UNIVERZITET U TRAVNIKU

FARMACEUTSKO-ZDRAVSTVENI FAKULTET

ODSJEK/SMJER:SESTRINSTVO

UNAPREĐENJE ZDRAVLJA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

SOCIJALNA MEDICINA

MENTOR: STUDENT:
SADRŽAJ

UVOD

Potreba za očuvanjem zdravlja i usmjeravanje kapaciteta zdravstvenog sistema i društva u cjelini

na brigu o zdravlju i zdravstvenom vaspitanju, odnosno promociju zdravlja sazrijevala je
decenijama i uobličavala se kako u svetu, tako i u našoj državi.Promocija zdravlja je zasnovana
na naučnim, praktičnim i društveno prihvatljivim metodama i tehnologijama i podrazumeva
preorijentaciju sa lečenja bolesti i kontrole širenja zaraznih oboljenja u susret zdravstvenim
potrebama stanovništva. Treba da bude dostupna svim pojedincima i porodicama u zajednici.
Realizuje se u partnerskim odnosima u svim segmentima zajednice. Centar za promociju i
unapređenje zdravlja osposobljava ljude da kontrolišu i unapređuju zdravlje, učestvujući
neposredno u sprovođenju programa promocije zdravlja i zdravog načina života. Kombinujući
zdravstvenu edukaciju, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvenog sistema koja se
preduzima u svrhu unapređenja zdravlja populacije, uz njihovo aktivno učešće. Promoviše
zdravlje putem programa koji uključuju cijelu populaciju u kontekstu svakodnevnog življenja, a
ne samo stavljanje fokusa na sprečavanje rizika od specifičnih bolesti. Sarađuje i razvija
partnerstvo u društvenoj zajednici na identifikaciji i rešavanju zdravstvenih problema
stanovništva.Promocija zdravlja je moćan, troškovno efektivni i efikasan put za stvaranje
zdravije zajednice. On osposobljava ljude da kontrolišu i unapređuju zdravlje. Promocija
zdravlja je program koji uključuje cijelu populaciju u kontekstu svakodnevnog življenja, a ne
samo stavljanje fokusa na sprečavanje rizika od specifičnih bolesti.

1
1.ZDRAVLJE

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo

bolesti ili slabosti. U istoriji savremene medicine i zdravstva prvi put stavlja u središte pozornosti
cjelovitost ljudskog bića kao temelj za razumijevanje njegovog zdravlja kao i bolesti.

1.1. Kriterijumi zdravlja

Kriterijumi zdravlja znače mjerila, tj. kvalitativna ili kvantitativna određenja podobnosti
pojedinca odnosno skupine za učinkovit život i rad. Razlikujemo dvije velike grupe ovih mjerila:

• Subjektivni kriterijum,
• Profesionalni kriterijum.

Ova su dva kriterijumska sistema u praksi isprepleteni u velikoj mjeri. Sam dijagnostički
postupak u medicini i sestrinstvu znači složeni proces profesionalnog zaključivanja na temelju
subjektivnih iskaza pojedinca, te vrednovanje ovih iskaza objektivnim mjerilima. S jedne strane,
imamo izvorno subjektivno iskustvo osobe o vlastitim tjelesnim, mentalnim i drugim
kapacitetima. A s druge strane isto to subjektivno iskustvo ovisi o vrijednosnim stavovima
bliskih promatrača kao ocjenjivača zdravstvenog stanja pojedinca ili grupe u danom trenutku i
pod danim okolnostima. (1)

1.2. Dimenzije zdravlja

Dimenzije zdravlja - izdvojićemo nekoliko vrijednosno pojmovnih sistema:

S jedne strane, imamo izvorno subjektivno iskustvo osobe o vlastitim tjelesnim, mentalnim i
drugim kapacitetima. A s druge strane isto to subjektivno iskustvo ovisi o vrijednosnim

2
stavovima bliskih promatrača kao ocjenjivača zdravstvenog stanja pojedinca ili grupe u danom
trenutku i pod danim okolnostima:

