Teorije boli

Utjecaj psiholoških
procesa na doživljaj boli
ZRINKA PUKLJAK IRIČANIN, PROF. PSIH.
ŠK. GOD. 2019/2020
 CILJ

Očekivani ishodi učenja

o Nabrojati i objasniti najvažnije teorije boli

o Objasniti djelovanje različitih psiholoških procesa na bol
o Objasniti povezanost pojedinih tih spoznaja za fizioterapijsku praksu
 TEORIJE BOLI

▪ Teorija specifičnih receptora

▪ Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
▪ Teorija kontrole prolaza
▪ Teorija neuronskih matrica
 Teorija specifičnih receptora
Specificity Theory

osnovna postavka
doživljaj boli isti je kao i doživljaji drugih
osjeta
bol – osjet, nezavisan od drugih osjeta

Decartes (1644.)
postoji neprekinuta veza između mjesta podražaja i centra u mozgu gdje se bol

odražava

Frey (1895.)
anatomi mikroskopski pronalaze u koži veliki broj različitih osjetnih stanica

pretpostavio da postoje specifične osjetne stanice za primanje bolnih podražaja -

slobodni živčani završeci – posebni receptori za bol
 Teorija specifičnih receptora

nedostaci

slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne stimulacije

(toplo, hladno,..) prema tome nisu specifični receptori za
prijenos boli

doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini podraživanja tkiva

nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na doživljaj boli

– uopće se ne bavi utjecajem središnjih procesa na modifikaciju
doživljaja boli
 Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
Central Summation Theory
(W. K. Livngston, 1943.)

osnovna postavka
zbrajanje živčanih impulsa –
najvažniji mehanizam u nastanku
doživljaja boli

bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja, na bilo kojem mjestu senzornog
živčanog sustava ako su podražaji dovoljno jaki ili dovoljno česti

nedostatak
ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja
kako to da uz isti intenzitet podražaja različiti ljudi doživljavaju različite boli?
 Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa

uključuju isključivo fiziološke komponente

svaka ozljeda tkiva nužno bi trebala dovesti do boli
ne objašnjavaju razlike u intenzitetu doživljene boli uz isto oštećenje
ne objašnjavaju boli bez ozljede
Dr Ronald Melzack
(July 19, 1929 – December 22, 2019)

https://www.healthing.ca/i
njury/tributes-pour-in-for-
pain-research-pioneer-
ronald-melzacak
 Dr Ronald Melzack

pri rješavanju zadataka, psi iz istog

legala drugačije reagiraju na bolne
podražaje ovisno o tome jesu li
odgajani relativnoj izolaciji ili u
obiteljskom okruženju

“I began to realize that pain is subjective.

You may have an injury, but the injury is not the pain.”
Teorija kontrole prolaza
(R. Melzack & P. Wall, 1965)

objedinjuje spoznaje o boli sa svih

aspekata: anatomija, fiziologija,
kemija i psihologija
pojava boli ovisi o složenim
neuralnim interakcijama
podražaji nastali zbog oštećenja
tkiva pod utjecajem su istovremene
aktivacije drugih uzlaznih i silaznih
putova, istovremeno kad i bol
prisutnih fizikalnih, psiholoških i
socijalnih čimbenika
drugi istovremeni neuralni procesi
mogu olakšavati ili blokirati
prijenos informacije o boli
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall

neurološka “vrata”
mogu se otvarati i zatvarati i tako
modulirati doživljaj bol
lokacija: supstantia gelationsa

sastoji se samo od ekscitacijskih i

inhibicijskih interneurona koji
komuniciraju sa svim ostalim
živčanim stanicama

objašnjava individualne i situacijske

razlike u doživljaju boli
https://reporter.mcgill.ca/ronald-melzack-july-19-1929-december-22-
2019/
O TEORIJAMA BOLI

https://www.physio-pedia.com/Theories_of_Pain
https://admedadvice.blogspot.com/2006/09/types-and-
theories-of-pain-types-of.html
https://www.youtube.com/watch?v=8IhN6T3mT04

