UNIVERZITET U BIHAĆU

TEHNIČKI FAKULTET
BIHAĆ

DODIPLOMSKI STUDIJ
MAŠINSKI ODSJEK
4. GODINA/VIII SEMESTAR

POSLOVNO PRAVO I KORESPONDENCIJA

Komanditno društvo

NASTAVNIK: van. prof. dr. Hajro Kofrc

SARADNIK: doc. dr. Belma Bajrić

STUDENT: Cinac Hasan 1325

Bihać, april 2020. Godine

Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................................... 1
2. POJAM, OSNIVANJE I ČLANOVI KOMANDITNOG DRUŠTVA .................................................................. 2
2.1. Pojam i osnivanje komanditnog društva ........................................................................................ 2
2.2. Članovi komanditnog društva ........................................................................................................ 4
2.3. Odgovornosti i prava članova društva ............................................................................................ 5
3. UPRAVLJANJE I RASPODJELA DOBITI..................................................................................................... 7
3.1.Upravljanje..................................................................................................................................... 7
3.2. Raspodjela dobiti........................................................................................................................... 7
4. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................... 9
5. LITERATURA ....................................................................................................................................... 10
1. UVOD

Kompanija je osnovni ekonomski subjekt, koji se osniva radi sticanja dobiti. Glavna funkcija
postojanja kompanije je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne forme kompanija.
Kompanijama koje obavljaju djelatnost od opšteg interesa svojstveno je da, pored ove ciljne
funkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u zadovoljavanju potreba
korisnika usluga iz obavljanja ove djelatnosti.

Kompanija predstavlja složen dinamički i ekonomski sistem koji ima svoju ekonomiju koju
ostvaruje u okruženju sa kojim je u stalnoj komunikaciji. Procesima i pojavama u kompanijama
upravlja kompetentan menadžment a koji se pri donošenju odluka vodi postavljenim poslovno-
finansijskim ciljevima.

U Bosni i Hercegovini za formu poslovanja moguće je izabrati jedan od pet oblika

društava/kompanija, od čega su četiri regulisana entitetskim zakonima o privrednim društvima
dok je obrt kao jedna od formi poslovanja uređen posebnim Zakonima o obrtu i srodnim
djelatnostima Federacije Bosne i Hercegovine.

Vrste društava u Bosni i Hercegovini, osim već spomenutog obrta su: društvo sa ograničenom
odgovornošću, društvo sa neograničenom odgovornošću, dioničko društvo i komanditno društvo.

U ovom radu će biti obrađen pojam komanditnog društva, članovi komanditnog društva kao i
njihove obaveze i odgovornosti, način osnivanja te upravljanje i raspodjela dobiti.

1
2. POJAM, OSNIVANJE I ČLANOVI KOMANDITNOG DRUŠTVA

2.1. Pojam i osnivanje komanditnog društva

Komanditno društvo je privredno društvo u koje se udružuju dvije osobe ili više njih radi trajnog
obavljanja djelatnosti pod zajedničkom kompanijom od kojih najmanje jedna osoba odgovara za
obaveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje
jedna odgovara za obaveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo
(komanditor).1 Navedena razlika između članova društva čini glavnu karakteristiku komanditnih
društava u odnosu na druge oblike privrednih društava.

Slika 1: Osnovne karakteristike komanditnog društva

Na komanditna društva primjenjuju se odredbe zakona o društvima sa neograničenom solidarnom

odgovornošću, ukoliko drugim odredbama zakona nije propisano drugačije. Komanditno društvo
se može transformisati u komanditno društvo na dionice.

Komanditna društva nastaju ugovorom koji sadrži informacije o2 :

1) firmi i sjedištu društva,

2) ličnim podacima i adresi prebivališta, odnosno firmi i sjedištu članova,

3) određenju koji su članovi komplementari a koji komanditori,

4) vrsti i iznosu uloga svakog člana i

1
Bitunjac, Andrea, Komanditno društvo, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2017, str. 6.
2
Komanditno društvo, 2015. URL: https://www.bih-pravo.org/komanditno-drustvo-k-d-t148.html (2020-28-03)

2
 5) djelatnosti komanditnog društva.

Slika 2: Ugovor o osnivanju komanditnog društva (RS)

Osnivački akt komanditnog društva mijenja se saglasnošću svih komplementara i komanditora

komanditnog društva.

