Veliki broj

RIJEČ
U R E D N I K A
Valerija Hima

D olaskom roda i lastavica u Lonjsko polje izašao je

i novi broj Čardaka. Svesrdnom suradnjom djelat-
nika Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje,
mreže, nego i međunarod-
no važno područje za ptice
lokalnog stanovništva i vanjskih suradnika nastao je
(IBA) te područje vlažnih
još jedan broj novina Lonjskog polja u kojem želimo
Radite u službi stručnih staništa od međunarodne
posjetiteljima prikazati rad Javne ustanove Parka
poslova zaštite, održa- važnosti sukladno Ramsar-
prirode Lonjsko polje.
vanja, očuvanja, promi- skoj konvenciji, to dodatno
canja i korištenja. Koji pred sve nas stavlja obvezu
Ove godine obilježavamo 26. godinu proglašenja Lon-
poslovi u Javnoj ustanovi praćenja i izvješćivanja.
jskog polja parkom prirode. Tijekom godina puno je toga
Parka prirode Lonjsko Hrvatska agencija za okoliš
napravljeno u očuvanju, zaštiti i predstavljanju Parka, ali
polje su u Vašoj na- i razvoj koja je kao nacio-
i još je puno posla pred nama. Jedan od iskoraka u pro-
dležnosti? nalna stručna organizacija
mociji Lonjskog polja su i novine koje držite u rukama.
Službu zaštite, održavan- odgovorna za prikupljanje
U ovom broju donosimo vam novosti koje su obilježile
ja, očuvanja, promicanja podataka i izvješćivanje
posljednje mjesece, a najveći broj stranica posvećen je
i korištenja Parka prirode EC do sada je pripremila
obilježavanju Dana roda u Čigoču, prvom europskom selu
Lonjsko polje vodi stručni metodologije za praćenje
roda.
voditelj te osim što je 75 vrsta i 3 staništa. U tome
odgovoran za stručni rad joj „pomažu“ brojne stručne
Čardak donosi informacije o projektima koji se ostvaruju
suradnjom Županije, gradova, općina i Javne ustanove Ustanove, stručni voditelj
Parka prirode Lonjsko polje te predstavljamo ljude i usta- vodi, organizira i koordinira
nove koji su vezani uz Lonjsko polje.
Ljeto i posjetitelje dočekujemo spremni, a sa zadovoljst-
rad Službe.
Stručna služba provodi veli- Impressum
vom mogu reći da je broj posjetitelja svakog dana sve ki broj aktivnosti i u principu Glavni urednik:
veći. Naime, od početka godine broj posjetitelja u odnosu je teško izdvojiti najvažnije Ivor Stanivuković, dipl. oec.
na isto razdoblje prošle, veći je za 30 posto te do kraja jer svaka ima svoj značaj
Uredništvo:
kalendarskog razdoblja očekujemo više od 18 tisuća pos- i doprinos radu, ne samo
Ivor Stanivuković, Valerija
jeta u Park prirode Lonjsko polje. Tome doprinose do sada u Službi stručnih poslova, Hima, Eduard Bogović, Sandra
realizirani projekti, uređeni prijamni centri za posjetitelja u nego i cijele Ustanove. P. Nekvapil, Kristina Grdur,
Krapju i Repušnici, novi turistički proizvodi, ali i sve bolja Stoga ću početi s predstavl- Željko Gašparović
suradnja s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, janjem istraživačkih aktiv-
Lektura:
privatnim poduzetnicima, ali i jedinicama lokalne i regio- nosti te aktivnostima inven- Kristina Grdur, prof.
nalne samouprave na području Parka. tarizacije i praćenja stanja
prirodnih vrijednosti parka Grafičko uređenje:
Zahvaljujem svim djelatnicima Ustanove na uloženom prirode kao što su divlje studioFABER
www.studio-faber.com
naporu i zalaganju u provedbi aktivnosti s ciljem pobol- vrste i staništa te domaće
jšanja komunikacije i zajedničke suradnje sa svim dionici- životinje. Tisak:
ma Parka bez kojih cjelovito i sustavno upravljanje ovom Naime, Republika Hrvatska Tiskara “ROKA”
destinacijom ne bi imalo smisla jer ljudi, koji žive u ovom je danom pristupa u Europ-
sku uniju preuzela obvezu Izdavač:
kraju, čine neodvojivu cjelinu i stvaraju dodatnu vrijednost
Javna ustanova Park prirode
ovog prekrasnog zaštićenog područja. izvješćivati o stanju očuvan- Lonjsko Polje
ja 580 vrsta i stanišnih tipo- www.pp-lonjsko-polje.hr/
Srdačno vas pozdravljam do sljedećeg broja našeg i va na područjima Europske
vašeg „Čardaka“ ekološke mreže NATU- Naklada:
5000 kom, besplatno
RA2000. Od tih 580 vrsta u
Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove obveze praćenja je čak 268
Parka prirode Lonjsko polje redovitih ptičjih vrsta.
S obzirom da Park prirode
Lonjsko polje nije samo dio
UVODNA RIJEČ 2 NATURA2000 ekološke
aktivnosti zaštite i očuvanja u Parku
u nadležnosti je stručne službe Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje

udruge i institucije, a jedna Razgovor s Valerijom Himom, voditeljicom službe posebno?

od njih smo mi odnosno stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, Iako je Zakon o zaštiti
ustanove koje upravljaju promicanja i korištenja prirode uz Nacionalnu
zaštićenih područjima. strategiju i akcijski plan zaš-
samo za izvješćivanje ulacije nam je indikator oču- tite biološke i krajobrazne
Što nam možete reći o Agenciji u cilju ispunjavanja vanosti vodenih i poplavnih raznolikosti glavni doku-
monitoring programima obveza zbog izvješćivanje eko-sustava. Višegodišnje ment prema kojem zaštita
koji se provode u Lonjs- Europskoj komisiji. Ono praćenje određenih vrsta ili prirode u Hrvatskoj funk-
kom polju? puno važnije za sve nas je staništa pokazuje nam tren- cionira, nikako ne možemo
Djelatnici stručne i čuvarske da su nam vrste i staništa dove, a to su vrlo vrijedni zaobići vrijednost i značaj
službe JUPPLP trenutno koja pratimo pokazatelj podatci za planiranje upra- kulturne baštine i krajobra-
provode monitoring pro- očuvanja odnosno upravl- vljanja. Naime, Ustanova za.
grame za praćenje 14 janja zaštićenim područjem. svakih 10 godina izrađuje Kulturna materijalna i
vrsta i staništa kroz koje je Na primjer, u Parku prirode plan upravljanja zaštićenim nematerijalna baština
obuhvaćeno praćenje čak Lonjsko polje boravi i gni- područjem, a trendovi nam posavske kulture s drven-
15 vrsta ptica plus zimsko jezdi cca 35 parova šteka- pokazuju u kojem smjeru im tradicijskim kućama,
prebrojavanje ptica koje sa vca - vrsta orla koji gnijezdi trebamo ili ne trebamo stočarenjem, pjesmama,
sjevera Europe svake go- u poplavnim nizinskim ići te se prije definiranja plesovima, nošnji, itd. i
dine dolaze u naše krajeve šumama. Stabilnost broja aktivnosti u deseto-godišn- dan danas isprepliće se u
na zimovanje. gnijezdeće populacije nama jem razdoblju planiranja svim segmentima ljudskog
Broj monitoringa se svake je indikator da se šumama definiranju mjere zaštite života. Područje uz rijeku
godine povećava, ovisno gospodari na zadovolja- prirodnih vrijednosti. Savu koje je bilo višestoljet-
o ljudskim kapacitetima vajući način. Isto tako, s na granica između Istoka i
i osiguranju financijskih obzirom da se štekavac Na koji način Ustanova Zapada ostavilo je traga na
sredstava. To sve pred hrani na velikim poplavnim vodi brigu o zaštiti kul- posavskoj kulturi i načinu
nas stavlja, ne samo veli- površinama te rijekama i turne baštine i krajobraza života, a to danas svaki
ku obvezu, nego i izazov pritokama, stabilnost pop- po kojem je Lonjsko polje posjetitelj može vidjeti kada
jer se svi veselimo novim
istraživanjima, onima koje
još do sada nismo radili.
Tako ove godine po prvi put
radimo monitoring jelenka
– zaštićene vrste kornjaša
koji indicira prisutnost stare
šume, monitoring poplavnih
nizinskih šuma te eutrof-
na jezera – bare, rukavci,
mrtvaje sa slobodno pli-
vajućom i zakorijenjenom
vodenom vegetacijom. Ak-
tivnosti provodimo u surad-
nji s čuvarskom službom
JUPPLP i stručnim istituci-
jama s kojima ugovaramo
istraživanja.

