ZDRAVSTVENO PONAŠANJE

Zrinka Pukljak Iričanin

Katedra za zdravstvenu psihologiju

ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE, ZAGREB

studij fizioterapije, 2020.

koje može utjecati
na naše zdravlje

ZDRAVSTVENO
PONAŠANJE
najviše istraživana zdravstvena ponašanja

način prehrane
konzumacija alkohola
pušenje
tjelesna aktivnost

Što još od naših svakodnevnih ponašanja

može imati utjecaj na zdravlje?
korištenje mobitela
kvaliteta madraca na kojem
spavamo
gledanje TV – a, kompjuteri
glasno slušanje glazbe
seksualno ponašanje
posjete liječniku
vezanje sigurnosnog pojasa u
vožnji
riskantna vožnja (auta,
bicikla,…)
agresija u socijalnim
odnosima
 ZDRAVSTVENO PONAŠANJE

Svako ponašanje ili aktivnost

vezana uz očuvanje ili poboljšanje zdravlja, liječenje
prilagodbu na kronične bolesti.

značajno utječe na vjerojatnost pojave kroničnih i/ili smrtonosnih

bolesti (WHO, 2004.)
 ZDRAVSTVENO PONAŠANJE

1. svako ponašanje koje ZDRAVA osoba ne/poduzima u

svrhu prevencije ili ranog otkrivanja bolesti

2. svaka akcija koju osoba koja se OSJEĆA BOLESNOM

ne/poduzima da bi utvrdila kakvo joj je zdravstveno stanje
i pronašla odgovarajuću pomoć

3. svaka akcija BOLESNIKA koja ne/vodi ozdravljenju ili

prilagodbi na kroničnu bolest
 Zdravstvena ponašanja
koja najviše utječu na mortalitet i morbiditet

7 zdravih navika
7 – 8 sati sna
redoviti doručak
nepušenje
izbjegavanje “brze hrane”
idealna tjelesna težina
umjereno konzumiranje ili nekonzumiranje alkohola
redovita tjelesna aktivnost
Framingham Heart Study
u razdoblju od devet godina, značajno manja stopa
smrtnosti kod osoba koje imaju svih sedam navika, u
odnosu na one koji imaju samo tri ili manje
 Razlozi zanimanja za zdravstveno ponašanje (1)

1. vodećih uzroci smrtnosti, značajno su povezani su s

nekim oblikom zdravstvenog ponašanjem
▪ oko 75% svih smrti od raka povezano je s ponašanjem
33% s načinom prehrane, 30% s konzumiranjem duhana, 7% sa
seksualnim ponašanjem, 3% s alkoholom
▪ u Hrvatskoj, prema procjeni Hrvatskog liječničkog zbora, od bolesti
vezanih uz pušenje godišnje umire 12000-14000 osoba
▪ prema procjenama SZO pušači zbog prerane smrti u prosjeku gube
20-25 godina od svog očekivanog trajanja života
▪ 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerojatno
će umrijeti od bolesti izazvanih pušenjem
 Razlozi zanimanja za zdravstveno ponašanje (2)

2. zdravstveno ponašanje se može mijenjati

od 35 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim

bolestima, rakom, infekcijama dišnih putova, moždanim
udarima u svijetu, polovica se MOŽE spriječiti (WHO,2005.)
Razlozi zanimanja za zdravstveno ponašanje (3)

3. prevencija bolesti vezanih uz zdravstveno ponašanje je

značajno jeftinija od liječenja

preventivni program protiv pušenja u Velikoj Britaniji - ₤500 godišnje

liječenje napredovalog karcinoma - ₤40 000 godišnje
 Cilj zdravstene politike

nekad: usluge koje trebaju zadovoljiti potrebe

bolesnih
danas: prevencija bolesti, promoviranje očuvanja
zdravlja
ŠTO bi trebalo
činiti da bismo bili
zdravi?

http://hzjz.hr/sluzbe/sluzba-za-promicanje-zdravlja/
KAKO ?
to ostvariti?
Oblici promjene zdravstvenoga ponašanja
(Miller i Rollnick, 2013.)

prirodna proces
promjena, zdravstvenog
savjetovanja
samostalno

nakon relativno
kratkih intervencija
kratki savjeti obiteljskih liječnika protiv
pušenja:
5% pacijenata jednogodišnji
prekid pušenja
 Ciljevi
proučavanja zdravstvenog ponašanja