3
2.2. Članovi komanditnog društva
Zakon o privrednim društvima propisuje da komanditno društvo mora imati najmanje dva člana.
Pritom ne određuje ni ko sve može biti član društva niti najveći broj njegovih članova. Za
komanditno društvo bitno je da ima najmanje jednog člana komplementara i najmanje jednog
člana komanditora. Društvo koje bi se sastojalo samo od komplementara bilo bi javno privredno
društvo.3

U komanditnom društvu komplementari imaju isti položaj i ulogu kao i partneri ortačkog društva:
rade u društvu, vode društvo i odgovaraju neograničeno solidarno za njegove obaveze. Ovo nije
slučaj sa komanditorima koji nemaju obavezu da rade u društvu, niti odgovaraju za njegove
obaveze prema povjeriocima. Oni su kao ortaci obavezni samo da unesu odgovarajući ulog u
društvo na osnovu kojeg učestvuju u raspodjeli ostvarene dobiti ili pokrivanju gubitaka. Taj ulog
može da bude u novcu i stvarima, dok se ulog u uslugama kod njih, za razliku od komplementara,
obično ograničava. Članovi komanditnog društva mogu da budu fizička i pravna lica. Fizička lica
su samo komplementari, što znači da oni neograničeno solidarno odgovaraju za obaveze društva.
Fizička i pravna lica čine komanditore, tj. članove koji za obaveze društva odgovaraju u visini
svog uloga. Za razliku od komplementara, komanditori mogu slobodno prenositi cijeli ili dio
svog udjela na ortake i treća lica.4

U komanditnom društvu član može imati samo neku od spomenutih uloga, ali ne i obje. Ostane li
bez komplementara, društvo se mora preoblikovati u drugo društvo ili prestati sa radom. Ostane li
pak bez komanditora, mora se preoblikovati u javno trgovačko društvo. U oba slučaja je moguće
da društvu pristupi komanditor odnosno komplementar koji nedostaje, pa da društvo i dalje
nastavlja postojati kao komanditno društvo.3

Slika 3: Članovi komanditnog društva

3
Bitunjac, Andrea, op. cit., str. 6-7.
4
Đogić, Rifet, Organizacija i menadžment poslovnih funkcija, Štamparija Fojnica, Fojnica, 2016, str. 26.

4
Članstvo se u komanditnom društvu može steći na jedan od sljedećih načina:

a) nastankom komanditnog društva gdje se u samom društvenom ugovoru unose odredbe ko je

komanditor, a ko komplementar društva,

b) pristupom komanditnom društvu, u kojem slučaju je važno da komanditor ugovorom o

pristupu koji sklapa mora preuzeti obavezu unosa uloga u društvo,

c) prijenosom udjela na novog člana,

d) sveopćim sljedništvom (univerzalna sukcesija) člana društva, gdje je važno istaknuti kako je
isto moguće samo u slučaju komanditora.

2.3. Odgovornosti i prava članova društva

Komplementari odgovaraju jednako kao i članovi javnog trgovačkog društva, tj. neograničeno i
solidarno cijelom svojom imovinom. Odgovornost komplementara se ne može isključiti, ali se
društvenim ugovorom ista može pobliže i detaljnije urediti u odnosu na društvo, s tim da se mora
voditi računa da odredbe društvenog ugovora ne idu na štetu vjerovnicima društva. Pravilo je da
komanditor ne odgovara za obaveze društva, ako je u cijelosti uplatio svoj ulog. Ukoliko
komanditor nije u cijelosti uplatio svoj ulog, tada odgovara solidarno i neograničeno cijelom
svojom imovinom do visine neuplaćenog uloga.5

Slika 4: Odgovornosti članova u komanditnom društvu

5
Mićo, Ljubenko, Odgovornost članova i prestanak rada društva, 2014, str. 6. i 19.

5
Prava članova u komanditnom društvu mogu se podijeliti u dvije grupe:

1) Upravljačka prava i zastupanje društva

a) pravo na vođenje poslova društva ,

b) pravo na sudjelovanje u odlučivanju u društvu,
c) pravo na obaviještenost,
d) pravo na podizanje tužbe.
2) Imovinska prava
a) pravo na udio u dobiti društva,
b) pravo na otpremninu zbog istupa ili isključenja iz društva,
c) pravo na udio u ostatku imovine nakon prestanka društva.