Pretpostavljam da su
prikupljeni podaci iznim-
no važni. Za što sve oni
mogu koristiti?
Podaci koje godinama
prikupljamo ne služe nam Monitoring istraživanje 3 STRUČNA SLUŽBA
dođe u Lonjsko polje.
Stručna služba nema ljud-
skih kapaciteta za sustavnu
analizu, evidentiranje,
praćenje i provedbu mjera
zaštite kulturne baštine,
ali sukladno svom planu
upravljanja i godišnjem
programu usko surađuje
s nadležnim tijelima za
zaštitu kulturne baštine,
te prijavljuje zajedničke
projekte u cilju revitalizacije
i zaštite kulturne baštine i
krajobraza.
Kulturni krajobraz Srednja
Posavina prepoznat je na
međunarodnoj razini kao
jedan od posljednjih prim-
jera očuvanog kulturnog
nasljeđa i tradicionalnog
stočarenja na velikim pašn-
jačkim kompleksima riječnih
dolina kakav se u Europi
mogao vidjeti u 18. stoljeću.
Predstoji nam izrada krajo-
brazne osnove te povijesne
studije u cilju dokazivanja
vrijednosti područja koje se
trenutno nalazi na pristup-
noj listi UNESCO-ve Liste
svjetske baštine u mješo-
vitoj kategoriji prirodnih i
kulturnih vrijednosti.
Kako ocjenjujete suradn-
ju lokalnog stanovništav i
Ustanove?
Jedna od najznačajnijih
aktivnosti za službu, ali i za
mene osobno, je suradnja
s lokalnim stanovništvo i
korisnicima Parka. To je
neizbježno jer naš park nije
strogi rezervat ili nacionalni
park u kojem nema nika-
kvih aktivnosti. Park prirode
Lonjsko polje je „živi sus-
tav“ - područje sa 14 nasel-
ja, 70% Parka pokriveno
je šumama, a gotovo 20 %
Parka pokriveno je livad-
ama i pašnjacima. Svi ti
resursi se koriste i njima se
gospodari. Uloga stručne
službe je suradnja u cilju
definiranja mjera i uvjeta
zaštite prirode u procesu iz-
rada gospodarskih osnova.
STRUČNA SLUŽBA
Kartiranje staništa
Većina područja se prek-
lapa s nekoliko korisnika,
kao npr. pašnjake koriste
stočari u tradicionalnom
sustavu pašarenja, iste te
pašnjake „Hrvatske vode“
u sustavu za obranu od
poplave, pašnjake koriste
i ribolovci, lovci, te pčelari
za pašu. Uloga Parka je tu
važna ne samo kao insti-
tucije koja mora pratiti sve
oblike djelatnosti u cilju
sprječavanja nepovoljnih
utjecaja na prirodu, nego
i kao institucije koja ko-
risnike usmjerava, educira,
pomaže i pronalazi najbolji
način korištenja Parka za
svakog korisnika uz na-
jmanji mogući utjecaj na
prirodu.
Važan segment aktivnosti
koje provodi slučna služ-
ba je i poljoprivreda. Što
4 Priprema za teren
nam možete reći o tome?
Poljoprivreda je izuzetno
važna aktivnosti u našoj
nadležnosti. Netko tko
ovo čita može se zapitati
što poljoprivreda ima sa
zaštitom prirode. Ovdje u
Lonjskom polje ima, i kuda
se god okrenete, vidjet
ćete da je poljoprivreda
ovdje, neću reći jedina, ali
jedna od najvažnijih gos-
podarskih grana za lokalno
stanovništvo. Čak i kada
govorimo o razvoju sustava
posjećivanja i turističke in-
frastrukture te gastronomije
ne može se zaobići poljo-
privredna djelatnost. Usta-
nova u svom vlasništvu ima
pedesetak grla izvorne i
ugrožene pasmine slavon-
sko-srijemskog podolskog
goveda te je u tijeku obno-
va turopoljske svinje. Za
potrebe ishrane na cca 4,0
ha proizvodimo hranu za
stoku koja je registrirana
u ekološkoj poljoprivredi.
Priča o turopoljskoj svinji
i slavonsko-srijemskom
podolskom govedu prezen-
tira se posjetiteljima parka
prirode. Također smo uredili
i ogradili jedan hektar zem-
ljišta za boravak izvorne
pasmine posavskog konja
te tako omogućili kvalitet-
nu provedbu edukativnog
programa Posavski konj. U
planu je kupnja jednog jata
izvorne pasmine posavske
guske te ih također uključiti
u proizvodnju i sustav pos-
jećivanja.
Lokalno stanovništvo
poznato je po tradicijskoj
proizvodnji. Kako pomaže
u brendiranju tih proizvo-
da i njihovoj prodaji?
Ustanova i stručna služba
sustavno brinu o brendiran-
ju i proizvodnji tradicijskih
specijaliteta Parka prirode
Lonjsko polje. 2008 go-
dine smo u suradnji s
Agronomskim fakultetom
u Zagrebu izradili studiju
tradicijskih proizvoda te se
planira daljnje brendiranje,
razvoj marketinga, proiz-
vodnja i prodaja tradicijskih
specijaliteta Parka prirode
Lonjsko polje. Ovo je ključni
trenutak kako za struku
tako i za lokalno stanovništ-
vo jer time osiguravamo da
ono što lokalno stanovništ-
vo proizvede bude ponuđe-
no na stolu turistima. To je
preduvjet za osiguranje os-
obnog prosperiteta svakog
stanovnika Parka, a nama
iz zaštite prirode ključ osig-
uranja očuvane prirodne i
kulturne baštine. Tradicijski
proizvodi, koji se u pravilu
proizvode iz sirovina nekon-
vencionalne poljoprivredne
proizvodnje, trebaju imati
dodanu vrijednost te marki-
cu izvornosti ili porijekla.
Briga oko stoke i proiz-
vodnje hrane nije nam
jedina poljoprivredna
aktivnost. Koje još pol-
joprivredne aktivnosti
provodite?
U 2015. godini po prvi put
smo ostvariti da se naši
stočar,i koji godinama imaju
stoku na slobodno ispaši
zajedničkih pašnjaka Lon-
jskog i Mokrog polja, upišu
u ARKOD sustav zeml-
jišnih parcela i tako ostvare
pravo na poticaj iz fonda
državnih potpora te potpora
Europskog fonda za ruralni
razvoj. Tome je naravno
prethodila višegodišnja pri-
prema - digitaliziranje travn-
jačkih površina i suradnja
s nadležnim institucijama
u cilju stvaranja osnovnog
preduvjeta, a to je zakon-
ska regulativa. Time naš
posao sa stočarskim udru-
gama nije završio nego je
zapravo počeo, predstoji
nam izrada Sporazuma
o korištenju zajedničkih
pašnjaka, kojih je na pod-
ručju parka 6 te priprema
za javne pozive.
Za nas u Ustanovi ovo je
veliki pomak jer smo time
osigurali interes lokalnog
stanovništva da ostanu na
ovim prostorima, da i dalje
drže svoju stoku na velikim
zajedničkim pašnjačkim
kompleksima i tako spriječe
Obilježavanje stabala u šumi
Rad s djecom
daljnje širenje invazivnih
vrsta, zarastanje travnjaka
čivitnjačom te ono najvažin-
je – da zajednički očuvamo
biološku raznolikost travn-
jačkih ekosustava.
Stručna služba također uz
pomoć čuvarske službe sve
rezultate aktivnosti evi-
dentira i uspostavlja doku-
mentacijsko-informacijski
sustav ili bazu podataka.
Zaštita prirode je relativno
mlada grana, a podaci kao
i u povijesti, vrijedan su
pokazatelj što je nekad bilo,
što imamo sada i govore
nam kuda bismo trebali ići.
Koliko dugo radite u JUP-
PLP?
U Ustanovi sam od 2005.
godine. Iako je Ustano-
va započela sam radom
nekoliko godina ranije, to
je ujedno i početak razvoja
sustava zaštite prirode u
Hrvatskoj jer je iste godine
osnovan Državni zavod za
zaštitu prirode i započeto je
sustavno vođenje poslova
zaštite prirode u državi. Od
tada je doneseno nekoliko
važnih dokumenta za rad
Ustanove: u sklopu LIFE
projekta izrađen je Plan
5 STRUČNA SLUŽBA
upravljanja Parkom prirode
Lonjsko polje (2009. –
2018.), a 2010. godine do-
nesen je Prostorni plan za
Park prirode Lonjsko polje –
ne manje važan dokument
kojim se regulira korištenje
zaštićenog područja te su
propisane mjere zaštite
prirodnih, krajobraznih i
kulturnih vrijednosti parka.
2014. je izrađena je Strate-
gija za razvoj održivog turiz-
ma u Parku prirode Lonjsko
polje i zajedno s Parkom
prirode Medvednica uruče-
na nam je Europska pov-
elja za razvoj održivog
turizma. Strategija je rađe-
na u suradnji s lokalnim
proizvođačima, turističkim
domaćinstvima, turističkim
zajednicama gradova i
općina koje teritorijalno
pripadaju Parku, a aktivno-
sti su usmjerene na zajed-
nički interes – brendiranje,
jačanje lokalnog ponosa,
zapošljavanje, poboljšan-
je infrastrukture i lokalno
povezivanje područja pri
čemu međusobna suradn-
ja predstavlja snažan alat
koji će doprinijeti postizan-
ju ciljeva, a to su jačanje
poduzetništva i partnerstva
među dionicima u intere-
su lokalnog stanovništva
zaštićenog područja.
Kada pogledam unatrag,
vidim koliko smo puno
napravili, ali kada pogle-
dam unaprijed, onda sam
svjesna da se još više toga
treba napraviti.
Je li Vaš posao
kreativan?
Da, naravno, ovaj posao
je prije svega prekrasan,
naročito je kreativan,
zahtijeva veliku suradnju
Suradnja s lokalnom samoupravom
na dnevnoj bazi sa svim
djelatnicima iz drugih službi
te je interdisciplinaran jer
imamo, kako je gore nave-
deno, puno korisnika i sve
treba uvažavati. Ponekad
mi se čini da neki problem
nije moguće riješiti, a onda
već u sljedećem trenutku
razgovaram s kolegama i
dobijem poticaj i ideju kako
je ipak moguće naći rješen-
je. Ovdje ću citirati mog
ravnatelja, koji najmanje
jednom tjedno ponavlja da
je osnova uspjeha i rješa-
vanja problema „komunik-
acija, komunikacija i samo
komunikacija“. I to je zaista
tako, nema nerješivih prob-
lema, zaštita prirode je kao
svaki drugi odnos - kompro-
STRUČNA SLUŽBA
mis koji postižemo voljom
i radom. Rezultati toga
rada su ponekad manji od
očekivanog, ali često puta
su i više od očekivanog i to
je ono što nas tjera dalje i
čini da ustrajemo u radu.
Istinski i za budućnost vrlo
koristan rad u cilju senzibili-
ziranja javnosti za očuvanje
prirode je rad s mladima,
a mi to provodimo kroz
Program mladi nadzornik
za školsku djecu iz Parka
i volonterski program za
mlade iz cijele Hrvatske.
Je li Vam ponekad Krapje
i Lonjsko polje drugi dom
zbog opsežnosti poslo-
va?
Da, ovo je dobro pitanje jer
prije svega mi u službi i u
Ustanovi, s obzirom da nas
je malo, često funkcionira-
mo kao obitelj, a ponekad
mi je Ustanova doista drugi
dom. U mojim počecima
rada u Parku, znala sam
ponekad prespavati s
kolegama istraživačima u
vrećama za spavanje na
drvenom podu u uredu. I to
su prekrasne uspomene,
jednom smo morali u 4:00
sata ujutro ići na Ornitološ-
ki rezervat Krapje đol na
6 „svoju“ službu i naše ak-
prebrojavanje kolonije ptica
i, naravno, zaspali smo pa
smo trčali i zakasnili na
prve letove. Bilo je tu cije-
lo-noćnih obilazaka prilikom
monitoringa ptice kosca
koji se provodi isključivo
noću kartiranjem pjevajućih
mužjaka. Kada smo radili
Plan upravljanja, znali smo
s kolegicom iz Ministarst-
va kulture raditi i do 11:00
sati navečer, a našu dragu
susjedu Marinu zadužili da
cijelu noć tiska karte na
ploteru. To su trenuci kada
vam susjed donese tanjur
kolača i vi ste presretni jer
uvažava što ste tu i izvan
radnog vremena… i tako
vam posao često postane
drugi dom, kolege s kojima
radite kao obitelj. I danas
dok s Vama radim ovaj
intervju vikend je, ali zbog
opsežnosti poslova i pot-
kapacitiranosti s djelaticima
teško je naći vremena za
prisjetiti se i napisati što mi
u stručnoj službi radimo,
što smo sve napravili i što
planiramo.
Što bi nam rekli za
zaključak?
Ravnatelj mi je dao čast i
priliku da prva predstavim
tivnosti. To mi je drago
jer je temeljna djelatnost
Ustanove zaštita, ali ovime
naravno ne umanjujem
važnost svih drugih službi
čiji doprinos u radu iznimno
cijenim. Kako sam već gore
navela, naša Ustanova kao
i ustanove mnogih nacio-
nalnih parkova i parkova
prirode u Hrvatskoj imaju
generalno problem s ljud-
skim resursima.
Ovaj nedostatak pokušava-
mo nadomjestiti s priman-
jem mladih ljudi na stručno
usavršavanje bez zasnivan-
ja radnog odnosa i ja zaista
ovdje moram pohvaliti sve
one koji su do sada radili
u stručnoj službi i koji su
svojim izrazito ambicioznim,
marljivim i svestranim
radom doprinijeli razvoju
naših projekata. To su sve
mladi ljudi koji svojim znan-
jem i željom za daljnjim
učenjem pokazuju inicija-
tivu i velika nam je žalost
kada nakon godinu dana
moraju otići. Ovdje također
ne želim umanjiti rad ljudi
na javnim radovima koji
također rade sve poslove
tehničkog održavanja za
koje mi kao javna ustano-
va ne možemo zaposliti,
a moramo imati uređenu i
održavanu radnu i posje-
titeljsku infrastrukturu.
Dnevna komunikacija i
suradnja s ravnateljem
Ustanove, s čuvarskom
i turističkom službom te
službom općih poslova te-
melj su uspješnog postizan-
ja rezultata u zaštiti i oču-
vanju prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Stoga zahval-
jujem svima koji su dali ili
će davati svoj doprinos u
našim budućim projektima.
Gradić i kaštel Jasenovac
nalazio se na utoku bistre
Une u moćnu Savu na
desnoj, bosanskoj, obali,
na današnjem lokalitetu
Donja Gradina. Zato
je i njegova povijest u
uskoj vezi s Bosnom
iako je u početku bio dio
Kraljevstva Slavonije.
Iako se Jasenovac kao
utvrda prvi put spominje
1536. godine, čini se
kako je njegov početak
znatno raniji, ali pod
drugim imenom. Godine
1471. spominje se neki
castelum Chwybin (Čubin)
u vlasništvu plemića
Svetačkih (nobiles de
Zempch ) čiji su se posjedi
prostirali na lijevoj obali
Save nasuprot Jasenovcu.
Čubin je gotovo sigurno
starije ime za Jasenovac.
To znamo posredno
jer je susjedno imanje
Jasenovcu bila Poljana
u Dubičkoj županiji
(possessio Polana iuxta
fluvium Zava in comitatu
Dubicensi ), a ta poljana
je 1249. godine imala kao
međaš lokalitet Jezenona.
Možda je ta Jezenona bila
kasniji lokalitet Jasenovac
na kojemu je nastao, prvo
kaštel Čubin, a kasnije
kaštel Jasenovac.
Kaštel (utvrda) Čubin
nastaje u vrijeme kad
su plemići Svetački
izgubili utvrdu Bijela
Stijena, u vrijeme Ivana
VI. Svetačkog (1389. –
1410. ). On je sjedište
drevnog roda Svetačkih
premjestio južnije, na
imanja i kaštele Svetačkih
u Donjem Posvetačju, uz
lijevu obalu rijeke Save.
Najznatniji kašteli (utvrde)
bili su Novska, Subocka,
Britvičevina (Jazavica),
Oporovec i Čubin koji je
bio na desnoj obali rijeke.
Potomak Ivana VI.
bio je Ladislav VI. koji
je 1471. bio banovac
(zamjenik bana Slavonije)
i križevački župan.
Ladislavovi kaštelani u
Čubinu činili su svakojake
štete pa čak i razbojstva
Utvrda (kaštel) Čubin
vjerojatno je prvi naziv za Jasenovac
Željko Dolgoš
Utvrda ČUBIN - Slika, Milan Čorak
ljudima plemića Blagajskih.
Neprestane žalbe o pljački
i ubojstvima počinjenim u
Pounju i Posavlju napokon
su dodijale kralju Matiji
Korvinu. Na velikom i
znamenitom zasjedanju
kraljevskog suda, pod
predsjedanjem palatina
Mihovila Orszaga 1481.
godine u Zagrebu, među
osuđenima na gubitak
glave bio je i Ladislav
VI. Svetački. U vrijeme
zasjedanja skrivao se
Ladislav u svom kaštelu
Čubin gdje je, kako veli
sud, bio “domaćinom tatova
i razbojnika”. Iako je osuda
bila vrlo teška, uspjelo je
Ladislavu opravdati se
pred kraljem te mu je kralj
oprostio.
Kako je i u kojim
okolnostima kaštel Čubin
promijenio ime u Jasenovac
– ne zna se. Jasenovac
je početkom 16. stoljeća
bio drvena utvrda, a
njegovo značenje ležalo
je u njegovu položaju
na utoku rijeke Une u
Savu, a dobro su ga štitile
močvare oko njega. Burna
vojnička povijest Jasenovca
započela je u vrijeme
turskih provala u Posavinu
početkom 16. stoljeća.
Gospodari Jasenovca,
plemići Svetački, u početku
dinastičkog rata između
Ferdinanda I. Zapolje,
podržavali su Ferdinanda,
no 1529. godine, braća
su se podijelila i počela
sukobljavati. Ivan IX.
Svetački i dalje je
podržavao Habsburgovce,
dok su Mihovil, Vuk i Krsto
II. Svetački postali žestoki
pristaše Ivana Zapolje.
Čini se kako je na njihovu
odluku znatno utjecala
opasnost od Turaka.
Neposredna opasnost
imanjima Svetačkih
zaprijetila je nakon što
su Turci 1530. godine
prešli lijevu obali Save
i kod Kobaša sagradili
drveni kaštel iz kojega
su provaljivali u gornju
Posavinu. Imanja
Svetačkih, iako su tada bili
na strani Ivana Zapolje,
teško su stradala i 1532.
godine, kada je iz smjera
Gornje Ugarske prošao dio
Sulejmanove vojske pod
vodstvom Ibrahim-paše,
koja se vraćala iz neuspjele
vojne na Beč.
Mihovil i Krsto II. Svetački
podižu 1532. godine
drveni kaštel Novigrad kod
Novske, a Mihovil utvrđuje
svoj kaštel Čubin, koji
se, čini se, od tada zove
Jasenovac. Ali, plemići
Svetački nisu imali snage
sami obraniti Jasenovac.
Godine 1536. u velikoj
turskoj navali na Slavoniju,
glasoviti bosanski sandžak
Gazi Husrev-beg osvojio
je s lakoćom, krajem
studenoga i Jasenovac –
“castrum dicti Michaelis
Zempthei … Jasenovacz
vocatum.”
Pad Jasenovca odjeknuo
7 POVIJEST
je snažno u Hrvatskom
saboru, koji piše kralju
kako valja spriječiti Turke
da se ne ugnijezde
u Jasenovcu kojeg
zastupnici po strateškom
značaju uspoređuju s
Beogradom. Započela
je krvava borba oko
Jasenovca. Dana 2.
veljače 1537. zagrebački
biskup Šimun Erdody
piše kralju Ferdinandu
Habsburškom kako su
turski juriš na Dubicu
u posljednji trenutak
zaustavili kaštelani Blinje
Pavao Bojničić I. Ladislav
Krnčić koji su kod kaštela
Jasenovac (“fortificandum
castellum Jasenovacz
dominiorum Zempchey”)
razbili tursku vojsku.
U siječnju 1538. godine
uspjelo je kaštelanima
iznenadnim prepadom,
uz pomoć bana Tome
Nadasdyja, preoteti kaštel
Jasenovac. Dapače,
tom prigodom zarobili su
uglednog Turahan-bega
Vilića i vođu martologa
Ćejvan-vojvodu. Sam
kaštel razorili su i zapalili
te se povukli preko Save u
Dubicu.
Dana 20. travnja 1538.
turska je vojska zauzela
Dubicu, a posada
Jasenovca, koja se
sastojala od vojnika
plemića Svetačkih, u
strahu je zapalila kaštel
Jasenovac i pobjegla.
Uspaničeni Tomo
Nadasdy, čuvši za tu
vijest, silovito odjaše
sa svojim bandijerima u
Jasenovac te uz pomoć
snaga pučkog ustanka
i Marka Tomaševića
pobijedi turske čete koje
su se upravo u njemu
smjestile i podijeli plijen.
Budući da nije imao
vojsku za čuvanje utvrde,
razvali je i zapali. Tako
su svi napori proteklih
mjeseci bili uzaludni.
Jasenovac je bio spaljen,
razoren te napušten.
 Roda
O Čigoču
S E L U R O D A

