Zadatak 1.

1
Tlak koji ostvaruje ručna pumpa, pri svladavanju sile F2 = 500 kN iznosi
p = 200 bar. Promjer klipa pumpe je d1 = 25 mm, a hod poluge pumpe
na mjestu djelovanja ručne sile Fh je sh = 400 mm, dok su njezine
dimenzije a = 800 mm i b = 40 mm. Pri svladavanju sile cilindar 2 se
mora izvući za sg = 100 mm.
Potrebno je izračunati:
- Promjer radnog kipa d2
- Silu na klipu pumpe F1
- Prijenosni omjer (povećanje sile u hidrauličkoj preši) i
- Hod klipa pumpe s1
- Ručnu silu na poluzi pumpe Fh
- Broj pomaka klipa pumpe n
Preračunavanje mjernih jedinica:

Promjer radnog kipa d2

d2 =

Sila na klipu pumpe F1

A1 =

F1 =

Prijenosni omjer (povećanje sile u hidrauličkoj preši) i

i=
Hod klipa pumpe s1

s1 =

Ručna sila na poluzi pumpe Fh

Fh =

Broj pomaka klipa pumpe n

n=

Bilješke:
 Zadatak 1.2
Kojom brzinom struji fluid gustoće ρ = 860 kg/m3 kroz cjevovod
čiji se promjer mijenja kao što je prikazano na slici: D1 = 50 mm,
D2 = 20 mm, D3 = 60 mm ? Protok fluida je konstantan i iznosi Q
= 85 l/min, a tlak u presjeku 1-1 iznosi p1 = 100 bar. Treba
proračunati utjecaj promjene brzine na promjenu tlaka pri čemu
se može zanemariti gubitak promjene tlaka zbog promjene
poprečnog presjeka cijevi.
Preračunavanje mjernih jedinica:

Presjek 1-1
Površina presjeka A1

A1 =

Brzina protjecanja fluida v1

v1 =

Tlak fluida p1
p1 =

Presjek 2-2
Površina presjeka A2

A2 =

Brzina protjecanja fluida v2

v2 =
Tlak fluida p2

p2 =

Presjek 3-3
Površina presjeka A3

A3 =

Brzina protjecanja fluida v3

v3 =

Tlak fluida p3

p3 =
 Zadatak 1.3
Kroz cijev s unutarnjim promjerom d = 15 mm i dužine l = 1 m, struji ulje kinematske viskoznosti ν = 43,5 ·
10-6 m2/s i gustoće ρ = 920 kg/m3 sa srednjom brzinom v = 2,5 m/s. Potrebno je izračunati:
- Reynoldsovu značajku Re
- Faktor trenja λ
- Pad tlaka u cjevovodu Δp

Reynoldsova značajka Re

Re =

Faktor trenja λ

λ=

Pad tlaka u cjevovodu Δp

Δp [bar]=
 Zadatak 1.4
U prvom hidrauličkom sustavu postavljene su tri komponente (A,B,C) u serijskoj, a u drugom u paralelnoj
vezi. Protok pumpi koje snabdijevaju oba hidraulička sustava uljem je jednak i iznosi Qp = 250 dm3/min.
Kod serijske veze komponenta veličine otpora kod istog protoka Q jednake su ΔpA = 40 bar, ΔpB = 20 bar i
ΔpC = 30 bar. Kod paralelno povezanih komponenti pad tlaka je jednak, a njihovi lokalni otpori su jednaki
ξA = 40, ξB = 20, ξc = 30.
Izračunaj protok ulja kroz svaku komponentu i posebno radni tlak pumpe kod serijske i paralelne veze
komponenata ako je koeficijent iskoristivosti pumpe η = 1. Poprečni presjek cjevovoda je u svim dijelovima
serijske, odnosno paralelne veze jednak.
Preračunavanje mjernih jedinica:

Serijska veza komponenti

Serijska veza komponenti (slika a) odgovara npr. Upravljačko regulacijskim komponentama (slika b) koje
su u hidrauličkom sustavu postavljene u jednoj liniji cjevovoda, jedna iza druge, npr. A – nepovratni ventil,
B – razvodni ventil, C – prigušni ventil.

Protok
QA[m3/s] =

QB[m3/s] =

QC[m3/s] =

Potreban tlak pumpe

PP =

Paralelna veza komponenti

Karakterističan primjer paralelne veze komponenata je veza tri cilindra prikazana na slici c i d.
Kod paralelno povezanih komponenti protok pumpe se dijeli na tri dijela, proporcionalno veličini
pojedinačnih otpora A, B, C. Pumpa će istovremeno snabdijevati uljem sve tri komponente A, B i C, a protok
kroz njih će biti funkcija otpora protoka koja je u ovom slučaju definirana koeficijentima lokalnog otpora
ξA, ξB i ξc. Koeficijentima lokalnih otpora obuhvaćen je i gubitak tlaka u dijelovima pripadajućih cjevovoda
od čvorišta P do svake komponente A, B, C i od nje do čvorišta R.
Sasvim suprotno od pravila koja vrijede za serijsku vezu komponenata (protok kroz svaku pojedinačnu
komponentu je jednak, a različiti su otpori pada tlaka), za paralelnu vezu komponenta važi pravilo da je
pad tlaka kroz svaku pojedinačnu komponentu (uključujući i pripadajući dio cjevovoda) jednak, a različite
su veličine protoka. Kroz komponente manjeg specifičnog otpora (ξ) veći je protok i obratno.
Protok

QA[m3/s] =

QB[m3/s] =

QC[m3/s] =