Sukladno Zakonu o privrednim društvima, društvom upravljaju samo i isključivo komplementari,

dok su komanditori izričitom zakonskom odredbom u cijelosti isključeni od prava na upravljanje
društvom. Komanditor se ne može usprotiviti odlukama niti postupcima komplementara ako su
oni u granicama redovitog poslovanja društva. Komanditor se ipak može usprotiviti odlukama i
postupcima komplementara koji prelaze opseg redovitog poslovanja društva. Protivljenje
odlukama koje komplementari donesu izvan opsega redovitog poslovanja, označavaju poziv
komplementarima da još jednom preispitaju svoju odluku i procijene da li ta odluka doista u
bitnom održava cilj i svrhu zbog kojeg je komanditno društvo osnovano, odnosno da li je ta
odluka usmjerena sa opravdanim razlozima na ostvarivanje dobrobiti društva kao cjeline.

Komanditor ima pravo zahtijevati da mu se predaju prepis ili fotokopija godišnjih finansijskih
izvještaja društva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne
knjige društva. Ukoliko komplementar odbije postupiti po zahtjevu komanditora, a kada za to
postoji opravdani razlog, sud može na zahtjev komanditora u svako doba naložiti društvu da
komanditoru i izvan „redovnog slučaja prava na obaviještenost“ priopći finansijske izvještaje
društva u pisanom obliku, te da mu da druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige
društva i u druge isprave. Pravo u komanditnom društvu članovi mogu ostvarivati i tužbom.
Podizanjem tužbe kojom od drugog člana traži da ispuni svoju obavezu prema društvu, član
društva ostvaruje pravo društva iako tužbom ustaje u svoje ime. U situaciji kada član društva
nedopušteno zahvati u imovinu društva, drugi član društva od njega može tražiti povrat
nedopušteno stečenog i nadoknadu nanesene štete društvu. Moguće je također da bi zbog
posebnog, osobnog odnosa članova, bila moguća i tužba radi uznemiravanja.6

6
Mićo, Ljubenko, op. cit., str. 12-18.

6
3. UPRAVLJANJE I RASPODJELA DOBITI

3.1.Upravljanje
Društvom u pravilu upravljaju samo komplementari tj. samo oni članovi društva koji odgovaraju
za obaveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom, dok komanditori nisu
ovlašteni na upravljanje, pa se čak ne mogu ni usprotiviti odlukama i postupcima komplementara.
Ovo isključenje od mogućnosti protivljenja ne odnosi se na odluke koje se poduzimaju izvan
granica redovitog poslovanja. Odredbe Zakona kojima se uređuju odnosi između članova društva
nisu odredbe prisilnog karaktera pa se društvenim ugovorom pitanje upravljanja društvom može
urediti na drugačiji način. Tako je moguće upravljanje društvom povjeriti i komanditorima, bilo
skupa s komplementarima ili čak i samostalno. U slučaju da se društvenim ugovorom vođenje
poslova povjeri komanditorima, tada je komanditor dužan pridržavati se uputa koje mu daju
ostali članovi društva i dužan je društvu davati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži,
dužan je podnijeti izvještaj o stanju poslova i položiti račun o svom radu. Ako je komanditor
ovlašten društvenim ugovorom voditi poslove društva, u internim odnosima ima ista prava i
obaveze kao i komplementar koji vodi poslove društva.

Pravilo je da komplementari vode poslovanje društva, a komanditori mogu sudjelovati u

upravljanju društvom, te samostalno voditi poslove društva samo ako je to tako dogovoreno
društvenim ugovorom. Da bi se donekle zaštitilo komanditore, koji su u pravilu isključeni od
vođenja poslova društva, Zakon je komanditorima dao posebno pravo nadzora nad poslovanjem.
Komanditor ima pravo zahtijevati da mu se predaju prepis ili fotokopija godišnjih financijskih
izvještaja društva radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u
poslovne knjige društva.7

3.2. Raspodjela dobiti

Prije utvrđivanja prava članova društva na udio u dobiti i njegove omjere, potrebno je utvrditi
račun dobiti i gubitka za društvo. Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje
uspješnost poslovanja društva kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda
i rashoda, te ostvarenog finansijskog rezultata poslovanja za promatrani period. Račun dobiti i
gubitka još se naziva i bilanca uspjeha. Pozitivna razlika prihoda i rashoda tijekom jedne godine
predstavlja dobit prije oporezivanja ili bruto dobit, a nakon odbitka poreza dobiva se i neto dobit.
Na temelju utvrđenog računa dobiti i gubitka svakom se članu društva izračunavaju njegov udio u
dobiti ili gubitku.8 Ukupna dobit komanditnog društva dijeli se na dio za komplementare i dio za

komaditore, u omjeru koji je utvrđen ugovorom. Dio dobiti koji je namijenjen za komplementare
dijeli se među njima na jednake dijelove dok se dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli među