Kristina Grdur

Selo Čigoč nalazi se na županijskoj cesti

Sisak – Jasenovac. Od Siska je udaljen 28

S I M B O L
kilometara i nalazi se unutar Parka prirode
Lonjsko polje. 

Č igoč je malo selo u kojem živi više bijelih

roda, nego ljudi i prema broju gnijezda ovo
mjesto ima najbrojniju populaciju roda u Europi.
L O N J S KO G P O L JA
Godine 1994. Europska zaklada za zaštitu prirode
Euronatur proglasila je Čigoč prvim Europskim
Valerija Hima
selom roda. Danas je 14 takvih sela u Europi.
Javna ustanova Parka
Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta gotovo na prirode Lonjsko polje
svakoj kući ili štali gnijezda svijaju bijele rode te je
njih više nego ljudi. Naime, u četrdeset i pet aktivnih
gnijezda prebiva više od dvije stotine roda, a u
sedamdesetak kuća tek oko sto dvadeset mještana,
što dovoljno govori o skladnu odnosu čovjeka i
prirode na ovim prostorima.

Selo je smješteno u Parku prirode Lonjsko polje i

u njemu se iz neposredne blizine može promatrati
ponašanje bijelih roda, čuti kako međusobno
komuniciraju klepetanjem kljunova, vidjeti rode
roditelje kako krilima štite svoje mlade od prejakoga
sunca ili borbu mladunaca za kakav ukusni zalogaj.
Svake godine, posljednje subote mjeseca lipnja,
u Čigoču se održava velika manifestacija Dana
roda, s bogatim kulturnim, rekreativnim, zabavnim i
gastronomskim sadržajima.

U selu je jedna drvena kuća uređena kao

informativni i edukativni centar Parka prirode i u njoj
je obnovljena mala tradicijska stolarska radionica.
U njemu se također može razgledati etnoizložba
tradicijskih alata i predmeta vezanih uz seosko
domaćinstvo u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. 
Čigoč je dobitnik još jedne vrlo značajne nagrade.
Godine 2003. Europska asocijacija za cvijeće i
okoliš sa sjedištem u Bruxellesu, u konkurenciji oko
5700 europskih sela, dodijelila je Čigoču brončanu
plaketu «Entente Florale« za izniman ugođaj i
okoliš.

TEMA BROJA 8
 TEMA BROJA

//
Čigoč
PRVO E U ROPS K O S E L O R O D A

R oda ili u narodu zvana bijela roda

dolazi iz daleke Afrike u naše
krajeve na gniježđenje. U Posavini i
selima uz rijeku Savu i Parku prirode
Lonjsko polje najčešće gradi gnijez-
da na krovovima kuća i gospodarskih
zgrada, a manjim dijelom na električnim
stupovima i rjeđe na krošnjama drveća.
Vezane su uz ljude, a hranu pronala-
ze na različitim staništima gdje čovjek
obavlja poljoprivrednu aktivnosti –
livade, pašnjaci ili u barama, kanalima
i plitkim obalama rijeka. Najbogatija su
im hranilišta poplavni pašnjaci uz rijeku
Savu gdje nakon povlačenja poplavne
vode u depresijama i lokvama ostaju
manje ribe, vodozemci i gmazovi. U
14 naselja Parka prirode Lonjsko polje
rode su sigurno najomiljenija i na-
jpoznatija europska vrsta ptica. Oču-
vani tradicionalni način života i prirodi
blizak način poljoprivredne stočarske
proizvodnje, ključ je opstanka roda u
Lonjskom polju. Očuvana tradicijska
drvena arhitektura na uskim, izdužen-
im parcelama na koje se vežu vrtovi,
voćnjaci, livade i pašnjaci upućuju
na funkcionalnost zaštićene prirode i
naseljenog seoskog prostora. Suživot
ljudi s rodama predstavlja okosnicu
očuvanja prostora (selo) u skladu s
prirodom (roda).

