihode je sticao davanjem časova, organizacijom koncerata
na kojima je izvodio sopstvene kompozicije. Oni su bili
dobro posećeni jer su ih sa pažnjom pratili svi bečki ljubitelji
muzike. Najveću zaradu donosile su mu naručene
kompozicije, posebno narudžbine velikih i scenskih dela. Na
početku je izgledalo da je takav način života sasvim moguć,
ali ne zadugo.
5
Nije Mocart želeo da tako skupo plaća svoju slobodu i u
ime ideala nosi oreol mučenika. Pokušavao je da dobije
zaposlenje na dvoru koji bi ga materijalno obezbedio, ali mu
to nije pošlo za rukom. Srećom, nedaće u kojima je živeo nisu
ostavljale neki jasniji pečat na njegovo stvaralaštvo. Ono je
ostajalo izolovano od dnevnih događanja, pa biografi sa
čuđenjem mogu da konstatuju da su neke od najpoetičnijih
stranica Mocartovoe muzike nastajale u momentima njegovih
najtežih životnih iskušenja. Po širini interesovanja i
sposobnosti da u svim žanrovima dosegne vrhunce,
podjednako u instrumentalnoj kao i u vokalno-
instrumentalnoj muzici, on gotovo da i nema premca u istoriji
muzike. Ali, Mocartova univerzalnost ne gleda se samo u
ovome. Zadivljujuće je kako je us vom vremenu, drugoj
polovini XVIII veka, dobu u kome je barokna polifonija
izgubila moć prirodnog i neposrednog muzičkog izraza, a
novi duh našao izraz u galantnom i ,,osećajnom stilu’’, uspeo
da, asimilujuči bogata muzička iskustva, stvori sopstveni,
originalni umetnički izraz koji je postao simbol klasične
ravnoteže, savršenstva i univerzalnosti. Mocart je kompozitor
koji je dotakao zvezde svojim umećem, prevelikim talentom,
prepoznatljivom muzikom već posle par taktova,
savršenstvom. Počeo je da komponuje vrlo rano, sa samo
četiri godine života. Par godina kasnije, kao vrlo mali dečak
komponovao je svoju prvu operu, nama vrlo poznatu,
,,Bastien i Bastiena’’. Takođe je dobio mesto koncertnog
majstora u orkestru salcburškog nadbiskupa, sa samo trinaest
godina. Veliki uticaj na nejgove kompozicije imala su dela
velikih majstora koje je slušao, među kojima su bili: Bah,
Hendl,...
6
Mocart je zajedno sa Betovenom i Hajdnom bio glavni
predstavnik klasičnog muzičkog stila. Jasnoća,
izbalansiranost, transparentnost i jednostavan jezik harmonije
su glavne karakteristike njegove muzike. Mocart se često
pominje kao kompozitor koji je imao dar da napravi čistu,
jednostavnu i pamtljivu melodiju, a za mnoge ljubitelje
klasične muzike, to je njegova najvažnija karakteristika i
najvažnija vrlina. Mnogi bitni kompozitori koji su trajali
posle njega, ili su ga obožavali ili su osećali veliko
strahopoštovanje prema njemu.
2
Sonja Marinković, Istorija muzike
7
Mocartova dela obuhvataju: sedamnaest opera, preko
pedeset simfonija, veliki broj dela instrumentalne muzike:
kasacije, divertimenta, serenade, kvartete, kvintete, trija,
preko trideset sonata za klavir i violinu, dvadeset šest
klavirskih sonata, sedam klavirskih koncerata, koncerte za
duvačke instrumente. Najznačajnija Mocartova dela nastala
su u bečkom periodu stvaralaštva, a naročito poslednjih
godina njegovog života.
8
4) MISE
3
Alfred Ajnštajn, Mocart- ličnost i delo, prvo izdanje, poglavlje VIII
9
mnogo diskutovana misa u c-molu. Uprkos svom molskom
početku, to nije ,,posmrtna misa’’.
5) KRUNIDBENA MISA
12
4
Alfred Ajnštajn, Mocart-ličnost i delo
13
6) MISA U C-MOLU
15
andante, u stvari duet za sopran i alt u G-duru. ,,Gratias’’ je
neka vrsta minijaturne uvertire sa kontrastnim tempima adado
i vivače i sa naglašenom hromatikom u melodiji. ,,Domine
Deus’’ je duet za tenor i bas u F-duru, izraženije motorike
nego u prethodnom duetu. U centru Glorije je ,,Qui tollis’’,
horski adado u f-molu, koji nas vodi u tamnija harmonska
područja sa dostojanstvenom pratnjom u triolama. Posle toga
dolazi sopranski solo u F-duru ,,Quoniam tu solus sanctus’’,
dok je trijumfalni fugato ,,Cum sancto Spiritu in gloria Dei
patris, Amen’’ u osnovnom tonalitetu. ,,Credo’’ je tretiran na
sličan način: ,,Incarnatus’’ je duet koji je, što je prilično
neobično, napisan u istom tonalitetu i sa istom oznakom
metra kao i kasniji ,,Incarnatus’’ iz ,,velike’’ mise u c-molu.
,,Crucifixus’’ i ,,Et Resurrexit’’ su, kao što i dolikuje,
međusobno kontrastni.
,,Et in Spiritum sanctum’’ je prijatan tenorski solo, a posle
horskog ,,Et unam sanctam’’, stav se završava
kontrapuntskom egzibicijom u formi dvostruke fuge: ,,Et
vitam venturi’’. Oblik preostala tri dela mise sledi po
automatizmu: ,,Sanctus’’ je uskomešan, uvek u osnovnom
tonalitetu sa ,,Pleni sunt’’ u nešto bržem tempu.
,,Benedictus’’ je pretežno za jednog ili više solista, uglavnom
u subdominanti. ,,Agnus Dei’’ je na početku bolan, ali sa
,,Dona nobis’’, za oproštaj i završetak, postaje slavljenički
radostan.
16
daje dovoljno mogućnosti da pokaže svoju inventivnost
malim, simboličnim izražajnim sredstvima.5
5
Alfred Ajnštajn, Mocart-ličnost i delo
17
Velika misa u c-molu, Mocartovim rukopisom.
18
7) ZAKLJUČAK
19
8) LITERATURA
20
21