 Tjelesno zdravlje - Ovo je najočevidnije mjerilo zdravlja. Ovo je spoznajna i vrijednosna

dimenzija u kojoj se zdravlje javlja kao mjerilo za kvalitetu mehaničkog funkcioniranja
tijela. Osjećaj snage je subjektivna mjera, a profesionalna mjerila svode se na izostanak
kliničkih simptoma i znakova.
 Intelektualno zdravlje -U istoriji zapada o inteligenciji se govori kao o bistrini uma. U
istoriji empirijske psihologije govori se o sposobnostima za opažanje, učenje i rješavanje
problema i drugim spoznajnim funkcijama. Intelektualno zdravlje treba shvatiti kao
subjektivni osjećaj o jasnoći i koherentnosti mišljenja i rasuđivanja. Tako intelektualno
zdravlje razlikujemo od emocionalnog i socijalnog zdravlja iako postoji uska povezanost
među njima pod opštim pojmom mentalno zdravlje.
 Emocionalno zdravlje - Tu podrazumijevamo sposobnost u prepoznavanju i imenovanju
bitnih osjećaja kao što su strah, veselje, žalost, srdžbe kao i umijeće osobe da izrazi te
emocije na društveno i moralno prihvatljiv način. Emocionalno zdravlje ujedno znači
uspješno suočavanje sa stresorima i stresovima svakodnevnog života.
 Moralno zdravlje - Pod pojmom moralno zdravlje podrazumijevamo sposobnost za
stvaranje i održavanje uspješnih emocionalnih i intelektualnih odnosa sa drugima kao i
uspješnih odnosa i stavova prema drugim grupama koje imaju drugačija obilježja po
polu, dobi, tjelesnom izgledu, religiji, jeziku, socio-ekonomskom statusu.
 Duhovno zdravlje - O ovoj dimenziji rijetko kad se govori u nereligioznim sredinama pa
tako mjerila i vrijednosni kriterijumi u ovoj dimenziji postoje samo za pojedine ljude,
grupe i zajednice. Zajednice za koje vjerska vjerovanja predstavljaju važan dio i izvorište
duhovne i moralne snage u suočavanju, svladavanju ozbiljnih problema sa tjelesnim,
emocionalnim i drugim mjerilima zdravlja.
 Socijalno zdravlje. Savremeno javno zdravstvo uglavnom podrazumijeva kvalitet
fizičkog, epidemiološkog, psihosocijalnog, moralnog i političkog okruženja i uslova
života u kojima žive i rade mnoge populacije ljudi i zajednica na jednom geografskom i
geopolitičkom prostoru. Tu se govori o ekološkim i epidemiološkim mjerilima i
problemima zdravlja. Pravo na postizanje najviših standarda zdravlja predstavlja temeljno

3
 pravo svakog ljudskog bića bez obzira na rasu, vjersku pripadnost, politička uvjerenja,
društvene prilike pod kojima živi.(2)

2. Promocija zdravlja

Prvi korak u pravcu promocije zdravlja učinjen je 1986. donošenjem povelje na konferenciji
SZO (WHO) u Otavi, Kanada. Promocija zdravlja je proces koji osposobljava ljude da povećaju
kontrolu nad svojim zdravljem i da ga unaprijede.

Povelja je indentifikovala 5 prioritetnih oblasti za djelovanje:

1. Formulisanje zdravstvene javne politike

2. Stvaranje okoline koja pruža podršku
3. Jačanje akcije u zajednici
4. Razvoj ličnih vještina
5. Preorijentacija zdravstvene službe

Promocija zdravlja ne nudi brze i kratkotrajne efekte, a najbolji rezultati se mogu očekivati kroz
jedan dugi period ulaganja u nju. Promocija zdravlja može da razvije i promeni stil života, kao i
da utiče na socijalne, ekonomske i okolinske determinante zdravlja. Promocija zdravlja je
esencijalna strategija novog javnog zdravstva. Vaspitanje za zdravlje je esencijalna strategija
promocija zdravlja. Promocija naglašava potrebu promena socijalnih, ekonomskih i dr. okolnih
determinanti zdravlja, a te promene se ne mogu postići samo vaspitanjem. (3)

Vaspitanje ima ključnu ulogu u iniciranju sociopolitičkih promjena. Četiri prioritetne oblasti u
formulisanju zdrave javne politike su :

1. poboljšanje zdravlja žene

2. hrana i ishrana
3. duvan i alkohol

4
 4. stvaranje okoline koja pruža podršku zdravlju.