1. razumjeti zašto ljudi ne/koriste zdravstvena

ponašanja – proučiti njihove percepcije, vjerovanja i
motivaciju vezanu uz zdravlje

2. osmisliti intervencije za promjenu ponašanja

http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0003/303438/HSBC-No.7-Growing-up-
unequal-Full-Report.pdf?ua=1
Osnovno pitanje
 PREDIKTORI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA

genetski
socijalni

emocionalni
perceptivno kognitivni

Hm, što mogu

kontrolirati?
 Socijalni prediktori zdravstvenog ponašanja

▪ pravila unutar obitelji, uže i šire društvene zajednice (pisana

i nepisana), zakoni
▪ važna percepcija prihvatljivosti određenog ponašanja
▪ utjecaj medija – TV, filmovi, portali, …
 perceptivno kognitivni prediktori zdravstvenog
ponašanja (1)

sve teorije zdravstvenog ponašanja

koriste slične koncepte, ali razlikuju s
obzirom na to kako ih organiziraju

▪ znanje – stupanj informiranosti o zdravlju i bolesti

▪ opći stavovi o zdravlju – važnost zdravlja u životu osobe

▪ percepcija rizika i simptoma - stupanj uvjerenja da postoje rizici, realnost u

procjeni rizika

▪ percepcija ozbiljnosti bolesti – procjena ozbiljnosti bolesti ili poremećaja

koji je vjerojatna posljedica zdravstvenog ponašanja
perceptivno kognitivni prediktori zdravstvenog
ponašanja (2)

▪ osjećaj kontrole (lokus kontrole) – procjena koliko bolest mogu kontrolirati

vlastitim nastojanjima

▪ samoefikasnost – stupanj uvjerenja da možemo svladati prepreke, da će pokušaj

promjene ponašanja biti uspješan, “ mogu to”, “dovoljno sam jak i sposoban za
promjenu”

▪ percepcija dobitaka, gubitaka i zapreka od zdravstvenog ponašanja - procjena što

će prevladati - dobici od nastojanja zdravijem ponašanju ili neugodne strane i
gubitke

▪ namjera, planiranje ponašanja – stupanj namjere da se ponašamo zdravo

 Percepcija prijetnje zdravlju
FENOMEN NEREALNOG OPTIMIZMA

4 kognitivna činitelja:

▪ nedostatak osobnog iskustva s problemom

▪ uvjerenje da se problem može lako riješiti kada to

pojedinac poželi

▪ uvjerenje da se problem neće javiti u budućnosti ako se do

sada nije pojavio ili ako se ne pojavljuju simptomi

▪ uvjerenje da je mogućnost javljanja problema izrazito mala

 TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA

1. teorija zdravstvenih uvjerenja

2. teorija planiranog ponašanja /teorija razložnog
ponašanja
3. transteoretski model /teorija promjena ponašanja u
stadijima
 Teorija zdravstvenih uvjerenja
(Mullen, Hersey i Iverson, 1987)

▪ vjerojatnost da će se pojedinac pozitivno zdravstveno ponašati i štititi vlastito zdravlje osim

o demografskim karakteristikama, najviše ovisi o njegovim vjerovanjima vezanim uz
zdravlje
▪ na ta se vjerovanja može utjecati

1. percepcija podložnosti/vulnerabilnosti – procjena rizika od dobivanja bolesti ako se ne

poduzmu zaštitne mjere ("Zbog toga što pušim, postoji rizik da dobijem rak pluća." )
2. percepcija ozbiljnosti - koliko ozbiljne su tjelesne, socijalne i druge posljedice neke bolesti
3.percepcija koristi – u kojem stupnju određeno zdravstveno ponašanje stvarno može
smanjiti vjerojatnost oboljenja i kakvu će to sve donijeti korist
4.percepcija prepreka – negativnosti koje će sa sobom donijeti preporučena promjena
ponašanje

Što bi kod
pacijenta
5.samoefikasnost – naknadno dodana u model
trebalo
ispitati?
Teorija planiranog ponašanja/ razložnog ponašanja
(Ajzen, 1991)

vjerojatnost da će se osoba ponašati na određeni način, najbolje se može

predvidjeti poznavanjem namjere za izvođenjem nekog ponašanjem

ima li osoba namjeru ili ne izvesti neko ponašanje ovisi o

stavu prema ponašanju
(prema korištenju pojaseva, korištenju kontracepcije, uzimanju lijekova i dr.)