Populacija roda u Parku je

v rl o s t a b i l n a

Graf 1. Broj parova i uspješnost gniježđenja rode u

Parku prirode Lonjsko polje

9 TEMA BROJA
Ustanova u suradnji sa
stručnim institucijama i
volonterima provodi svake
godine monitoring roda u
14 naselja Parka prirode
Lonjsko polje prema iz-
rađenom protokolu za
monitoring rode.
Prstenovanje roda
Prstenovanje mladih
roda provode obučeni
prstenovači, a prstenove
osigurava Zavod za or-
nitologiju (HAZU). Ove
godine Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode potpisat
će s HEP-om i Javnim
ustanovama za upravljan-
je zaštićenim prirodnim
vrijednostima te Javnom
ustanovom Parka prirode
Lonjsko polje SPORA-
ZUM O SURADNJI PRI
PROVEDBI MJERA ZAŠ-
TITE, PRAĆENJA POPU-
LACIJE I PRSTENOVANJA
STROGO ZAŠTIĆENE
VRSTE, BIJELE RODE
(Ciconia ciconia L.).
Sporazumom će se utvrditi
prava i obveze potpisnika o
suradnji pri provedbi mjera
zaštite, praćenja populaci-
je i prstenovanja strogo
zaštićene vrste, bijele rode
(Ciconia ciconia L.), zbog
osiguranja povoljnih uvjeta
gniježđenja na dijelovima
nadzemne distribucijske
elektroenergetske mreže na
kojima se utvrdi pojavljivan-
je ove vrste. U prethodnom
desetogodišnjem razdoblju
prema istom Sporazumu
svake je godine u dvade-
set naselja Parka prirode
Lonjsko polje i Sunjskog
polja prstenovano oko 250
mladih ptica.
Postava podloška za
gnijezda na krovovima
kuća
Ustanova je u suradnji
s DR. OEtker-om 2011.-
2012. godine pokrenula
projekt izrade podložaka i
TEMA BROJA
Projekti zaštite roda
na području Parka
prirode Lonjsko polje
Praćenje stanja i brojnosti
populacije rode
Podložak za sanaciju krova
postava na krovove kuća
gdje je nekada bilo gnijez-
do. Ideja da se na krovove
kuća postavljaju podloške
potekla je od činjenice da
stanovnici Parka povreme-
no popravljaju ili obnavljaju
krovišta na svojim kućama.
Ukoliko na krovu postoji
gnijezdo, potrebno ga je pri-
je početka radova maknuti,
a ono se uslijed izmještanja
najčešće raspadne. Nakon
sanacije krova, a na zaht-
jev stanovnika, postavljaju
se podloške kako bi se
rodama olakšala gradnja
novoga gnijezda. Rezultati
projekta: projekt je proširen
10
na ukupno 6 naselja u
Parku prirode Lonjsko polje
– Čigoč, Kratečko, Lonja,
Krapje, Drenov Bok i Mlaka:
želju da se na krov kuće
postavi podloška za buduće
rodino gnijezdo iskazalo je
42 stanovnika PPLP ; već
u 1. godini projekta rode su
nastanile čak 3 podloške,
u Čigoču na kućnom broju.
26., 27. i 51.
Gradnja gnijezda na
el. stupovima u surad-
nji sa HEP-om
Ustanova u suradnji sa
HEP-om provodi aktivnosti
postavljanja ili izmještanja
Puštanje rehabilitiranih roda
podložaka na električne
stupove u cilju olakšavanja
rodama da naprave gni-
jezda. Ove godine je bila
velika potražnja za stupo-
vima u Jasenovcu i Muži-
lovčici gdje je postavljeno tri
podloge na el. stupove.
Zbrinjavanje
ozlijeđenih roda
AWAP je udruga koja radi i
djeluje u Zagrebu, a osnov-
na djelatnost im je zbrinja-
vanje ozlijeđenih zaštićenih
vrsta. Svake godine Udruga
AWAP prihvati nekoliko
ozlijeđenih mladih roda
sa područja Parka koje se
tamo tijekom zime uspješno
oporave te ih svake godine
u vrijeme manifestacije sela
Čigoč uspješno vrate u
prirodu.
Projekt revitalizacije rukav-
ca Tišina u Čigoču
U sklopu SavaParks pro-
jekta Ustanova je prijavila
projekt revitalizacije dijela
riječnog rukavca Tišina u
Čigoču. Cilj projekta je da
se kroz popravak vodnoteh-
ničkog objekta na nasipu
između rukavca i rijeke
Save popravi čep te da se
omogući da voda u vrućim
ljetnim mjesecima ostane u
rukavcu i stvori povoljne uv-
jete za razvoj vodozemaca i
gmazova kao glavne hrane
rodama.
Projekt SOS u surad-
nji sa ZOO Zagreb i
Storch Schweiz
„SOS Stork - selidba bijelih
roda suočena s promjen-
om“ – naziv je projekta
udruge Storch Schweiz
Switzerland u koji se uk-
ljučio Zoološki vrt grada
Zagreba, Udruga za zaštitu
divljih životinja AWAP iz
Zagreba i Javna ustno-
va Parka prirode Lonjsko
polje. U sklopu tog projekta
njemački ornitolog dr. Holg-
er Schulz i Peter Enggistje
u suradnji s djelatnicima
Zoološkog vrta grada

Rode u Čigoču
Zagreba postavio satelitski
odašiljač na jednu bijelu
rodu. Riječ je o rodi staroj
godinu dana koja je reha-
bilitirana u udruzi AWAP i
koja je u subotu, 27. lipnja
2015. godine s još 6 mladih
roda u sklopu manifestaci-
je Europskog sela roda u
Čigoču puštena u prirodu.
Nažalost, roda iz Maksimira
zvana Maksi je došla do
središnje Afrike i tamo joj se
izgubio trag.
Isti uređaj postavljen je i na
mladu rodu - Lonju koja se
izgnijezdila u Čigoču. Roda
nosi uređaj putem kojeg
se prati njen selidbeni put
u Afriku. S obzirom da čak
Spašavanje rode
Čigoč
prvo proglašeno
Europsko selo
roda
1994. godine je njemačka zaklada EuroNatur (Europs-
ka zaklada za zaštitu prirode) proglasio prvo Europsko
selo roda – Čigoč koje je u trenutku proglašenja na
krovovima kuća i električnim stupovima imalo čak 54
aktivnih gnijezda roda. Od te godine još 13 zemalja
Europe (Mađarska, Njemačka, Španjolska, Rumunjs-
ka, Slovenija, Poljska, Austrija, Bugarska, Švicarska,
Turska, Makedonija, Slovačka, Srbija) je proglasilo svo-
ja europska sela roda te ih je danas ukupno četrnaest.
Cilj proglašenja je zaštita rode kroz održivo upravljanje
70% mladih roda stradava
na tom putu, ovakvi projekti
omogućavaju istraživačima
lakše lociranje i praćenje
ptica te u konačnici poveća-
vaju zaštitu vrsta, ne samo
na njihovom staništu gni-
ježđenja, nego i na staništi-
ma za hranjenje, odmor i
prelet. Praćenje rode Maksi
i gdje se ona sada nalazi
moguće je pratiti stranice
projekta:
http://projekt-storchenzug.
com/ ili stranice Parka
http://www.pp-lonjsko-polje.
hr/new/hrvatski/novosti.
html#2015-14
Simbolika djece i roda
staništima i podizanje svijesti o zaštiti. Svake godine
predstavnici proglašenih sela sastaju se na godišnjoj
konferenciji kojoj je domaćin svake godine drugo selo.
Prošle godine selo domaćin je bio Čigoč, a u sklopu
manifestacije predstavnici mreže su svečano potpisa-
li Sporazum o suradnji. Sporazumom se istaknula
važnost održivog upravljanja staništima roda, poticanja
održivog ruralnog razvoja i podizanja svijesti lokalnog
stanovništva s ciljem da se kroz zaštitu i promociju
roda potakne razvoj turizma na dobrobit lokalnog sta-
novništva. Žabac Viktor predan je predstavniku mađar-
skog sela Nagybajom koji će biti domaćinom godišnjeg
sastanka 2016. godine.
11 TEMA BROJA