2.1. Definicija promocije/unapređenje zdravlja

Promocija zdravlja je definisana kao zajednički teorijski okvir za objašnjenje nove filozofije
unapređenja zdravlja i kao niz strateških opredeljenja i aktivnosti organizovanih sa ciljem da
dovedu do zdravlja. Takođe predstavlja složen i sveobuhvatan sociopolitički proces okrenut ka
individui i zajednici kao i ka determinantama zdravlja.Zdravstvena zaštita u svim svojim
područjima stalno se razvija i mijenja u skladu sa brzim promjenama u svijetu. Promocija
zdravlja i zdravstveno obrazovanje takođe prolaze kroz promjene pokušavajući ih prilagoditi
potrebama tog svijeta.Zdravstvena promocija je proces kojim se nastoje promovisati navike i
ponašanja pojedinaca i zajednice, a koje služe unapređenju zdravlja pojedinaca i grupa. Ono ima
za cilj da kod svakog pojedinca probudi osjećaj odgovornosti za sopstveno zdravlje, zdravlje
onih oko nas kao i za zdravlje sredine u kojoj živimo i radimo. (2;3)

Zdravstvena promocija je sastavni dio djelatnosti svakog zdravstvenog radnika i to ne samo na

radnom mjestu, nego svuda tamo gdje boravi i gdje se kreće.

2.2. Subjekti promocije/unapređenja zdravlja

Subjekti u zdravstvenoj promociji predstavljaju:

1. Zdravo stanovništvo (djeca i omladina koji još nisu sasvim oformili ponašanje)
2. Rizične grupe, koji su razvili navike koje ugrožavaju zdravlje (pušači, osobe koje
konzumiraju alkohol i opojna sredstva, gojazne, fizički neaktvine osobe, osobe izložene
stresu). Kod ovih ljudi se najteže postižu rezultati.
3. Oboljelo stanovništvo najbrže prihvata zdravstvenopromotivni rad, ali je teško popraviti
oštećeno zdravlje. Cilj zdravstvene promocije kod ove grupe je sekundarna prevencija.

5
 4. Rekonvalescenti; da bi se umanjila ili izbjegla invalidnost ili novi ataci bolesti i
komplikacije.

3. Metode i organizacija promocije I unapređenja zdravlja

3.1. Metode

Učenje je aktivan proces i ljudi su u svakoj životnoj dobi sposobni da mijenjaju navike,
ponašanja i shvatanja. U zdravstvenoj promociji se treba voditi računa o onome što ljudi već
znaju, misle i osjećaju o nekoj stvari. Nije dovoljno ljudima samo objasniti štetnost postojećih
navika ili korist novih navika, nego ih se treba pokrenuti da nešto učine za sopstveno zdravlje i
za zdravlje svoje okoline.

 Razgovor je glavna metoda koja se koristi u patronažnom radu i savjetovalištima.

 Govori, predavanja i radio-predavanja se koriste ako se želi obuhvatiti više korisnika
 Diskusija - o istom problemu više ljudi govori sa raznih stanovišta, da bi se nakon toga
razvila diskusija o tome. Mala grupa broji 10-15 članova koji imaju isti zajednički
zdr.problem. Velika grupa broji 30 i više članova i manje su efikasne.
 Demonstracija - pokazivanje određenog postupka (priprema hrane za dojenče,
samopregled dojki, vježbe rekonvalescencije...)