O R. MELZACKU
https://www.youtube.com/watch?v=KRFanGInvlc
 Teorija neuromatrica (Melzack, 1989)

proširenje je i nadgradnja koncepta originalne teorije kontrole

prolaza Melzacka i Walla
pokušaj da se prevladaju nedostaci teorije kontrole prolaza
nije uspjela objasniti fantomsku bol, koja se može javiti nakon
amputacije ekstremiteta, na odsutnom dijelu tijela

izvor: Alispahić, S, 2016.

 Fantomska bol

Karkin Tais (1999),

oko 50% osoba koje su doživjele amputaciju imaju fantomsku bol
potiču je emocionalni stresori, mokrenje, kašalj, seksualna aktivnost,
izlaganje hladnoći ili promjenama vremena pogoršava bol
Teorija neuromatrica (Melzack, 1989)

Melzack:
„Budući da je doživljaj fantomske
boli tako stvaran, možemo
zaključiti da se tijelom upravlja
neuralnim procesima u mozgu .”

podražaje koje osjećamo iz tijela,

uključujući bol, također
osjećamo i kada nema
informacija iz tijela – kvaliteta
naših doživljaja je pod utjecajem
neuralnih mreža u mozgu
Teorija neuromatrica (Melzack, 1989)

svaka osoba ima svoju mrežu jače

povezanih pojedinih skupina živčanih
stanicana relaciji talamus – korteks i
korteks – limbički sustav
neuromatrice
oblikovane mentalne slike tijela koje
nastaju kako pod utjecajem vanjskih
podražaja, tako i pod utjecajem
emocionalnih, kognitivnih i drugih
procesa koji se paralelno zbivaju
tijekom doživljavanja boli
procesiranje i sinteza nervnih impulsa u
neuromatrici dovode do
karakterističnog ishoda ili neuropotpisa
pojava fantomske boli - zbog intenzivnih emocionalnih reakcija
na gubitak dijela tijela i/ili intenzivnog bolnog iskustva

mozak više ne dobija informacije iz amputiranog organa, ali je

intenzivno sjećanje na taj organ
V. S. Ramachandran, začetnik terapije ogledalima

https://www.ted.com/talks/vs_ramachandran_3_clues_to_un
derstanding_your_brain?language=en
https://www.youtube.com/watch?v=3PVatC2Noyo
 PSIHOLOŠKI ČIMBENICI I BOL

TRENUTAČNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE

značenje ozljede
emocionalna stanja
prijašnja iskustva
očekivanja
pozornost
sugestija
psihofiziološka stanja

TRAJNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE

osobine ličnosti
The primary therapeutic objective of physiotherapists/physical therapists working with people
experiencing pain is to provide evidence-based person-centered care that promotes health and well-
being across the lifespan. (WHO, IASP)
MOGUĆI NAČINI DJELOVANJA
psiholoških čimbenika na bol

uzroci bol

ublaživači boli

pojačivači boli
 značenje ozljede

osobna iskustva – nedovoljna

za točnu procjenu tuđih bolova

ozljede koje su očekivane

koje se smatraju dobrim ishodom
te one uslijed kojih se okolinski uvjeti
mijenjaju na bolje se lakše podnose
(usp. radnici – ratnici)
 emocionalna stanja

mogu blokirati, ali i olakšavati prijenos informacija o boli

emocionalno uzbuđenje blokira informacije o boli:

pokušaji samoubojstva – samoozljeđivanje ne izaziva bol

sport – bol zbog ozljede tek nakon završetka aktivnosti
vjerski obredi – hodanje po vatri bez boli i opekotina
 emocionalna stanja

potištenost (depresija), tjeskoba (anksioznost) i strah izrazito

pojačavaju doživljaj boli
antidepresivi djelotvorno smanjuju i somatogene, i psihogene boli

složeni odnos: dugotrajna bol

povećava vjerojatnost pojave
depresije, a onda depresija
dodatno smanjuje toleranciju
na bol
 pozornost

usmjeravanje pozornosti na
druge podražaje smanjuje
intenzitet doživljaja boli
(poticanje pacijenta na
razgovor, brojanje, glazba,slike,
vizualizacije…)