Razgovor s gospođom Milijanom Borojević, direktoricom
turističkog ureda Turističke zajednice Grada Siska
Dobra suradnja Turističke zajednice
grada Siska i Javne ustanove Parka
prirode Lonjsko polje
Kristina Grdur
Kojim aktivnostima se
Turistička zajednica
grada Siska pridružila
velikoj proslavi Dana
europskog sela roda u
Čigoču?
Turistička zajednica grada
Siska i prošle je godine
bila dio organizacije
Dana europskog sela
roda u Čigoču. Ove
godine obilježavamo dvije
manifestacije istoga dana
i u suradnji s Javnom
ustanovom Parka prirode
Lonjsko polje odlučili smo ih
povezati tako da posjetitelji
mogu doživjeti našu
županiju na dva različita
načina. Naime, u Sisku se
održava srednjovjekovna
manifestacija pod nazivom
Bojevi za Sisak A.D. 1593
kojom se želi oživjeti i
podsjetiti na jedan od
najvažnijih trenutaka
u sisačkoj povijesti.
Cijelo događanje odvijat
će se podno zidina
Staroga grada u Sisku,
a svi posjetitelji moći će
vidjeti i saznati nešto
više o srednjovjekovnim
borbama, mačevanju,
srednjovjekovnom oružju,
zanatima, ali i kakva se
hrana i piće posluživala u to
doba.
Podsjetimo, povijesna Bitka
kod Siska odigrala se 22.
lipnja 1593. godine oko
sisačkog Starog grada, kad
je osmanski vojskovođa
Hasan paša Predojević,
nakog tri opsjedanja,
doživio konačan poraz
od kršćanske vojske pod
vodstvom bana Tome
Erdödyja Bakača. Ta se
TEMA BROJA
bitka smatra prekretnicom
u daljnjem zaustavljanju
osmanskih trupa te
konačnom početku
oslobađanja hrvatskog
kraljevstva.
Istodobno u selu Čigoč
održava se svečanost Dana
europskog sela roda pa će
posjetitelji, koji dođu vlakom
iz Zagreba, kao i Siščani
koji rado posjećuju ovu
manifestaciju, moći nazočiti
jednoj, a potom i drugoj
manifestaciji. Na ovaj način
povezali smo raspoložile
resurse i ponudili, s jedne
strane ljepote prirodnog
i životinjskog svijeta i
povijesnu kostimiranu
manifestaciju s druge
strane.
Kako ocjenjujete
suradnju Javne ustanove
Parka prirode Lonjsko
polje i Turističke
zajednice grada Siska?
Osobno sam često
surađivala s djelatnicima
Javne ustanove Parka
prirode Lonjsko polje i
prije dolaska na mjesto
direktorice turističkog
ureda Turističke zajednice
grada Siska. Izdvojila bih
projekt Biciklom za turizam
bez granica. Ovim se
projektom, između ostalog,
unaprijedila cikloturistička
infrastruktura u Parku
prirode Lonjsko polje.
Također, postavljeno je
310 kilometara biciklističke
signalizaciije u Županiji.
Izuzetno dobra suradnja
vidljiva je u realizaciji
zanimljivih i kvalitetnih
projekata koje smo već
realizirali ili koje planiramo
provesti u budućnosti.
Koje aktivnosti tijekom
12
Izdvojila bih i projekt
ZELENO-PLAVA OAZA
koji obuhvaća gradove i
općine s područja Sisačko-
moslavačke županije.
Oznaku PPS destinacije
u kojoj PPS označava
destinaciju za pred i
post sezonu, ove godine
je Hrvatska turistička
zajednica dodijelila
godine biste izdovili kao destinaciji Zeleno-plava
najvažnije u promoviranju oaza iza koje se kriju
Županije i Parka prirode gradovi Sisak, Kutina,
Lonjsko polje? Petrinja, Glina, Hrvatska
Turistička zajednica grada Kostajnica, Novska i
Siska tijekom godine Popovača te općine
sustavno promovira Park Gvozd, Jasenovac,
prirode Lonjsko polje i Lekenik, Lipovljani i
gospodarske subjekte koji Topusko. Koordinator
se bave turizmom unutar PPS destinacije “Zeleno-
Parka.Važan dopinos
plava oaza” je Turistička
promociji Lonjskog polja zajednica grada Siska, a
su biciklijade koje se
destinacija je obuhvaćena
tijekom godine događaju dvjema ključnim grupama
u našoj županiji. Jedna
proizvoda, ekološkim
od projekata Turističke turizmom i kulturno-
zajednice grada Siska je
povijesnim turizmom.
SISAK CYCLE 2016. To Oznaka „PPS destinacija“
je projekt pet tematskih
dodjeljuje se s ciljem
biciklijada koje se odvijaju poticanja razvoja
u travnju, svibnju i lipnju i
atraktivne i konkurentne
rujnu. Turistička zajednica destinacijske ponude s
grada Siska će dati
dodanom vrijednošću u
doprinos i pri organizaciji razdoblju pred i posezone
LONJA BIKE TOUR. Sve
te uspješne tržišne
ove aktivnosti osmišljene komunikacije koja može
su s ciljem da se što više
pridonijeti boljoj vidljivosti
općina, gradova i partnera i vrijednosnoj percepciji
uključi u promociju prirodnih
Hrvatske kao destinacije
i povijesno-kulturnih koja ima atraktivnu ponudu
znamenitosti naše županije.
u PPS razdoblju.
Čigoč, Čigoć ili
Ćigoć? Kristina Grdur
Tada se nisam obazirala kako se selo piše, nego
je bilo onako kako nam je profesor rekao. Mislila
sam selo Čigoč i to je to. Nisam znala da je to selo
po još nečemu jednistveno.
Nakon više godina i moje je dijete, tada u vrtićkoj
skupini, posjetilo selo roda. Odgojiteljice su s
djecom izradile plakat s fotografijama s terenske
nastave pod nazivom Posjetili smo selo roda
Čigoć. Slijede dileme koje su me potaknule na
istraživanje ove neobičnosti. Kako je moguće da
se isto selo na različitim mjestima piše na različite
načine?
Zbirka predmeta obitelji
Jagode i Zlatka Sučić
korak u prošlost
Čigoča i Posavine
Željko Gašparović
Selo Čigoč poznato je obitavalište roda. Gnijezda dugonogih
roda posvuda su po selu. Sada ih je manje neko ranije, no još
uvijek se govori kako je u Čigoču više roda nego stanovnika.
Na obiteljskom imanju supružnika Jagode i Zlatka Sučića
bilo je čak sedam gnijezda. No, osim roda, obitelj Sučić
se još nečime izrazito ponosi. Gotovo svi prostori u kući,
dvorištu i dvorišnim zgradama puni su starih predmeta.
Pravi muzej etnologije, zbirka koju su godinama prikupljali
i brižno čuvali, brojni stari alati, razni predmeti, vrijedne
rukotvorine i stare vezene nošnje.
Zbirka je nastala čuvanjem naslijeđenih obiteljskih
tradicijskih uporabnih predmeta, a tijekom godina smo je
nadopunjavali. Sada imamo oko 700 različitih predmeta
povezanih sa životom ovog dijela Posavine. Puno je
drvenih i keramičkih posuda, alata i oruđa za obradu
drveta i zemlje, ribolovnih alatki i puno drugih predmeta
koji su bili dio život seljaka koji je u ovim krajevima uvijek
bio težak, rekao je Zlatko Sučić koji nosi osmo desetljeće
vitalnošću mladića pa rado posjetiteljima govori zanimljive
priče o svakom predmetu u zbirci, priču o mještanima i
načinu nekadašnjeg života.
Gospodin Zlatko pokazuje gospodarske prostorije prepune
eksponata, a supruga Jagoda opisuje kako se radi na
tkalačkom stanu, priča o poslovima vezanim za tkanje
lana i s radošću pokazuje jastuke koji su dio obiteljskog
nasljeđa.
Jastuk iz 1892. godine kao miraz je donijela moja
Proučavajući članke na mrežnim stranicama pronašla
sam nazive sela Čigoč, Čigoć, ali ponegdje i Ćigoć.
U jednom novinskom članku objavljenom 2009.
godine turisti posjećuju Čigoč i dijele svoje iskustvo:
Ne znam jesam li bio u Čigoću ili pak u Čigoču, kaže
naš čitatelj I.M. iz Zagreba. On je u srijedu posjetio
najpoznatije europsko selo roda u Lonjskom polju u
Sisačko-moslavačkoj županiji.
- Lijepo je, a rode su već stigle. No, ono što me
zasmetalo je što na ulazu i izlazu iz mjesta te u
samome mjestu na nekim mjestima piše Čigoć, a
negdje Čigoč. Sad više ni sam ne znam što je točno
- dodao je I.M. (objavljeno: 9.travnja 2009. portal 24
sata)
U poznatoj Wikipediji detaljnije o selu možete pronaći
upisujući riječ Čigoč, ali i Čigoć. Dobro je poznato da
informacije objavljene na internetu ne moraju nužno
prabaka. Ovdje je i bogato vezeni jastuk moje bake i
majke. Moj je jastuk izrađen od finih lanenih niti i s nešto
manje veza, govori gospođa Jagoda dok pokazuje svaki
dio posteljine koje se koristila u obitelji.
Obitelj je i danas brojna; tri kćeri, unuci i praunuci koji više
ne žive u Čigoču, ali često ih obilaze. Gospođa Jagoda
kaže kako ih je naučila tkati i vesti te se nada kako će
netko od njih jednom nastaviti čuvati, obiteljsku zbirku i
hrvatsku tradiciju njihovog kraja i obitelji.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine
Republike Hrvatske 1992. godine registriralo je zbirku
predmeta koja obuhvaća različita područja ljudskog
djelovanja. Neizostavni je dio ponude Javne ustanove
Parka prirode Lonjsko polje čiji djelatnici supružnicima
Sučić, i prema savjetima stručnjaka, pomažu održavati
zbirku.
biti istinite, stoga sam se posvetila istraživanju dobrih starih
savjetnika, udžbenika i priručnika za učitelje. A kad tamo, ša
Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje uo
kako pisati ovo selo. Tamo su napisane riječi koji su pravop
nije ili se nitko nje nije sjetio. Niti u Rječniku hrvatskog jezik
zavoda Miroslav Krleža nema dileme, riječi Čigoč jednostav
U Hrvatskoj encikolopediji Leksikografskog zavoda Miroslav
naseljenih mjesta, konačno sam pronašla selo Čigoč:
Čigoč, selo 26 km jugoistočno od Kutine; 97 st. (2011). Lež
prirode), na 109 m apsolutne visine. Poljodjelstvo; stočarstv
Turizam. Obitavalište roda (oko 45 parova), koje se gnijezde
posavskim drvenim kućama (korablje); 1994. zaklada Europ
(Euronatur) proglasila je Čigoč europskim selom rode.
Dodatnu potvrdu našla sam i u službenom Popisu stanovniš
2011. godine Državnog zavoda za statistiku Republike Hrva
kao Čigoč.
13 TEMA BROJA

Trgovina Pun ceker
kupujmo lokalno b i t ć e i u L o n j s k o m p o l j u
Željko Gašparović
Nakon Siska i Popovače, u travnju na
prostoru Gradske tržnice u Novskoj
otvorena je još jedna u nizu planiranih
trgovina županijske agencija SI-MO-
RA, Pun ceker – kupujmo lokalno.
Riječ je o malim trgovina gdje
proizvođači poljoprivrednih
proizvoda i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva s područja Sisačko-
moslavačke županije mogu plasirati
proizvode iz svojih djelatnosti.
Trenutno se u trgovinama može naći
više od 300 proizvoda sedamdesetak
proizvođača iz cijele županije.
Reakcije kupaca i prodaja u
otvorenim trgovinama pokazali su se
pozitivnim pa u županijskoj razvojnoj
agenciji s puno optimizma kažu kako
će nakon Novske, otvoriti i trgovinu
u Kutini, Topuskom, u Lonjskom
polju, Zagrebu i nekim mjestima na
jadranskoj obali.
Prema riječima Maria Čelana,
direktora županijske razvojne
agencije, u planu je otvaranje 10
trgovina.
Otvaranje trgovine u Parku prirode
Lonjsko polje dodatano će obogatiti
turističku ponudu Parka, a proizvođači
koji žive s prirodom u ekološki čistom
ambijentu moći će ponuditi proizvode
od meda, mliječne proizvode, razne
sokove i napitke.
Trgovina bi se lijepo uklopila u novi
Prijamni centar za posjetitelje u
NOVOSTI
Privremeni
repetitor
Jedan od glavnih prigovora
posjetitelja Parka prirode
Lonjsko polje već je duže vrijeme
nedostatak signala za mobilno
telefoniranje, a pogranično
područje i kojem se nalazi Lonjsko
polje donosi problem miješanja
mobilnih mreža iz susjedne Bosne
i Hercegovine. Postavljanjem
privremenog pokretnog stupa
T-COM-a za GMS mrežu u
dvorištu Prijamnog centra Krapje
i pripadajućeg pristupnog puta
riješilo je taj problem. Privremeni
repetitor visok je 15 metara, a osim
rješavanja problema komunikacije
posjetitelja i lokalnog stanovništa,
Krapju gdje od otvaranja već radi olakšat će i poslovanje Javne
i trgovina suvenirima pa bi se time ustanove Parka prirode Lonjsko
sadržajno gostima, osim ugode polje.
razgledanja prirodnog krajolika, Kristina Grdur
nudili i okusi prirode kroz proizvode
lokalnih poljoprivrednika, kaže
Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne
ustanove Parka prirode Lonjsko polje.
Kao što je i ranije znao isticati,
pored očuvanja i zaštite prirode, želi
se učiniti pomak prema lokalnom
stanovništvu kako je uz turističku
ponudu i zaštitu prirode moguća
održiva budućnost Parka prirode
Lonjsko polje, a trgovina Pun ceker
– kupujmo lokalno samo može
pripomoći tome i dati mogućnost
lokalnim proizvođačima da plasiraju
svoje proizvode.
Veliko zanimanje mliječne proizvode, lješnjake,
bučino ulje te moslavačko
posjetitelja vino na osiguranim prodajnim
štandovima. Poznato je da
za domaćim su domaći proizvodi izuzetno
proizvodima cijenjeni među posjetiteljima pa
nije neobično da je zanimanje za
onom ponudom izuzetno dobro.
Krisina Grdur
Dobra komunikacija Javne
ustanove Parka prirode Lonjsko
polje i obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava u Lonjskom
polju vidljiva je i u novoj ponudi.
Lokalnim proizvođačima pružena
je mogućnost prodaje proizvoda
u prijamnim centrima. Po dolasku
skupine posjetitelja ili vikendom, Prodajni štandovi
proizvođači nude pčelarske i
14
Očuvanje i podizanje ekološke svijesti za
zaštitu rijeke Save
Parlament mladih u
Lonjskom polju
Željko Gašparović
Tijekom dvodnevnog rada Parlamenta mladih učenika
srednjih škola iz Hrvatske, Srbije, Slovenije te Bosne
i Hercegovine, uz radni dio, učenici će se upoznati s
kulturnim i prirodnim znamenitostima Lonjskog polja.
Parlament mladih prije osam godina osnovala je Savska
komisija u cilju upoznavanja, korištenja i zaštite vodnih
resursa slivnog područja 945 kilometara duge rijeke Save.
Učenici, koje povezuje zajedničko zanimanje za očuvanje
i podizanje ekološke svijesti usmjereno na zaštitu rijeke
Save, raspravljat će o sadašnjim i budućim prioritetima
savskog sliva. Sudionicima su djelatnici Javne ustanove
Parka prirode Lonjsko polje ponudili predavanja, ali i
vožnju brodom Katarina 1, obilazak naselja od Krapja do
Čigoča te sudjelovanje u biciklijadi Lonja bike tour. Ovo
je i promocija Lonjskog polja jer će sudionici Parlamenta
mladih u svoje sredini ponijeti lijepe dojmove, rekao je
Edvard Bogović, voditelj promidžbe.
Spašeni orao štekavac
nakon oporavka vraćen u
prirodu kod Bročica
Željko Gašparović
Orao štekavac (haliaeetus albicilla) kojeg su povrijeđenog
u blizini kanala Strug na Bročicama pronašli mještani
Antun Borović i Željko Tomašević pušten je u prirodu u
blizini mjesta gdje je i pronađen nakon što je proveo 26
dana u oporavilištu.
Štekavac je pronađen povrijeđenog krila i nije mogao
letjeti, bio je oslabio i iznemogao od gladi, a nakon što su
ga prihvatili zaštitari prirode Javne ustanove Parka prirode
Lonjsko polje Darko Šep i Dejan Sablić, prevezen je u
AWAP – Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih
zaštićenih životinja u Zaprešić.
Oporavak je protekao dobro, odrasli mužjak postao je
vitalan, spreman za povratak u prirodu i za novi let put
visina neba. Zaštitari su ga donijeli u kutiji, a oporavljena
ptica na trenutak kao da nije htjela izaći, no onda je
velikim zamasima krila odletjela u slobodu.
Orao štekavac jedan je od najvećih orlova u Europi,
veliki je grabežljivac, živi uz vodene površine i hrani se
uglavnom ribom. Spada u ugrožene vrste i zakonom je
zaštićena ptica.
Sandra Prevendar Nekvapil, glavna čuvarica prirode i
Valerija Hima, stručna voditeljica u Javne ustanove Parka
prirode Lonjsko polje, izjavile su da je ovaj orao imao
sreće. Da se nije oporavio, morao bi ostati u azilu te ističu
kako je ovo bio dobar primjer uspješne suradnje djelatnika
i lokalnoga stanovništva koji su pronašli pticu.
Procjena je kako u Hrvatskoj živi oko 150 parova orla
štekavca, a prema zimskom prebrojavanju ptica na širem
području Lonjskog polja evidentirano je 30 štekavaca.
15 NOVOSTI