Zdravstveno-promotivna sredstva se mogu podijeliti u dvije grupe: očigledna sredstva i sredstva

masovnih komunikacija. Očigledna sredstva su: izložbe, pokretne slike(film), nepokretne
slike(dijafilm, slika, crtež), štampana(pisana) sredstva, prenošenje žive riječi. Sredstva masovnih
komunikacija su: radio, televizija, štampa Sva ova sredstva mogu jako pomoći u zdravstveno-
promotivnom radu a od zdravstvenih radnika zavisi koliko će tu mogućnost iskoristiti.(3;4)

3.2. Organizacija zdravstveno-promotivnog rada

6
Zdravstvena promocija je mjera zdr. zaštite koja omogućava da se i druge mjere uspješno
realizuju, jer samo zdravstveno prosvjećen čovjek predstavlja aktivnog saradnika u procesu
unapređenja zdravlja i liječenje bolesti. Zbog toga je zdravstveno-promotivni rad sastavni dio
plana i programa razvoja zdr.zaštite i prolazi kroz sljedeće faze:

1. Snimanje osnove/ sagledavanje zdravstveno-vaspitnih problema

2. Analiza i definisanje prioriteta / definišu se najvažniji zdravstveni problemi i njihova
veza sa stepenom zdravstvene prosvjećenosti stanovništva.
3. Izrada programa / program precizira metodologiju rad, kadar koji će učestvovati i
zdravstveno-vaspitna sredstva koja će se koristiti.
4. Izvođenje programa /
5. Evaluacija / procjenjivanje rezultata realizacije programa

4. Kvalitet života i zdravlje

4.1. Kvalitet

Pojam „kvalitete života“ nije lako jednoznačno objasniti. Jedna od definicija: kvaliteta života je
stupanj slobode kojom osoba, grupa, odnosno zajednica raspolaže za ostvarenje svojih životnih
ciljeva (Barath, 1995). Tri su temeljne stvari koje određuju stupanj slobode tj. kvalitetu života u
povijesnom kontinuumu – raspolaganja: (1;2)

 ljudskim pravima na samoodređenje

 sposobnostima (znanjima, talentima i sl.) za samoodređenje
 sredstvima (društvenim resursima) i povijesnim pretpostavkama za samoodređenje,
uključujući moralnu odgovornost za druge osobe, skupine ili zajednice.

Vrijednosni sistemi savremenog društva u kvalitetu života uključuju ove sfere:

 materijalna sfera (količina i kvaliteta osobnih imanja i dobara)

 međuljudski i međuskupinski odnosi (obiteljski život, rodbinske veze, odnosi s kolegama,
prijateljima, znancima, itd.)

7
  rad kao odluka i obaveza za privređivanje
 kulturni i religijski život
slobodno vrijeme.

Dobro zdravlje za većinu ljudi znači optimalne tjelesne, mentalne i društvene pretpostavke za
život i rad, dok je u ovom kontekstu zdravlje pretpostavka za ostvarivanje osobnih i kolektivnih
ciljeva u svim sferama života. Zdravlje je u ljudima, u prilikama njihovog svakodnevnog života,
u okruženju u kojima oni uče, rade, igraju se i vole. Ono se stvara kroz brigu za sebe i druge,
kroz sposobnosti za donošenje odluka i kroz kontrolu nad vlastitim životom. Zdravlje je u
osjećaju sigurnosti da društvo u kojem živiš želi stvoriti prilike koje će ti omogućiti zdrav život u
njemu.

4.2. Stilovi života

Stilovi života su obrasci ponašanja osoba, grupa i zajednica u danim povijesnim, kulturnim i
gospodarskim uvjetima. To su načini na koje se ljudi suočavaju sa određenim izazovima u svom
životu i tako utječu na svoje zdravlje ili bolest. Njima se može objasniti polovica od 10 uzroka
smrti u modernim društvima. Pomaganje ljudima u prihvaćanju stilova života koji su zalihe
zdravlja, predstavlja najveći izazov svima onima kojima je doista stalo umanjiti ljudsku bijedu.
Američki autori Burt i suradnici navode dvanaest stilova života putem kojih možemo kontrolirati
svoje zdravlje:

1. stilovi suočavanja (coping style): načini na koje osoba rješava probleme

2. stilovi druženja i komunikacije (relating style): način na koji osoba pokušava prebroditi
osjećaj usamljenosti, steći priznanje, vrijednost i potrebu drugih za njom
3. stilovi odlučivanja (decision-making style): kako osoba bira između više alternativnih
rješenja, dali odluke donosi sama ili prepušta drugima da donose odluke za nju
4. stilovi preuzimanja rizika (risk-taking style): kako osoba kalkulira između mogućnosti
dobitaka i gubitaka na vlastiti račun
5. stilovi rada i stvaranja (work-creating style): načini stvaranja odnosno razaranja

8
6. stilovi samozaštite (self-conservation style): načini na koje osoba smanjuje ili povećava
rizike za razvijanje zdravstvenih problema
7. stilovi zaštite okoline (environment conservation style): načini djelovanja na neposrednu
okolinu
8. stilovi odmora i opuštanja (rest-relaxation style): načini psihološke relaksacije od raznih
tjelesnih aktivnosti do izležavanja, konzumacije alkohola ili sedativa
9. stilovi prehrane (nutritional style): što, kada, gdje i koja količina - povisuje ili snižava
rizike za zdravlje
10. stilovi uživanja (pleasure-seeking style)
11. stilovi potrošnje (consumer style): od odjevnih predmeta do korištenja zdravstvene zaštite
12. stilovi samouređivanja (grooming style): higijenske navike, vanjski izgled.(2;3)

9
ZAKLJUČAK

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo

bolesti ili slabosti. Prvi korak u pravcu promocije zdravlja učinjen je 1986. donošenjem povelje
na konferenciji SZO (WHO) u Otavi, Kanada. Promocija zdravlja je proces koji osposobljava
ljude da povećaju kontrolu nad svojim zdravljem i da ga unaprijede.Promocija zdravlja je
definisana kao zajednički teorijski okvir za objašnjenje nove filozofije unapređenja zdravlja i kao
niz strateških opredeljenja i aktivnosti organizovanih sa ciljem da dovedu do zdravlja. U
zdravstvenoj promociji se treba voditi računa o onome što ljudi već znaju, misle i osjećaju o
nekoj stvari. Nije dovoljno ljudima samo objasniti štetnost postojećih navika ili korist novih
navika, nego ih se treba pokrenuti da nešto učine za sopstveno zdravlje i za zdravlje svoje
okoline. Zdravstveno-promotivna sredstva se mogu podijeliti u dvije grupe: očigledna sredstva i
sredstva masovnih komunikacija. Očigledna sredstva su: izložbe, pokretne slike(film),
nepokretne slike(dijafilm, slika, crtež), štampana(pisana) sredstva, prenošenje žive riječi.
Sredstva masovnih komunikacija su: radio, televizija, štampa Sva ova sredstva mogu jako
pomoći u zdravstveno-promotivnom radu a od zdravstvenih radnika zavisi koliko će tu
mogućnost iskoristiti. Kvaliteta života je stepen slobode kojom osoba, grupa, odnosno zajednica
raspolaže za ostvarenje svojih životnih ciljeva. Stilovi života su obrasci ponašanja osoba, grupa i
zajednica u danim povijesnim, kulturnim i gospodarskim uvjetima. To su načini na koje se ljudi
suočavaju sa određenim izazovima u svom životu i tako utječu na svoje zdravlje ili bolest. Njima
se može objasniti polovica od 10 uzroka smrti u modernim društvima.

10
 LITERATURA

1. Sindik Joško, (2014): „Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja“, Sveučilište u

Dubrovniku, Dubrovnik.
2. Socijalna medicina, (2002), Beograd,
Dostupno na:
http://mssgracanica.com/farmacija/SOCIJALNAMEDICINA-SKRIPTA.pdf
3. Pranjić Nurka, (2004): „Promocija zdravlja na radnom mjestu“, Časopis za pitanja
bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu.
4. Priručnik „Socijalna medicina“,

5. WHO, (1986): “Ottawa Charter for Health promotion”, WHO, Geneva.

11