socijalnom pritisku
procjena kako će drugi reagirati na moje ponašanje

procjeni kontrole nad ponašanjem

s kojom će lakoćom moći izvesti određeno ponašanje
 Teorija planiranog ponašanja /
teorija razložnog ponašanja
(Ajzen, 1991)

stav prema ponašanju

subjektivna norma ponašanje

namjera

percepcija kontrole
nad ponašanjem

Što je stav prema nekom ponašanju pozitivniji, procjena prihvaćenosti ponašanja u

okolini veća i percepcija kontrole nad ponašanjem veća, veća je i vjerojatnost da će
se oblikovati namjera.
 Transteoretski model (model faza promjene ponašanja)
Prochaska i DiClemente

▪ osnovna pretpostavka: pojedinci prolaze kroz niz faza od donošenja

odluke do akcije, različiti prediktori postaju važni na različitim
točkama prijelaza između pojedinih faza.

▪ različite faze predstavljaju različite obrasce ponašanja, uvjerenja i

doživljaja
 Transteoretski model
(model faza promjene ponašanja)

KLJUČNI ČIMBENICI PROMJENE

▪ spremnost na promjenu ponašanja, namjera

▪ procjena zapreka i dobrobiti ponašanja

▪ percepcija samoefikasnost

Do promjene ponašanja doći će samo ako je osoba na nju

spremna, ako smatra da su dobrobiti veće od zapreka i ako misli
da se može promijeniti
 FAZE PROMJENE PONAŠANJA

PREDRAZMIŠLJANJE
RAZMIŠLJANJE O PROMJENI
PRIPREMA
AKCIJA
ODRŽAVANJE
FAZE PROMJENE PONAŠANJA

PREDRAZMIŠLJANJE
Trenutačno ne vježbam i ne namjeravam početi redovito vježbati u slijedećih 6 mjeseci.

RAZMIŠLJANJE O PROMJENI
Trenutačno ne vježbam, ali razmišljam o početku redovitog vježbanja u slijedećih 6 mjeseci.

PRIPREMA
Ponekad vježbam, ali ne redovito.

AKCIJA
Redovito vježbam, ali sam to počela tek u posljednjih 6 mjeseci.

ODRŽAVANJE
Redovito vježbam i to dulje od 6 mjeseci.
Karakteristike faza promjene

početne faze :
▪ percepcija niza zapreka promjeni
▪ niska samoefikasnost

kasnije faze promjene:

▪ percepcija dobrobiti od novousvojenog ponašanja
▪ visoka samoefikasnost
 Preporuke
za savjetovanje u početnim fazama

razgovarati
o dobrobitima i rizicima postojećeg ponašanja
o mogućim dobicima ili gubicima od promjene ponašanja

podići osjećaj samoefikasnosti

postavljanjem jednostavnih i lako dostižnih ciljeva,
bilježenjem ciljeva i rezultata
pružanjem podrške
samonagrađivanjem
 Preporuke
za savjetovanje u kasnijim fazama

sastaviti bihevioralni ugovor

provoditi samoopažanje (vođenje bilješki)
osvijestiti da se ponašanje sve više samo održava;
cilj je pretvoriti ga u naviku
teorije zdravstvenog ponašanja
intervencije za promjenu ponašanja
evaluacija učinkovitosti

.
 • radna grupa za razvoj intervencija i evaluaciju
istaživanja (WIDER – Workgroup for Intervention
Development and Evaluation Research), Abraham &

.
Michie
2008 • taksonomija - 26 intervencija

• CALO-RE (Coventry, Aberdeen & London – refined)

• taksonomija - 40 intervencija
2012 .
.
 Najučinkovitije intervencije

1) postavljanje specifičnih ciljeva

2) prepoznavanje prepreka za promjenu
3) samoopažanje ponašanja
4) informiranje o posljedicama
5) davanje povratnih informacija o uspješnosti promjene
6) planiranje socijalne podrške
7) podučavanje o tome kako ostvariti neko ponašanje
8) analiza postavljenih ciljeva

Sainsbury, Kothe, Mullan, Hagger, Hamilton (2015)

Učinkovite tehnike promjene ponašanja u intevencijama za promjenu zdravstvenog ponašanja: pregled meta – analiza, usmeno izvješće, 23. EHPS konferencija

.
https://zivim.hr/disem/prva-dnevna-bolnica-za-odvikavanje-od-pusenja-traje-tri-
tjedna-dolazi-se-s-uputnicom-a-moze-se-dobiti-i-bolovanje/
Hvala na pozornosti…