Edukativni programi za školski i predškolski
uzrast djece u Parku prirode Lonjsko polje
Gledajte! Pitajte!
Pogađajte! Zabavite se!
Krisina Grdur
Ove su školske godine
Javna ustanova Parka
prirode Lonjsko polje s
gradovima Popovača,
Sisak, Kutina i Sisačko-
moslavačkom županijom
potpisala ugovor o
sufinanciranju i provođenju
edukativnih radionica u
prirodi.
Ugovorne strane su
utvrđuju da će Javna
ustanova Park prirode
Lonjsko polje pružati usluge
organiziranja edukativnih
radionica za djecu i učenike
odgojno-obrazovnih
ustanova s područja naše
županije s ciljem podizanja
razine znanja i ekološke
svijesti.
Edukativne radionice
organiziraju se na području
Parka prirode Lonjsko polje
i u prijamnim edukativnim
centrima u Repušnici,
Krapju i Čigoču.
U središtu projekta su mladi
naraštaji kojima je dana
mogućnost neposrednog
upoznavanja prirodnog
i kulturnog okruženja,
stvaranja emocionalnog
NOVOSTI
odnosa prema prirodi
i razvijanja osjećaj
poštovanja i potrebe
zaštite prirodnih i kulturnih
vrijednosti.
Edukativni programi koji se
provode u Lonjskom polju
djelomično su usklađeni
sa školskim kurikulumom
u dijelu koji se odnosi na
plan izvođenja aktivnosti
terenske nastave i
nastave u prirodi. Mogu
se i kombinirati, odnosno
organizirati u cjelodnevni
izlet u Lonjsko polje.
Svi programi su prilagođeni
dobi korisnika (dječji vrtić,
niži razredi osnovnih škola,
viši razredi osnovnih škola,
srednja škola) Tako djeca
mogu, interakcijom po
načelu Gledajte! Pitajte!
Pogađajte! Zabavite
se!, proučavati biološku
raznolikost, ekologiju,
kulturnu baštinu ili
učitelji mogu zajedno
s djelatnicima Javne
ustanove Parka prirode
Lonjsko polje organizirati
tematske dane povodom
Dan biološke raznolikosti,
Dan planeta Zemlje ili
16
Zelene čistke.
Raznolikost tema u
Iz pogleda učitelja i
učenika
Dolaskom lijepog vremena,
posjetili smo Park prirode
Lonjsko polje. Sudjelovali
smo na edukativnim
radionicama i upoznali
se s bogatstvom biljnog  i
životinjskog svijeta. U selu
Krapje vidjeli smo bogatstvo
kulturne i tradicijske baštine
posavskog kraja. Upoznali
smo običaje i način života u
drvenim čardacima.
Prošetali smo selom i
ponešto naučili o posavskoj
drvenoj arhitekturi. Veliko
zanimanje su nam pobudili
i posavski konji koje smo
edukativnim programa
oduševit će učenike i
učitelje, a programi se
provode u prijamnim
centrima u Repušnici,
Krapju i Čigoču. Započinju
uvodnom prezentacijom
Parka prirode Lonjsko polje
i usvajanjem teorijskih
pojmova neophodnih za
proučavanje teme. Zatim
slijede vođene šetnje uz
popunjavanje nastavnih
listića vezanih uz određenu
temu.
Tako učenici mogu
praktično upoznati pticu
kosac-tajnovitog livadnog
pjevača, upoznati posavsku
drvenu arhitekturu, naučiti
o bijeloj rodi u Čigoču
ili o posavskom konju,
vodozemcima Lonjskog
polja ili pak usvojiti pojmove
vezane uz nizinske
poplavne šume. Na
mladima svijet ostaje i njih
treba poučiti kako očuvati
prirodu i baštinu svoga
kraja, a ovo jedna od prilika
za to.
imali prilike vidjeti. Kakav
bi to bio izlet Posavini, a da
nismo zaplovili i njezinom
prekrasnom rijekom.
Vrhunac izleta bila je
panoramska vožnja brodom
„Katarina 1“ po rijeci Savi.
Uživajući na ovom izletu
shvatili smo koliko je važna
i jedinstvena priroda koja
se nalazi nedaleko naših
domova i škole.
učenici i učitelji Područne škole
Bročice
 
 Junačko srce Hrvatske,
a župan Ivo Žinić pozvao
Predstavljanje je građene da osobno
osvjedoče o bogatstvu
Sisačko-moslavačke ponude i ljubaznosti
domaćina, turističkih
županije u Zagrebu djelatnika Županije.
Predstavljanje Sisačko-
moslavačke županije
Krisina Grdur održalo se s posebnim
naglaskom na hvale
vrijedan projekt Kupujmo
lokalno koji za cilj ima
osnaživanje malih
poljoprivrednih proizvođača.
Okupljeni u zadruzi –
Zajednici proizvođača
Sisačko-moslavačke
županije, (čiji su osnivači
Sisačko-moslavačka
županija, županijska
Razvojna agencija SI-MO-
RA i 8 gradova i općina),
rade na promociji lokalne
proizvodnje i potrošnje te
ukazivanju na bogatstva
kojim obiluju ti krajevi.
Koliko je ponuda zaista
raznolika, pokazali su brojni
OPG-ovi čije su štandove
sa zanimanjem promatrali
brojni građani.