7
Bitunjac, Andrea, op. cit. str. 14.
8
Mićo, Ljubenko, op. cit. str. 16.

7
njima srazmjerno uplaćenim ulozima, ako ugovorom nije drugačije određeno.9 Ako je ostatak
imovine nakon likvidacije komanditnog društva nedovoljan za povrat uplaćenih uloga,
komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga. Ostatak imovine nakon povrata uloga dijeli
se među članovima društva po omjeru za raspodjelu dobiti. Ugovorom se može odrediti drugačiji
način raspodjele ostatka imovine komanditnog društva nakon likvidacije.10

Komanditoru se isplaćuje dobit tek ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obavezao društvenim
ugovorom. U protivnom dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital
društva sve dok on ne dostigne iznos koji se komanditor obavezao društvenim ugovorom uplatiti
kao svoj ulog. Udio u dobiti mora se isplatiti u određenom roku, s tim da su određeni rokovi samo
za isplatu dobiti komanditorima. Komanditorima se mora isplatiti udio u dobiti u roku određenom
društvenim ugovorom ili odlukom komplementara.11

9
VRSTE PREDUZEĆA U BOSNI I HERCEGOVINI, URL: https://www.bih-pravo.org/komanditno-drustvo-k-d-t148.html
(27-03-2020)
10
Mićo, Ljubenko, op. cit. str. 16.
11
Zakon o privrednim društvima, Službene novine Federacije BiH, 2015, str. 82-83.

8
4. ZAKLJUČAK

Može se zaključiti da su prava, odgovornosti, te prestanak članstva u komanditnom društvu

uređena na način koji se razlikuje od takvih instituta kod drugih oblika trgovačkih društava.
Komanditno društvo u tom smislu može se razumjeti i kao složeniji oblik društva lica u odnosu
na javno trgovačko društvo.

Razuman razlog postojanja i mjesto komanditnih društava u razvijenoj tržišnoj ekonomiji trebao
bi biti mogućnost većih ulaganja manjeg broja ulagača (za razliku od dioničkih društva) u društvo
koje nudi neposrednije, osobne i jače povezane odnose među članovima.

Također bitna karakteristika bi se trebala ogledati i u pravu određenih članova društva na

upravljanje radi čega takvi članovi prihvaćaju ili dobivaju i ličnu odgovornost za razliku od
upravljanja putem menadžera izabranih zajedničkom voljom većine članova.

Komanditna društva trebala bi biti naročito poticajan oblik organiziranja za poduzetnike koji
planiraju prikupiti značajna sredstva (putem komanditora) za investicije u većem obimu ukoliko
žele imati kontrolirani krug svojih članova društva. Takvu mogućnost poduzetnici ne mogu
ostvariti na isti način putem dioničkih društava, zbog mnogih razlika između ta dva oblika
trgovačkih društava. Međutim, za takav razvoj komanditnih društava potrebno je dugogodišnje
stabilno ekonomsko uređenje i investicijska aktivnost na tržištu što nije slučaj u zadnjim
godinama kod nas.

9
5. LITERATURA

1. Bitunjac, Andrea, Komanditno društvo, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split,

2017.
2. Đogić, Rifet, Organizacija i menadžement poslovnih funkcija, Štamparija Fojnica,
Fojnica, 2016.
3. Mićo, Ljubenko, Odgovornost članova i prestanak rada društva, 2014.
4. Komanditno društvo, 2015. URL: https://www.bih-pravo.org/komanditno-drustvo-k-d-
t148.html (2020-28-03)
5. VRSTE PREDUZEĆA U BOSNI I HERCEGOVINI, URL:
http://diasporainvest.ba/preview/vrstepreduzeca-ubih (27-03-2020)
6. Zakon o privrednim društvima, Službene novine Federacije BiH, 2015
7. Komanditno društvo, 2014, URL: https://sh.wikipedia.org/wiki/Komanditno_dru%C5%A1tvo
(16.04.2020)

10