što zahtjevniji je paralelni misaoni proces, to je veća vjerojatnost

da bude uspješan u smanjenju boli
prijašnja iskustva

negativna iskustva s različitim

aspektima zdravstva pojačavaju
doživljaj boli

pridavanje velike pažnje i velika

zabrinutost vezana uz bol u
djetinjstvu, teže podnošenje boli u
odrasloj dobi
 psihofiziološka stanja

umor - pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i liječenja

relaksacija - smanjuje bol

često uključena u ostale postupke suzbijanja boli, npr.
psihoterapiju, hipnozu, biofeedback,
samostalni postupci opuštanja, npr. autogeni trening, progresivna
mišićna relaksacija.
pokušava postići potpunu tjelesnu i mišićnu opuštenost uz
smanjivanje metabolizma (srce, tlak, disanje, žlijezde…).
 očekivanja

bol se bolje podnosi ako znamo

GDJE i KADA će se javiti

KOLIKO DUGO će trajati
KOLIKO JAKA i KAKVA će biti
ZAŠTO nastaje

odnosno, kad imamo

osjećaj kontrole nad bolnim
podražajem
 osobine ličnosti

ekstraverti imaju veće pragove

i toleranciju boli u usporedbi s
introvertima

sklonost tjeskobi i potištenosti

utječe na percepciju boli
 Faktori koji OTVARAJU vrata boli
POJAČIVAČI

fizikalni degenerativne promjene, pojedini položaji, mišićna

napetost, zlouporaba lijekova
kognitivni pozornost usmjerena na bol, misli o nemogućnosti
kontrole boli, misli o tome kako je bol misteriozna,
strašna stvar

emotivni depresija, strah, anksioznost, ljutnja

socijalni nedostatak podrške obitelji i prijatelja, usmjerenost

drugih na pacijentovu bol, prezaštitničko ponašanje
okoline

aktivnost previše ili premalo aktivnosti, nekvalitetna

prehrana, druga rizična zdravstvena ponašanja,
neravnoteža poslovnih, društvenih i rekreacijskih
aktivnosti
 Faktori koji ZATVARAJU vrata boli
UBLAŽIVAČI

fizikalni lijekovi, operacija, smanjena mišićna napetost,

TENS i druge fiziterapijske metode
distrakcija pažnje, misli o mogućnosti kontrole
kognitivni boli, vjerovanje da se bol može predvidjeti i
kontrolirati

emotivni emocionalna stabilnost, relaksacija, smirenost,

pozitivno raspoloženje
socijalna podrška, razumna uključenost obitelji i
socijalni prijatelja, poticaji iz okoline za odražavanjem
aktivnosti
ravnomjerno raspoređena aktivnost, zaštitno
aktivnost zdravstveno ponašanje ravnoteža između
poslovnih, društvenih i rekreacijskih aktivnosti
Kognitivne strategije za smanjenje boli i stresa izazvanih
neugodnim medicinskim postupcima

▪ Informiranje o postupcima
▪ Senzorne informacije (osjeti)
▪ Trening relaksacije (disanje, opuštanje)
▪ Distrakcija (odvraćanje pažnje)
▪ Samohrabrenje (bit će brzo gotovo)
▪ Zamišljanje (vođeno maštanje)
 Zašto je važno opuštanje
https://www.youtube.com/watch?v=iOpIAi8WadY

abdominalno disanje
https://www.youtube.com/watch?v=GD9Diwz6_Yw

progresivna mišićna relaksacija

https://www.youtube.com/watch?v=wcWwqXW1aCQ