U središnjem slivu rijeke Save, između gradova Stare

Gradiške i Siska smjestio se Park prirode Lonjsko polje,
Na središnjem okusima već planiraju prve najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj,
zagrebačkom Trgu posjete u ovu bogatu i već i u cijelom dunavskom porječju. Osim što je poznato
bana Josipa Jelačića ponosnu županiju. po staništima ptica i obitavalištu životinja, Lonjsko polje
19. ožujka 2016. godine ima i važnu ulogu kao sustav obrane od poplava za okolno
održano je predstavljanje Uz župana Sisačko- stanovništvo. Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove Parke
Javne ustanove Park moslavačke županije prirode Lonjsko polje
prirode Lonjsko polje, a Ivu Žinića predstavljanju
okupljenim građanima su nazočili i zagrebački
svoje je ljepote i gradonačelnik Milan
posebnosti predstavila Bandić, potpredsjednik
i Sisačko-moslavačka Županijskog odbora HDZ-a
županija. Zagrebačke županije
Dražen Bošnjaković te
Uz očuvani okoliš, parkove ravnatelj Parka prirode
prirode, brežuljke, mirne Lonjsko polje Ivor
krajeve, domaću hranu Stanivuković.
i duh tradicije, izlagači Zajednički su predstavljeni
s područja Sisačko- najveći atributi Sisačko-
moslavačke županije imali moslavačke županije: Park
su što pokazati, a brojni prirode Lonjsko polje, Top
građani grada Zagreba terme Topusko, Moslavačke
očarani krajolikom i vinske ceste, Banovine –
17 NOVOSTI
 Otvorenje Prijamnog centra
R epu š ni c a
U Parku prirode Lonjsko
polje 12. svibnja svečano
je otvoren Prijamni centar
Repušnica. Projekt je
ukupno vrijedan 6 milijuna
kuna, a financiran je s
85% sredstava iz EU
fondova dok su preostalih
15% sredstava osigurali
Grad Kutina i Turistička
zajednica grada Kutine.
Svečanosti su nazočili:
pomoćnica ministra
turizma Snježana Brzica,
pomoćnica ministra
zaštite okoliša i prirode
Irina Zupan, pomoćnik
ministra regionalnog
razvoja i fondova EU
Davor Huška, ravnatelj
Javne ustanove Parka
prirode Ivor Stanivuković,
gradonačelnik grada
Kutine Andrija Rudić,
dožupanica Sisačko-
moslavačke županije Anita
Sinjeri Ibrišević, direktor
Turističke zajednice
Velik broj uzvanika
OSTVARUJEMO PROJEKTE
Kristina Grdur
Sisačko- moslavačke
županije Željko Lenart
te partneri na projektu
Turistička zajednica grada
Kutine i LAG Moslavina
i ostali cijenjeni gosti i
uzvanici.
Otvorenjem Prijamnog
centra Repušnica značajno
će se promijeniti turistička
slika Grada Kutine i
Moslavine te osigurati uvjeti
za stvaranje nove turističke
ponude.
Prijamni centar Repušnica
obogatit će ponudu Parka.
Osim dočeka gostiju,
održavat će se
predstavljanja Parka u
dvorani Prijamnog centra.
Tu su i suvenirnica,
18
info pultevi, mogućnost
najma bicikla. Također, Opći cilj je pridonijeti
posjetiteljima će se nuditi razvoju održivog
različite usluge kao što kontinentalnog
su vođeni obilasci Parka poduzetništva u turizmu
prirode Lonjsko polje u i prosperiteta u Moslavini
društvu turističkih vodiča, uz razvoj konkurentne,
vožnja s kočijama, integrirane i obogaćene
vožnja čamcima, prikaz turističke ponude
tradicionalnog ribolova, kroz iskorištavanje i
smještaj, predstavljanje ujedinjavanje turističkih
kulturne i tradicijske baštine potencijala i atrakcija
i slično. Lonjskog polja i
Moslavine.
Irina Zupan, pomoćnica ministra za zaštitu prirode
Riječ je o iznimno važnom projektu jer se radi o prvom
službenom ulazu u park s moslavačke strane čime
će se osigurati bolja kontrola unutar Parka, a gostima
novi zanimljivi sadržaji i usluge. Naša je zadaća
čuvati prirodna bogatstva koja imamo i istovremeno
ih mudro koristiti za razvoj lokalnih sredina u kojima
se nalaze. Zato su bitna ulaganja u posjetiteljsku
infrastrukturu poput uređenja centra za posjetitelje
Krapje te sada Prijamnog centra Repušnica.
Razvojem i unaprjeđenjem posjetiteljske infrastrukture
omogućuje se kvalitetnije upravljanje posjećivanjem
i upoznavanje posjetitelja s našim prirodnim
vrijednostima te se stvara dodana vrijednost cijeloj
regiji, a otvara se mogućnost razvoja održivog turizma
i poljoprivrede – istaknula je pomoćnica ministra za
zaštitu prirode Irina Zupan.
 Park prirode Lonjsko polje
Područje od međunarodne
važnosti za zaštitu ptica
močvarica i vlažnih
staništa
Valerija Hima
210.000 ha poplavnog
područja uz rijeku Savu je
1989. godine proglašeno
područjem važnim za ptice
(IBA), a 1993. godine je
područje Lonjskog i Mokrog
polja uključujući Ornitološki
rezervat Krapje đol
uvršteno na Popis vlažnih
staništa od međunarodnog
značaja temeljem
Konvencije o zaštiti vlažnih
staništa (Ramsarska
konvencija).
Da bi neko područje bilo
na ramsarskom popisu,
potrebno je ispunjavati
nekoliko kriterija. Jedan
kriterij je da na području
boravi najmanje 1%
svjetske populacije
određene vrste ptica. U
vrijeme zimske selidbe
ptice to su u našim
krajevima najčešće
guska glogovnjača, divlja
guska, patka žviždara,
patka kržulja, divlja patka,
kormoran i crvenokljuni
labud. Dodatni važan kriterij
za ramsarsko područje
je da u vrijeme zimske
selidbe na području zimuje
najmanje 20.000 jedinki ica
močvarica.
Svake godine djelatnici
Parka prirode Lonjsko polje
u suradnji s nacionalnim
koordinatorom- Hrvatskim
društvom za zaštitu ptica i
prirode i mladim čuvarima
prirode provode zimsko
prebrojavanje ptica
močvarica koje organizira
Međunarodna agencija za
istraživanje ptica vlažnih
staništa – International
waterfowl and wetlands
research Bureau (IWRB).
Za prebrojavanje močvarica
siječanj je najpogodniji
mjesec jer su tada sve
ptice močvarice na svojim
zimovalištima. Kada na
području Parka prirode
Lonjsko polje vladaju
povoljni hidrološki (poplava
s nezaleđenom vodom)
i klimatski (temperature
iznad 0 stupnjeva) uvjeti na
širem području parka boravi
i do 100.000 jedinki ptica
močvarica. Takvi rezultati
praćenja predstavljaju
pravu potvrdu vrijednosti
i ciljeva očuvanja ovog
zaštićenog područja od
međunarodnog značaja.
Ovdje svakako treba
spomenuti i Rješenje
Ministarstva kulture iz 2005.
godine temeljem kojeg je
na području Parka prirode
Lonjsko polje zabranjen lov
na pernatu divljač. Rezultati
višegodišnjeg prebrojavanja
ptica dokazuju pozitivan
učinak ove mjere na
smanjenje uznemiravanja
ptica, a što u konačnici
rezultira povećanim brojem
zimujuće populacije ptica
močvarica. Koristimo priliku
19 OSTVARUJEMO PROJEKTE
zahvaliti se svim lovačkim
društvima na području
Parka koji poštuju mjeru
zabrane lova na ptice i time
doprinose aktivnoj zaštiti i
očuvanju populacija ptica
na području Parka prirode
Lonjsko polje.
Za zaštitu prirode u
Hrvatskoj i provedbu
Ramsarske konvencije
i Konvencije o zaštiti
migratornih vrsta divljih
životinja, koje je Republika
Hrvatska potpisnik,
zabrana lova na ptice
predstavljala je važan
trenutak. Prihvaćanje
obveza ovih konvencija
uključuje periodično
izvješćivanje o stanju
močvarnih područja, što
obvezuje ustanove koje
upravljaju zaštićenim
područjima na praćenje
stanja i obradu podataka
koji se koriste za
potvrđivanje kriterija
Ramsarske konvencije.
I na kraju, pozivamo sve
ljubitelje ptica i prirode
da se pridruže zimskom
prebrojavanju ptica u
siječnju svake godine.
Poziv se objavljuje na
stranicama Parka i
Facebooku, a za sve one
koji ne mogu nazočiti, a
žele dati svoj doprinos
ovoj vrijednoj akciji, mogu
dostaviti svoje podatke
na obrascu koji će biti
objavljen zajedno sa
pozivom za prebrojavanje
na www.pp-lonjsko-polje.hr.
 Biciklima kroz Lonjsko polje
bicikl prijevozno
sredstvo i stil života
za ljubitelje prirode
Željko Gašparović
J avna ustanova Parka
prirode Lonjsko
polje organizirala je u
subotu 4. lipnja „Lonja
bike tour“, treću po
redu biciklijadu kroz
Lonjsko polje. Već nakon
prelaska rijeke Save kod
Gušća, biciklisti, njih
oko četiristo, iz Zagreba,
Siska, Novske i drugih
mjesta, dočekani su
pjesmom tamburaša,
a dobro raspoloženje i
različiti programi koje
su organizatori ponudili,
nizali su se cijelim putem.
Sve je to učinilo vožnju
lakšom, da skoro 57
ISTRAŽUJEMO LONJSKO POLJE 20
kilometara trase bude
zanimljivo i da svi ponesu
lijepe dojmove.
Vijugavom cestom kroz
živopisna sela uz Savu,
uz zaustavljanje u Čigoču,
Voditeljica portala www. organizatori imaju razlog
europskom selu roda,
biciklijade.com, Ksenija za osmijeh na licu. Razlog
Mužilovčici, selu lastavici
Kulić iz Jasenovca, kaže za zadovoljstvo svih
i vratima Lonjsko polja, uz
kako vožnja nije zahtjevna: djelatnika JU Park prirode
ulazak u samo polje gdje
Cesta je ravničarska, a Lonjsko polje, i ravnatelja
su biciklisti mogli vidjeti
Lonjsko polje i predstavlja Ivora Stanivukovića, koji
ptice močvarice i livade
prekrasni i neistraženi dio najavljuje sljedeći program,
gdje pasu domaće životinje,
Hrvatske. obilježavanje Dana roda za
pedaliralo se do Krapja, a
subotu 18. lipnja u Čigoču.
nakon odmora u Jasenovac Nakon stanke od pet
otkud im je vlakom godina od zadnje održane - Park prirode Lonjsko polje
osiguran povratak. biciklijade, ponovnim kroz ovakve programe
pokretanjem „Lonja bike otvaramo za posjetitelje U
tour“, prema reakcijama ponudi je sve više sadržaja,
i pohvalama sudionika gosti dolaze u sve većem
broju, a zadovoljstvo je na
obostranu korist, istaknuo
je ravnatelj.

Za zabavni dio pobrinuo se

tamburaški sastav „20 do
asa“ iz Košutarice, članovi
Udruge „Topot“, uzgajivači
konja s područja Grada
Kutine a za sigurnu vožnju
cijelim putem članovi Moto
kluba „Škorpion“ iz Novske.

