Professional Documents
Culture Documents
Barbarske Invazije
Barbarske Invazije
Sredinom 4.st. pritisak germanskih plemena na granice Dunava i Rajne ojačao je zbog dolaska
Huna s prostora srednjeazijskih stepa. Njihova pojava na europskim prostorima značajno je
promijenila karakteristike germanskih napada na rimski teritorij. Dok su tijekom trećeg
stoljeća prevladavali prodori s ciljem pljačke, nakon čega bi se različita plemena vraćala u
svoja naselja smještena odmah iza rimskog limesa, u četvrtom su stoljeću prema rimskim
granicama krenuli ne samo ratnici već i čitav narod, u potrazi za novim područjima. Selidba,
međutim, nije u potpunosti zamijenila prodore, nego su se ova dva tipa djelovanja preklapala i
podudarala. Rim je pokušao riješiti selidbe germanskih naroda primanjem i oblikovanjem
istih u vlastitu strukturu, povjeravajući im područja duž limesa i angažirajući ih u obranu u
zamjenu za dobrodošlicu. 1
Narod Alemana prodirao je u regiju sjeverne Italije kroz Panoniju odnosno gornji dunavski
limes. No najveći sukobi odvijali su se na području donjeg Dunava, prema rimskim
provincijama balkanskih regija; ovdje je bila koncentracija masovnih napada Markomana,
Kvada, Sarmata i prije svega Gota, već podijeljenih u Vizigote i Ostrogote.2
Na zimu 406., zaleđena Rajna postala je zaleđeni most koji su prelazile jedne od najvećih
migracija naroda do tad. Širom Zapadnog Rimskog Carstva širili su se Vandali, Svevi,
Burgundi, Alemani i Alani (koji su se u 5. st. stopili s Vandalima), stigavši se s dalekih stepa
između Kaspijskog i Crnog mora.
Početak petog stoljeća obilježen je Stilihonom, za čije vrijeme ustraje masovno novačenje
barbara. Poznato je da se Stilihon nalazio u Reciji kada je Alarik napao Italiju u studenom
401. Poluotok, nezaštićen, nije pružio dovoljan i organiziran otpor vizigotskom kralju. Jedino
sporadično i pasivno odupiranje na koje je on naišao bilo je na tvrđavama Akvileje i Milana,
1
Vannesse, M. L’esercito romano e i contingenti barbarici nel V secolo: il caso della difesa dell’Italia
2
M. Grant, Gli imperatori romani, storia e segreti
središta Zapadnog Rimskog Carstva. Godine 455.-470. uvelike su obilježene ekspanzijom i
ojačanjem vandalske moći koja je dosegla svoj vrhunac na zapadnom Mediteranu. 3
Drevna praska novačenja barbara u rimsku vojsku postajala je sve raširenija tijekom četvrtog
stoljeća. Od 400. na dalje barbari su odlučno postali bitan čimbenik u obrani Italije u kojoj je
Stilihon bio prisiljen suočiti se s prvim prodorima petog stoljeća, ojačavajući tako svoju
vojsku i opsežno nastavljajući s Teodozijevim planovima. Nakon nestanka trojice generala
uslijedili su pogubni i bitni događaji za Italiju: prvo pustošenje Rima, drugo pustošenje
Vječnog grada i službeni pad Carstva. S geostrateškog gledišta, u usporedbi s vojno-
političkom nadmoći sjeverne Italije u kojoj je tijekom četvrtog stoljeća dominirala os Milano-
Akvileja, sredinom 5. st. svjedočimo obnovljenoj važnosti Rima i otvaranju novih frontova
glavnih otoka i talijanske obale.4
Između 5. i 6. st. Italiju su napala dva naroda molto različita jedan od drugog: prvo Ostrogoti,
a zatim Longobardi. Ostrogoti su došli na kraju 5. st., a vodio ih je Todorik. Katastrofalno za
Italiju bio je dolazak Langobarda 568. koji su pri devastirajućem dolasku pobili mnoge
zemljoposjednike. Ovim longobardskim osvajanjem Italija je izgubila svoju političku
ujedinjenost.6
3
Vannesse, M. L’esercito romano e i contingenti barbarici nel V secolo: il caso della difesa dell’Italia
4
Vannesse, M. L’esercito romano e i contingenti barbarici nel V secolo: il caso della difesa dell’Italia
5
Guy Halsall, Barbarian Migrations and the Roman West
6
http://www.treccani.it/enciclopedia/invasioni-barbariche_%28Enciclopedia-dei-ragazzi%29/?
fbclid=IwAR2GjnnO4us3W_yyaQL7VK41DWG2sB09Wr813dZC0YroqoJ-yvgm85GkMPc
izvori:
Halsall, Guy. Barbarian Migrations and the Roman West, New York, Cambridge Universitary
Press, 2007
Vannesse, M. L’esercito romano e i contingenti barbarici nel V secolo: il caso della difesa
dell’Italia
www.treccani.it