Professional Documents
Culture Documents
GLASOVI
GLASOVI
GLASOVI
Glas je najmanja jedinica govora.
Pisani znak za glas je slovo.
U srpskom jeziku postoji trideset glasova i oni se dele
na suglasnike (konsonante) i samoglasnike(vokale).
Samoglasnici su zvučni, nelokalizovani i slogotvorni glasovi. Prilikom izgovora samoglasnika vazdušna
struja slobodno prolazi između govornih organa, glasne žice trepere i stvara se ton, pa zato spadaju u
zvučne glasove. U nelokalizovane glasove spadaju jer se ne može odrediti mjesto njihovog nastanka u
govornom aparatu, a slogotvorni su jer su nosioci sloga u rečima.
U srpskom jeziku postoji pet samoglasnika: A, O, E, I, U. Ostalih glasovi spadaju u samoglasnike.
Suglasnici su neslogotvorni (osim suglasnika r) i lokalizovani glasovi. Suglasnici nisu nosioci sloga, pa su
zato neslogotvorni glasovi, a u lokalizovane glasove spadaju jer se uvek može odrediti mesto njihovog
nastanka u usnoj duplji. Prilikom izgovora suglasnika vazdušna struja nailazi na prepreku ili delimično
nailazi na prepreku. Kada vazdušna struja nailazi na prepreku čuju se šumovi i ti suglasnici spadaju
u šumne suglasnike. U srpskom jeziku postoji sedamnaest šumnih suglasnika.
Šumni suglasnici mogu biti zvučni i bezvučni šumni suglasnici.
Postoji sedam parova zvučnih i bezvučnih šumnih suglasnika, a samo tri bezvučna šumna suglasnika
nemaju svog zvučnog parnjaka.
Šumni zvučni suglasnici: B, D, G, Đ, Ž, Z, Dž, – , – , –
Šumni bezvučni suglasnici: P, T, K, Ć, Š, S, Č, F, H, C.
☼ usneni,
☼ zubni,
☼ prednjonepčani,
☼ zadnjonepčani.
Usneni suglasnici se izgovaraju uz učešće usana. Dele se na dvousnene (u izgovoru učestvuju obe
usne) i usneno-zubne (u izgovoru učestvuju usne i zubi).
Usneni samoglasnici su: B, P, M.
usneno-zubni samoglasnici su: F, V.
Zubni suglasnici su suglasnici pri čijem pri izgovoru jezik dodiruje zube.
U zubne suglasnike spadaju suglasnici: D, T, C, Z, S.
Alveolarni ili nadzubni suglasnici su suglasnici pri čijem izgovoru jezik dodiruje alveole.
U alveolarne (nadzubne) suglasnike spadaju suglasnici: N, L, R.
Prednjonepčani suglasnici su suglasnici pri čijem izgovoru jezik dodiruje prednje nepce.
U prednjonepčane suglasnike spadaju suglasnici: Dž, Č, Ž, Š, Đ, Ć, NJ, LJ, J.
Zadnjonepčani suglasnici su suglasnici pri čijem izgovoru jezik dodiruje zadnje nepce.
U zadnjonepčane suglasnike spadaju suglasnici: K, G, H.
Slog
Skup glasova (ili samo jedan glas) koji izgovaramo jednim otvaranjem usta je slog.
Slogotvorni glasovi su samoglasnici A, E, I , O, U i suglasnik R,
Granica sloga može biti i iza suglasnika i iza samoglasnika.
Primer:
KRV
Jedan slog: KRV
MARLJIV
Dva sloga: MAR - LJIV. Granica prvog sloga je iza suglasnika J.
MAČKA
Dva sloga: MA - ČKA. Granica prvog sloga je iza samoglasnika A.
VERIDBA
Tri sloga: VE - RID - BA. Granica prvog sloga je iza samoglasnika E , a drugog iza suglasnika D.
INVALID
Tri sloga: IN - VA - LID. Granica prvog sloga je iza suglasnika N , a drugog iza samoglasnika A.
Primeri...
U datim rečima sve šumne zvučne suglasnike zameni njihovim parnjakom da se dobije nova reč.
DEDA - TETA
(zvučno D i bezvučno T)
BITI - PITI
(zvučno B i bezvučno P)
TUĐI - TUĆI
(zvučno Đ i bezvučno Ć)
ZOVA - SOVA
(zvučno Z i bezvučno S)
GORA - KORA
(zvučno G i bezvučno K)
ČEDA - ČETA
(zvučno D i bezvučno T)
Zameni sonante jednim od tri šumna suglasnika bez parnjaka da se dobije nova reč.
VODA - HODA
(sonant V i bezvučno bez parnjaka H)
BORA - BOCA
(sonant R i bezvučno bez parnjaka C)
NIT- HIT
(sonant N i bezvučno bez parnjaka H)
JEO - CEO
(sonant J i bezvučno bez parnjaka C)
RIKA - CIKA
(sonant R i bezvučno bez parnjaka C)
VAZA - FAZA
(sonant V i bezvučno bez parnjaka F)
Podvuci bezvučne usnene suglasnike.
PREBRANAC
VRTIREPKA
PROBIRAČ
CRVENKAPA
PROFITABILAN
M - usneni suglasnik
L - nadzubni suglasnik
Đ - prednjonepčani suglasnik