21 ISTRAŽUJEMO LONJSKO POLJE


N a t ječ a j
INTERREG-IPA CBC
Croatia-Bosnia and Herzegovina – Montenegro
Kristina Grdur
Interreg IPA program
prekogranične suradnje Hrvatska
– Bosna i Hercegovina – Crna
Gora novi je trilateralni program
prekogranične suradnje u
cilju zaštite okoliša i prirode
uključujući prevenciju rizika
i promociju održive energije i
energetske efikasnosti. Kroz
specifični cilj programa -
promovirati i uključiti zaštitu
okoliša i prirode i upravljanje
sistemima prevencije rizika glavni
cilj projekta koji se prijavljuje
je revitalizacija staništa od
invazivnih vrsta u zaštićenim
područjima - državama
prekogranične suradnje.
Na sastanku održanom 2. svibnja
2016. godine u Krapju nazočili su
predstavnici Javne ustanove za
upravljanje zaštićenim dijelovima
prirode Brodsko-posavske županije
– Natura Slavonica Josip Bodrožić i
Vesna Andrić, predstavnici SIMORE
Andreja Šeperac i Marko Gašljević,
predstavnici Javne ustanove
Parka prirode Lonjsko polje Ivor
Stanivuković, Valerija Hima i Damir
Culjak te Dragica Vugić predstavnica
Javne ustanove Sisačko-moslavačke
županije.
Definirane su aktivnosti i učešće
pojedinih partnera u aktivnostima.
Dogovoreno ja da je vodeći partner
bude JUPP Lonjsko polje koji će u
suradnji s partnerima iz Hrvatske (
Javna ustanova Natura Slavonica,
Javna ustanova Sisačko-moslavačke
županije), Bosne i Hercegovine
(Centar za životnu sredinu,
Nacionalni park Kozara) i Crne Gore
(NGO Center for Protection and
Research of Birds of Montenegro)
prijaviti ovaj iznimno važan projekt
na natječaj.
EU NATJEČAJI
Glavne aktivnosti projekta su:
1. Istraživanje staništa i utjecaja
invazivnih vrsta na zaštićenim
područjima partnerskih regija u svrhu
povećanje retencijskog kapaciteta
poplavnih područja
2. Kartiranje rasprostranjenosti
čistih i mješovitih sastojina čivitnjače
(Amorpha fruticosa) na travnjačkim
površinama i određivanje pokusnih
ploha za uklanjanje čivitnjače
biobalerom
3. Kartiranje mješovitih sastojaka
kleke, breze i kupine na livadskim
površinama i određivanje pokusnih
ploha
4. Revitalizacija travnjačkih
površina – obnova zaraslih površina
uklanjanjem stranih invazivnih vrsta
u cilju vraćanja zaraslih površina
u travnjačke biljne zajednice
(livade i pašnjaci) - pilot područja –
revitalizacija staništa, Istraživanje
zbijenosti tla prilikom rada stroja i
mjerenje prirasta biomase nakon
godinu
5. Revitalizacija vodenih površina,
uklanjanje invazivnih vrsta i
čišćenje korita i uređenje obala
(rijeka Starenica) u cilju povećanja
protočnosti i sprječavanja poplava u
nizvodnom dijelu
6. Povećanje kapaciteta dionika u
području zaštite i očuvanja okoliša
kao i šire zajednice
7. Edukacija namijenjena osobama
koje sudjeluju u procesu očuvanja
okoliša
8. Edukacija namijenjena
stanovništvu – što su to i koje
invazivne vrste, ponašanje u
zaštićenom području itd. – za
stanovništvo, posebno za školsku
djecu
9. Raising awarenes kampanje –
edukativna brošura o zaštićenim
područjima, biljnom i životinjskom
svijetu, info panoi, organizirati u
svakoj zemlji neko događanje u
svrhu raising awarenessa – u tu
svrhu uvesti neku interaktivnu
opremu.
22
Natječaj OPKK 6C 6C2
Stvaraju su uvjeti za
početak izgradnje
četvrtog glavnog
ulaza u Park prirode
Lonjsko polje
Kristina Grdur / Vanja Kos
Prostornim planom Parka prirode
Lonjsko polje (NN 37/2010) određena
su četiri glavna ulaza u Park prirode
Lonjsko polje: Krapje, Čigoč,
Repušnica i Osekovo.
Glavni ulaz u Park definira se kao
skup izgrađenih infrastrukturnih
objekata (info punkt suvenirnica,
prostor za edukaciju, parkiralište,
sanitarni čvor) gdje posjetitelji mogu
kupiti ulaznicu, publikacije Javne
ustanove Parka prirode Lonjsko
polje, dobiti informacije o edukativnim
programima i posjećivanju.
Prijamni centri u Krapju, Repušnici
i Čigoču su otvoreni, a tijeku je
i konačna realizacija izgradnje
Prijamnog centra Osekovo.
Idejno rješenje izgradnje Prijamnog
centra Osekovo još je 2014. godine
predstavio njegov autor, ovlašteni
arhitekt Tonči Čerina. Ovaj centar je
drugi na području Moslavine i važan
je za koordinaciju 14 naselja koji
gravitiraju prema njemu. Olakšat
će kontrolu i pravilno upravljanje
područjem Parka ovim područjem.
Svu potrebnu dokumentaciju
pripremio je Grad Popovača, a u
partnerstvu s Javnom ustanovom
Parka prirode Lonjsko polje (nositelj
projekta) izrađene su smjernice
za prijavljivanje na natječaj za
nacionalne parkove i parkove prirode
pod nazivom Operativni program
Konkurentnost i kohezija 2014.-
2020., mjera Očuvanje, zaštita,
promoviranje i razvoj prirodne i
kulturne baštine podmjera Povećanje
atraktivnosti edukativnog kapaciteta
i održivog upravljanja odredištima
prirodne baštine (OPKK 6C 6C2).
U suradnji s razvojnom agencijom
SIMORA, osim izgradnje prijamnog
centra, predviđena su sredstva za
izgradnju 15 čardaka na području
Parka prirode Lonjsko polje (10 u
Sisačko-moslavačkoj županiji i 5
u Brodsko-posavskoj županiji) koji
će biti raspoređeni na autentičnim
lokacijama povijesne Vojne krajine.
Idejno arhitektonsko rješenje projekta
čaradaka (osmatračnica za ptice i
prirodu) izradila je tvrtka Arhigrad
d.o.o. za Javnu ustanovu Parka
prirode Lonjsko polje, a u skladu s
odrednicama tradicijske arhitekture
ovog područja. Vrijednost projekta
je 10-15 milijuna kuna, a rezultati
natječaja bit će objavljeni krajem
godine.
Idejno rješenje Prijamnog centra Osekovo
Izravni korisnici ovog projekta bit će
Grad Popovača, Javna ustanova Lonjsko polje predstavlja turističku ptica močvarica. Prema kriterijima
Parka prirode Lonjsko polje, Javna atrakciju od međunarodne važnosti direktive o pticama Europske unije, to
ustanova za upravljanje zaštićenim zbog bogatstva biljnog i životinjskog područje pripada važnim područjima
prirodnim vrijednostima Sisačko- svijeta i specifične ruralne arhitekture za ptice (Important Bird Areas -
moslavačke županije – NATURA – drvenih kuća, europskog sela IBA). Povezanost kulturne i prirodne
SLAVONICA,Turistička zajednica roda – Čigoč, ornitoloških rezervata i baštine upotpunjuje krajobraznu sliku
grada Popovača, a neizravni korisnici drugih posebnosti. Ono je zaštićeno Lonjskog polja i omogućava njegovu
bit će posjetitelji Parka prirode stanište ugroženih biljnih i životinjskih prezentaciju kroz seoski turizam, a
Lonjsko polje te lokalno stanovništvo vrsta: roda, čaplji, orlova štekavaca, ovaj objekt predstavlja beskrajne
kroz razvoj turističkog sektora – vidre, dabrova, divljih mačaka. mogućnosti razvoja jedinstvene
smještajni objekti, ugostitelji, trgovina, Uvršteno je u tzv. Ramsarski popis turističke ponude Grada Popovače –
proizvođači suvenira, vinari na močvara koje su od međunarodnog ističe Josip Mišković, gradonačelnik
vinskim cestama, agencije, ribolovci... značaja, osobito kao prebivalište Grada Popovače.

Atraktivna turistička ponuda

plovidba rijekom Savom brodom „Katarina Jedan“

Od prošle jeseni rijekom Savom kako su svi poslovi nadgledani od „Vodomar“, sada na remontu u
plovi turistički brod „Katarina 1“ Hrvatskog registra brodova i nakon Sisku. Skelu je projektirao i izradio
i u kratkom vremenu je postao završetka, brod je dobio sve važeće Zvonimir Marčec iz Drenovog
najveća atrakcija i turistička plovne isprave i ime „Katarina“ prema Boka, ima pristanište u Drenovom
ponuda Javne ustanove Parka njegovoj pokojnoj majci. Boku i Krapju.
prirode Lonjsko polje.
S mogućnosti za prijevoz većeg Dugačka je 15 metara, kapacitet 25
Suradnjom s tvrtkom Šljunčara broja putnika, kapaciteta 70 osoba i osoba te nudi mogućnost ugodne
Tanac i vlasnikom broda Darkom velikom površinom palube što tijekom četrdeset minute vožnje po rijeci
Movrićem u programu je ponuda plovidbe omogućava provođenje Savi.
za kružne izletničke vožnje, edukativnih, promotivnih i zabavnih
krstarenje rijekom Savom do ušća sadržaja kao i gastronomske ponude.
Une u Savu, pokraj Jasenovca, kao
i Krapja, prilikom održavanja nekim
manifestacija i dolaska većih grupa
posjetitelja. Posebno atraktivna
plovidba ispod cestovnog i
željezničkog mosta te specifični
riječni krajobraz ostaju izletnicima
u trajnom i ugodnom sjećanju. Prije
prenamijene brod je više godina
poslije Domovinskog rata služio
kao skela pod imenom Sunja 1 za
prijevoz automobila i putnika preko
Save. Izgradnjom cestovnog mosta
u Jasenovcu prestala je potreba za
skelom koju je kupio Darko Movrić Posada je prošla potrebnu obuku i
iz Novske, sadašnji vlasnik. čine je tri zapovjednika vrste „A“ s
licencom za putnički prijevoz.
U naselju Tanac, na rukavcu
rijeke Une, započela je tehnička Osim „Katarine 1“, u vlasništvu Javne
nadogradnja, plovilo je dobilo ustanove Parka prirode Lonjsko
brodske motore snage 260 KS ili polje je Edukativno -turistička skela
KW i ugrađen je novi upravljački
sustav. Vlasnik Darko Movrić kaže
23 ATRAKTIVNO
 Katarina 1
Mnogi su bili prisiljeni
ugasiti tvrtke, otpustiti
zaposlene, ali i prodali
brodove i pogone, rečeno
je nedavno u Jasenovcu
na okruglom stolu koji
je organizirala Udruga
riječnih brodara i šljunčara
Hrvatske.
Brodari su imali prigodu
iznijeti svoju situaciju,
a stavove su iznijeli i
predstavnici ministarstava i
agencija.
Zabrana vađenja šljunka
i pijeska, nedobivanje
koncesija za te djelatnosti
dovelo je mnoge u blokadu
poslovanja i gašenje
njihovih tvrtki. Gubici koji su
nastali dovođenjem nas u
tešku ekonomsku situaciju,
domino efektom stradali su
i građevinski sektor i svi koji
se na taj sektor naslanjaju,
prijevoznici i kooperanti u
građevinarstvu.
Uz zakonske propise, velike
kočnice svake gospodarske
aktivnosti su i nagomilane
državne institucije. Ne
znam što im je posao osim
da nama zagorčavaju rad
inspekcijskim nadzorima
i primjenom europskih
propisa na njihov način,
istaknuo je Darko Movrić,
vlasnik poduzeća Tanac
d.o.o. i predsjednik Udruge
riječnih brodara i šljunčara
Hrvatske.
IZDVOJILI SMO
građevinskom sektoru i
Traži se rješenje za riječne izgradnji infrastrukture, gdje
su, kako kažu, šljunčari
brodare i šljunčare – zahtijevaju dovedeni u apsurdnu
ukidanje zabrane vađenje situaciju uvozu pijeska i
šljunka susjednih zemalja,
pijeska i šljunaka iz rijeka najviše iz BiH i Srbije.
Naime, hrvatski brodari
vade sirovine iz dijela rijeke
Željko Gašparović susjednih zemalja jer to ne
mogu s domaće strane pa
izvađeni pijesak i šljunak iz
Uz ribarenje, jedna od gospodarskih grana zajedničkih rijeka uvoze u
u Posavini bilo je vađenje pijeska i šljunka Hrvatsku, što u poskupljuje
iz rijeke Save. Gospodarskog ribolova više sirovinu koja se koristi u
građevinarstvu.
nama, a zabranom eksploatacije mineralnih
sirovina iz rijeka, mnogi brodari i tvrtke Gomilanjem pijeska i
dovedeni su u nezavidan položaj. šljunka u koritima rijeka
povećava je opasnost
od poplava i sigurnost
Gomilanje pijeska i plovidba” te su naveli plovidbe. Kako je rečeno,
šljunka u koritima rijeka da od nekadašnjih 400 zabranom njihovog rada,
povećava opasnost zaposlenih u šljunčarstvu izgubila se prevencija
od poplava i sigurnost danas radi manje od zaštite od poplava pa se
plovidbe 50. Sadašnja situacija stoga događaju velike
Brodari i šljunčari zapitali i zakonske procedure, poplave kao u što je bilo u
su se “gdje je nestao ponos zabrane eksploatacije Gunji, Sisku, Letovaniću i
Hrvatske – hrvatska riječna mineralnih sirovina iz rijeka drugdje.
napravile su veliku štetu
Brodari razumiju brigu
zaštitara prirode za biljna i
Darko Movrić, vlasnik šljunčare
životinjska staništa u rijeci,
no kažu da se pijesak i
šljunak vadio iz Save i prije
što nije utjecalo na život u
rijekama.
Želeći doprinijeti trajnim
rješenjima, tražit će
sastanak s resornim
ministrima u hrvatskoj vladi
od kojeg očekuju napredak
u rješavanju njihove
dugogodišnje situacije.
24